You are on page 1of 3

SVEUILITE U RIJECI UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

DOMAA ZADAA IZ KOLEGIJA IZVANANSTAVNE PRIRODOSLOVNOMATEMATIKE AKTIVNOSTI

NOSITELJ KOLEGIJA: dr. sc. RAJKA JURDANA-EPI STUDENT: JELENA OBLIJAN UITELJSKI STUDIJ/ IX SEMESTAR

Rijeka, listopad 2011.

Osvrt na projekt 'Dan znanosti' te problem prirodoznanstvenog opismenjavanja i popularizacije znanosti Nakon podrobnog uvida u tematiku ovog seminara, odnosno u cjeline koje istu odreuju, pri tom misledi na projekt 'Dan znanosti', zatim na tribinu u sklopu obiljeavanja pete godinjice djelovanja udruge 'Zlatni rez', te naposljetku na radio-emisiju 'Baltazar', jednostavno je nemogude oteti se dojmu kako je u pitanju inicijativa vrijedna panje, a prije svega potovanja. Naime, kroz jednostavan i direktan pristup postignuta je akcija i interakcija velikog broja pojedinaca iz razliitih dobnih skupina, u smjeru osobnog razvoja unutar podruja prirodnih znanosti. Na taj nain se, moemo slobodno zakljuiti, i drutvo kao cjelina opismenjuje u prirodoznanstvenom smislu, a sama znanost se pokrede u smjeru da postane prepoznatljiva i sveprisutna vrijednost unutar tog istog drutva. Dakle, projekt obiljeavanja svjetskog Dana znanosti, na dan 10. Studenog, u osnovnim kolama, a kroz izvoenje pokusa od strane uenika, stavlja znanstvene metode, formule, postulate i zakonitosti na njihovo raspolaganje, za razliku od dotad uobiajenog informiranja. Takav pristup vjerojatno je i jedini pristup koji otvara mogudnost znanstvenog osvijetenja djece uenike dobi, jer postavlja i prilagoava 'problematiku' na nain koji je prepoznatljiv upravo njihovoj percepciji, a to su slike, odnosno opipljivi prikazi. Zaigranost njihove prirode zapravo je inicijator njihovog kreativnog razmiljanja i u 'stvarnom svijetu' oni postaju aktivni sudionici. Shvadanjem znanosti na taj nain omogudava se i bolji uvid u sutinu razliitih znanstvenih podruja, kao i u budude opredjeljenje djece u svojem daljnjem razvoju. S druge strane, navedeni pristup rezultira jo jednim kvalitativnim pomakom, u smislu meusobne suradnje nastavnika unutar kole, kao i kole unutar njezinog okruenja. Razmiljajudi o nekom svojem osobnom doprinosu ovom projektu, odnosno o eventualnom nainu dodatnog poboljanja kvalitete projekta, primijetila sam jo jedan nain na koji bi uenici praktino ivjeli znanost. Naime, ideja se sastoji u postavljanju odreenih zadataka ili projekata pred uenike osnovnih kola kroz period od godinu dana, odnosno izmeu dvije obljetnice Dana znanosti. S obzirom na dui period tijeka projekta i ciljanu involviranost to vedeg broja uenika, mogao bi se, primjera radi, organizirati vodnjak ili povrtnjak u neposrednoj blizini kole ili ak u koli, a u sklopu kojeg bi uenici pratili razvoj odreenih biljnih vrsta, prepoznavali zavisnost vanjskih utjecaja na biljke i sl., a rezultate, odnosno plodove svojeg rada mogli bi izloiti na Danu znanosti (koncept projekta moe idi jo i dalje pa bi uenici mogli i prodavati 'mladice' biljaka, plodove ili neke druge gotove proizvode dobivene iz uzgojenog voda i povrda). Opdenito govoredi, organizacija gore navedenih radionica za uenike svojom atraktivnodu i direktnim pristupom otvara vrata, ne samo prirodoznanstvenom opismenjavanju uenika i ire javnosti, ved i sveobuhvatnom znanstvenom osvjedivanju i opismenjavanju, a u prilog ovoj injenici govori i prisustvo poznatih znanstvenika i Nobelovaca u sklopu projekta Festival znanosti, kao i suradnja udruge 'Zlatni rez' sa svim bitnijim institucijama u Republici Hrvatskoj, poput razliitih ministarstava, gradskih i upanijskih odjela, agencija i drutava. Sve te institucije prepoznale su vanost znanstvenog opismenjavanja kao osnovu 'normalnog' funkcioniranja drutva, pogotovo u dananje vrijeme, kada razvoj novih tehnolokih dostignuda samo po sebi namede drutvu potrebu za kretanjem u smislu razmiljanja, shvadanja pojava i procesa u svijetu, i meusobne komunikacije.

Upravo u podruju komunikacije i drutvenoznanstvene pismenosti u moderno doba dolazi do svojevrsne manipulacije drutva, poglavito kroz medije, na to i dr. sc. Petar Pervan upuduje u svojem uvodnom govoru na tribini 'Bududnost u kristalnoj kugli: o prirodoznanstvenoj i matematikoj (ne)pismenosti'. Da bi drutvo odoljelo takvoj manipulaciji, a pojedinac stvorio preduvjet racionalnom donoenju odluka u svojem ivotu, potrebno je postaviti osnove znanstvene pismenosti ved u uenikoj dobi. Potrebno je nauiti javnost da, u doba prevelike fluktuacije informacija unutar modernih medija, selekcioniraju i prepoznaju bitnost pojedine informacije, a u tome je involviranost javnih medija jedna od vanih karika u ostvarenju postavljenog zadatka. Primjer vidimo i u emisiji 'Baltazar' gdje udruga 'Zlatni rez' kroz saeti prilog, ili tzv. 'minijaturu' pokuava javnosti pribliiti znanost, ali na konkretan i direktan nain. Zakljuila bi na kraju, a i ujedno zaokruila misao iz uvoda, da udruge poput 'Zlatnog reza', njihovi projekti i inicijative imaju vanu ulogu u (prirodo)znanstvenom opismenjavanju, a potreba za kontinuiranim djelovanjem u tom smjeru, ponajprije zbog okruenja u kojem ivimo, imperativ. Nadajmo se samo da de jednog dana takav pristup aktivnom uenju prepoznati i preuzeti i institucije koje su direktno zaduene za obrazovanje mladih ljudi u Hrvastkoj, pritom misledi ponajprije na osnovno i srednjo-kolske i fakultetske ustanove.

You might also like