Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
II parcijala osnove ekonomije i poslovanja

II parcijala osnove ekonomije i poslovanja

Ratings: (0)|Views: 327|Likes:
Published by EminaBosnia
skripta za drugi parcijalni ispit iz predmeta osnove ekonomije i poslovanja,prof.safet krkic
skripta za drugi parcijalni ispit iz predmeta osnove ekonomije i poslovanja,prof.safet krkic

More info:

Published by: EminaBosnia on Nov 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/13/2014

pdf

text

original

 
qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq
 
wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw
 
ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwer
 
tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwerty
 
uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui
 
opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiop
 
asdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas
 
dfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf 
 
ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfgh
 
jklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjkl
 
zxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx
 
cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcv
 
bnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn
 
mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnm
 
qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq
 
wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw
 
 
OSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJADRUGI PARCIJALNI ISPITSARAJEVO 2010Emina suljevic
 
 Kapital i visak vrijednosti
Neophodnost permamentnog zadovoljavanja potreba,kako se to vec ranije spomenulo je pokretackasnaga svih poslovnih aktivnosti.To je i bio motiv proizvodnih aktivnosti ljudi u prvobitnoj zajednici.Potrebe su postala pokretacka snaga platezno sposobne traznje.Taj pokretacki motiv osigurava samokupoprodaju.Traznja i prodaja tj kupovina i prodaja su pokretacke snage koje vode ka cilju tjpreduzetnickom naporu koji bi trebao da donese profit smijesno bi bilo i pomisliti da bi neko damasangazovao kapital s namjerom da zadovolji potrebe ljudi.Osnovni cilj pokretanja biznisa je oplodnjakapitala.Kapital se uistinu ulaze u razlicite oblike poslovnih aktivnosti s jednim jedinim ciljem da seoplodi tj uveca.Istini za volju ima i onih koji su spremni da pokrenu odgovarajuce poslove sa zeljom da realizuju nekesvoje zamisli provjere svoje ideje svoju spretnost organizacione sposobnosti da pokazu moc isuperiornost verifikuju inovaciju itd.no ako iz takvih motiva nema oplodjivanja kapitala koji se u tesvrhe angazuje citav posao ce relativnno brzo propasti.Motiv ulaganja kapitala je njegovo oplodjivanje tj stalni rast tj uvecavanje.Da bi se obezbjedio rast ulozenog kapitala njegov vlasnik tj poduzetnik mora da organizuje razliciteposlovne aktivnosti.Uzmimo za primjer da je vlasnik kapitala odlucio da svoj kapital oplodjuje tjuvecava kroz ulaganje u kakvu proizvodnju.kada se radi o proizvodnji moramo u obzir uzeti njenecinioce :sredstva za rad,predmeti rada i rad.da bi se ti cinioci mogli koristiti u procesu proizvodnjekapital se angazuje za nabavku tj.kupovinu svih tih cinioca.U procesu proizvodnje sredstva za rad i predmeti rada se trose prenoseci na novi proizvod onuvrijednost s kojom su usli u proces proizvodnje.spajanjem sredstava za rad i predmeta rada s radnomsnagom dobivamo potpuno novu vrijednost.U proizvodnji secera kao inputi primjera radi ulaze masine i alati laboratorije silosi i dr objekti teenergija secerna repa i radna snaga.Posto oni imaju svoju vrijednost ciji je iskaz cijena ,kada se oni svi zajedno uzmu dobit cemovrijednost novog proizvoda tj.vrijednost secera.
KAKO SE OPLODJUJE KAPITAL?
Pretpostavimo da nam za proizvodnju jednog kilograma secera proizvodjac angazuje razne masine ialate u vrijednosti od 0,20km,laboratorijsku opremu i instrumente 0,35km poslovnu zgradu i objekte0,05km,energiju 0,10km,pomocni materijali 0,05km osnovnu sirovinu 0,45kkm i radnu snagu0,40km.Ukupno angazovani rad iznosi 1.60km.Znaci li to da za kg secera placamo 1.60km,ako daonda se zapitajmo ako bismo secer prodavali po ovoj cijeni koliko vrijede sami inputi za rad tada seangazovani kapital uopce ne bi oplodio,a ako se kapital ne bi oplodio tada se niko ne bi angazovao daucestvuje u takvoj proizvodnji.ako bismo rekli da cijena secera nije 1,60 nego 1,80 ili 2,00 km ilivise.Naravno nije moguce staviti cijenu koju mi pozelimo ,inputi su odredjivaci vrijednosti a samimtim i cijene secera.utroseni cinioci nisu nista drugo do sami cinioci rada koji se ulazu u proizvodnju.Npr.fabrika proizvodi 2000kg secera dnevno ,za taj obim proizvodnje od odredjene sume angazovanogkapitala moralo bi se utrositi 3.200km,ako analiticki rastavimo kapital koji smo utrosili za proizvodnju
 
secera i posmatramo ga kroz tri njegova od ranije nam poznata dijela tj.sredstva za rad predmeta rada iradnu snagu dobijemo:Sr=1,500kmPr=900kmR=800Ukupno utroseni kapital = 3,200kmUzmimo i to da proses pravljenja secera traje 4 sata :Sr=750kmPr=450R=400Ukupno utroseni kapital prvog ciklusa je :1,600kmA ako uzmemo u obzir da je radno vrijeme osam sati tada angazujemo opet istu radnu snagu predmeterada i sredstva rada:Sr=750kmPr=450kmR=0Angazovani kapital II ciklusa je 1.200 kmPosto suradnici angazovani 8 sati dnevno i njihov dan iznosi 400 km tada se za drugi ciklus ne placanista.tokom proizvodnje stvorena je vrijednost od 3.200 km a od ukupno angazovanog kapitalautroseno je 2.800km.uporedimo li iznose novostvorene vrijednosti i angazovanog kapitala vidimorazliku od 400km,i upravo tih 400km tj taj iznos nam odredjuje cijenu secera u nasem slucaju.ulozilismo 2.800km a dobili 3.200 tako da smo stvorili u procesu proizvodnje visak vrijednost.Zivi rad je jedni sposoban da napravi vecu vrijednost od sopstvene.
Roba i njena vrijedonosna struktura
Vrijednosna struktura robe moze se iskazati kroz 4 cinioca:1.odgovarajucu kolicinu ulozenog minulog rada tj.utroseni kapital koji je angazovan za nabavkusredstava za rad .Za ovu priliku iskazujemo ga simbolom sr.2.odogovarajucu kolicinu ulozenog rada u predmete rada tj.ulozeni kapital angazovan za nabavkusirovina.simbol pr3.odgovarajucu kolicinu zivog rada tj.kapital koji je utrosen za kupovinu radne snage.Oznacava sesimbolom r4.odgovarajuca kolicina viska vrijednosti.oznacava se simbolom v.Poslije svega iznesenog mozemo naciniti konstrukciju strukture vrijednosti roba.

Activity (3)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Mitre liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->