Za neke knjige s malim brojem prodanih primjeraka, a va\u017ene su,
naprosto treba na\u0107i novac i izvan tr\u017ei\u0161nih zakona. Ulaze\u0107i u
globalni svijet trebamo osigurati ono \u0161to je specifi\u010dno na\u0161e, jer
ina\u010de ne\u0107emo u tome svijetu biti - nitko

Od 6. do 10. listopada u Frankfurtu na Majni odr\u017ean je me\u0111unarodni Sajam knjiga
(Buchmesse), na kojem je nastupila i Hrvatska. U njema\u010dkom gradu razgovarali smo sa
Sre\u0107kom Lipov\u010danom, ravnateljem hrvatskoga \u0161tanda, o sada\u0161njem nastupu i planovima
za budu\u0107e nastupe na\u0161ega knji\u017earstva na toj najve\u0107oj smotri knjiga i elektronike na
svijetu.

- Op\u0107enito govore\u0107i na\u0161 je nastup sli\u010dan pro\u0161logodi\u0161njem, ali ispunjen posve novim
sadr\u017eajima. Donijeli smo tisu\u0107u novih naslova, \u0161to nije pretjerano, premda ih ovdje nema
ba\u0161 toliko. Druge su knjige koje ovdje prezentiramo i, dakako, drugi autori. Novo je da
smo uspostavili veze s predstavnicima nekih me\u0111unarodnih sajmova knjiga na kojima
Hrvatska dosad nije nastupala. Neki su tra\u017eili da nastupimo s ne\u010dim potpuno novim, a
\u010dime se sla\u017eem, ali drugo je pitanje gdje su ideje i gdje je novac za to. Da bi se na ovako
velikom sajmu napravila, da tako ka\u017eem, velika predstava, na koju bi do\u0161lo na stotine
ljudi, trebalo bi ne znam \u0161to u\u010diniti, ako bi se takvo ne\u0161to uop\u0107e moglo u\u010diniti. Vjerojatno
\u0107emo idu\u0107e godine napraviti ne\u0161to posebno, no o tome je prerano govoriti.

Alida Bremer, promotorica hrvatske knji\u017eevnosti u Njema\u010dkoj i vrsna
prevoditeljica, napravila je popis hrvatskih proznih i pjesni\u010dkih djela za literarne
agente tako da oni imaju neku orijentaciju. \u0160to se zbilo s tim projektom?

- Koliko znam, taj je projekt dosta uznapredovao, no on je zbog bolesti gospo\u0111e Bremer
prekinut, a trebao je biti predstavljen na ovogodi\u0161njem Sajmu. Rije\u010d je o deset autora s
prigodnim promid\u017ebenim materijalom, \u0161to \u0107e biti dovr\u0161eno \u010dim se rije\u0161e njezine tegobe.
Meni je drago da smo upravo sad mogli predstaviti katalog na engleskom jeziku s
podacima o sto trideset autora, \u0161to je u\u010dinjeno uz financijsku pomo\u0107 Grada Zagreba i
Republike Hrvatske. To su autori koji su u posljednje tri godine djelima izazvali pozornost
knji\u017eevne javnosti, a pripadaju svim nara\u0161tajima. To je prva knjiga takve vrste, bit \u0107e
dostupna i na internetu i u prijevodu na druge jezike. Gospoda s belgijskog \u0161tanda koja
su bila u posjetu na\u0161em \u0161tandu zadivljeno su izjavila da oni nemaju sli\u010dne knjige.
Ponekad se iz na\u0161e hrvatske perspektive \u010dini da smo napravili premalo ili ni\u0161ta, a onda
\u010dujemo od nekoga drugoga da bi bili sretni kad bi imali ne\u0161to takvo. To govorim zbog

toga \u0161to se stvari ipak razvijaju nabolje, \u0161to se uklapamo u standarde kakvi su uobi\u010dajeni
u tzv. velikom svijetu, premda znamo da bismo mogli biti bolji. To je prili\u010dno zamr\u0161ena
materija, suradnja svih elemenata koji sa\u010dinjavaju ovakav nastup, kao \u0161to je suradnja s
nakladnicima, prevoditeljima, lektorima i urednicima u izdava\u010dkim poduze\u0107ima.

Nerado uspore\u0111ujem Hrvatsku sa susjednim zemljama iz biv\u0161e dr\u017eave, ali meni se \u010dini da hrvatski i slovenski \u0161tand naveliko odska\u010du u vanjskom izgledu i \u0161to se ti\u010de ponude od \u0161tandova na\u0161ih isto\u010dnih susjeda.

- To je odmah uo\u010dljivo i neprijeporno. Sajam traje pet dana i ako \u017eelimo da na\u0161 \u0161tand u
usporedbi s drugima bude pozitivno uo\u010dljiv i da mo\u017eemo razgovarati sa svima koji do\u0111u,
trebali bismo imati i vi\u0161e ljudi, koji bi i\u0161li na druge \u0161tandove i uspostavljali kontakte,
premda ima nekih u Hrvatskoj koji postavljaju pitanje da li se uop\u0107e isplati i ovo \u0161to sad
imamo i \u0161to sad radimo. Bit \u0107u sasvim konkretan: Grad i Republika su oni koji
subvencioniraju na\u0161 nastup na ovom Sajmu. Republika Hrvatska ove je godine dala 400

000 kuna, \u0161to je velik novac. Me\u0111utim, 330 000 kuna stoji samobeton na kojem je
postavljen na\u0161 \u0161tand od dvije stotine kvadrata. O tome \u0107e jo\u0161 biti govora, jer rije\u010d je o
prioritetima, \u0161to je va\u017eno, a \u0161to je manje va\u017eno. Sad smo, primjerice, dobili ponudu od
direktora Me\u0111unarodnog sajma knjiga u Carigradu da Hrvatska tamo nastupi pod mnogo
povoljnijim uvjetima nego ovdje. Sad je pitanje da li \u0107e Hrvatska smo\u0107i snage da bude
ovdje, u Frankfurtu, u Carigradu, ali i u Bruxellesu, koji je ne samo glavni grad Belgije
nego i ujedinjene Europe. Tu je i Leipzig, u kojemu se odr\u017eava poseban sajam knjiga s
te\u017ei\u0161tem na susretima autora i prezentiranju literatura. Ne smijemo zaboraviti da upravo
u Leipzigu imaju vi\u0161e osje\u0107aja za slavensku knji\u017eevnost nego u zapadnom dijelu
Njema\u010dke. Rije\u010d je naprosto o tome da mi u Hrvatskoj moramo odgovoriti na pitanje da li
je taj dio kulturne proizvodnje, dakako i s prezentiranjem dijelova na\u0161e ba\u0161tine, va\u017ean za
predstavljanje Hrvatske u svijetu ili nije, a ja mislim da jest. Kad nas usto jo\u0161 zovu i na
nove sajmove, moramo se odazvati tim pozivima, jer ako na to ne odgovorimo onda nas
drugi put vjerojatno ne\u0107e zvati. Dakako, ne mo\u017eemo biti svuda jer, mislim, ima
pedesetak sajmova ove vrste, ali moramo izabrati prioritete.

Vjerojatno bi se u predstavljanje Hrvatske trebali uklju\u010diti i oni kojima je u
interesu da \u0161to vi\u0161e ljudi u svijetu sazna o ljepotama na\u0161e domovine i o
mogu\u0107nostima ljetovanja u njoj, zar ne?

- Ovdje smo na nekim policama na\u0161ega \u0161tanda izlo\u017eili prospekte i bro\u0161ure Hrvatske
turisti\u010dke zajednice s turisti\u010dkim i kulturnim sadr\u017eajima. Potraga za tim golema je, gotovo
je sav materijal nestao. Meni se to \u010dini posve razumljivim, jer ljudi se zanimaju za na\u0161u
zemlju, a njihov je broj mnogo ve\u0107i od broja onih koje zanima na\u0161a literatura i kultura.
Bro\u0161ure su vrlo dobro napravljene u smislu sadr\u017eaja i dizajna, tako da je zanimanje za to
zanimanje i za cjelinu Hrvatske. To je stvar o kojoj bi trebalo razmi\u0161ljati u Hrvatskoj. No
meni se ipak \u010dini da je broj posjetitelja ove godine manji nego pro\u0161le.

Ne smijemo zaboraviti da se Njema\u010dka nalazi u gospodarskoj stagnaciji pa je i
ovdje te\u0161ko proizvoditi i kupovati knjige. No jedno posve drugo pitanje: od prije
stanovitog vremena novinski su se izdava\u010di u Hrvatskoj uklju\u010dili u prodaju
novina i jeftine knjige. Ugro\u017eava li to hrvatsko nakladni\u0161tvo, jer je jasno da \u0107e
ljudi radije kupovati jeftine nego mnogo skuplje knjige u knji\u017earama?

- To je problem o kojem se u Hrvatskoj govori, ali ne posve otvoreno, od prije pola
godine. Budu\u0107i da mi jo\u0161 nemamo zakonski instrumentarij za pona\u0161anje na knji\u017earskom
tr\u017ei\u0161tu, tu se u biti doga\u0111a sva\u0161ta. Kad kupite knjigu u knji\u017eari, uvijek dobijete ra\u010dun, na
kiosku ne. Knjige se tu prodaju uz novine i bez njih, a to jo\u0161 nije regulirano. Izdava\u010di
knjiga nezadovoljni su tim stanjem, ali ne zbog konkurencije, jer publika koja kupuje
knjige na kioscima ne kupuje ih u knji\u017earama, barem djelomi\u010dno. Nezadovoljni su, dakle,
zbog nereda na knji\u017earskom tr\u017ei\u0161tu. Nekima je promet opao, a nekima nije. Nakon
Frankfurta o tim \u0107e se problemima posve ozbiljno raspravljati na Interliberu, bit \u0107e