2 etika

II. GODINAČOVJEK U KRUGOVIMA ZAJEDNIŠTVACilj nastave etike u II. godini učenja

Cilj nastave etike je poučiti pojedinca kako živjeti u zajednici sa sviješću o osobnom identitetui potrebi poštivanja drugih ljudi. Ova je godina usredotočena na moralno orijentiranje i etičko promišljanje sveukupnosti odnosa čovjeka u društvenom okružju.Pojedinac, suočen s moralnim dilemama, stvara sustav vrijednosti radi življenja u krugovimazajedništva – obitelji, društvu i državi, te globalnoj zajednici.

NASTAVNE CJELINE:RUJAN

1. Uvodni sat

ČOVJEK U ODNOSIMA

2.Susret s drugim.3Roditeljstvo, život u obitelji,

LISTOPAD

4. Prijateljstvo, otvaranje za dijalog.5. Ljubav. Odnosi među spolovima, odgovornost.6. Autoritet (autoritativnost i autoritarnost, poštovanje osobe, moć i uporaba moći7. Rradionica - vježbe

STUDENISUKOBI U ODNOSIMA

8. Egoizam i njegove granice. Izvori egoizma, forme i stupnjevi egoizma.9. Razlike i legitimnost interesa. Imati i biti, biti i trebati,10. Moralno obzirna i pragmatična odluka, pravednost u odluci.11. Sukob i suradnja. Zadovoljenje osobnog interesa, egoizam i altruizam,

PROSINAC

12. Rat i mir, terorizam13..Radionica - vježbe14. Zaključivanje

SIJEČANJSLOBODA I MORAL: REGULIRANJE ODNOSA

15.

Sloboda i granice slobode. Odgovorna sloboda, sloboda drugoga, samovolja. Zlatno pravilo.16. Vrline, sreća, dijalog, uzajamnost, suosjećanje.

VELJAČA

17. Osoba i institucija. Osobnost i život u zajednici, poštivanje društvenih pravila i zakona.

DRUŠTVENI ODNOSI I DRŽAVA

18. Građansko društvo i država. Heterogenost građanskog društva, , pravna država.19. Suživot i tolerancija

OŽUJAK

20. Vrijednost demokracije i njezini dometi. Demokracija u izvornom i suvremenom obliku,opasnosti za demokraciju, etičke vrijednosti demokracije.21. Ljudska prava. Građanska i politička prava, ekonomska i socijalna prava, kulturna prava,ekološka prava, pravo na posebnost, pravo na razliku i pravo na privatnost.22. Globalno društvo i međunarodna zajednica

ĆOVJEČANSTVO I GLOBALIZACIJA

23.. Radionica vježbe

TRAVANJ

24. Regulacija međunarodnih odnosa, konvencije, deklaracije, institucije.25. Pravednost u međunarodnim odnosima.

26. Etičke vrijednosti i opće dobro u međunarodnim odnosima, pravedna raspodjela dobara,mirotvorstvo i vječni mir.27. Pozitivni i negativni oblici globalizacije.

SVIBANJ

28. Radionica – vježbe29. Interkulturalnost i multikulturalnost,30. Eksploatacija i poticanje razvoja, neokolonijalizam i ravnopravnost, problemi trećeg svijeta,31. Međunarodni terorizam, humanitarna solidarnost

LIPANJ

32. Radionica – vježbe33 Pregled radnih mapa34. Provjera znanja35. Zaključivanje

PREPORUČENA LITERATURA:

1-Skripta + udžbenik 1.Ostalo po izboru:Arendt, Hannah, Vita Activa, A. Cesarac, Zagreb, 1991.Cifrić, Ivan, Moderno društvo i svjetski etos, HSD, Zagreb, 2000.Savater, Fernando, Etika za Amadora, Educa, Zagreb, 1998.Mill, J.S., Izabrani politički spisi, FPN, Zagreb, 1988.Sklavicky, Lidija, Žena i društvo – kultiviranje dijaloga, Revija za sociologiju, Zagreb, 1990.Pažanin, Ante, Etika i politika, Filozofska istraživanja, Zagreb, 2001.Perasović, Benjamin, Urbana plemena, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.Primorac, Igor, Filozofija na djelu, HFD, Zagreb, 2001.Zsifkovits, Valentin, Politika bez morala, Školska knjiga, Zagreb, 1995.Građansko društvo i država, (urednik zbornika Z. Pokrovac), Naprijed, Zagreb, 1991.

1. ČOVJEK U ODNOSIMA1. UVODNI SAT - upoznavanje s planom i programom, obvezama i sl.

2 . Susret s drugima

Čovjek je zoon politicon – društveno biće. Davno je to utvrdio grčki filozof Aristotel. I druga živa bićažive u nekakvim skupinama: krdo, roj, jato… Iako u društvenoj zajednici doživljavamo i dobro i zlo, biti i ostati u društvu je conditio sine qua non (uvjet) našeg opstanka. Prisjetimo se Robinsona Crusoa.Prisjetimo se Biblije i stvaranja Adama kad je Bog rekao da nije dobro da čovjek bude sam pa mu jedao Evu.U društvu, dodiru, susretu s drugim bićima čovjek se razvija,raste, napreduje, stvaraju se naši osjećaji, stavovi, čuvstva,emocije. Aristotel je otprilike govorio: Mogu li nas drugi unešto uvjeriti, ovisi ne samo o samoj stvari, o stvarnojinformaciji, nego i o osjećajima. Ojećaji – pathe. Po Aristotelu,osjećaji su pokreti duše, nešto kao podražaji iz kojih ondaslijede bol ili ugoda/ nasladaLjutnja – horge (po Aristotelu) je jedna od prvih i čestihčovjekovih osjećaja. Ljutnja povezana s boli, teži ka osveti radiuvrede ili poniženja ili prijezira (holigoria). Sve te i drugeosjećaje doživljavamo u sisretu s drugima.Izvore, uzroke ljudskih emocija u susretu s drugima teško je pojasniti. Što npr. čovjeka nagoni naljutnju? Po Aristotelu na ljutnju nas nagoni prezir, ponižavanje, nepravda, arogancija (hybris) drugih.Ljudi se ljute ako pate, a nastoje se toga osloboditi. Ljutnja je veća ako nas još ako nam netko priječi

2

doći do temeljnih stvari potrebnih za život, kad je ugrožena egzistencija (opstanak) ili narušavaju naš ponos i dostojanstvo.U društvu mora postojati minimum pravnih i moralnih načela ponašanja da bi ono opstalo. Ako udruštvu postoji “rat sviju protiv svih” ( bellum omni contra omnes), kad je čovjek čovjeku vuk (homo,homini lupus) takvo društvo ide u kataklizmu (krah). Svako društvo zato gradi one vrijednosti kojavrijede za sve.U poštivanju druge osobe vrlo je važno osobno iskustvo. Najbolje poznajemo situaciju ako smo jesami proživjeli, kad smo je osjetili na vlastitoj koži. Ključna metoda je zato "igranje uloga", "biti utuđoj koži. Ne postojim samo JA. Postoje i DRUGI koji također imaju svoja prava i interese, osjećaje,vjeru, potrebe... Ne smijemo isticati kako je naša potreba veća od potrebe drugih.Logika nadmetanja: ja moram pobijediti, drugog moram poraziti, ja sam u pravu – nas osobnoukopava u poziciju tvrdoglavosti i netolerancije.Kako doći do ishoda dobrog susreta? :- obje osobe moraju vidjeti jedna drugu, čuti njihove osjećaje i potrebe- prihvatiti drugog u njegovu pravu, biću, različitosti

Školski rad:

•

Poželite li katkad samoću? Kada?

•

Može li Svijet opstati ako smo ”sami”?

•

Jesi li čitao knjigu “Pale sam na svijetu”? O čemu ona govori?

3 . Roditeljstvo, život u obitelji

Život u obitelji: Funkcije obitelji

Funkcije:



reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja,



briga i zaštita mladih,



socijalizacija,



ekonomska funkcijaTo su:



prvo, primarna socijalizacija i



drugo: emocionalna stabilizacija odraslih.Profesionalna znanja, pa čak i osnovne vještine stječemo u školi. Obitelj daje orijentaciju u životu. Naše interese i orijentacije, znanja i predrasude, stječemo i izvan obitelji, čak i u suprotnostima snavikama i tradicijama koje održava obitelj. Kad smo ozbiljno bolesni idemo liječniku. Pred stotinugodina jedan od najmučnijih ali vrlo živih utiska bila je smrt u kruguobitelji. Danas se umire u bolnicama.

Brak

se temelji na ljubavi i seksualnom slaganju, a nije više ugovor o"radu i imovini".

Seksualnost danas svakako nije svedena samo naodnose u braku. Štoviše, u tehničkom smislu niti reprodukcija više nijemonopol obitelji. ne mislimo samo na izvanbračnu djecu, već i na brojne mogućnosti umjetno potpomognute oplodnje.

Primarna socijalizacija

odnosi se na odgoj male djece i na usvajanjaosnova kulture i stvaranje osobina ličnosti.

Emocionalna stabilizacija

odraslih znači stvaranje brakazasnovanog na uzajamnim osjećajima i emocionalnoj sigurnosti. Smatrao je- krivo, pokazala suistraživanja - da će nuklearna obitelj značiti njenu izolaciju od porodice i srodnika.

Cilj braka?

Jedna od posljedica prenošenja zadataka obitelji na društvene institucije bila je i promjena prirode braka. U neko vrijeme brak je bio polu-poslovna ponuda, što su roditelji shvaćali u potpunosti a mladisamo djelomično. Mladić je tražio dobru domaćicu koja je bila marljiva, vješta i sposobna.Za

3