You are on page 1of 14

Fazlu Rahman Azmi 10. abn 1421. godine po Hidri 07. novembar 2000.

godine

MUHAREM I AURA VRIJEDNOST I PROPISI


VRIJEDNOST ODREENIH PROSTORA I VREMENA

Uzvieni Allah, d.., je, shodno Svom savrenom izboru i apsolutnoj vlasti, definisao razliite stepene meu Svojim stvorenjima. On u Kur'anu kae: Gospodar tvoj stvara ta hoe, i On odabira. Oni nemaju pravo birati. Hvaljen neka je Allah i vrlo visoko iznad onih koje s njim izjednauju!1 Analizirajui osnovne izvore islama islamski uenjaci su spoznali da je Allah, d.., odreenim mjestima i vremenima darovao posebnu vrijednost. Radi toga, a ne radi povezanosti s neim drugim, t vremena i mjesta uozbiljuju izvanredan kvalitet. Od islamskih uenjaka o ovoj temi pisao je Ibn Qajjim u djelu Zadul-mead i Ahmed Osmani u svom komentaru Buharije pod naslovom Et-Taqrrul-Buhari. S ciljem eksplicitnog isticanja razliitosti izmeu, oigledno, slinih tvari, Ahmed Osmani je postavio pitanje: Da li su ruina vodica i rasol dva ista entiteta koji se razlikuju samo po mirisu? A zatim je odgovorio kako je jasno da se radi o dva potpuno razliita entiteta. I kao to je to dvoje potpuno razliito, na takav nain su razliiti Musa, a.s., i Faraon. Ista razlika, na primjer, postoji izmeu Muhammeda, a.s, i Ebu Dehla. Ovo miljenje je naispravnije i ko god mu se suprostavlja grijei. Da li Lejletul-kadr ima isti kvalitet kao i ostale noi u godini? Ne, naravno! Da li je Lejletul-kadr posebna no zbog ibadeta koji se u njoj izvrava? Svakako, ne! Izvanrednost noi Lejletul-kadr samo se jo vie unapreuje ibadetima koji se izvravaju u njoj. Slino tome, mjesec ramazan nije poseban mjesec zbog toga to je u njemu poelo objavljivanje Kur'ana. Ne, ali je mjesec ramazan zbog svoje posebnosti izabran da u njemu pone objavljivanje Kur'ana. Naravno, injenica da je objavljivanje Kur'ana poelo u mjesecu ramazanu samo jo vie istie njegov kvalitet. Na osnovu nekoliko ajeta iz Kur'ana Ibn Qajjim je zakljuio da odreena mjesta i vremena nose posebnu vrijednost u sebi, a ne zbog njihove povezanosti s drugim faktorom. Allah, d.., kae: A Allah dobro zna kome e povjeriti poslanstvo Svoje.2 U cijelom
1 2

Kur'an, sura El-Qasas, 68. Kur'an, sura El-An'm, 124.

ovjeanstvu Allah je poslanicima i vjerovjesnicima darovao izvanrednu vrijednost jer su oni bili izabrani da prenesu Njegovu poruku masama. Zatim, meu poslanicima i vjerovjesnicima takoer postoji hijerarhija. To je jasno naznaeno u Kur'anu: Neke od tih poslanika odlikovali smo vie nego druge.3 to se dana tie, Allah, d.., je posebanou darovao sve dane mjeseca ramazana i prvih deset dana mjeseca zul-hideta. Meu noima odabrane su: Lejletul-kadr i Lejletul-bert (15. no mjeseca abana). Takoe je ope poznato da Meka i Medina uivaju povlaten poloaj u odnosu na ostala mjesta na Zemlji. MJESEC MUHAREM I DAN AURE

Hadisi Boijeg Poslanika, a.s., napominju da mjesec muharem i Dan aure (10. dan mjeseca muharema) posjeduju izvanrednost koju nemaju ostali dani. Kur'an istie vrijednost Svetih mjeseci (Ehurul-hurum) u koje spada i mjesec muharem. NAPOMENA Premda su odreene vrline mjeseca muharema i Dana aure spomenute u hadisima Boijeg Poslanika, a.s., meu muslimanima cijelog svijeta (ummet) rairena su neutemeljena vjerovanja u vezi s ovim danom i mjesecom. Uenjaci hadisa (muhaddisun) ne mogu nai obrazloenja za takva vjerovanja, iako su duboko ukorjenjena i ope poznata. Stoga je, u tom pogledu, potreban oprez. Jedan od ciljeva ovog rada jeste objelodanjivanje takvih neutemeljenih vjerovanja. Na erijat utemeljen je na Kur'anu i Sunnetu Allahovog Poslanika, a.s. I ba kao to je erijat utemeljen na ova dva izvora i vrijednosti dobrih dijela moraju biti utemeljene na njima, a ne na izmiljenim predanjima. Naravno, kada do nas, pouzdanom predajom, dospiju rijei ashaba i tabi'na treba ih, kada je rije o stvarima o kojima oni nisu u mogunosti imati sopstveno miljenje (pitanja gajba), smjestiti u istu ravan s hadisima Boijeg Poslanika. Jer, to se, na primjer, tie vrijednosti dobrih dijela, ashabi i tabi' ni ne mogu ih sopstevnim intelektualnim zalaganjem spoznati, pa e se njihove izreke o tome smatrati kao da su ih uli od Allahovog Poslanika, a.s. Mada se islamski propisi, uz Kur'an i Sunnet, temelje na idmau i kijasu, ova dva izvora erijata ne mogu se koristiti kada je rije o vrijednosti nekog dobrog djela, mjesta ili vremena. Da bi se dokazala njihova vrijednost potreban je jasan i nedvosmislen tekst iz Kur'ana ili Sunneta. Kada se takav tekst nae, dunost je uenjaka hadisa da nepristrasno
3

Kur'an, sura El-An'm, 253.

prosuuju njegovu autentinost. Stoga je neophodno da osobe koje citiranju predanja o vrijednostima dijela navedu izvore kako bi se autentinost njihovih predanja mogla provjeriti. Uenjaci hadisa napisali su brojne knjige o apokrifnim hadisima koji su, uprkos tome, postali veoma popularni meu muslimanima. Takve knjige su El-maqasidul-hasana od Sahavija, Kaful-hifa od Adlunija i At-tazkira od Zerkeija.

MJESEC MUHAREM Od dvanaest mjeseci islamskog kalendara etiri se smatraju svetim. To su: muharem, redeb, zul-kade i zul-hide. Nagrada za dobro djelo tokom ovih mjeseci poveava se shodno njihovoj vrijednosti. Meutim, i posljedice grijeh u ovim mjesecima su mnogo pogubnije, pa je posebno bitno za vrijeme njihovog trajanja suzdrati se od grijeenja. 4 U prostornom kontekstu svetim mjesecima je slian harem Meke. Nagrada za dobro djelo uinjeno u svetom prostoru mekanskog harema izrazito se poveava, ali je i kazna za uinjeni grijeh u njemu mnogo ozbiljnija i tea.5 Hazreti Katade, r.a., kae: Nepravda uinjena za vrijeme trajanja svetih mjeseci je vea nego nepravda koja se uini u ostalim mjesecima. Premda se nepravda uvijek smatra velikim grijehom, Allah, d.., ima potpunu slobodu da dodaje teinu kada i emu On hoe. On zatim nastavlja: Allah, d.., odlikovao je neka Svoja stvorenja nad ostalim. Odlikovao je prenosioce Njegove Rijei meu melekima, kao to je odlikovao Svoje poslanike meu ljudima. Odlikovao je Svoj Govor nad govorom Svojih stvorenja, i odlikovao je damije nad drugim prostorima i mjestima. Meu mjesecima Allah, d.., je izabrao i uinio posebno vrijednim mjesec ramazan i etiri sveta mjeseca. Od dana On, d.., odlikovao je petak, a od noi Lejletul-kadr. Vrijednim, prema tome, treba smatrati ono to je Allah, d.., uinio vrijednim. Inteligenti ljudi znaju da su uistinu bitne samo one stvari koje je Allah, d.., uinio bitnim.6 Neophodno je, s toga, da muslimani ine to vie dobrih dijela u muharemu, redebu, zul-kadetu i zul-hidetu. U svom uvenom djelu Ahkamul-Kur'an imam Dessas naglaava da e oni koji budu nastojali izvravati vjerske obrede i initi dobra djela tokom svetih mjeseci biti inspirisani da ih nastave initi i u ostalim mjesecima tokom godine. U skladu s tim, osobama koje se budu trudile da ostave grijehe za vrijeme svetih mjeseci, olakat e se uvanje od grijeha u drugim mjesecima. Ne izvui korist iz svetih mjeseci, predstavlja, zaista, veliki neuspjeh.7
4 5

Autor navodi da je ovo stav Abdullaha ibn Abasa, r.a., ali ne navodi izvor. Tefsr ibn Kesr, Vol. 2., str. 554. 6 Tefsr ibn Kesr, Vol. 2., str. 554. 7 Ma'riful-Qur'n, Vol. 4, str. 373.

Kur'an openito govori o etiri sveta mjeseca ne specificirajui koji su to mjeseci. Kao i u brojnim drugim sluajevima, odgovor na pitanje koji su mjeseci sveti dao je Allahov Poslanik, a.s. U autentinom hadisu kojeg prenosi Ebu Bekr, r.a., Vjerovjesnik, a.s., kae: Vrijeme se vatilo u stanje u kojem je bilo na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. U godini ima dvanaest mjeseci od kojih su etiri sveta. Tri sveta mjeseca dolaze jedan za drugim: zul-kade, zul-hide i muharem. etvrti sveti mjesec je izmeu dumadel ahira i abana. To je mjesec redeb plemena Mudar.8 Ovaj hadis nas vraa na ajet iz sure Et-Tawba u kojem Allah, d.., kae: Premjetanjem svetih mjeseci samo se poveava nevjerovanje, ime se nevjernici dovode u zabludu; jedne godine ga proglaavaju obinim a druge godine ga proglaavaju svetim - da bi ispunili broj onih mjeseci koje je Allah uinio svetim. Runi postupci njihovi predstavljeni su im kao lijepi. A Allah nee ukazati na Pravi put onima koji nee da vjeruju.9 Idolopoklonici paganske Arabije imali su obiaj, da iz razliitih pobuda, odgaaju i premjetaju svete mjesece. Na primjer, kada su namjeravali da ratuju za vrijeme mjeseca muharema,10 oni bi muharem proglasili saferom, a ljudima bi rekli da e te godine muharem biti nakon safera (a ne kako je uobiajeno da muharem dolazi prije safera). Na taj nain oni bi mijenjali poredak svetih mjeseci prilagoavajui ga svojim potrebama. Iako su predislamski Arapi potovali svetost ovih mjeseci oni su mijenjali njihov raspored kako bi po elji mogli ratovati. Kao rezultat takve prakse niko tano nije mogao odrediti u kojem su se mjesecu uistinu nalazili. Meutim, desete godine poslije Hidre Allahov Poslanik, a.s., objavio je da su se mjeseci vratili u poredak koji je uspostavio Allah, d.., na dan kada je stvorio univezum. Godinu dana prije ove objave Vjerovjesnik, a.s., poslao je hazreti Ebu Bekra, r.a., da predvodi vjernike na hadu. Premda se smatralo da je mjesec u kojem je Ebu Bekr s vjernicima obavio had bio zul-hide, ustvari je to, kao posljedica ranijeg premjetanja mjeseci, bio mjesec zul-kade. Desete godine poslije Hidre kada je Allahov Poslanik, a.s., obavljao had mjesec koji su svi smatrali zul-hidetom i stvarno je bio zulhide. Moda je zbog toga Allahov Poslanik, a.s., odgodio odlazak na had ba za tu godinu. Gornji hadis Allahov Poslanik, a.s., izrekao je 10. zul-hideta 10. godine po Hidri na Mini. Njegove rijei: ...U godini ima dvanaest mjeseci od kojih su etiri sveta... upuuju na ajet u kojem Allah, d.., kae: Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a etiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne

Buhari, vol.2., str. 632. Mjesec redeb povezan je s plemenom Mudar jer je ovo pleme mjesecu redebu pridavalo veliki znaaj. 9 Kur'an, sura Et-Tawba, 37. 10 Predislamski Arapi potovali su zabranu ratovanja tokom svetih mjeseci koja potjee od Ibrahima, a.s.

grijeite! A borite se protiv svih mnogoboaca, kao to se oni svi bore protiv vas; i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone.11 POST ZA VRIJEME MJESECA MUHAREMA Post za vrijeme mjeseca muharema, po vanosti, dolazi odmah nakon posta u mjesecu ramazanu. Iako svi dani i svi mjeseci pripadaju Allahu, d.., Allahov Poslanik, a.s., ipak je naglasio da je muharem Allahov, d.., mjesec. Govorei to Vjerovjesnik, a.s., namjeravo je istaknuti posebnost i vanost ovog mjeseca. Hazreti Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: Najvredniji post nakon mjeseca ramazana jeste post u Allahovom mjesecu muharemu.12 Hazreti Alija, r.a., prenosi da je jedne prilike sjedio pored Allahovog Poslanika, a.s., kada mu je neki ovjek priao i upitao ga: O Allahov Poslanie! U kojem bi mi mjesecu, nakon mjeseca ramazana, preporuio da postim? Allahov Poslanik, a.s., ree: Ukoliko nakon mjeseca ramazana bude postio, onda posti u muharemu jer je to Allahov, d.., mjesec. U njemu je dan u kojem je Allah, d.., oprostio (ranijem) narodu i u kojem e oprostiti (kasnijem) narodu.13 Narod ije pokajanje je Allah, d.., primio u ovom danu je Benu Israil. Upravo je 10. muharema Allah, d.., spasio Musa, a.s., i idove od faraona. Vie detalja o tome uslijediti e uskoro. Neki islamski uenjaci smatraju da je mjesec muharem poseban radi Dana aure. Drugi, ak ta vie, smatraju da se hadisi koji tematiziraju vrijednost mjeseca muharema odnose samo na Danu aure, a ne cijeli mjesec. Prema njihovom miljenju samo post na Dan aure ima posebnu vrijednost, a ne post tokom cijelog mjeseca muharema. POST NA DAN AURE Deseti dan mjeseca muharema veoma je znaajan u historiji islama. Vjerovjesnik, a.s., provodio je u post ovaj dan preporuujui svojim drugovima da i oni poste. U poetku je post na Dan aure bio obavezan. Meutim, kada je vjernicima nareeno da poste mjesec ramazan, obaveznost posta na Dan aure je dokinuta. Muslimanima je nakon toga ostavljena mogunost da poste na taj dan ili da ne poste. Kako god, vrijednost posta na Dan aure potvrena je hadisima Boijeg Poslanika, a.s. Izmeu ostalog, u hadisima se navodi da post na Dan aure brie grijehe poinjene u proloj godini.
11 12

Kur'an, sura Al-Tawba, 36. Tirmizi, vol. 1., stranica 157. Imami Tirmizi navodi da je ovaj hadis autentian. 13 Tirmizi, vol. 1., stranica 157.

Nakon to je vjernicima propisan obavezni post tokom mjeseca ramazana, muslimani su dobrovoljno postili samo deseti dan mjeseca muharema (Dan aure). Vjerovjesnik, a.s., je pred svoju smrt spomenuo, da ako bude iv naredne godine da e postiti i deveti i deseti dan mjeseca muharema. Na alost, Allahov Poslanik, a.s., nije poivio do sljedeeg mjeseca muharema. Meutim, muslimani koji nastoje slijediti njegov sunnet trebali bi postiti i deveti i deseti dan ovog mjeseca. S obzirom da postoje predanja da treba postiti dan prije Dana aure i dan poslije, najbolje bi bilo postiti deveti, deseti i jedanaesti dan mjseca muharema. Prema tome, postiti samo deseti dan mjeseca muharema predstavlja mekruhi tanzhen (blaa vrsta pokueno djela).14 Porijeklo posta na Dan aure povezano je s Musa, a.s. Naime, na taj dan Allah, d.., spasio je Musaa, a.s., i jevreje od faraona. Iz zahvalanosti prema Bogu, Musa, a.s., je postio Dan aure. idovi su takoer postili taj dan. Ugledajui se na praksu idova i Kurejije su postili na Dan aure. Muhammed, a.s., je takoer dok je bio u Meki postio taj dan. Kada je stigao u Medinu Allahov Poslanik, a.s., upitao je idove zato poste deseti dan mjeseca muharema. Oni su mu odgovorili da poste iz zahvalnosti Bogu to je spasio Musaa, a.s., i Izraelane od faraona. Muhammed, a.s., im je tada rekao da su muslimani blii Musau, a.s., od njih, pa je nastavio postiti na Dan aure preporuivi muslimanima da i oni poste. Iako je Muhammed, a.s., poetkom svoje poslanike misije volio da se poistovjeuje sa Ehli Kitabijama (idovi i krani) kako bi ih pridobio za islam, Allah, d.., mu je kasnije naredio da se razlikuje od njih. Poto idovi poste samo deseti dan muharema, Poslanik, a.s., je kazao da e, ako bude iv naredne godine, uz deseti dan muharema postiti i deveti dan kako bi se razlikovao od njih. S toga je mekruhi tanzhen ne postiti deveti ili jedanaesti dan mjeseca muharema uz deseti dan.15 Sada emo analizirati hadise koje govore o postu na Dan aure. HADISI KOJI GOVORE O POSTU NA DAN AURE Hazreti Aia, r.a., kae: U predislamsko doba Kurejije su postili Dan aure, a postio ga je i Allahov Poslanik, a.s. Kada je preselio u Medinu Vjerovjesnik, a.s., nastavio je postiti Dan aure traei od svojih sljedbenika da i oni poste taj dan. Nakon to je muslimanima nareeno da poste mjesec ramazan, post na Dan aure je preputen na volju vjernicima. Ko je elio postio ga je, a ko nije htio, nije ga ni postio.16
14

Cjenjeni italac moga bi biti zbunjen autorovim kvalificiranjem posta na Dan aure mekruhom. Naime, autor u ovom sluaju misli kazati da ne postiti deveti ili jedanaeseti dan uz deseti dan mjeseca muharema predstavlja mekruh, a ne post na Dan aure. (op. prev) 15 Durrul-muhtr, vol. 2, str. 91. 16 Buhari, vol. 1., str. 254.

Hazeti Rubejj'e bint Muavviz je rekla: Poslanik, a.s., je ujutro na Dan aure poslao glasnika u ensarijska sela oko Medine da objavi: 'Ko je dorukovao neka posti do kraja dana, a ko je zapostio neka posti!' Mi smo rekla je Rubejji'a postili, a navikavali smo i nau djecu da poste. Pravili smo im igrake od vune, pa kada bi koje od njih zaplakalo za hranom, davali smo mu te igrake i tako sve do iftara.17 Hazreti Seleme ibn Ekva' kae: Vjerovjesnik, a.s., naredio je nekom ovjeku iz plemena Eslem da ljudima objavi: 'Ko je jeo neka posti ostatak dana, a ko nije jeo, neka posti, jer danas je Dan aure!'18 Na osnovu navedenih hadisa jasno je da je post na Dan aure bio obavezan. Hazreti Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi: Vjerovjesnik, a.s., je doao u Medinu i primjetio da jevreji poste na Dan aure, pa ih je upitao: Zato to inite? Odgovorili su: Ovo je dobar dan u kojem je Bog spasio Izraelane od njihovog neprijatelja, pa ga je zbog toga Musa, a.s., postio. Pa ja sam Musau prei od vas rekao je Muhammed, a.s. On je zatim nastavio da posti taj dan i naredio je da se posti.19 Od Hazreti Ebu Musa El-Earija se prenosi da je rekao: Jevreji su Dan aure ubrajali u svetkovinu (blagdan), pa je Muhammed, a.s., rekao: Postite ga i vi!20 Hazreti Abdullah ibn Abbas, r.a., kae: Nisam vidio da se Poslanik, a.s., dri posta bilo kojeg dana, smatrajui ga boljim od drugog, osim ovog dana desetog muharema i ovog mjeseca (ramazana).21 Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje na vrijednost posta na Dan aure i tokom mjeseca ramaza koju Vjerovjesnik, a.s., nije proputao. Muslim biljei da je Abdullah ibn Mes'ud rekao: Ovo je dan (Dan aure) koji je Vjerovjesnik, a.s., postio prije nego to je nareen post mjeseca ramazana. Kada je propisan post za vrijeme mjeseca ramazana, obaveznost posta na Dan aure je dokinuta.22 Imami Nevevi napominje da su islamski uenjaci jednoglasni o tome da je post na Dan aure mustehab.

NAGRADA ZA POST NA DAN AURE

17 18

Buhari, vol. 1., str. 263. Buhari., vol. 1, str. 257. 19 Buhari, vol. 1., str. 268. 20 Buhari, vol. 1., str. 268. 21 Buhari, vol. 1., str. 268. 22 Muslim, vol. 1., str. 358.

Hazreti Ebu Katade, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Iskreno se nadam da e Allah, d.., oprostiti grijehe iz protekle godine onome ko posti na Dan aure.23 Govori se, naravno, o malim grijesima, jer je za velike grijehe potrebna tevba. NAIN POSTA NA DAN AURE Hazreti Abdullah ibn Abbas prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., postio na Dan aure, te da je i vjernicima preporuio da poste. Kada su ga ashabi izvijestili da jevreji i krani takoer svetkuju Dan aure, Allahov Poslanik, a.s., je rekao: Ako budem iv idue godine, ako Bog da, postit u i deveti dan.24 Meutim, Poslanik, a.s., umro je i nije doekao mjesec muharem idue godine. Hazreti Hakim ibn A'ared kazuje da je jedne prilike doao do Ibn Abasa koji je pored Zemzema stavio ogrta pod glavu i upitao ga: Obavjesti me o Danu aure, koji dan da postim? On je odgovorio: Kada vidi mlaak mjeseca muharema broji dane, pa kada osvane deveti dan tad zaposti. Hakim ga je zatim upitao da li je tako postio Allahov Poslanik, a.s., a Ibn Abbas mu je odgovorio potvrdno.25 Prema drugom predanju Ibn Abas, r.a., je rekao kako im je Poslanik, a.s., preporuio da poste deseti dan mjeseca muharema. Takoer se od Ibn Abbasa, r.a., prenosi da je rekao: Postite deveti i deseti dan i razlikujte se od jevreja!26 Na osnovu navedenih predanja moe se zakljuiti da je za Auru najbolje postiti deveti i deseti dan mjeseca muharema. Kada je Abdullah ibn Abbas, r.a., rekao Hakimu ibn A'aredu da je Poslanik, a.s., postio deveti dan, mislio je kazati da bi Poslanik, a.s., postio deveti dan da je poivio due, jer mu je je to bila namjera. Iako Poslanik, a.s., nije doivio da posti deveti dan, njegovu namjeru da to uini Ibn Abbas je protumaio kao da je Poslanik, a.s., stvarno postio. A Allah, d.., najbolje zna. Postoji jo jedno predanje veoma esto citirano u brojnim zbirkama hadisa u kojem stoji da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Postite na Dan aure, ali se razlikujte od jevreja tako to ete postiti dan prije ili dan poslije.27 Shodno ovom hadisu osoba moe postiti deveti i deseti ili deseti i jedanaesti dan mjeseca muharema. Meutim, jedan od prenosilaca ovog hadisa je Muahmed ibn Ebi Lejla kojeg su uenjaci hadisi okarakterisali kao slabog prenosioca. Ibn Redeb El-Hambeli napominje da veznik ili spomenut na kraju hadisa indicira sumnju u tanost iskaza prenosioca. Odnosno, ini se da prenosilac hadisa nije
23 24

Tirmizi, vol. 1., str. 151. Muslim, vol. 1., str. 359. 25 Tirmizi, vol 1., str. 158. 26 Tirmizi, vol 1., str. 158. 27 Musned Ahmed, vol. 1., str. 241. Hadis takoer biljee: tahavi, Bejheki, Bezzar i drugi.

siguran da li je Poslanik, a.s., rekao: dan prije ili dan poslije. Ibn Redeb zatim navodi hadise u kojima se umjesto veznika ili nalazi veznik i, to znai da bi da se trebalo postiti tri dana: deveti, deseti i jedanaesti dan mjeseca muharema. Uzimajui u obzir sva navedenja predanja ejh Abdul-Hak Dehlewi konstatuje da postoje tri naina posta za Dan aure. a) najbolje je postiti tri dana: deveti, deseti i jedanaesti dan, b) zatim deveti i deseti dan, te c) samo deseti dan mjeseca muharema. Napomena: Gornja diskusija pokazuje kako islam trai od svojih sljedbenika da se razlikuju od jevreja i krana. To je razlog zbog kojeg se ne postiti deveti dan mjeseca muharema uz deseti kvalificira mekrhom. Iako je Allahov Poslanik, a.s., za ivota postio samo deseti dan, on je, u cilju razlikovanja od jevreja, namjeravao postiti i deveti dan. S toga je potrebno prilikom posta za Dan aure na neki nain se razlikovati od njih, bez obzira da li e se uz deseti dan postiti dan prije ili dan poslije. Hazreti Abdullah ibn Abas, r.a., prenosi kako je Allahov Poslanik, a.s., imao obiaj da pusti kosu da mu slobodno pada, kako su to inili jevreji i krani, dok su idolopoklonici pravili razdeljak. To je inio zbog toga to je volio nalikovati Sljedbenicima Knjige u stvarima u kojima mu od Allaha, d.., nije objavljena nikaka naredba. Zatim je Poslanik, a.s., poeo praviti razdeljak u svojoj kosi.28 Izgleda da je Vjerovjesniku, a.s., kasnije bilo nareeno da se i po ovom pitanju razlikuje od Sljedbenika Knjige, kao to mu je bilo nareeno da se od njih razlikuje po pitanju posta na Dan aure. Stoga bi bilo lijepo uz deseti dan mjeseca muharema postiti jo jedan dan. DARIVANJE PORODICE NA DAN AURE Da li je pohvalno darivati svoju porodicu za Dan aure ili ne? Jedna grupa islamskih uenjaka smtra da je ta praksa neutemeljena. Svoje miljenje argumentiraju injenicom da hadis koji govori o tome nije pouzdan. Meutim, njhovo stanovite nije ispravno, niti racionalno. Pronicljivi hadiski uenjaci smatraju da je hadis pouzdan i da je praksa darivanja porodice na Dan aure pohvalna. Hazreti Abdullah ibn Mes'ud prenosi da je Allahov Poslnanik, a.s., rekao: Ko obilno opskrbi svoju porodicu na Dan aure, njega e Allah izdano opskrbiti za itavu narednu godinu. Ovaj hadis, od Ibn Mes'uda, biljee: Taberani, Bejheki i Ebu ejh. Taberani i Bejheki prenose ovaj hadis i od Ebu Se'ida el-Hudrija, dok ga Bejheki prenosi od Dabira i Ebu Hurejre. Premda lanaci prenosilaca ovog hadisa nisu pouzdani, njihov veliki broj upuuje na njegovu antentinost. 29 O ispravnosti ovog hadisa
28 29

Buhari, vol. 1., str. 503. El-Mekasidul-hasene, str. 674.

hafiz Zejnuddin Iraki kae: Ovaj hadis ima odreenih slabosti premda ga Ibn Hiban smatra autentinim. Postoji takoer jo jedna verzija ovog hadisa koju hafiz Ebu Fadl Muhammed ibn Nasir kvalificira ispravnom. Imami Bejheki na osnovu toga zakljuuje da uenjaci hadisa, osim Ibn Hibbana, hadis o opskrbljivanju porodice za Dan aure smatraju autentinim. To je evidentno iz injenice da on ovaj hadis navodi od brojnih ashaba, a svi oni ga prenose od Allahovog Poslanika, a.s.... To to Ibn Tejmija odbacuje ovaj hadis tvrdei kako nita slino nije preneseno od Allahovog Poslanika, a.s., predstavlja njegovu greku... Na kraju, hadis koji postaje pouzdan na osnovu drugih faktora moe se smatrati legitimnim dokazom u vjeri.30 Allama ami navodi da je hadis o opskrbljivanju porodice autentian, dok je hadis o uzimanju surme za Dan aure izmiljen. S toga se stavljanje surme za Dan aure smatra novotarijom. ISPRAVLJANJE VJEROVANJA Vrijednost i vanost Dana aure i razloge zbog ega je to tako ve smo obradili. Razlog je spaavanje Musaa, a.s., i Izraelana od faraona i njegove vojske koje se desilo desetog dana mjseca muharema. Kako bi se zahvalio Allahu, d.., Musa, a.s., je postio na taj dan. Prihvatajui hazreti Musaovu praksu Muhammed, a.s., je takoer postio na Dan aure i nareivao muslimanima da poste. Nakon to je obaveznost posta desetog dana mjeseca muharema dokinuta, post za Dan aure se smatra neobaveznim, ali vrlo pohvalnim djelom. Moda su ljudi zbog istog razloga poticani da obilno opskrbljuju svoje porodice na taj dan. A Allah, d.., najbolje zna. O MUENITVU HAZRETI HUSEJNA NA DAN AURE Zbog pogrene propagande mnogi ljudi vjeruju da je znaaj Dana aure povezan s muenitvom hazreti Husejna. To je pogreno miljenje. Islamski vjerozakon usavren je za vrijeme ivota Allahovog Poslanika, a.s. Kako se bilo koji aspekt erijata onda moe odnositi na dogaaj koji se desio nakon smrti Allahovog Poslanika, a.s.!? U stvari, taj dogaaj desio se mnogo godina nakon vremena Pravednih halifa. Muenitvo hazreti Husejna, bez ikakve sumnje, predstavlja bolan i tragian dogaaj. Meutim, islam ne doputa fanatino alovanje, jer islam nije religija alovanja. Svaka stranica historije islama ispisana je krvlju ehida. Kada bi muslimani bili duni oplakivati smrt svakog ehida, svi dani u godini bili bi dani alosti. Brojne poznate linosti iz historije islama okonale su svoj ivot ehadetom. Meu njima su: hazreti Omer, hazreti Osman, hazreti Alija. U stvari, prije njih kao ehid je pao prvak ehida
30

Ma thabata bi Sunnah, str. 17.

hazreti Hamza. Brojni ashabi takoer su bili ehidi tokom traginih bitki na Muti, kod bunara M'na i na Red'u. Ovi dogaaji nisu bili samo line tragedije, ve je Vjerovjesnik, a.s., smru svojih drugova bio estoko pogoen. Kako musliman moe zaboraviti sve ove i mnoge druge tragedije, a sjeati se samo smrti hazreti Husejna. Umjesto alovanja islam potie vjernike da se trude na Allahovom putu zalaui svoje ivote i imetke. Kao muslimani duni smo razmiljati ta smo mi uinili za Vjeru, jer su nai slavni prethodnici rtvovali najvrednije to su imali svoje ivote. Ibn Hader Hejsemi, uveni muftija Meke i jedan od vodeih pravnika i uenjaka hadisa svoga doba kae: Ne treba zaboraviti da je hazreti Husejn ubijen na Dan aure. To, meutim, znai da mu je Uzvieni Allah, d.., podario poasni poloaj i sjedinio ga s ostalim lanovima iste Poslanikove, a.s., porodice. Kada neko razmilja o tragediji koja se desila toga dana trebao bi rei: Inn lillhi ve inn ilejhi rdin. Na taj nain on e ispuniti ono to Allah, d.., od njega trai i zasluiti nagradu koja je obeana onima koji kada ih nevolja zadesi kau: Inn lillhi ve inn ilejhi rdin. O njima Allah kae: Njih eka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu!31 Na Dan aure treba se angairati u izvravanju dobrih dijela poput posta, a izbjegavati neutemeljene rafidijske novotarije kao to su prekomjerni pla, alovanje i vapaj. To nije praksa muslimana. Da jeste, tada bi bilo pree oplakivati smrt Boijeg Poslanika, a.s. Muslimani bi takoer trebali izbjegavati praksu nevasiba neprijatelja i mrzitelja porodice Allahovog Poslanika, a.s. Takvi ljudi su neznalice. Oni se neistinom bore protiv neistine, novotarijom protiv novotarije, zlom protiv zla. Umjesto alovanja oni su od Dana aure napravili festival sa sveanim, novim odjelima, surmom i provodima, prireujui specijalne gozbe kakve ne prave drugim danima. Smatraju to Sunnetom koji su njihovi preci uobiajili. Meutim, to je u potpunoj suprotnosti sa Sunnetom jer nije preneseno da je ita od toga to oni ine, Allahov Poslanik, a.s., inio.32 NEUTEMELJENA PREDANJA O DANU AURE Kada su islamski pravnici i uenjaci hadisa bili upitani o ukrasima, surmi, sveanoj odjei, kupanju i izraavanju radosti na Dan aure, jasno su istakli da ne postoje autentina predanja o tome da je Allahov Poslanik, a.s., tako inio, niti su to inili njegovi ashabi, niti neki od utemeljitelja pravnih mezheba, niti je iko od ostalih uenjaka ikada smatrao takvu prasku pohvaljenom. O tome ne postoji ni vjerodostojno ni slabo predanje u nekoj od pouzdanih islamskih knjiga. Izmeu brojnih vrlina koje se povezuju s ovim danom samo je
31 32

Kur'an, sura el-Bekare, 157. Ma thabata bi Sunnah, str. 16.

opskrbljivanje porodice utemeljeno na Sunnetu. Sve ostale uvene vrijednosti ovog dana su izmiljene. Najpoznatija izmiljena predanja vezane za Dan aure su: ko stavi surmu taj dan, nee ga zaboljeti oi te godine ko se okupa taj dan, nee se razboljeti te godine da se klanja posebna nafila na Dan aure Ademovo, a.s., pokajanje primljeno je na taj dan taj dan je Nuh, a.s., s laom pristao na planini Dudi Hazreti Ibrahim, a.s., spaen je iz vatre taj dan taj dan Allah, d.., je otkupio Ismaila, a.s., velikim ovnom Jusuf, a.s., se susreo sa svojim ocem Jakubom, a.s., taj dan

Nevasibi (mrzitelji Poslanikove, a.s., porodice) su iz neznanja Dan aure proglasili sveanim praznikoim, dok su ga rafidije iz istog razloga proglasile danom tuge i alosti. Oba stava su u suprotnosti sa Sunnetom.33 ejh Ali ibn Muhammed ibn Arrak navodi jo neka izmiljena predanja u vezi s Danom aure. Tako se u jednom od njih kae da e onaj ko posti Dan aure imati nagradu kao da je postio i proveo u molitvi ezdeset godina. Uz to imat e nagradu kao 10 000 meleka, 1000 hadija i m'utemira, 10 000 ehida i nagradu svih stanovnika sedam nebesa. U ovom izmiljenom predanju dalje se navodi da e osoba koja nahrani gladnog na Dan aure imati nagradu kao da je nahranio sve siromahe iz Muhammedovog, a.s., ummeta. ak ta vie, navodi se da e se osobi koja pomiluje siroe na Dan aure podizati stepeni u Denentu za svaku dlaku kose siroeta preko koje je njegova ruka prola. Zatim se u ovom lanom hadisu navodi da je Allah, d.., stvorio sva stvorenja na Dan aure, ukljuujui nebesa, Zemlju, Pero, Levhi mahfz, Debraila, Mikaila i hazreti Adema. Dalje se navodi da je Idris, a.s., izdignut na nebo u ovom danu; da je Davudu, a.s., primljena tevba; te da e se Kraj Svijeta (Kijamet) desiti na Dan aure. Zna se i ime osobe koja je izmislila ovo predanje. Ibn Devzi navodi da je to Habib ibn Ebi Habib koji je ovo izmiljeno predanje pripisao hazreti Abdullahu ibn Abbasu.34 Izmiljeno je i predanje u kojem se navodi da je na Dan aure: hazreti Jusuf, a.s., osloboen iz zatvora; Jakubu, a.s., vraen vid; Junus, a.s., spaen iz ribe; oproteni proli i budui grijesi Muhammedu, a.s.; pala prva kia; primljeno pokajanje Junusovog, a.s., naroda; Allah stvorio prvo stvorenje; osobi koja posti na Dan aure bit e oproteni grijesi 40 godina ivota; ili onome ko posti na Dan aure bit e upisana nagrada kao da je postio cijelo vrijeme, a ko provede u ibadetu no uoi Dana aure, imat e nagradu svih stvorenja izmeu sedam
33 34

Ma thabata bi Sunnah, str. 16. Ma thabata bi Sunnah, str. 20.

nebesa; zatim se navodi da su svi vjerovjesnici postili nas Dan aure; da e onome ko klanja etiri rekata nafile, uei na svakom rekatu poslije Fatihe suru Ihlas 50 puta, biti oproteni grijesi 50 buduih i 50 prolih godina, te da e za njega u Dennetu biti pripremljeno 1000 poasnih poloaja od svjetla; da e onaj ko nahrani gladnog prei preko Sirat-uprije brzinom munje; da e onaj ko podjeli sadaku imati nagradu kao onaj koji nikada nije odbio prosjaka; a da e onaj ko pomiluje siroe imati nagradu kao da se ljubazno odnosio prema svakom siroetu na dunjaluku; te da e onaj ko posjeti bolesnika na Dan aure imati nagradu kao da je posjetio sve bolesnike na ovom svijetu.35 Ibn Devzi navodi da je ovo predanje svakako izmiljeno iako su u lanacu prenosilaca pouzdani ljudi. Oigledno je osoba koja je izmislila ovo predanje izmislila i lanac prenosilaca ovog hadisa.36 DA LI E SE KRAJ SVIJETA (KIJAMET) DESITI NA DAN AURE Prema vjerodostojnom hadisu koji biljei Tirmizi Kraj svijeta (Kijamet) e se desiti u petak. Meutim, nije ispravan hadis koji kae da e taj petak biti desetog dana mjeseca muharema. Iako se u neki djelima navodi hadis prema kojem e se Smak svijeta desiti na Dan aure, Muhammed ibn Arrak i imam Sujuti taj hadis smatraju apokrifnim. Izmislio ga je Habib ibn Ebi Habib (isti ovjek koji je izmislilo ranije navedeno predanje o vrijednosti Dana aure op.prev.). Hadis o tome da e se Kraj svijeta desiti na Dan aure navodi se i u djelu Tenbhul-gfiln gdje komentator istie da je hadis izmiljen, te da ga je izmislio Habib ibn Ebi Habib. Nema, s toga, pouzdanog predanja od Boijeg Poslanika, a.s., da e se Kijametski dan desiti desetog dana mjeseca muharema. Meutim, u vjerodostojnom hadisu se navodi da svakog petka sva stvorenja, osim dina i ljudi, u strahu iekuju Kijametski dan, te da se smire tek kada vide da se raa Sunce narednog dana.37 Moda je zbog toga Allahov Poslanik, a.s., imao obiaj petkom ujutro na sabah-namazu uiti suru Sedda i suru Dehr, jer se u te dvije sure govori o stvaranju Adema, a.s., i Kijametskom danu. Naravno, Allah najbolje zna razloge za sve. ZAKLJUAK

35

Ova izmiljena predanja naveli smo zbog toga to su u Bosni i Hercegovini takoer veoma rairena. Kako bi smo naglasili da to nisu hadisi Boijeg Poslanika, a.s., ve su njemu lano pripisani, nismo ih stavljali u navodnike, a rije izmiljen smo naglasili. (op. prev.) 36 Ma thabata bi Sunnah, str. 21. 37 Mikat, str. 120.

Evidentno je iz navedenog da je Dan aure poseban dan u kojem je Allah, d.., spasio Musaa, a.s., i Izraelane, a potopio faraona i njegovu vojsku. Radi tog velikog dogaaja, a iz zahvalnosti Dragom Bogu, utemeljen je post na ovaj dan. (Shodno hadisima Alahovog Poslanika, a.s.,) lijepo je izdano opskrbiti porodicu taj dan. Sve ostale vrijednosti Dana aure koje se navede u nekim djelima nisu utemeljene. Nikakve odredbe erijata koje se odnose na Dan aure ne govore o muenitvu hazreti Husejna, r.a. Ne klanja se posebna nafila-namaz za Dan aure i ne priprema se posebna hrana.38 Iako Ibn Kesir u svom tefsiru navodi da je Nuhova, a.s., laa pristala na brdu Dudi na Dan aure, on dodaje da je ta predaja garib, a kao to je poznato iz njegovih brojnih napomena, kada Ibn Kesir kvalificira neko predanje garibom to znai da ga ne treba prihvatati. Zato smo se u radu zadovoljili samo s onim to je navedeno u vjerodostojnim hadisima. Molim Uzvienog Allaha, d.., da ummetu podari snagu da ostane postojan na Kur'anu i Sunnetu, a da se distancira od runih novotarija. Molim Ga da ummet sauva od neutemeljenih vjerovanja i obreda. Molim Ga da njaljepim blagoslovima i milou poasti naeg prvaka Muhammeda, a.s., njegovu porodicu i njegove ashabe. Sve hvale i zahvale pripadaju samo Uzvienom Allahu. Amin.

Prijevod: hfz. Elvir Duranovi

38

Osim ovom kratkom opaskom u zakljuku, veoma je udno da autor ove rasprave uope ne spominje jedan obiaj veoma rairen kod muslimana u Bosni i Hercegovini, a to je pripremanje posebnog jela na Dan aure. Jelo kod nas poznato pod imenom haura ili aura sprema se na razne naine od neparnog broja razliitih artikala koji se mogu nai u nekom mjestu. ini se prema nepouzdanom predanju, porijeklo ovog jela povezano je s Nuhom, a.s., koji je pred kraj plovidbe na lai sakupio svu hranu koju je imamo, a zatim je svima ravnomjerno dijelio. Moda se pripremanje ovog jela moe podvesti pod hadis o izdanom opskrbljivanju porodice na Dan aure. A Allah, d.., najbolje zna.

You might also like