Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
bejakovic

bejakovic

Ratings: (0)|Views: 36 |Likes:
Published by lauferr
competiton, konkurentnost
competiton, konkurentnost

More info:

Published by: lauferr on Nov 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/08/2011

pdf

text

original

 
1KONKURENTNOST HRVATSKE RADNE SNAGE
KONKURENTNOST RADNE SNAGE U HRVATSKOJ: STAN JE I PROBLEMI
 Pred rag Be jaković 
Institut za javne financi je, Za greb
Što je konkurentnost i zašto je bitna?
Prema najšire prihvaćenoj definici ji, konkurentnost je sposobnost post- izanja uspjeha na tržištima ko ja vodi k visokoproduktivnom gospodar- stvu i poboljšanom životnom standardu cjelokupnog stanovništva. Pri- hvaćanje koncepta konkurentnosti ključno je pitanje daljnjeg razvo ja Hr-  vatske jer su brojna istraživanja pokazala snažnu vezu između pokazate- lja konkurentnosti i dinamike gospodarskog rasta, a to povratno utječe na privlačenje stranih ulaganja, ublažavanje siromaštva i ne jednakosti, političku stabilnost i dr. U ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva po- sebno se ističe važnost konkurentnosti radne snage
1
. Najvažni ji čimbeni- ci konkurentnosti radne snage jesu obrazovna struktura, kompatibilnost (podudarnost) ponude i potražnje rada u smislu znanja, stručnosti i spo- sobnosti te troškovi rada. U uvodnom poglavlju dan je kratki teorijski okvir odrednica konkurent- nosti radne snage, izložena su bitna obiljež ja stanja u Hrvatskoj te iznese- na najvni ja sta jališta drugih autora publikaci je.
1
Ovdje mislimo na radnu snagu u širem smislu kao na
ljudski resurs
, odnosno na zaposlene i neza-poslene te na neaktivne osobe koje se potencijalno mogu aktivirati i zaposliti.
 
2KONKURENTNOST HRVATSKE RADNE SNAGE
Teorijski okvir 
Ekonomska teori ja već dugo naglašava važnost istraživanja i razvo ja, stručnosti i znanja zaposlenih te društvenog kapitala. Ipak, njihovo je zna- čenje različito za razvi jene di jelove svi jeta (tehnološke lidere) i za manje razvi jene zemlje. Obrazovani ja radna snaga lakše prihvaća tuđu tehnolo- gi ju te brže razvi ja vlastitu. Istina, više je istraživanja pokazalo da je utje- caj obrazovanja te istraživanja i razvo ja na niskoj razini razvi jenosti slab, te da su, nakon što se dosegne određena razina razvi jenosti, prosječan broj godina obrazovanja ko je ima ju zaposleni i ulaganja u istraživanja i razvoj
 pozitivno
povezani s gospodarskim razvo jem. Ujedno, čini se da bi uloga istraživanja i razvo ja te obrazovanja radne snage u velikim i malim zemljama mogla biti različita. Dok u velikim zemljama veći rashodi za obrazovanje te za istraživanje i razvoj mogu povećati stopu inovaci ja, u malim zemljama oni ponajpri je služe za olakšavanje transfera tehnologi-  je iz inozemstva.Suvremene spozna je jasno govore da su obrazovanje te istraživanje i raz- voj sve važni ji u sadašnjim uvjetima globalnoga gospodarstva i svi jeta utemeljenoga na znanju. Obrazovanje, znanje i inovaci je prodiru u sve djelatnosti i vezani su s gotovo svakom vrstom poslovanja i tvrtkama svih veličina. Obrazovne instituci je i razina obrazovanja stanovništva ne utje- ču samo na stvaranje ljudskog kapitala, nego i na jačanje društveno kori- snog di jela soci jalnog kapitala te slabljenje njegovih disfunkcionalnih po-  javnih oblika. Obrazovanje nesumnjivo ima popratne netržišne učinke (npr. lakši pristup informaci jama, veću brigu o vlastitom zdravlju i aktiv- ni je sud jelovanje u društvenom životu, čime se potiče odgovorno demo- kratsko ponašanje građana, izbor demokratske vlasti i ostvarivanje vlada- vine prava).U cjelini, više istraživanja navodi da na konkurentnost gospodarstva i po- rast BDP-a:• pozitivno utječe povećanje ud jela osoba stari jih od 25 godina ko je ima-  ju srednje, više i visoko obrazovanje • negativno utječe povećanje rashoda države: veći obu jam neproizvodnih državnih rashoda, a time i veći porezi, nepovoljna su odrednica rasta • pozitivno utječe indeks
vladavine zakona
(kvaliteta državne uprave, po- litička korupci ja, vjero jatnost da država neće poštovati ugovore, rizik državne ekspropri jaci je i, općenito, poštovanje vladavine zakona).
 
3KONKURENTNOST HRVATSKE RADNE SNAGE
Ne treba nekritično precjenjivati vri jednost samoga formalnog obrazova- nja. Većina se istraživača slaže da je ljudski kapital bitna odrednica kon- kurentnosti i gospodarskog razvo ja (povrat od ulaganja u obrazovanje ve- ći je od bilo ko jeg drugog povrata), ali ni je i jamstvo razvo ja jer zemlja s najboljim ljudskim kapitalom ne mora postići i najbolje razvojne rezulta- te. U uvjetima brzoga tehnološkog razvo ja i privređivanja zasnovanoga sve više na konceptualnoj, a sve manje na materi jalnoj proizvodnji, škol- ske diplome i akademske titule više ne jamče ekonomski uspjeh ni po je- dincima ni društvu u cjelini. Posto jeće obrazovanje zaposlenih i cjelokupnog stanovništva, pogotovo u tranzicijskim zemljama, ni je jamstvo ni konkurentske sposobnosti ni gospodarskog razvo ja. Radna snaga lako može biti nedovoljno ili neod- govara juće obrazovana, odnosno (formalno obrazovani) zaposleni ne raspolažu znanjima potrebnima za uspješnu gospodarsku utakmicu. Na- dalje, posto jeći su sustavi s obzirom na rezultate obrazovanja skupi i neu- činkoviti, ali ne posto je jednostavni modeli za njihovo poboljšanje. Samo stručno znanje pri tome ni je dovoljno: zaposleni danas mora ju biti spo- sobni stvarati, analizirati i transformirati informaci je, djelotvorno komu- nicirati te organizirati i koordinirati poslovne aktivnosti. Traže se razvi je- ne komunikacijske sposobnosti, informatička znanja te sposobnost i spremnost na daljnje učenje i usavršavanje. Možemo s priličnom sigurnošću proci jeniti da su obrazovni programi u tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe (pogotovo oni utemelje- ni na austro-njemačkome modelu) usmjereni ji na memoriranje zadano- ga gradiva nego na njegovo samostalno analitičko-kritičko razmatranje i zaključivanje te na inovativni pristup, što je sigurno otežava jući čimbenik u drugači jem pristupu obrazovanju i budućem radu. Danas se težište stav- lja na analitičke sposobnosti – mogućnosti traženja i odabiranja informa- ci ja, raz jašnjavanje problema, formuliranje pretpostavki, potvrđivanje i procjenu dokaza i nalaženje rješenja. Posto je primjeri da dobro i odgovara juće obrazovana radna snaga zbog više razloga može biti neiskorištena ili nedovoljno iskorištena, što izrav- no utječe na konkurentnost gospodarstva. Razloga je više, a najčešće se navode nezadovoljava juća razina društvenog kapitala i neposto janje po- vjerenja u društvu, što uvjetu je visoke transakcijske troškove. Nadalje, i najbolje obrazovana i vrlo stručna radna snaga neće biti dovoljno konku- rentna u uvjetima nezadovoljava juće razine inovativnosti i poduzetništva u društvu, neposto janja vladavine prava, rasprostranjene i duboko uko- ri jenjene korupci je i/ili sveprisutnoga neslužbenog gospodarstva.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->