Sazetci Predavanja - Pejsazno Planiranje

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET - KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE PREDDIPLOMSKI STUDIJ
- VI. SEMESTAR - AKAD.GOD. 2009./2010.
voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci
izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi
PEJSANO PLANIRANJE SAETCI PREDAVANJA
autor: V.asist dr.sc. Sanja Gaparovi
SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET - KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE PREDDIPLOMSKI STUDIJ - VI. SEMESTAR - AKAD.GOD. 2009./2010.
KOLEGIJ:
PEJSANO PLANIRANJE
Voditelja: Prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci Izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi
Saetci predavanja i Powerpoint prezentacije meusobno se nadopunjavaju i predstavljaju cjelinu kao osnovno gradivo za pripremu ispita te su namijenjeni za internu upotrebu.
Tekst koji slijedi je radni materijal koji e se postupno doraivati za potrebe izdavanja slubene skripte (udbenika) za kolegij Pejsano planiranje.
Mole se studenti da za svaki rok provjere zadnju inaicu tekstualnog materijala za pripremu ispita na http://virtual.arhitekt.hr u Biblioteci kolegija.
SADRAJ:
1. UVOD - PEJSANO PLANIRANJE I OBLIKOVANJE
2. PEJSA DEFINICIJA TIPOVI PEJSAA (prema zastupljenosti prirodnih i antropogenih utjecaja) VRIJEDNOSTI PEJSAA OBILJEJA PEJSAA (osnovni gradbeni elementi i njihovi meuodnosi) GRAFIKA INTERPRETACIJA PEJSAA (primjeri) 3. METODE PROCJENJIVANJA OBILJEJA I VRIJEDNOSTI PEJSAA KONVENCIJA O EUROPSKIM KRAJOBRAZIMA PEJSANA PODJELA (tipovi pejsaa, pejsane jedinice) Europska pejsana podjela Tipovi pejsaa Hrvatske Primjer inventarizacije obalnih krajolika Dalmacije (projekt COAST 2009.)
4. PREOBLIKOVANJE PEJSAA RIJENI PEJSAI I HIDROTEHNIKI ZAHVATI Primjer: rijeka Sava u Zagrebu Primjer: rijeka Temza u Londonu
POSTINDUSTRIJSKI PEJSAI Primjer: IBA Emscher Park
POSTRUDARSKI PEJSAI Primjer: IBA Frst - Pckler - Land (2000 2010) Modeli sanacije i prenamjene kamenoloma
PEJSAI VELIKIH PROMETNIH KORIDORA VELIKI PARKOVI LAND ART Primjer: Park Freshkills, New York Primjer: Downsview Park, Toronto
5. ZATITA ZATITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI ZATITA EKOLOKIH SUSTAVA ZATITA OKOLIA
SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE
KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU PREDDIPLOMSKI STUDIJ - VI. SEMESTAR - AKAD.GOD. 2009./2010.
PEJSANO PLANIRANJE I PEJSANO OBLIKOVANJE U prostornom planiranju uz razvoj gospodarstva, raspored stanovnitva, prometa i drugih sastavnica prostora sve vei znaaj dobiva pejsa ije smo osjetljivosti svakodnevni svjedoci. Njegova je ugroenost razvojem suvremenog drutva sve vea, a pritisak irenja izgraenih podruja i razliitih oblika oneienja sve agresivniji pa odgovornost za ouvanje i planiranje prostora time postaje sve znaajnija. Sve veom ekolokom i estetskom osvijetenou, briga za kontroliranje promjena u pejsau te za zatitu njegovih vrijednosti uvelike raste, a pejsano planiranje i oblikovanje jedan su od naina kojima se one postiu. Pejsano planiranje doprinosi uravnoteenom pejsau (prirodi i okoliu), u ijem je sreditu ovjek. Istie vrijednost i vanost pejsaa kao jednog od najvanijih aspekata prostora, razvija vjetine sagledavanja, analiziranja i vrednovanja pejsanih prostora te utvruje metode njihova planiranja odnosno oblikovanja (pejsano oblikovanje).
Zadatak pejsanog planiranja je: - ostvarivanje osnovnih ciljeva zatite prirode i pejsaa - utvrivanje potreba razvoja (promjena u prostoru) i mjera zatite pejsaa - zatita prirode u uem smislu rijei (npr. mjere zadravanja divljih ivotinja i biljaka u njihovim prirodnim stanitima) - zatita unutar urbaniziranih podruja kontroliranje i uspostavljanje uravnoteenih odnosa izgraenih i neizgraenih povrina grada. Poseban zadatak pejsanog planiranja je zatita cijele europske regije od nekontroliranog urbanog irenja /urban sprawl/. - zadravanje sposobnosti prirodne odrivosti (samoodrivosti) - planiranje ekoloki prihvatljivih naina gospodarskog i prostornog razvoja Zadatak pejsanog oblikovanja je: - pre/oblikovanje pejsaa velikih graevinskih zahvata u prostoru - stvaranje velikih umjetnikih intervencija u pejsau (Land Art) Pejsai velikoga mjerila su osnovna tema pejsanog planiranja i oblikovanja: - pripadaju irem regionalnom mjerilu - osim prirodnih ukljuuju podruja razliitih drugih namjena i koritenja - planirani su za mnogobrojne i vrlo razliite korisnike - ostvaruju se (implementiraju) kroz dugo vremensko razdoblje - po veliini obuhvata viestruko nadilaze mjerilo perivoja ili manjeg dijela grada - predstavljaju utjecaj u mjerilu (na razini) regije
SAETCI PREDAVANJA
Pejsano planiranje je sloen interdisciplinaran postupak koji ukljuuje velik broj sudionika - razliiti strunjaci (arhitekti, agronomi, umari, geografi, geolozi, hidrolozi, biolozi, arheolozi, etnolozi, povjesniari i dr.), politiari i lokalno stanovnitvo. esto mu je zadatak reguliranje razliitih konfliktnih situacija pa stoga pejsani planeri moraju razvijati interese i znanja u razliitim podrujima (pravo, ekologija, urbanizam). Metode rada pejsanog planiranja (izrade pejsanog plana) mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih etapa: 1. Prepoznavanje i analiziranje pejsanih prostora 2. Vrednovanje pejsanih osobitosti 3. Odreivanje osjetljivosti pejsaa na planirane promjene 4. Predvianje i usporeivanje moguih utjecaja planiranih promjena 5. Planiranje promjena = osiguranje mjera zatite i ouvanja 6. (Pre)oblikovanje pejsanih promjena posebna etapa kojom se bavi pejsano oblikovanje
Pejsani plan treba uzeti u obzir brojne elemente i utjecaje (klimatske prilike, stanje voda, vrste tla, bonitet tla, biotope i druge vrijednosti) koje utjeu na stvaranje ukupne slike krajolika te: - provjerava postojee koritenje i planirane namjene te predlae poboljanja, - rjeava konflikte - utvruje mogue utjecaje planiranog razvoja/zahvata - predlae mjere zatite pejsaa - predlae naine pre/oblikovanja
SAETCI PREDAVANJA
PEJSA Rije pejsa (landscape) spominje se ve u 16. stoljeu kao naziv za motive slika tadanjih flandrijskih slikara koji razvijaju poseban umjetniki pravac i specijaliziraju se za prikaze prizora prirodne scenografije (polja, panjake, ume i sl.) - nazivane landscapes. Rije se ubrzo iri Europom i svijetom, te se odnosi na prirodan prostor koji obiljeava irok teritorij i njegov vizualan doivljaj. PEJSA MEUDJELOVANJE PRIRODNIH I LJUDSKIH UTJECAJA (DEFINICIJA)TIPOVI PEJSAA Danas postoji razmjerno malo potpuno prirodnih pejsaa onih bez utjecaja ljudskog djelovanja. Suvremena civilizacija ostavila je izuzetno velik trag na povrini zemlje, pa gotovo da smo, u nekim sluajevima, uspjeli od prirode preuzeti ulogu stvaraoca pejsaa. Stoga se rije pejsa koristi u razliitim znaenjima: gradski pejsa, industrijski pejsa, virtualni pejsa i sl. U suvremenom smislu rijei pejsa je sve to nas okruuje, prostor koji percipiramo i u kojem djelujemo. On nije produkt samo prirodnih utjecaja (klime, reljefa, tla, flore i faune) ve je i proizvod ljudi, naih nenamjernih i namjernih djelovanja. Definicija: Krajolik oznaava podruje, vieno ljudskim okom, ija obiljeja su rezultat djelovanja i meudjelovanja prirodnih i /ili ljudskih imbenika (Europska konvencija o krajoliku, Firenza 2000.) . Pejsa se moe opisati meudjelovanjem dviju sastavnica: - prirodna sastavnica je prepoznatljiva po nepravilnim oblicima djelovanja prirode (prirodnih sila). Doivljava se kao pozadina ili protutea djelovanju ovjeka. - kulturna sastavnica (od ovjeka stvorena - man-made) je racionalna, prepoznatljiva po zastupljenosti jednostavnih geometrijskih oblika (ravnih crta, krugova ili rastera). Uvijek lako prepoznatljiva struktura kao ne-prirodna (unesena, artificijelna). Sklad u pejsau odreen je uravnoteenim odnosom prirodnih i kulturnih utjecaja.
SAETCI PREDAVANJA
OBOSTRAN UTJECAJ: OVJEK PEJSA Utjecaj ovjeka na pejsa (kontrast u meudjelovanju ovjeka i prirode) Ve najranije povijesne intervencije ovjeka u pejsau pokazuju elju da se odredi i ogradi vlasnitvo (suhozidi, mee) ili neko koritenje na vrlo jasan, ist i geometrijski nain (npr. Stonehengea ili raster rimske ceste pravilan raster, srednjovjekovni utvreni gradovi krug,) U posljednjim stoljeima vidljiv je pomak od pejsaa pod ljudskim utjecajem prema pejsau pod potpunom ljudskom kontrolom. Ekonomski rast i razvoj tehnologije vana su obiljeja (razlozi) poveanja ljudske kontrole nad pejsaom: - 1. tehnoloka revolucija (18/19. st) - otkria parnog stroja, proizvodnje elika, eljeznica i dr.- novi oblici i mjerila intervencija - 2. tehnoloka revolucija (kraj 19. i po 20 st.) elektrina energija, avion, automobil - mrea autocesta, racionalizacija i mehanizacija poljoprivrede - suvremeno doba mobilnost, nekontrolirano urbano irenje
Utjecaj pejsaa na ljude Pejsa je dijelom produkt naeg uma, naina na koji ga doivljavamo, interpretiramo. Pobuuje emocije. Osim fizikog djelovanja ovjeka u pejsau postoji jo nekoliko razina meudjelovanja izmeu pejsaa i ovjeka koje ovise o naem znanju, percepciji i interpretaciji: injenina razina podrazumijeva predznanja o pejsau. Uobiajen postupak prilikom planiranja pejsaa je upoznavanje - prikupljanje razliitih spoznaja o pejsanom prostoru (literatura, podloge, karte, statistiki izvori podataka, planovi...) = pejza je ono to o njemu znamo pejsa injenica. perceptivna razina se odnosi primarno na vizualnu percepciju, ali i na sva druga osjetila = pejsa je ono to vidimo (ujemo, miriemo, osjeamo). razina emocionalne interpretacije - ovisi i brojnim initeljima promatraa dob, edukacija, upoznatost s prostorom i dr. Svatko od nas kreira svoju vlastitu sliku onoga to vidimo na subjektivan nain = pejsa je ono to mi vjerujemo da jest.
SAETCI PREDAVANJA
TIPOVI PEJSA prema zastupljenosti prirodnih i antropogenih utjecaja Pejsai se u naoj percepciji meusobno razlikuju i okarakterizirani su kroz zastupljenost prirode ili utjecaja ovjeka te mjeru u kojoj je njihov nastanak autohton (prirodan) ili stran (unesen) a) autentian pejsa / tradicionalan/: velik utjecaj kulture (ovjeka) + visok stupanj autohtonosti (primjer: neplanski nastali, nepromijenjeni i ouvani tradicionalni kultivirani (poljodjelski pejsai) b) artificijelan pejsa /racionalan/: velik utjecaj ovjeka (tehnologije) + visok stupanj unesenih elemenata (primjer: geometrijski uzorci polja podreeni efikasnosti proizvodnje) c) idilian pejsa /romantian/: velik prirodan utjecaj + uneseni strani elementi, (posueni pejsai) d) prirodan pejsa /ekoloki/: utjecaj prirode + visok stupanj autohtonih elemenata, (netaknuti)
VRIJEDNOSTI PEJSAA 1. Ekoloke vrijednosti oituju se u biolokoj raznolikosti pejsaa, a usko su povezane s prirodnim utjecajima (klima, poloaj). Utjecaj ovjeka na osnovne prirodne uvjete u velikoj mjeri utjee na promjenu ekoloke ravnotee. 2. Kulturne vrijednosti Pejsai su odraz naina koritenja prostora - tehnika koje su drutva primjenjivala na prirodni prostor ili urbana podruja - te odraavaju dio lokalne povijesti. Kulturni krajolici odraz su kulture i vremena svoga nastajanja, predstavljaju identitet i stvaraju mentalnu sliku o prostoru kao prostoru pripadanja i zaviaja. 3. Ekonomske vrijednosti Kakvoa pejsaa moe poticati pojavu razliitih gospodarskih aktivnosti (rekreacija, turizam). Suvremeni nain ivota ima za posljedicu sve vei interes ljudi za razliite oblike aktivnosti na otvorenom u pejsau. Posebno se to oituje u ruralnim podrujima, u pejsaima planinskih ili obalnih podruja. 4. Estetske vrijednosti Vizualna (doivljajna) obiljeja pejsaa izuzetno su vana te utjeu na samu kvalitetu ivota. Pejsai koji imaju estetske kvalitete (prirodne ili od ovjeka stvorene) smatraju se prikladnima za ostvarenje fizikog i mentalnog blagostanja ljudi.
Zadatak pejsanog planiranja je da: - predvidi i sprijei neeljene utjecaje ovjeka na prirodne procese kako bi se mogli kontrolirati i sprijeiti poremeaji prirodne ravnotee - kontrolira velike promjene u prostoru koje bi mogle ugroziti identitet kulturnog krajolika. - procjeni kapacitete prihvatljivosti pejsanih prostora i mogunosti za njihovo racionalno i odrivo koritenje prilikom uvoenja novih namjena (npr. turizam) - kontrolira promjene doivljajnih (vizualnih, perceptivnih) obiljeja pejsaa kako se ne bi smanjila njihova atraktivnost te ouvala autohtonost i posebnost
SAETCI PREDAVANJA
OBILJEJA PEJSAA prepoznavanje i analiza vizualnih obiljeja Pejsa se, u vizualnom smislu rijei, moe opisati kao skup uzoraka koji nastaju meuodnosima pojedinanih elemenata pejsaa i njihovih varijabli s ostalim obiljejima prostora. Za procjenjivanje perceptivnih vrijednosti pejsaa potrebno je ustanoviti racionalne i objektivne metode njegove analize. One polaze od teze da je pejsa potrebno, da bismo ga mogli analizirati i vrjednovati, razdvojiti (razloiti) na gradbene elemente (osnovne formativne elemente), njih prepoznati i valorizirati te postaviti u odnos prema cjelini.
GRADBENI ELEMENTI PEJSAA (elementi vizualne analize) Svaku je pejsanu sliku mogue opisati razlaganjem ukupne kompozicije na osnovne elemente: Toka - nema dimenziju - oznaava mjesto u prostoru (land mark obiljeje), fokus - mjesto interesa - mali ili udaljeni objekti mogu se doimati kao toke (primjeri: udaljena crkva na horizontu, izdvojeno stablo, izvor svjetla, orjentiri kao fokus udaljene vizure i dr.)
Crta (pravac) - nastaje produljenjem toke u jednom smjeru - obiljeja: fizike (stvarne), zamiljene - odreene poloajem dviju ili vie toaka ijim spajanjem nastaje crta; iste, pravilne, isprekidane (primjeri: prirodne crte vodotoci, rubovi ume, potezi stabala, rubovi ploha kao npr. granice izmeu pojedinih boja i tekstura; stvorene crte - granice polja, suhozidi, infrastrukturni i komunikacijski koridori i dr.,.)
Ploha - nastaje proirenjem dvodimenzionalne crte, ima duljinu i irinu (nema dubinu i debljinu). - obiljeja: ravna, zakrivljena i zarotirana; zamiljena ili stvarna - plohe u razliitim poloajima mogu odreivati prostor ili mogu biti koritene kao medij za dodavanje teksture, boje ili kao sredstvo odreivanja, zatvaranja prostora (primjeri: jezero, livada)
Volumen - trodimenzionalo proirenje dvodimenzionalne plohe - pun (trodimenzionalan element koji ini masu u prostoru) ili otvoren (gdje su volumen i prostor definirani drugim elementima poput ploha) - po obliku: geometrijski (npr. piramide) i nepravilan - po obiljejima: uglat i otar; zaokruen i meki (primjeri: zgrade, topografija tla, stabla i ume; duboke doline i klanci)
SAETCI PREDAVANJA
MEUODNOSI OSNOVNIH ELEMENATA PEJSAA Osnovni elementi pejsaa rijetko se pojavljuju izolirani. Pejsa najee prepoznajemo kroz razliite pejsane uzorke koji nastaju kao varijacije kombinacija osnovnih elemenata i meuodnosa s drugim prostornim obiljejima (svjetlo, boja, vrijeme): Broj vei broj osnovnih elemenata = vea sloenost (kompleksnost/meudjelovanje) pejsanog uzorka. Pojedini oblik moe biti odreen veim brojem pojedinanih elemenata ili podijeljen u vei broj elemenata. Poloaj osnovnih elemenata: horizontalan = stabilan, u mirovanju, inertan, prizemljen; vertikalan isticanje, naglaavanje mjesta; dijagonalan dinamian, djeluje nestabilno i neuravnoteeno. Elementi mogu biti u meusobnom odnosu kroz slinost poloaja paralelni, nastavni, prekrieni... Usmjerenje elementi smjeteni prema/u odreenom smjeru. Crte u pejsau mogu stvarati osjeaj usmjerenja. Prirodni elementi pokazuju smjer djelovanju prirodnih sila ( vjetar, valovi i sl). Orijentacija kombinacija izmeu poloaja i usmjerenja: prema stranama svijeta (prema suncu, od vjetra), prema nagibu tla, u odnosu na promatraa. Veliina dimenzija osnovnih elemenata (visok/nizak, velik/mali, irok/uzak, plitak/dubok) u odnosu na mjerilo ovjeka. Velika mjerila odraavaju snagu. Oblik osnovno obiljeje identificiranja elemenata u prostoru. Crte, plohe i volumeni imaju svoj oblik. Tipovi: jednostavni i geometrijski; organski i kompleksni = razlikovanje prirodno uneseno. Interval razmak izmeu elemenata: ujednaen ili promjenjiv, pravilan ili nepravilan. Rezultira formalnim ili neformalnim uzorkom. Tekstura ovisi o veliini elemenata i intervalima meu njima: fina ili gruba. Uzorci koritenja prostora razliite teksture... Gustoa povezana je s intervalom i teksturom. Broj jedininih elemenata unutar odreenog podruja (povrine). Uobiajena u prijelaznim zonama izmeu razliitih naina koritenja i tipova vegetacije. Podruja velike gustoe esto imaju vizualnu teinu - ekspresiju. Boja opisuju se prema nijansi, svjetlu i saturaciji (zasienosti). Mogu se opisati i kao tople i hladne Vrijeme svi se elementi pejsaa mijenjaju kroz vrijeme. Moemo ga promatrati kao ciklino (prirodni ciklusi, godinja doba) i progresivno. Svjetlo neophodno u vizualnoj percepciji prostora. Izvor svjetla prirodan i artificijelan. Koliina, kvaliteta i smjer osvjetljenja vani za doivljaj. O svjetlu ovisi boja, odnos svjetla i sjene.
SAETCI PREDAVANJA
GRAFIKA INTERPRETACIJA ELEMENATA PEJSAA - PRIMJERI
SAETCI PREDAVANJA
Izvor: Poganik, A., (1996.), Varstvo in usmerjanje oblikovne podobe slovenskih mest
SAETCI PREDAVANJA
METODE PROCJENJIVANJA OBILJEJA I VRIJEDNOSTI PEJSAA osnovni pristupi: 1. DESKRIPTIVNA INVENTARIZACIJA
- jedna je od najzastupljenijih metoda procjenjivanja panoramskih (scenskih) vrijednosti pejsaa. Ukljuuju kvalitativne i kvantitativne procjene analizirajui i opisujui pojedine komponente (sastavnice) krajolika. - polazi od pretpostavki da se vrijednost krajolika moe objasniti kroz vrijednost njegovih elemenata te da scenska ljepota lei u fizikim obiljejima krajolika (obiljejima formativnih elemenata). 1.a. Formalno estetski model polaze od teze da estetske vrijednosti pejsaa proizlaze iz obiljeja forme (izgleda) krajolika - oblici, linije, boje, teksture i njihovi meuodnosi. ujednaenosti, cjelovitosti i drugim sloenim obiljejima oblika. 1.b. Ekoloki model - polazi od teze da su za kvalitetu krajolika mjerodavni primarno bioloki i ekoloki elementi ekolokih procesa. Osnovna pretpostavka modela - kvaliteta krajolika direktno je povezana s prirodnou i cjelovitou ekosustava. Model zagovara ne-djelovanje ovjeka u pejsau, te prirodne (netaknute) predjela smatra najveom pejsanom kvalitetom. 2. MODEL JAVNOG MILJENJA (PREFERENCIJA JAVNOSTI) - vrste biljaka, ivotinja, ekoloke zone, stadiji sukcesije ili drugi pokazatelji Istraivanjem meuodnosa tih elemenata pojedina podruja pejsaa razvrstavaju se prema raznolikosti,
- polazi od teze da je najbolji izvor podataka, kod subjektivne teme poput pejsane kvalitete, miljenje javnosti - temelji se na procjenjivanju krajolika kao cjeline za razliku od ostalih metoda koje se oslanjaju na odreivanje pojednih imbenika kako bi objasnile varijacije u promjeni krajolika. - provoenje upitnika ili usmenih anketa metoda sakupljanja uzoraka o preferiranju pojedinih panorama. - na rezultate utjeu razliite komponente: osobnost promatraa, poloaj gledanja, trajanje promatranja, socio-ekonomski profil promatraa, tip. fizike karakteristike krajolika, dinamika i kompleksnost komponenti krajolika. KVANTITATIVNE HOLISTIKE METODE
3.
- kombiniraju dva pristupa: istraivanja javnog miljenja i inventarizacije pejsanih elemenata
SAETCI PREDAVANJA
10
U Hrvatskoj zasada nije prihvaena niti jedna opa metoda vrednovanja krajolika, niti su dosad obavljena sustavna istraivanja na cijelom dravnom teritoriju. Prema dosadanjim iskustvima osnovni kriteriji vrednovanja krajolika mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina: prirodne (fizike) sastavnice: geoloki sastav tla, reljefna obiljeja, voda i pokrov tla. antropogene sastavnice: obrada i koritenje tla, prometne komunikacije i organizacija prostora, naselja, arheoloka podruja i sl. estetske i morfoloke sastavnice: mjerilo, oblik, rubovi-granice, teksture, boje, vizure, doivljaj prostora i sl. ukupni kriterij integralna vrijednost krajolika obuhvaa i psiholoko-doivljajne kriterije (osjeaj mjesta).
SAETCI PREDAVANJA
11
KONVENCIJA O EUROPSKIM KRAJOBRAZIMA (Strasbourg 2000.) Ciljevi konvencije: promicati zatitu krajobraza, upravljanje i planiranje te organizirati europsku suradnju o pitanjima krajobraza. Hrvatski sabor potvrdio Konvenciju 2002. godine. - krajobraz - odreeno podruje, vieno ljudskim okom, ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika. - zatita krajobraza - djelovanje, u cilju zatite i odravanja znaajnih ili karakteristinih obiljeja krajobraza, to se opravdava njegovom vrijednou kao batine, a koja je proizala iz prirodne konfiguracije i/ili ljudske aktivnosti; - upravljanje krajobrazom - djelovanje, sa stajalita odrivog razvoja, radi osiguranja redovite brige o krajobrazu, s ciljem voenja i usklaenja promjena nastalih uslijed socijalnih, gospodarskih procesa i procesa u okoliu; - planiranje krajobraza - djelovanje uvelike usmjereno na budunost, s ciljem unapreenja, obnove ili stvaranja krajobraza.
Obveze stranaka potpisnica konvencije: - priznati krajobraze zakonom kao bitnu sastavnicu ovjekovog okruenja, izraz raznolikosti zajednike kulturne i prirodne batine, te temelj identiteta podruja; - uspostaviti i provoditi krajobrazne politike koje imaju za cilj zatitu krajobraza, upravljanje i planiranje, donoenjem posebnih mjera - uspostaviti postupke sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih vlasti te drugih strana koje su zainteresirane za odreivanje i provedbu krajobraznih politika navedenih u stavku b. ovoga lanka; - ugraditi krajobraz u svoje politike regionalnog i urbanistikog planiranja te u svoje politike u vezi s kulturom, zatitom okolia, poljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz.
Posebne mjere: A. Jaanje svijesti graana, privatnih organizacija i javnih vlasti o vrijednostima krajobraza B. Obuavanje i obrazovanje C. Identifikacija i procjena: - identificirati vlastite krajobraze diljem dravnog podruja; - analizirati njihove znaajke te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju; - primiti na znanje promjene; - procijeniti tako identificirane krajobraze, vodei rauna o osobitim vrijednostima - identifikacije i procjene vodit temeljem iskustava i metodologije, organiziranih izmeu stranaka na europskoj razini D. Ciljevi kakvoe krajobraza - odrediti ciljeve kakvoe krajobraza za identifikaciju i procjenu krajobraza E. Provedba - uspostaviti instrumente s ciljem zatite, upravljanja i/ili planiranja krajobraza.
SAETCI PREDAVANJA
12
PEJSANA PODJELA: TIPOVI PEJSAA / PEJSANE JEDINICE Ne postoji jedinstvena meunarodno priznata metoda prepoznavanja i podjele pejsaa, ve svaka zemlja s obzirom na posebnosti ima vlastite tipove (landscape unit krajobrazne jedinice). Veina istraivanja i mapiranja iz podruja klasifikacije pejsaa su ekstremno razliita i regionalizirana. Nedostatak zajednikih kriterija i metodologija za identificiranje pejsaa i opisivanje njihovih karakteristika koi usporedbu regionalnih i nacionalnih procjena pejsaa te predstavlja prepreku za neke od najveih europskih inicijativa razvoj i implementaciju ciljeva za europsku odrivu budunost pejsaa.
EUROPSKA PEJSANA PODJELA (KLASIFIKACIJA) European landscape Classification - LANMAP2:
Proteklih napori u
su
godina
uloeni europskih Novo
stvaranje referenci.
pejsanih
ustanovljena Europska pejsana klasifikacija (European landscape Classification) nazvana
LANMAP2 pokuaj se stvaranja nove metodologije za podruje cijele Europe. Ona treba posluiti kao praktian i jednostavan alat u komunikaciji razliitih znanstvenih disciplina zainteresiranih pejsae. i za strunjaka europske
Podjela nastaje koritenjem suvremenih tehnologija, a temelji se na podjeli na 4 osnovna sloja informacija o pejsau: - klima, - nadmorska visina, - sastav tla (osnovni materijal) i - nain koritenje prostora Kao rezultat metode uspostavljena je hijerarhijska klasifikacija europskih pejsaa na 4 osnovna stupnja: 1.stupanj: klima (8 kategorija) 2.stupanj: klima i visina (31 kategorija) 3.stupanj: klima, visina i tlo (76 kategorija) 4.stupanj: klima, visina i tlo i koritenje (ukupno 350 tipova pejsaa)
SAETCI PREDAVANJA
13
TIPOVI PEJSAA HRVATSKE PEJSANE REGIJE HRVATSKE
U Hrvatskoj zasada nije provedeno sustavno prepoznavanje krajolika na dravnoj razini. U Strategiji prostornog ureenja RH provedena je krajobrazna regionalizacija teritorija drave s obzirom na tri prirodna obiljeja (reljef, vodu i vegetaciju) na 16 regija to s obzirom na bogatstvo i raznolikost hrvatskog pejsaa zasigurno ne predstavlja dovoljno detaljan okvir za vrednovanje i planiranje. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Nizinska podruja sjeverne Hrvatske Panonska Gorja Bilogorsko-moslavaki prostor Sjeverozapadna Hrvatska umberak i Samoborsko gorje Kordunska zaravan Gorski kotar Lika Vrni pojas velebita
10. Istra 11. Kvarnersko-velebitski prostor 12. Sjeverno-dalmatinska zaravan 13. Zadarsko-ibenski arhipelag 14. Dalmatinska Zagora 15. Obalno Dalmacije 16. Donja Neretva podruje Srednje i June
KRAJOBRAZNA OSNOVA HRVATSKE, ija je izrada zapoela prije vie od 10 godina , trebala bi biti
1
detaljnija prostorno planska osnova na razini cijele drave, a njen je zadatak: prepoznavanje i vrednovanje krajolika odreivanje preporuka zatite, ureenja i koritenja krajolika ouvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti, raznolikosti i identiteta prostora
Dovrenje ovakvog dokumenta na razini drave neophodno je zbog potrebe ujednaavanja metoda i kriterija prepoznavanja vanih i vrijednih prostora koje treba zatititi te zbog sve veeg interesa za sanaciju degradiranih krajolika kao i oblikovanje novih, ali i spoznaja o sve brem nestajanju regionalne i lokalne raznolikosti krajolika.
*** (1999.) Krajolik: sadrajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske
SAETCI PREDAVANJA
14
Za potrebe izrade Krajobrazne osnove ve su izraene brojne studije koje su s razliitih aspekata i podruja pokuale dati smjernice za njeno dovrenje: Studija za vizualno determiniranje (odreivanje) krajolika autohotosti i posebnosti prostora. - vizualne analize velikih promjena u prostoru (turizam, infrastruktura, iskoritavanje mineralnih sirovina) ukazuju na bitne promjene vizualnih obiljeja krajolika, mijenjanje doivljajnog, perceptivnog uinka smanjenje atraktivnosti krajolika. - rezultat: kriteriji za ouvanje vizualnog karaktera prostora razvijanjem metoda prepoznavanja i vrednovanja bitnih vizualnih elemenata koji odreuju osebujnost prostora: - morfoloke osobitosti - sagledivost - osjetljivost na promjene - vrijednosno estetsko stupnjevanje
2
- cilj: odreivanja naina ukljuivanja estetskih obiljeja u postupak vrednovanja krajolika te ouvanje
Shema: morfoloke osobitosti krajolika Hrvatske
Jurkovi, S. (1999.), Perceptivne vrijednosti krajobraza Hrvatske, u Krajolik Sardajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja
2
SAETCI PREDAVANJA
15
PRIMJER INVENTARIZACIJE, VREDNOVANJE I PLANIRANJE OBALNIH KRAJOLIKA DALMACIJE PROJEKT COAST, 2009. - 4 demo-lokacije (Ston i Janjina s Malostonskim zaljevom, otoci Vis i Bievo, estuarija rijeke Krke, dio otoka Paga) - cilj projekta: - istrait i preporuit modele razvitka hrvatskih obalnih podruja koji nee utjecati na smanjenje bioloke i krajobrazne raznolikosti, ali niti na smanjenje prirodnog i kulturnog identiteta. - poveati svijest o vanosti ukljuivanja krajolika u prostorno planiranje, - obaviti detaljnu identifikaciju i inventarizaciju pejsane raznolikosti kao smjernice za ukljuivanju krajolika u procese planiranja i razvoja turizma - predloiti mjera za ouvanje i odrivo koritenje pejsanih vrijednosti - rezultat: metodologija koja bi se koristila na ostalim podrujima du obale, a i ire, te omoguila definiranje mjera za ouvanje i odrivo koritenje njihovih prirodnih vrijednosti i dobara. - metoda rada: izrada pejsane osnove za odabrane lokacije faze rada: a) prikupljanje informacija (planovi, karte, literatura, struni radovi i sl.) b) analiza prikupljenih podataka (kartografski prikazi, klima, geologija, geomorfologija, hidrologija,
pedologija i povrinski pokrov, povijesno-gospodarski razvoj, naselja i prometna infrastruktura, namjena i koritenje povrina)
c ) tipoloka klasifikacija krajolika: - tipovi (podruja) sa izraenim zajednikim karakteristikama prema: geomorfolokim karakteristikama, povrinskom pokrovu te izgraenim strukturama - tip krajolika = vie razliitih pejsanih uzoraka - utjeu na vizualni doivljaj prostora: prirodni (npr. uma, makija, more, obala) i kulturni (npr. naselja, poljodjelski uzorci). d) vrednovanja tipova krajolika (struna miljenja i miljenja javnosti) - kriteriji vrednovanja: prirodna ouvanost, raznolikost, prostorni red i harmoninost te simbolino znaenje prirodnih i kulturnih elemenata
e) modeliranje ranjivosti krajolika na pritiske razvoja (simuliranje moguih utjecaja pojedinih djelatnosti na kvalitete krajolika). - procjena prihvatljivosti ili neprihvatljivosti djelatnosti (tamo gdje je stupanj kvalitete vei - stupanj prihvatljivosti zahvata u prostor manji) - zatitni zahtjevi = karta ranjivosti - vizualnih, ekolokih (prirodne) i kulturnih kvaliteta pejsaa f ) modeliranja pogodnosti krajobraza za turistiko-rekreacijske djelatnosti - metoda dvojne analize prostora: modeliranju privlanosti i ranjivosti prostora - spajanje modela privlanosti i ranjivosti u model pogodnosti (to ocjena ranjivosti, to vea pogodnost) vea ocjena privlanosti i manja
SAETCI PREDAVANJA
16
RIJENI PEJSAI / HIDROTEHNIKI ZAHVATI
POSLJEDICE HIDROTEHNIKIH ZAHVATA U PEJSAU ovjek je ve u najranijoj povijesti poeo preoblikovati i regulirati rijene tokove pa ih je danas sve manji broj u izvornom, prirodnom stanju. Na mnogim su mjestima izvedeni hidrotehniki zahvati koji preusmjeravaju silinu vode te koriste njene energetske i vodne potencijale.
Uz brojne koristi nezanemarive su i negativne posljedice takvih zahvata: - onemoguen pristup i suivot s rijekama, - izgubljen ili ugroen biljni i ivotinjski svijeta u podrujima uz rijeke Dvadeseto stoljee obiljeili su razliiti oblici hidrotehnikih zahvata prilagoivani iskljuivo potrebama ovjeka i razvoju gradova. Brojni su rijeni tokovi preusmjereni, kanalizirani, zatvoreni i esto zagaivani. Zahvati na rijekama bili su izvoeni prema principima konstruktivnog inenjerstva pa je oblikovanje obala, zidova i ostalih struktura bilo primarno temeljeno na principima hidrotehnike to je esto rezultiralo artificijelnim i tehnikim izgledom rijeka.
OBILJEJA SUVREMENOG DOBA U suvremeno doba, prilikom konstruiranja hidrotehnikih zahvata, sve vie pozornosti se pridaje oblikovanju samih graevina pa one postaju svojevrsne atrakcije nastale na granici izmeu inenjerskih konstrukcija, arhitekture i umjetnosti (primjeri: Barijera za zatitu od poplava Temza, London - 1982., autori: Rendel, Palmer i Tritton; Barijera za zatitu od vjetra - Caland Canal, Rotterdam - 1985., autor: Maarten Struijs ) Istodobno, sve se vie zalae i za koritenje prirodnih oblika i potivanje rijeka ili vraanje u njihovo prirodno stanje pa se rijena podruja, uz pomo ekologa, organiziraju kao prirodna stanita zatiene flore i faune. U Europi su ostvareni ve brojni primjeri remeandriranja - vraanja rijeka u prvobitno stanje nakon to su bile kanalizirane. Sve vie raste svijest o negativnim posljedicama razliitih oblika regulacije rijenih tokova i odvodnje voda iz porjeja ime se u velikoj mjeri mijenjaju njihova prirodna stanita. Movare stoga postaju danas jedna od najugroenijih stanita na zemlji. Brojne zemlje Europe u potpunosti su izgubile movare, a s njima i bioloku raznovrsnost te ulau velike napore u njihovu obnovu i vraanje u prvotno stanje. Hrvatska, jo uvijek bogata vlanim stanitima, jedna je od zemalja potpisnica meunarodne Konvencije o movarnim stanitima (Ramsarska konvencija) kojom se obvezala na njihovu zatitu. Za sada su kod nas registrirana 4 Ramsarska podruja od meunarodne vanosti: Park prirode Kopaki rit, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Delta Neretve i ornitoloki rezervat Crna Mlaka.
SAETCI PREDAVANJA
17
PRIMJER RIJEKE SAVE U ZAGREBU irenje gradova u velikoj mjeri utjee na promjene rijenih korita. Zagreb se sve do IX. st. razvija kao grad odmaknut od rijeke, na sigurnoj udaljenosti od njezinih meandara i estih poplava. Breuljci padina Medvednice te dominantne uzvisine Gradeca i Kaptola pruali su mu sigurno utoite. Istovremeno Sava je bila plovni put, slobodno je meandrirala i izlijevala se u plodnu ravnicu, a mostovi su omoguavali komunikacije grada sa irom okolicom (krajem stoljea eljezniki i kolni most). Poetkom XX.st rijekom plove splavari, gradi se tramvajska pruga preko savskog mosta (1910.), izvode se prvi regulacijski radovi na rijeci i grade prva kupalita. Sredinom XX. stoljea grad se iri prema rijeci. Regulatorna osnova iz 1953-58.g. predvia gradnju naselja i prostora javne namjene u priobalju. Predvia rijenu luku na prostoru Jakuevca s industrijom nizvodno od nje. U Trnju smjeta centralni park sportova, odmora i rekreacije. Uz rijeku se niu umski, sportski i parkovi kulture. U produetku sredinje gradske osi planirana je glavna reprezentativna avenija ka jugu.
Vodoprivredno rjeenje srednjeg Posavlja Nakon velike poplave 1964.godine u Zagrebu, doneseno je Vodoprivredno rjeenje srednjeg Posavlja iji je cilj obrana od poplava ireg prostornog trokuta Zagreb Karlovac Sisak: grade se savski nasipi na prostoru od Podsuseda do Mievca formirano je rijeno korito u irini od 100 m, dubine1-2m, s obostranim inundacijama od po 100m i nasipima visine 3-5m 1973.g. planira se i izgradnja odteretnog kanala Sava-Odra koji sakuplja viak voda i uputa ih u retenciju Lonjskog polja te dalje nizvodno u Mokro polje. Rijeka postaje umjetni kanal bez odnosa s prostorom grada u zaobalju.
Vodoprivredna osnova grada Zagreba (VOGZ) usvojena u 1990-im ciljevi: obrana od poplava, vodoopskrba, zatitu voda i hidroenergetsko koritenje Save te djelimino plovnost predvia jo jednu u nizu velikih promjena na rijeci - sustav energetskih stuba, hidroelektarna sa branama (Podsused, Preko Zagreb i Drenje), i hidroenergetskih akumulacija s nekoliko pragova koje se smjetaju na rijeci u podruju grada usporavanje toka rijeke kroz grad, 300 m iroka povrina rijeke izmeu dananjih nasipa, fiziko pribliavanje rijeke gradu. negativne posljedice: problem povienja razina podzemnih voda koje moe imati utjecaj na stanita biljnih i ivotinjskih vrsta ili problem velikih estetskih promjena pejsaa (umjetne akumulacije, graevinsko tehnikih postrojenja elektrana, nasipi i brane).
SAETCI PREDAVANJA
18
Rjeenje je prihvaeno u GUP-u grada Zagreba, ali jo uvijek nije izvedeno te se i dalje vode brojne strune polemike o njegovoj opravdanosti u ekonomskom, ekolokom i estetskom smislu .
3
Prostor Save u generalnom urbanistikom planu grada Zagreba (2007-2009.) vei broj mostova preko rijeke, usvojeno hidrotehniko rjeenje s hidroelektranama znatan broj gradskih projekata u savskom priobalju
Savski park jedan je od temeljnih gradskih projekata reafirmacije prirodnog pejsaa podruja samoga grada. Krajolik rijeke Save - park za XXI. stoljee Zagrebaki ekoloki park - prostor koji treba odravati prirodan balans grada i odrivog razvitka. Savski park oblikovat e se kao sustav tematskih parkova u kojem e se zadrati sustavi rijenih biotopa u zaobalju i omoguiti gradnja niskog intenziteta koritenja. Njegov je temeljni cilj usklaivanje prirodnih vrijednosti savskih stanita i artificijelnih infrastrukturnih zahvata, preoblikovanje dijelova tehnikih intervencija i saniranje najvrjednijih dionica. Na tragu takvih propitivanja su brojni natjeaji, seminari i studije: 1994.g. Studija Sava izmeu Zagreba, autor: K. Ivani 1997.g. Meunarodni seminar Okviri metropole / Sava izmeu dva Zagreba 2001.g. Natjeaj za priobalje Save od Podsuseda do Rugvice Katalozi natjeajnih radova dostupni su u Studijskom arhivu AF.
3
SAETCI PREDAVANJA
19
PRIMJER RIJEKE TEMZE U LONDONU Jedan od najveih suvremenih projekata transformacije rijenih pejsaa je London Thames Gateway. Najvei program regeneracije pejsaa u Velikoj Britaniji koji se protee na 50 km estuarija rijeke Temze (od London Docklands do Essex Southend i Sheerness u Kentu) - krajolika opustoenog dugogodinjom industrijalizacijom i zanemarivanjem.
Prostor je prepoznat kao velik potencijal koji bi, nakon oporavka i transformacije, mogao postati novi atraktor stanovnika regije, odnosno prva odriva eko-regija na svijetu. Koncept za novi park Thames Gateway, na povrini od 95 000 km, osmislili su autori Terry Farrell & partneri kao jedinstvenu prilika za transformaciju itave regije. Predloen je program kojim se planira stvaranje nove zelene infrastrukture koja bi ostvarila nove mogunosti za uspostavljanje ekoloke ravnotee, razvoj turizama i novi gospodarski razvitak. Radikalna vizija trebala bi ostvariti stotine tisua novih domova u ruralnom okruenju gdje je osnovni cilj koritenje krajolika kao velikog javno aktivnog pojasa.
Podruje novoga parka trebalo bi, nakon dugogodinjeg djelovanja industrije, u aritu imati zatitu okolia. Vana tema postaju procesi pretvorbe brojnih odlagalita industrijskog otpada u podruja recikliranja energije, a predviena je sadnja novih 10 000 ha uma, te uspostavljanje tisua hektara razliitih novih stanita. Desetljeima zaputana podruja uz rijeku ouvala su i neke od najveih primjera bioraznolikosti u Velikoj Britaniji poput movarnih podruja (npr. Rainheim) koji su zatieni kao prirodni rezervati. Uz njih nastaju projekti za podruja rekreacije i slobodnog vremena uz zatitu prirode. Projektom su planirana 4 nova eko-grada na rijeci. Meu njima je i Water City na ijem je podruju ve zapoeta izgradnja Olimpijskog sela (Olimpijske igre 2012. g.).
SAETCI PREDAVANJA
20
POSTINDUSTRIJSKI PEJSAI Jedan od najveih tragova suvremene civilizacije u prostoru ostavili su razliiti oblici industrijske proizvodnje i eksploatacije. Mjerilom svoje izgradnje te posrednim i neposrednim utjecajima u velikoj mjeri mijenjaju pejsa u kojem nastaju. Posljednjih desetljea tema njihove prenamjene i sanacije posebno je aktualna. Brownfields (engl. pojam esto koriten u suvremenoj strunoj literaturi) zajednikim negativnim obiljejima: slom gospodarstva visoka nezaposlenost nepovoljni utjecaji na okoli i urbani ivot nedovoljna koliina parkovnih ili zatitnih povrina oznaava podruja
naputenih i neiskoritenih industrija, vojnih baza, odlagalita otpada i slinih podruja s mnogim
Brownfields-i istodobno predstavljaju potencijal u smislu dobrog poloaja i prostornog resursa za budui razvoj novog koritenja, ali esto i prepreke u smislu razliitih oblika oneienja okolia. Jedan od velikih planerskih izazova su projekti (programi, procesi) oporavka nekadanjih industrijskih podruja - saniranja oneienja, stvaranja parkovnih povrina i vraanja prirodnih stanita te revitaliziranja zajednice stvaranjem novih namjena i radnih mjesta.
PRIMJER REGIJE RUHR, NJEMAKA Meu uspjeno ostvarenim programima obnove itavih industrijskih regija posebno se istie Regija Ruhr koja je tijekom 90ih godina XX. stoljea bila jedan od najveih europskih laboratorija istraivanja mogunosti urbane, gospodarske i socijalne preobrazbe nekadanjih industrijskih lokacija. Od pol. XIX. st. do kraja XX. stoljea bio je to jedan od prostora najvee koncentraciie industrije u Europi. Rudarstvo i proizvodnju elika pratio je izuzetno dinamian razvoj praen velikim industrijama i novim tehnologijama. Danas je to podruje velike konurbacije Ruhr koju ini 20-ak gradova (Duisburg, Oberhausen, Bottrop, Essen, Gelsenkirchen, Dortmund i dr.) s blizu 5 milijuna stanovnika. Nakon velike krize rudarstva i proizvodnje elika 1980ih regija naglo gubi svoj gospodarski znaaj. Zatvaranje mnogih pogona prate socijalne krize obiljeene velikim rastom nezaposlenosti, a u prostoru ostaju ogromne ekoloke posljedice.
SAETCI PREDAVANJA
21
IBA Emscher park Godine 1988. pokrenut je sveobuhvatni dravni program preobrazbe i razvoja cijela regije u okviru programa IBA - meunarodna desetogodinja izloba graditeljstva. Program je bio posebno usmjeren na naputene industrijske lokacije i preostale neizgraene prostore, a osnovni su mu ciljevi ekoloki, gospodarski i socijalni oporavak i restrukturiranje regije. Za podruje ueg obuhvata odabran je najtee pogoen prostor uz rijeku Emscher - dug 75 km u povrini od 800 km - nazvan Emscher park. Kroz razdoblje od 10 godina programom IBA obuhvaeno je 17 gradova s vise od 120 projekata. Koncept - park postaje simbol ekoloke, gospodarske i urbane obnove regije: Industrijska eksploatacija stvorila je novu vrstu pejsaa kulturnog (postindustrijskog) koji unato brojnim ekolokim
problemima ima jedinstven karakter i vlastitu estetiku. Odlueno je da to glavno regije svjedoanstvo razdoblja treba industrijskog sauvati kao
vaan dio identiteta prostora. Ouvanje, umjetniko interpretiranje i naglaavanje nekadanjih industrijskih oblika postali su osnovni oblikovni principi planiranja pejsanog parka Emscher. Posebna pozornost posveena je neizgraenim prostorima - ouvana postojea neizgraena podruja meusobno su povezana u javno dostupan sustav s novim programima i prenamjenama u parkove. Projekti ostvareni u sklopu IBA Emscher Park bili su podijeljeni u tematske skupine: 1. Pejsani park Emscher i ekoloka obnova regije - usmjereni na ureenje prirodnih elemenata u koridorima neizgraenog prostora, ureenje pjeakih i biciklistikih komunikacija te na ekoloku sanaciju opasnih lokaliteta (odlagalita industrijskog otpada). Uz ekoloku obnovu cilj je bio stvaranje novih prostora za rekreaciju lokalnog stanovnitva, ozelenjavanje podruja i ureenje parkovnih povrina na prostorima nekadanjih industrijskih lokacija. 2. Rad u parku - niz projekata s ciljem stvaranja prostornih preduvjeta za razvoj gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti. 3. Stanovanje u parku - grupa projekata obnove postojeih ili izgradnje novih stambenih naselja. 4. Gospodarski i socijalni programi obnove - projekti nadopunjavanja drutvene infrastrukture u naseljima bez drutvenih sadraja. Izgradnja javnih prostora (trgovi, gradski parkovi) te novih javnih, drutvenih i sportskih sadraja (drutveni centri, centri za kontinuirano obrazovanje, kulturni i drugi programi).
SAETCI PREDAVANJA
22
5. Umjetnost, kultura i turizam - najambicioznija grupa projekata sa ciljem promjene percepcije nekadanjeg industrijskog podruja. Bogato industrijsko naslijee - jedan od elementa identiteta ireg prostora - polazite za razvoj kulture i kulturnog turizma. Sustav dobro osmiljenih programa za nekadanje industrijske lokacije i njihovog povezivanja u kulturne rute. Jedna od najatraktivnijih je ruta velikih panoramskih toaka novih umjetnikih instalacije na industrijskim lokacijama (primjer: Tetraedar u Bottropu). U gustoj mrei meusobno spojenih gradova regije Ruhr, neizgraena podruja odnosila su se na manje ostatke prirodnih povrina i na velike prostore koji su preostali nakon to su rudnici, eliane i ostala industrijska postrojenja prestala s radom. Ti prostori prepoznati su kao osnovni potencijal za budui razvoj regije i to kao neizgraeni prostori parkovi, povezani u sustav regionalnog parka. Neki od najznaajnijih su: Jedan od najznaajnijih primjera je Park Duisburg Nord. Povrine 200 ha sa starom elianom u sreditu. Cilj: ouvati ind. arhitekturu i omoguiti spontani razvoj prirode. Meunarodni arhitektonski natjeaj raspisan 1990. godine osvojio je arhitektonski ured Latz & Partner s idejom ureenja parka uz ouvanje industrijskih postrojenja kao osnovnog elementa identiteta prostora koji ostaju ouvani kao svojevrsni postav skulptura u prostoru novostvorene prirode. Nordsternpark u Gelsenkirchenu nakon prestanka rada pogona 1997. godine prostor nekadanjeg ugljenokopa u povrini od 100 ha potpuno je preoblikovan i prenamijenjen u pejzani park, gdje je odrana i nacionalna vrtna izloba. Mnogobrojne sadraje za rekreaciju i slobodno vrijeme objedinila je ideja ukljuivanja rudarske povijesti u oblikovni koncept novog parka. Zastupljena je i tema stanovanja i rada u parku. Zeche Zollverein XII u Essenu - prostor nekadanjeg rudnika, u vrijeme nastanka (1930ih) po osuvremenjenoj tehnologiji, funkcionalnosti i urbanistiko-arhitektonskih obiljejima sklopa jedno od najsuvremenijih rudarskih postrojenja toga doba u svijetu. Danas uvrten na UNESCO-vu listu svjetske batine kao jedan od najznaajnijih spomenika industrijske arhitekture uope. Prema urbanistikom planu (arh. Rem Koolhaas) podruje je prenamijenjeno u umjetniki centar s muzejem rudarstava, turistikim informacijskim centrom (arh. Rem Koolhaas), kolom dizajna (arh. SANAA), muzejem dizajna Red dot (prenamjena arh. Norman Foster), umjetnikim galerijama, centrom za suvremeni ples, otvorenim umjetnikim atelijerima i brojnim ugostiteljski sadrajima
SAETCI PREDAVANJA
23
POSTRUDARSKI PEJSAI Najsuvremeniji europski primjeri, kroz posljednjih dvadesetak godina, ukazuju na nove trendove sanacije, prenamjene i preoblikovanja postrudarskih pejsaa naputenih prostora nekadanje eksploatacije mineralnih sirovina (kamen, ljunak, glina, ugljen).
4
FRSTPCKLER-LAND 2000 - 2010
Meu primjerima obnove regija nekadanjeg intenzivnog iskoritavanja ugljena izdvaja se IBA Frst Pckler-Land kao jedan od najutjecajnijih i najsveobuhvatnijih programa. 150 godina rudarstva snano je obiljeilo istono Njemaku regiju iji se gospodarski razvoj naglo zaustavlja uslijed gospodarskih i politikih promjena 1990ih godina nakon ega ostaje devastiran krajolik i naputena industrija. IBA gospodarski, ekoloki i kreativni impuls za strukturne promjene krajolika s ciljem ouvanja industrijske batine i krajolika rudnika te orijentiranja regije turizmu. Sredite dogaanja istono Njemaka pokrajina Lausitz (eng. Lusatia) nekadanje energetsko sredite biveg DDRa, bive podruje iskoritavanja smeeg ugljena - najvei krajolik umjetnih jezera (30 jezera, 14 000 ha vodenih povrina) nastao kao posljedica eksploatacije. IBA radionica za nove krajolike daje prijedlog obnove strukture kao krajolika otoka. Najvee gradilite u Europi s 30 projekata u 9 regija (pejsanih otoka) podruja s posebnim obiljejima i problemima. Svaki otok ima posebnu temu temeljenu na njegovoj specifinoj lokaciji. 7 tematskih kategorija projekata: 1. Industrijska batina nema budunosti bez batine, industrijska prolost kao nositelj identiteta regije i element stvaranja karakteristine turistike slike regije. - primjer: F60 Visitors' Mine 5 km dugaak, naputeni transportni most, najvea ikada izgraena rudarska konstrukcija, danas se koristi u turistike svrhe. Tradicija postaje inovacija.
2. Vodeni krajolik rudarenjem stvoren novi krajolik jezera novo koritenje u svrhu turizma i
gospodarstva. Stvaranje novih kanala za povezivanje plutajue arhitekture kao novog obiljeja. primjer: Marina i plutajue kue na jezeru Geierswalde
www.iba-see2010.de
SAETCI PREDAVANJA
24
3. Krajolik energije rijetko naseljena regija prostor za koritenje obnovljivih izvora energije. Nekadanji izvor energije lignit (smei ugljen) zamijenjen je novima oblicima. - primjer: Welzow - proizvodnja i iskoritavanje biomase. 4. Novi teritorij istraivanje tehnolokih mogunosti, gospodarskih potreba i umjetnikih ambicija za obnovu i preoblikovanje nekadanjih povrinskih, otvorenih rudnika. primjer: Land art oblikovanje The Hand,
nasipavanjem dijela umjetnog jezera - povezivanje razdvojenih gradova Pritzen i Altdbern 5. Granini krajolik otvaranje granica i prekograninih projekata Njemaka - Poljska 6. Urbani krajolik - projekti obnove i rasta manjih gradova koji su prestankom rada industrije poeli odumirati primjer: obnova biveg rudarskog grada
Grossrschena potpuno unitenog nekadanjim rudarstvom. 7. Tranzicijski krajolik promjene percepcije i naina doivljavanja Lausitza. Ukljuivanje javnosti u praenje promjena, razvoja i rekultivacije nekadanjih zabranjenih zona zatvorenih za javnost (rudnici). Dostupnost organiziranje ruta i prezentacija, popularizacija dugotrajnog procesa oporavka koji predstoji regiji.
SAETCI PREDAVANJA
25
Na podruju Hrvatske nalazimo razliita eksploatacijska polja od kojih se mnoga nalaze, sa stajalita zatite i ouvanja pejsaa, na neprimjerenim lokacijama i nakon prestanka eksploatacije jo uvijek nisu sanirana. Tako se, na primjer neki od kamenoloma nalaze u predjelima nacionalnih parkova, zatienih krajobraza i parkova prirode, a nezanemariv problem je i velik broj divljih i neplanskih mjesta iskoritavanja. Premda je sanacija kamenoloma kod nas zakonska obveza, a treina ukupnog broja odobrenih (legalnih) polja danas neaktivna ili zatvorena, primjera provedene sanacije i prenamjene gotovo da i nema. Nekadanja rudarska podruja i regije u svijetu naputanjem svoje donedavno primarne djelatnosti, u suvremeno doba, doivljavaju velike rekonstrukcije u gospodarskom, prostornom i pejsanom smislu. Za pejsae eksploatacije istrauju se i primjenjuju razliiti novi scenariji obnove. Procesi sanacije i prenamjene imaju zadatak rjeavanje razliitih negativnih posljedica koje u prostoru ostaju nakon zavretka eksploatacije: - ekolokih - estetskih - socijalnih - ekonomskih Osnovna obiljeja eksploatacijskih podruja koja utjeu na mogunosti sanacije i prenamjene: - tip eksploatacije (arhitektonski kamen ili graevinski kamen/agregat) - poloaj eksploatacijskog polja u irem prostornom okruenju (urbani ili pejsani kontekst) - planirano potencijalno novo koritenje (obnova pejsaa, graenje, rekreacija i sl.)
MODELI SANACIJE I PRENAMJENE KAMENOLOMA (modeli oporavka)
1.
model: REKULTIVACIJA PEJSAA
Ima za cilj uspostavljanje ponovne prirodne ravnotee i vraanje u prvotno stanje ili bar ono najslinije njemu (vratiti prirodi oduzeto). U tehniko-provedbenom smislu taj proces je sloen i dugotrajan. Zahtjeva primjenu razliitih metoda bioloke sanacije (nanoenje novih slojeva humusa, stabiliziranje trusnih podruja, odabir i sadnja odgovarajuih biljnih vrsta) kojima se potpomae i omoguava prirodna sukcesija (obnova) te vraanje i nastanjivanje razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta. Konani cilj metode je to vee uklapanje u okolni prirodni pejsa. Primjenjuje se za naputena eksploatacijska podruja na kojima se ne planira novo koritenje ili ekonomski interes. Smisao nije privlaenje velikog broja novih korisnika koji bi mogli dovesti u pitanje i onako krhku prirodnu ravnoteu. - primjeri: kamenolom Holderbank Schmel (vicarska); kamenolom Biville (Francuska)
SAETCI PREDAVANJA
26
2. model: PERIVOJNO PREOBLIKOVANJE Polazi od ideje preoblikovanja, stvaranja potpuno novih prostorno pejsanih obiljeja i sadraja. Prenamjenom nekadanjih kamenoloma u perivoje i/ili rekreacijska podruja osim novog oblikovanja predlae se nove namjene koja obogauje budue koritenje i osiguravaju ekonomsku opravdanost. Kompozicija vegetacijskih elementa, a esto i modelacija terena ne polaze iskljuivo od tehniko biolokih zahtjeva ve od oblikovnih predodbi, od budueg koritenja i potrebe stvaranja novog ambijenta i identiteta. - primjeri: kamenoloma Centera del Croscat pozornica (panjolska), kamenoloma s'Hostal, Ciutadella - botaniki vrt i kazalite (Minorca, panjolska) 3. model: INTERPOLACIJA ARHITEKTUROM irenjem gradova i urbaniziranih podruja kamenolomi koji su se nekada nalazili na periferiji grada sada postaju sastavnim dijelom njegova tkiva. Zatoen unutar gradske strukture njihov prostor u mnogim sluajevima postaje posebno interesantno graevno podruje za razliite nove namjene i uporabe. Bez tenje da se prirodi, u doslovnom smislu, vrati oduzeto ovakvi pristupi s najmanje prirodnih vegetacijskih elemenata ostvaruju preoblikovanje devastiranih podruja gotovo iskljuivo arhitektonskim elementima. - primjeri: kamenoloma u Cap dAil, Francuska (hotelski sklop, arh. Jean Nouvel) kamenolom Braga, Portugal (nogometni stadion, arh. Eduardo Souto de Moura) kamenolom St. Margarethen, Austrija (open air pozornica, arh. AllesWirdGut Architektur) 4. model: LAND ART UMJETNIKA INTERPRETACIJA Umjetnost je esto prepoznavala prostore kamenoloma kao vrijednost, traei u njima mjesta vlastitog izraavanja, prostore otvorenih galerija i parkova skulptura, privremenih i trajnih umjetnikih intervencija. Ta tenja postaje posebno izrazita pojavom land arta kada devastirani pejzai omiljena mjesta stvaranja avangardne (pejsane) umjetnosti. Model umjetnike interpretacije nema za cilj pobuivanje osjeaja nostalgije prema originalnim obiljejima nekadanjeg mjesta, ve nastoji ukazati na snagu umjetnikog djela i akcije kao pokretaa za oporavak razorenih pejsaa. Tako nastaje potpuno novi kontekst razliitih znaenja i poetike. Njihovo koritenje vrlo je razliito - od istaknutih vidikovaca do doivljajne scenografija, a njihov cilj odailjanje vieznane umjetnike poruke. - primjeri: Julije Knifer - meandar, kamenolom Tbingen, 1975. Land art park Dionyssos, Atika, Grka (Kouzoupisa, arh.; Gollanda , umj.) Primjenom primjerenog modela sanacije i prenamjene u prostorima nekadanje eksploatacije mogue je pridodati razliite nove vrijednosti: - ekoloke (oporavak tla, uspostavu biljnih zajednica i ukupnih ekosustava) - estetske (oblikovanje i unapreenje vizualnih perceptivnih elemenata prostora) - funkcionalne (privoenje prostora razliitim novim nainima koritenja) - kulturne (stvaranjem kulturnih namjena kazalita, muzeji i sl.) - povijesne (npr. promoviranjem vrijednosti i tehnologija povijesnih oblika eksploatacije) industrijskog doba postaju
SAETCI PREDAVANJA
27
PEJSAI VELIKIH PROMETNIH KORIDORA Iako tema oblikovanja prometnica i njihova uklapanja u krajolik nije nova, jo i danas se esto pribjegava tehniko-inenjerskim rjeenjima s nedovoljno razvijenim osjeajem za vrijednosti prostora u kojem se nalaze. Krajolik suvremenih autocesta u Hrvatskoj nedovoljno je odreen svjesnim oblikovanjem. esto se jo uvijek zasniva na polazitima kao to su pristupanost, uoljivost te prije svega ekonominost. Po mjerilu intervencije i snazi utjecaja, autoceste se svrstavaju meu one oblike ljudskog djelovanja koji u prostoru uzrokuju najvee promjene. Oblikovanje prostora meudjelovanja infrastrukture i pejsaa razvija se kroz cijelu povijest autocesta, a danas ona postaje neophodno potrebno. Brojni suvremeni projekti i ostvarenja u Europi i svijetu pokazuju koliko je tema aktualna kroz svojevrsnu renesansu promiljanja odnosa autoceste i krajolika - tzv. estetike mobilnosti. Promjene naina ivota, sve vea mobilnost ljudi, ubrzani tehnoloki razvitak i nedostatak resursa (pejzanih, prostornih, energetskih i dr.) dovode do preispitivanja monofunkcionalnosti prometne infrastrukture. Danas je ona prepoznata kao izuzetno vaan javni prostor koji se istrauje i kroz razliite nove funkcije - socijalne, ekoloke i estetske (proizvodnja energije, smjetaj javnih sadraja, stanovanje, umjetnike intervencije i dr.). Suvremena ostvarenja pokazuju veliku promjenu u poimanju znaenja i uloge autocesta - posebno u kontekstu njihova odnosa prema pejsau. Uz prometno povezivanje, autoceste sve vie preuzimaju ulogu informatora o prostoru (pejsau) kojim prolaze. Prostor autoceste ima veliku estetsku vrijednost, a putovanje njime moe i treba prije svega biti doivljaj.
Infrastrukturni pejza danas vie nije prostor prolaska, nego mjesto boravka. Stoga zahtjevi uspostavljanja vizualnog doivljaja i odnosa s krajolikom imaju presudnu ulogu u konanoj procjeni uspjenosti njegova oblikovanja. Dvije su osnovne skupine zahvata i naina uspostavljanja meuodnosa infrastrukture i pejzaa, a razlikuju se po mjerilu: - pejsani planovi primjeri koji obuhvaaju oblikovanje cjelovitih trase - pojedine prometne sekvence prostorni odsjeci, odnosno dijelovi trasa ili graevine te njihov odnos prema neposrednom pejsanom kontekstu Analizom utjecaja i vrjednovanjem prostora potrebno je, ve na poetku planiranja, utvrditi mjesta mogueg negativnog, ali i ona pozitivnog utjecaja infrastrukture na krajolik. Njihovim rangiranjem s obzirom na utvrene kriterije mogue je izdvojiti mjesta na trasi autoceste ijim se oblikovanjem moe utjecati na smanjenje negativnih posljedica, ali istodobno i na unapreenje doivljaja vrijednosti okolia. Cilj je uvijek jednak uspostavljanje i naglaavanje odnosa s krajolikom
SAETCI PREDAVANJA
28
Tri su osnovna pristupa oblikovnih koncepata: - odraavanje autohtonog ambijenta - naglaavanje postojeih obiljeja metodom kontrasta - stvaranje (unoenje) novog identiteta. Razliiti naini oblikovanja postiu se koritenjem pejzanih, arhitektonskih i/ili umjetnikih elemenata. Kriteriji za vrednovanje infrastrukturno pejsanih prostora uvjetovani su: perceptivnim vrijednostima krajolika, prostorno-prometnim znaajem, stupnjem fizike ugroenosti ili oteenja predjela
Oblikovanjem pejsaa uz autoceste i druge prometne pravce treba teiti uspostavljanju vizualno bogate i cjelovite sekvencijalne forme koja postaje vizualni doivljaj promatraa s prometnice te koja produbljuje njegovo razumijevanje znaenja mobilnog krajolika naina njegova koritenja, povijesti, prirode i simbolike. Temu oblikovanja potrebno je uvesti kao obvezu ve kod najranijih etapa postupaka planiranja i projektiranja autocesta. Pejzano oblikovanje ne smije biti zadnji korak - naknadno ukraavanje, ve jedno od osnovnih polazita cjelovitog i sveobuhvatnog postupka infrastrukturnog planiranja. Polazita planiranja u Hrvatskoj potrebno je promijeniti od dananjih koja kreu od same infrastrukture (njene ekonominosti i tehnike uinkovitosti) prema pejzanim vrijednostima. Na taj nain mogue je postii oblikovne koncepte koji proizlaze iz pejzaa, istiu ga i naglaavaju te postaju njegovi vodii i promotori.
SAETCI PREDAVANJA
29
VELIKI PARKOVI
Vaan element kompozicije i strukture grada ini njegova pejsana infrastruktura, koja sudjeluje u formiranju slike i prepoznatljivosti grada. Veliki parkovi nisu specifinost suvremenoga doba. Brojni su primjeri obiljeili povijest perivojnog oblikovanja i danas predstavljaju neke od najvanijih obiljeja suvremenih gradova (Hyde Park (1851.) London, P=253 ha; Central Park (1859.) New York, P=341 ha i dr.) Uloga parkova u gradovima se tijekom posljednja dva stoljea mijenjala uslijed brojnih promjena naina ivota. Suvremeni trendovi koji se pojavljuju u urbanistikoj teoriji i praksi (Landscape urbanisam / pejsani urbanizam) zastupaju tezu da je pejsa, vie nego li arhitektura, vaan za organizaciju grada. Stoga metode planiranja grada postaju sve vie multidisciplinarne te objedinjuju znanja i tehnike razliitih struka (geografija, ekologija, ekonomija, arhitektura i dr.), a polaze od oblikovanja i planiranja otvorenih prostora i prirodnih sustava sa ciljem strukturiranja novih urbanih formi.
Pomak od kompozicije prema procesu Perivojno je oblikovanje tradicionalno bilo shvaano kroz estetske okvire koji su podrazumijevali fizike kvalitete i obiljeja prostora. Takav je pristup parkovima u osnovi bio jednoznaan i statian. Naglaavao je pejsa (park) kao primarno vizualnu kreaciju, bavei se prostorom iskljuivo u trenutku (vremenu) izvedbe parka. Tako nastaju veliki povijesni parkovi poput scena zamrznutih u vremenu, koji su isti danas kao i prije dva stoljea kada su nastajali. Takvo razmiljanje o parku dovedeno je u pitanje u zadnjoj etvrtini prolog stoljea, kad su pejsani arhitekti proirili svoje interese i metodologije rada, te postali svjesni dinamike i sloenosti okoline u kojoj stvaraju. Sve su vie istraivali nove metode rada i koristili strategije iz geografije i umjetnosti kako bi proirili svoje naine interpretiranja. Na tom tragu nastaje velik broj suvremenih projekata i ostvarenja velikih parkova koji ukazuju na nove naine planiranja, upravljanja i koritenja.
SAETCI PREDAVANJA
30
Obiljeja suvremenih velikih parkova: - povrina vea od 200 ha - najee nastaju na podrujima rekonstrukcije grada (naputena industrijska podruja, aerodromi, odlagalita otpada i sl.) - povijest - odravaju lokalnu povijest (inovativni naini uspostavljanja odnosa s namjere za rekonstrukcijom prolosti, prenamjena za nova koritenja) - detaljnije istraivanje obiljeja lokacije: ekoloka, ekonomski interesi, demografska kretanja, migracije, naini upravljanja i financiranja, razvoj prirodnih sustava kroz vrijeme i sl. - dugo vrijeme projektiranja i izvoenje uspostavljanje prilagodljivih sustava (kao odgovor na promjenjive uvjete tijekom vremena), vie nego li oblikovanje u funkciji uspostavljanja estetske cjeline. - ukljuivanje dinaminih uvjeta pejsaa (procesi stvaranja parkova ne nastoje predloiti krajnje oblikovno rjeenje ve odrediti smjernice za preobrazbu prostora u javne povrine.) Dinamino promjenjiva obiljeja prirodnih sustava zahtijevaju projektiranje procesa prije nego li konane forme pejsaa. - polazite projektiranja jest sam pejsa - ivi materijal promjenjiv kroz vrijeme (ekologija). Tehnika stvaranja parka oslanja se na svojstvo pejsaa da se sam izgrauje (priroda stvara prirodu) - ukljuivanje promjene vrijeme nastanka parka samo je jedna od mnogih etapa u evolucijskom procesu pejsaa (projekti se temeljena na oekivanju i podravanju rasta, evolucije i prilagodbe) - vitalna uloga za grad uspostavljanjem: - socijalnih vrijednosti (kontakti, aktivnosti, socijalnih funkcija parka i grada) - ekolokih vrijednosti (esto sudjeluju u meusobnom povezivanju fragmentiranih pejsanih podruja ireg gradskog podruja) - estetskih vrijednosti (parkovi su vizija budunosti, razlikovanjem i isticanjem postaju prepoznatljivi.) - kreiranje programa promjenjivih kroz vrijeme - postaju znaajna mjesta, koliko svojim fizikim kvalitetama, toliko i zbivanjima koji se odvijanju unutar njih. od svog okruenja brojni naini koritenja koji omoguavaju poveanje mjestom/kontekstom, bez
SAETCI PREDAVANJA
31
PRIMJER: PARK FRESHKILLS - Staten Island (New York), lokacija nekadanjeg najveeg svjetskog odlagalite otpada - povrina 900 ha - 2000.g. meunarodni natjeaj za prenamjenu u najvei gradski park New Yorka - prvonagraeni rad - LIFESCAPE, autorski tim: Field Operations James Corner - ciljevi projekta: a) ekoloko obnavljanje podruja b) prijedlog snane strategije - prepoznatljiv, koriten i za ulaganje pogodan pejsa c) uvoenje novih programa i procesa - elementi strukture parka: 1. linearni putovi (komunikacije) usmjeravaju tokove voda, energije i korisnika - na mjestima postojeih ili novih putova, pejsanih rubova, koridora stanita ili drugih uspostavljenih veza 2. povrine i polja - mozaik najosjetljivijih povrina i osiguravaju (samo)odrivost biljnog pokrova, zatitu od erozije tla i razvoj autohtonih stanita. Ukljuuju obnovljene movare, livadna i vlana stanita, podruja svjee vode te povrine za razliita dogaanja. 3. grupirani otoci - osiguravaju gua podruja zatienih stanita, izvore irenja vegetacije i programskih aktivnosti. Nalaze se na toplijim i suim padinama breuljaka, uz ravnice sa zalihama svjee vode, movarama i umama. Ukljuuju podruja vodenih povrina, bogatog biljnog i ivotinjskog svijeta, ali i kulturnih dogaanja, rekreacije i edukacije. - proces nastanka parka: - promjene uvedenih sustava tijekom vremena - stvaranje razliitih ekosustava s obzirom na prirodne uvjete okolia - promjene parka, u fizikom i vizualnom smislu, u nepredvidive oblike - zadravanje inicijalnog okvira osnovnih elemenata (linija, otoka i povrina) kao samoodrive matrice / osnovnog vizualnog identiteta (usprkos brojnim promjenama koje e se dogoditi na lokalnoj razini) - etape razvoja parka (30 godina): 1. sijanje- poetno implementiranje novih javnih pristupa, obnova prirodnih stanita, stvaranje prvih rekreacijskih podruja u funkciji neposrednog susjedstva 2. infrastruktura (nakon potpunog zatvaranja i stabilizacije odlagalita otpada) - uvoenje novih cesta i sadraja, sadnja i ureenje vegetacije. 3. programiranje - dinamini i fleksibilni naini zauzimanja pejsaa (sport, rekreacija, edukacije) 4. adaptacija - slobodan oblik modificiranja pejsaa s obzirom na okolnosti koje e donijeti novo vrijeme.
SAETCI PREDAVANJA
32
PRIMJER: DOWNSVIEW PARK - Toronto (Kanada), na prostoru zrakoplovne baze - povrina 260 ha - 1999.g. veliki meunarodni natjeaj za prenamjenu u novi gradski park, - prvonagraeni rad 'TREE CITY' - park kao pejsana infrastruktura grada, prostor za odmor i relaksaciju - autorski tim: OMA i Bruce Mau nekadanje vojne
- ciljevi projekta: - stvoriti park, - mjesto za kulturna dogaanja, - 1000 putova i odredita (osigurati prostornu i ekoloku povezanost s gradom) -rtvovati prostor kao neizgraen da bi se sauvala obiljeja niske gustoe stanovanja - osnovni elementi strukture parka: - vegetacija (drvee / tree) kao novi katalizator urbanizacije - skupine (klasteri) i toke - omoguavaju organizaciju, itljivost, prepoznatljivost - proces nastanka parka: - stvaranje sustava 'otvorenih' ili 'zatvorenih' pejsaa: toke predstavljaju elemente zatvorene prema vanjskim utjecajima, a ostatak parka otvoren je i podloan utjecajima. Na taj nain uspostavljena je razlika izmeu statinih elemenata i elemenata koji imaju neku privremenu ulogu i vani su za uspostavljanje fleksibilnosti parka, ali je istovremeno osigurano ouvanje koherentnosti i prepoznatljivosti. - jednostavna realizacija (sve to u parku nastaje zauzima unaprijed odreeni oblik - apstraktni kruni uzorak) - prilagodljivost i fleksibilnost prema eljama i potrebama koje e se s vremenom pojavljivati (fleksibilni kruni uzorci - omoguavaju promjene prostornih lokacija i materijalnih obiljeja) - ukljuivanje ekologije - ukljuivanje umjetnikog oblikovanja
SAETCI PREDAVANJA
33
LAND ART Jo od antike pejsa je bio tema literature i umjetnosti: - zastupljen kao idilino okruenje ruralnog ivota u drevnoj pastoralnoj poeziji; - prikazivan na slikama, crteima i grafikama u doba renesanse; - spominjan u filozofskim raspravama 18. stoljea za doaravanje osjeaja uzvienosti; - istican kao manifestacija drugaijeg naina gledanja na svijet 20.stoljea kada slike pejsaa, u kontradikciji s uobiajenim nainima promatranja prostora, postaju simbolika obiljeja za programe kritike kulture (surealizam, ekspresionizam, futurizam). Pejsa kao tema u umjetnosti zauzima neoekivanu i antisimboliku dimenziju oko 1968. godine kada mala grupa amerikih i europskih umjetnika razvija oblike, koncepte i projekte koji ukljuuju nekonvencionalne tehnike i materijale, drugaije lokacije i dimenzije. Pejsa nije vie samo opisivan u tekstovima ili slikan na slikama, ve je koriten i kao umjetniki materijal. Umjetnici stvaraju svoja djela direktno na lokacijama, koje utjeu na nove i jedinstvene odnose. Ti su radovi ujedno skulpture, arhitektura i pejsano oblikovanje Land art. Novim oblikom umjetnikog stvaralatava mladi avangardni umjetnici (Smithson, Heizer) protestiraju protiv konzumerizma, ekoloke krize, izgubljenih pojmova o pravim vrijednostima ivotai trae novi put ka pravoj prirodi vizualnih umjetnosti. Naputaju grad/galerije i odlaze u netaknutu prirodu gdje stvaraju skulpture velikoga mjerila.
Land art nije bio stvaran u pejsau nego sa pejsaem, iz pejsaa. The land is not the setting for the work but a part of the work (Walter De Maria) Mnoge od intervencija Land Arta na prvi su pogled bile grube pa ak i bezobzirne prema prirodi jer su imale za cilj provocirati i pojaati nau senzibilnost za percepciju pejsaa, a ostavile su velik trag i utjecaj u suvremenom pejsanom planiranju i pejsanoj arhitekturi, pogotovo 1980 i 90ih godina. Brojni ostvareni primjeri Land art-a pokazuju da pejsa nije vezan iskljuivo uz teme zatite i konzerviranja ve je u velikoj mjeri vezan uz teme uspostavljanja novog oblikovanja. Uz bioloko ekoloke, egzaktno mjerljive, vrijednosti pejsa ima i one estetske, doivljajne vrijednosti koje se mogu stvarati i nadograivati. Pejsa nije iskljuivo zadatak ekologa, biologa ve podruje djelovanja arhitekata i umjetnika.
SAETCI PREDAVANJA
34
Robert Smithson, Spiral Jetty, Great Salt Like (1970.) Instalacija Spiral Jetty smatra se kljunom tokom Land Art pokreta. Koristei formu spirale, umjetnik je potaknuo mnotvo asocijacija na razvoj i destrukciju - projekt je obraivao izvor ivota kao i razornu silu entropije i nepovratni gubitak energije. Lokacija je blizu naputenih naftnih buotina te odraava Smithsonov veliki interes za rehabilitaciju podruja oteenih industrijom. Walter de Maria, Lightning Field, New Mexico (1974-1977.) Oko 400 stupova nehrajueg elika na povrini jednog kvadratnog kilometra stvaraju polje koje privlai oblake i oluji i stvara elektrinu energiju. Umjetniko djelo nije zamiljeno samo kao uzviena demonstracija prostranstva, ve i energetskog naboja to ga izjednaava s obiljejima neba, vremena, svjetla. Posjetitelji su suoeni s iskustvom mjesta prostranstvom i uzvienou. Moraju ostati cijeli dan na lokaciji da bi u potpunosti shvatili iskustvo (mjesto + vrijeme + svjetlo). Vrhunac rada je u trenutku kada se potakne oluja s munjama i grmljavinom nastaje snaan kontrast eksplozije prirode. Koncept slikovito pokazuje ljudsku kontrolu, a istodobno snagu prirodnih sila. Michael Heizer, Double Negative (1970.) Tamo gdje nema niega, postoji skulptura Dvostruki negativ zamagljuje razliku izmeu skulpture ("art-a") i prirodnog objekata ("ne umjetnosti kao to su stijene). Heizerov rad nastao je koritenjem sirovina iz pustinje kako bi stvorio to izravniju vezu skulpture i pejsaa iz kojeg nastaje. Oblik skulpture je sekundaran, dok veliina ukazuje na snagu i mjerilo mjesta. Za nastanak umjetnike instalacije premjeteno je oko 250.000 tona pijeska i kamena. Dva kanala u pustinji izrezana u suprotnim smjerovima - svaki je oko 15 metara dubok, 9 metara irok te oko 230 metara dugaak. Rad je nametnut u pustinju kao negacija njenog izvornog stanja. Igrom suprotnosti (sluajnost red, plitko duboko) ostvarena je itkost skulpture, uvijek u opoziciji s prirodom. etrdeset godina kasnije pustinja vraa natrag u povrat prazninu koja je postojala u radu. Svi su rubovi u stanju stalne erozije. Prirodno i neprirodno su povezani - Dvostruki Negativ je potpuno integriran i nedjeljiv od okoline u kojoj je nastao. Christo & Jean-Claude, Wrapped Coast, Little Bay, Sydney Christo i Jean-Claude omotali su impresivan broj objekata. Njihov je cilj svakodnevnim predmetima i objektima dati ambivalentni oblik, ponekad ih mijenjajui do neprepoznatljivosti. U projektima velikog mjerila, izvan okvira galerija, poeli su mijenjati uobiajenu percepciju urbanog i prirodnog okruenja. Umotana 2,5 km duga obala takav je primjer. Hodanje po obali bila je senzacija za sve posjetitelje: platno je reflektiralo sunce, zasljepljujue, meko i elastino, a blizu mora glatko i vlano. Postojala je opasnost spoticanja i proklizivanja na njegovoj neravnoj, kamenoj povrini. Promatrani iz sredita instalacije more, nebo, vjetar i sunce djelovali su neobino nestvarni i strani, za onoga koji se nalazio u potpuno artificijelnom pejsau neprozirnog sintetskog materijala. Obala je bila zamotana 4 tjedna.
SAETCI PREDAVANJA
35
ZATITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Priroda - sveukupna bioloka i krajobrazna raznolikost
Bioloka raznolikost - sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih sustava Prirodne vrijednosti - dijelovi prirode koji zavrjeuju posebnu zatitu radi ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi znanstvenoga, kulturolokoga, estetskoga, obrazovnoga, gospodarskoga i drugoga javnog interesa Prirodno dobro - dio prirode koje je iskljuivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost Zatiene prirodne vrijednosti - prirodne vrijednosti proglaene zatienima i upisane u upisnik zatienih prirodnih vrijednosti SUSTAV ZATITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI u Republici Hrvatskoj odreen odredbama Zakona o zatiti prirode , a osnovni su mu ciljevi: - ouvati i obnoviti postojeu bioloku i krajobraznu raznolikost - utvrditi i pratiti stanje prirode, - osigurati sustav zatite prirodnih vrijednosti, - osigurati odrivo koritenje prirodnih dobara, - pridonijeti ouvanju prirodnosti tla, vode, mora, ouvanju atmosfere, te ouvanju klime, - sprijeiti tetne zahvate ljudi i poremeaje u prirodi, - osigurati pravo graana na zdrav ivot, odmor i razonodu u prirodi. Ukupno 9 kategorija zatienih prirodnih vrijednosti (zatienih podruja) u RH:
5
1. STROGI REZERVAT 2. NACIONALNI PARK 3. POSEBNI REZERVAT 4. PARK PRIRODE 5. REGIONALNI PARK
6. ZNAAJNI KRAJOBRAZ 7. SPOMENKI PRIRODE 8. PARK-UMA 9. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE
Zakon o zatiti prirode (Narodne novine 70/05, 139/08)
SAETCI PREDAVANJA
36
1. STROGI REZERVAT - podruje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom - namijenjen iskljuivo ouvanju izvorne prirode, znanstvenom istraivanju, praenju stanja prirode, te obrazovanju - zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti - ukupno 2 u RH: - Bijele i Samarske stijene (P= 1175 ha) - reljefno najbogatiji i najzanimljiviji dio Bjelolasice, jedne od najouvanijih hrvatskih uma - Hajduki i Roanski kukovi (P= 1220 ha) - Velebit, specifian reljef izrazitog kra, flora u gotovo iskonskom obliku
2. NACIONALNI PARK - preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti - obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekolokih sustava - temeljni fenomen (prirodni fenomen) najznaajnije obiljeje - najmanja povrina P=20.000 ha od ega 10.000 ha potpuno sauvano i zatieno (meunarodni kriterij) - namijenjen ouvanju izvornih prirodnih vrijednosti, znanosti, kulturi, edukaciji i rekreaciji - doputene djelatnosti kojima se ne ugroava izvornost prirode: ugostiteljstvo, turizam, rekreacija u ulozi posjeivanja i razgledavanja poljoprivreda, ribolov i obrt na tradicionalan nain - zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara Ukupno 8 nacionalnih parkova u RH: 1. NP Brijuni - najrazvedenija otona skupina u Istri (14 otoka), znaajna i bogata prirodna i kulturna batina, razvoj elitnog turizma, po. 20.st zoo vrt i safari park, autohtoni biljni i ivotinjski svijet naruen je unoenjem alohtonih vrsta 2. NP Kornati - najrazvedenija i najgua otona skupina europskog Sredozemlja (140 otoka, otoia, hridi; geomorfoloke vrijednosti klifovi; bogat podmorski svijet) 3. NP Krka - 2/3 toka rijeke Krke, 72 km dug kanjon prema moru s brojnim slapovima, kaskadama, brzacima, jezerima; sedrene barijere; estuarij mijeanje rijene i morske vode 4. NP Mljet - SZ 1/3 otoka, specifina obalna razvedenost, bujan biljni svijet, ume, kulturna batina 5. NP Paklenica - najsnanije erozivne forme Velebita, dva duboka klanca (Velika i Mala Paklenica), dvojak utjecaj mediteranske i planinske klime, bogat biljni i ivotinjski svijet, geomorfoloka vrijednost, bogat speleoloki svijet. 6. NP Plitvika jezera - fenomen krke hidrografije -16 kaskadnih nanizanih jezera s brojnim sedrenim barijerama, bogat umski pokrov 80% povrine parka. 7. NP Risnjak - planinski masiv Gorskog Kotara najumovitije podruje HR, 4 klimatska utjecaja, praumski predjeli, netaknuti gorski visovi, dinarski kr, izvorite Kupe, ponikve. 8. NP Sjeverni Velebit - izuzetne geomorfoloke osobine, impresivna flora i fauna, bogate ume, zatiene biljne vrste (runolist)
SAETCI PREDAVANJA
37
3. POSEBNI REZERVAT - podruje kopna i/ili mora od osobitog znaenja radi: a/ svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili b/ je stanite ugroene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog znaenja i namjene. - vrste posebnih rezervata: floristiki, mikoloki, umske i druge vegetacije, zooloki (ornitoloki, ihtioloki i
6
dr.), geoloki, paleontoloki, hidrogeoloki, hidroloki, rezervat u moru i dr. - nisu doputene radnje i djelatnosti koje mogu naruiti svojstva zbog kojih je proglaen rezervatom (branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja, uvoenje novih biolokih svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog koritenja i slino). - doputeni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se odravaju ili poboljavaju uvjeti vani za ouvanje svojstava zbog kojih je proglaen rezervatom. - ukupno 79 u HR - primjeri: - geomorfoloki posebni rezervati - Zeleni Vir nedaleko Skrada - morski rezervati - Limski zaljev u Istri - ihtioloki posebni rezervat Vrljika
4. PARK PRIRODE - prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne i nacionalne vanosti. - podruje s naglaenim pejsanim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima. - u parku prirode se potiu djelatnosti koje ne ugroavaju njegove bitne znaajke i funkcije - ukupno 11 u RH: Kopaki rit Papuk Lonjsko polje Velebit umberak Telaica - primjeri: PP Kopaki Rit - jedna od najveih fluvijalno-movarnih nizina u Europi - poplavno podruje Dunava i Drave , jedinstveni izgled - rezultat rada vode (sprudovi, otoci, rukavci) - uvrten na Popis Ramsarskih podruja (1993.) - podruje od meunarodne vanosti - mrea Natura 2000
6
Medvednica Uka Vransko jezero Biokovo Lastovsko otoje
Ihtiologija grana zoologije koja se bavi prouavanjem riba; ornitologija grana zoologije koja se bavi prouavanjem ptica
SAETCI PREDAVANJA
38
PP Telaica (jugoistoni dio Dugog otoka). - jedinstveno prirodno dobro (prirodno-geografska obiljeja, flora i fauna, geomorfoloke cjeline, more, podmorje i pejsana obiljeja) PP Vransko Jezero - jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih stanita ptica vodarica, - najvee jezero u Hrvatskoj, jedina vea movara u mediteranskom dijelu RH - posebni ornitoloki rezervat (hot spot" podruje - vrlo velika raznolikost ornitofaune: 246 vrsta, 102 vrste gnijezdarica) - bogata povijest (prvi nalazi datiraju jo 2 000 godina p.k). PP Medvednica - temeljni fenomen - dobro ouvane prirodne ume i umske zajednice na 64% ukupne povrine
5. REGIONALNI PARK - prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili podrune vanosti i krajobraznim vrijednostima karakteristinim za podruje na kojem se nalazi. - u regionalnom parku doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga - ukupno 2 u RH - koridor Mura Drava i Moslavaka gora (preventivna zatita jo nisu proglaeni) 6. SPOMENIK PRIRODE - pojedinani neizmijenjeni dio ili skupina dijelova prirode - vrste: - geoloki (paleontoloki, mineraloki, hidrogeoloki, sedimentoloki); - geomorfoloki (pilja, jama, soliterna stijena i dr.), - hidroloki (vodotok, slap, jezero i dr.), - botaniki (rijetki ili lokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr.), - prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet i drugo. - nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti. - ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost
- primjeri: geomorfoloki spomenici prirode botaniki spomenici prirode - Zlatni rat, Bol, otok Bra - Stijena "Kola" kod Nereia, otok Bra - Bori na krovu crkve u Nereiima, - empres u dvoritu franjevakog samostana, Hvar - empresi kraj samostana Sv. Kria
SAETCI PREDAVANJA
39
7. ZNAAJNI KRAJOBRAZ - prirodni ili kultivirani predjel a) velike krajobrazne vrijednosti i bioloke raznolikosti ili b) kulturno-povijesne vrijednosti, ili c) ouvanih jedinstvenih obiljeja karakteristinih za pojedino podruje, - namijenjen odmoru i rekreaciji - nisu doputeni zahvati i radnje koje naruavaju obiljeja zbog kojih je proglaen
- primjer: Proloko blato (Imotski) tipian primjer poplavnih krkih polja u Dalmaciji, kakva su danas
uglavnom unitena odvodnjom u svrhu proirenja poljoprivrednih povrina. - estetske i ekoloke vrijednosti -obitavalite ptica movarica
8. PARK-UMA - prirodna ili saena uma, vee krajobrazne vrijednosti, - namijenjena odmoru i rekreaciji - doputeni samo oni zahvati i radnje ija je svrha njezino odravanje ili ureenje - ukupno 37 u RH
9. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - umjetno oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinano stablo ili skupina stabala - ima estetsku, stilsku, umjetniku, kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu vrijednost. - nisu doputeni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili naruiti vrijednosti zbog kojih je zatien - primjeri: Arboretum Trsteno je najstariji spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj (*arboretum (lat.) - predstavlja nasade raznovrsnog domaeg i stranog drvea i grmlja stvorene radom ovjeka u svrhu naunih, uzgojnih i dekorativnih potreba i u kojem se prouavaju bioloka svojstva i ekoloki odnosi drvea i grmlja. U Hrvatskoj 3 arboretuma: Trsteno, Lisiine kraj Voina i Opeka kod Varadina.
SAETCI PREDAVANJA
40
ZATITA EKOLOKIH SUSTAVA Iako u znatnom dijelu izmijenjena ljudskom djelatnou, europska priroda ukljuuje vrlo veliku raznolikost stanita. Prostrane prirodne ume, livade i panjaci, movare i neregulirane rijeke, morska, podzemna i ostala stanita naseljena brojnim vrstama predstavljaju jo uvijek bogato prirodno naslijee Europe. Tijekom posljednjih desetljea ljudske aktivnosti i koritenje prirodnih resursa znaajno su se promijenili u cijelom svijetu. Stanje bioloke raznolikosti se, u zadnjih 50 godina, dramatino pogoralo vie nego kroz cijelu povijest ovjeanstva. Zbog ljudskih aktivnosti, vrste izumiru 1000 puta bre nego u prirodnim okolnostima.
NATURA 2000 temeljni je program kojim Europska unija pokuava zaustaviti negativne trendove na svojem teritoriju i najvea koordinirana mrea podruja ouvanja prirode u svijetu. Kada Hrvatska postane lanicom Europske unije svoju e bogatu bioloku i krajobraznu raznolikost ukljuiti u tu mreu. Ekoloka mrea NATURA 2000 sastavljena je od podruja vanih za ouvanje ugroenih vrsta i staninih tipova Europske unije. Njezin cilj je ouvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih staninih tipova. Ekoloka mrea - sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom bio-geografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima. Ekoloki znaajna podruja su podruja koja su bioloki iznimno raznovrsna ili dobro ouvana, a koja su meunarodno znaajna (npr. ugroeni tipovi stanita, ouvane umske cjeline, selidbeni putovi ivotinja, stanita endeminih svojti i dr.). ZATITA EKOLOKIH SUSTAVA U HRVATSKOJ odreena je Zakonom o zatiti prirode, a ostvaruje se provoenjem mjera ouvanja bioloke raznolikosti te zatitom staninih tipova. Odnosi se na ouvanje bioloke raznolikosti uma, krkih ekolokih sustava, speleolokih objekata, vlanih stanita, mora i podmorja, travnjaka, oranica (rubna stanita - ivice, skupine stabala, bare i livadne pojaseve). Podruja ekoloke mree u Hrvatskoj podijeljena su na meunarodno vana podruja za ptice te podruja vana za ostale divlje svojte i stanine tipove. Za svako su podruje odreeni ciljevi ouvanja, odnosno smjernice i mjere zatite za koritenje prirodnih dobara i obavljanje radnji i zahvata u prostoru.
Natura 2000 podruja u Hrvatskoj: pSCI - zatita odreenih vrsta prirodnih i poluprirodnih stanita SPA zatita svih divljih ptica i njihovih stanita
SAETCI PREDAVANJA
41
ZATITA OKOLIA
Okoli je prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj.
Sastavnice okolia: zrak, voda, more, tlo, krajolik, biljni i ivotinjski svijet, zemljina kamena kora Zatita okolia - skup aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije nastanka tete. Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti, racionalno koritenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli. Ciljevi zatite okolia sadrani su u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvitak. Zatita okolia odnosi se na zatitu njegovih sastavnica i njihova meudjelovanja: zatita tla i zemljine kamene kore zatita umskog podruja zatita zraka zatita voda zatita mora i obalnog podruja zatita prirode (ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti, te zatitu prirodnih vrijednosti)
Zatita od utjecaja optereenja na okoli (emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i bioloki initelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugroavaju ili bi mogle ugroavati sastavnice okolia)
INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA: Standardi kakvoe okolia i tehniki standardi zatite okolia - sadre granine vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okolia i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugroene podrune cjeline. Odreuju se zakonom. Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli - postupak kojim se procjenjuju vjerojatno znaajniji utjecaji na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa. Procjena utjecaja zahvata na okoli - procjena moguih znaajnih utjecaja odreenih zahvata na okoli (tlo, vodu, more, zrak, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu i njihove meuodnose). - osigurava ostvarenje naela predostronosti u ranoj fazi planiranja zahvata - provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata (prije izdavanja lokacijske dozvole)
Zakon o zatiti okolia (Narodne novine 110/2007)
SAETCI PREDAVANJA
42

Sazetci Predavanja - Pejsazno Planiranje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sazetci Predavanja - Pejsazno Planiranje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET - KATEDRA ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSANU ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE PREDDIPLOMSKI STUDIJ

- VI. SEMESTAR - AKAD.GOD. 2009./2010.

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

PEJSANO PLANIRANJE SAETCI PREDAVANJA

autor: V.asist dr.sc. Sanja Gaparovi

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

1. UVOD - PEJSANO PLANIRANJE I OBLIKOVANJE

POSTINDUSTRIJSKI PEJSAI Primjer: IBA Emscher Park

5. ZATITA ZATITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI ZATITA EKOLOKIH SUSTAVA ZATITA OKOLIA

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

GRAFIKA INTERPRETACIJA ELEMENATA PEJSAA - PRIMJERI

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

METODE PROCJENJIVANJA OBILJEJA I VRIJEDNOSTI PEJSAA osnovni pristupi: 1. DESKRIPTIVNA INVENTARIZACIJA

- kombiniraju dva pristupa: istraivanja javnog miljenja i inventarizacije pejsanih elemenata

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

EUROPSKA PEJSANA PODJELA (KLASIFIKACIJA) European landscape Classification - LANMAP2:

uloeni europskih Novo

ustanovljena Europska pejsana klasifikacija (European landscape Classification) nazvana

SVEUILITE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ARHITEKTURU KOLEGIJ: PEJSANO PLANIRANJE

voditelj: prof.dr.sc. Mladen Obad itaroci

izvoa nastave: V.asist.dr.sc. Sanja Gaparovi

TIPOVI PEJSAA HRVATSKE PEJSANE REGIJE HRVATSKE

*** (1999.) Krajolik: sadrajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske