Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
14Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Etika u Religijama

Etika u Religijama

Ratings:

4.5

(6)
|Views: 8,732|Likes:
Published by api-26221341

More info:

Published by: api-26221341 on Oct 18, 2008
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/18/2014

pdf

text

original

J U D A I Z A M / \u017dIDOVSKA RELIGIJA

Uvod
Pojam \u017eidovstva ili judaizma ozna\u010dava religijsku kulturu.
Judaizam je najstarija od tri velike svjetske monoteisti\u010dke religije i izvor je kr\u0161\u0107anstva i islama. U srcu
judaizma je da postoji samo jedan Bog, stvoritelj i vladar \u010ditavog svijeta.

VJE\u017dBA:
1. Usporedi stvaranje svijeta kod Egip\u0107ana i u Bibliji.
2. Prokomentiraj donji tekst i utvrdi koji su od ovih zapovijedi u\u0161le u dana\u0161nje zakone.
Deset zapovijedi (Knjiga izlaska)

\u201cJa sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz ku\u0107e ropstva.
Nemoj imati drugih bogova osim mene (suprotnost mnogobo\u0161tvu).
Ne pravi sebi lika ni obli\u010dja bilo \u010dega \u0161to je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom
(zabrana idoloplonstva).
Ne klanjaj se niti im slu\u017ei\u2026
Ne uzimaj imena Jahve uzalud\u2026
Sjeti se da svetkuje\u0161 dan gospodnji. \u0160est dana radi\u2026 A sedmoga dana je subota, po\u010dinak posve\u0107en Jahvi,
Bogu tvojemu\u2026
Po\u0161tuj oca i majku, da imade\u0161 dug \u017eivot na zemlji koju ti da Jahve, bog tvoj.
Ne ubij.
Ne u\u010dini preljuba.
Ne ukradi.
Ne svjedo\u010di la\u017eno na bli\u017enjega svoga.
Ne po\u017eeli \u017eene bli\u017enjega svoga, ni sluge njegove, ni slu\u0161kinje njegove, ni vola njegova\u2026\u201d

Bog je svom narodu objavio Toru (Zakon) i \u017didove je odabrao kao uzor \u010dovje\u010danstvu (\u201codabrani narod#,
\u201cobe\u0107ana zemlja\u201d). Ve\u0107 je praocu Abrahamu Bog rekao\u201d\u2026sva plemena na zemlji tobom \u0107u blagoslivljati\u201d.Biti
izabrani narod velika je povlastica i velika odgovornost.

Iz povijesti
\u017didovstvo kao religija i kao narod pojavilo se prije 4000 godina u zemlji izme\u0111u rijeke Jordana i
Sredozemnog mora. Ta se zemlja tada zvala Kanaan, a kasnije Judeja i Samarija, Palestina, Erec Izrael. O tom
najstarijem razdoblju jedini izvor nam je Biblija (odnosno pet knjiga Mojsijevih) - one nisu povijesne, ali im
se mogu na\u0107i povijesni oslonci.
Prema tim izvorima rodona\u010delnik, praotaca \u017didova je nomadski glavar Abraham. On je zbog ratnih razaranja
napustio prapostojbinu u Uru (Sumer), nekad bogatom kraju . U brdima dana\u0161nje Judeje ukazao mu se Bog i
obe\u0107ao mu zemlju Kaanansku (\u201ckojom \u0107e te\u0107i med i mlijeko\u201d). Abraham je dakle postao praotac naroda Ivrim
ili Hebreji. Taj narod (i Abrahomovo potomstvo) postat \u0107e odabrani Bo\u017eji narod koji \u0107e po\u0161tivati jednog Boga.
Na taj na\u010din je sklopljen prvi savez izme\u0111u Boga i ljudi (savez = zavjet). To su za\u010deci monoteizma i stari
\u017didovi su taj monoteizam prvi razvili.
\u017didovstvo se nu\u017eno povezuje s religijom. \u017didovski govorni jezik je aramejski, a upotrebljavali su i asirsko
(kvadratno) pismo. Njega i danas koriste u pisanju svitaka Tore (tora=hebr. znanost, knjiga). Tora je i naziv za
5 knjiga Mojsijevih.

Dijaspore \u017didova
\u017didovi su \u010desto dolazili pod tu\u0111insku vlast: Egipat, Perzija. U doba Nabukodonosora bila je prva dijaspora
(iseljenje) ili kako to \u017didovi ka\u017eu galut.
U vrijeme helenizma (4. st. pr. Krista) ovo podru\u010dje osvaja Aleksandar Makedonski i od tada po\u010dinje druga
dijaspora. Helenizam zabranjuje \u017eidovske vjerske obi\u010daje, a hram je pretvoren u pogansko sveti\u0161te. Dolazi
do pobune i Juda Makabejac ponovo osloba\u0111a Jeruzalem i progla\u0161ava nezavisnost.
63. pr.Krista Pompej napada Jeruzalem i dolazi do nove dijaspore . Kralj Herod ponovo gradi hram i na
njegova vrata postavlja orla - simbol Rima. Nakon njegove smrti Judejom potpuno ovladaju Rimljani.

70. tih godina priprema se novi ustanak pod vodstvom Bar Kohbe (Sin Zvijezde). \u017didovima je naime bio
zabranjen povratak u Jeruzalem, \u010dak mu je i ime bilo promijenjeno u Elia Kapitolina.
Na Zapadu \u017didovi se mije\u0161aju s narodima s obale Mediterana i s Arapima i to su SEFARDI ( jezik ladino).
Sjeverna grupa razi\u0161la se po Babiloniji, Perziji i Maloj Aziji (mije\u0161ala se s Kurdima, Mongolima i Slavenima)
i to su A\u0160KENAZI (jezik jidi\u0161= na njemu je pisao Singer)

RELIGIJA
\u017didovi su razvili monoteizam. Na hebrejskkom se Bo\u017eje ime bilje\u017ei JHVH (\u010dija je vokalizacija nepouzdana
jer \u017didovi nemaju vokala), a Boga nazivaju i Adonaj (Na\u0161 Gospod).
\u017didovi se posebno boje Boga, odnosno kod njih je posebno razvijena poslu\u0161nost prema Bogu. Oni vjeruju da
je Bog s njima sklopio poseban savez i da su upravo zbog toga oni opstali u povijesti (iako su maleni narod).
Bog je jedan, Stvoritelj je svijeta, vje\u010dan, pavedan\u2026 Bog odmah ne ka\u017enjava zlo jer je ljudima dao slobodu
da sami vode svoj \u017eivo. Bog ne upravlja svijetom, ali on je stalno u na\u0161oj blizini
Stari zavjet: Osnovna i temeljna sveta knjiga je Stari zavjet (prvi dio Biblije), odnosno Tora (=nauk, zakon) ili
Mojsijevo petoknji\u017eje - Pantateuh = petoknji\u017eje. U njoj se nalaze zapovijedi koje je Bog dao Mojsiju (10
zapovijedi), ali su tu i one zapovijedi koje su nastale iz \u017eivota. U Starom zavjetu je preko 600 propisa, zabrana
i naredbi koji se ti\u010du vjerskog i privatnog \u017eivota.
Druge svete knjige: KABALA je \u017eidovska misti\u010dna tradicija - vjerovanje u misti\u010dnost brojeva i slova koja
imaju mo\u0107. Razvila se u \u0160panjolskoj. TALMUD je zbirka zakona koji tuma\u010di Mojsijevo petoknji\u017eje (Toru).
Jo\u0161 su svete knjige MI\u0160NA i GEMARA.
Obredi i sinagoga:Vjera im zabranjuje idolopoklonstvo (likovno prikazivanje Boga). Vjerski obred vr\u0161e u
sinagogama (= sabori\u0161te), ali i kod ku\u0107e. \u017dene nisu obavezne prisustvovati bogoslu\u017eju, ali ako i do\u0111u u
sinagogu stoje odvojeno od mu\u0161karaca. Obred se mo\u017ee vr\u0161iti ukoliko je prisutno barem 10 odraslih mu\u0161karaca
(minjan). Odrasli mu\u0161karac je momak od 13 godina koji je pro\u0161ao obred BAR MICVA. Molitve \u017didovi vr\u0161e
okrenuti prema Jeruzalemu, sagnute glave, ruke di\u017eu prema nebu, mole glasno, pokrivene glave, neki stave
molitveno remenje (tefilin, kutijice sa kra\u0107im tekstom iz Pisma) udaraju se u prsa ili se nji\u0161u cijelim tijelom.
Pri molitvi nose molitveni pla\u0161t TALIT.
Mezuza je kutijica (svitak pergamene sa biblijskim tekstom, mo\u017ee biti samo jedna rije\u010d npr. \u0160ADDAJ =
Svemogu\u0107i) koju stavljaju na desni dovratnik i doti\u010du pri ulazu i izlazu u ku\u0107u.
\u017didov se postaje ro\u0111enjem. Obrezivanje se vr\u0161i nad mu\u0161kim djetetom nakon 8 dana po ro\u0111enju. Taj obred je
simbol saveza izme\u0111u djeteta i Boga. \u017didov se smatra \u017didovom ako je ro\u0111en od majke \u017didovke. Brak se kod
\u017didova smatra dru\u0161tvenom i vjerskom obavezom. Ako ni nakon 10 godina braka nema djece, brak se mo\u017ee
razvrgnuti. Monogamija je obavezna. Sahrana mrtvaca se kod strogih \u017didova obavlja u lijesu bez \u010davala i
ukrasa cvije\u0107a u roku od 24 sata. Za pokojnika se moli kadi\u0161. Pokojnika pa\u017eljivo kupaju i u njegovoj je ku\u0107i
propisana \u017ealost od 7 dana.
Rabin (RAV, RABI= u\u010ditelj) je \u0161kolovana osoba ovla\u0161tena da tuma\u010di vjerske propise. On nije posrednik
izme\u0111u Boga i ljudi (npr. kao sve\u0107enik) i mo\u017ee se \u017eeniti. On vr\u0161i nadzor nad obredima, provedbi zakona o
jelu.
KA\u0160RUT = zakon o jelu . Kod zakona o jelu va\u017ena je podjela na \u010diste( janje, kozli\u0107, piletina, govedina...) i
ne\u010diste \u017eivotinje ( jazavac, zec, \u0161kolje, rakovi, svinja, gu\u0161ter, ribe...) \u017eivotinje. \u010cak i klanje mora biti propisno
napravljeno: u jednom zamahu treba \u017eivotinji porezati vratnu \u017eilu, du\u0161nik i jednjak. Cijela krv mora iste\u0107i i
\u017eivotinju treba neko vrijeme dr\u017eati u soli i vodi.
Cedeka je darivanje siromaha jer Bog tra\u017ei suzdr\u017eavanje od sebi\u010dnosti i poriva za bezmjernim stjecanjem
materijalnih dobara. Uz zapovijed ka\u0161ruta i slavljenja subote cedeka je najva\u017enija stvar za \u017didove.
Ideja mesijanstva: Mesija = otkupitelj, spasitelj; ideja je ovdje dobila postepeno svjetovni nacionalni karakter.
Prema Bibliji taj je Mesija trebao do\u0107i iz plemena Davidova i on \u0107e \u017didovima donijeti slobodu.
Semitizam \u2013 antisemitizam. Naziv dolazi od biblijskog imena Sem (Noin sin) \u010diji su \u017didovi potomstvi.
Antisemitizam je neprijateljsko i netolerantno pona\u0161anje prema \u017didovima koje ovaj narod prati ve\u0107 vi\u0161e od
dva tisu\u0107lje\u0107a. Bilo je mnogo razloga progonima (bezrazlo\u017eno uop\u0107avanje i bacanje krivnje na \u017didove zbog
Kristove smrti, ljubomora zbog njihove \u0161tedljivosti, boga\u0107enja, marljivosti, netolerantnost prema njihovim
obi\u010dajima, povezanost sa svojom zajednicom\u2026 Iz tog neprijateljstva iznikli su holokausti (gr\u010d holos = \u010ditav,
sve, kaustos = spaljen), geta (posebne \u010detvrti za \u017didove), pogromi\u2026
Blagdani:

\u0160abat - svetkovina subote (to je sedmi dan od stvaranja svijeta, to je dan po\u010dinka i odmora, dan posve\u0107en
Jahvi). \u017didovi \u0161abat ra\u010dunaju od petka nave\u010der, od zalaska sunca. Na ovaj dan se ne radi
Nova Godina - ro\u0161 ha\u0161anah- glava godine, slavi se u rujnu ili po\u010detkom listopada. Govori o Bo\u017ejem stvaranju
svijeta i o Bo\u017ejem sudu. Vjernici preispituju svoj \u017eivot i djela.
Dan pomirenja (jom kipur) smatra se najsvetijim danom u godini. Dan je obilje\u017een molitvom i 25 satnim
postom. Dan sjenica (sukkot) nastao je iz \u017eetvenih sve\u010danosti i kao zahvala Bogu \u0161to ih je hranio dok su lutali
pustinjom nakon bijega iz egipatskog ropstva. Slavi se u jesen kad zavr\u0161e jesenski radovi u polju.
Sve\u010danost svjetla (hanuka) je dan sje\u0107anja na pobjede Jude Makabejca nad Sirijcima i ponovno posve\u0107enje
hrama u Jeruzalemu. Naime, zabilje\u017eeno je da su Sirijci oskrvnuli hram i svi su vjerovali da je vje\u010dno svjetlo
u hramu uga\u0161eno. Ali kad su do\u0161li u hram na\u0161li su jedno svjetlo (poslije sedam dana) gdje gori. Obitelji tada
pale svije\u0107e (menora, s 9 krakova).
Purim je sje\u0107anje na (biblijski) lik \u017eene Estere. Pasha je najpoznatiji blagdan. Tog su dana odlazili prinositi
\u017ertve (golubice, janje\u2026) u jeruzalemski hram. On o\u017eivljava \u017eivot u egipatskom ropstvu. Tada se jedu
tradicionalna \u017eidovska jela: gorke trave umo\u010dene u ocat i beskvasan kruh (macot) pa je blagdan poznat i kao
Blagdan beskvasnih kruhova. Pedesetnica (pentacostes) \u2013 \u0161avuot - slavi se u \u010dast na doga\u0111aje kad je Mojsije
dobio Zakon i kad je sklopljen savez izme\u0111u \u017didova i Boga.
\u017didovi ne prihva\u0107aju idolopoklonstvo, odnosno vjera im zabranjuje prikazivanje Boga.
\u017dRTVE: one su izraz \u017eelje da se sjedine s Bogom, da mu iska\u017eu milost i \u0161tovanje, zahvalu i sl. Dijele se na:

A) - krvne (zebah) \u2013 \u017ertvovanje \u017eivotinja: govedo, ovca, koza , golubica (bez tjelesne mane
B) - nekrvne (minha): \u017eito, kruh i vino

C)
\u017drtve se dalje dijele na:
\u017ertve paljenice (paljenje \u017eivotinja
\u017ertve okajnice (za grijehe)
\u017ertve morotvorne (pri\u010desnice): zahvalnice, zavjetne

\u017dIDOVI NA NA\u0160EM TLU

Naseljavanje i boravak \u017didova na na\u0161em tlu izravna je posljedica raseljavanja iz stare domovine i dijaspore.
Prve tragove nalazimo ve\u0107 u doba antike, odnosno u doba rimskog carstva u nas. Brojni su arheolo\u0161ki nalazi u
Saloni i tragovi \u017eidovskog groblja izvan zidina grada. Prona\u0111eno je nekoliko uljanica i u Mu\u0107u, zatim je
prona\u0111en nadgrobni spomenik \u017eidovskog trgovca (3. st.) kraj Senja. Vrlo su stari podaci o postojanju \u017didova u
Mursi (Osijek).\u2026Ta otkri\u0107a nisu rezultat nekog sustavnog arheolo\u0161kog istra\u017eivanja ve\u0107 su to slu\u010dajna
nalazi\u0161ta pa bi sigurno bilo zanimljivo provesti jedno takvo istra\u017eivanje.
U na\u0161oj sredini najbogatiji su ipak oni nalazi u Saloni. Salona je u to doba bila sjedi\u0161te rimske provincije pa
ne \u010dudi da su \u017eidovski trgovci i ovdje radili. Na\u017ealost, nalazi u Saloni ne govore nam puno o njihovom \u017eivotu
i kolika je ta zajednica bila.
O \u017didovima na na\u0161em podru\u010dju u srednjem vijeku imamo bogatija saznanja. Bilo ih je u Splitu pa se vjeruje
da su to potomci onih istih \u017didova koji su boravili u Saloni i koji su padom Salone u Split (Pala\u010du) pobjegli
zajedno s ostalim romanskim stanovni\u0161tvom.
Splitski statut (XV. st.) spominje naplatu takse \u017didovima koji su se bavili bojanjem tkanina. U XVI. st.
spominje se postojanje sinagoge u Splitu unutar same Pala\u010de.
I u doba Venecije u Splitu spominju se \u017didovi koji su ovdje dolazili iz Portugala i \u0161panjolske jer su ih tomo
progonili. Venecijska vlast je tolerirala \u017didove jer je i njima odgovarao razvoj trgovine i njihova umje\u0161nost u
tom poslu.Ve\u0107 u XVI. st. u Splitu se gradi \u017didovsko groblje na Marjanu, jedno od najstarijih u Europi i danas
pod posebnom za\u0161titom. Splitski senat davao im je niz povlastica za trgovinu. Tako se istakao Daniel Rodrigo
(Rodrigina poljana) koji je utemeljio prvu banku, lazaret, carinarnicu i skelu u Splitu. To je pomoglo ja\u010danju
veza i trgovinu sa zale\u0111em i sa mediteranskim zemljama. \u017didovi su se istakli i u obrani grada od Turaka
davaju\u0107i velike novce za gradnju kula i obrambenih zidina.
Sredinom XIX. st. Austrija je \u017didovima dala gra\u0111ansku ravnopravnost i pravo posjedovanja nekretnina. Tako
su sva prava dobili i u Hrvatskoj po\u010detkom XX. st. I na na\u0161oj obali (Dubrovnik, Split, Rijeka, Istra) \u017didovi
dr\u017ee banke i zalagaonice, pravo na nekretnine nisu imali. U XIX. st. va\u017enu ulogu u Splitu imao je Vid
Morpurgo, bogati \u017didov, \u010dlan Narodne stranke, delegat u Dalmatinskom saboru, osniva\u010d prve knji\u017eare i
biblioteke, a izdavao je i novine.
U doba NDH bilo je progona \u017didova, mnogi se iseljavaju, jedni se prisilno pokr\u0161tavaju, a dio je uspio

Activity (14)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Nera Batina liked this
Alen Hasanić liked this
Alen Hasanić liked this
Neli Ivanisevic liked this
Aleksandar Vekic liked this
ivankovo liked this
zlatko5 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->