Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet Odsjek: Filozofija-Sociologija

Seminarski rad
Predmet: SOCIJALNA PSIHOLOGIJA Tema: PREDRASUDE

Mentor:

Student: Mealji Denis

Tuzla, maj 2011

SAETAK - UVOD
Predrasuda je unaprijed donesen sud ili miljenje o emu to se dovoljno ne poznaje niti se temeljito i kritiki prouilo, odnosno prije iskustva. Obino je to proiren i ustaljen, unaprijed postavljen stereotipan stav, zasnovan na nedokazivim tvrdnjama i lanim autoritetima o pripadnicima drugih religija, etnija, nacija i dr., ali i zaziranje od ega utemeljenog na drugaijim obiajima ili navikama (prema vrstama jela, u izboru jestive/nejestive hrane itd.). Potpuno suprotno je postrasuda. Predrasuda se moe definirati kao "stav koji ini neku osobu sklonom da misli, osjea, percipira i djeluje na povoljne ili nepovoljne naine prema nekoj grupi ili pojedinim lanovima te grupe". Objekti predrasude i diskriminacije bili su, i jo uvijek jesu vjera, rasa, etnike manjine, spol, mentalna i tjelesna oteenja, itd. Sredstva priopavanja svakodnevno izvjetavaju o vrlo rairenim sluajevima zlostavljanja osoba od strane drugih osoba ili jedne grupe od druge grupe ljudi. Povijest ovjeanstva puna je uasnih i zastraujuih dogaaja, masovnih pokolja koji su nastali zbog predrasuda, i ono to deprimira jest to to se ini da su predrasude i diskriminacija nepromjenjive osobine civiliziranog drutva i vjerojatno je da e tako i ostati. Pretpostavka je da predrasude nisu opravdane budui da ne postoje ni logike niti znanstvene osnove za to da jedna osoba ili grupa ljudi kategorizira sebe bilo kao inferiorne ili superiorne drugoj osobi ili grupi ljudi. Predrasuda moe neku osobu uiniti sklonom da se ponaa ili na povoljan ili na nepovoljan nain, budui da se to moe pokazati kao davanje prednosti samome sebi ili vlastitoj grupi i kao pokuaj da se nakodi drugoj grupi. Ponaanje koje proizlazi iz predrasudnih stavova moe poprimiti, i stvarno poprima, raznolike oblike koji rezultiraju razliitim stupnjevima nepravednih postupaka. U najirem znaenju predrasude su tvrdnje uz koje se pridruuju uvjerenost u njihovu tanost iako te tvrdnje nisu potkrepljene injenicama niti zasnovane na argumentima nego su donesene bez prethodnog provjeravanja njihove tanosti i bez prethodnog razmiljanja o tome. Predrasude su sudovi koji se donose bez prethodnog rasuivanja. Predrasude su negativan stav ili niz stavova prema svima ilio veini kanova neke grupe. Kljune rijei: Stav - je relativno trajan odnos prema komu ili prema emu, koji se oituje kao tendencija da semisli, osjea i ponaa na odreeni nain. Sud - Smislenost je preduvjet za sljedeu karakteristiku suda, u emu se sud razlikuje od reenice, a to je njegova istinosna vrijednost. Etnija - Pojam etnije je srodan s pojmom narodai pripadnosti sustavu slinih kulturnih vrijednosti. Nacija - Nacija ima zajednikiteritorij ,tlo,zemlju kao kolijevku ivota i garanciju opstojnosti , svoj jezik ,nacionalne ustanove (obitelj,tradicionalne,obiajne ustanove,tipinoetnike, kulturne ustanove i dravu sa sustavom polikih institucija i

tijela, obiaji i prava koji nisu nita drugo do prava ljudskih osoba koje potuju i posjeduju posebne ljudske vrijednosti kao izraz nacionalnog naslijea

SUMMARY-INTRODUCTION
Prejudice is pre-court or passed an opinion on what you do not know enough nor thoroughly and critically examined, and prior experience. Usually it is expanded and fixed in advance stereotyped set attitude, based on unprovable assertions and false authorities of members of other religions, ethnicities, nations, etc., but also shy of them based on different traditions and habits (by type of cuisine, the choice of edible / inedible food, etc.). In complete contrast to the postreason. Prejudice can be defined as "an attitude that makes a person prone to think, feel, perceive and act in ways favorable or unfavorable to any group or individual members of that group." The object of prejudice and discrimination were and still are religion, race, ethnic minorities, gender, mental and physical impairments, etc. Means of communication on a daily basis report a case of widespread abuse of persons by another person or one group from another group of people. The history of mankind is full of horrific and terrifying event, the mass murders that have been caused by prejudice, and what is depressing is that it appears that the prejudices and discrimination against fixed characteristics of a civilized society and it is likely to remain so. The assumption is that prejudice is not justified since there is neither logical nor scientific basis for that one person or group of people categorized themselves as either inferior or superior to another person or group of people. Prejudice can make a person prone to behave or to a favorable or unfavorable way, since it may prove an advantage to himself or his own group and as an attempt to harm the other group. Behavior that stems from prejudices attitudes can take, and really takes, a variety of forms that result in different levels of unfair treatment. In the broadest sense prejudice the claims which are associated with confidence in their accuracy - even though those claims were not supported by facts or based on an argument, but are made without checking their accuracy and without thinking about it. Prejudices are the courts that are made without reasoning. Prejudices have a negative attitude or set of beliefs for all or most members some groups. Keywords: Attitude - a relatively permanent relationship to whom or to what, which is manifested as a tendency to semis, feel and behave in certain ways. Court - Coherence is a prerequisite for the following characteristics of the court, in which the court is different from the sentence, and this is its truth-value. Ethni - The term ethnic group is akin to the notion of the peoples belonging to the system, similar cultural values. Nation - a nation has , shared territory soil, earth as a cradle of life and a guarantee of survival, their language, national institutions (family, traditional, customary institutions, typical ethnic, cultural institutions and the state is running political institutions and bodies, customs and rights that are nothing other than human rights of persons who have special respect and human values as an expression of national heritage. 3

SADRAJ

1 UVOD U SEMINARSKI RAD.......................................................5 2 TEORIJE O PORIJEKLU PREDRASUDA.........................................6

2.1 Teorije opravdane reputacije.......................................................6 2.2 Fenomenoloke teorije predrasuda..............................................6 2.3 Psihodinamika teorija................................................................7 2.4 Situacione teorije.......................................................................8 2.5 Kulturoloke teorije....................................................................8 2.6 Drutveno-historijske teorije.......................................................8

3 SOCIJALNOPSIHOLOGIJSKI PRISTUPI PREDRASUDAMA...............9

3.1 Individualni pristup...................................................................10 3.2 Meuljudski pristup..................................................................10
3.2.1 Zajedniki identiteti..........................................................................................11 3.2.2 Konformizam prema vrijednostima...................................................................11

3.3 Meugrupni pristup..................................................................11

3.3.1 Socijalna kategorizacija....................................................................................12

4 STEREOTIP KONVENCIONALNIH PREDRASUDA.........................13 5 KULTURALNA, INSTITUCIONALNA I EKONOMSKA RAZMATRANJA PREDRASUDA..........................................................................15 6 SMANJIVANJE PREDRASUDA I SUKOBA....................................16 7 OSNOVNA LITERATURA:.........................................................18 8 Internet stranice...................................................................18

1 UVOD U SEMINARSKI RAD

Prema teoriji realnog sukoba, predrasude su nemi-novna popratna pojava stvarnog sukoba izmedu grupa oko ogranienih resursa koji ukljuuju ekonomska dobra, mo ili status. Natjecanje za resurse vodi omalovaavanju i diskriminaciji natjecateljske vanjske grupe. U ovom seminarskom radu najvie sam se bazirao na to da vas to blie upoznam o nastanku, irenju, loim uticajima predrasuda na drutvo, te kako i na koji nain pokuati smanjiti ili pak ukinuti predrasude. To sam na jedan veoma jednostavan nain, kako bi bila lake shvaena problematika predrasuda, zapoeo najprije sa teorijama o porijeklu predrasuda. Tu sam naveo i podrobnije objasnio sljedee vrste teorija: teorije opravdane reputacije, fenomenoloke teorije predrasuda, psihodinamike teorije, situacione teorije, kulturoloke teorije, drutveno historijske teorije. Zatim sam pisao o socijalno-psihologijskim pristupima predrasudama. U tom dijelu sam obradio tri

iroka pristupa: individualni, meuljudski i meugrupni. Ovi pristupi pruaju konceptualnu dosljednost mnogim predloenim teorijama. U sklopu meuljudskih pristupa sam u kratkim crtama objasnio zajednike identitete i konformizam prema vrijednostima. U sklopu meugrupnog pristupa moe se vidjeti da sam objasnio socijalnu kategorizaciju to sam i ematski prikazao. U nastavku sam pisao o stereotipu konvencionalnih predrasuda, gdje sam naveo osnovne osobine koje karakteriziraju stereotipe, bazirao sam se takoe na etnike ili nacionalne predrasude. Nakon toga govorio sam o kulturalnim, institucionalnim i ekonomskim razmatranjima predrasuda. Kulturalni aspekti ukljuuju, na primjer, tenju u tehnolokim drutvima za poveanom urbanizacijom, kretanje odreenih grupa prema viim drutvenim slojevima, promjene u strukturi obitelji i moralnost. Institucionalni aspekti predrasuda i diskriminacija tiu se dva vana sustava zapadnog drutva - obrazovanja i pravosua. Ekonomski faktori takoer doprinose ustrajnosti predrasuda, posebno u obliku rasizma. Na poslijetku sam govorio o tome kako pokuati smanjiti predrasude i sukobe. Jedan od naina koje sam tu naveo i za koji smatram da je najbitniji, jeste obrazovati ljude i pruiti im tane informacije koje e ih uputiti na pravi put ka tome da sve ljude gledaju jednakopravno i bez razlika. Jer smo svi mi prinueni da proemo kroz ovaj dunjaliki ivot bez obzira na prisustvo ili ne prisustvo nae volje.

2 TEORIJE O PORIJEKLU PREDRASUDA

Odreeni stil odijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi esto izazivaju predrasude drugih ljudi,osobito odraslih. Vicevi o glupim plavuama, policajcima, tupavim manekenkama, lijenim Crnogorcima i krtim Braanima samo su dio generaliziranja odreene skupine ljudi.1 Ima vie pokuaja objanjenja izvora i porekla predrasuda. Teorije o predrasudama nastale su na osnovu najvie prouavanog fenomena etnikih i rasnih predrasuda a ima ih est:

2.1 Teorije opravdane reputacije

Prvu grupu inile bi reorije koje on naziva terorijama opravdane reputacije (earned reputation). U osnovi je naklonost prema pojedinim narodima i neprijateljstva prema razliitim grupama gdje lee stvarne razlike izmeu tih naroda i grupa i realna suprotnost izmeu njihovih osobina. Predrasude prema pojedinim manjinama postoje zbog toga to pripadnici tih manjina posjeduju line osobine koje predstavljaju opasnost za drutvi i ometaju drutveni napredak. Takva shvatanja zastupaju, pre svega, pristalice razliitih rasistikih koncepcija. Prema miljenjima pristaa rasizma rase trebaju ivjeti odvojeno. Pristaa rasizma je rasist. Na odvajanju se bazirao npr. sustav apartheida u Junoafrikoj Republici i iskljuivanje crnaca iz politikih prava na jugu SAD-a, koje se nakon ukidanja ropstva 1865 zadralo sve do 1960-ih godina.2 Ovo je neprihvatljivo jer nema nijedne osobine linosti kod ma koje grupe i po kojoj bi se oni razlikovali od svih lanova neke grupe, nacije ili rase. Danas se diskutuje o postojanju konzistentnih fizikih razlika izmeu tzv. rasa, a sasvim je sigurno da psiholokih razlika nema.3

2.2 Fenomenoloke teorije predrasuda

Gadamer govori o predrasudama i osobnoj povijesti kao nezaobilaznim sastavnicama svaijeg iskustva. Pri tome, predrasuda predstavlja vie moj vlastiti doivljaj s obzirom na prola iskustva, nego ve unaprijed stvoreni stav o neemu kojem onda prilagoavam bilo koje iskustvo koje doivim. Kako on sam kae... Prepoznati sugovornika u dijalogu ne znai afirmirati svoj stav po svaku cijenu, nego biti transformiran u osjeaj zajednitva sa sugovornikom pri emu uope ne moramo zadrati svoj
1 2

http://ikaikica.bloger.hr/post/odbaci-predrasude-/1118122.aspx http://hr.wikipedia.org/wiki/Rasizam 3 www.google.ba/search?qI&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:hr:official&client=firefox-a

stav.4Predrasude i neprijateljstva prema pojedinim grupama javljau se, prema shvatanjima

koja zastupaju tzv. Fenomenoloke teorije predrasuda, zbog toga to se te grupe opaaju i ocjenjuju kao nosioci negativnih osobina. Ne moraju te ocene biti ispravne, one, po pravili, to i nisu, ali bitno je za nae reagovanje kako neto opaamo. Prema Crncima postoje od strane Amerikih belaca predrasude da su crnci: lijeni, neznalice, neuredni, neisti te se kao takav prenosi sa generacije na generaciju. Ali ak i kada se fenomenoloko objanjenje kombinuje sa nekom drugom vrstom objanjenja, ne moe se prihvatiti, jer kao osnovni razlog postojanja predrasuda naglaava nain kako neko opaa (jer inae ne bi bilo fenomenoloko), ili bar prihvata nain opaanja i uzroke naina opaanja kao jednako vane uzorke, ne razlikujui primarne od sekundarnih razlika.

2.3 Psihodinamika teorija

Treu grupu teorija ine brojne varijante psihodinamikih teorija. Za sve njih je karakteristino da sutinu predrasuda vide u tome da su predrasude posledica i izraz djelovanja odreenih unutranjih , dinamikih snaga, i da se javljaju usled odreenih karakteristika onih koji imaju predrasude, a ne karakteristika onih prema kojima postoje predrasude. Jedan je oblik ovih teorija ve dosta stara instinktivistika koncepcija koja izvor predrasuda vidi u uroenoj agresivnosti ljudi. Takvo shvatanje nalazimo, na primer, kod Hobsa, po kome je fundamentalna ljudska tenja-tenja za moi. Najproirenije psihodinamiko shvatanje izvora predrasuda jeste tzv. frustraciona teorija predrasuda. Formirali su je J.Dollard 1939, sa svojim suradnicima, koji je nazivaju i torijom rtvenog jarca. Izmeu 1882. i 1930. zabiljeeno je oko 5000 sluajeva lina u SAD-u. Velika veina ukljuivala je crne rtve i dogodila se u dravama na jugu. Primijeeno je da postoji znaajna povezanost izmeu godinjih oscilacija ovih zloina i razliitih gospodarstvenih indikatora u poljoprivredi (poljoprivreda je bila glavna djelatnost u junim dravama). Kako je ekonomija propadala i vremena postajala tea, tako je i rastao broj lineva. Osnovni pojmovi koje koristi ova teorija jesu pojmovi frustracije, agresije i dinamikih mehanizama represije i projekcije. Spreavanjem zadovoljenja motiva dolazi do stanja frustracije. Izvori frustracije mogu biti razliiti. Nisu sve vrste frustracija u istoj mjeri izvor za javljanje predrasuda. u manjoj mjeri su to frustracije izazvane tjelesnim defektima ili aktivnim organskim potrebama, bolestima ili drugim nedostacima pojedinca. Ove vrste frustracija ee dovode do razliitih formi kompezacije nego do predrasuda. Sdruge strane, hronino spreavanje zadovoljenja nekih organskih potreba (za hranom, seksualne potrebe) ve moe dovesti do projekcije unutranjeg nezadovoljstva na neku grupu ljudi. Socijalne frustracije, predstavljaju ve ei izvor predrasuda. Kada dodje do frustracuja, uvek i neizbeno dolazi i do javljanja agresivnosti. Ta se agresivnost agresivnost potiskuuje zbog toga to ju je tetno ispoljiti. Kad ispoljavanje agresivnosti prema stvarnom izvoru frustracije krije potencijalnu opasnost da manifestovana agresivnost bude uzvraena, ona se pomera projektuje na neku grupu prema kojoj nije opasno ispoljiti agresivnost. Meu primedbama, navodi se da nije tano da je agresivnost jedina reakcija na frustraciju. esto je odgovor na frustraciju ponovljeni i bolje organizovani pokuaj da se savlada tekoa koja je izazvala frustraciju. Agresivnost je veinom usmerena prema drugim osobinama, ili odreenim grupama te ne dolazi do prestanka frustracije. Trea varijanta psihodinamikih teorija jeste ona koja u svom objanjenju naglaava postojanje odreene strukture linosti kao izvora predrasuda. Anksiozne, nesigurne u sebe ili
4

http://psihoterapija.com.hr/index.php/tribine/202-fenomenologija-hermeneutika-psihoanaliza-robertstolorow.html

autoritarne linosti razvijaju predrasude. Izvor takvih karakteristika linosti moe biti razliit ali po pravilu vjerovatno doivljaj iz djetinstva. Psihodinamike teorije pomau da razumemo zato neke osobe, iako u slinim ili istim sredinama kao druge, imaju predrasude, a druge osobe ih nemaju. Ali, one nam ne mogu objasniti zato se predrasude javljaju u intenzivnijem obliku u odreenim dobima i u odreenim sredinama, i zato se agresija usmjerava upravo na odreene grupe, a ne na neke druge grupe ljudi.

2.4 Situacione teorije

Karakteristika situacione teorije jeste da, objanjenje porekla predrasuda vide, pre svega, u aktuelnoj situaciji u kojoj se pojedinac nalazi. Ova teorija ima vie varijanti, a takva je teorija >>teorija atmosfere <<. Prema njoj, izvor predrasuda je u neposrednom uticaju i prenoenju shvatanja koja postoje u sredini u kojoj pojedinac ivi. Druga shvatanja naglaavaju neke druge momente: nezaposlenost, poveanu socijalnu mobilnost, ili neke druge aktuelne pojave u odreenoj sredini. Ni situacione teorije, ne mogu objasniti zato se predrasude kod nekih pojedinaca javljaju a kod nekih ne. One nam ne mogu objasniti relativnu trajnost odreenih vrsta predrasuda, eventualno mogu objasniti nakolonost prema nekoj grupi (usled ijeg brojnog pridolaska, na primer, dolazi toboe do pogoranja situacije za grupu koja ima predrasuda) ali ne mogu protumaiti najee i najintenzivnije predrasude koje su usmerene prema odreenim uvek istim etikim grupama.

2.5 Kulturoloke teorije

Ove teorije kao izvor predrasuda naglaavaju odreene socijalne norme, vrednosti i shvatanja, karakteristina za neku kulturu. Faktor koji pokazuju kao izvor predrasuda ne posmatraju kao kratkotrajan, nego kao relativno trajnu karakteristiku nekog drutva. Meu ove teorije moe se ubrojati i shvatanje koje izvor predrasuda vidi u naglom procesu urbanizacije odreenih drutava. Kulturoloka koncepcija u uem smislu jeste i koncepcija da su izvor predrasuda odreena tradicionalna grupna shvatanja, meutim ni ove teorije ne mogu objasniti poreklo predrasuda. ova nam teorija moe objasniti proces urbanizacije i ocjene Jevreja kao nosilaca tog procesa, ak i kada bi predstavljalo faktor koji je uzrok predrasuda u odreenom momentu ne moe nam objasniti zato predrasude postoje i tamo gde je taj proces manje intezivan ili ga nema, ili gde je proces urbanizacije prestao da se razvija ranijim tempom.

2.6 Drutveno-historijske teorije

Opasnost subjektivnosti i predrasude bila je poznata od poetka povijesti. Tukidid je na nju upozoravao. Ciceron je pisao: Prvi zakon je da povjesniar nikada ne smije zapisati neto to je lano; drugi, da nikada ne smije prikriti istinu; trei, da njegov rad ne smije izazivati sumnje kako nekoga favorizira ili kako spram neega ima predrasude.5

Carl Sagan: Svijet progonjen demonima; znanost kao svijea u tami. The Demon-Haunted World, First published in 1996 by Headline Book Publishing Copyright 1995 by Carl Sagan, str.132

Ove teorije predrasuda trae uzrok u celokupnom drutveno-istorijskom procesu. Najvanija i najvrednija meu ovim teorijama jeste teorija koja izvor predrasuda vidi u produkcionim odnosima, konkretno, u klasnoj borbi izazvanoj odreenim klasnim odnosima koju Olport spominje kao >>teoriju eksplotacije <<. Predrasude se formiraju kod one drutvene grupe koja ima povlaeni poloaj i u ijem je interesu irenje predrasuda prema odreenim grupama. Iz sasvim odreenih ekonomskih razloga razvijau se, na primer, koncepcije o inferiornosti kolonijalnih naroda kojima vlada metropola. Takva tobonja inferiornost opravdava zadravanje vlasti nad kolonijama i ovoj teoriji se postavljaju razni prigovori. Navodi se: zato prema onom vlastitom delu naroda koji se eksploatie nema razvijenih predrasuda, nego su one usmerene, po pravilu prema pojedinim stranim grupama, zato u odreenim periodima postoje intenzivnije predrasude nego u drugim. Odakle razlike u predrasudama meu pojedincima. Iako su neki od ovih izgovora opravdani, oni ne mogu porei vrednost ove teorije. Tekoe ovih teorija kako smo vidjeli jesu u osnovi koncepcije predrasuda koje su dvostruko funkcionalne. Predrasude kao drutvena pojava imaju jednu funkciju, a kao osobine linosti drugu. Kao drutvena pojava predrasude se javljaju namjerno i razvijaju se u skladu sa borbom za vlast i privilegije vladajue grupe kao i tenja za odranjem nekevladajue imperijalistike sile nad drugim zemljama. injenica da predrsude kod jednog pojedinca moemo razviti, a kod drugih ne objanjavaju se linom funkcionalnou predrasuda. predrasude pomau pojedincima da ostvare razliite za njih neostvarive elje, ili da pokuaju ublaiti stvoreno osjeanje nesigurnosti i tenzije. Osim to su rasprostranjene, predrasude su i opasne. Jednostavan negativan odnos prema nekoj grupi moe biti nemilosrdan i moe prerasti u ekstremnu mrnju, u miljenje da su lanovi te grupe manje humani, torture, ubojstva, pa ak i ge-nocid. Medutim, ak i kada ubojstvo ili genocid nisu kulminacija predrasudnih vjerovanja, rtve predrasuda patit e na manje dramatine naine.6

3 SOCIJALNOPSIHOLOGIJSKI PRISTUPI PREDRASUDAMA

Definiranje predrasude kao stava koji ini pojedinca sklonim da se ponaa na odreen predvidivi nain navelo je socijalne psihologe da potra objanjenje kako dolazi do odravanja takvih stavova. Nadalje, budui da sve predrasude ne vode do otvorenih djela diskriminacije ili sukoba, socijalni psiholozi su isto tako pokuavali prikazati posljedice i situacije za koje je najvjerojatnije da e ohrabrivati takvo ponaanje7. Tri iroka pristupa - individualni, meuljudski i meugrupni, pruaju konceptualnu dosljednost mnogim predloenim teorijama. Individualni pristup stavlja najvei (ali ne i iskljuivi) naglasak na linostmpojedinca i/ili na emocionalnu osnovu predrasuda. S obzirom na linost sredinje je pitanje - u
6

E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert Socijalna psihologija, MATE d.o.o. Zagreb, str.458., prijevod dr. sc. Renata Franc, doc. dr. sc. eljka Kamenov, Marija aki 7 Donald C. Pennington, Osnove socijalne psihologije Jastrebarsko : Naklada Slap, Zagreb 1997 ., str. 110., prijevod Boris Mlai

kojoj su mjeri ljudi skloni predrasudama, tj. postoji li takvo to kao to je predrasudna linost? Ovdje emo se osvrnuti na dvije vrlo utjecajne teorije - na "autoritarnu linost" i na "otvoreni i zatvoreni um".mIndividualni pristup takoer pokuava otkriti kako svakodnevni stresovi impritisci, koji rezultiraju frustracijom, mogu dovesti do predrasuda: misli se da ponovljeni doivljaji frustracije dovode do agresije koja se "oslobaa" ili premjeta na "rtvenu janjad". Meuljudski pristup usredotouje se na ono to se dogaa unutar drutvenih grupa. To znai da je vano u kojoj se mjeri osoba identificira s vlastitom grupom (tj. bliskom grupom). Ovaj pristup takoer se osvre na to kako prevladavajui stereotipi unutar jednog drutva ili subkulture "zasljepljuju" pojedinca tako da ne vidi individualne znaajke neke osobe. Konano, ovaj pristup pokuava otkriti u kojoj se mjeri ljudi konformiraju prema dominantnim vrijednostima neke odreene drutvene situacije. Meugrupni pristup bavi se odnosima izmeu drutvenih grupa, ustvari bavi se uincima socijalne kategorizacije i lanstva u grupi. Istraivanja ispituju u kojoj mjeri pripadnost nekoj drutvenoj grupi uzrokuje da se pripad nici te grupe ponaaju na predrasudno povoljne naine prema vlastitoj grupi (to se naziva "pozitivna pristranost prema bliskoj grupi") i predrasudno nepovoljne naine prema ostalim grupama ("negativna pristranost prema daljim grupama").

3.1 Individualni pristup

Individualni pristup smatra da uzroci predrasudnih stavova proizlaze iz emocionalne dinamike osobe. Takvo i s tim povezano ponaanje ispunjava odreene potrebe te osobe, kao to su smanjenje napetosti ili zadovoljavanje potrebe za redom i kontrolom u svom ivotu. Unutar individualnog pristupa mogua su dva objanjenja: kad se vidi da predrasuda a) proizlazi iz razliitih tipova linosti; i b) da je ukorijenjena u ustroj svih ljudskih bia. Kod prvog objanjenja traimo razlike u linosti izmeu ljudi, a kod drugog svi ljudi se smatraju u biti jednakima, budui da je frustracija neizbjena znaajka svakodnevnog ivota svih ljudi. Ove dvije vrste objanjenja ipak dijele vanu zajedniku osobinu - obje su primjeri onoga to Pettigrew (1959) naziva eksternalizactja. Eksternalizacija znai da se pojedinac bavi vlastitim unutranjim problemima, sukobima, napetostima itd., tako to ih prebacuje ili projicira na druge pojedince ili grupe ljudi. To jest, ljudi ne prepoznaju da je problem ili sukob unutar njih, ve percipiraju da je uzrok vanjski ili eksternalan.

3.2 Meuljudski pristup

Kod meuljudskog pristupa psiholozi su pokuavali procijeniti vanost dva pitanja: a) pruaju li nam uvjerenja ili rasna slinost/razlika kriterije prihvaanja i odbacivanja drugih ljudi, tj. diskriminiraju li ljudi druge na osnovi pripadnosti drugoj rasi ili na osnovi razliitih uvjerenja, i b) u kojoj mjeri konformizam prema prevladavajuim stereotipima i/ili vrijednostima moe 10

objasniti predrasude i diskriminaciju. Pitanje slinosti/razlika rasa ili uvjerenja stavlja naglasak na percepciju istog i razliitog kod drugih u usporedbi sa samim sobom. Konformizam, bilo prema stereotipima ili prema vrijednostima, usredotouje se na sile i pritiske u socijalnoj situaciji koji uzrokuju da se ljudi prilagode dominantnom ili prihvaenom nainu razmiljanja ili ponaanja.

3.2.1

Zajedniki identiteti

Potrebno je osvrnuti se na dva pitanja kako bismo utvrdili u kojoj mjeri sama rasa moe uzrokovati predrasude: a) koji dokazi postoje da rasa moe biti iskljuivi uzrok socijalne diskriminacije, i b) u kojoj se mjeri ljudi identificiraju s vlastitom rasom. Kako bi otkrio je li vjerojatnije da predrasude izaziva rasa ili uvjerenja, openito, Triandis je razvio "skalu socijalne distance". Ona mjeri koliko e se osoba povezati s drugim osobama u razliitim drutvenim situacijama. Skala socijalne distance sastoji se od estica kao to su: "Prihvatio bih ovu osobu za susjeda", "Ne bih dopustio da ova osoba studira na naem sveuilitu". Ispitanike se pitalo slau li se ili ne sa svakom od tvrdnji prema razliitim osobamapodraajima koje su varirale s obzirom na rasu, vjeru, uvjerenja i zanimanje. Triandis je utvrdio da se vea socijalna distanca pojavljivala kad je osoba-podraaj postajala sve razliitija od ispitanika. Detaljnije analize pokazale su da je rasa bila najvaniji faktor u stvaranju socijalne distance, a znatno manje vani bili su faktori uvjerenja i zanimanja, koji su bili priblino jednaki po vanosti. Daljnje istraivanje Triandisa i Davisa (1965) otkrilo je sloeniju sliku budui da se ustanovilo da je rasa vanija kod intimnih odnosa, a uvjerenja kod formalnijih i manje intimnih odnosa.

3.2.2

Konformizam prema vrijednostima

Minard je (1952) zapazio oevidnu nedosljednost ponaanja bijelih rudara u gradu na jugu Sjedinjenih Drava. On je ustanovio da se u rudnicima 80 posto bijelih rudara prijateljski ponaalo prema crnim rudarima. Ipak, iznad zemlje samo se 20 posto bijelih rudara ponaalo na prijateljski nain. Pettigrew (1958) objanjava takve nalaze konformizmom prema vrijednostima, budui da ispod zemlje djeluje razliit skup vrijednosti ili normi u odnosu na one koje djeluju iznad zemlje.

3.3 Meugrupni pristup

lanstvo u grupi moe samo po sebi biti vaan uzrok koji doprinosi predrasudama i diskriminaciji. Do sada smo uglavnom ignorirali uinke i posljedice koje lanstvo u grupi moe imati na to kako pojedinci postupaju prema lanovima vlastite grupe i prema lanovima drugih grupa kojima ne pripadaju ili s kojima se ne identificiraju. Vana su dva pitanja: do koje se mjere predrasude i sukobi mogu pojaviti zbog a) dvije ili vie grupa koje se natjeu za resurse, b) socijalne kategorizacije per se, tj. uzrokuje li samo lanstvo u grupi to da se prema lanovima vlastite grupe postupa povoljnije negoli prema drugima? Pristup predrasudama usredotoavanjem na odnose izmeu grupa, vie nego usredotoavanjem na pojedince kao to je bio sluaj kod meuljudskog pristupa, znai da se takve stvari kao to su razlike u linosti, konformizam, itd. vide kao manje znaajne. Kako bismo procijenili navedena dva pitanja osvrnut emo se na istraivanja koja slijede dva pristupa: a) meugrupno natjecanje (Sherif, 1966); i b) socijalnu kategorizaciju (Tajfel, 1970). Termini "bliska grupa" i "dalja grupa" koriste se esto: bliska grupa odnosi se na grupu koje je 11

pojedinac lan, ili percipira sebe kao lana, a dalja grupa na grupu koje pojedinac nije lan, ili se percipira kao da nije lan.

3.3.1

Socijalna kategorizacija

Tajfel je (1970) pokazao da je samo lanstvo u grupi, tj. u nedostatku natjecanja, dovoljan uvjet da se pojavi meugrupna diskriminacija. kolska djeca u dobi 14-15 godina podijeljena su u dvije grupe na osnovi nekog trivijalnog kriterija i zatim se od njih trailo da dodijele novane nagrade anonimnim lanovima vlastite grupe (bliska grupa) i druge grupe (dalja grupa). Osim toga, ispitanici nisu znali tko su bili lanovi njihove grupe niti tko su bili lanovi druge grupe; nije bilo interakcije licem u lice izmeu lanova grupe; nije trebalo biti bilo kakvog sukoba interesa izmeu dvije grupe. Ovi uvjeti nazivaju se paradigma "minimalnog lanstva u grupi", iz oevidnih razloga. Ono to uznemiruje jest to to je Tajfel pronaao prilino jake dokaze diskriminacije izmeu bliske i dalje grupe: ispitanici su dodijelili vee novane nagrade bliskoj grupi i napravili su to tako da razlika u novanoj nagradi bude to vea izmeu dvije grupe, ak i ako je to znailo da je bliska grupa primila manje nego to je vjerojatno mogla. Tako, na primjer, ako je ispitanik mogao izabrati izmeu sljedee dvije mogunosti: a) dodjele 18 bodova lanu bliske grupe i 12 bodova lanu dalje grupe (razlika od 6 bodova) ili, b) dodjele 14 bodova lanu bliske grupe i 6 bodova lanu dalje grupe (razlika od 8 bodova), bilo je vjerojatnije da e ispitanici izabrati mogunost b). Tajfel i Billig (1974) utvrdili su da se meugrupna diskriminacija pojavila ak i kad su ispitanicima eksplicitno pokazali da je raspored u odreenu grupu potpuno sluajan (bacali su novi u prisutnosti ispitanika i rekli im da e biti rasporeeni u grupu prema tome hoe li novi pasti na glavu ili pismo). Uistinu, kao to e se pokazati kasnije, vrlo je teko ukloniti pristranost prema bliskoj grupi. Turner je (1981) ponudio dva objanjenja zato socijalna kategorizacija rezultira pozitivnom pristranou prema bliskoj grupi i negativnom pristranou prema daljoj grupi: socijalna kategorizacija uzrokuje da pojedinci a) percipiraju vee slinosti unutar vlastite grupe i vee razlike izmeu bliske i dalje grupe od onih koje stvarno postoje; i b) vrednuju sebe i usporeuju se u odnosu na vlastitu grupu u potrazi za pozitivnim socijalnim identitetom. Tajfel i Wilkes (1963) pokazali su kako snaan uinak kategorizacija ima na percepciju slinosti i razlika tako to su pitali ispitanike da prosude duljinu odreenog broja linija. Oni su prikazali niz od osam linija razliite duljine trima grupama ispitanika: grupi 1 prikazane su etiri krae linije nazvane A i etiri dulje linije nazvane B; grupi 2 prikazano je osam linija a da linije nisu kategorizirane, i grupi 3 prikazano je osam linija koje su proizvoljno nazvane A i B, tj. ime nije bilo povezano s duljinom. Grupe 2 i 3 bile su kontrolne skupine za usporedbu uinaka kategorizacije (grupa 1). Od ispitanika u svakoj grupi trailo se da procijene duljinu svake od osam linija. Utvrdilo se da se najdulja linija u kategoriji kratkih linija (A) percipirala kao puno kraa od njezine stvarne duljine i puno kraa od procjene kontrolnih skupina. Nasuprot tome, najkraa linija u kategoriji duljih linija (B) percipirana je od ispitanika u grupi 1 puno duljom nego to je stvarno bila. Ovo istraivanje navodi nas da zakljuimo da ako se objektivni podraaji, kao to su linije, mogu vidjeti razliitima po duljini prema tome kako su kategorizirane, tada e na drutvene podraaje (osobine linosti, stavove, itd.) jo vie utjecati kategorizacija jer su ti podraaji bitno vie dvosmisleni. U drutvenom se svijetu ustanovilo da ljudi percipiraju vii stupanj slinosti izmeu sebe i drugih za koje misle da vjeruju u iste stvari ili da bi djelovali na slian nain kao i oni. Takoer su ustanovljene 12

vee razlike od stvarno postojeih kad ljudi misle da drugi vjeruju u razliite stvari ili djeluju na razliite naine od njih (Ross, Green i House, 1977).8 Pozitivan socijalni identitet vaan je za osobu budui da prua i osjeaj sigurnosti (samopotovanje, osjeaj vlastite vrijednosti) i daje osobi mosjeaj "pripadanja" drutvenom svijetu. Usporedbe koje neki pojedinac ini izmeu grupa na osnovi statusa i vrijednosti, vode do socijalnog natjecanja. Socijalno natjecanje utjelovljuje ideje da a) ljudi ele biti lanovi vrlo cijenjenih, statusno visokih, i dobrih grupa; i b) ljudi nastoje prikazati svoju grupu u takvom svjetlu da se povjeruje da je "bolja" od dalje grupe. Lani stereotipi, negativne vrijednosti, na primjer, pripisuju se daljoj grupi kako bi se unaprijedila bliska grupa. Takav tijek dogaaja moe se dijagramski prikazati kao to je i prikazano na slici 1.0.. Posljednja stvar koju treba rei o teoriji socijalnog identiteta jest ta da se ona bavi socijalnim, a ne stvarnim natjecanjem. Stvarno natjecanje je ono gdje se grupe natjeu za stvarne resurse i gdje jedna grupa moe stei resurse samo na tetu druge grupe. Kod socijalnog natjecanja ne postoje stvarni ili opipljivi resursi zbog kojih se natjee (ili se u najmanju ruku nije potrebno natjecati zbog takvih resursa). Socijalno natjecanje tie se, ako hoete, potrebe ljudi za pozitivnim vlastitim imdiem koji proizlazi iz stjecanja pozitivnog identiteta s bliskom grupom.

Socijalna Kategorizacija

Slika 1.0. Dijagramski prikaz glavnih osobina teorije socijalnog identiteta. Primjeujete kako socijalna diskriminacija i sukob mogu pruati povratnu spregu s ciljem odravanja i poveavanja socijalnih usporedbi.

4 STEREOTIP KONVENCIONALNIH PREDRASUDA

Tri osobine karakteriziraju stereotipe: a) ljudi se kategoriziraju po vrlo vidljivim znaajkama kao to su rasa, spol, nacionalnost, fiziki izgled itd., b) svim lanovima te kategorije ili drutvene grupe pripisuje se posjedovanje istih znaajki, i c) bilo kojem pojedincu za kojeg se percipira da pripada toj grupi pripisuje se posjedovanje tih stereotipnih znaajki. Stereotipi su stoga previe pojednostavljene i previe generalizirane apstrakcije o grupama Ijudi, uglavnom netone, premda mogu sadravati i zrno istine, kao to Ajlport (1954) sugerira. Campbell (1967) predlae etiri posljedice stereotipa na predrasude i diskriminaciju. Prvo, stereotipi djeluju tako da precjenjuju razlike koje izmeu grupa postoje.9 Drugo, stereotipi djeluju tako da uzrokuju podcjenjivanje razlika unutar grupe. Tree, stereotipi izobliavaju
Donald C. Pennington, Osnove socijalne psihologije Jastrebarsko : Naklada Slap, Zagreb 1997 ., str. 125., prijevod Boris Mlai
8

13

stvarnost jer precjenjivanje razlika izmeu grupa i podcjenjivanju razlika unutar grupe ima malo veze s istinom. etvrto, stereotipi su obino negativni stavovi koje ljudi koriste da bi opravdali diskriminaciju ili sukob s drugima. Kad god se pobuuju nae etnike ili nacionalne predrasude, u doba oskudice, za vrijeme ugroenosti nacionalnog ponosa ili ivca, kada se sukobljavamo zbog naeg minoriziranog kozmikog mjesta i svrhe ili kada fanatizam buja oko nas - tada navike miljenja, poznate iz prolih' doba poseu za tim da zadobiju kontrolu nad nama.10 Predrasude i stereotipi su posljedica mentalne inercije ljudi, sklonosti generaliziranju i sklonosti da svijet promatraju u kategorijama "crno-bijelo" umjesto u tisuu nijansi. Vjerovanje u stereotipe nepogreivo ukazuje na to da je osoba koja to ini odustala od aktivne primjene vlastite inteligencije i sposobnosti opaanja i da je krenula "linijom manjeg otpora".11 Predrasuda, pred-rasudba, prvotno izrie ono na to nas upuuje sama rije: ona je prosudba stvari koja dolazi prije same prosudbe. Ona je stav stvoren mimo spoznaje i ispitivanja njezine utemeljenosti, tovie, bez volje za njima. Ona je nekritino mnijenje koje imamo unaprijed i za njegovo propitivanje nismo zainteresirani. Predrasude su misaone ablone, intelektualni stereotipi i klieji. Zato se misao koja dri do svoje razine s predrasudama ne uputa u razgovor. Ona ne istrauje njihovu istinosnu vrijednost, jer ni samu predrasudu ta vrijednost ne zanima. Stoga se misao spram predrasuda ponaa mauhinski, to ova ne zavrijeuje, jer uope nije iskljueno da je ona intuitivno, moda i ne znajui, ipak zahvatila u vrelo neupitne istine.12 Predrasuda je stav. Stavovi se sastoje od tri sastavnice: emocionalne koju ini i vrsta emocije povezana sa stavom (npr. ljutnja, toplina) i ekstremnost stava (tj. blaga neugoda, izraeno neprijateljstvo); spoznajne sastavnice, koja ukljucuje vjerovanja ili misli (spoznaje) koje ine stav; ponaajne sastavnice, koja se odnosi na neija ponaanja - naime, Ijudi ne samo da imaju stavove, nego se obino na osnovi njih i ponaaju. Veina trebera zove se Norman (normansko osvajanje Engleske stvarno se sastojalo od horde trebera s visoko podignutim remenima od hlaa, depovima ispunjenim olovkama i kalkulatorima, slomljenih naoala). Postoji vie djeaka-trebera od djevojica, ali ima ih dosta obaju spolova. treberi ne zakazuju spojeve. Ako si treber ne moe biti faca. I obratno. Ovo je, naravno, stereotip. Postoje znanstvenici koji se elegantno oblae, koji su velike face, s kojima mnogi ele izai na spoj i koji u drutvenim prigodama ne nose skrivene kalkulatore u depu. Za neke, kada biste ih pozvali kui, nikad ne biste pogodili da su znanstvenici. Ali drugi znanstvenici stvarno odgovaraju stereotipu, vie ili manje. Prilino su drutveno nesposobni. Mogue je da meu znanstvenicima stvarno ima puno vie trebera nego medu operatorima, modnim dizajnerima ili prometnicima. Moda su znanstvenici vei treberi od barmena ili kirurga ili kuhara. Zato je tako? Moda ljudi koji su netalentirani za uspjeno ophoenje s drugima nalaze neku vrstu sklonita u impersonalnim zanimanjima, posebice matematici i fizici. Moda ozbiljno studiranje tekih predmeta stvarno iziskuje toliko vremena i predanosti da malo preostaje za uenje bilo ega drugog do najosnovnije drutvene pristojnosti. Moda je to kombinacija obojega.
9

Donald C. Pennington, Osnove socijalne psihologije Jastrebarsko : Naklada Slap, Zagreb 1997 ., str. 120., prijevod Boris Mlai
10

Carl Sagan: Svijet progonjen demonima; znanost kao svijea u tami. The Demon-Haunted World, First published in 1996 by Headline Book Publishing Copyright 1995 by Carl Sagan
11 12

http://andjeli-cuvari.com/pis.html Mladen Schwartz: Protokoli, idovi i Adolf Hitler, Croatiaprojekt, Zagreb, 1997, str:15 i 16

14

Vano je naglasiti da stereotipiziranje nije nuno emocionalno i da ne vodi nu-no namjernom zlostavljanju. Stereotipiziranje je, esto samo nain kojim pojednosta-vljujemo svoj pogled na svijet i svi to radimo u odreenom stupnju.13 Postoji izobilje stereotipa. Stereotipne su predodbe o etnikim skupinama, o graanima drugih nacija i vjeroispovijesti, postoje stereotipne predodbe o spolovima i spolnim sklonostima, o ljudima roenim u razno doba godine (zodijaka astrologija), kao i o raznim profesijama. Najvelikodunija interpretacija to pripisuje nekoj vrsti intelektualne lijenosti: umjesto da ljude sudimo prema njihovim individualnim zaslugama i manama, mi se usredotoujemo na jednu ili dvije informacije o njima i onda ih smjetamo u mali broj prethodno konstruiranih ladica. Neki stereotipi rezultat su nekontroliranja varijabli ili zaboravljanja drugih faktora koji bi mogli biti u igri. Primjerice, nekad u znanosti gotovo da nije bilo ena. Mnogi muki znanstvenici vehementno su tvrdili kako to dokazuje da enama nedostaje sposobnost da se bave znanou.14

5 KULTURALNA, INSTITUCIONALNA I EKONOMSKA RAZMATRANJA PREDRASUDA

Socijalnopsihologijska objanjenja predrasuda i sukoba ine nas osjetljivima na aspekte' osobe, odnose izmeu ljudi i izmeu grupa, ali do odreene mjere ignoriraju drutveni kontekst u kojem se takvi stavovi i ponaanje dogaaju. Pod drutvenim kontekstom podrazumijevaju se takvi socioloki faktori kao to su kultura/subkultura, institucije (obrazovanje, pravosue) i opi ekonomski faktori. Bez takvih faktora koji podupiru i neprekidno odravaju rasizam, seksizam, itd., opseg i dubina takve diskriminacije bili bi puno manji problem nego to jesu. U razmatranju drutvenog konteksta vana je povijesna podloga. Na primjer, predrasude prema Crncima u Americi trebaju se razmatrati u povijesnom kontekstu ropstva. Prolo je tek 150 godina otkad je William Wilberforce postigao ukidanje ropstva na svim britanskim teritorijima i posjedima. Za razumijevanje rasnih predrasuda u Britaniji moda je i vaniji britanski kolonijalizam u devetnaestom stoljeu, kad se vjerovalo da su ljudi iz kolonija i drutveno i intelektualno inferiorniji (Gould, 1985). Ova povijesna digresija priprema je za osvrt na postupke prema etnikim manjinama i na to kako se medugrupni odnosi mogu razvijati i mijenjati tijekom vremena. Kulturalni aspekti ukljuuju, na primjer, tenju u tehnolokim drutvima za poveanom urbanizacijom, kretanje odreenih grupa prema viim drutvenim slojevima, promjene u strukturi obitelji i moralnost. Poveana tenja ljudi za ivotom u velikim gradovima moe rezultirati predrasudama prema etnikim manjinama budui da su gradovi bezlini, u njima postoji rastua nezaposlenost i openito su "stresna" mjesta za ivot. Takvi faktori pruaju idealne uvjete za ponaanje prema "rtvenoj janjadi", i naglaavaju vanost koju socijalni identitet ima u takvim okoliima. Jones (1972) kae: "Ono to izvire iz jakog etnikog udruivanja jest osjeaj grupnog poloaja i razvoj snanih sukoba izmeu grupa",
13

E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert Socijalna psihologija, MATE d.o.o. Zagreb, str.461., prijevod dr. sc. Renata Franc, doc. dr. sc. eljka Kamenov, Marija aki 14 Carl Sagan: Svijet progonjen demonima; znanost kao svijea u tami. The Demon-Haunted World, First published in 1996 by Headline Book Publishing Copyright 1995 by Carl Sagan, str. 125

15

Institucionalni aspekti predrasuda i diskriminacija tiu se dva vana sustava zapadnog drutva - obrazovanja i pravosua. Jones (1972) pokazuje da dva faktora obrazovnog sustava doprinose obnavljanju rasizma (poglavito prema Crncima) u Americi: a) nedovoljno obrazovanje, i b) krivo obrazovanje o rasnoj povijesti i rasnom naslijeu. Moda je golem uspjeh Korijena Alexa Haleya u kasnim sedamedesetim djelomino bio uvjetovan jakom potrebom da se ispravi neravnotea. Obrazovni nedostaci etnikih manjina esto mogu ustrajati zbog psiholokih razloga, na primjer, neapsolviranog nesporazuma o tome postiu li crnci loije rezultate na testovima inteligencije od bijelaca (vidjeti Eysenck i Kamin, 1981 kao razmatranje tog nesporazuma i problema interpretacije dokaza, onakvih kakvih oni jesu), i mogu prodrijeti sve do nekog kolskog razreda. Ekonomski faktori takoer doprinose ustrajnosti predrasuda, posebno u obliku rasizma. Jones (1972) cinino zapaa da je u Americi 1968. "vrijednost bijele koe 2668 dolara godinje". On je to rekao jer su ankete pokazale da je Crnac s visokim obrazovanjem toliko manje zaraivao od bijelca s istim obrazovanjem. Jo jedan nain na koji ekonomija pokazuje predrasude jesu tjedne stanarine koje plaaju razliite grupe ljudi. Brojke iz ranih ezdesetih pokazale su da su Zapadnoindijci, Indijci i Pakistanci plaali iznadprosjene stanarine u usporedbi s cijelom populacijom (Rose, 1969). tovie, kako Rose istie, te etnike manjine plaale su viu stanarinu za loiji smjetaj. Osvrt na drutveni kontekst preko kulturalnih, institucionalnih i ekonomskih faktora trpi odreene probleme u objanjavanju predrasuda. Prvo, stvaraju li takvi faktori ili odravaju predrasude? To dvoje doista nije mogue razdvojiti, ali ako ne postoje neki pokazatelji to je uzrok, a to je posljedica teko je znati to e biti efikasno u smanjivanju predrasuda i sukoba. Drugo, svi pojedinci ne podlijeu tim sociolokim faktorima. Da bismo otkrili razloge tome, od vee e nam koristi biti psihologija nego sociologija. Sada premjetamo naglasak od potrage za uzrocima predrasuda i sukoba na naine kojima se predrasude i sukobi mogu smanjiti. Svjedoku vjerujte samo u onim stvarima koje se izravno ne tiu njegova vlastitog interesa, strasti, predrasuda, niti ljubavi spram udesnom. Kada se radi o tim stvarima zahtijevajte dodatne dokaze u koliini obrnuto proporcionalnoj vjerojatnosti onoga o emu se svjedoi. Thomas Henry Huxley (1825. - 1895.)

6 SMANJIVANJE PREDRASUDA I SUKOBA

Moe se initi da su socijalni psiholozi bili opsjednuti predlaganjem i razvijanjem teorija predrasuda i sukoba, a da su poklonili malo panje nainima kako se predrasude i sukobi mogu smanjiti.
Budui da se stereotipi i predrasude zasnivaju na pogrenim informacijama, ana-litiari drutva mnogo su godina vjerovali da je sve toje potrebno uiniti jest obrazovati ljude - pruiti im tone informacije i njihove e predrasude nestati. Medutim, to se pokazalo kao naivna nada (Lazarsfeld, 1940).15Iz nae

rasprave o tri socijalnopsihologijska pristupa, i imajui na umu neka od naela promjene stavova o kojima se raspravljalo u prethodnom poglavlju, mogu se predloiti naznake onog to bi moglo biti uspjeno i prikazati dokazi koji e nam omoguiti da procijenimo valjanost
15

E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert Socijalna psihologija, MATE d.o.o. Zagreb, str.494., prijevod dr. sc. Renata Franc, doc. dr. sc. eljka Kamenov, Marija aki

16

tih prijedloga. Bavit emo se naizmjence inidividualnim, meuljudskim i meugrupnim pristupom koristei temu kako poveani kontakt izmeu grupa moe smanjiti predrasude i sukobe. ini se da se autoritarna linost neprekidno obnavlja budui da su istraivanja pokazala (Byrne, 1966) da su autoritarni roditelji skloni tome da odgoje autoritarnu djecu. Campbell je (1971) pokazao da e se pokuaji zbliavanja razliitih rasa, etnikih grupa smatrati to pozitivnijima, to je vea razina naobrazbe neke osobe. Za poveani kontakt, meurasno druenje, desegregaciju esto su se zalagali ne samo psiholozi, ve i mnogi politiari, borci za ljudska prava jer su u tome vidjeli nain smanjivanja predrasuda i sukoba. Zato bi takvi postupci bili uspjeni i koje posljedice oni imaju na stavove i ponaanje ljudi? S meuljudskog stajalita, poveani kontakt trebao bi unapreivati i poticati poznanstva i prijateljstva izmeu pojedinaca iz razliitih grupa. To bi trebalo rezultirati smanjenjem percepcije razlika u uvjerenjima i poveanjem percepcije slinosti uvjerenja izmeu grupa. Poveani kontakt izmeu ljudi s predrasudama trebao bi takoer pobuditi kognitivnu disonancu, budui da bi bilo psiholoki nedosljedno pridravati se negativnog stereotipnog stava prema odreenoj rasi i imati poznanike ili prijatelje iz te grupe. Mogua su dva naina smanjivanja.disonatlce: moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe prekinuti prijateljstvo. Prvo e voditi smanjivanju predrasuda, a drugo odravanju ili ak poveanju predrasuda.16
Stereotipe zasnovane na pogrenim informacijama tekoje promijeniti jednostavnim pruanjem tonih informacija. Ali postoji nada. Kao to ste vjerojatno sami iskusili, ponovljeni kontakt s lanovima vanjskih grupa moe imati pozitivne uinke na stereotipe i predrasude. Ali kao, sam kontakt nije dovoljan: mora se raditi o posebnoj vrsti kontakta. Predrasude se mogu smanjiti ravnopravnim kontaktom izmedu vemskih i manjinskih grupa u ostvarenju zajednikih ciljeva. Uinak je znatno olakan ako taj kontakt podriavaju institucije (t. zakoni, obiaji ili lokalna atmosfera) i akoje or-ganiziran lako da vodi opaianju zajednikih interesa i ope humanosti izmedu lanova dviju grupa.

Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste, gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas. Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenje je jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste, gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.17

16

Carl Sagan: Svijet progonjen demonima; znanost kao svijea u tami. The Demon-Haunted World, First published in 1996 by Headline Book Publishing Copyright 1995 by Carl Sagan 17 Eckhart Tolle, mo sadanjeg trenutka, naslov izvornika: The power of now, Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao) i A Visionary Life (Vizionarski ivot), str.7 i 8.

17

7 OSNOVNA LITERATURA:
1. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert Socijalna psihologija, MATE d.o.o. Zagreb, prijevod dr. sc. Renata Franc, doc. dr. sc. eljka Kamenov, Marija aki 2. Donald C. Pennington, Osnove socijalne psihologije Jastrebarsko : Naklada Slap, Zagreb 1997 ., prijevod Boris Mlai 3. Carl Sagan: Svijet progonjen demonima; znanost kao svijea u tami. The DemonHaunted World, First published in 1996 by Headline Book Publishing Copyright 1995 by Carl Sagan 4. Eckhart Tolle, mo sadanjeg trenutka, naslov izvornika: The power of now, Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao) i A Visionary Life (Vizionarski ivot) 5. Mladen Schwartz: Protokoli, idovi i Adolf Hitler, Croatiaprojekt, Zagreb, 1997, str:15 i 16

8 Internet stranice
1. 2. 3. 4. http://ikaikica.bloger.hr/post/odbaci-predrasude-/1118122.aspx http://hr.wikipedia.org/wiki/Rasizam www.google.ba/search?qI&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:hr http://psihoterapija.com.hr/index.php/tribine/202-fenomenologija-hermeneutikapsihoanaliza-robert-stolorow.html 5. http://andjeli-cuvari.com/pis.html

18