1

U ovoj ete knjizi otkriti vjeno znanje, koje veliki uitelji i mudraci svijeta nauavaju ve tisuama godina. Nauk o samospoznaji otvara put za razumijevanje naeg pravog ja, prirode i svemira, te Vrhovnog Jastva. Govori nam o mogunostima ostvarenja sklada i sree kroz upoznavanje svoje prave prirode. Sa zauujuom jasnoom i uvjerljivim, jednostavnim rijeima, najistaknutiji svjetski uitelj nauka o samospoznaji, ri rimad A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada, upoznaje nas, kroz intervjue, predavanja i eseje, s tajnama meditacije, reinkarnacije, karme itd. Ova knjiga dokazuje koliko je nauk o samospoznaji vaan za suvremeni svijet i na vlastiti ivot.

Nauk o samospoznaji
ri rimad A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
Osniva-Acarya Meunarodnog drutva za svjesnost Krine

Predgovor Od samog poetka, znao sam da je Njegova Boanska Milost A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada najneobinija osoba koju sam ikada susreo. Prvi smo se put susreli u ljeto 1966. godine, u New Yorku. Prijatelj me pozvao na predavanje starog indijskog svamija", na donjem Manhatan Bowaryu. Otiao sam tamo znatieljan da upoznam svamija, koji dri predavanja u etvrti skitnica, alkoholiara i propalica. Oprezno sam se penjao stubitem, crnim poput ugljena. Kako sam se uspinjao, zvonak, ritmian zvuk postajao je sve glasniji i jasniji. Konano, stigao sam na etvrti kat i otvorio vrata; on je bio tamo. Sjedio je na malom podiju, na drugom kraju duge, tamne sobe, udaljen oko pedeset stopa od mjesta gdje sam stajao. Njegovo lice i odjea boje afrana sijali su pod slabim svjetlom. Bio je stariji, mogao bi imati ezdesetak godina, pomislio sam. Sjedio je prekrienih nogu, uspravno i dostojanstveno. Obrijane glave, upeatljivog izraza lica i s crvenkastim naoalama debelih ronatih okvira, izgledao je poput sveenika, koji je najvei dio svog ivota proveo prouavajui svete spise. Zatvorenih oiju, tiho je pjevao jednostavnu molitvu na sanskrtu, istodobno svirajui mali bubanj. Ponavljajui za njim, malobrojna se publika pridruivala u intervalima. Nekolicina je svirala male inele, stvarajui zvonke zvukove koje sam maloprije uo. Oaran, sjeo sam tiho u pozadinu i ekao, pokuavajui sudjelovati u pjevanju. Nakon nekoliko trenutaka, svami je poeo predavanje na engleskom, oigledno iz velike knjige na sanskrtu koja je leala otvorena pred njim. Povremeno je citirao navode iz knjige, ali ee ih je znao napamet. Zvuk jezika bio je divan, a svaki odlomak popraen pomnim, podrobnim objanjenjima. Njegov rjenik, gusto protkan filozofskim terminima i izrazima, odavao je uena ovjeka. Njegovo izlaganje, znatno su obogaivali elegantni pokreti ruku i ivahni izrazi lica. Tema: Ja nisam ovo tijelo. Ja nisam Indijac... Vi niste
3

Amerikanci... Svi smo mi duhovne due." bila je najznaajnija od svih s kojima sam se ikada susreo. Poslije predavanja netko mi je dao brouru tiskanu u Indiji. Fotografija je prikazivala kako svami uruuje svoje tri knjige indijskom predsjedniku vlade, Lal Bahadur Shastriju. U lanku ispod fotografije navedene su rijei gospodina Shastrija koji kae da sve knjinice indijske vlade trebaju naruiti ove knjige. ri rimad A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada ini veliko djelo", rekao je predsjednik vlade u drugom malom odlomku, i njegove knjige predstavljaju znaajan doprinos za spas ovjeanstva." Kupio sam primjerke knjiga, za koje sam uo da ih je svami donio iz Indije. Proitavi tekstove s omota, malu brouru i razne druge tiskane stvari, poeo sam shvaati da sam upravo susreo jednog od najpotovanijih duhovnih voa Indije. Meutim, nisam mogao razumjeti zato je dentlmen takvog ugleda od svih moguih mjesta za stanovanje i dranje predavanja izabrao ba Bowary. Sigurno je obrazovan i vjerojatno roen u indijskoj aristokratskoj obitelji. Zato ivi u takvoj neimatini? to ga je to ovamo dovelo? O tome sam saznao nekoliko dana kasnije za vrijeme poslijepodnevne posjete rila Prabhupadi. Na moje iznenaenje, rila Prabhupada (kako sam ga kasnije poeo zvati) nije bio prezauzet za razgovor sa mnom. Ustvari, izgledalo je kao da je spreman razgovarati cijeli dan. Srdaan i prijateljski naklonjen, objasnio mi je da je 1959. u Indiji prihvatio sannyasu (odvojeni red ivota) i stoga mu nije dozvoljeno posjedovati ili zaraivati novac za svoje osobne potrebe. Prije puno godina, zavrivi studij na sveuilitu u Calcutti, osnovao je obitelj i potom, kao to nalae drevna vedska kultura, otiao, prepustivi obiteljske i poslovne odnose najstarijim sinovima. Nakon to je prihvatio sannyasu, dobio je, uz pomo dragog obiteljskog prijatelja, besplatnu kartu za indijski teretni brod (Jaladuta, parobrodske kompanije Scindia). U rujnu 1965. godine, nosei samo etrdeset rupija (oko sedam dolara), sanduk knjiga i neto odjee, otplovio je iz Bombaja za Boston. Njegov duhovni uitelj, ri rimad Bhaktisiddhanta Sarasvati
4

Thakura, povjerio mu je da na engleskom jeziku prenese svijetu vedsko uenje Indije. To ga je potaknulo da sa ezdeset devet godina doe u Ameriku. Rekao mi je da eli pouiti Amerikance indijskoj glazbi, kuhanju, jezicima i raznim drugim umijeima. Bio sam ugodno iznenaen. Vidio sam da rila Prabhupada spava na malom leaju te da mu odjea visi na konopcu u stranjem dijelu sobe, suei se na toplini ljetnog poslijepodneva. Sam je prao odjeu i kuhao hranu na dobro zamiljenoj napravi, koju je vlastoruno napravio u Indiji. U tom aparatu na etiri razine kuhao je etiri jela odjednom. U drugom dijelu sobe, oko njegovog starinskog prenosnog pisaeg stroja, leala je naizgled beskrajna hrpa rukopisa. Saznao sam da je gotovo sve svoje budne sate -dvadeset od dvadeset etiri -provodio tipkajui nastavke triju knjiga koje sam ve kupio. Bio je to planirani komplet od ezdeset svezaka zvanih rimad-Bhagavatam, koji je zapravo enciklopedija duhovnog ivota. Zaelio sam mu sreu u izdavanju, a on me pozvao na predavanje na sanskrtu subotom, te na veernja predavanja ponedjeljkom, srijedom i petkom. Prihvativi poziv, zahvalio sam se i otiao, divei se njegovoj nevjerojatnoj odlunosti. Nekoliko tjedana kasnije u srpnju 1966. imao sam ast pomagati rila Prabhupadi pri selidbi u malo ugledniji kraj, u Drugoj aveniji. Zajedno s prijateljima zduno sam se latio posla; iznajmili smo, u istoj zgradi, prodavaonicu u prizemlju i stan na drugom katu, okrenut ka malom dvoritu. Predavanja i pjevanje nastavili su se i nakon dva tjedna, brzo rastui skup, plaao je najamninu za prodavaonicu (u to vrijeme hram) i stan. Ve tada, rila Prabhupada je uputio svoje sljedbenike da tiskaju i dijele prospekte, a vlasnik kompanije za proizvodnju ploa pozvao ga je da snimi LP s Hare Krina mantrom. On se sloio i LP je postigao veliki uspjeh. U svom novom boravitu nauavao je pjevanje, vedsku filozofiju, glazbu, japa-meditaciju, likovnu umjetnost i kuhanje. U poetku je sam kuhao uvijek je pouavao vlastitim primjerom. Rezultat su bila najdivnija vegitarijanska jela koja sam ikada kuao. (rila Prabhupada
5

je ak svakoga sam sluio!) Obroci su obino sadravali riu, jelo od povra, apatije (pogaice od integralnog brana) i dal (juhu od pikantno zainjene mahunarke ili osuena graka). Kuhao je na proienome maslacu (ghiju) i veliku pozornost poklanjao temperaturi kuhanja. Zajedno sa zainima i drugim pojedinostima, dobiveni okus hrane meni je bio do tada sasvim nepoznat. Miljenja drugih o hrani zvanoj prasadam (Gospodinova milost) sasvim su se slagala s mojim. Djelatnik u Korpusu mira, koji je takoer bio poznavatelj kineskog jezika, uio je od rila Prabhupade slikanje u klasinom indijskom stilu. Bio sam zapanjen visokom kvalitetom njegovih slika. U filozofskoj raspravi i logici, rila Prabhupada je bio nepobjediv i neumoran. Prekinuo bi svoj rad na prevoenju zbog razgovora koji bi trajali i po osam sati. Ponekad bi se sedam ili osam ljudi stisnulo u maloj, besprijekorno istoj sobi u kojoj je radio, jeo i spavao, na spuvastoj prostirci debeloj pet centimetara. rila Prabhupada je neprekidno isticao ono to je nazivao jednostavno ivljenje i uzvieno razmiljanje", istodobno to pokazujui vlastitim primjerom. Naglaavao je da je duhovni ivot znanost, koju je mogue dokazati razumom i logikom, a ne stvar osjeaja ili slijepog vjerovanja. Zapoeo je izdavanje mjesenog asopisa i u jesen 1966. godine, New York Times je objavio pogodnu ilustriranu priu o rila Prabhupadi i njegovim sljedbenicima. Ubrzo nakon toga, i ljudi s televizije napravili su reportau o njemu. rila Prabhupada je bio neodoljiva osoba. Moda zbog moje elje za osobnom dobiti od yoge i pjevanja mantre, ili moda zbog istog divljenja, ali nekako sam shvatio da elim slijediti svaki korak na njegovom putu. Njegovi planovi za irenje svjesnosti Krine bili su smjeli i nepredvidivi - osim injenice da su uvijek slavno uspijevali. Bio je sedamdesetogodinjak i stranac u Americi. Doavi praktino bez iega, ipak je sada, za nekoliko mjeseci, sam osnovao pokret! To je bilo zapanjujue. Jednoga kolovokog jutra u hramu u Drugoj aveniji, rila Prabhupada nam je rekao: Danas je dan pojave Gospodina
6

Krine." Morali smo postiti dvadeset etiri sata i ostati u hramu. Te su se veeri pojavili neki posjetitelji iz Indije. Jedan od njih, praktino u suzama, opisao je svoje neizmjerno oduevljenje, pronaavi djeli izvorne Indije na drugoj strani svijeta. Nikada, ni u svojim najluim snovima nije mogao zamisliti tako neto. Uputio je rila Prabhupadi rijei pohvale i duboke zahvalnosti, ostavio prilog i poklonio se pred njegovim stopalima. Svi su bili duboko dirnuti. Kasnije je rila Prabhupada razgovarao s njim na hindiju i, iako ga nisam razumio, mogao sam vidjeti da se svakim izrazom i pokretom neposredno obraao ljudskoj dui. Kasnije, te iste godine, dok sam boravio u San Franciscu, poslao sam rila Prabhupadi njegovu prvu avionsku kartu i on je doputovao iz New Yorka. Doekali smo ga na terminalu aerodroma, u poprilino velikoj grupi, pjevajui Hare Krina mantru. Zatim smo ga odvezli na istonu stranu Golden Gate parka, u novoiznajmljeni stan i hram u prizemlju. Kombinacija je bila vrlo slina onoj u New Yorku. rila Prabhupada je bio u zanosu. Nekoliko tjedana kasnije, iz Indije u San Francisco, stigla je prva mridanga (duguljasti glineni bubanj s povrinom za sviranje na oba kraja). Otiao sam u rila Prabhupadin stan i obavijestio ga. irom je otvorio oi i uzbuenim glasom rekao da odem brzo dolje i otvorim sanduk. Dizalom sam se spustio u prizemlje i krenuo prema ulaznim vratima, kada se rila Prabhupada pojavio. Toliko je elio vidjeti mridangu da je krenuo stubitem i prestigao dizalo. Zamolio nas je da otvorimo sanduk i, pokidavi jedan dio svoje odjee boje afrana, omotao bubanj platnom, ostavljajui samo povrine za sviranje. Onda je rekao: Ovo se ne smije nikada skinuti", i poeo podrobno davati upute kako svirati i brinuti o instrumentu. Takoer u San Franciscu, 1967. godine, rila Prabhupada je uveo Rathayatru, festival kola, jedan od nekoliko festivala koji se, zahvaljujui njemu, danas slave diljem svijeta. Ratha-yatra se ve dvije tisue godina odrava u Jagannatha Puriju i festival je do 1975. postao tako popularan meu
7

stanovnicima San Francisca da je gradonaelnik slubeno proglasio dan Ratha-yatre u San Franciscu". Krajem 1966. godine rila Prabhupada je poeo prihvaati uenike. Na samom poetku, svima je objasnio da o njemu ne trebaju misliti kao o Bogu, ve kao o Bojem slugi i kritizirao je samozvane gurue, koji su uenicima dozvoljavali da ih oboavaju kao Boga. Ovi 'bogovi' su vrlo jeftini", obino je govorio. Jednog dana na neije pitanje Jeste li vi Bog?" rila Prabhupada je odgovorio, Ne, ja nisam Bog -ja sam sluga Boga." Zatim je razmislio na trenutak i nastavio: Ustvari, ja nisam sluga Boga. Ja pokuavam biti sluga Boga. Sluga Boga nije neto obino." Sredinom sedamdesetih, rila Prabhupada je drastino poveao prevoenje i objavljivanje knjiga. Ueni ljudi diljem svijeta obasuli su njegove knjige povoljnim ocjenama i praktino su ih sve srednjokolske ustanove i sveuilita u Americi prihvatili kao standardne tekstove. Tijekom svog osamdesetjednogodinjeg prebivanja na Zemlji, napisao je osamdesetak knjiga, koje su njegovi uenici preveli na etrdeset jezika i podijelili preko pedeset pet milijuna primjeraka. Otvorio je sto osam hramova i ima oko deset tisua iniciranih uenika te milijune simpatizera. rila Prabhupada je pisao i prevodio sve do posljednjeg dana svog ivota. rila Prabhupada nije bio samo jo jedan orijentalni uenjak, guru, mistik, uitelj yoge ili uitelj meditacije. Bio je utjelovljenje itave kulture koju je potom usadio i u zapadni svijet. Meni i mnogim drugima bio je netko tko je prvi i jedini istinski brinuo i potpuno rtvovao svoju udobnost za dobro drugih. Nije imao privatni ivot, ve je ivio samo za druge. Mnoge je ljude pouavao duhovnoj znanosti, filozofiji, zdravom razumu, umjetnosti, jezicima, vedskom nainu ivota higijeni, prehrani, medicini, pravilnom ponaanju, obiteljskom ivotu, poljoprivredi, drutvenoj organizaciji, kolstvu, ekonomiji i mnogim drugim stvarima. Meni je bio uitelj, otac i najdrai prijatelj. Osjeam veliki dug prema rila Prabhupadi, koji nikada neu moi vratiti. Ali, u najmanju ruku, mogu pokazati zahvalnost
8

pridruujui se njegovim sljedbenicima u ispunjavanju njegove najdublje elje objavljivanju i dijeljenju njegovih knjiga. Nikada neu umrijeti", rlla Prabhupada je jednom rekao, vjeno u ivjeti u svojim knjigama." Napustio je ovaj svijet 14. studenog 1977. godine, ali sigurno e ivjeti vjeno. Michael Grant (Mukunda dasa) Posveta Prema materijalnom vienju, na voljeni duhovni uitelj, voa i prijatelj, Njegova Boanska Milost A. C Bhaktivedanta Swami Prabhupada, napustio je ovaj svijet 14. studenog 1977. godine, ali je zapravo jo uvijek prisutan. Kao to je rila Prabhupada esto isticao, postoje dva naina druenja s duhovnim uiteljem: kroz njegovu fiziku prisutnost (vapu) i kroz njegove pouke (vani). Ponekad se moemo fiziki druiti s duhovnim uiteljem, a ponekad ne, ali se uvijek moemo druiti s njim slijedei njegove upute. -Izdava Uvod Ljudi esto pitaju: Tko je rila Prabhupada?" I uvijek je teko odgovoriti na to pitanje, jer je rila Prabhupada uvijek nadmaivao uobiajena imenovanja. U razliitim prilikama nazivali su ga uenjakom, filozofom, kulturnim ambasadorom, plodnim autorom, religijskim voom, duhovnim uiteljem, drutvenim kritiarom i svetim ovjekom. Uistinu, bio je sve to i vie od toga. Sigurno ga nitko nije mogao zamijeniti sa suvremenim poduzetnim guruima", koji dolaze na Zapad s vjeto spakiranim, razvodnjenim verzijama istonjake duhovnosti (kako bi zadovoljili na nagon za trenutanim blagostanjem i iskoristili nau provjerenu naivnost). Za razliku od njih, rila Prabhupada je bio istinski svet ovjek (sadhu), duboke
9

intelektualne i duhovne osjetljivosti. Posjedovao je duboku samilost i brigu za drutvo kojem u tako velikoj mjeri nedostaje prava duhovna dimenzija. elei prosvijetiti ljudsko drutvo, rila Prabhupada je napisao osamdesetak knjiga, prijevoda i saetih studija velikih indijskih duhovnih klasika, a njegova su djela izdana na engleskom i mnogim drugim jezicima. Godine 1944. rila Prabhupada je sam pokrenuo asopis Back to Godhead, koji danas na engleskom jeziku mjeseno izlazi u nakladi od preko pola milijuna primjeraka. Gotovo svi razgovori, predavanja, eseji i pisma izabrani za Nauk o samospoznaji prvo su objavljeni u Back to Godheadu. Na ovim stranicama rila Prabhupada predstavlja istu poruku koju je veliki mudrac Vyasadeva zabiljeio tisuama godina ranije, poruku vedske knjievnosti. Kao to emo vidjeti, esto navodi Bhagavad-gitu, rimad Bhagavatam i druge klasine vedske tekstove. Na suvremenom engleskom izlae isto vjeno znanje koje su drugi veliki samospoznati uitelji nauavali tisuljeima znanje koje otkriva tajne jastva u nama, prirode, svemira i Vrhovnog Jastva u nama i izvan nas. rila Prabhupada govori sa zauujuom jasnoom i uvjerljivom, jednostavnom rjeitou dokazuje koliko je vaan nauk o samospoznaji za suvremeni svijet i na vlastiti ivot. U ovoj knjizi, u koju je uvrteno trideset est tekstova, itatelj e nai rila Prabhupadinu dirljivu pjesmu napisanu po dolasku u Ameriku, razmjenu pisama s poznatim kardiologom o istraivanju due", razgovor o reinkarnaciji snimljen za londonski radio, njegove izjave za londonski Times o pravim i lanim guruima, razgovor s njemakim benediktinskim sveenikom o Krini i Kristu, njegova zapaanja o nadsvijesti i zakonu karme, njegov razgovor s vodeim ruskim uenjakom o duhovnom komunizmu i razgovore s njegovim uenicima o prijevarama suvremenih znanstvenika. itajte odabrane tekstove po redu, ili, ako elite, ponite s onima koji vas najvie zanimaju. (Rjenik na kraju objanjava nepoznate rijei i imena.) Nauk o samospoznaji
10

postavit e pred vas izazove i donijeti vam nadahnue i prosvjetljenje. Izdavai Pohvalne kritike o rila Prabhupadinim djelima Tijekom godina, mnogi su se pohvalno izrazili o rila Prabhupadinom djelu donoenju indijskog vjenog nauka o samospoznaji na Zapad. * * *

Njegova Boanska Milost A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada obavlja dragocjen posao, a njegove knjige predstavljaju znaajan doprinos spasenju ovjeanstva." ri Lal Bahadur Shastri bivi predsjednik Indijske vlade Swami Bhaktivedanta opominje Zapad da je naa izrazito djelatna i jednostrana kultura suoena s krizom koja moe biti okonana samounitenjem, jer joj nedostaje unutarnja dubina izvorne metafizike svjesnosti. Bez takve dubine, nai moralni i politiki prosvjedi samo su puke rijei." Thomas Merton, teolog Meu raznovrsnim religijskim pristupima to ih nude yogiji iz Indije, zacijelo je najznaajniji put svjesnosti Krine, koji je predstavio rila Prabhupada Bhaktivedanta Swami, deseti uitelj u tradiciji Caitanye Mahaprabhua. ri Bhaktivedanta Swami je na zadivljujui nain za manje od deset godina uspio svojom osobnom portvovnou i nepokolebljivom predanou zadatku, s neumornom energijom i sposobnou, organizirati Meunarodno drutvo za svjesnost Krine s tisuama bhakta, otvoriti Radha-Krina hramove u
11

glavnim gradovima svijeta i napisati brojna djela o bhaktiyogi u skladu s uenjima ri Krine i ri Caitanye." Mahesh Mehta Profesor azijskih studija Windsor University, Ontario, Kanada A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada je ugledni uitelj i nasljednik velike tradicije." Joseph Jean Lanzo del Vasto istaknuti francuski filozof i pisac Rijeima nije mogue opisati uenost i predanost izraene u rila Prabhupadinim brojnim djelima. Budue generacije sigurno e ivjeti u boljem svijetu zahvaljujui naporima rila Prabhupade. On se zalae za meunarodno bratstvo i duhovno ujedinjenje itavog ovjeanstva. Knjievni svijet izvan Indije, osobito na Zapadu, mnogo duguje rila Prabhupadi, koji ga je na tako znanstven nain upoznao s onim to je najbolje u Indiji svjesnoj Krine." Sri Viswanath Shukla, Ph.D. Profesor hindija, M.U. Aligarh, U.P. Indija Kao roenog Indijca koji ivi na Zapadu, jako me ojadilo to toliko mnogo mojih zemljaka dolazi na Zapad u ulozi gurua i duhovnih voa. Kao to svaki obian ovjek na Zapadu od samog roenja postaje svjestan kranske kulture, tako svaki obian ovjek u Indiji od samog roenja biva upoznat s principima meditacije i yoge. Naalost, mnogo je bezobzirnih osoba dolo iz Indije, pokazalo svoje nesavreno, obino znanje o yogi, prevarilo ljude sa svojom robom koja se sastoji od mantri i predstavilo se kao inkarnacije Boga. Toliko je mnogo takvih varalica dolo uvjeravajui svoje budalaste sljedbenike da ih prihvate kao Boga da su ueni ljudi upueni u indijsku kulturu postali veoma zabrinuti i uznemireni. Zbog toga se veoma radujem izdanjima ri A.C.
12

Bhaktivedante Swamija Prabhupade. Ona e pridonijeti okonanju uasnog varanja lanih i neovlatenih gurua" i yogija" i pruiti priliku svim ljudima da shvate pravo znaenje orijentalne kulture." Dr. R. Kailash Vajpeye Rukovoditelj indijskih studija Center for Oriental Studies University of Mexico Knjige A.C. Bhaktivedante Swamija Prabhupade su ne samo divne ve i znaajne za nae doba, u kojem kao nacija tragamo za novim kulturnim modelima za na nain ivota. " Dr. C.L. Spreadbury Profesor sociologije Stephen F. Austin State University Velika mi je ast to sam imao zadovoljstvo da pregledam izdanja Bhaktivedanta Book Trust-a, koja smatram neobino vrijednim za obrazovne ustanove i knjinice. Posebno preporuujem drevni klasik rimadBhagavatam svim studentima i profesorima indijske filozofije i kulture. Ueni autor, Njegova Boanska Milost A.C. Bhaktivedanta Swami, uven je u svijetu kao svetac i uenjak na polju vedske filozofije i njezine praktine primjene u suvremenom svijetu. Otvorio je irom svijeta preko stotinu arama za prouavanje i njegovanje vedskog znanja. U svom nastojanju da uspostavi vedski nain ivota, sanatana-dharmu, u svim zemljama svijeta, nema premca. Osobno osjeam veliku zahvalnost to takva kvalificirana osoba kao to je Swami Bhaktivedanta iri poruku Bhagavate za dobrobit svijeta." Dr. R. Kalia Predsjednik Indijskog udruenja knjinica

13

Swami Bhaktivedanta je svojim engleskim prijevodima i komentarima ponudio tovateljima Boga neprocjenjiv dar. Univerzalna primjena ovih istina pokazala se obeanim blagoslovom u ovim vremenima izazova, u kojima svjetlo obasjava tamu. Ovo je istinski sveto, nadahnuto djelo za sve enjive due koje tragaju za odgovorima na ivotna pitanja zato, odakle i kamo." Dr. Judith M. Tyberg Osniva i rukovoditelj East-Kaest Cultural Center, Los Angele, California

... Kao predstavnik izravnog naslijea Caitanye, autor je, prema indijskom obiaju, dobio dostojanstvenu titulu Njegova Boanska Milost A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada. Swami Prabhupada u potpunosti vlada sanskrtom. Velika vrijednost njegovog prijevoda Bhagavadgite lei u ovlatenim tumaenjima u skladu s naelima Caitanyine tradicije... Ova pohvala, koja potjee od kranskog filozofa i indologa, znak je iskrenog prijateljstva." Olivier Lacombe Poasni profesor Universite de Paris, Sorbonne bivi rukovoditelj Instituta za indijsku civilizaciju u Parizu Knjige ri Bhaktivedante Swamija proitao sam s velikom panjom i dubokim zanimanjem i smatram da su od neprocjenjive vrijednosti za svakoga tko eli upoznati duhovno i kulturno naslijee Indije. Pisac ovih knjiga na svakoj stranici pokazuje zapanjujue znanje o temama koje obrauje, kao i razumijevanje i lakou s kojom tumai teko razumljive misli. Oni predstavljaju veoma rijetke darove ovjeka strogo odgojenog u koli vainavske filozofije, toliko zaokupljenog njezinim uenjima da je dostigao najvii nivo
14

duhovne prosvijetljenosti koju dostie samo mali broj blagoslovljenih dua." Dr H.B. Kulkarni Profesor engleskog jezika i filozofije Utah State University, Logan, Utah

Djela Swamijija (Svamiija) nedvojbeno predstavljaju veliki doprinos napaenom ljudskom drutvu dananjice." Dr. Sooda L. Bhatt Profesor indijskih jezika Boston University, Boston, Massachusetts Pojava ri Caitanya-caritamrte Krinadase Kaviraje Gosvamija, u prijevodu A.C. Bhaktivedante Swamija Prabhupade, povod je za slavlje i meu strunjacima indologije i meu obinim ljudima koji ele obogatiti svoje znanje o indijskoj duhovnosti." ....Onaj tko s panjom proita komentare, osjetit e da je ovdje, kao i u svojim drugim djelima, ri Bhaktivedanta razborito spojio gorljivu predanost s estetskom osjetljivou bhakte i intelektualnom strogou uenjaka." ... Ove izvanredno napisane knjige bit e dobrodola nadopuna bibliotekama svih onih koji su se posvetili prouavanju indijske duhovnosti i religiozne knjievnosti, bilo da su uenjaci, bhakte ili obini itatelji." Dr. J Bruce Long Odjel za azijske studije, Cornell University

I. Uenje nauka o jastvu Otkrivanje jastva

15

Tko ste vi?... Jeste li vae tijelo? Ili va um? Ili ste neto vie? Znate li tko ste, ili samo mislite da znate? I je li to uope vano? Nae materijalistiko drutvo, sa svojim neprosvijeenim voama, pretvorilo je u tabu raspitivanje o naem pravom, viem jastvu. Umjesto toga, svoje dragocjeno vrijeme koristimo za odravanje, ukraavanje i zadovoljavanje tijela, bez vie svrhe. Da li postoji alternativa? Cilj je ovog veoma vanog pokreta svjesnosti Krine spaavanje ljudskog drutva od duhovne smrti. U dananje vrijeme ljudsko drutvo zavode voe koji su slijepi, jer nemaju znanje o cilju ljudskog ivota samospoznaji i ponovnom uspostavljanju naeg izgubljenog odnosa sa Svevinjom Boanskom Osobom. To znanje nedostaje. Pokret svjesnosti Krine pokuava pouiti ljudsko drutvo tom vanom znanju. Prema vedskoj civilizaciji, savrenstvo ivota lei u spoznaji naeg odnosa s Krinom, Bogom. Iz Bhagavad-gite, koju svi autoriteti transcendentalne znanosti prihvaaju kao temelj sveg vedskog znanja, saznajemo da su ne samo ljudska ve i sva druga iva bia sastavni djelii Boga. Djelii su namijenjeni sluenju cjeline, kao to su noge, ruke, prsti i ui namijenjeni sluenju cijelog tijela. Naa je dunost, kao sastavnih djelia Boga, da sluimo Boga. Ustvari, mi uvijek nekoga sluimo, svoju obitelj, zemlju ili drutvo. Ako nemamo koga sluiti, ponekad sluimo maku ili psa ljubimca. Sve to dokazuje da smo po prirodi stvoreni za sluenje. A ipak, iako sluimo najbolje to moemo, nismo zadovoljni, kao ni osoba koju sluimo. Na materijalnom nivou, svatko je frustriran. Razlog je tomu nepravilno usmjereno sluenje. Na primjer, ako elimo sluiti stablo, moramo zalijevati korijen. Mala je korist od zalijevanja lia, grana i granica. Ako sluimo Svevinjeg Gospodina, svi Njegovi sastavni djelii bit e samim tim zadovoljni. Zato sluenjem Svevinje Boanske Osobe
16

vrimo sve dobrotvorne djelatnosti i sluimo drutvo, obitelj i narod. Svako ljudsko bie duno je shvatiti svoj prirodni odnos s Bogom i djelovati u skladu s njim. Ako to uini, njegov ivot je uspjean. Meutim, katkada izazovno tvrdimo da nema Boga, da smo mi Bog ili da nas nije briga za Boga. Meutim, taj nas izazivaki duh nee spasiti. Bog postoji i moemo Ga vidjeti u svakom trenutku. Ako odbijemo vidjeti Boga u svom ivotu, pojavit e se pred nama kao okrutna smrt. Ako ne poelimo vidjeti Boga u jednom obliku, vidjet emo Ga u drugom. Svevinja Boanska Osoba posjeduje razliite oblike, jer je izvorni korijen cijeloga kozmikog oitovanja. U stanovitom smislu, ne moemo Ga izbjei. Pokret svjesnosti Krine nije slijepi religijski fanatizam, niti revolt nekog skorojevia. Naprotiv, to je vjerodostojan, znanstven pristup pitanju nae vjene potrebe za odnosom s Apsolutnom Boanskom Osobom, Vrhovnim Uivateljom. Predmet svjesnosti Krine jest na vjeni odnos s Njim i proces izvravanja naih dunosti prema Njemu. Tako nam svjesnost Krine omoguuje da dostignemo najvie savrenstvo ivota, dostino u ljudskom obliku ivota. Moramo uvijek imati na umu da se ljudski oblik ivota dostie nakon mnogo milijuna godina evolucije u krugu seljenja duhovne due. U ovom obliku ivota, ekonomsko pitanje rjeava se lake nego u niim, ivotinjskim oblicima. Ekonomske potrebe svinja, pasa, deva, magaraca i drugih ivotinja jednako su vane kao nae, ali one se zadovoljavaju u primitivnim uvjetima, dok su ljudskim biima, po zakonima prirode, pruene sve pogodnosti za voenje udobna ivota. Zato su ovjeku prueni bolji ivotni uvjeti nego svinji ili drugim ivotinjama? Zato se visokom vladinom slubeniku pruaju bolje pogodnosti za udoban ivot nego obinu inovniku? Odgovor je veoma jednostavan: ugledan slubenik mora obavljati odgovornije dunosti od inovnika. Slino tome, ljudsko bie mora obavljati dunosti vie od dunosti ivotinja, uvijek zauzetih punjenjem gladnih trbuha. Po zakonima prirode, suvremeni ivotinjski standard
17

civilizacije samo je poveao probleme punjenja trbuha. Kad priemo nekoj od ovih uglaenih ivotinja radi duhovnog ivota, kau nam da jedino ele raditi za zadovoljstvo svojih trbuha i da nema potrebe za raspitivanjem o Bogu. A ipak, unato njihovoj tenji za tekim radom, uvijek postoji nezaposlenost i razne druge zapreke koje postavljaju zakoni prirode. Usprkos tomu, oni poriu potrebu za priznavanjem postojanja Boga. Ovaj ljudski oblik ivota nije nam dan samo za teak rad kao svinjama i psima, ve za dostizanje najvieg savrenstva ivota. Ne elimo li to savrenstvo, morat emo teko raditi, jer e nas na to prisiliti zakoni prirode. U posljednjim danima Kali-yuge (sadanjeg doba) ljudi e morati teko raditi samo za koricu kruha. Taj je proces ve poeo. Svake godine ljudi e trebati sve vie raditi za sve manju plau. Ljudska bia nisu stvorena za teak rad kao ivotinje i ako ne izvre dunosti ljudskog bia bit e prisiljena, po zakonima prirode, prijei u nie vrste ivota. Bhagavad-gita slikovito opisuje kako se duhovna dua, po zakonima prirode, raa i dobiva odgovarajue tijelo i ulne organe za uivanje u materiji u materijalnom svijetu. U Bhagavad-giti je takoer reeno da se osobama koje zaponu, ali ne dovre proces prilaenja Bogu drugim rijeima, osobama koje ne postignu potpuni uspjeh u svjesnosti Krine prua prilika da se rode u obitelji duhovno naprednih ljudi ili u imunim trgovakim obiteljima. Ako se neuspjenim duhovnim kandidatima nudi takvo aristokratsko podrijetlo, to rei o onima koji su postigli traeni uspjeh? Stoga pokuaj povratka Bogu, ak i polovian, osigurava dobro roenje u sljedeem ivotu. I duhovno imune obitelji pruaju pogodnosti za duhovni napredak, jer u njima osoba moe stei priliku za daljnje napredovanje od toke na kojoj je stala u prolom ivotu. U duhovnoj spoznaji, atmosfera koju stvara dobra obitelj povoljna je za njegovanje duhovnog znanja. Bhagavad-gita podsjea takve sretnike dobra roda da je njihova srea rezultat njihova predanog sluenja u prolosti. Naalost,
18

djeca iz tih obitelji, obmanuta mayom, iluzijom, ne trae savjet Bhagavad-gite. Roenje u imunim obiteljima od samog poetka rjeava problem hrane, a kasnije omoguuje razmjerno laki i udobniji ivot. U takvu poloaju, osobi se prua dobra prilika za napredovanje u duhovnoj spoznaji, ali naalost, zbog utjecaja sadanjeg eljeznog doba (punog mehanike i mehanikih ljudi), sinovi bogataa opinjeni su osjetilnim uivanjem i zanemaruju dobru priliku za duhovno prosvjetljenje. Zbog toga priroda, po svojim zakonima, izaziva poare u njihovim zlatnim domovima. Pod vladavinom demona Ravane, zlatni grad Lanka je bio spaljen u pepeo. To je zakon prirode. Bhagavad-gita je uvodna studija transcendentalne znanosti o svjesnosti Krine. Svi odgovorni voe drave duni su uskladiti svoje ekonomske i druge programe s Bhagavadgitom Svrha naeg ivota nije rjeavanje ekonomskih pitanja ivota odravanjem ravnotee na nesigurnom temelju, ve rjeavanje osnovnih problema ivota koji se pojavljuju po zakonima prirode. Bez duhovnog pokreta, civilizacija je statina. Dua pokree tijelo, a ivo tijelo pokree svijet. Mi vodimo brigu o tijelu, ali nemamo znanje o duhu koji pokree tijelo. Bez duha, tijelo je nepokretno, ili mrtvo. Ljudsko je tijelo izvrsno vozilo kojim moemo dostii vjeni ivot. Rijetka je i veoma vana laa za prelazak preko oceana neznanja materijalnog postojanja. Na toj lai slui umjean laar, duhovni uitelj. Boanskom milou, laa plovi na povoljnom vjetru. Uz sve te povoljnosti, tko ne bi iskoristio priliku za prelazak preko oceana neznanja? Ako netko zanemari tu dobru priliku, trebamo znati da ini samoubojstvo. Vagoni prvog razreda su, bez sumnje, vrlo udobni, ali ako vlak ne vozi ka svom odreditu, koja je korist od vagona s klima-ureajima? Suvremena je civilizacija previe zaokupljena pruanjem udobnosti materijalnom tijelu. Nitko nema znanje o pravom cilju ivota povratku Bogu. Ne smijemo samo udobno sjediti. Trebamo vidjeti da li se nae
19

vozilo kree ka pravom odreditu. Nema prave dobrobiti od pruanja udobnosti materijalnom tijelu po cijenu zaboravljanja osnovne potrebe ivota ponovnog zadobivanja izgubljenog duhovnog identiteta. Laa ljudskog ivota tako je graena da se mora kretati ka duhovnom odreditu. Naalost, pet vrstih lanaca vezuju tijelo za svjetovnu svjesnost: (1) vezanost za materijalno tijelo uzrokovana nepoznavanjem duhovne stvarnosti, (2) vezanost za roake uzrokovana tjelesnim odnosima, (3) vezanost za rodnu zemlju i materijalna dobra, kao to su kua, namjetaj, imanje, nekretnine i poslovni papiri, (4) vezanost za materijalnu znanost, koja uvijek ostaje puna tajni zbog nedostatka duhovnog svjetla i (5) vezanost za religijske tradicije i svete obrede bez znanja o Svevinjem Gospodinu ili Njegovim bhaktama, koji ih ine svetim. Te vezanosti, koje usidruju lau ljudskog tijela, potanko su objanjene u petnaestom poglavlju Bhagavad-gite. One se usporeuju s duboko ukorijenjenim banjanom ije korijenje sve dublje prodire u zemlju. Veoma je teko iskorijeniti tako vrsti banjan, ali Gospodin preporuuje sljedei proces: Pravi oblik ovog stabla ne moe se opaziti u ovom svijetu. Nitko ne moe shvatiti gdje mu je kraj, gdje poetak, a gdje temelji. Osoba mora odluno presjei ovo drvo orujem odvojenosti. Tada mora pronai mjesto iz kojeg se nitko ne vraa. Tamo se mora predati Svevinjoj Boanskoj Osobi od koje je sve poteklo i u kojoj sve poiva od pamtivijeka." (Bg. 15.3-4) Ni znanstvenici ni spekulativni filozofi nisu doli do konanog zakljuka o ureenju svemira. Samo su postavili razliite teorije o tome. Neki od njih smatraju materijalni svijet stvarnou, neki snom, a neki izjavljuju da postoji vjeno. Na taj nain zastupaju razliita stajalita, ali nijedan svjetovni znanstvenik ili spekulativni filozof nikada nije otkrio poetak svemira ili njegove granice. Nitko ne moe rei kad je svemir nastao i kako lebdi u prostoru. Teoretski predlau neke zakone, poput zakona gravitacije, ali ih ne mogu praktino primijeniti. Zbog nedovoljna znanja o istini, svi ele iznijeti vlastitu teoriju kako bi stekli slavu, ali u
20

stvarnosti, ovaj je svijet pun bijeda i nitko ih ne moe otkloniti samim iznoenjem teorija o njima. Boanska Osoba, koja je potpuno svjesna svega u Svojoj kreaciji, obavjetava nas da je za nas najbolje eljeti osloboenje od ovog bijednog postojanja. Moramo odbaciti vezanost za sve materijalno. Da bismo izvukli najbolje iz loe sklopljena posla, nae materijalno postojanje mora biti potpuno produhovljeno. eljezo nije vatra, ali moe se pretvoriti u vatru neprestanim dodirom s njom. Slino tome, odvojenost od materijalnih djelatnosti moe se dostii duhovnim djelatnostima, a ne materijalnom pasivnou. Materijalna je pasivnost negativna strana materijalnog djelovanja, ali duhovna djelatnost nije samo negacija materijalnog djelovanja ve izraz buenja naeg pravog ivota. Moramo arko eljeti pronai vjeni ivot, duhovno postojanje, u Brahmanu, Apsolutu. Vjeno carstvo Brahmana opisano je u Bhagavad-giti kao vjena zemlja iz koje se nitko ne vraa. To je Boje carstvo. Nije mogue utvrditi poetak naeg materijalnog ivota, niti je nuno saznati kako smo postali uvjetovani u materijalnom postojanju. Moramo se zadovoljiti razumijevanjem da na neki nain odiskona vodimo ovaj materijalni ivot i da se sada trebamo predati Svevinjem Gospodinu, prvobitnom uzroku svih uzroka. Preduvjet za povratak Bogu opisan je u Bhagavad-giti (15.5): Osoba osloboena iluzije, lana ugleda i grena druenja, koja je spoznala vjeno postojanje odbacivi materijalnu poudu, koja je osloboena dvostranosti sree i nesree, koja nije zbunjena i koja zna kako se treba predati Vrhovnoj Osobi, dostie vjeno carstvo." Osoba koja je uvjerena u svoju duhovnu osobnost, osloboena materijalne koncepcije postojanja i iluzije, transcendentalna prema gunama materijalne prirode, neprestano obuzeta razumijevanjem duhovnog znanja, koja se potpuno odrekla osjetilnog uivanja, moe se vratiti Bogu. Takva se osoba zove amudha, za razliku od mudhe, budalaste osobe u neznanju, jer je osloboena dvostranosti sree i nesree.
21

Kakva je priroda Bojeg carstva? Ona je opisana u Bhagavad-giti (15.6): Moje vrhovno prebivalite ne obasjavaju ni sunce, ni mjesec, ni elektricitet. Onaj tko ga dostigne, nikada se ne vraa u materijalni svijet." Iako se svako mjesto u kreaciji nalazi unutar Bojeg carstva, jer je Gospodin vrhovni vlasnik svih planeta, Gospodin posjeduje osobno prebivalite koje se u potpunosti razlikuje od svemira u kojem sada ivimo. To se prebivalite naziva vrhovnim prebivalitem, paramam. ak i na ovom planetu postoje zemlje s visokim i zemlje s niskim standardom ivota. Pored Zemlje, postoji bezbroj drugih planeta u svemiru. Neke se smatraju viim, a neke niim planetima. U svakom sluaju, svim planetima pod kontrolom vanjske energije, materijalne prirode, potrebne su zrake sunca ili svjetlost vatre, jer je materijalni svemir taman. Meutim, iznad ovog predjela postoji duhovno carstvo, koje se nalazi pod utjecajem Boje vie prirode. To je carstvo opisano u Upaniadama: U tom prebivalitu nema potrebe za suncem, mjesecom ili zvijezdama, niti ga obasjava elektricitet ili neki oblik vatre. Sve materijalne svemire osvjetljava odraz tog duhovnog svjetla. Ta via priroda je uvijek samoobasjana i zato moemo opaziti traak svjetla ak i u najguoj tami noi." U Hari-vami duhovnu prirodu objanjava sam Gospodin sljedeim rijeima: Blistavi sjaj neosobnog Brahmana (neosobnog Apsoluta) obasjava sve postojanje, i duhovno i materijalno. Ali mora shvatiti da svjetlo Brahmana predstavlja sjaj Mog tijela, o Bharata." Taj je zakljuak potvren u Brahma-samhiti. Ne bismo trebali misliti da Gospodinovo prebivalite moemo dostii materijalnim sredstvima kao to su svemirski brodovi. Trebamo znati da onaj tko dostigne Krinino prebivalite neprekidno uiva u vjenom duhovnom blaenstvu. Kao nesavrena iva bia, prolazimo kroz dva stadija postojanja. Jedan se naziva materijalno postojanje, puno bijeda roenja, smrti, starosti i bolesti, a drugi duhovno postojanje, puno vjenosti, blaenstva i znanja. U materijalnom postojanju postupamo pod utjecajem materijalnog shvaanja tijela i uma, ali u
22

duhovnom postojanju uvijek moemo uivati u sretnom, transcendentalnom dodiru s Boanskom Osobom. U duhovnom postojanju, Gospodin nikada nije izgubljen za nas. Pokret svjesnosti Krine pokuava dati to duhovno postojanje itavom ovjeanstvu. U naoj sadanjoj materijalnoj svjesnosti, vezani smo za osjetilno materijalno shvaanje ivota, ali to se shvaanje moe odmah otkloniti predanim sluenjem Krine, svjesnou Krine. Ako prihvatimo naela predanog sluenja, moemo transcendirati materijalne koncepcije ivota i osloboditi se guna vrline, strasti i neznanja, ak i dok obavljamo razne materijalne djelatnosti. Svatko tko se bavi materijalnim poslovima moe stei najveu dobrobit itajui Back to Godhead i knjige ovog pokreta svjesnosti Krine. Te knjige pomau svim ljudima da sasijeku korijenje neumornog banjana materijalnog postojanja. One su ovlateni spisi koji nas ue kako se moemo odrei svega to je povezano s materijalnim shvaanjem ivota i kuati duhovni nektar u svakom predmetu. Taj se nivo moe dostii samo predanim sluenjem i ni na koji drugi nain. Takvim sluenjem, osoba moe odmah dostii osloboenje (mukti), ak i u ovom ivotu. U veini sluajeva, duhovna su nastojanja okaljana primjesama materijalizma, ali isto predano sluenje transcendentalno je prema svoj materijalnoj zagaenosti. Oni koji se ele vratiti Bogu trebaju jednostavno prihvatiti naela ovog pokreta svjesnosti Krine i usmjeriti svjesnost na lotosolika stopala Svevinjega Gospodina, Boanske Osobe, Krine.

to je svjesnost Krine? Ovaj razgovor s neovisnom novinarkom Sandy Nixon voen je u srpnju 1975. godine u prostorijama rila Prabhupade u Centru za svjesnost Krine, Philadelphia. On predstavlja izvrstan uvod u svjesnost Krine i obrauje osnovne teme kao to su Hare Krina mantra, odnos izmeu duhovnog
23

uitelja i Boga, razlika izmeu pravih i lanih gurua, uloga ene u svjesnosti Krine, indijski kastinski sustav i odnos izmeu svjesnosti Krista i svjesnosti Krine. Gospoica Nixon: Prvo bih postavila osnovno pitanje. to je svjesnost Krine? rila Prabhupada: Krina znai Bog. Svi smo mi blisko povezani s Njim, jer je On na izvorni otac. Ali mi smo zaboravili taj odnos. Kad elimo saznati Kakav je moj odnos s Bogom?", to je cilj ivota?", kae se da smo svjesni Krine. Gospoica Nixon: Kako se svjesnost Krine razvija u osobi koja slijedi ovaj proces? rila Prabhupada: Svjesnost Krine ve je prisutna u svaijem srcu, ali zbog naeg materijalno uvjetovanog ivota, mi smo je zaboravili. Proces pjevanja Hare Krina maha-mantre - Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare - oivljava svjesnost Krine koja je ve prisutna u nama. Na primjer, prije nekoliko mjeseci ovi ameriki i europski mladii i djevojke nisu znali za Krinu, ali juer smo vidjeli kako pjevaju Hare Krina i pleu u zanosu tijekom cijele Ratha-yatra sveanosti [godinjeg festivala koji pokret svjesnosti Krine organizira u gradovima irom svijeta]. Smatrate li to neprirodnim? Ne, nitko ne moe satima usiljeno pjevati i plesati. Oni su probudili svoju svjesnost Krine slijeenjem vjerodostojnog procesa. To je objanjeno u Caitanya-caritamrti (Madhya 22.107): nitya-siddha krsna-prema 'sadhya' kabhu naya sravanadi-suddha-citte karaye udaya Svjesnost Krine je uspavana u svaijem srcu i kada osoba doe u dodir s bhaktama, ona se budi. Svjesnost Krine nije neprirodna. Kao to se u drutvu djevojke u mladiu budi prirodna privlanost prema njoj, tako se, ako u drutvu bhakta sluamo o Krini, budi naa uspavana svjesnost Krine.
24

Gospoica Nixon: U emu je razlika izmeu svjesnosti Krine i svjesnosti Krista? rila Prabhupada: Svjesnost Krista takoer je svjesnost Krine, ali ljudi danas ne slijede pravila i propise kranstva zapovijedi Isusa Krista i zato ne razvijaju svjesnost Boga. Gospoica Nixon: to je jedinstveno u svjesnosti Krine u odnosu na druge religije? rila Prabhupada: Kao prvo, religija znai poznavati Boga i voljeti Ga. To je religija. Danas, zbog nedostatka obuavanja, nitko ne posjeduje znanje o Bogu, a kamoli ljubav prema Njemu. Ljudi se zadovoljavaju odlaskom u crkvu i mole se: O, Boe, daj nam kruh svagdanji." rimadBhagavatam to naziva prijevarnom religijom, jer cilj nije upoznati i voljeti Boga, ve stei osobnu dobit. Drugim rijeima, tvrdim li da slijedim neku religiju, ali ne znam kako mogu upoznati i voljeti Boga, ispovijedam prijevarnu religiju. to se tie kranske religije, ona prua veliku priliku za razumijevanje Boga, ali nitko je ne koristi. Na primjer, u Bibliji postoji zapovijed Ne ubij", ali krani su sagradili najvee klaonice u svijetu. Kako mogu postati svjesni Boga ako ne izvravaju zapovijedi Isusa Krista? To se ne dogaa samo u kranstvu, ve i u svim drugim religijama. Naziv hindus", musliman" ili kranin" samo je imenovanje. Nitko od njih ne zna tko je Bog i kako Ga moemo voljeti. Gospoica Nixon: Kako moemo razlikovati vjerodostojna duhovnog uitelja od lana? rila Prabhupada: Duhovni uitelj je onaj tko pouava druge kako mogu spoznati i voljeti Boga. Katkada lani nitkovi zavode ljude tvrdei Ja sam Bog", a ljudi koji nemaju znanje o Bogu im vjeruju. Morate biti ozbiljan uenik da biste shvatili tko je Bog i kako moete razviti ljubav prema Njemu. Inae, samo ete protratiti vrijeme. Za razliku od drugih, mi smo jedini pokret koji moe pouiti osobu kako da spozna i voli Boga. Mi predstavljamo nauk o spoznavanju Kine, Svevinje Boanske Osobe, slijedei uenja Bhagavad-gite i rimad-Bhagavatama. Oni nas ue da je naa jedina dunost voljeti Boga. Naa dunost nije traiti od Boga ivotne potreptine. Bog zadovoljava svaije
25

potrebe ak i bia koja nemaju religije. Na primjer, make i psi nemaju religiju, a Krina ih ipak opskrbljuje svime to im je potrebno za ivot. Zato bismo onda uznemiravali Krinu radi kruha svagdanjega? On nam ga ve daje. Prava religija znai nauiti voljeti Boga. U rimad-Bhagavatamu (1.2.6) reeno je: sa vai pumsam paro dharmo yato bhaktir adhoksaje ahaituky apratihata yayatma suprasidati Prvorazredna religija ui osobu kako da voli Boga bez ikakvih pobuda. Ako sluimo Boga radi dobiti, to je trgovina, a ne ljubav. Prava ljubav prema Bogu je ahaituky apratihata, ne moe je omesti nijedan materijalni uzrok. Ona je bezuvjetna. Ako doista elimo voljeti Boga, ne postoje prepreke. Moemo Ga voljeti bez obzira na to jesmo li siromani ili bogati, mladi ili stari, crni ili bijeli. Gospoica Nixon: Vode li svi putevi k istom cilju? rila Prabhupada: Ne. Postoje etiri vrste ljudi karmiji, jnaniji (itaj: gjani), yogiji i bhakte i svaka od njih dostie razliit cilj. Karmiji rade da bi ostvarili materijalnu dobit. Na primjer, ljudi u gradu teko rade dan i no kako bi stekli neto novaca. Oni su, stoga, plodonosni radnici, karmiji. Jnani je osoba koja misli: Zato tako mukotrpno radim? Ptice, pele, slonovi i druga stvorenja nemaju zanimanje, a ipak jedu. Zato bih nepotrebno radio tako teko? Bolje bi bilo da rijeim probleme ivota roenje, smrt, starost i bolest." Jnaniji pokuavaju postati besmrtni. Misle da e stapanjem s postojanjem Boga postati imuni na roenje, smrt, starost i bolest. Yogiji pokuavaju stei neku mistinu mo kako bi mogli prikazivati udesna djela. Na primjer, yogi moe postati veoma mali. Ako ga stavite u zakljuanu prostoriju, moe izai kroz bilo koji otvor. Pokazivanjem takve magije yogi odmah stjee ugled udesna ovjeka. Naravno, suvremeni yogiji izvode samo gimnastike vjebe nemaju pravu mo. Ali pravi yogi ima neku mo, ne
26

duhovnu, ve materijalnu. Tako yogi eli mistinu mo, jnani osloboenje od ivotnih bijeda, a karmi materijalnu dobit. No bhakta ne eli nita za sebe. Jednostavno eli sluiti Boga iz ljubavi, kao to majka slui svoje dijete. U majinskom sluenju djeteta nema ni govora o dobiti. Majka se brine za njega iz iste ljubavi i privrenosti. Kada dostignete tu razinu ljubavi prema Bogu, to je savrenstvo. Ni karmi, ni jnani, ni yogi ne moe spoznati Boga - samo bhakta. Krina kae u Bhagavad-giti (18.55) bhaktya mam abhijanati: Osoba moe spoznati Boga samo procesom bhakti." Krina nikada ne kae da Ga moemo spoznati drugim procesima. Ne. Samo kroz bhakti. Ako elite spoznati i voljeti Boga, morate prihvatiti proces predanog sluenja. Nijedan drugi proces nee vam pomoi. Gospoica Nixon: Kroz kakve promjene osoba prolazi na putu... rila Prabhupada: Nikakve vaa izvorna svjesnost jest svjesnost Krine. Sada je vaa svjesnost prekrivena prljavtinom. Morate je proistiti i tada e se oitovati svjesnost Krine. Naa je svjesnost kao voda. Voda je po prirodi ista i prozirna, ali se ponekad zamuti. Ali ako proistite vodu od blata, ponovo e doi u svoje prvobitno isto, prozirno stanje. Gospoica Nixon: Moe li osoba zahvaljujui razvijanju svjesnosti Krine bolje djelovati u drutvu? rila Prabhupada: Da, moete vidjeti da se moji uenici ne opijaju niti jedu meso. S fizioloke toke gledita, veoma su isti nikada nisu ozbiljno bolesni. Ustvari, odricanje od mesa nije pitanje svjesnosti Krine, ve civiliziranog ljudskog ivota. Bog je dao ljudskom drutvu tako puno namirnica lijepo voe, povre, itarice i prvorazredno mlijeko. Od mlijeka se mogu napraviti stotine hranjivih jela, ali nitko ne zna tu umjetnost. Umjesto toga, ljudi odravaju velike klaonice i jedu meso. Nisu ak ni civilizirani. Kad je ovjek neciviliziran, ubija jadne ivotinje i jede ih. Civilizirani ljudi znaju umijee pripremanja hranjivih jela od mlijeka. Na primjer, na naoj farmi New Vrindavana u Zapadnoj Virginiji pravimo stotine prvorazrednih jela od
27

mlijeka. Kad god dou posjetitelji, ude se kako se od mlijeka moe pripremiti tako divna hrana. Kravlja je krv veoma hranjiva, ali je civilizirani ljudi koriste u obliku mlijeka. Mlijeko nije nita drugo do preobraena kravlja krv. Od mlijeka se moe napraviti tako mnogo stvari jogurt, skuta, maslo... Mijeajui mlijene proizvode sa itaricama, voem i povrem, moete napraviti stotine jela. To je civilizirani ivot, a ne ubiti ivotinju i pojesti njeno meso. Neduna krava jednostavno jede travu koju joj je Bog dao i daje mlijeko od kojeg moete ivjeti. Mislite li da je civilizirano prerezati kravi vrat i pojesti njezino meso? Gospoica Nixon: Ne, potpuno se slaem s vama. Jako me zanima jedna stvar: mogu li se Vede shvatiti i simbolino ili samo doslovno? rila Prabhupada: Ne. Moraju se prihvatiti takve kakve jesu, ne simbolino. Zato predstavljamo Bhagavad-gitu kakva jest. Gospoica Nixon: Pokuavate li na Zapadu oivjeti drevni indijski kastinski sustav? Gita spominje kastinski sustav... rila Prabhupada: Gdje se u Bhagavad-giti spominje kastinski sustav? Krina kae catur-varnyam maya sristam guna-karma-vibhagasah: Stvorio sam etiri stalea ljudi u skladu s njihovim odlikama i djelatnostima." (Bg. 4.13) Na primjer, u drutvu postoje inenjeri i lijenici. Kaete li da pripadaju razliitim kastama, jedni kasti inenjera, a drugi kasti lijenika? Ne. Ako se netko kolovao na medicinskom fakultetu, prihvaate ga kao lijenika, a ako ima diplomu inenjera, prihvaate ga kao inenjera. Slino tome, Bhagavad-gita definira etiri stalea ljudi u drutvu: stale vrlo inteligentnih ljudi, stale administratora, stale proizvoaa i stale obinih radnika. Ova je podjela prirodna. Na primjer, neki su ljudi vrlo inteligentni. Ali da bi stekli kvalifikacije prvorazrednih ljudi opisane u Bhagavadgiti, moraju se obrazovati, kao to se inteligentni mladi mora obrazovati na fakultetu da bi postao kvalificiran lijenik. U pokretu svjesnosti Krine mi obuavamo inteligentne ljude kako mogu ovladati svojim umom i osjetilima, postati istinoljubivi, isti iznutra i izvana, mudri,
28

kako mogu primijeniti svoje znanje u ivotu i postati svjesni Boga. Svi ovi mladii [pokazuje prema uenicima koji sjede] imaju prvorazrednu inteligenciju i sada ih uimo kako da je pravilno upotrijebe. Mi ne uvodimo kastinski sustav u kojem je bilo koji nitkov roen u brahmanskoj obitelji samim tim brahmana. On moe imati navike petorazredna ovjeka, ali se smatra prvorazrednom osobom zbog roenja u brahmanskoj obitelji. Mi to ne prihvaamo. Prvorazrednim smatramo onoga tko je obrazovan kao brahmana. Nije vano je li Indijac, Europljanin ili Amerikanac, niska ili visoka roda nije vano. Svaki inteligentan ovjek moe obuavanjem usvojiti prvorazredne navike. elimo opovrgnuti tu besmislenu ideju da naim uenicima nameemo indijski kastinski sustav. Jednostavno uzimamo ljude prvorazredne inteligencije i obuavamo ih kako da postanu prvorazredni u svakom pogledu. Gospoica Nixon: to mislite o osloboenju ena? rila Prabhupada: Takozvana jednaka prava za ene znae da mukarci varaju ene. Pretpostavimo da se mukarac i ena sretnu, postanu ljubavnici, imaju seks, ena zatrudni i mukarac ode. ena mora preuzeti brigu o djetetu i traiti novanu pomo od vlade ili ubiti dijete abortusom. To je neovisnost ena. U Indiji, ak i siromana ena ostaje pod zatitom mua i on preuzima odgovornost za nju. Kada zatrudni, ne mora ubiti dijete niti ga uzdravati prosei. Stoga, to je prava neovisnost ostati pod muevom zatitom ili postati predmet uivanja za sve mukarce? Gospoica Nixon: to je s duhovnim ivotom moe li ena postii uspjeh u svjesnosti Krine? rila Prabhupada: Mi ne pravimo razliku na temelju spola. Podjednako dajemo svjesnost Krine i mukarcima i enama. Rado primamo ene, mukarce, siromahe, bogatae, svakoga. Krina kae u Bhagavad-giti (5.18): vidya-vinaya-sampanne brahmane gavi hastini suni caiva svapake ca
29

panditah sama-darsinah Ponizni mudraci, zahvaljujui pravom znanju, vide jednakim oima uena i plemenita brahmanu, kravu, slona, psa i ovjeka koji jede pse." Gospoica Nixon: Moete li objasniti znaenje Hare Krina mantre? rila Prabhupada: To je veoma jednostavno. Hare znai O, Gospodinova energijo" a Krina znai O, Gospodine Krina". Kao to u materijalnom svijetu postoje mukarci i ene, Bog je izvorni mukarac (purua), a Njegova energija (prakriti) izvorna je ena. Kad pjevamo Hare Krina, govorimo: O, Gospodine Krina, o, Krinina energijo, milostivo mi dopustite da Vas sluim." Gospoica Nixon: Moete li mi, molim vas, ispriati neto o svom ivotu i o tome kako ste shvatili da ste duhovni uitelj pokreta svjesnosti Krine? rila Prabhupada: Moj je ivot jednostavan. ivio sam s obitelji, sa enom i djecom sada imam unuke kad mi je moj duhovni uitelj naredio da odem u zapadne zemlje i propovijedam kult svjesnosti Krine. Tako sam ostavio sve po nalogu svog duhovnog uitelja i sada pokuavam izvriti njegovu naredbu i Krinine naredbe. Gospoica Nixon: Koliko ste godina imali kad vam je rekao da odete na Zapad? rila Prabhupada: Prilikom naeg prvog susreta, naredio mi je da propovijedam svjesnost Krine na Zapadu. Tad sam imao dvadeset pet godina, bio sam oenjen i imao dvoje djece. Pokuao sam izvriti njegovu naredbu i 1944. godine pokrenuo sam asopis Back to Godhead dok sam ivio s obitelji. Knjige sam poeo pisati 1959. godine, nakon to sam se povukao iz obiteljskog ivota, a 1965. godine doao sam u SAD. Gospoica Nixon: Rekli ste da niste Bog, ali meni se, kao osobi sa strane, ini da se vai uenici ophode prema vama kao prema Bogu. rila Prabhupada: Da, to je njihova dunost. Duhovni uitelj izvrava naredbu Boga i zato mu treba ukazati
30

jednako potovanje kao Bogu, kao to vladina slubenika treba potovati jednako kao samu vladu jer izvrava vladine naredbe. ak i kada doe obian policajac, morate mu ukazati potovanje, jer je vladin ovjek, ali to ne znai da je on vlada. Saksad-dharitvena samasta-sastrair/ uktas tatha bhavyata eva sadbhih: Uenik treba potovati duhovnog uitelja kao Svevinjega Gospodina, jer je najpovjerljiviji sluga Gospodinov. To potvruju svi razotkriveni sveti spisi i slijede svi autoriteti." Gospoica Nixon: Takoer me ude razne lijepe materijalne stvari koje vam uenici donose. Na primjer, napustili ste aerodrom u divnom, luksuznom autu. To me udi jer... rila Prabhupada: Na taj se nain uenici ue potovati duhovnog uitelja kao Boga. Ako potujete vladina predstavnika kao samu vladu, morate ga bogato ugostiti. Ako potujete duhovnog uitelja kao samog Boga, morate mu ponuditi sve pogodnosti koje biste ponudili Bogu. Bog putuje u zlatnom autu. Kad bi uenici ponudili duhovnom uitelju obian auto, to ne bi bilo dovoljno, jer se prema duhovnom uitelju trebaju ophoditi kao prema Bogu. Ako Bog doe u va dom, hoete li Mu ponuditi obian auto ili zlatan? Gospoica Nixon: Za nekoga sa strane, jedan od najteih aspekta svjesnosti Krine jest prihvaanje Boanstva u hramu, kako ono predstavlja Krinu. Moete li rei neto vie o tome? rila Prabhupada: Da. U sadanjem trenutku, budui da niste naueni vidjeti Krinu, On se milostivo pojavljuje pred vama u obliku u kojem Ga moete vidjeti. Moete vidjeti drvo ili kamen, ali ne moete vidjeti duh. Pretpostavimo da va otac u bolnici umre. Plaete pokraj njegova kreveta Moj je otac otiao!" No zato kaete da je otiao? to je to to je otilo? Gospoica Nixon: Njegov je duh otiao. rila Prabhupada: A jeste li vidjeli taj duh? Gospoica Nixon: Ne.
31

rila Prabhupada: Dakle, ne moete vidjeti duh, a Bog je Vrhovni Duh. Ustvari, On je sve duh i materija ali Ga vi ne moete vidjeti u Njegovu duhovnom identitetu. Zato, da bi vam pokazao Svoju naklonost, On se iz Svoje neograniene milosti pojavljuje u obliku drvenog ili kamenog Boanstva tako da Ga moete vidjeti. Gospoica Nixon: Puno vam hvala. rila Prabhupada: Hare Krina!

Definicija Boga Suvremeni ovjek ima razne predodbe o Bogu. Djeca Ga obino zamiljaju kao starca s bijelom bradom, dok veliki broj odraslih smatra da je Bog nevidljiva sila, umni pojam, ovjeanstvo, svemir ili ak oni sami. U ovom predavanju, rila Prabhupada potanko opisuje koncept svjesnosti Krine - iznenaujue prisno vienje Boga. Dame i gospodo, zahvaljujem vam na ljubaznom sudjelovanju u ovom pokretu svjesnosti Krine. Kad sam 1966. godine u New Yorku registrirao ovo drutvo, jedan mi je prijatelj predloio da ga nazovem Drutvo za svjesnost Boga. Mislio je da je ime Krina sektako. U rjeniku takoer pie da je Krina ime hinduskog boga. Ali ako se Bogu moe pripisati i jedno ime, onda je to Krina. Ustvari, Bog nema odreeno ime. Kad kaemo da nema ime, mislimo da nitko ne zna koliko imena ima. Bog je neogranien i stoga Njegova imena takoer moraju biti neograniena. Zato se ne moemo odluiti za jedno ime. Na primjer, Krina se ponekad naziva Yaoda-nandana, sin majke Yaode, Devaki-nandana, sin majke Devaki, Vasudeva-nandana, sin Vasudeve, Nanda-nandana, sin Nande. Katkada se naziva Partha-sarathi, to znai da je upravljao bojnim kolima Arjune, koji se ponekad naziva Partha, sin Prithe. Bog ima razne odnose sa Svojim bhaktama i po njima dobiva razliita imena. Budui da ima bezbroj bhakta i
32

bezbroj odnosa s njima, ima i bezbroj imena. Ne moemo izdvojiti nijedno ime. Ali ime Krina znai sveprivlaan". Bog privlai svakoga. To je definicija Boga. Vidjeli smo mnogo slika na kojima Krina privlai krave, telad, ptice, zvijeri, drvee, biljke, pa ak i vodu u Vrindavani. On privlai djeake pastire, gopije, Nandu Maharadu, Pandave i itavo ljudsko drutvo. Zato, ako se Bogu moe dati neko ime, onda je to Krina. Paraara Muni, veliki mudrac i otac Vyasadeve, sastavljaa svih vedskih spisa, daje sljedeu definiciju Boga: aisvaryasya samagrasya viryasya yasasah sriyah jnana-vairdgyayos caiva sannam bhaga itingana (Visnu Purana 6.5.47) Paraara Muni definira Bhagavana, Svevinju Boansku Osobu, kao onoga tko u potpunosti posjeduje est obilja snagu, slavu, bogatstvo, znanje, ljepotu i odvojenost. Bhagavan, Svevinja Boanska Osoba, vlasnik je sveg bogatstva. U svijetu postoji mnogo bogataa, ali nitko ne moe tvrditi da posjeduje sve bogatstvo. Nitko ne moe tvrditi da je najbogatiji. Meutim, iz rimad Bhagavatama saznajemo da je Krina za vrijeme Svog boravka na Zemlji imao 16.108 ena koje su ivjele u mramornim palaama ukraenim draguljima. Prostorije su bile ureene namjetajem od slonove kosti i zlata i svuda je vladalo veliko obilje. To je slikovito opisano u rimad-Bhagavatamu. U povijesti ljudskog drutva nitko nije imao esnaest tisua ena i esnaest tisua palaa. Krina nije iao jedan dan jednoj eni, a drugi dan drugoj. Ne, istovremeno je bio prisutan u svakoj palai. To znai da se ekspandirao u 16.108 oblika. To je nemogue za obina ovjeka, ali ne za Boga. Ako je Bog neogranien, moe se ekspandirati u bezbroj oblika. Inae rije neogranien nema smisla. Bog je svemogu. On bez potekoa moe uzdravati ne samo
33

esnaest tisua, ve i esnaest milijuna ena. Inae rije svemogu nema smisla. Sve su to privlane osobine. U materijalnom svijetu vidimo da su bogati ljudi privlani. Na primjer, u Americi su Rockefeller i Ford veoma privlani, zbog svog bogatstva. Privlani su, iako ne posjeduju sve bogatstvo svijeta. Koliko li je onda privlaniji Bog, koji je vlasnik sveg bogatstva! Isto tako, Krina posjeduje neogranienu snagu. Ona je prisutna od samog trenutka Njegova roenja. Kada je imao samo tri mjeseca, vjetica Putana pokuala Ga je ubiti, ali umjesto toga sama je umrla od Njegove ruke. To je Bog. Bog je Bog od poetka. On ne postaje Bog meditacijom ili mistinom moi. Krina nije ta vrsta Boga. Krina je bio Bog od samog poetka Svoje pojave. Krina je beskrajno slavan. Naravno, mi smo Krinini bhakte, znamo za Njega i slavimo Ga, ali osim nas, milijuni ljudi u svijetu svjesni su slave Bhagavad-gite. U svim zemljama irom svijeta Bhagavad-gitu itaju filozofi, psiholozi i teolozi. Naa se Bhagavad-gita kakva jest prodaje veoma dobro, jer predstavlja isto zlato. Postoji mnogo izdanja Bhagavad-gite, ali ona nisu ista. Nae se izdanje bolje prodaje, jer predstavljamo Bhagavadgatu kakva jest. Slava Bhagavad-gite Krinina je slava. Krina posjeduje ljepotu, jo jedno obilje, u neogranienoj mjeri. Sam Krina je prekrasan, kao i svi Njegovi pratioci. Osobe koje su bile pobone u prolom ivotu dobivaju u materijalnom svijetu priliku da se rode u dobrim obiteljima i narodima. Amerikanci su veoma bogati i lijepi i to je rezultat pobonih djela. Amerikanci su privlani ljudima irom svijeta, jer posjeduju napredno znanje, obilje, ljepotu itd. Ovaj je planet beznaajan u svemiru, a ipak, jedna zemlja na ovoj planeti, Amerika, ima tako puno privlanih obiljeja. Moemo samo zamisliti koliko privlanih osobina mora posjedovati Bog, tvorac kozmikog oitovanja. Koliko lijep mora biti On, tvorac sve ljepote! Osoba je privlana ne samo zbog svoje ljepote, ve i zbog znanja. Znanstvenik ili filozof moe biti privlaan zbog svog znanja, ali koje je znanje uzvienije od onog koje je Krina
34

izloio u Bhagavad-giti? Nita na svijetu ne moe se usporediti s takvim znanjem. Istodobno, Krina je potpuno odvojen (vairagya). U materijalnom svijetu, sve se odvija po Krininoj naredbi, ali Krina nije ovdje prisutan. Velika tvornica nastavlja s radom, ak i kada vlasnik nije prisutan. Slino tome, Krinine moi djeluju pod upravom Njegovih pomonika, polubogova. Sam Krina je odvojen od materijalnog svijeta. Sve je to opisano u razotkrivenim svetim spisima. Prema tome, Bog ima mnogo imena koja dobiva po Svojim djelima, ali poto posjeduje sve vrste obilja i njima privlai svakoga, naziva se Krina. Vedska knjievnost potvruje da Bog ima mnogo imena, ali Krina je glavno ime. Cilj je pokreta svjesnosti Krine irenje znanja o Bojem imenu, Bojim slavama, Bojim djelatnostima, Bojoj ljepoti i Bojoj ljubavi. U materijalnom svijetu postoji toliko mnogo stvari i sve one poivaju u Krini. Najistaknutije obiljeje materijalnog svijeta jest seks i on je takoer prisutan u Krini. Mi oboavamo Radhu i Krinu i meu Njima postoji privlanost, ali materijalna i duhovna privlanost se razlikuju. U Krini, seks je stvaran, ali u materijalnom svijetu nije. Sve to ovdje doivljavamo postoji u duhovnom svijetu, ali ovdje nema stvarnu vrijednost. Samo je odraz. U izlozima moemo vidjeti mnogo lutaka, ali nitko za njih ne mari, jer svi znaju da su lane. Lutka moe biti veoma lijepa, ali svatko zna da je lana. Meutim, kad vide lijepu enu, mukarci osjeaju privlanost prema njoj, jer misle da je stvarna. Ustvari, takozvani ivi takoer su mrtvi, jer je tijelo samo hrpa materije. im dua napusti tijelo, nitko ne mari za takozvano lijepo tijelo ene. Pravi imbenik, prava privlana sila jest duhovna dua. U materijalnom svijetu, sve je nainjeno od mrtve materije; zato je samoimitacija. Stvarnost postoji u duhovnom svijetu. Onaj tko je proitao Bhagavad-gitu moe shvatiti prirodu duhovnog svijeta, koja je tamo opisana. paras tasmat tu bhavo 'nyo 'vyakto 'vyaktat sanatanah
35

yah sa sarvesu bhutesu nasyatsu na vinasyati A ipak, postoji druga, neoitovana priroda, vjena i transcendentalna prema ovoj oitovanoj i neoitovanoj materiji. Ta vrhovna priroda nikada ne biva unitena. Kad sve na ovome svijetu bude uniteno, taj dio ostaje takav kakav jest." (Bhagavad-gita 8.20) Znanstvenici pokuavaju utvrditi duinu i irinu materijalnog svijeta, ali ne mogu ni poeti. Trebat e im tisue godina samo za putovanje do najblie zvijezde, a da ne govorimo o duhovnom svijetu. Budui da ne moemo upoznati ni materijalni svijet, kako moemo znati to je iznad njega? Stoga moramo primiti znanje iz vjerodostojnih izvora. Krina je najautoritativniji izvor, jer je riznica sveg znanja. Nitko nije mudriji ni ueniji od Krine. Krina nas obavjetava da iznad materijalnog svijeta postoji duhovno nebo s bezbroj planeta. To nebo je daleko, daleko vee od materijalnog prostora koji predstavlja jednu etvrtinu cjelokupne kreacije. Slino tome, iva bia u materijalnom svijetu predstavljaju samo siuni dio ivih bia u cjelokupnoj kreaciji. Materijalni svijet se usporeuje s tamnicom. Kao to zatvorenici predstavljaju samo mali dio cjelokupnog stanovnitva, iva bia u materijalnom svijetu predstavljaju samo siuni dio svih ivih bia. Oni koji su se pobunili protiv Boga su kriminalci i zato su stavljeni u materijalni svijet. Kriminalci katkada kau da ih nije briga za vladu, ali unato tome bivaju uhieni i kanjeni. Slino tome, iva bia koja se suprotstavljaju Bogu bivaju stavljena u materijalni svijet. Izvorno, sva su iva bia sastavni djelii Boga i povezana su s Njim kao sinovi s ocem. Krani takoer smatraju Boga vrhovnim ocem. Oni idu u crkve i mole se: Oe na koji jesi na nebesima." Shvaanje o Bogu kao ocu prisutno je i u Bhagavad-giti (14.4): sarva-yonisu kaunteya
36

murtayah sambhavanti yah tasam brahma mahad yonir aham baja-pradah pita O Kuntin sine, treba shvatiti da sve vrste ivota nastaju raanjem u materijalnoj prirodi i da sam Ja otac koji daje sjeme." Postoji 8.400.000 vrsta ivota, kao to su vodene ivotinje, ptice, zvijeri, kukci i ljudska bia. Veina je ljudskih vrsta necivilizirana, a meu nekolicinom civiliziranih ljudskih bia tek se mali broj posveuje religioznom ivotu. Veina takozvanih teologa poistovjeuje se s imenovanjima izjavljujui ja sam hindus", ja sam musliman", ja sam kranin" itd. Neki se bave dobrotvornim radom, neki daju milostinju siromasima, a neki otvaraju kole i bolnice. Taj altruistiki proces naziva se karma-kanda. Mecu milijunima karma-kandija, jedan moe biti jnani (onaj tko posjeduje znanje"). Od milijuna jnanija, jedan moe dostii osloboenje, a od milijardi osloboenih dua, jedna moe spoznati Krinu. To je poloaj Krine. Sam Krina kae u Bhagavad-giti (7.3): manusyanam sahasresu kascid yatati siddhaye yatatam api siddhanam kascin mam vetti tattvatah Od mnogo tisua ljudi tek se jedan moe truditi da dostigne savrenstvo, a od onih koji su dostigli savrenstvo, jedva da Me itko uistinu poznaje." Stoga je vrlo teko spoznati Krinu. Ali iako nije lako spoznati Boga, On objanjava Sebe u Bhagavad-giti: Ja sam takav i takav. Materijalna je priroda takva, a duhovna priroda takva. iva su bia takva, a Vrhovna Dua takva." Tako je sve u potpunosti opisano u Bhagavad-giti. Iako je veoma teko shvatiti Boga, kad nam sam Bog da Svoje znanje, postaje lako. Zapravo, to je jedini proces kojim moemo shvatiti Boga. Boga ne moemo shvatiti vlastitom
37

spekulacijom, jer je neogranien, a mi smo ogranieni. Nae znanje i opaanje veoma su ogranieni. Kako onda moemo shvatiti neogranienoga? Ako jednostavno prihvatimo tumaenje neogranienoga, moemo Ga shvatiti. U tom razumijevanju lei nae savrenstvo. Spekulativno znanje o Bogu nee nas nigdje odvesti. Ako djeak eli saznati tko mu je otac, jednostavno treba upitati majku. Majka e onda rei: To je tvoj otac." Tako se dolazi do savrenog znanja. Naravno, netko moe spekulirati o svom ocu, pitajui se je li mu ovaj ili onaj ovjek otac. Moe proi itav grad, pitajui razne ljude: Jeste li vi moj otac? Jeste li vi moj otac?" Meutim, znanje steeno takvim procesom uvijek e ostati nesavreno. Osoba nikada nee nai oca na taj nain. Jednostavnije je primiti znanje od autoriteta, u ovom sluaju, od majke. Ona moe rei: Moj dragi djeae, ovo je tvoj otac." Na taj nain, nae je znanje savreno. Slino je i s transcendentalnim znanjem. Maloprije sam govorio o duhovnom svijetu. Taj duhovni svijet nije predmet nae spekulacije. Bog kae: Postoji duhovni svijet i to je Moje prebivalite." Na taj nain primamo znanje od Krine, najboljeg autoriteta. Mi nismo savreni, ali nae je znanje savreno jer smo ga primili iz savrenog izvora. Cilj je pokreta svjesnosti Krine dati ljudskom drutvu savreno znanje. Zahvaljujui takvom znanju moemo shvatiti tko smo mi, tko je Bog, to je materijalni svijet, zato smo doli ovdje, zato moramo podnositi toliko mnogo nevolja i patnji i zato moramo umrijeti. Naravno, nitko ne eli umrijeti, ali smrt e doi. Nitko ne eli ostarjeti, ali starost dolazi. Nitko se ne eli razboljeti, ali bolest neumitno dolazi. To su stvarni problemi ljudskog ivota koje trebamo rijeiti. Civilizacija nastoji poboljati jedenje, spavanje, razmnoavanje i branjenje, ali to nisu stvarni problemi. ovjek spava i pas spava. ovjek nije napredniji samo zato to ima lijep stan. U oba sluaja, aktivnost je ista spavanje. ovjek je izumio atomsko oruje za obranu, a pas ima zube i kande i moe se obraniti. U oba sluaja, radi se o obrani. ovjek ne moe rei da moe osvojiti cijeli svijet ili
38

svemir, jer ima atomsku bombu. To nije mogue. ovjek moe imati razraen sistem obrane ili moe jesti, spavati i razmnoavati se okruen svim obiljem, ali to ga ne ini naprednim. Taj napredak moemo nazvati uglaenim animalizmom, i to je sve. Pravi napredak civilizacije ogleda se u spoznavanju Boga. Ako nam nedostaje znanje o Bogu, nismo istinski napredni. Mnogi nitkovi poriu postojanje Boga, jer ako nema Boga, mogu nastaviti s grjenim djelatnostima. Mogu uivati u uvjerenju da nema Boga, ali Bog nee umrijeti samo zato to mi poriemo Njegovo postojanje. Bog postoji, kao i Njegova uprava. Po Njegovoj naredbi, sunce i mjesec izlaze, voda tee, a razina mora raste i opada. Sve se odvija po Njegovoj naredbi. Poto se sve veoma lijepo odvija, kako netko moe stvarno misliti da je Bog mrtav? Ako postoji kaos, moemo rei da nema vlade, ali ako se svime upravlja dobro, kako moemo rei da nema vlade? Samo zato to ne poznaju Boga, ljudi kau da je Bog mrtav, da nema Boga ili da Bog nema oblik. Ali mi smo vrsto uvjereni da Bog postoji i da je Krina Bog. Zato Ga oboavamo. To je proces svjesnosti Krine. Pokuajte ga shvatiti. Puno vam hvala.

Reinkarnacija U kolovozu 1976. godine, rila Prabhupada je proveo nekoliko tjedana u Bhaktivedanta Manoru, udaljenom dvadeset tri kilometra sjeverno od Londona. U to je vrijeme u svojim prostorijama razgovarao s Mikeom Robinsonom, iz London Broadcasting Company. U ovom razgovoru, koji je nedugo zatim bio emitiran na radiju, rila Prabhupada otkriva da svjesnost Krine nije obredna ceremonija tipa 'ja vjerujem, ti vjeruje''', ve duboki filozofski sustav u kojem je jasno i saeto objanjen nauk o reinkarnaciji. Mike Robinson: Moete li mi rei u to vjerujete to je filozofija Hare Krina pokreta?
39

rila Prabhupada: Da. Svjesnost Krine nije stvar vjere; to je znanost. Prvo trebamo shvatiti razliku izmeu ivog i mrtvog tijela. Koja je razlika? Kad netko umre, duhovna dua, ili ivotna sila, naputa tijelo. U tome je razlika. Zato se tijelo naziva mrtvim". Stoga postoje dvije stvari: jedna je ovo tijelo, a druga ivotna sila u tijelu. Mi govorimo o ivotnoj sili u tijelu. To je razlika izmeu duhovne znanosti o svjesnosti Krine i obine materijalne znanosti. Obinu je ovjeku u poetku veoma teko cijeniti na pokret. Prvo treba shvatiti da je dua i da se razlikuje od tijela. Mike Robinson: Kad emo to shvatiti? rila Prabhupada: Moete shvatiti u bilo kojem trenutku, ali potrebno je malo inteligencije. Na primjer, dijete s vremenom postaje djeak, djeak postaje mladi, mladi postaje zreo ovjek, a zreo ovjek starac. Cijelo to vrijeme, iako se tijelo mijenja od oblika djeteta do oblika starca, smatra sebe istom osobom, s istom osobnou. Tijelo se mijenja, ali stanovnik tijela, dua, ostaje isti. Stoga trebamo logiki zakljuiti da emo, kad nae tijelo umre, dobiti drugo tijelo. To je proces seljenja due. Mike Robinson: Znai li to da prilikom smrti umire samo fiziko tijelo? rila Prabhupada: To je veoma temeljito objanjeno u Bhagavad-giti (2.20): na jayate mriyate va kadacin... na hanyate hanyamane sarire. Mike Robinson: Da li esto citirate? rila Prabhupada: Da, citiramo brojne svete spise. Svjesnost Krine ozbiljna je znanost, a ne obina religija. [obraa se bhakti] Nai taj stih u Bhagavad-giti. Uenik: na jayate mriyate va kadacin nayam bhutva bhavita va na bhuyah ajo nityah sasvato 'yam purano na hanyate hanyamane sarire

Dua se nikada ne raa niti umire. Nije nastala, ne nastaje i nee nastati. Neroena je, vjena, uvijek postojea i prvobitna. Nije ubijena kada je tijelo ubijeno."
40

Mike Robinson: Hvala vam to ste to proitali. Moete li mi objasniti jo neto? Ako dua ne umire, da li svaija dua odlazi Bogu nakon smrti? rila Prabhupada: Ne uvijek. Onaj tko u ovom ivotu razvije odlike potrebne za povratak kui, Bogu, moe otii. Ako nije razvio te odlike, dobiva drugo materijalno tijelo. Postoji 8.400.000 razliitih tjelesnih oblika. Ovisno o svojim eljama i karmi, ivo bie dobiva, po zakonima prirode, odgovarajue tijelo. To je kao kad ovjek dobije neku bolest i zatim od nje oboli. Je li to teko shvatiti? Mike Robinson: Veoma je teko sve to shvatiti. rila Prabhupada: Pretpostavimo da netko dobije boginje. Nakon sedam dana, javljaju se simptomi. Kako se zove to razdoblje? Mike Robinson: Inkubacija? rila Prabhupada: Inkubacija. To ne moete izbjei. Ako obolite od neke bolesti, ona e se razviti, po zakonu prirode. Slino tome, tijekom ovog ivota druite se s razliitim gunama materijalne prirode i to e druenje odluiti koju ete vrstu tijela dobiti u sljedeem ivotu. To se odvija strogo po zakonima prirode. Svi se nalaze pod upravom zakona prirode. Iako potpuno ovisni, ljudi zbog neznanja misle da su slobodni. Nisu slobodni; zamiljaju da su slobodni, ali su potpuno pod kontrolom zakona prirode. Vae djelatnosti pobone ili bezbone odreuju kakav e biti va sljedei ivot. Mike Robinson: Vaa milosti, moete li se na trenutak vratiti na to? Rekli ste da nitko nije slobodan. elite li rei da, ako ivimo dobrim ivotom, na neki nain gradimo sebi dobru budunost? rila Prabhupada: Da. Mike Robinson: Znai, moemo slobodno izabrati ono za to vjerujemo da je vano? Religija je vana, jer ako vjerujemo u Boga i vodimo dobar ivot ... rila Prabhupada: To nije stvar vjere. Ne mijeajte vjeru u to. To je zakon. Na primjer, postoji vlada. Moete ili ne morate u nju vjerovati, ali ako prekrite zakon, vlada e vas kazniti. Slino tome, vjerovali ili ne, Bog postoji. Ako ne
41

vjerujete u Boga i neovisno radite sve to hoete, bit ete kanjeni po zakonima prirode. Mike Robinson: Razumijem. Je li vano koju religiju ispovijedate? Je li vano da ste Krinin bhakta? rila Prabhupada: To nije pitanje religije. To je pitanje znanosti. Vi ste duhovno bie, ali ste materijalno uvjetovani i zato ste pod kontrolom zakona materijalne prirode. Moete vjerovati u kransku religiju, a ja u hindusku, ali to ne znai da ete vi ostarjeti, a ja neu. Mi govorimo o znanosti o starenju. To je prirodni zakon. Vi neete ostarjeti zato to ste kranin, niti u ja ostati mlad zato to sam hindus. Svatko stari. Slino tome, svi zakoni prirode vrijede za svakoga. Nije vano vjerujete li u ovu ili onu religiju. Mike Robinson: Vi tvrdite da postoji samo jedan Bog, koji upravlja svima nama? rila Prabhupada: Postoji jedan Bog i jedan prirodni poredak i svi smo podvrgnuti tom prirodnom poretku. Mi se nalazimo pod kontrolom Svevinjega. Ako mislimo da smo slobodni ili da moemo initi sve to poelimo, to je naa ludost. Mike Robinson: Shvaam. Moete li mi objasniti u emu je razlika ako je netko lan Hare Krina pokreta? rila Prabhupada: Pokret svjesnosti Krine namijenjen je onima koji ele ozbiljno shvatiti ovu znanost. Mi nipoto nismo sektaka grupa. Ne. Svatko se moe pridruiti. Studenti s fakulteta mogu biti primljeni. Moete biti kranin, hindus ili musliman, nije vano. Pokret svjesnosti Krine prima svakoga tko eli shvatiti znanost o Bogu. Mike Robinson: Kad bi netko nauio da bude Hare Krina osoba, to bi mu to donijelo? rila Prabhupada: Poelo bi njegovo pravo obrazovanje. Prvo trebate shvatiti da ste duhovna dua i da zato mijenjate tijelo. To je ABC duhovnog razumijevanja. Kad vae tijelo umre, kad bude uniteno, vi ne umirete. Dobivate drugo tijelo, kao to mijenjate kaput i koulju. Ako me sutra posjetite u drugoj koulji i drugom kaputu, znai li to da ste druga osoba? Ne. Slino tome, prilikom svake smrti mijenjate svoje tijelo, ali vi, duhovna dua u tijelu, ostajete
42

isti. To trebate shvatiti; onda moete dalje napredovati u znanosti o svjesnosti Krine. Mike Robinson: Poinjem shvaati, ali teko mi je shvatiti kako se to moe povezati s velikim brojem vaih ljudi koje vidamo u Oxford Streetu kako dijele Hare Krina knjige. rila Prabhupada: Te su knjige napisane s namjerom da uvjere ljude u potrebu za duhovnim ivotom. Mike Robinson: I vas zaista nije briga hoe li se ljudi pridruiti Hare Krina pokretu ili ne? rila Prabhupada: To nije vano. Naa je misija da ih obrazujemo. Ljudi nemaju znanje; ive u raju za budale, mislei da je sa smru tijela sve svreno. To je ludost. Mike Robinson: U biti, samo im elite rei da postoji duhovna dimenzija ivota? rila Prabhupada: Mi vam prvenstveno elimo rei da niste tijelo, da je tijelo va prekriva (vaa koulja i kaput) i da ivite u tijelu. Mike Robinson: Da, mislim da sam sada shvatio. Rekli ste da nain na koji ivimo utjee na na ivot poslije smrti, da postoje zakoni prirode koji odreuju na idui ivot. Kako se odvija proces seljenja due? rila Prabhupada: Proces je veoma suptilan. Duhovna je dua nevidljiva naim materijalnim oima. Atomske je veliine. Nakon unitenja grubog tijela, nainjena od osjetila, krvi, kostiju, masti itd., suptilno tijelo sainjeno od uma, inteligencije i ega nastavlja djelovati. Tako u trenutku smrti suptilno tijelo prenosi malu duhovnu duu u drugo grubo tijelo. Proces se moe usporediti sa zrakom koji prenosi miris. Nitko ne moe vidjeti odakle dolazi miris rue, ali znamo da ga prenosi zrak. Ne moete vidjeti kako, ali se ipak zbiva. Slino tome, proces seljenja due veoma je suptilan. U skladu sa stanjem uma u trenutku smrti, siuna duhovna dua ulazi u maternicu majke sa sjemenom oca i potom razvija odreenu vrstu tijela, koje daje majka. Moe biti ljudsko bie, maka, pas ili bilo to drugo. Mike Robinson: Tvrdite li da smo prije ovog ivota bili neto drugo? rila Prabhupada: Da.
43

Mike Robinson: I sljedeeg se puta vraamo kao neto drugo? rila Prabhupada: Da, jer ste vjeni. U skladu sa svojim djelovanjem, jednostavno mijenjate tijela. Zato trebate eljeti saznati kako moete okonati taj proces i ostati u svom izvornom, duhovnom tijelu. To je svjesnost Krine. Mike Robinson: Razumijem. Dakle, ako postanem svjestan Krine, ne izlaem se opasnosti da se ponovo rodim kao pas? rila Prabhupada: Ne. [obraa se bhakti] Nai stih janma karma ca me divyam... Uenik: janma karma ca me divyam evam yo vetti tattvatah tyaktva deham punar janma naiti mam eti so 'rjuna Onaj tko poznaje transcendentalnu prirodu Moje pojave i djelatnosti po naputanju tijela vie se ne raa u materijalnom svijetu, ve dostie Moje vjeno prebivalite, o Arjuna." (Bg. 4.9) rila Prabhupada: Bog kae: Onaj tko Me spozna oslobada se raanja i umiranja." Ali Boga ne moemo spoznati materijalistikom spekulacijom. To nije mogue. Osoba se mora prvo uzdii na duhovni nivo. Tada dobiva inteligenciju potrebnu za razumijevanje Boga. Kad shvati Boga, vie ne dobiva materijalno tijelo, ve se vraa kui, Bogu. ivi vjeno i ne mijenja tijelo. Mike Robinson: Razumijem. Sada ste dva puta naveli vae spise. Odakle oni potjeu? Moete li to ukratko objasniti? rila Prabhupada: Nai spisi pripadaju vedskoj literaturi, koja postoji od poetka kreacije. Kad god se pojavi neki novi materijalni proizvod, kao na primjer ovaj mikrofon, pojavljuje se i literatura koja objanjava kako njime treba rukovati. Zar nije tako? Mike Robinson: Da, tako je. rila Prabhupada: I ta literatura prati stvaranje mikrofona. Mike Robinson: Da.
44

rila Prabhupada: Slino tome, vedska literatura pojavljuje se sa stvaranjem svemira, da bi objasnila kako s njim trebamo postupati. Mike Robinson: Razumijem. Znai, ovi spisi postoje od poetka kreacije. Sada bismo mogli prijei na neto to vjerujem da vas jako ogoruje. U emu je glavna razlika izmeu svjesnosti Krine i drugih istonjakih disciplina koje se nauavaju na Zapadu? rila Prabhupada: Mi slijedimo izvorne svete spise, a oni izmiljaju vlastite. U tome je razlika. Kad god postoji neko pitanje o duhovnim temama, morate potraiti odgovor u izvornim spisima, a ne u spisima varalica. Mike Robinson: to je s pjevanjem Hare Krina, Hare Krina... rila Prabhupada: Pjevanje Hare Krina najlaki je proces proienja, osobito u ovom dobu, u kojem su ljudi tako tupi da ne mogu lako shvatiti duhovno znanje. Ako netko pjeva Hare Krina, inteligencija mu se proiava i moe shvatiti duhovne stvari. Mike Robinson: Moete li mi rei to vas vodi u vaem radu? rila Prabhupada: Vedski spisi. Mike Robinson: Spisi koje ste citirali? rila Prabhupada: Da, sve je u spisima. Objanjavamo ih na engleskom ali nita ne izmiljamo. Kad bismo izmislili znanje, sve bismo pokvarili. Vedska se literatura moe usporediti s literaturom koja objanjava kako trebamo postaviti ovaj mikrofon. Ona Kae: Postupi ovako, neki vijci trebaju biti na ovoj strani, oko metala." Ne moemo nita mijenjati; inae bismo sve pokvarili. Budui da nita ne izmiljamo, jednostavno trebate proitati neku od naih knjiga i primiti pravo duhovno znanje. Mike Robinson: Kako filozofija svjesnosti Krine moe utjecati na nain ivota ljudi? rila Prabhupada: Moe ih osloboditi patnje. Ljudi pate, jer pogreno smatraju sebe tijelom. Ako mislite da ste va kaput i koulja i briljivo ih perete, ali zaboravite jesti, hoete li biti sretni?
45

Mike Robinson: Ne, ne bih bio. rila Prabhupada: Slino tome, svatko jednostavno pere tjelesni kaput i koulju", ali zaboravlja na duu unutar tijela. Nitko ne zna to se nalazi unutar tjelesnog kaputa i koulje". Pitajte bilo koga to je i on e vam rei: ja sam Englez" ili ja sam Indijac". Ali ako kaemo: Vidim da imate englesko ili indijsko tijelo, ali to ste vi?" to ne mogu rei. Mike Robinson: Razumijem. rila Prabhupada: Suvremena se civilizacija temelji na pogrenom razumijevanju da je tijelo jastvo (dehatmabuddhi). To je mentalitet maaka i pasa. Pretpostavimo da pokuavam ui u Englesku, a vi me zaustavite na granici i kaete: Ja sam Englez, ali vi ste Indijac. Zato ste doli ovdje?", a pas laje: Vau, vau, zato dolazi?", kakva je razlika u mentalitetu? Pas misli da je on pas, a ja stranac, a vi mislite da ste vi Englez, a ja Indijac. Nema razlike u mentalitetu. Ako drite ljude u tami pseeg mentaliteta i izjavljujete da civilizacija napreduje, potpuno ste obmanuti. Mike Robinson: Prijeimo sada na drugu temu. Koliko mogu razabrati, Hare Krina pokret se brine za dijelove svijeta u kojima ljudi pate. rila Prabhupada: Da, samo se mi brinemo. Drugi jednostavno izbjegavaju glavne probleme: roenje, starost, bolest i smrt. Drugi nemaju rjeenje za te probleme. Samo priaju besmislice. Zavode ljude. Dre ih u tami. Ponimo im davati malo svjetla! Mike Robinson: Da, ali osim pruanja duhovnog prosvjetljenja, brinete li se i za fiziko blagostanje ljudi? rila Prabhupada: Duhovnu dobrobit automatski slijedi fiziko blagostanje. Mike Robinson: Kako to? rila Prabhupada: Pretpostavimo da imate auto. Prirodno vodite brigu o autu, kao o sebi, ali se ne poistovjeujete s autom. Ne kaete: Ja sam auto." To je besmisleno. Ali ljudi to rade. Previe vode brigu o tjelesnom autu", mislei da je auto jastvo. Zaboravljaju da se razlikuju od auta i da kao duhovna dua imaju drugaije dunosti. Kao to nitko ne moe piti benzin i biti zadovoljan, nitko ne moe nai
46

zadovoljstvo u tjelesnim djelatnostima. Mora nai pravu hranu za duu. Ako misli: Ja sam auto i moram piti benzin", smatraju ga ludim. Slino tome, onaj tko misli da je tijelo i pokuava nai sreu u tjelesnim zadovoljstvima, takoer je lud. Mike Robinson: elio bih da mi objasnite jedan citat. Prije nego to sam doao, vai su ljudi mi dali ovu knjigu u kojoj kaete da je ... religija bez racionalne osnove samo sentiment". Moete li to objasniti? rila Prabhupada: Veina religioznih ljudi kae vjerujemo...", ali kakva je vrijednost tog vjerovanja? Moete vjerovati u neto to ustvari nije istina. Na primjer, neki krani kau: Vjerujemo da ivotinje nemaju duu." To nije istina. Vjeruju da ivotinje nemaju duu, jer ele jesti ivotinje, ali, ustvari, ivotinje imaju duu. Mike Robinson: Kako znate da ivotinja ima duu? rila Prabhupada: I vi moete znati. Mogu vam pruiti znanstveni dokaz: ivotinja jede i vi jedete; ivotinja spava i vi spavate; ivotinja se razmnoava i vi se razmnoavate; ivotinja se brani i vi se branite. U emu je onda razlika izmeu vas i ivotinje? Kako moete rei da vi imate duu, a ivotinja ne? Mike Robinson: To u potpunosti uviam, ali kranski spisi kau... rila Prabhupada: Ne mijeajte spise u to; to je pitanje zdravog razuma. Pokuajte shvatiti. ivotinja jede i vi jedete; ivotinja spava i vi spavate; ivotinja se brani i vi se branite; ivotinja se razmnoava i vi se razmnoavate; ivotinja ima djecu i vi imate djecu; ivotinja ima ivotni prostor i vi imate ivotni prostor. Ako poreete tijelo ivotinje, pojavljuje se krv. Ako poreete svoje tijelo, pojavljuje se krv. Sve te slinosti postoje. Zato onda poriete jednu jedinu slinost, prisutnost due? To nije logino. Prouavali ste logiku? U logici postoji neto to se zove analogija. Analogija je proces izvoenja zakljuaka na temelju brojnih slinosti. Ako izmeu ljudskih bia i ivotinja postoji toliko mnogo slinosti, zato poricati jednu slinost? To nije logino. To nije znanost.
47

Mike Robinson: Ali ako uzmete taj argument i upotrijebite ga na drugi nain... rila Prabhupada: Nema drugog naina. Ako ne raspravljate na temelju logike, niste razboriti. Mike Robinson: U redu, ali poimo od druge pretpostavke. Pretpostavimo da ljudsko bie nema duu... rila Prabhupada: Onda morate objasniti razliku izmeu ivog i mrtvog tijela. To sam ve na poetku objasnio. im ivotna sila, dua, napusti tijelo, ak ni najljepe tijelo nema nikakvu vrijednost. Nitko ne mari za njega; bacaju ga. Ali ako vam sada dotaknem kosu, doi e do borbe. To je razlika izmeu ivog i mrtvog tijela. U ivom tijelu postoji dua, u mrtvom ne. im dua napusti tijelo, tijelo nema vrijednosti. Beskorisno je. To nije teko shvatiti, ali ak su i najvei tobonji znanstvenici i filozofi previe tupoglavi da bi to shvatili. Suvremeno je drutvo u veoma jadnom stanju. Nema ovjeka s pravim mozgom. Mike Robinson: Mislite na znanstvenike koji ne shvaaju duhovnu dimenziju ivota? rila Prabhupada: Da. Prava znanost obuhvaa potpuno znanje o svemu, materijalnom i duhovnom. Mike Robinson: Ali vi ste u svjetovnom ivotu bili kemiar, zar ne? rila Prabhupada: Da, bio sam kemiar u ranim danima. Ali za to nije potrebna velika inteligencija. Svaki ovjek zdravog razuma moe postati kemiar. Mike Robinson: Ali pretpostavljam da smatrate i materijalnu znanost znaajnom, iako su dananji znanstvenici tupoglavi? rila Prabhupada: Materijalna znanost samo je donekle znaajna. Nema sveopi znaaj. Mike Robinson: Razumijem. Mogu li se vratiti na prethodno pitanje? Kad smo se maloprije razili u miljenju, rekli ste: Ne mijeajte spise u to; samo upotrijebite zdrav razum." Ali kakvu ulogu imaju spisi u vaoj religiji? Koliko su vani? rila Prabhupada: Naa je religija znanost. Kad kaemo da dijete izrasta u djeaka, to je znanost. To nije religija. Svako dijete izrasta u djeaka. Gdje tu ima govora o religiji? Svaki
48

ovjek umire. Kad ovjek umre, tijelo postaje beskorisno. Gdje je tu religija? To je znanost. Moete biti kranin, hindus ili musliman, ali kad umrete, vae tijelo postaje beskorisno. To je znanost. Kad va roak umre, ne moete rei: Mi smo krani; vjerujemo da nije umro." Ne, on je umro. Bez obzira jeste li kranin, hindus ili musliman, on je umro. Nae se tvrdnje temelje na razumijevanju da je tijelo vano samo dok se dua nalazi u njemu. Kada dua napusti tijelo, ono postaje beskorisno. Ova se znanost odnosi na svakoga , mi pokuavamo obrazovati ljude na toj osnovi. Mike Robinson: Ali ako sam vas ispravno shvatio, vi obrazujete ljude na isto znanstvenom temelju. Gdje je tu uope religija? rila Prabhupada: Religija je takoer znanost. Ljudi pogreno misle da je religija vjera ja vjerujem". [obraa se bhakti] Potrai u rjeniku rije religija. Uenik: Pod religija, rjenik kae: Priznavanje nadljudske kontrole ili moi, posebno osobnog Boga kome se treba pokoravati, praeno pravilnim duevnim stavom." rila Prabhupada: Da. Religija nas ui kako se trebamo pokoravati vrhovnom upravitelju. Vi moete biti kranin, a ja hindus; to nije vano. Obojica moramo prihvatiti da postoji vrhovni upravitelj. Svatko to mora prihvatiti. To je prava religija. Ne vjerujemo da ivotinje nemaju duu". To nije religija. To je potpuno neznanstveno. Religija je znanstveno razumijevanje vrhovnog upravitelja. Trebamo razumjeti vrhovnog upravitelja i pokoravati Mu se. To je sve. Dobar je graanin onaj tko razumije vladu i pokorava se njezinim zakonima, a lo graanin onaj tko ne mari za vladu. Ako postanete lo graanin, zanemarujui Boje zakone, onda ste bezboni. Ako ste dobar graanin, onda ste religiozni. Mike Robinson: Razumijem. Moete li mi rei to je prema vaem vjerovanju smisao ivota? Zato uope postojimo? rila Prabhupada: Smisao je ivota uivanje. Ali sada ivite na pogrenom nivou ivota i zato umjesto uivanja doivljavate patnju. Svugdje moemo vidjeti borbu za opstanak. Svi se bore, ali kakvo je njihovo uivanje na
49

kraju? Jednostavno pate i umiru. Stoga, iako je ivot namijenjen uivanju, u sadanjem trenutku va ivot nije pun uivanja. Ali ako se uzdignete na pravi, duhovni nivo ivota, onda ete uivati. Mike Robinson: Moete li mi na kraju objasniti neke stadije kroz koje prolazite u duhovnom ivotu? Kroz koje stadije prolazi novi Krinin bhakta? rila Prabhupada: U prvom ste stadiju radoznali. to je pokret svjesnosti Krine? elim ga upoznati." To se naziva raddha, vjera. To je poetak. Zatim se, ako ste ozbiljni, druite s onima koji njeguju to znanje. Nastojite shvatiti njihove misli. Potom pomiljate: Zato ne bih postao jedan od njih?" Kada to postanete, sve vae sumnje ubrzo nestaju. Vaa vjera raste, a vi razvijate pravi ukus za svjesnost Krine. Zato ovi mladii ne idu u kino? Zato ne jedu meso ili ne posjeuju none klubove? Zato to se njihov ukus promijenio. Sada mrze sve te stvari. Na taj nain napredujete. Prvo vjera, zatim druenje s bhaktama, nestanak svih sumnji, vrsta vjera, ukus, spoznaja Boga i na kraju ljubav prema Bogu, savrenstvo. To je prvorazredna religija. Ne neka obredna ceremonija tipa ja vjerujem, ti vjeruje". To nije religija. To je prijevara. Prava religija znai razviti ljubav prema Bogu. To je savrenstvo religije. Mike Robinson: Puno vam hvala na razgovoru. Bilo je zadovoljstvo razgovarati s vama. rila Prabhupada: Hare Krina.

Istina i ljepota rila Prabhupada je prvi put objavio ovaj esej u Indiji 20. studenog 1958. godine u starom, saetom izdanju svog dvotjednog asopisa Back to Godhead. On sadri nezaboravnu priu o tekuoj ljepoti" u kojoj rila Prabhupada na dramatian nain razotkriva temeljno naelo princip ljudske seksualnosti. Ovo prosvjetljujue izlaganje o prirodi istine i ljepote bezvremeno je i zauujui relevantno za osobe koje tragaju za unutarnjim jastvom".
50

Ponekad se raspravlja o tome jesu li istina" i ljepota" spojivi izrazi. Rado bismo eljeli izrei istinu, ali ona nije uvijek lijepa, esto je potresna i neugodna. Kako moemo istovremeno izraziti i istinu i ljepotu? U odgovoru na to moemo rei da su istina" i ljepota" spojivi izrazi. Doista, moemo nedvojbeno ustvrditi da je prava istina, koja je apsolutna, uvijek lijepa. Istina je tako lijepa da privlai svakoga, ak i sebe samu. Tako je lijepa da su mnogi mudraci, sveci i bhakte napustili sve radi nje. Mahatma Gandhi, idol suvremenog svijeta, posvetio je ivot eksperimentiranju s istinom i sve njegove djelatnosti bile su usmjerene ka istini. Zato samo Mahatma Gandhi? Svatko od nas ima tenju ka traganju za istinom, jer je istina ne samo lijepa ve i svemona, sveznajua i posjeduje sve bogatstvo, svu slavu i odvojenost. Naalost, ljudi nemaju znanje o pravoj istini. U ime istine, 99,9% ljudi svih zvanja juri samo za neistinom. Nas, zapravo, privlai ljepota istine, ali smo od pamtivijeka navikli da volimo neistinu koja izgleda kao istina. Zato su svjetovnim osobama istina" i ljepota" nespojivi izrazi. Svjetovna istina i ljepota mogu se objasniti na sljedei nain. Jednom se jedan snaan, vrsto graen ovjek, sumnjivoga karaktera, zaljubio u lijepu djevojku. Djevojka nije bila samo lijepa, ve i svetoga karaktera, i zato joj se nije svidjelo njegovo udvaranje. Meutim, on je zbog svojih poudnih elja bio uporan. Zato ga je ona zamolila da prieka samo sedam dana i odredila vrijeme kad e se nakon toga susresti. ovjek se sloio i s velikom nadom poeo ekati dogovoreno vrijeme. Meutim, sveta je djevojka odluila pokazati pravu ljepotu apsolutne istine na veoma pouan nain. Uzela je veliku koliinu sredstava za ienje i sedam dana bez prestanka obavljala veliku nudu i povraala sve to bi pojela. Uz to je sav proljev i bljuvotine stavljala u posude. Zbog sredstava za ienje, takozvana ljepotica postala je mrava i tanka
51

kao kostur. Koa joj je pocrnjela, a oi upale u duplje. Tako je, u dogovoreno vrijeme, nestrpljivo ekala poudnog ovjeka. On je doao lijepo odjeven i pristojno upitao runu djevojku koju je zatekao tamo gdje je lijepa djevojka s kojom se trebao sastati. Nije je mogao prepoznati. Iako je ona iznova i iznova potvrivala svoj identitet, nije je mogao prepoznati zbog njezina jadnog stanja. Napokon je djevojka rekla snanom ovjeku da je odvojila sastojke svoje ljepote i spremila ih u posude. Takoer mu je rekla da moe uivati u tim sokovima ljepote. Kad je svjetovni poeta zatraio da vidi te sokove ljepote, pokazala mu je skladite s proljevom i bljuvotinama, koji su irili nepodnoljiv smrad. Tako je saznao cijelu priu o tekuoj ljepoti. Na kraju je ovaj ovjek niskog karaktera milou svete djevojke shvatio razliku izmeu sjene i stvarnosti i postao razborit. Poloaj ovog ovjeka nalikuje poloaju svakoga od nas koga privlai lana, materijalna ljepota. Spomenuta djevojka imala je lijepo graeno tijelo u skladu sa eljama svoga uma, ali je bila odvojena od tog privremenog materijalnog tijela i uma. Ustvari, bila je duhovna iskra, kao i mukarac kojega je privukla njezina lana koa. Svjetovni intelektualci i esteti opinjeni su vanjskom ljepotom i privlanou relativne istine i nisu svjesni duhovne iskre koja je istodobno i istina i ljepota. Duhovna je iskra tako lijepa da, kad napusti takozvano lijepo tijelo, koje je ustvari puno izmeta i bljuvotina, nitko ne eli dotai to tijelo, ak ni ako je ukraeno skupocjenom odjeom. Svi mi jurimo za lanom, relativnom istinom, koja je nespojiva s pravom ljepotom. Meutim, prava je istina uvijek lijepa i zadrava isti standard ljepote neogranieni broj godina. Ta je duhovna iskra neunitiva. Ljepota vanjske koe moe se unititi za nekoliko sati snanim sredstvom za ienje, ali je ljepota istine neunitiva i uvijek ista. Naalost, svjetovni umjetnici i intelektualci ne poznaju tu lijepu iskru duha. Ne poznaju ni cijelu vatru koja je izvor tih duhovnih iskri, kao ni odnos izmeu iskri i vatre, koji poprima oblik transcendentalnih zabava. Kad Svemogui
52

Svojom milou razotkrije te zabave ovdje, budalasti ljudi koji ne vide dalje od svojih osjetila, te zabave istine i ljepote poistovjeuju sa spomenutim manifestacijama proljeva i bljuvotina. Tako se u oaju pitaju kako istina i ljepota mogu istovremeno postojati. Svjetovne osobe ne znaju da je cjelokupno duhovno bie predivna osoba koja sve privlai. Nisu svjesni da je On prvobitna sutina, izvor i podrijetlo svega to postoji. Beskrajno male duhovne iskre, kao sastavni djelii tog cjelokupnog duha, kvalitativno su iste po ljepoti i vjenosti, ali cjelina je vjeno cjelina, a djelii su vjeno djelii. To je jedina razlika. Meutim, oboje su krajnja istina, krajnja ljepota, krajnje znanje, krajnja energija, krajnja odvojenost i krajnje obilje. Svaki spis koji ne opisuje krajnju istinu i ljepotu, ak i ako je djelo najveeg svjetovnog pjesnika ili intelektualca, nije nita drugo do riznica proljeva i bljuvotina relativne istine. Pravi su spisi oni koji opisuju krajnju istinu i ljepotu Apsoluta.

Umjetnost umiranja lako su u dananje vrijeme sredstva javnog informiranja opsjednuta nasiljem i smru, nae je gledanje na smrt i umiranje povrno. rila Prabhupada primjeuje: Sve dok je u punoj snazi, ovjek zaboravlja golu istinu o smrti s kojom se mora suoiti." Kako se moemo djelotvorno suoiti s vlastitom smru? U ovom eseju (koji je prvi put objavljen u starom Back to Godheadu 20. travnja 1960. godine) rila Prabhupada objanjava kako drevna uenja rimadBhagavatama daju praktian odgovor. U etnji s ocem, malo dijete neprekidno zapitkuje. Postavlja bezbroj neobinih pitanja i otac ga mora zadovoljiti pravilnim odgovorima. Kad sam u obiteljskom ivotu bio mladi otac, moj drugi sin, koji mi je bio stalni pratilac, zasipao me stotinama pitanja. Jednog je dana pokraj naeg
53

tramvaja prolazila svadbena povorka. etverogodinjak je, kao i obino, upitao kakva je to povorka. Dobio je sve mogue odgovore na svoje tisuu i jedno pitanje o svadbi i na kraju je upitao je li njegov vlastiti otac oenjen! Sva se prisutna starija gospoda glasno nasmijala na to pitanje, iako se djeak zbunio, ne znajui zato se smijemo. U svakom sluaju, djeaka je na neki nain zadovoljio njegov oenjeni otac. Pouka koju moemo izvui iz ovog dogaaja je da je ljudsko bie, kao razumna ivotinja, roeno da postavlja pitanja. to vise pitanja postavlja, to vie napreduje u svojim znanstvenim nastojanjima. Cijela materijalna civilizacija temelji se na tom izvorno velikom broju pitanja koje mladi postavljaju starijima. Kada starije osobe ispravno odgovaraju na pitanja mladih, civilizacija napreduje, korak po korak. Meutim, najinteligentniji se ovjek raspituje to se deava nakon smrti. Manje inteligentni postavljaju manje znaajna pitanja, dok pitanja inteligentnih ljudi seu sve dalje i dalje. Krugu najinteligentnijih ljudi pripadao je i Maharada Parikit, veliki kralj itavog svijeta, kojega je brahmana neoekivano prokleo da za sedam dana umre od zmijskog ujeda. Brahmana koji ga je prokleo bio je samo djeak, ali je ipak bio veoma moan. Nesvjestan znaaja velikoga kralja, budalasto ga je prokleo da umre za sedam dana. Djeakov otac, kojega je kralj uvrijedio, kasnije je alio zbog toga. Kad je kralj saznao za zlokobno prokletstvo, odmah je napustio svoju palau i otiao na obalu Gange, koja je tekla u blizini njegove prijestolnice, kako bi se pripremio za predstojeu smrt. Budui da je bio veliki kralj, skoro svi veliki mudraci i uenjaci okupili su se na mjestu na kojem je kralj postio prije naputanja svoga smrtnog tijela. Na kraju je stigao i ukadeva Gosvami, najmlai svetac u to doba, i bio jednoglasno izabran za predstojnika skupa, iako je njegov veliki otac takoer bio prisutan. Kralj je s potovanjem ponudio ukadevi Gosvamiju najvie poasno mjesto i postavio mu pitanja o naputanju ovoga smrtnog svijeta, koji je trebao napustiti za sedam dana. Veliki kralj,
54

kao dostojan potomak Pandava, velikih bhakta, postavio je velikome mudracu ukadevi sljedea vana pitanja: Dragi moj gospodine, ti si najvei transcendentalist i zato te ponizno molim, dopusti mi da ti postavim pitanja o mojim dunostima u ovom trenutku. Ja sam na pragu smrti. to trebam uiniti u ovom presudnom asu? Molim te, reci mi, gospodaru moj, to trebam sluati, to oboavati i koga se sada sjeati? Veliki mudrac kao to si ti ne boravi u domu obiteljskog ovjeka vie nego to je potrebno. Stoga sam veoma sretan to si milostivo doao u vrijeme moje smrti. Molim te, uputi me u ovom presudnom trenutku." Na kraljevu usrdnu molbu, veliki je mudrac autoritativno odgovorio na njegova pitanja, jer je bio veliki transcendentalni uenjak obdaren svim dobrim odlikama, kao dostojan sin Badarayane, Vyasadeve, izvornog sastavljaa vedske knjievnosti. ukadeva Gosvami ree: Dragi moj kralju, tvoja su pitanja veoma vana i blagotvorna za sve ljude svih vremena. Takva su najuzvienija pitanja znaajna, jer ih potvruju uenja vedanta-darsane, zakljuka vedskog znanja. Ona su atmavit-sammatah, to znai da osloboene due, koje imaju potpuno znanje o svom duhovnom identitetu, postavljaju takva vana pitanja kako bi rasvijetlile znanje o Transcendenciji." rimad-Bhagavatam je prirodni komentar na veliku Vedanta (ili ariraka) sutru, koju je sastavio rila Vyasadeva. Vedanta-sutra je najuzvieniji vedski spis i sadri sutinu osnovnih pitanja o transcendentalnom predmetu duhovnog znanja. Ali kada je rila Vyasadeva sastavio ovu veliku raspravu, njegov um nije bio zadovoljan. Tada je susreo ri Naradu, svog duhovnog uitelja, koji mu je savjetovao da opie Boansku Osobu. Primivi taj savjet, Vyasadeva je meditirao na poelo bhakti-yoge, koje mu je jasno pokazalo to je Apsolut, a to relativnost, maya. Spoznavi savreno njihovu prirodu, sastavio je veliku pripovijest rimad-Bhagavatam, predivni Bhagavatam, koji poinje sa stvarnim povijesnim injenicama iz ivota Maharade Parikita.
55

Vedanta-sutra poinje kljunim pitanjem o Transcendenciji. Athato brahma-jijnasa: Sada se trebamo raspitivati o Brahmanu, ili Transcendenciji." Sve dok je u punoj ivotnoj snazi, ovjek zaboravlja golu istinu o smrti s kojom se mora suoiti. Budalast ovjek ne postavlja pitanja o pravim problemima ivota. Svatko misli da nikada nee umrijeti, iako svakog trena pred oima vidi svjedoanstva smrti. To je razlika izmeu animalizma i humanizma. ivotinja kao jarac ne osjea predstojeu smrt. Premda mu kolju brata, on e, primamljen ponuenom zelenom travom, mirno stajati ekajui da ga sljedeeg zakolju. S druge strane, ako ljudsko bie vidi da neprijatelj ubija njegove blinje, borit e se da spasi brata ili e, ako je mogue, otii da spasi vlastiti ivot. To je razlika izmeu ovjeka i jarca. Inteligentan ovjek zna da je smrt roena s njegovim roenjem. Zna da umire svakog trena i da e zavrni udarac biti zadan im se njegov ivotni vijek okona. Zato se priprema za sljedei ivot ili osloboenje od bolesti uzastopna raanja i umiranja. Meutim, budalast ovjek ne zna da se ljudski oblik ivota dostie nakon niza prolih roenja i smrti koje nameu zakoni prirode. Ne zna da je ivo bie vjeno, da se ne raa i ne umire. Roenje, smrt, starost i bolest izvana su nametnuti ivom biu zato to je u dodiru s materijalnom prirodom i to je zaboravilo svoju vjenu, boansku prirodu i kvalitativno jedinstvo s Apsolutnom Cjelinom. Ljudski ivot prua priliku za spoznaju te vjene injenice, istine. Tako nam na samom poetku Vedanta-sutra savjetuje da se sada, kada imamo ovaj dragocjeni oblik ljudskog ivota, raspitujemo o tome to je Brahman, Apsolutna Istina. Nedovoljno inteligentan ovjek ne raspituje se o transcendentalnom ivotu. Umjesto toga, raspituje se o raznim nevanim stvarima koje se ne tiu njegova vjenog postojanja. Od samog poetka svog ivota trai odgovore od majke, oca, uitelja, knjiga i raznih drugih izvora, ali ne dobiva prava obavjetenja o svom stvarnom ivotu.
56

Kao to smo ve spomenuli, Maharada Parikit bio je upozoren da e umrijeti za sedam dana i odmah je napustio svoju palau kako bi se pripremio za sljedei stadij. Kralj je imao za to na raspolaganju sedam dana, ali mi, iako znamo da emo sigurno umrijeti, ne znamo tono kad e nas smrt snai. Ja ne znam hou u sljedeem trenutku umrijeti. ak ni tako veliki ovjek kao to je Mahatma Gandhi nije mogao predvidjeti da e u sljedeih pet minuta umrijeti, niti su njegovi veliki pratioci mogli naslutiti njegovu skoru smrt. A ipak, sva se takva gospoda predstavlja kao veliki voe ljudi. Za razliku od ovjeka, ivotinja nema znanje o ivotu i smrti. ovjek, u pravom smislu te rijei, raspituje se o sebi i o tome to je. Odakle je doao i gdje odlazi nakon smrti? Zato je izloen trostrukim bijedama, iako ih ne eli? ovjek se od djetinjstva raspituje o tako puno stvari, ali nikada se ne raspituje o pravoj sutini ivota. To je animalizam. Kad se radi o etiri naela ivotinjskog ivota, nema razlike izmeu ovjeka i ivotinje, jer svako ivo bie jede, spava, strahuje i razmnoava se. Ali samo je ljudski ivot namijenjen raspitivanju o vjenom ivotu i Transcendenciji. Ljudsko je bie stvoreno za istraivanje vjenog ivota i Vedanta-sutra mu savjetuje da to uini sad ili nikad. Ako to propusti, sigurno e se po zakonima prirode ponovo vratiti u ivotinjsko kraljevstvo. Zato se budalasti ovjek, iako naizgled ini napredak u materijalnoj znanosti jedenju, spavanju, strahovanju i razmnoavanju po zakonu prirode ne moe osloboditi okrutnih ruku smrti. Zakon prirode djeluje pod kontrolom triju guna vrline, strasti i neznanja. Oni koji ive u vrlini, uzdiu se na viu, duhovnu razinu ivota, oni koji ive u strasti zadravaju svoj sadanji poloaj u materijalnom svijetu, a oni koji ive u neznanju sigurno se degradiraju u nie vrste ivota. Suvremeno ureenje ljudske civilizacije opasno je, jer ne prua obrazovanje o sutinskim naelima ivota. Poput ivotinja, ljudi ne znaju da e po zakonima prirode biti zaklani. Zadovoljni su busenom zelene trave, ili s takozvanim veselim ivotom, poput jarca koji eka u klaonici. S obzirom na takvo stanje ljudskog ivota, mi
57

ponizno nastojimo spasiti ljudsko bie porukom Back to Godheada. Ova metoda nije izmiljena. Ako nam uope predstoji doba stvarnosti, ova poruka Back to Godheada poetak je tog doba. Prema ri ukadevi Gosvamiju, grihamedhi, osoba koja je poput jarca u klaonici vezana za obitelj, drutvo, zajednicu, narod ili ovjeanstvo u cjelini, u pogledu problema i potreba ivotinjskog ivota-jedenja, spavanja, strahovanja i razmnoavanja-i koja nema znanje o Transcendenciji, nije bolja od ivotinje. Moe se raspitivati o fizikim, politikim, gospodarskim, kulturnim ili obrazovnim pitanjima, privremenog, materijalnog znaaja, ali ako se ne raspituje o poelima transcendentalnog ivota, treba se smatrati slijepcem koji je noen neobuzdanim ulima i koji e uskoro pasti u jamu. To je opis grihamedhija. Suprotnost je grihamedhyu grihastha. Grihastha arama, ili okrilje duhovnog obiteljskog ivota, dobro je kao i ivot sannyasija, pripadnika odvojenog reda ivota. Bez obzira je li netko obiteljski ovjek ili sannyasi, treba postavljati znaajna pitanja. Sannyasi je laan ako se ne zanima za postavljanje sutinskih pitanja, a grihastha je vjerodostojan ako je sklon takvom raspitivanju. Meutim, grihamedhija zanimaju samo ivotinjske potrebe ivota. Po zakonima prirode, ivot grihamedhaja pun je bijede, dok je ivot grihasthe pun sree. Ali u suvremenoj ljudskoj civilizaciji, grihamedhiji se predstavljaju kao grihasthe. Zato trebamo znati tko je tko. Grihamedhijev je ivot pun poroka, jer ne zna kako treba voditi obiteljski ivot. Ne zna da je pod kontrolom moi koja upravlja i nadzire njegove djelatnosti i nema pojma o svom buduem ivotu. Grihamedhi je slijep za svoju budunost i nije sklon postavljanju sutinskih pitanja. Sputan je okovima vezanosti za lane stvari s kojima dolazi u dodir u svom privremenom postojanju i to je njegova jedina kvalifikacija. Nou, takvi grihamedhiji trate svoje dragocjeno vrijeme na spavanje ili zadovoljavanje svojih seksualnih nagona gledajui filmove ili posjeujui klubove i kockarnice u kojima se preputaju enama i alkoholu. Tijekom dana,
58

uludo troe svoj dragocjeni ivot na zgrtanje novca ili, ako imaju dovoljno novaca, na pruanje udobnosti lanovima svoje obitelji. Njihov ivotni standard i osobne potrebe poveavaju se s poveanjem osobnog dohotka. Nema kraja njihovim trokovima i nikada im nije dosta. Tako dolazi do neogranienog nadmetanja u gospodarskom razvoju, a mir iezava iz ljudskog drutva. Svatko se bavi istim problemima zaraivanja i troenja, ali u sutini, mora ovisiti o milosti majke prirode. Kada doe do opadanja uroda ili prirodnih nepogoda, jadni planski politiar krivi za to okrutnu prirodu, ali ne istrauje tko i kako upravlja zakonima prirode. To paljivo izbjegava. Meutim, Bhagavad-gita objanjava da zakonima prirode upravlja Apsolutna Boanska Osoba. Sam Bog upravlja prirodom i njezinim zakonima. Ambiciozni materijalisti katkada istrauju dio zakona prirode, ali nikada se ne pitaju tko je tvorac tih zakona. Veina njih ne vjeruje u postojanje apsolutne osobe, ili Boga koji upravlja zakonima prirode. Istrauju naela interakcija razliitih elemenata, ali zanemaruju vrhovne smjernice koje omoguuju takve interakcije. O tome ne postavljaju pitanja niti imaju odgovore. Meutim, druga izreka Vedanta-sutre daje odgovor na sutinsko pitanje o Brahmanu, tvrdei da je Vrhovni Brahman, Vrhovna Transcendencija, Onaj iz kojega sve nastaje. Konano, On je Vrhovna Osoba. Budalasti grihamedhi ne oskudijeva samo u znanju o prolaznoj prirodi odreene vrste tijela koje je dobio, ve je i slijep za pravu prirodu zbivanja u svakodnevnom ivotu. Moe vidjeti da je njegov otac, majka, roak ili susjed umro, a ipak se ne pita hoe li ostali lanovi njegove obitelji umrijeti. Ponekad je svjestan da e svi lanovi njegove obitelji umrijeti danas ili sutra, kao i on sam. Moe znati da je cijela predstava obitelji, zajednice, drutva, naroda itd. samo prolazan mjehuri u zraku, bez trajne vrijednosti. A ipak luduje za takvim privremenim stvarima i ne obraa panju na znaajna ivotna pitanja. Nema znanje o odreditu nakon smrti. Naporno radi kako bi zadovoljio privremene potrebe svoje obitelji, drutva ili naroda, ali nikada ne ini nita za
59

svoju budunost, niti za budunost drugih koji e napustiti ovaj stadij ivota. U javnim vozilima, kao to su vlakovi, susreemo nepoznate ljude, sjedimo s njima i nakratko postajemo lanovi istog vozila, ali tijekom vremena razdvajamo se i nikad se vie ne susretnemo. Slino tome, tijekom dugog prolaznog ivota, dobivamo privremeni smjetaj u takozvanoj obitelji, zemlji ili drutvu, ali kad vrijeme istekne, protiv svoje volje se razdvajamo jedni od drugih, i nikad se vie ne susretnemo. Postoji toliko mnogo pitanja vezanih uz privremene ivotne situacije i nae prijatelje u njima, ali grihamedhi se nikada ne raspituje o stvarima trajne prirode. Svi smo zauzeti pravljenjem dugotrajnih planova na raznim vodeim poloajima, nesvjesni trajne prirode stvari takve kakve jesu. ripada ankaracarya, koji je osobito nastojao raspriti to neznanje u drutvu i koji je zastupao kult duhovnog znanja o sveproimajuem neosobnom Brahmanu, rekao je u oaju: Djeca se igraju, mladii se zabavljaju s djevojkama, a starci ozbiljno razmiljaju kako da isprave promaeni ivot ispunjen borbom. Ali, naalost, nitko nije spreman da se ozbiljno raspituje o znanosti o Brahmanu, Apsolutnoj Istini." ri ukadeva Gosvami, kojega je Maharada Parikit zamolio da ga poui, odgovorio je na kraljeva pitanja savjetujui mu sljedee: tasmd bharata sarvatma bhagavan isvaro harih srotavyah kirtitavyas ca smartavyas cecchatabhayam O potome Bharate, dunost je smrtnog ovjeka da se raspituje o Svevinjem, slua o Svevinjem, slavi Svevinjeg i meditira na Svevinjeg, koji privlai sve jer u potpunosti posjeduje sve obilje. On se zove Hari, jer samo On moe osloboditi ivo bie uvjetovanog postojanja. Ako se elimo osloboditi uvjetovanog postojanja, moramo se raspitivati o
60

Apsolutnoj Istini, tako da nam milostivo daruje ivot savrene slobode." (rimad-Bhagavatam 2.1.5) ri Sukadeva Gosvami posebno je upotrijebio etiri rijei da bi ukazao na Apsolutnu Boansku Osobu. Te rijei razluuju Apsolutnu Osobu, Parabrahman, od drugih osoba koje su iste prirode kao On. Apsolutna Boanska Osoba je oslovljena kao sarvatma, sveproimajua, jer nitko nije odvojen od Njega, iako nije svatko toga svjestan. Boanska Osoba u obliku Svoje potpune ekspanzije prebiva u srcu svih ivih bia kao Paramatma, Nad-dua, zajedno s individualnom duom. Zato svaka individualna dua ima prisan odnos s Njim. Zaboravivi taj vjeno postojei bliski odnos s Njim, od pradavnih vremena ivi uvjetovanim ivotom. Ali Svevinji, kao Bhagavan, vrhovna osoba, moe odmah uzvratiti na poziv bhakte. On je savrena osoba i stoga su Njegova ljepota, obilje, slava, snaga, znanje i odvojenost neogranieni izvori transcendentalnog blaenstva za individualnu duu. Individualnu duu privlae sva ta obilja kad ih nesavreno oituju druge uvjetovane due, ali ne nalazi zadovoljstvo u takvim nesavrenim oitovanjima i zato neprekidno traga za savrenim. Nita se ne moe usporediti s ljepotom, znanjem i odvojenou Boanske Osobe. Povrh svega, On je ivara, vrhovni upravitelj. Mi se sada nalazimo pod upravom policije velikoga kralja. Policijska uprava nametnuta nam je zbog naeg nepokoravanja zakonu. Ali Gospodin je Hari i stoga moe uzrokovati nestanak naeg uvjetovanog ivota dajui nam punu slobodu u duhovnom postojanju. Zato je dunost svakog ovjeka da postavlja pitanja o Njemu i tako se vrati Bogu.

Istraivanje due Godine 1972., u Windsoru (Ontario), odrana je rasprava o problemima vezanim uz pokuaj utvrivanja tonog trenutka smrti". U raspravi su sudjelovali uveni kirurg za srane bolesti dr. Wilfred G. Bigelow, sudac Vrhovnog suda
61

Ontaria Edson L. Haines i predsjednik Sveuilita u Windsoru J. Francis Leddy. Dr. Bigelow je podrao miljenje o postojanju due i zauzeo se za sustavno istraivanje prirode due i njezina podrijetla. Komentari dr. Bigelowa i drugih sudionika u raspravi kasnije su bili objavljeni u Montreal Gazette. Kada je rila Prabhupada proitao taj lanak, napisao je pismo dr. Bigelowu i ponudio mu osnovno vedsko znanje o dui, predloivi mu praktinu metodu za znanstveno razumijevanje due. Slijede lanak iz Gazettea i odgovor rila Prabhupade. Naslov iz Gazettea: Kirurg za srane bolesti eli saznati to je dua

WINDSOR uveni kanadski kirurg za srane bolesti izjavljuje kako vjeruje da u tijelu postoji dua, koja odlazi u trenutku smrti i smatra da bi teolozi trebali pokuati saznati neto vie o njoj. Dr. Wilfred G. Bigelow, nadstojnik kardiovaskularnoga kirurkog odjela u torontskoj bolnici rekao je da kao osoba koja vjeruje u postojanje due" misli kako je dolo vrijeme za skidanje vela tajne i utvrivanje to je dua". Bigelow je bio sudionik rasprave u Essex County MedicalLegal Society posveene problemima vezanim uz pokuaje utvrivanja tonog trenutka smrti. To je postalo pitanje od ivotne vanosti u doba presaivanja srca i drugih organa, u sluajevima kada darivatelji neizbjeno umiru. Kanadsko medicinsko udruenje donijelo je diljem prihvaenu definiciju smrti kao trenutak u kojem pacijent u komi ne odgovara ni na kakve podraaje, a slika modanih valova na ekranu pokazuje ravnu crtu. Raspravi su prisustvovali i sudac Vrhovnog suda Ontaria, gospodin Edson L. Haines, i predsjednik Sveuilita u Windsoru, J. Francis Leddy. Osvrui se opirnije na pitanja koja je pokrenuo tijekom rasprave, Bigelow je u kasnijem razgovoru izjavio da ga je
62

njegovo tridesetdvogodinje iskustvo kirurga nesumnjivo uvjerilo u postojanje due. Postoje sluajevi kad ste prisutni u trenutku kad ljudi prelaze iz stanja ivota u smrt i tada se zbivaju tajanstvene promjene." Jedna od najprimjetljivijih je iznenadan nestanak ivota ili sjaja u oima. One postaju tupe i doslovno beivotne." Teko je potkrijepiti svjedoanstvima ono to vidite. Ne mislim da se to moe dobro dokumentirati." Bigelow, koji je u svijetu postao slavan po svom pionirskom radu na kirurkoj tehnici dubokog zamrzavanja", poznatoj kao hipotermija, i po operacijama sranih zalistaka, rekao je da istraivanje due" trebaju preuzeti teologija i srodne discipline na sveuilitu. Tijekom rasprave, Leddy je izjavio da duu, ako postoji, neete vidjeti. Neete je pronai." Ako postoji princip ivotnosti ili ivota, to je on? Problem lei u tome to dua nije smjetena na jednome mjestu, geografski. Ona je prisutna svugdje, a ipak nigdje u tijelu." Bilo bi lijepo poeti s pokusima, ali ne znam kako ete prii bilo kojoj od tih stvari", rekao je Leddy i izjavio da ga rasprava podsjea na sovjetskog kozmonauta koji je na povratku sa svemirskog putovanja rekao da nema Boga, jer Ga gore nije vidio. Moda je tako", rekao je Bigelow ali u suvremenoj medicini, kad god naiemo na neto to ne moemo objasniti, moto glasi pronai odgovor, odnesi to u laboratorij, odnesi negdje gdje moe otkriti istinu." Prema Bigelowu, sredinje pitanje glasi: Gdje je dua i odakle dolazi?" rila Prabhupada predstavlja vedsko svjedoanstvo Dragi dr. Bigelow, Molim vas, primite moje pozdrave. Nedavno sam u Gazetteu proitao lanak Rae Corellija pod naslovom Kirurg za srane bolesti eli saznati to je dua", koji je bio veoma zanimljiv.
63

Vai komentari odaju veliki uvid i tako sam pomislio da vam o tome piem. Moda znate da sam ja osniva-acarya Meunarodnog drutva za svjesnost Krine. Imam nekoliko hramova u Kanadi u Montrealu, Torontu, Vancouveru i Hamiltonu. Posebna svrha ovog pokreta svjesnosti Krine jest pouavanje svake due o njezinu izvornom, duhovnom poloaju. Dua je nesumnjivo prisutna u srcu ivog bia i izvor je svih energija koje odravaju tijelo. Energija due iri se itavim tijelom i poznata je kao svjesnost. Budui da svjesnost iri energiju due po itavom tijelu, moemo osjeati bolove ili zadovoljstvo u bilo kojem dijelu tijela. Dua je osobna i seli se iz jednog tijela u drugo, kao to osoba prelazi iz djetinjstva u djeatvo, iz djeatva u mladost, a iz mladosti u duboku starost. Zatim dolazi do promjene zvane smrt, kada prelazimo u novo tijelo, kao to oblaimo novu odjeu, ostavljajui staru. To se naziva seljenje due. Kad eli uivati u materijalnom svijetu, zaboravivi svoj pravi dom u duhovnom svijetu, dua prihvaa ivot teke borbe za opstanak. Ovaj neprirodni ivot uzastopna raanja, umiranja, obolijevanja i starenja moe okonati kada povee svoju svjesnost s vrhovnom svjesnou Boga. To je osnovno naelo naeg pokreta svjesnosti Krine. to se tie presaivanja srca, nema ni govora o uspjehu ako dua nije u srcu. Stoga moramo prihvatiti prisutnost due. Ako u seksualnom odnosu nije prisutna dua, nema zaea, niti trudnoe. Kontracepcija unitava maternicu tako da vie nije pogodno mjesto za duu. To se protivi naredbi Boga. Po naredbi Boga, dua se alje u odreenu maternicu, ali zbog kontracepcijskih sredstava ta joj maternica biva uskraena i ona mora biti smjetena u drugu. To je izraz nepokoravanja Svevinjem. Na primjer, ako ovjek koji bi trebao ivjeti u odreenom stanu ne moe u njega ui zbog nereda koji je drugi uzrokovao, nai e se u velikoj neprilici. Takvo je upletanje nezakonito i kanjivo. Istraivanje due" zacijelo bi obiljeilo napredak znanosti, ali dua se ne moe pronai unaprjeivanjem znanosti.
64

Prisutnost due moe se jednostavno prihvatiti po simptomima. U vedskim spisima postoji podatak da je dua deset tisua puta manja od toke. Materijalistiki znanstvenici ne mogu izmjeriti duinu i irinu toke. Zato ne mogu uhvatiti duu. Moete jednostavno prihvatiti izjave autoriteta da dua postoji. Ono to najvei znanstvenici otkrivaju, mi smo ve davno objasnili. im netko shvati postojanje due, moe odmah shvatiti postojanje Boga. ivo je bie mala dua, a Bog velika, ali kvalitativno su istovjetni. Zato je Bog sveproimajui, a ivo bie ogranieno, ali po prirodi i odlikama se ne razlikuju. Vi ste rekli da je glavno pitanje gdje je dua i odakle dolazi?" To nije teko shvatiti. Ve smo rekli da dua prebiva u srcu ivog bia i da nakon smrti uzima utoite drugog tijela. Dua izvorno potjee od Boga, kao to iskra potjee od vatre. Kao to se iskra koja vrcne iz vatre naizgled gasi, duhovna iskra izvorno dolazi iz duhovnog u materijalni svijet. U materijalnom svijetu zapada u tri razliita stanja, koja se nazivaju gune prirode. Kad padne na suhu travu, iskra zadrava odliku vatre; kad padne na tlo, ne moe oitovati svoju vatrenu prirodu ako tlo nije pogodno; a kad padne u vodu, gasi se. Tako postoje tri vrste ivotnih stanja. Jedno ivo bie potpuno zaboravlja svoju duhovnu prirodu, drugo je gotovo u potpunosti zaboravlja, ali jo uvijek ima nagon duhovne prirode, a tree se u potpunosti posveuje traganju za duhovnim savrenstvom. Postoji vjerodostoajn proces kojim duhovna iskra moe dostii duhovno savrenstvo i ako djeluje pod pravilnim vodstvom, moe se veoma lako vratiti kui, u Boje carstvo, odakle je prvobitno pala. Kad bi se to vjerodostojno znanje vedskih spisa predstavilo suvremenom svijetu, na temelju suvremenog znanstvenog razumijevanja, to bi bio veliki doprinos ljudskom drutvu. Stvarnost je ve tu. Jednostavno se treba predstaviti na nain shvatljiv suvremenom ovjeku. Sa tovanjem A.C. Bhaktivedanta Swami
65

II. Izbor duhovnog uitelja to je guru? Na spomen rijei guru, obino zamiljamo karikirani lik starca bizarna izgleda s dugom, zamrenom bradom i lepravom odjeom, koji meditira na daleke, ezoterine istine. Ili nam na um pada svjetski varalica koji iskoritava duhovnu lakovjernost mladih ljudi u potrazi za istinom. Ali to je uistinu guru? to on to zna, a mi ne znamo? Kako nas on prosvjetljuje? U jednom govoru odranom u Engleskoj 1973. godine, rila Prabhupada daje neke odgovore koji to razjanjavaju. om ajnana-timirandhasya jnananjana-salakaya caksur unmilitam yena tasmai-sri-gurave namah Rodio sam se u najguoj tmini neznanja, a moj guru, moj duhovni uitelj, otvorio mi je oi bakljom znanja. Ponizno mu odajem potovanje." Rije ajnana znai neznanje" ili tama". Kad bi se sva svjetla u ovoj sobi odjednom ugasila, ne bismo mogli rei gdje sjedimo mi, a gdje drugi. Tako bi nastala zbrka. Slino tome, svi se mi nalazimo u tami materijalnog svijeta, koji je svijet tamasa. Tamas ili timira znai tama". Ovaj je svijet taman i zato mu je potrebna svjetlost sunca ili mjeseca. Meutim, iznad ove tame postoji drugi, duhovni svijet. Taj je svijet opisao ri Krina u Bhagavad-giti (15.6): na tad bhasayate suryo na sasanko na pavakah yad gatva na nivartante tad dhama paramam mama
66

Moje vrhovno prebivalite ne osvjetljavaju sunce, mjesec, vatra ni elektricitet. Oni koji ga dostignu nikada se ne vraju u materijalni svijet." Dunost je gurua da svog uenika izvede iz tame na svjetlo. U dananje vrijeme svatko pati zbog neznanja, kao to obolijeva zbog neznanja. Ako netko ne zna pravila higijene, nee znati to ga moe zaraziti. Tako zbog neznanja biva zaraen i pati od bolesti. Kriminalac moe rei: Nisam poznavao zakon", ali mu nee biti oproteno ako poini zloin. Neznanje nije isprika. Dijete e dodirnuti vatru, ne znajui da e ga vatra opei. Vatra ne misli: Ovo je dijete i ne zna da u ga opei." Ne, ne postoji nikakva isprika. Kao to postoje dravni zakoni, tako postoje strogi zakoni prirode. Ti e zakoni djelovati ak i ako ne znamo za njih. Ako iz neznanja pogrijeimo, moramo patiti. To je zakon. Bez obzira radi li se o zakonu drave ili zakonu prirode, ako ga prekrimo, izlaemo se opasnosti da patimo. Dunost je gurua pobrinuti se da nijedno ljudsko bie ne pati u materijalnom svijetu. Nitko ne moe tvrditi da ne pati. To nije mogue. U materijalnom svijetu postoje tri vrste patnje: adhyatmika, adhibhautika i adhidaivika. To su bijede koje potjeu od materijalnog tijela i uma, od drugih ivih bia i od prirodnih sila. Bol nam moe zadavati um ili druga iva bia mravi, komarci ili muhe ili moemo patiti zbog djelovanja viih sila. Moe vladati sua ili nastati poplava. Moe biti previe vrue ili previe hladno. Tako priroda namee razne vrste patnje. U materijalnom svijetu postoje tri vrste bijeda i svatko pati od jedne, dvije ili sve tri. Nitko ne moe rei da je potpuno osloboen patnje. Moemo se, stoga, zapitati zato ivo bie pati. Odgovor glasi: iz neznanja. Ono ne misli: Pogreno postupam i vodim grjean ivot; zbog toga patim." Zato je prva dunost gurua izbaviti svog uenika iz ovog neznanja. Djecu aljemo u kolu kako bismo ih spasili od patnje. Ako ne dobiju naobrazbu, bojimo se da e u budunosti patiti. Guru vidi da je patnja posljedica neznanja, koje se usporeuje s tamom. Kako osoba u tami moe biti spaena? Svjetlou. Guru
67

uzima baklju znanja i iznosi je pred ivo bie obavijeno tamom. To znanje oslobaa ivo bie patnje koju uzrokuje tama neznanja. Netko se moe zapitati je li guru apsolutno potreban. Vede nas obavjetavaju da jest: tad-vijnanartham sa gurum evabhigacchet samit-panih srotriyam brahma-nistham (Mundaka Upaniada 1.2.12) Vede nam nalau da potraimo gurua. Odreenoga gurua, a ne bilo kojega gurua. Guru je jedan, jer pripada uenikom naslijeu. Uenje koje su Vyasadeva i Krina nauavali prije pet tisua godina jo se i danas nauava. Nema razlike izmeu ta dva uenja. Iako je mnogo tisua acarya dolo i otilo, poruka je jedna. Ne postoje dva prava gurua, jer pravi guru ne govori drugaije od svojih prethodnika. Neki duhovni uitelji kau: Po mome miljenju treba tako postupiti", ali to nije guru. Takvi tobonji gurui obini su nitkovi. Pravi guru ima samo jedno miljenje-miljenje koje su iznijeli Krina, Vyasadeva, Narada, Arjuna, ri Caitanya Mahaprabhu i Gosvamiji. Prije pet tisua godina, Gospodin ri Krina izgovorio je Bhagavad-gitu, a Vyasadeva ju je zapisao. rila Vyasadeva nije rekao: ,To je moje miljenje.'" Napisao je sri bhagavan uvaca: Svevinja Boanska Osoba ree." Sve to je Vyasadeva napisao, prvobitno je izgovorila Svevinja Boanska Osoba. rila Vyasadeva nije iznio svoje miljenje. Stoga je rila Vyasadeva guru. On ne tumai pogreno Krinine rijei, ve ih prenosi onako kako su izgovorene. Ako aljemo brzojav, osoba koja isporuuje brzojav ne treba ga ispravljati ili mu neto dodavati. Jednostavno ga predaje. To je dunost gurua. Guru moe biti ova ili ona osoba, ali poruka je ista. Zato se kae da je guru jedan. U uenikom naslijeu ponavljaju se iste pouke. U Bhagavad-giti (9.34) ri Krina kae:
68

man-mana bhava mad-bhakto mad-yaji mdm namaskuru mam evaisyasi yuktvaivam atmanam mat-parayanah

Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, odaji Mi potovanje i oboavaj Me. Tako e, potpuno svjestan Mene, sigurno doi k Meni. " Te iste upute su ponovili svi acarye, kao to su Ramanujacarya, Madhvacarya i Caitanya Mahaprabhu. estorica Gosvamija prenijeli su istu poruku, a mi jednostavno slijedimo njihove stope. Nema nikakve razlike. Mi ne tumaimo Krinine rijei izjavljujui: Po mome miljenju, bojno polje Kuruksetra predstavlja ljudsko tijelo." Takva tumaenja izlau nitkovi. U svijetu ima mnogo nitkovskih gurua koji iznose vlastita miljenja, ali mi moemo izazvati bilo kojeg nitkova. Nitkovski guru moe rei: Ja sam Bog" ili Svi smo mi Bog." To je u redu, ali trebamo saznati iz rjenika to znai rije Bog. U veini rjenika nai emo da rije Bog ukazuje na Vrhovno Bie. Stoga takva gurua moemo zapitati: Jesi li ti Vrhovno Bie?" Ako to ne moe shvatiti, trebamo potraiti znaenje rijei vrhovno. Svaki e rjenik nas obavijestiti da vrhovno znai najvei autoritet". Tada ga moemo upitati: Jesi li ti najvei autoritet?" Takav nitkovski guru, iako se proglaava Bogom, ne moe odgovoriti na takvo pitanje. Bog je Vrhovno Bie i najvii autoritet. Nitko Mu nije ravan, niti je itko od Njega vei. Pa ipak, ima mnogo guru-bogova, mnogo nitkova koji tvrde da su Svevinji. Takvi nam nitkovi ne mogu pomoi da izaemo iz tmine materijalnog postojanja. Ne mogu osvijetliti nau tamu bakljom duhovnog znanja. Vjerodostojan e guru jednostavno predstaviti ono to vrhovni guru, Bog, kae u vjerodostojnim spisima. Guru ne moe mijenjati poruku uenikog naslijea. Moramo shvatiti da Apsolutnu Istinu ne moemo nai istraivanjem. Sam Caitanya Mahaprabhu rekao je: Moj Guru Maharada, moj duhovni uitelj, smatrao Me velikom
69

budalom." Onaj tko ostane velika budala pred svojim guruom i sam je guru. Ali ako tvrdi: Ja sam tako napredan da mogu bolje govoriti od svoga gurua", onda je obian nitkov. ri Krina kae u Bhagavad-giti (4.2): evam parampara-praptam imam rajarsayo viduh sa kaleneha mahata yogo nastah parantapa Tko se ovaj nauzvieniji nauk prenosio lancem uenikog naslijea i sveti su ga kraljevi shvatili na taj nain. No s vremenom se ueniko naslijee prekinulo i zato se ini da je znanje u svom izvornom obliku izgubljeno." Prihvaanje gurua nije stvar mode. Onome tko ozbiljno eli shvatiti duhovni ivot potreban je guru. Guru je prijeko potreban, jer osoba mora biti veoma ozbiljna da bi shvatila duhovni ivot, Boga, pravilno djelovanje i svoj odnos s Bogom. Kad ozbiljno elimo to shvatiti, potreban nam je guru. Ne bismo trebali prii guruu samo zato to je to trenutano u modi. Mora biti prisutno predavanje, jer bez predavanja ne moemo nita nauiti. Ako priemo guruu samo da bismo ga izazvali, neemo nita nauiti. Moramo prihvatiti gurua na isti nain na koji je Arjuna prihvatio svoga gurua, samog ri Krinu: karpanya-dosopahata-svabhavah prcchami tvam dharma-sammudha-cetah yac chreyah syan niscitam bruhi tan me sisyas te 'ham sadhi mam tvarh prapannam Ne znam vie to je moja dunost. Zbog bijedne sam slabosti srca izgubio svu pribranost. U tom stanju, molim Te, kai mi to je najbolje za mene. Sada sam Tvoj uenik i dua predana Tebi. Molim Te, poui me." (Bhagavad-gita 2.7) To je proces prihvaanja gurua. Guru je predstavnik Krine i prethodnih acarya. Krina Kae da su svi acarye njegovi
70

predstavnici. Zato guruu trebamo ukazati jednako potovanje kao Bogu. Vivanatha Cakravarti Thakura pie u svojoj molitvi upuenoj duhovnom uitelju - yasya prasadad bhagavat-prasadah: Milou duhovnog uitelja osoba prima Krinin blagoslov." Predajui se vjerodostojnu guruu, predajemo se Bogu. Bog prihvaa nae predavanje guruu. U Bhagavad-giti (18.66) Krina nalae: sarva-dharman parityajya mam ekam saranam vraja aham tvam sarva-papebhyo moksayisyami ma sucah Napusti sve vrste religija i samo se predaj Meni. Oslobodit u te svih posljedica grijeha. Ne boj se." Netko moe rei: Gdje je Krina? Predat u se Njemu." Ali ne, prvo se trebamo predati Krininu predstavniku; potom se predajemo Krini. To je proces. Zato se kae saksad-dharitvena samasta-sastraih: guru je jednako dobar kao Bog. Kad odajemo potovanje guruu, odajemo potovanje Bogu. U nastojanju da postanemo svjesni Boga trebamo nauiti da odajemo potovanje Bogu kroz Bojeg predstavnika. U svim je astrama objanjeno da je guru jednako dobar kao Bog, ali guru nikad ne kae: Ja sam Bog." Uenik je duan odati potovanje guruu, kao to odaje potovanje Bogu, ali guru nikad ne misli: Moji mi uenici ukazuju jednako potovanje kao Bogu; zato sam postao Bog." im to pomisli, postaje pas, umjesto Bog. Vivanatha Cakravarti kae: kintu prabhor yah priya eva tasya. Guruu se ukazuje jednako potovanje kao Bogu, jer je najpovjerljiviji sluga Boga. Bog je uvijek Bog, a guru je uvijek guru. Po pravilima oslovljavanja, Bog je oboavani-Bog, a guru je Bogoboavatelj (sevaka-bhagavan). Zato se guru oslovljava kao prabhupada. Rije prabhu znai gospodin", a pada znai poloaj". Tako prabhupada znai onaj tko je prihvatio poloaj Gospodina". Smisao je isti kao u stihu saksaddharitvena samasta sastraih.
71

Guru nam je potreban samo ako ozbiljno elimo shvatiti znanost o Bogu. Ne bismo trebali imati gurua samo iz mode. Onaj tko je prihvatio gurua govori inteligentno. Nikad ne govori gluposti. To je znak prihvaanja vjerodostojna gurua. Duhovnom uitelju trebamo odavati potovanje, ali trebamo zapamtiti i kako trebamo izvriti njegove naredbe. U Bhagavad-giti (4.34) ri Krina nas osobno pouava kako trebamo pronai gurua i prii mu: tad viddhi pranipatena pariprasnena sevaya upadeksyanti te jnanam jnaninas tattva-darsinah Pokuaj saznati istinu prilazei duhovnom uitelju. Ponizno mu postavljaj pitanja i slui ga. Samospozanta ti dua moe prenijeti znanje, jer je vidjela istinu." Prvi je proces predavanje. Trebamo pronai uzvienu osobu i predati joj se. astre nam nalau da paljivo prouimo gurua prije nego to ga prihvatimo. Ne bismo ga trebali prihvatiti naglo, iz fanatizma. To je veoma opasno. Guru takoer treba prouiti osobu koja eli postati njegov uenik kako bi utvrdio je li spremna za to. Na taj se nain uspostavlja odnos izmeu gurua i uenika. Sve je tu, ali moramo ozbiljno prihvatiti proces. Onda se moemo podvri obuci kako bi postali vjerodostojan uenik. Prvo moramo nai vjerodostojna gurua, uspostaviti odnos s njim i djelovati u skladu s tim. Onda emo postii uspjeh u ivotu, jer guru moe prosvijetliti iskrena uenika koji je u tami. Svatko se raa kao nitkov i budala. Ako se raamo ueni, zato trebamo ii u kolu? Kad ne bismo njegovali znanje, ne bismo bili bolji od ivotinja. ivotinja moe rei da knjige nisu potrebne i da je postala guru, ali kako netko moe stei znanje bez prouavanja autoritativnih knjiga o znanosti i filozofiji? Nitkovski gurui pokuavaju to izbjei. Moramo shvatiti da smo svi roeni kao nitkovi i budale i da se moramo prosvijetliti. Moramo primiti znanje kako bismo usavrili svoj ivot. Ako ne usavrimo svoj ivot, bivamo
72

poraeni. to je taj poraz? Borba za opstanak. Pokuavamo postii bolji standard ivota, vii poloaj, i zbog toga se veoma teko borimo. Ali ne znamo to je zaista vii poloaj. Koji god poloaj imali u ovome materijalnom svijetu, moramo ga ostaviti. Moemo imati dobar ili lo poloaj; u svakom sluaju, ovdje ne moemo ostati. Moemo zaraivati milijune dolara i misliti: Sada se nalazim u dobrom poloaju", ali mala gripa ili kolera promijenit e na poloaj. Ako banka propadne, gotovo je s naim poloajem. U ovome materijalnom svijetu nema dobra poloaja. On je samo farsa. Oni koji pokuavaju stei bolji poloaj u materijalnom svijetu na kraju e biti poraeni, jer bolji poloaj ne postoji. U Bhagavad-giti (14.26) opisan je bolji poloaj: mam ca yo 'vyabhicarena bhakti-yogena sevate sa gunan samatityaitan brahma-bhuyaya kalpate Onaj tko uvijek predano slui i ni u kakvim okolnostima ne pada odmah transcendira gune materijalne prirode i tako dostie razinu Brahmana." Prua li nam ijedna grana znanosti znanje o dostizanju besmrtnosti? Da, moemo postati besmrtni, ali ne u materijalnom smislu. To znanje ne moemo stei na takozvanim sveuilitima. Meutim, vedski spisi sadre znanje zahvaljujui kojem moemo postati besmrtni. Besmrtnost je na bolji poloaj. Nema vie roenja, smrti, starosti i bolesti. Tako guru preuzima veliku odgovornost. Mora voditi svog uenika i omoguiti mu da postane dostojan kandidat za savren poloaj besmrtnost. Guru mora biti sposoban odvesti uenika kui, Bogu.

Sveci i varalice Svakog dana broj ljudi zainteresiranih za yogu i meditaciju poveava se na tisue. Na alost, osoba koja trai
73

odgovarajueg uitelja najvjerojatnije e naii na zbunjujui niz maioniara, pseudo-gurua i samozvanih bogova. U razgovoru za londonski Times, rila Prabhupada objanjava kako iskren tragatelj moe uoiti razliku izmeu lanog i pravog uitelja. Reporter: Vaa milosti, ini se da ljudi danas, vie nego ikada, tragaju za nekom vrstom duhovnog ivota. Moete li mi rei to je razlog tome? rila Prabhupada: elja za duhovnim ivotom posve je prirodna. Mi smo duhovne due i zato ne moemo biti sretni u materijalnoj atmosferi. Ako je izvadite iz vode, ribu ne moe biti sretna na kopnu. Slino tome, bez svijesti o duhovnome, ne moemo biti sretni. U dananje vrijeme, ljudi tragaju za znanstvenim napretkom i gospodarskim razvojem, ali nisu sretni jer to nisu pravi ciljevi ivota. Mnogi mladi ljudi to uviaju i, odbacujui materijalistiki nain ivota, pokuavaju nai duhovni ivot. To je prava potraga. Svjesnost Krine pravi je cilj ivota. Ako se ne posvetite svjesnosti Krine, ne moete biti sretni. To je injenica. Zato pozivamo svakoga da proui i shvati ovaj veliki pokret. Reporter: Iskreno me brine to se nakon dolaska jednog indijskog yogija u Veliku Britaniju, koji je bio prvi guru" za kojeg je veina ljudi ikad ula, iznenada, niotkud, pojavilo mnogo gurua". Katkada mi se ini da nisu svi vjerodostojni kao to bi trebali biti. Moda bi trebalo upozoriti ljude koji se misle posvetiti duhovnom ivotu da ne prihvaaju gurua dok se ne uvjere da je pravi? rila Prabhupada: Da. Naravno, lijepo je traiti gurua, ali ako elite jeftina gurua ili elite biti prevareni, nai ete mnogo prevarantskih gurua. Ali ako ste iskreni, nai ete iskrena gurua. Ljudi ele sve dobiti jeftino, zato ih varaju. Mi od svojih uenika traimo da se uzdravaju od nedoputena seksa, jedenja mesa, kockanja i uzimanja opojnih sredstava. Ljudi misle da je to veoma teko, muka i nevolja. Ali ako netko kae: Moe initi sve ludosti koje ti se sviaju, samo uzmi moju mantru", ljudima e se svidjeti. ele biti prevareni i zato dolaze prevaranti. Nitko se ne eli
74

podvrgnuti nikakvoj strogosti. Ljudski je ivot namijenjen vrenju strogosti, ali nitko nije spreman za to. Zato dolaze prevaranti i kau: Nema strogosti. inite to elite. Samo mi platite. Ja u vam dati mantru, a vi ete postati Bog za est mjeseci." Sve se to zbiva. Ako elite biti prevareni na taj nain, prevaranti e doi. Reporter: to je s osobom koja iskreno eli nai duhovni ivot, ali se namjeri na pogrena gurua? rila Prabhupada: Ako elite stei uobiajenu naobrazbu, morate tome posvetiti puno vremena, rada i razumijevanja. Slino tome, ako se elite posvetiti duhovnom ivotu, morate postati ozbiljni. Kako netko moe postati Bog za est mjeseci, samo zahvaljujui udesnim mantrama? Zato ljudi ele tako neto? To znai da ele biti prevareni. Reporter: Kako osoba moe utvrditi da li ima pravoga gurua? rila Prabhupada: Moe li netko od mojih uenika odgovoriti na ovo pitanje? Uenik: Sjeam se da te John Lennon jednom upitao: Kako mogu znati tko je pravi guru? ", a ti si odgovorio: Samo pronai onoga tko je najvie odan Krini. On je pravi." rila Prabhupada: Da, pravi je guru predstavnik Boga i govori samo o Bogu i ni o emu drugom. Pravoga gurua ne zanima materijalistiki ivot. Njega zanima Bog i samo Bog. To je jedna od odlika pravoga gurua: brahma-nistham. Zaokupljen je Apsolutnom Istinom.

U Mundaka Upaniadi je reeno srotriyam brahmanistham: Pravi je guru dobro upuen u spise i vedsko znanje i potpuno ovisi o Brahmanu." On treba znati to je Brahman (duh) i kako se osoba moe utemeljiti u Brahmanu. To je izloeno u vedskim spisima. Kao to sam ve rekao, pravi je guru predstavnik Boga. On predstavlja Svevinjega Gospodina, kao to potkralj predstavlja kralja. Pravi guru nee nita izmisliti. Sve to govori u skladu je sa spisima i prethodnim acaryama. Nee vam dati mantru i rei
75

da ete postati Bog za est mjeseci. To nije posao gurua. Njegova je dunost svakoga navesti da postane bhakta Boga. To je sutina dunosti pravoga gurua. Svakome koga vidi kae: Molim vas, postanite svjesni Boga." Ako na neki nain propovijeda u ime Boga i pokuava potaknuti da postane bhakta Boga, pravi je guru. Reporter: to je s kranskim sveenikom? rila Prabhupada: Kranski, muslimanski, hinduski nije vano. Ako govori u ime Boga, guru je. Uzmimo, na primjer, Isusa Krista. On je pozivao ljude da pokuaju voljeti Boga. Guru moe biti bilo tko i hindus, i musliman, i kranin ako navodi ljude da vole Boga. To je test. Guru nikad ne kae: Ja sam Bog ili pouit u vas kako da postanete Bog." Pravi guru kae: Ja sam sluga Boga i pouit u vas kako da postanete sluga Boga." Nije vano kako je guru odjeven. ri Caitanya Mahaprabhu rekao je: Svatko tko moe pruiti znanje o Krini duhovni je uitelj." Pravi duhovni uitelj jednostavno pokuava navesti ljude da postanu bhakte Krine, Boga. On nema druge dunosti. Reporter: Ali loi gurui... rila Prabhupada: to je lo" guru? Reporter: Lo guru eli samo novac ili slavu. rila Prabhupada: Ako je lo, kako moe biti guru? [Smijeh.] Kako eljezo moe postati zlato? Ustvari, guru ne moe biti lo, jer onaj tko je lo ne moe biti guru. Ne moete rei lo guru". To je proturjeje. Morate pokuati shvatiti to je pravi guru. Pravi guru govori samo o Bogu to je sve. To je definicija pravoga gurua. Ako govori o besmislicama, nije guru. Guru ne moe biti lo. Nema ni govora o loem guruu, kao to nema ni govora o crvenom ili bijelom guruu. Guru znai pravi guru". Trebamo znati da pravi guru govori samo o Bogu i pokuava navesti ljude da postanu Gospodinovi bhakte. Ako to ini, onda je pravi. Reporter: Kad bih elio dobiti inicijaciju u vaem drutvu, to bih trebao uiniti? rila Prabhupada: Prije svega, morali biste se odrei nedoputena seksa.
76

Reporter: Podrazumijeva li to sav seksualni ivot? to je nedoputen seks? rila Prabhupada: Nedoputen je seks onaj izvan braka. ivotinje se uputaju u seks bez ogranienja, ali u ljudskom drutvu postoje ogranienja. U svakoj zemlji i svakoj religiji postoji sustav ogranienja seksualnog ivota. Uz to biste se morali odrei svih opojnih sredstava kao to je alkohol, cigarete, aj, marihuana sve to ima opojni uinak. Reporter: ega jo? rila Prabhupada: Morali biste se odrei mesa, jaja, ribe i kockanja. Ako se ne odreknete ove etiri grene djelatnosti, ne moete biti inicirani. Reporter: Koliko sljedbenika imate u svijetu? rila Prabhupada: Kad je u pitanju neto vrijedno, sljedbenici su vrlo rijetki. Kad se radi o bezvrijednim stvarima, sljedbenici su brojni. Ipak, imamo preko pet tisua iniciranih uenika. Reporter: Da li pokret svjesnosti Krine stalno raste? rila Prabhupada: Da, raste, ali polako, jer imamo tako puno ogranienja. Ljudi ne vole ogranienja. Reporter: Gdje imate najvie sljedbenika? rila Prabhupada: U Sjedinjenim Dravama, Europi, Junoj Americi i Australiji. Naravno, u Indiji milijuni ljudi njeguju svjesnost Krine. Reporter: Moete li mi rei to je cilj vaeg pokreta? rila Prabhupada: Cilj je pokreta svjesnosti Krine probuditi u ovjeku izvornu svjesnost. U sadanjem trenutku naa je svjesnost puna imenovanja. Netko misli ja sam Englez", a netko ja sam Amerikanac". Ustvari, ne pripadamo nijednom od tih imenovanja. Svi smo mi sastavni djelii Boga. To je na pravi identitet. Ako svatko postane svjestan toga, svi problemi svijeta bit e rijeeni. Tada emo spoznati da smo svi istovjetni duhovne due iste prirode. Ista priroda duhovne due prisutna je u svakome, iako se moe initi da ima razliitu odjeu. To je objanjeno u Bhagavad-giti. Svjesnost Krine je proces proienja (sarvopadhivinirmuktam), namijenjen oslobaanju ljudi od svih
77

imenovanja (tat-paratvena nirmalam). Kada se naa svjesnost proisti od svih imenovanja, djelatnosti koje vrimo naim proienim osjetilima ine nas savrenim. Na kraju dostiemo idealno savrenstvo ljudskog ivota. Svjesnost Krine veoma je jednostavan proces. Ne trebamo postati veliki filozof, znanstvenik ili bilo to drugo. Trebamo jednostavno pjevati Gospodinovo sveto ime i spoznati da su Njegova osobnost, Njegovo ime i Njegove odlike apsolutni. Svjesnost Krine velika je znanost. Na alost, na sveuilitima ne postoje odsjeci za tu znanost. Zato pozivamo sve ozbiljne ljude zainteresirane za dobrobit ljudskog drutva da shvate ovaj veliki pokret i, po mogunosti, sudjeluju u njemu i surauju s nama. Problemi svijeta bit e rijeeni. To je miljenje i Bhagavad-gite, najznaajnije i najautoritativnije knjige duhovnog znanja. Mnogi od vas uli su za Bhagavad-gitu. Na se pokret temelji na njoj. Na pokret odobravaju svi veliki acarye u Indiji. Ramanujacarya, Madhvacarya, Gospodin Caitanya i mnogi drugi. Vi ste predstavnici novina i zato vas molim da pokuate shvatiti ovaj pokret to je mogue bolje za dobrobit itavog ljudskog drutva. Reporter: Da li mislite da je vas pokret jedini nain na koji osoba moe spoznati Boga? rila Prabhupada: Da. Reporter: Kako ste sigurni u to? rila Prabhupada: Na temelju izjava autoriteta i Boga, Krine. Krina kae: sarva-dharman parityajya mam ekarh saranam vraja aham tvam sarva-papebhyo moksayisyami ma sucah Napusti sve vrste religije i samo se predaj Meni. Oslobodit u te svih posljedica grijeha. Ne boj se." (Bhagavad-gita 18.66) Reporter: Da li predavanje" znai da bi osoba, trebala napustiti svoju obitelj?
78

rila Prabhupada: Ne. Reporter: Ali pretpostavimo da trebam biti iniciran. Zar ne bih trebao doi i ivjeti u hramu? rila Prabhupada: Nije prijeko potrebno. Reporter: Mogu ostati kod kue? rila Prabhupada: O, da. Reporter: A to je s poslom? Da li bih morao napustiti svoj posao? rila Prabhupada: Ne, morali biste se samo odrei svojih loih navika i pjevati Hare Krina na brojanici to je sve. Reporter: Da li bih morao davati novanu potporu? rila Prabhupada: Ne, to je vaa dobrovoljna elja. Ako moete dati, to je u redu. Ako ne moete, nije vano. Mi ne ovisimo o bilo ijem novanom prilogu. Ovisimo o Krini. Reporter: Ne bih uope morao davati novac? rila Prabhupada: Ne. Reporter: Je li to jedna od glavnih razlika izmeu pravoga i lanoga gurua? rila Prabhupada: Da, pravi guru nije trgovac. On je predstavnik Boga. Sve to Bog kae, guru ponavlja. Ne govori drugaije. Reporter: Da li biste od pravoga gurua oekivali da putuje u Rolls Royce-u i odsjeda u apartmanu prvorazredna hotela? rila Prabhupada: Ponekad nam ljudi nude sobu u prvorazrednom hotelu, ali mi uglavnom boravimo u naim hramovima. Imamo oko stotinu hramova diljem svijeta i zato ne moramo boraviti u hotelima. Reporter: Nisam vas elio optuiti. Samo sam pokuao pokazati kako drim da je vae upozorenje opravdano. Toliko mnogo ljudi eli nai duhovni ivot. Istodobno, ima tako mnogo onih koji ele zaraditi na guru biznisu". rila Prabhupada: Imate li dojam da duhovni ivot podrazumijeva dobrovoljno prihvaanje siromatva? Reporter: Pa, ne znam. rila Prabhupada: Siromah moe biti materijalist, a bogata duhovno napredan. Duhovni ivot ne ovisi o siromatvu ili bogatstvu. Duhovni je ivot transcendentalan. Uzmimo, na primjer, Arjunu. Arjuna je bio lan kraljevske obitelji, ali je
79

ipak bio isti bhakta Boga. U Bhagavad-giti (4.2) ri Krina kae evam parampara-praptam imam rajarsayo viduh: Ovaj se najuzvieniji nauk prenosio lancem uenikog naslijea i sveti su ga kraljevi shvatili na taj nain." U prolosti, svi su sveti kraljevi shvaali duhovnu znanost. Stoga duhovni ivot ne ovisi o neijem materijalnom stanju. Bez obzira na materijalno stanje u kojem se nalazi bilo da je kralj bilo siromah ovjek moe shvatiti duhovni ivot. Ljudi obino ne znaju to je duhovni ivot i zato nas nepotrebno kritiziraju. Kad bih vas upitao to je duhovni ivot, to biste odgovorili? Reporter: Nisam siguran. rila Prabhupada: Iako ne znate to je duhovni ivot, rei ete to je ovo" ili to je ono". Ali prvo trebate znati to je duhovni ivot. Duhovni ivot poinje sa saznanjem da niste tijelo. To je pravi poetak duhovnog ivota. Uviajui razliku izmeu svoga jastva i svoga tijela, spoznajete da ste duhovna dua (aham brahmasmi). Reporter: Mislite li da to znanje treba biti dio svaije naobrazbe? rila Prabhupada: Da. Ljude prvo treba pouiti tko su. Jesu li tijelo ili neto drugo? To je poetak izobrazbe. Danas se svatko ui misliti da je tijelo. Ako netko sluajno dobije ameriko tijelo, misli ja sam Amerikanac". To je kao da mislite ja sam crvena koulja", samo zato to nosite crvenu koulju. Vi niste crvena koulja, vi ste ljudsko bie. Slino tome, tijelo je koulja ili kaput koji prekriva pravu osobu duhovnu duu. Ako prepoznajemo sebe samo po svojoj tjelesnoj koulji" ili kaputu", nismo naobraeni. Reporter: Mislite li da takvu naobrazbu treba uvesti u kole? rila Prabhupada: Da u kole, na fakultete i sveuilita. Postoji opsena literatura o toj temi, vrlo veliki fond znanja. Ustvari, potrebno je samo da vode drutva izraze spremnost da shvate ovaj pokret. Reporter: Jesu li vam ikad prili ljudi koji su ranije imali lanoga gurua? rila Prabhupada: Da, mnogi.
80

Reporter: Jesu li lani gurui na bilo koji nain upropastili njihov duhovni ivot? rila Prabhupada: Ne, iskreno su traili neto duhovno i to je bila njihova kvalifikacija. Bog se nalazi u svaijem srcu i im Ga netko iskreno trai, pomae mu da nae pravoga gurua. Reporter: Da li su ikada pravi gurui poput vas pokuali sprijeiti lane gurue izloiti ih pritisku kako bi ih, tako rei, izbacili iz posla? rila Prabhupada: Ne, to nije moja namjera. Zapoeo sam svoj pokret jednostavno pjevajui Hare Krina. U New Yorku sam pjevao na mjestu poznatom kao Tompkins Square Park i uskoro su mi ljudi poeli prilaziti. Na taj se nain pokret svjesnosti Krine postupno razvio. Mnogi su ga prihvatili, a mnogi nisu. Sretne su osobe ga prihvatile. Reporter: Zar vam se ne ini da su ljudi sumnjiavi zbog iskustava s lanim guruima? Ako odete kod zubara koji je nadrilijenik i on vam slomi zub, moda ete se kolebati da odete drugom zubaru. rila Prabhupada: Da. Prirodno, ako ste prevareni, postat ete sumnjiavi. Ali ako ste jednom prevareni, to ne znai da ete uvijek biti prevareni. Trebate pronai iskrenu osobu. Ali da biste doli u svjesnost Krine, morate imati veliku sreu ili biti upueni u ovu znanost. Iz Bhagavad-gite saznajemo da su iskreni tragatelji vrlo rijetki: manusyanam sahasresu kascid yatati siddhaye. Od mnogo milijuna ljudi, samo jednoga moe zanimati duhovni ivot. Ljude obino zanima hrana, spavanje, razmnoavanje i branjenje. Stoga, kako moemo oekivati mnogo sljedbenika? Nije teko primijetiti da su ljudi izgubili interes za duhovnost, a gotovo sve one koji imaju interes varaju tobonji spiritualisti. Ne moete donijeti sud o pokretu samo po broju sljedbenika. Ako je osoba iskrena, pokret je uspjean. Nije u pitanju kvantiteta, ve kvaliteta. Reporter: to mislite, koliko su ljudi zaveli lani gurui? rila Prabhupada: Gotovo svakoga. [Smijeh.] Nema smisla brojati. Svakoga. Reporter: To bi znailo na tisue ljudi, zar ne?
81

rila Prabhupada: Milijune. Milijuni su prevareni, jer ele biti prevareni. Bog je sveznajui. Moe shvatiti vae elje. On je u vaem srcu i ako elite biti prevareni, Bog vam alje prevaranta. Reporter: Moe li svatko dostii savrenstvo o kojem ste ranije govorili? rila Prabhupada: U sekundi. Svatko moe dostii savrenstvo u sekundi pod uvjetom da Mi. Problem je u tome to nitko ne eli. U Bhagavad-giti (18.66) Krina kae sarva-dharman pariryajya ekam ekam saranam vraja: Samo se predaj Meni." Ali tko e se predati Bogu? Svatko kae: Zato bih se predao Bogu? Bit u neovisan." Ako se jednostavno predate, to je stvar trenutka. To je sve. No nitko to ne eli i to je problem. Reporter: Kad kaete da mnogi ele biti prevareni, mislite li da ljudi ele nastaviti sa svojim svjetovnim uicima i istodobno dostii duhovni ivot, pjevajui mantru ili drei cvijet? Podrazumijevate li to pod eljom da budu prevareni? rila Prabhupada: Da. To je kao kad bolesnik misli: Zadrat u svoje bolesne navike i istodobno ozdraviti." To je proturjeje. Prvi je preduvjet da osoba bude obrazovana u duhovnom ivotu. Duhovni ivot nije neto to se moe shvatiti kroz razgovor od nekoliko minuta. Postoji mnogo filozofskih i teolokih knjiga, ali ljude to ne zanima. To je problem. Na primjer, rimad-Bhagavatam je veoma opseno djelo i ako pokuate itati tu knjigu, trebat e vam mnogo dana da biste shvatili samo jedan redak. Bhagavatam opisuje Boga, Apsolutnu Istinu, ali ljude to ne zanima. Ako netko sluajno ima mali interes za duhovni ivot, eli neto trenutano i jeftino. Zato biva prevaren. Ustvari, ljudski je ivot namijenjen vrenju strogosti i pokora. To je put vedske civilizacije. U vedsko vrijeme djeake su obuavali kao brahmacarije. Nikakav oblik seksualnog ivota nije bio doputen do dvadeset pete godine starosti. Gdje je sada ta naobrazba? Brahmacari je uenik koji ivi u potpunom celibatu i izvrava naredbe svoga gurua u gurukuli (koli duhovnog uitelja). Danas djeca od samog poetka u osnovnim i srednjim kolama ue o seksu.
82

Dvanaestogodinji i trinaestogodinji djeaci i djevojice imaju seks. Kako mogu voditi duhovni ivot? Duhovni ivot podrazumijeva dobrovoljno prihvaanje strogosti radi spoznaje Boga. Zbog toga od naih iniciranih uenika zahtijevamo da se odreknu nedoputena seksa, mesa, kockanja i uzimanja opojnih sredstava. Bez ovih ogranienja, nijedna yoga-meditacija" ili takozvana duhovna disciplina ne moe biti autentina. To je jednostavno sklapanje poslova izmeu prevaranata i prevarenih. Reporter: Puno vam hvala. rila Prabhupada: Hare Krina.

Apsolutna potreba za duhovnim uiteljem U veljai 1936. godine, u Bombayu, lndija, lanovi uglednog religioznog drutva, Gaudiya Matha, bili su zapanjeni monim, rjeitim govorom mladoga lana, koji je govorio u ast svoga duhovnog uitelja, rila Bhaktisiddhante Sarasvataja Gosvamija. Tri desetljea kasnije, mladi e govornik postati diljem svijeta poznat kao osniva i duhovni uitelj pokreta svjesnosti Krine. rila Prabhupadin govor predstavlja znamenito izlaganje o znaaju gurua u duhovnom ivotu. saksad-dharitvena samasta-sastraih uktas tatha bhavyata eva sadbhih kintu prabhor yah priya eva tasya vande guroh sri-carandravindam U razotkrivenim svetim spisima reeno je da duhovnog uitelja trebamo oboavati kao Svevinju Boansku Osobu i tu naredbu izvravaju Gospodinovi isti bhakte. Duhovni je uitelj Gospodinov najpovjerljiviji sluga. Zato ponizno odajemo potovanje lotosolikim stopalima naega duhovnog uitelja."
83

Gospodo, u ime lanova bombajskog ogranka Gaudiya Matha, dopustite mi da vam svima poelim dobrodolicu, jer ste nam se veeras ljubazno pridruili u skupnom odavanju potovanja lotosolikim stopalima uitelja svijeta, Acaryadeve, osnivaa ove Gaudiya misije i predsjedavajueg acarye ri ri Viva-vainava Raja-sabhe moga vjenog boanskog uitelja Paramahamse Parivrajakacarye ri rimad Bhaktisiddhante Sarasvatija Gosvamija Maharade. Prije ezdeset dvije godine, na ovaj povoljan dan, Acaryadeva se pojavio na poziv Thakure Bhaktivinode u riksetri Jagannatha-dhami u Puriju. Gospodo, odavanje potovanja Acaryadevi, kao to je veeranje, nije izraz sektatva, jer kad govorimo o osnovnom naelu gurudeve, ili acaryadeve, govorimo o naelu od univerzalnog znaaja. Nema ni govora o razlikovanju izmeu moga gurua, vaega gurua ili gurua neke druge osobe. Postoji samo jedan guru, koji se pojavljuje u bezbroj oblika kako bi pouio vas, mene i sve ostale. Iz vjerodostojnih spisa saznajemo da guru, acaryadeva, prenosi poruku apsolutnog svijeta, transcendentalnog prebivalita Apsolutne Osobe, u kojem sve, bez razlike, slui Apsolutnu Istinu. Toliko smo puta uli izreku mahajano yena gatah sa panthah (kroi putem kojim je proao prethodni acarya"), ali gotovo nikada nismo pokuali shvatiti pravi smisao ove loke. Ako pomno prouimo ovu izreku, shvatit emo da je mahajana jedan i da je kraljevski put u transcendentalni svijet jedan. U Mundaka Upaniadi je reeno: tad-vijnanartham sa gurum evabhigacchet samit-panih srotriyam brahma-nistham Da bi nauila transcendentalni nauk, osoba mora prii vjerodostojnu duhovnom uitelju u uenikom naslijeu, koji je utemeljen u Apsolutnoj Istini." Tako nam ovaj stih nalae da priemo guruu kako bismo primili transcendentalno znanje. Ako je Apsolutna Istina
84

jedna, u emu se, po naem miljenju, svi slau, ne mogu postojati dva gurua. Acaryadeva zbog kojeg smo se veeras okupili, kako bismo mu ponizno ukazali poast, nije guru sektake ustanove, niti jedan od brojnih izlagaa istine koji zastupaju razliita miljenja. Naprotiv, on je Jagad-guru, guru svih nas. Jedina je razlika u tome to mu se jedni pokoravaju svim srcem, dok mu se drugi ne pokoravaju neposredno. U rimad-Bhagavatamu (11. 17.27) reeno je: acaryam mam vijaniyan navamanyeta karhicit na martya-buddhyasuyeta sarva-devamayo guruh Blaeni Gospodin ree: 'Osoba treba znati da je duhovni uitelj jednako dobar kao Ja. Nitko ne bi trebao zavidjeti duhovnom uitelju niti ga smatrati obinim ovjekom, jer je duhovni uitelj predstavnik svih polubogova."' To znai da se acarya ne razlikuje od samog Boga. On nema nikakve veze sa svjetovnim zbivanjima. Ne dolazi ovdje da bi se umijeao u aktivnosti zadovoljavanja privremenih potreba, ve da bi izbavio pale, uvjetovane due, due ili bia koja su dola u materijalni svijet kako bi uivala u djelatnostima uma i pet organa osjetilnog opaanja. Pojavljuje se pred nama da bi nam razotkrio svjetlo Veda i blagoslovio nas potpunom slobodom, za kojom bismo trebali eznuti na svakom koraku svoga ivotnog puta. Bog je na poetku izloio transcendentalno znanje Veda Brahmi, stvoritelju ovog svemira. Brahma je prenio znanje Naradi, Narada Vyasadevi, a Vyasadeva Madhvi. Tako se u uenikom naslijeu transcendentalno znanje prenosilo ovim procesom s uitelja na uenika, sve dok nije stiglo do Gospodina Gaurange, ri Krine Caitanye, koji se predstavljao kao uenik i sljedbenik ri lvare Purija. Sadanji je Acaryadeva predstavnik uenikog naslijea u desetom pokoljenju od ri Rupe Gosvamija, izvornog predstavnika Gospodina Caitanye, koji je propovijedao ovu
85

transcendentalnu tradiciju u njezinoj punoi. Znanje koje primamo od naega Gurudeve ne razlikuje se od znanja koje su izloili sam Bog i niz acarya u Brahminom uenikom naslijeu. Slavimo ovaj povoljan dan kao ri Vyasa-pujatithi, jer je Acarya ivi predstavnik Vyasadeve, boanskog sastavljaa Veda, Purana, Bhagavad-gite, Mahabharate i rimad-Bhagavatama. Osoba koja boanski zvuk, sabda-brahmu, tumai svojim nesavrenim osjetilnim opaanjem, ne moe biti pravi duhovni uitelj, jer e bez pravilne disciplinske izobrazbe pod vodstvom vjerodostojna acarye sigurno odstupiti od Vyasadevinog miljenja (kao to to ine mayavadiji). rila Vyasadeva je izvorni autoritet vedskoga razotkrivenog znanja i zato se takav beznaajan tuma ne moe prihvatiti kao guru ili acdrya, bez obzira na svoje materijalno znanje. U Padma Purani reeno je: sampradaya-vihina ye mantras te nisphala matah Bez prihvaanja inicijacije od vjerodostojna duhovnog uitelja u uenikom naslijeu, primljena mantra nema uinka." S druge strane, osoba koja je primila transcendentalno znanje sluajui vjerodostojna uitelja u uenikom naslijeu i koja iskreno potuje pravog acaryu, mora se prosvijetliti razotkrivenim znanjem Veda. Meutim, to znanje zauvijek ostaje nedostupno spoznajnom pristupu empiriara. U Svetasvatara Upaniadi (6.23) reeno je: yasya deve para bhaktir yatha deve tatha gurau tasyaite kathita hy arthah prakasante mahatmanah Samo velikim duama koje imaju bezuvjetnu vjeru u Gospodina i duhovnog uitelja samim tim se razotkriva sav smisao vedskog znanja." Gospodo, nae je znanje tako
86

siromano, naa osjetila tako nesavrena, a nai izvori tako ogranieni da ne moemo stei ak ni najmanje znanje o apsolutnom carstvu bez predavanja lotosolikim stopalima ri Vyasadeve ili njegova vjerodostojnog predstavnika. Svakog nas trena obmanjuje znanje koje se temelji na naem izravnom opaanju. Sve je to tvorevina, izmiljotina uma, koji nas uvijek vara, mijenjajui se i treperei. Naim krivim, ogranienim postupkom opaanja i eksperimentiranja ne moemo nita saznati o transcendentalnom carstvu. Ali svi mi moemo eljno sluati transcendentalni zvuk koji iz tog svijeta u ovaj prenosi neokaljani medij ri Gurudeva ili ri Vyasadeva. Zato se, gospodo, danas trebamo predati stopalima predstavnika ri Vyasadeve kako bismo rijeili sve nae nesuglasice uzrokovane naim nepokornim stavom. U ri Giti (4.34) reeno je: tad viddhi pranipatena pariprasnena sevaya upadeksyanti te jnanam jnaninas tattva-darsinah Pokuaj saznati istinu prilazei duhovnom uitelju. Ponizno mu postavljaj pitanja i slui ga. Samospoznate ti due mogu prenijeti znanje, jer su vidjele istinu." Da bismo primili transcendentalno znanje, moramo se potpuno predati pravom acaryi u duhu gorljiva raspitivanja i sluenja. Samo sluenjem Apsoluta pod vodstvom acarye moemo usvojiti transcendentalno znanje. Dananji susret na kojem nudimo nae skromne slube i izraze potovanja stopalima Acaryadeve omoguit e nam da budemo blagoslovljeni sposobnou usvajanja transcendentalnog znanja, koje on tako ljubazno prenosi svima bez razlike. Gospodo, svi smo mi, manje-vie, ponosni na nau prolu indijsku civilizaciju, ali ne znamo pravu prirodu te civilizacije. Ne moemo biti ponosni na nau prolu materijalnu civilizaciju, koja je danas tisuu puta naprednija nego u ranijim dobima. Kae se da prolazimo kroz doba tame, Kaliyugu, ali to je ta tama? Tama ne moe biti uzrokovana
87

nazadnou u materijalnom znanju, jer ga danas imamo vie nego ranije. Ako ne mi sami, onda nai susjedi imaju ga u izobilju. Zato moramo zakljuiti da tama sadanjeg doba nije uzrokovana nedostatkom materijalnog napretka, ve gubitkom kljua za na duhovni napredak, koji je osnovna potreba ljudskog ivota i mjerilo ljudske civilizacije najvie vrste. Bacanje bombi iz aviona nije nikakav napredak civilizacije u odnosu na primitivni, neuljueni obiaj bacanja velikoga kamenja s vrhova brda na glave neprijatelja. Usavravanje umijea ubijanja naih susjeda pukom i otrovnim plinovima zacijelo nije napredak u odnosu na primitivni barbarizam, koji se ponosio umijeem ubijanja lukovima i strijelama. Niti se razvitak osjeaja bolesne sebinosti pokazuje boljim od intelektualnog animalizma. Prava ljudska civilizacija razlikuje se od svih tih stanja i zato u Katha Upaniadi (1.3.14) nalazimo nedvosmislen poziv: uttisthata jagrata prapya varan nibodhata ksurasya dhara nisita duratyaya durgam pathas tat kavayo vadanti Molim vas, probudite se i pokuajte shvatiti blagodat koju sada imate u ljudskom obliku ivota. Put duhovne spoznaje veoma je teak; otar je kao brid otrice. To je miljenje uenih transcendentalista." Tako su mudraci Indije, dok su se drugi jo uvijek nalazili u maternici povijesnog zaborava, razvili drugaiju vrstu civilizacije, koja im je omoguila spoznaju vlastite osobnosti. Otkrili su da nismo materijalna bia, ve duhovni, vjeni, neunitivi sluge Apsoluta. Ali mi smo, protivno vlastitom uvjerenju, izabrali potpuno poistovjeivanje sa sadanjim materijalnim postojanjem. Zato su se nae patnje umnoile u skladu s neumoljivim zakonom raanja i umiranja i njegovim popratnim bolestima i tjeskobama. Te patnje ne moe ublaiti nikakva materijalna srea, jer su materija i duh potpuno razliiti elementi. To je kao kad biste vodenu ivotinju izvukli iz vode i stavili je na kopno, pruajui joj
88

sve uitke mogue na zemlji. Ne biste mogli osloboditi ivotinju samrtnih patnji sve dok je ne biste izvadili iz njoj strane ivotne sredine. Duh i materija potpuno su opreni. Svi smo mi duhovna bia. Upletanjem u svjetovna zbivanja ne moemo nai savrenu sreu, koja je nae uroeno pravo. Savrenu sreu moemo nai samo kada se vratimo u svoje prirodno stanje duhovnog postojanja. To je jasna poruka nae drevne indijske civilizacije, to je poruka Gite, to je poruka Veda i Puradna i svih pravih acarya, ukljuujui naega sadanjeg Acaryadevu, u naslijeu Gospodina Caitanye. Gospodo, ako jo nismo njegovom milou blagoslovljeni savrenim razumijevanjem uzviene poruke naeg Acaryadeve Om Visnupada Paramahamse Parivrajakacarye ri rimad Bhaktisiddhante Sarasvatija Gosvamija Maharade, moramo priznati da smo nedvojbeno spoznali da je boanska poruka s njegovih svetih usana upravo ono to je potrebno napaenom ovjeanstvu. Svi bismo ga trebali paljivo sasluati. Ako budemo sluali transcendentalni zvuk bez nepotrebna protivljenja, sigurno e biti milostiv prema nama. Acaryina poruka namijenjena je tome da nas vrati naem izvornom domu, Bogu. Zato mi dopustite da ponovim da ga trebamo strpljivo sluati, slijediti ga po svom uvjerenju i odavati potovanje njegovim lotosolikim stopalima, jer nas oslobaa nae bezuzrone bezvoljnosti da sluimo Apsolut i sve due. Iz Gite saznajemo da atma, dua, ne biva unitena, ak ni nakon unitenja tijela. Uvijek je ista, uvijek nova i svjea. Vatra je ne moe spaliti, voda rastopiti, zrak isuiti, a ma ubiti. Uvijek je postojea i vjena. To je potvreeno u rimad-Bhagavatamu (10.84.13): yasyatma-buddhih kunape tri-dhatuke sva-dhih kalatradisu bhauma ijya-dhih yat-tirtha-buddhih salile na karhicij janesv abhijnesu sa eva go-kharah

89

Onaj tko prihvaa ovu tjelesnu vreu nainjenu od tri elementa (ui, sluzi i zraka) kao svoje jastvo, tko osjea privlanost prema bliskom odnosu sa enom i djecom, tko svoju zemlju smatra vrijednom oboavanja, tko se kupa u vodama svetih mjesta hodoaa, ali nikada ne koristi priliku za druenje s osobama koje imaju pravo znanje, nije bolji od magarca ili krave." Naalost, u dananje vrijeme svi smo postali budale zanemarivi svoju pravu udobnost i poistovjetivi se s materijalnim kavezom. Usredotoili smo svu svoju energiju na besmisleno odravanje materijalnog kaveza radi njega samoga, potpuno zanemarivi zarobljenu duu u njemu. Kavez je namijenjen propasti ptice; ptica nije stvorena za dobro kaveza. Zato dobro razmislimo o tome. Sve nae djelatnosti sada su usmjerene ka odravanju kaveza. U najboljem sluaju, pokuavamo nahraniti um umjetnou i knjievnou, ali ne znamo da je i ovaj um materijalan, u suptilnom obliku. To je reeno u Giti (7.4): bhumir apo 'nalo vayuh kham mano buddhir eva ca ahankara itiyam me bhinna prakrtir astadha Zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lani ego Moje su odvojene materijalne energije." Nismo uinili gotovo nikakav napor da nahranimo duu, koja se razlikuje od tijela i uma. Zato vrimo samoubojstvo u pravom smislu te rijei. Poruka Acaryadeve upozorava nas da prestanemo s takvim pogrenim djelovanjem. Stoga odajmo potovanje njegovim lotosolikim stopalima zbog neokaljane ljubaznosti i milosti koju nam je podario. Gospodo, nemojte ni na trenutak pomisliti da moj Gurudeva eli potpuno sprijeiti razvoj suvremene civilizacije. To je nemogue. Ali nauimo od njega umijee izvlaenja najvee dobrobiti iz loe sklopljena posla i shvatimo vanost ovog ljudskog ivota, pogodnog za najvii razvoj istinske svjesnosti. Ne bismo smjeli propustiti da na
90

najbolji nain iskoristimo ovaj rijetki ljudski ivot. U rimadBhagavatamu (11.9.29) reeno je: labdhva sudurlabham idam bahu-sambhavante manusyam arthadam anityam apiha dhirah turnam yateta na pated anu mrtyu yavan nihsreyasaya visayah khalu sarvatah syat Ljudski se oblik ivota dostie nakon mnogo, mnogo roenja i moe pruiti najviu dobrobit, iako nije trajan. Zato razborit i inteligentan ovjek treba odmah pokuati ispuniti svoju misiju i stei najveu dobrobit u ivotu prije nego to doe smrt. Treba izbjegavati udovoljavanje osjetilima, koje je dostupno u svim okolnostima." Nemojmo zloupotrijebiti ovaj ljudski ivot u uzaludnoj potrazi za materijalnim uicima, ili, drugim rijeima, za jedenjem, spavanjem, strahovanjem i osjetilnim djelatnostima. Poruku Acaryadeve izraavaju rijei ri Rupe Gosvamija (Bhakti-rasamrta-sindhu 1.2.255-256): anasaktasya visayan yatharham upayunjatah nirbandhah krsna-sambandhe yuktam vairagyam ucyate prapancikataya buddhya hari-sambandhi-vastunah mumuksubhih parityago vairagyam phalgu kathyate Osoba je potpuno utemeljena u odvojenom redu ivota ako ivi u skladu sa svjesnou Krine. Ne smije biti vezana za udovoljavanje osjetilima i treba prihvatiti samo ono to je prijeko potrebno za odravanje tijela. S druge strane, onaj tko se odrie stvari koje se mogu upotrijebiti za sluenje Krine, pod izgovorom da su takve stvari materijalne, nije potpuno odvojen."
91

Smisao ovih loka moemo spoznati jedino potpunim razvijanjem razuma, a ne ivotinjskih nagona. Sjedei do stopala Acaryadeve, pokuajmo shvatiti iz ovog transcendentalnog izvora znanja to smo mi, to je ovaj svemir, to je Bog i kakav odnos imamo s Njim. Poruka Gospodina Caitanye poruka je ivog svijeta namijenjena ivim biima. Gospodin Caitanya nije se trudio unaprijediti ovaj smrtni svijet, koji se prikladno naziva Martyaloka, svijet u kojem je svima sueno da umru. Pojavio se pred nama prije etiri stotine pedeset godina kako bi nam rekao neto o transcendentalnom svemiru u kojem je sve vjeno i namijenjeno sluenju Apsoluta. Ali u posljednje vrijeme neke bezobzirne osobe pogreno predstavljaju Gospodina Caitanyu i Gospodinovu najuzvieniju filozofiju pogreno tumae kao kult najniih slojeva drutva. Drago nam je to veeras moemo objaviti da nas je na Acaryadeva svojom uobiajenom ljubaznou spasio od ove uasne vrste degradacije. Zato sa svom poniznou odajemo potovanje njegovim lotosolikim stopalima. Gospodo, u dananje vrijeme manija je kulturnog (ili nekulturnog) drutva da Svevinjem Gospodinu pripisuje samo bezlina obiljeja i obezvrjeuje Ga tvrdei da nema osjetila, oblik, djelatnosti, glavu, noge i uitke. To priinja zadovoljstvo suvremenim uenjacima zbog potpunog nedostatka pravilna vodstva i istinskog uvida u duhovnu stvarnost. Svi ti empiriari misle slino: sve ono to prua zadovoljstvo treba prisvojiti samo ljudsko drutvo ili odreeni sloj ljudi, a neosobni Bog treba samo ispunjavati njihove hirovite elje. Sretni smo da smo osloboeni ove uasne bolesti milou Njegove Boanske Milosti Paramahamse Parivrajakacarye Bhaktisiddhante Sarasvatija Gosvamija Maharade. On nam je otvorio oi. On je na vjeni otac, na vjeni uitelj i na vjeni voa. Stoga odajmo potovanje njegovim lotosolikim stopalima na ovaj povoljni dan. Gospodo, iako smo poput djece neupueni u znanje o Transcendenciji, Njegova Boanska Milost, moj Gurudeva, zapalio je u nama malu vatru kako bi rasprio nepobjedivu
92

tamu empirijskog znanja. Sada smo tako sigurni da nas nikakvi filozofski argumenti empirijske kole ne mogu odvratiti od nae vjene ovisnosti o lotosolikim stopalima Njegove Boanske Milosti. Povrh toga, spremni smo izazvati najizobraenije uenjake mayavada kole i dokazati da samo Boanska Osoba i Njegove transcendentalne zabave u Goloki predstavljaju uzvieni sadraj Veda. Na to jasno ukazuje Chandogya Upaniada (8.13.1): syamac chavalam prapadye savalac chyamam prapadye Da bih dobio milost Krine, predajem se Njegovoj energiji (Radhi), a da bih dobio milost Njegove energije, predajem se Krini." U Rig Vedi (1.22.20) takoer je reeno: tad visnoh paramam padam sada pasyanti surayah diviva caksur atatam visnor yat paramarli padam Lotosolika stopala Gospodina Vinua vrhovni su cilj svih polubogova. Gospodinova su lotosolika stopala blistava kao sunce na nebu." Zornu istinu tako jasno objanjenu u Giti, sredinjem uenju Veda, ne razumiju, ak i ne nasluuju, najmoniji filozofi empirijskih kola. U tome je tajna ri Vyasa-puje. Kada meditiramo na transcendentalne zabave Apsolutnog Boga, ponosni smo to osjeamo da smo Njegovi vjeni sluge i, preplavljeni radou, od veselja pleemo. Sva slava mom boanskom uitelju, jer je neprekidnom bujicom svoje milosti potaknuo u nama takav tijek vjenog postojanja. Odajmo potovanje njegovim lotosolikim stopalima. Gospodo, da se pred nama nije pojavio kako bi nas izbavio iz ropstva ove grube svjetovne iluzije, sigurno bismo tijekom mnogo ivota i stoljea ostali u tami beznadnog zatoenitva. Da se nije pojavio pred nama, ne bismo mogli shvatiti vjenu istinu o uzvienom uenju Gospodina
93

Caitanye. Da se nije pojavio pred nama, ne bismo mogli shvatiti znaaj prve loke Brahma-samhite: isvarah paramah krsnah sac-cid-ananda-vigrahah anadir adir govindah sarva-karana-karanam Krina, koji je poznat kao Govinda, Vrhovni je Bog. On posjeduje vjeno, blaeno, duhovno tijelo. Podrijetlo je svega. Nema drugog izvora i prvobitni je uzrok svih uzroka." Osobno, nemam nade u bilo kakvu priliku za neposredno sluenje u milijunima iduih ivota, ali sam uvjeren da u jednog dana biti izbavljen iz mulja iluzije u koji sam sada tako duboko potonuo. Stoga mi dopustite da sa svom ozbiljnou iznesem pred lotosolika stopala svog boanskog uitelja sljedeu molbu: neka ispatam sudbinu koja mi je dodijeljena zbog mojih prolih nedjela, ali neka budem obdaren sjeanjem da nisam nita drugo do siuni sluga Svemonog Apsolutnog Boga, to sam spoznao nepokolebljivom milou svog boanskog uitelja. Zato mi dopustite da sa svom poniznou odam potovanje njegovim lotosolikim stopalima.

III. Otkrivanje korijena Besmrtni nektar Bhagavad-gite Stoljeima su najvei filozofi i spiritualisti Indije slavili Bhagavad-gitu kao samu bit vjene vedske mudrosti. U svojim Meditacijama na Bhagavad-gitu, ovdje objavljenim u obliku stihova, poznati filozof iz estog stoljee, ankara, velia Gitu i njezinog boanskog autora, ri Krinu. Iako je u cijelom svijetu poznat kao impersonalist, ankara ovdje otkriva svoju predanost izvornom osobnom obliku Boga, Gospodinu ri Krini. rila Prabhupada objanjava.
94

-1O, Bhagavad-gito, sa svojih osamnaest poglavlja obasipa ovjeka besmrtnim nektarom mudrosti o Apsolutu. O, blagoslovljena Gito, tobom je sam Gospodin Krina prosvijetlio Arjunu. Drevni mudrac Vyasa potom te uvrstio u Mahabharatu. O, majko puna ljubavi, unitavatelju ovjekova uzastopnog raanja u tami ovog smrtnog svijeta, na Tebe meditiram. -2Slava tebi, o Vyasa. tvoj je razbor snaan, a tvoje oi velike poput latica rascvala lotosa. Ti si zapalio ovu svjetiljku mudrosti, napunivi je uljem Mahabharate. SMISAO S materijalistikog stajalita, ripada ankaracarya bio je impersonalist, ali nikada nije poricao duhovni oblik poznat kao sac-cid-ananda-vigraha, vjeni sveblaeni oblik znanja koji je postojao prije stvaranja materijalnog svijeta. Govorei o neosobnosti Vrhovnog Brahmana, ukazao je da Gospodinov sac-cid-ananda oblik ne smijemo izjednaavati s materijalnim shvaanjem osobnosti. Na samom poetku
95

svoga komentara na Gitu, tvrdi da je Narayana, Svevinji Gospodin, transcendentalan prema materijalnoj kreaciji. Gospodin je postojao prije stvaranja kao transcendentalna osoba i nema nikakve veze s materijalnom osobnou. Gospodin Krina je ista Vrhovna Osoba i nema nikakve veze s materijalnim tijelom. Pojavljuje se u Svom vjenom duhovnom obliku, ali budalasti ljudi pogreno misle da je Njegovo tijelo kao nae. Propovijedajui impersonalizam, ankara je osobito elio pouiti budalaste osobe koje smatraju Krinu obinim ovjekom stvorenim od materije. Da je Gitu izgovorila materijalna osoba, nitko je ne bi htio itati, a Vyasadeva je sigurno ne bi uvrstio u povijest Mahabharate. Prema nave denim stihovima, Mahabharata je povijest starodrevnog svijeta, a Vyasadeva je pisac tog velikog epa. Bhagavad-gita je istovjetna s Krinom. Krina je Apsolutna Svevinja Boanska Osoba i zato ne postoji razlika izmeu Krine i Njegovih rijei. Bhagavad-gita zavrjeuje jednako oboavanje kao sam Gospodin Krina, jer su oboje apsolutni. Osoba koja slua Bhagavadgitu kakva jest, slua rijei s lotosolikih usana Gospodina. Ali nesretne osobe tvrde da je Gita zastarjela za suvremena ovjeka, koji eli pronai Boga spekulacijom ili meditacijom. -3Sva slava Tebi, o Krina, Tebi koji si utoite Laksmi roene iz oceana i svih koji uzimaju utoite Tvojih lotosolikih stopala. Ti si doista drvo elja za Svoga bhaktu. U jednoj ruci dri tap za tjeranje krava, a druga Ti je podignuta palac dodiruje vrh Tvoga kaiprsta ukazujui na boansko znanje.
96

Slava Tebi, o Svevinji Gospodine, jer muze nektar Gite. SMISAO ripada ankaracarya jasno kae: Vi budale, samo oboavajte Govindu i Bhagavad-gitu, koju je izgovorio sam Narayana." Unato tome, budalasti ljudi vre istraivanja kako bi pronali Narayanu; zato su jadni i uzalud troe svoje vrijeme. Narayana nikada nije jadan niti daridra; oboavaju Ga boica sree Laksmi i sva iva bia. ankara naziva sebe Brahmanom", ali priznaje da je Narayana, ili Krina, Vrhovna Osoba transcendentalna prema materijalnoj kreaciji. Odaje potovanje Krini kao Vrhovnom Brahmanu, ili Parabrahmanu, jer Krina zavrjeuje da Ga svi oboavaju. Samo budale i Krinini neprijatelji, koji ne mogu shvatiti to je Bhagavad-gita (iako je tumae), izjavljuju: Ne moramo se potpuno predati osobnom Krini, ve neroenom, nepoetnom Vjenom koji govori kroz Krinu." Budale srljaju tamo gdje se aneli ne usuuju kroiti. Dok ankara, najvei impersonalist, odaje duno potovanje Krini i Njegovoj knjizi Bhagavad-giti, budale govore: Ne trebamo se predati osobnom Krini." Takvi neprosvijeeni ljudi ne znaju da je Krina apsolutan i da ne postoji razlika izmeu Njegove nutrine i vanjtine. Razlika izmeu nutrine i vanjtine opaa se u dvostranom, materijalnom svijetu. U apsolutnom svijetu nema takve razlike, jer je u apsolutnom svijetu sve duhovno (sac-cid-ananda), a Narayana, ili Krina, pripada apsolutnom svijetu. U apsolutnom svijetu postoji samo stvarna osobnost i nema razlike izmeu tijela i due. -4Upaniade su stado krava, koje muze Gospodin Krina, sin pastira.
97

Arjuna je tele, a vrhunski nektar Gite mlijeko koje pije mudar ovjek proiene inteligencije. SMISAO Bez razumijevanja duhovne raznolikosti ne moemo shvatiti transcendentalne zabave Gospodina. U Brahmasamhiti je reeno da su Krinino ime, oblik, odlike, zabave, pratnja i parafernalija ananda-cinmaya-rasa. To znai da sve to je u transcendentalnom dodiru s Njim posjeduje istu prirodu duhovnog blaenstva, znanja i vjenosti. Za razliku od materijalnog svijeta, u kojem sve ima svoj kraj, Njegovom imenu, obliku i pratnji nema kraja. U Bhagavadgiti je reeno da Ga samo budale ismijavaju; ankara, najvei impersonalist, oboava Njega, Njegove krave i Njegove zabave koje je provodio kao sin Vasudeve i radost Devaki. -5O sine Vasudeve, ubojico demona Kamse i Canure, o vrhunsko blaenstvo majke Devaki, o guruu svemira, uitelju svjetova, o Krina, Tebe slavim.

SMISAO ankara opisuje Krinu kao sina Vasudeve i Devaki. eli li time rei da oboava obinog, materijalnog ovjeka? On oboava Krinu, jer zna da su Krinino roenje i sve Njegove djelatnosti natprirodni. U Bhagavad-giti (4.9) reeno je da su Krinino roenje i djelatnosti tajanstveni i
98

transcendentalni i zato ih samo Krinini bhakte mogu savreno shvatiti. ankara nije bio takva budala da bi prihvatio Krinu kao obina ovjeka i istodobno Mu s predanou odao sve potovanje, znajui Ga kao sina Devaki i Vasudeve. Prema Bhagavad-giti, samo poznavanjem Krininog transcendentalnog roenja i Njegovih djelatnosti osoba moe dostii osloboenje stjecanjem duhovnog oblika nalik Krininom. Postoji pet razliitih vrsta osloboenja. Osoba koja se stapa s Krininim duhovnim zrakama, poznatim kao neosobni sjaj Brahmana, ne razvija u potpunosti svoje duhovno tijelo. Ali onaj tko u potpunosti razvije svoje duhovno postojanje postaje pratilac Narayane, ili Krine, u razliitim duhovnim prebivalitima. Onaj tko dostigne Narayanino prebivalite razvija duhovni oblik nalik Narayaninom (etveroruki), a onaj tko dostigne Krinino najvie duhovno prebivalite, poznato kao Goloka Vrndavana, razvija duhovni oblik s dvije ruke nalik Krininom. Kao inkarnacija ive, ankara poznaje sve te nivoe duhovnog postojanja, ali ih nije razotkrio svojim sljedbenicima, u to vrijeme budistikim, jer je za njih bilo nemogue upoznati duhovni svijet. Buddha je propovijedao da je krajnji cilj praznina. Kako su, onda, njegovi sljedbenici mogli shvatiti duhovnu raznolikost? Zato je ankara rekao brahma satyam jagan mithya: materijalna je raznolikost nestvarna, a duhovna raznolikost stvarna. U Padma Purani iva priznaje da u Kali-yugi mora propovijedati filozofiju maye, iluzije, kao drugo izdanje Buddhine filozofije nitavila". Morao je to uiniti po Gospodinovoj naredbi, zbog posebnih razloga. Meutim, otkrio je svoje pravo miljenje, preporuivi ljudima da oboavaju Krinu, jer nitko ne moe biti spaen samo igrom rijei i gramatikim smicalicama. ankara nadalje pouava: bhaja govindam bhaja govindam bhaja govindam mudha-mate samprapte sannihite kale na hi na hi raksati dukrn-karane
99

O intelektualne budale, samo oboavajte Govindu, samo oboavajte Govindu, samo oboavajte Govindu. Vae gramatiko znanje i igra rijeima nee vas spasiti u trenutku smrti." -6Bitka na Kuruksetri je zastraujua rijeka koju su Pandave pobjedniki preli. Bhisma i Drona su bili njezine visoke obale, Jayadratha njezina voda, kralj Gandhara plavi vodeni ljiljan, alya morski pas, Krpa struja, Karna snani valovi, Asvatthama i Vikarna strani krokodili, a Duryodhana sam vir ali Ti, o Krina, bio si splavar! -7Neka besprijekorni lotos Mahabharate koji raste na vodama Vyasinih rijei i koji iri neodoljivo slatki miris Bhagavad-gite ije su rascvjetane latice, prie o junacima, potpuno otvorene govorom o Gospodinu Hariju, koji unitava grijehe Kali-yuge, na ijem dnevnom svjetlu due eljne nektara kao mnotvo pela radosno se roje neka nam taj lotos Mahabharate daruje najveu dobrobit. -8100

Slava Gospodinu Krini, utjelovljenju vrhunskog blaenstva, ijom milou nijem postaje rjeit a hrom prelazi planine Njega slavim! SMISAO Budalasti sljedbenici budalastih spekulatora ne mogu shvatiti znaaj slavljenja Gospodina Krine, utjelovljenja blaenstva. Sam ankara slavi Gospodina Krinu kako bi neki od njegovih inteligentnih sljedbenika mogli shvatiti istinu na primjeru svog velikog uitelja, ankare, inkarnacije ive. Unato tome, brojni svojeglavi ankarini sljedbenici odbijaju slaviti Gospodina Krinu. Umjesto toga, zavode prostodune osobe unosei materijalizam u Bhagavad-gitu i zbunjuju nevine itatelje svojim tumaenjima. Tako itatelji nikada nemaju priliku biti blagoslovljeni slavljenjem Gospodina Krine, uzroka svih uzroka. Onaj tko dri ljude u tami nepoznavanja nauka o Krini, svjesnosti Krine, iskrivljujui smisao Gite, ini najgoru uslugu ovjeanstvu. -9Slava tom vrhovnom blistavom biu, koje stvoritelj Brahma, Varuna, Indra, Rudra, Marut i sva boanska bia slave himnama, ije slave opjevavaju stihovi Veda, o kome pjevaju recitatori Same i ije slave Upaniade pronose punim glasom, koje yogaji vide uma obuzetog savrenom meditacijom, i kome svi bogovi i demoni ne poznaju granica,
101

Njemu, Vrhovnom Bogu, Krini, sva slava Njega slavimo! Njega slavimo! Njega slavimo! SMISAO Recitiranjem devetog stiha svoje meditacije, navedenog iz rimad-Bhagavatama, ankara ukazuje da Gospodina Krinu trebaju oboavati sva iva bia, ukljuujui njega samoga. Materijalistima, impersonalistima, umnim spekulatorima, pobornicima filozofije nitavila" i svim drugim kandidatima podlonim kanjavanju materijalnim bijedama preporuuje da samo slave Gospodina Krinu, kojega oboavaju Brahma, iva, Varuna, Indra i svi drugi polubogovi. Ne spominje Vinuovo ime, jer je Vinu istovjetan s Krinom. Vede i Upaniade su namijenjene razumijevanju procesa kojim se osoba moe predati Krini. Yogiji pokuavaju vidjeti Krinu u sebi meditacijom. Drugim rijeima, ankara pouava sve polubogove i demone koji ne znaju krajnji cilj, posebno demone i budale, da slijedei njegove stope slave Krinu i Njegove rijei, Bhagavad-gitu. Samo takvim djelima demoni mogu stei dobrobit, a ne zavoenjem svojih prostodunih sljedbenika takozvanim umnim spekulacijama i lanim meditacijama. ankara izravno slavi Krinu, pokazujui tako budalama koje tragaju za svjetlom to je On svjetlo, blistavo kao sunce". Ali pali demoni, nalik na sove, ne ele otvoriti oi iz straha od suneve svjetlosti. Te sove nikada nee otvoriti oi kako bi vidjele uzvieno svjetlo Krine i Njegovih rijei. Bhagavad-gite. Meutim, tumait e Gitu sklopljenim oima kako bi zaveli svoje nesretne itatelje i sljedbenike. ankara otkriva svjetlo svojim manje inteligentnim sljedbenicima i pokazuje da su Bhagavad-gita i Krina jedini izvor svjetla. To ini kako bi pouio iskrene tragatelje za istinom da slave Gospodina Krinu i predaju Mu se bez bojazni. To je najvie savrenstvo ivota i najuzvienije uenje ankare, velikog filozofa ija su uenja potisnula filozofiju nitavila iz Indije, zemlje znanja. Om tat sat.
102

Temelji svjesnosti Kine Jedanaesti sijenja 1970. Los Angeles Times je u jednom lanku objavio da su lanovi nastavnikog zbora Kalifornijskog sveuilita u Berkeleyu, meu kojima je i dr. J:F: Staal, profesor filozofije i junoazijskih jezika, odbili molbu za dodjelu kredita eksperimentalnom teaju svjesnosti Kine, koji je trebao voditi Hans Kary, predsjednik drutva za svjesnost Kine u Berkeleyu. Odbijajui predloeni teaj, Saal je rekao da bhakte provode previe vremena u pjevanju da bi razvili filozofiju. Kad je rila Prabhupada, osniva i duhovni uitelj Hare Krina pokreta, zapazio lanak, zapoeo je neobinu razmjenu pisama s poznatim profesorom. Izvadak iz lanka Los Angeles Timesa Dr. J.F. Staal, profesor filozofije i junoistonih jezika na UC u Berkeleyu, vjeruje da je pokret svjesnosti Kine autentina indijska religija, a njezini pristae iskreni. Brzi porast lanova drutva pripisuje tenji dananje mlade generacije ka dobacivanju organiziranih odlazaka u crkvu i istodobnom traganju za ostvarivanjem vjere u misticizam. Meutim, on istie da su osobe koje naputaju kranstvo, islam i judaizam obino izgubile vjeru u osobnoga boga tih religija i trae mistinu religiju bez apsoluta. ,Zaudo, lanovi drutva za svjesnost Kine prihvatili su hinduizam, iako je taj kult vrlo personalistiki', rekao je Staal. ,Prihvaaju osobnoga Boga, Krinu, kao i kranstvo. Imam osjeaj da su prenijeli neto od svog kranskog naslijea u hindusku religiju.' Prema njegovome miljenju, oni posveuju previe vremena pjevanju da bi razvili filozofiju. Na temelju toga, on i drugi lanovi nastavnikog zbora odbili su molbu za dodjelu kredita eksperimentalnom teaju svjesnosti Krine, koji bi
103

tijekom zimskog tromjesjeja vodio Hans Kary, predsjednik drutva za svjesnost Kine u Berkelyu. Pismo rila Prabhupade Los Angeles Timesu 14. sijenja 1970. Urednitvu Los Angeles Timesa Dragi gospodine, Povodom lanka objavljenog u Los Angeles Timesa u nedjelju, 11. sijenja 1970. godine, pod naslovom Krina mantra, dopustite mi da objasnim da se hinduistika religija u potpunosti temelji na osobnom shvaanju Boga, ili Vinua. Neosobno shvaanje Boga predstavlja jedan od tri aspekta Boga i od sporednog je znaaja. Apsolutna Istina izvorno je Svevinja Gospodin, Boanska Osoba, Paramatma je lokalizirani aspekt Njegove veliine i vjenosti. Sva tri zajedno ine Potpunu Cjelinu. Izjava dr. J.F. Staala da kult Kine predstavlja spoj kranstva i hinduizma, kao da je tvorevina uma, nije tona. Ako su kranstvo, islam i budizam personalne religije, to pozdravljamo, ali Krinina je religija personalna od davnina, kad kranstvo, islam i budizam nisu ni postojali. Prema vedskom shvaanju, religiju stvara Bog-Osoba, kao Svoje zakone. Religiju ne moe stvoriti ni ovjek ni bilo tko drugi osim Boga, koji je vii od ovjeka. Religija predstavlja Boji zakon. Naalost, svi svamiji koji su prije mene doli u ovu zemlju isticali su neosobni aspekt Boga, bez dovoljno znanja o osobnom aspektu Boga. U Bhagavad-giti je zato reeno da samo manje inteligentne osobe smatraju da je Bog izvorno neosoban, iako poprima oblik kad se inkarnira. Meutim, Istina je izvorno Svevinja Boanska Osoba. Njegova potpuna ekspanzija prisutna je u svaijem srcu u Njegovom lokaliziranom aspektu, a sjaj neosobnog Brahmana transcendentalno je svjetlo i toplina koje se posvuda ire.
104

U Bhagavad-giti je jasno reeno da je cilj vedskoga istraivanja Apsolutne Istine pronai osobnoga Boga. Smatra se da osoba koja je zadovoljna drugim aspektima Apsolutne Istine, Paramatmom i Brahmanom, posjeduje siromano znanje. Nedavno smo izdali nau ri Iopanisadu, vedski spis, i u toj smo maloj knjizi podrobno razmotrili to pitanje. to se tie hinduistike religije, u Indiji postoje milijuni Krininih hramova i nema ni jednog hindusa koji ne oboava Krinu. Prema tome, ovaj pokret svjesnosti Krine nije izmiljen. Pozivamo sve znanstvenike, filozofe, teologe i lanove javnosti da shvate ovaj pokret kritikim prouavanjem. Ako to ozbiljno uine, shvatit e uzvieni poloaj ovoga velikog pokreta. Proces pjevanja takoer je autentian. Gaenje koje u profesoru Staalu budi pjevanje Krinina svetog imena jasno dokazuje da nema dovoljno znanja o ovom ovlatenom pokretu svjesnosti Krine. Umjesto odbijanja molbe za dodjeljivanje kredita Karyjevom teaju, on i svi drugi ueni nastavnici s Kalifornijskog Sveuilita u Berkeleyu trebaju strpljivo sasluati istinu o ovom vjerodostojnom pokretu, sada tako potrebnom bezbonom drutvu. (Kredit za teaj kasnije je bio odobren.) Ovo je jedini pokret koji moe spasiti zbunjenu mladu generaciju. Pozvat u sve odgovorne voe ove zemlje da shvate ovaj transcendentalni pokret i prue nam sve potene pogodnosti za irenje ovog pokreta za dobro svih lanova drutva. A. C. Bhaktivedanta Swami duhovni uitelj Hare Krina pokreta

Razmjena pisama izmeu nla Prabhupade i dr Staala 23. sijenja 1970. Swami A. C. Bhaktivedanta

105

Dragi Swamiji, Zahvaljujem vam na kopiji vaeg pisma Los Angeles Timesu, koje je sada objavljeno i u Daily Californianu. Mislim da ete se sloiti sa mnom da se, osim publiciteta, malo dobiva raspravljanjem o religioznim i filozofskim pitanjima kroz intervjue i pisma u novinama, ali dozvolite mi da iznesem dva kratka zapaanja. Prvo, znam da je predanost Krini stara (iako nije stara kao Vede) i da nikada nije bila pod utjecajem kranstva, islama i judaizma (s tim u vezi, nikada nisam spomenuo budizam). Razlike izmeu personalnog i impersonalnog shvaanja relativno su nejasne, ali usvajajui ovu razliku radi jednostavnosti, izrazio sam svoje iznenaenje vidjevi da se ljudi koji su odrasli u zapadnoj kulturi s naglaenim personalnim shvaanjem, posveuju indijskom kultu koji ini isto. Manje me udi kada se ljudi nezadovoljni zapadnim monoteizmom posveuju indijskoj filozofiji koja istie impersonalni apsolut. Drugo, nikada nisam izrazio niti osjetio gaenje prema pjevanju Krininog imena. Ne samo da me ne iritira (kao neke ljude), ve mi se i svia. Ali nepobitna je injenica da Bhagavad-gita (a da ne spominjemo Vede) ne zahtijeva takvo neprestano pjevanje. Gita sa bavi drugaijim temama, koje podrobno obraujem u svojim teajevima indijske filozofije. sa zahvalnou, va, J.F. Staal, Profesor filozofije i junoazijskih jezika * * *

30. sijenja 1970. J. F. Staal

106

Profesor filozofije i junoazijskih jezika Kalifornijsko Sveuilite Berkeley, California Dragi profesore Staal, Zahvaljujem vam na ljubaznom pismu od 23. sijenja 1970. U posljednjem odlomku vaeg pisma spomenuli ste da vas ne iritira pjevanje Hare Krina mantre (kao neke ljude), ve vam se svia. To me jako obradovalo i s pismom vam aljem primjerak naeg asopisa Back to Godhead (broj 28) u kojem ete nai lanak o tome kako se studentima (na programu odranom na dravnom sveuilitu Ohio) svidjelo pjevanje Hare Krina mantre, iako su svi bili poetnici u ovom kultu pjevanja. Ovo pjevanje prua zadovoljstvo srcu i najbolji je nain usaivanja duhovne svjesnosti, ili svjesnosti Krine, u srca ljudi. To je najlaki proces duhovne spoznaje i preporuen je u Vedama. U Brhan-naradaya Purani jasno je reeno da samo sveto ime Harija (Krine) moe spasiti ljude od problema materijalnog postojanja i da u ovom dobu Kali nema drugog naina, nema drugog naina, nema drugog naina. Zapadna je kultura monoteistika, ali zapadnjake zavodi impersonalna indijska spekulacija. Mladi su ljudi sa Zapada frustrirani, jer im nije prueno dovoljno znanja o monoteizmu. Nisu zadovoljni tim procesom pouavanja i razumijevanja. Pokret svjesnosti Krine za njih je blagodat, jer im omoguuje da shvate zapadni monoteizam pod vodstvom autoritativnog vedskog sustava. Mi ne raspravljamo samo teorijski, ve uimo propisanim procesom vedskih pravila. Ali udi me to u zadnjem odlomku svog pisma kaete: Nepobitna je injenica da Bhagavad-gita (a da ne spominjemo Vede) ne zahtijeva takvo neprestano pjevanje." Mislim da ste previdjeli sljedei stih iz Bhagavad-gite, pored mnogo drugih slinih stihova: satatam kirtayanto mam
107

yatantas ca drdha-vratah namasyantas ca mam bhaktya nitya-yukta upasate (Bhagavad-gita 9.14) Ovdje je opisano ime se bave velike due, osloboene iluzije, koje su savreno spoznale Boga: satatam kartayanto mam - oni uvijek (satatam)pjevaju (kartayantah) Moje slave i nitya-yukta upasate uvijek oboavaju Mene (Krinu). Tako ne znam kako moete rei nepobitno". Ako elite navode iz Veda, mogu vam navesti mnogo. Omkara, glavna transcendentalna vibracija u Vedama, takoer je Krina. Pranava omkara je boanska sutina Veda. Slijeenje Veda podrazumijeva pjevanje vedskih mantri, a nijedna vedska mantra nije potpuna bez omkare. U Mandukya Upaniadi reeno je da je omkara najpovoljnija zvuna reprezentacija Svevinjega Gospodina. To je potvreno i u Atharva Vedi. Omkara je zvuna reprezentacija Svevinjega Gospodina i zato je osnovna rije u Vedama. U vezi s tim, Svevinji Gospodin kae pranavah sarva-vedesu: Ja sam slog om u svim vedskim mantrama." (Bg. 7.8) U 15. stihu petnaestog poglavlja Bhagavad-gite Krina kae: Nalazim se u svaijem srcu. Ja sam cilj prouavanja svih Veda. Sastavlja sam Vedante i poznavatelj Vede kakva jest." Svevinji Gospodin, prisutan u svaijem srcu, opisan je i u Mundaka i Svetasvatara Upaniadi: dva suparna sayuja sakhaya... Svevinji Gospodin i individualna dua sjede u tijelu kao dvije prijateljske ptice na drvetu. Jedna jede plodove drveta, posljedice materijalnih djelatnosti, a druga ptica, Nad-dua, promatra. Prema tome, cilj je prouavanja Vedante spoznaja Svevinjeg Gospodina, Krine. To je naglaeno u 13. stihu osmog poglavlja Bhagavad-gite, u kojem je reeno da mistinim procesom yoge, vibrirajui sveti slog om, osoba na kraju dostie Njegov vrhovni duhovni planet. U Vedantasutri, koju ste zacijelo proitali, 22. sutra 4. adhikarane
108

etvrtog poglavlja jasno izjavljuje anavrttih sabdat: Zvunom se vibracijom dostie osloboenje." Predanim sluenjem, pravilnim razumijevanjem Svevinje Boanske Osobe, moemo otii u Njegovo prebivalite i nikada se vie ne vratiti u ovo materijalno stanje. Kako je to mogue? Odgovor glasi jednostavno neprestanim pjevanjem Njegovog imena. To je prihvatio uzorni uenik, Arjuna, koji je savreno nauio zakljuak duhovne nauke od yogevare, gospodara mistinog znanja, Krine. Prihvativi Krinu kao Vrhovni Brahman, Arjuna Mu se obraa rijeima sthane hrsikesa... Sluajui Tvoje ime svijet postaje radostan i tako Ti svi postaju privreni." (Bg. 11.36) Proces pjevanja je ovdje odobren kao izravan nain uspostavljanja dodira s Vrhovnom Apsolutnom Istinom, Boanskom Osobom. Pjevanjem Krinina svetog imena, dua razvija privlanost prema Vrhovnoj Osobi, Krini, i vraa se kui. Bogu. U Narada-pancaratri je reeno da su svi vedski obredi, mantre i razumijevanje saeti u osam rijei Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare. Slino tome, u Kalisantarana Upaniadi reeno je da je ovih esnaest rijei, Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama, Rama, Hare Hare, posebno namijenjeno suzbijanju degradirajueg i zagaujueg utjecaja materijalistikog doba Kali. Sve je to podrobno objanjeno u mojoj knjizi Uenja Cospodina Caitanye. Proces pjevanja, stoga, nije samo uzvieni proces dostizanja savrenstva ivota, ve i ovlateni vedski princip koji je uveo najvei vedski uenjak i bhakta, Gospodin Caitanya (kojega smatramo inkarnacijom Krine). Mi jednostavno slijedimo Njegove ovlatene stope. Polje djelovanja pokreta svjesnosti Krine je univerzalno. Proces ponovnog dostizanja izvornog duhovnog poloaja vjenog ivota, punog blaenstva i znanja, ne predstavlja apstraktno, suhoparno teoretiziranje. Duhovni ivot nije opisan u Vedama kao teorijski, suhoparan ili impersonalan. Vede tee samo za razvijanjem iste ljubavi prema Bogu i
109

taj se harmonini zakljuak spoznaje svjesnou Krine ili pjevanjem Hare Krina mantre. Budui da je cilj duhovne spoznaje jedan, ljubav prema Bogu, Vede predstavljaju jednu, sveobuhvatnu cjelinu u pogledu transcendentalnog razumijevanja. Samo nepotpuna gledita razliitih grupa, odvojenih od vjerodostojnih vedskih uenikih naslijea, ine Bhagavad-gitu odvojenom. Ono to miri i usklauje sve prividno razliite izjave Veda sutina je Veda, ili svjesnost Krine (ljubav prema Bogu). Jo jednom vam zahvaljujem, Va A.C. Bhaktivedanta Swami * * *

8. veljae 1970. Swami A. C. Bhaktivedanta Dragi Swamiji, Zahvaljujem na vaem dugom i zanimljivom pismu od 30. sijenja, zajedno s posljednjim brojem Back to Godheada. Do sada sam vodio nekoliko razgovora s lanovima vaeg drutva, ali s moga stajalita oni nisu bili posve zadovoljavajui. Sada imam vae mnogo autoritativnije pismo, te razgovor prelazi na viu razinu. Ipak, bojim se da me niste uvjerili kako svi spisi koje navodite propisuju samo pjevanje Krininog imena. Dopustite mi da ukaem samo na najvanije. U Bhagavad-giti (9.14) kirtayantah ne mora znaiti pjevanje Krininog imena, ve moe znaiti i slavljenje, recitiranje i prianje i odnosi se na pjesme, himne, opise ili razgovore. Komentatori tako shvaaju tu rije. ankara u
110

svom komentaru ponavlja rije, ali Anandagiri u svojoj vyakhyi ubraja kirtanu u vedanta-sravanam pranava-japas ca, sluanje Vedante i tiho izgovaranje sloga om" (Krina se poistovjeuje s vedskim slogom om u Bhagavad-giti, koja je smrti i u kojoj se Krina poistovjeuje s mnogo drugih stvari, ali ne i u Vedama, koje su sruti). Drugi komentator, Hanuman, u svojoj Paisaca-bhasyi izjavljuje da kirtayantah znai bhasmanah prianje". Jo je vanije od tonog znaenja ove rijei da itav stih ne zahtijeva da svatko vri kirtanu, ve samo kae da neke velike due to ine. To jasno pokazuje sljedei stih, koji kae anye drugi" jnana-yajnena... yajanto mam, oboavaju Me... znanjem". Bhagavad-gita je irokogrudna i trpeljiva prema razliitim religijskim pristupima, iako istie jedan aspekt iznad svih drugih (sarva-phala-tyaga).* Napokon, u posljednjoj sutri Vedanta-sutre, anavrttih sabdat... abda se odnosi na spis ili na objavu Veda, to se jasno moe zakljuiti iz konteksta i iz komentara. ankara navodi brojne stihove (koji se zavravaju s ity adisahdebhyah, u skladu s ovim sabdama") kako bi to podrao, odnosno kako bi podrao izjavu da prema spisima nema povratka". On takoer ukazuje na sabdu u ovoj sutri rijeima mantrartha-vadadi..., mantre, opisi". Vacaspati Misra u Bhamati to podrava i razjanjava, dodajui da je opreno gledite sruti-smrti-virodhah, u sukobu sa smrti i sruti". Jo jednom vam zahvaljujem na vaoj ljubaznoj panji. J. F. Staal va *sarva-phala-tyaga znai odricanje od svih plodova rada * * *

15. veljae 1970. J. F. Staal Profesor filozofije

111

i junoazijskih jezika

Dragi dr. Staal, Jako me obradovalo vae pismo od nedjelje, 8. veljae 1970. godine, koje sam proitao s velikim zadovoljstvom. to se tie mog pokuaja da vas uvjerim kako svi spisi propisuju pjevanje Krininog imena, mogu jednostavno predstaviti autoritet Gospodina Caitanye. Gospodin Caitanya je preporuio kirtaniyah sada harih [Harija, Krinu, treba neprestano slaviti" (ikataka 3)]. Slino tome, Madhvacarya navodi vede ramayane caiva harih sarvatra giyate [Sve Vede i Ramayana pjevaju o Hariju"]. U Bhagavad-giti (15.15) Gospodin kae vedais ca sarvair aham eva vedyah [Svrha je prouavanja svih Veda spoznati Mene"]. Na taj nain moemo vidjeti da svi spisi ukazuju na Vrhovnu Osobu. U Rig Vedi (1.22.20) nalazimo mantru: om tad visnoh paramam padam sada pasyanti surayah [Polubogovi uvijek upiru pogled u to Vinuovo vrhovno prebivalite "]. Prema tome, itav je vedski proces namijenjen razumijevanju Gospodina Vinua. Svaki sveti spis, izravno ili neizravno, opjevava slave Svevinjega Gospodina, Vinua. to se tie 14. stiha devetog poglavlja Bhagavad-gite, kirtayantah zacijelo znai slavljenje, pjevanje, recitiranje i prianje, kao to ste rekli, ali slavljenje, pjevanje ili prianje o kome? To je sigurno Krina. Rije upotrijebljena u vezi s tim je mam [Meni"]. Mi se, stoga, ne protivimo kada osoba slavi Krinu kao ukadeva u rimad-Bhagavatamu. To je takoer kirtana. Najuzvieniji vedski spis pravo je mjesto za takvo slavljenje Svevinjega Gospodina, Krine. To trebamo pravilno shvatiti iz stiha: nigama-kalpataror galitam phalam suka-mukhad amrta-drava-samyutam
112

pibata bhagavatam rasam alayam muhur aho rasika bhuvi bhavukah O, iskusni i misaoni ljudi, kuajte rimad-Bhagavatam, zreli plod drveta elja vedskih spisa, koji je potekao sa usana ri ukadeve Gosvamija. Tako je postao jo ukusniji, iako su i ranije u njegovom nektarskom soku mogli uivati svi, ukljuujui osloboene due." (rimad-Bhagavatam 1.1.3) Kae se da je Maharada Parikit dostigao osloboenje jednostavno sluanjem, a ukadeva Gosvaml kazivanjem. U naem predanom sluenju postoji devet razliitih procesa dostizanja istog cilja, ljubavi prema Bogu, a prvi je sluanje, zvano ruti. Sljedei je proces pjevanje, koje se naziva smriti. Mi istovremeno prihvaamo i ruti i smriti. ruti smatramo majkom, a smriti sestrom, jer dijete slua majku i ponovno ui iz sestrinih opisa. ruti i smriti su dvije paralelne linije. rila Rupa Gosvami je zato rekao: sruti-smrti-puranadipancaratra-vidhim vina aikantiki harer bhaktir utpatayaiva kalpate (Bhakti-rasamrta-sindhu 1.2.101) Neokaljano predano sluenje nikada se ne dostie bez tovanja rutija, smritija, Purana i Pancaratra. Zato onaj tko oituje zanos predanosti ne obazirui se na astre (vedske spise) jednostavno stvara uznemirenje. S druge strane, ako slijedimo samo ruti, postajemo veda-vada-rate,* koji se ne cijene mnogo u Bhagavad-giti. Zato je Bhagavad-gita, premda smriti, bit svih vedskih spisa, sarvopanisado gavah.** Ona je kao krava koja daje mlijeko, ili sutinu svih Veda i Upaniada, i svi je acarye kao takvu prihvaaju, ukljuujui ankaracaryu. Stoga ne moete poricati autoritet Bhagavad-gite na temelju injenice da je smriti. To je gledite sruti-smrti-virodhah, u sukobu sa smriti i ruti", kao to ste ispravno rekli.
113

*(Bg. 2.42) Oni koji samo navode rijei spisa, ali ih ne razumiju niti ih primjenjuju." **Vidi ankaracaryinu etvrtu meditaciju to se tie Anandagirijeve tvrdnje da kirtana znai vedanta-sravanam pranava-japas ca [sluanje Vedante i tiho izgovaranje sloga om"], Krina je sastavlja i poznavatelj Vedante. On je veda-vit i vedanta-krit. Tko moe pruiti bolju priliku za vedanta-sravanu od Krine? to se tie sljedeeg stiha, u kojem je spomenuto jnanayajnena... yajanto mam, predmet oboavanja je Krina, na to ukazuje rije mam [Mene"]. Proces je opisan u 11. mantri Iopaniade: vidyam cavidyam ca yas tad vedobhayam saha avidyaya mrtyum tirtva vidyayamrtam asnute Samo osoba, koja istovremeno moe shvatiti proces neznanja i proces transcendentalnog znanja, moe transcendirati utjecaj uzastopna raanja i umiranja i uivati u punim blagoslovima besmrtnosti." Njegovanje vidye, transcendentalnog znanja, prijeko je potrebno ljudskom biu, jer e ga, u protivnom, njegovanje avidye, neznanja, vezati za uvjetovano postojanje na materijalnom nivou. Materijalistiko postojanje predstavlja potragu za udovoljavanjem osjetilima. Ta vrsta znanja o udovoljavanju osjetilima (avidya) predstavlja unaprjeivanje uzastopnog raanja i umiranja. Osobe zaokupljene takvim znanjem ne mogu nita nauiti od zakona prirode i uvijek iznova postupaju na isti nain, oarani ljepotom iluzornih stvari. S druge strane, onaj tko posjeduje vidyu, stvarno znanje, potpuno poznaje proces djelovanja u neznanju i istodobno njeguje transcendentalnu znanost, slijedei tako, bez odstupanja, put osloboenja.
114

Osloboenje je uivanje u punim blagoslovima besmrtnosti. Ta se besmrtnost uiva u Bojem vjenom carstvu (sambhuty-amrtam asnute), prebivalitu Svevinje Boanske Osobe, i dostie se oboavanjem Svevinjega Gospodina, uzroka svih uzroka, sambhavat. Stoga, pravo znanje, vidya, predstavlja oboavanje Svevinje Boanske Osobe, Krine; to je jnana-yajnena, oboavanje znanjem. Ta jnana-yajnena... yajanto mam predstavlja savrenstvo znanja, kao to je reeno u Bhagavad-giti (7.19): bahunam janmanam ante jnanavan mam prapadyate vasudevah sarvam iti sa mahatma sudurlabhah Nakon mnogo roenja i smrti, onaj tko ima pravo znanje predaje se Meni [Krini], znajui da sam uzrok svih uzroka i sve to postoji. Takva velika dua vrlo je rijetka." Ako netko jo nije doao do ovog zakljuka znanja i bavi se samo suhoparnom spekulacijom bez Krine, njegov teki spekulativni rad moe se usporediti s mlaenjem prazne slame. ito i slama izgledaju vrlo slino. Onaj tko zna kako se vadi zrno iz ita je mudar, ali onaj tko mlati praznu slamu, mislei da e dobiti neki rezultat, samo trati vrijeme. Slino tome, ako osoba, prouavajui Vede, ne pronae cilj Veda, Krinu, samo trati svoje dragocjeno vrijeme. Stoga, njegovanje znanja za oboavanje Krine dostie vrhunac nakon mnogo, mnogo roenja i smrti, kad osoba postane istinski mudra. Tada se predaje Krini, spoznajui naposljetku da je Krina uzrok svih uzroka i sve to postoji. Takva je velika dua veoma rijetka. Oni koji su Krini predali ivot i duu rijetke su sudurlabha mahatme. Nisu obine mahatme. Milou Gospodina Caitanye to najvie savrenstvo ivota besplatno se dijeli. Uinak je takoer veoma ohrabrujui. Kako bi, inae, mladii i djevojke bez naslijea vedske kulture mogli brzo dostii poloaj rijetkih mahatmi jednostavno vibriranjem ovog transcendentalnog zvuka,
115

Hare Krina? Zahvaljujui ovom pjevanju, veina njih (oni koji su veoma iskreni) postojano predano slui i ne pada na nivo etiri naela materijalnoga grenog ivota - (1) jedenja mesa, (2) nedoputena seksa, (3) uzimanja opojnih sredstava, ukljuujui kavu, aj i duhan i (4) kockanja. Posljednja sutra Vedanta sutre glasi anavrttih sabdat [Zvunom vibracijom dostie se osloboenje"]. Moramo uiti na temelju rezultata (phalena pariciyate). Naim uenicima nalaemo da tako djeluju i oni ne padaju. Ostaju na nivou istoga duhovnog ivota bez elje za njegovanjem spomenutih naela avidye, ili udovoljavanja osjetilima, i to dokazuje da su pravilno shvatili Vede. Ne vraaju se materijalnom nivou, jer kuaju nektarski plod ljubavi prema Bogu. Sarva-phala-tyaga [odricanje od svih plodova rada"] sam Gospodin objanjava u Bhagavad-giti rijeima sarvadharman parityajya mam ekam saranam vraja: Ostavi sve i predaj se Meni (Krini)." Hare Krina mantra znai: O, Krinina Vrhovna Energijo, o, Gospodine Krina, molim Vas, dopustite mi da Vas vjeno sluim." Mi smo ostavili sve i jednostavno sluimo Gospodina. inimo samo ono to nam Krina naloi. Odrekli smo se svih rezultata karme, jnane i yoge i to je nivo istoga predanog sluenja, bhaktir uttama. va A.C Bhaktivedanta Swami * * *

25. veljae 1970. Swami A. C. Bhaktivedanta Osniva-Acarya Meunarodnog drutva za svjesnost Kine Dragi Swamiji,
116

Zahvaljujem na vaem veoma zanimljivom pismu s prilogom od 15. veljae 1970. Bojim se da na svaki va navod kojim elite pokazati da je potrebno samo pjevati Krinino ime mogu navesti drugi stih koji zahtijeva neto drugo, dodajui yadi sloko 'pi pramanam, ayam api slokah pramanam bhavitum arhati: Ako su puki stihovi autoritativni, ovaj se stih takoer treba smatrati autoritativnim." I to se moe nastaviti bez kraja u doglednoj budunosti, kao to Patanjali ree mahan hi sabdasya prayoga-visayah: Golemi je prostor upotrebe rijei." va J. F. Staal * * *

3764 Watseka Avenue Los Angeles, California 90034 24. travnja 1970. Dragi dr Staal, Zahvaljujem vam na vaem ljubaznom pismu od 25. veljae 1970. ao mi je to vam nisam mogao ranije odgovoriti, jer sam bio zauzet kupovinom novog crkvenog imanja na spomenutoj adresi. Osigurali smo veoma lijepo mjesto za hram, prostorije za predavanja, moje prostorije i prostorije za bhakte, sa svim suvremenim pogodnostima. Pozivam vas da posjetite ovo mjesto kad budete imali vremena i ako me ljubazno obavijestite dan ranije, moji e vas uenici s velikim zadovoljstvom dolino primiti. to se tie naeg dopisivanja, navoenje razliitih stihova nee rijeiti problem. Na sudu oba uena odvjetnika navode zakonike, ali time ne rjeavaju sluaj. Sluaj rjeava presudom predsjedavajui sudac. Tako nas rasprava ne
117

moe dovesti do zakljuka. Navodi spisa ponekad su proturjeni i svaki filozof ima razliito miljenje, jer bez postavljanja razliitih postavki nitko ne moe postati znamenit filozof. Zato je teko doi do pravoga zakljuka. Kao to sam ve spomenuo, do zakljuka se dolazi prihvaanjem suda autoriteta. Mi slijedimo autoritet Gospodina Caitanye Mahaprabhua, koji se ne razlikuje od Krine. Po Njegovom miljenju, u skladu s vedskim spisima, u ovom je dobu pjevanje Krininog imena jedino rjeenje za sve probleme ivota. To nam pokazuje i praktino iskustvo. Nedavno je na dan pojave Gospodina Caitanye kroz Berkeley prolazila velika povorka naih uenika i prolaznici su zamijetili sljedee: Ovi ljudi nisu poput drugih koji se okupljaju da bi razbijali prozore i stvarali kaos." To je potvrdila i policija: lanovi pokreta svjesnosti Krine u potpunosti su suraivali s policijom i njihovi napori za odravanjem reda i mira tijekom sveanosti bili su tako uspjeni da je bilo potrebno samo minimalno upletanje policije." Slino tome, u Detroitu je odran veliki mar mira i nai su ljudi u mnotvu bili ocijenjeni kao aneli". Stoga je ovaj pokret svjesnosti Krine u sadanjem trenutku potreban kao lijek za sve probleme u ljudskom drutvu. Drugi navodi nee se toliko cijeniti. Ljekarna moe biti puna lijekova i svi mogu biti dobri, ali iskusan lijenik mora propisati lijek za odreenog bolesnika. U ovom sluaju, ne moemo rei i ovo je lijek i ono je lijek". Ne. Pravi je lijek onaj koji ima uinak na odreenu osobu phalena paraciyate. va A.C. Bhaktivedanta Swami Zakljuna opaska rila Prabhupade U sudu pravde, dva odvjetnika iznose svoje argumente na temelju vaeih zakonika kako bi rijeili sluaj, ali sudac
118

rjeava sluaj u korist jedne stranke. Kad protivniki odvjetnici iznesu svoje argumente, i jedni i drugi su zakoniti i vjerodostojni, ali presuda odluuje koji se moe primijeniti u odreenom sluaju. Gospodin Caitanya na temelju autoriteta astra iznosi sud da je pjevanje Gospodinovih svetih imena jedini nain na koji se osoba moe uzdii na transcendentalni nivo i mi se moemo uvjeriti u njegovu djelotvornost. Svaki na uenik koji je ozbiljno prihvatio ovaj proces moe biti ispitan i nepristran e sudac lako utvrditi da je uenik napredovao u svojoj transcendentalnoj spoznaji vie od bilo kojeg filozofa, teologa, yogija ili karmija. Moramo prihvatiti sve to je povoljno u odreenim okolnostima. Odbacivanje drugih metoda u odreenoj situaciji ne znai da one nisu vjerodostojne, ali uzevi u obzir doba, vrijeme i predmet, metode se katkada odbacuju ak i ako su vjerodostojne. Sve moramo ocijeniti po praktinim rezultatima. Takvim ispitivanjem moemo utvrditi da se neprestano pjevanje Hare Krina maha-mantre nedvojbeno pokazalo veoma djelotvornim u ovom dobu. A.C. Bhaktivedanta Swami Svjesnost Krine: hinduski kult ili boanska kultura? Pokuavajui smjestiti pokret svjesnosti Krine u odgovarajue povijesnokulturne okvire, mnogi pokret poistovjeuju s hinduizmom. Meutim, takvo je miljenje pogreno. rila Prabhupada porie vezu s panteizmom, politeizmom i kastinskom svjesnou koji proimaju suvremeni hinduizam. Premda svjesnost Krine i suvremeni hinduizam imaju zajedniki povijesni korijen drevnu indijsku vedsku kulturu hinduizam je zajedno s drugim religijama postao sektaka ustanova, dok je svjesnost Krine univerzalna i nadilazi relativna, sektaka imenovanja.

119

Meu ljudima je uvrijeeno pogreno shvaanje da pokret svjesnosti Krine predstavlja hindusku religiju. Ustvari, svjesnost Krine nipoto nije vjera ili religija koja nastoji opovrgnuti druge vjere ili religije. To je kulturni pokret od sutinske vanosti za itavo ljudsko drutvo i nije ogranien ni na jednu sektaku vjeru. Poseban cilj toga kulturnog pokreta jest pouavanje ljudi ljubavi prema Bogu. Katkada Indijci u Indiji i izvan Indije misle da propovijedamo hindusku religiju, ali, ustvari, mi to ne inimo. Rije hindu neemo nai u Bhagavad-giti. U itavoj vedskoj knjievnosti ne postoji rije hindu. Tu su rije uveli muslimani iz pokrajina koje granie s Indijom, kao to su Afganistan, Baluchistan i Iran. Rijeka Sindhu, koja omeuje sjeverozapadne pokrajine Indije, predstavlja granicu i poto tamonji muslimani nisu mogli pravilno izgovoriti rije Sindhu, nazvali su rijeku Hindu, a stanovnike te oblasti hindusima. U Indiji se, prema vedskoj terminologiji, Europljani nazivaju mlecchama ili yavanama. Slino tome, hindu je ime koje su dali muslimani. Prava kultura Indije opisana je u Bhagavad-giti, u kojoj je reeno da prema razliitim odlikama, gunama, prirode postoje razliite vrste ljudi, koji se obino svrstavaju u etiri drutvena stalea i etiri duhovna reda. Taj sustav drutvene i duhovne podjele poznat je kao varnasramadharma. etiri varne, drutvena stalea, nazivaju se: brahmana, katriya, vaiya i udra. etiri arame, duhovna reda, nazivaju se: brahmacarya, grihastha, vanaprastha i sannyasa. Varnarama sustav opisan je u vedskim spisima zvanim Purane. Cilj je ove institucije vedske kulture obrazovati sve ljude kako bi napredovali u znanju o Krini, Bogu. To je cjelokupni vedski program. U razgovoru s velikim bhaktom Ramanandom Rayom, Gospodin Caitanya ga je upitao: to je osnovno naelo ljudskog ivota?" Ramananda Raya odgovorio je da ljudska civilizacija poinje s prihvaanjem varnarama-dharme. Prije nego to se dostigne standard varnarama-dharme, nema ni govora o ljudskoj civilizaciji. Zato pokret svjesnosti Krine pokuava uspostaviti ovaj pravi sustav ljudske civilizacije,
120

poznat kao svjesnost Krine, ili daiva-varnnrama, boanska kultura. U Indiji se danas varnarama sustav shvaa na iskrivljen nain i zato ovjek roen u obitelji brahmane (najvieg stalea) zahtijeva da ga drugi prihvaaju kao brahmanu. Ali astre (sveti spisi) ne odobravaju takav zahtjev. Neiji predak moe biti brahmana prema gotri, obiteljskom naslijeu, ali prava se varnarama-dharma temelji na stvarnim odlikama koje osoba posjeduje, bez obzira na roenje ili naslijee. Zbog toga ne propovijedamo dananji sustav hindusa, osobito ne onih koji su pod utjecajem ankaracarye, jer je on nauavao da je Apsolutna Istina bezlina i tako je posredno porekao postojanje Boga. ankaracarya je imao posebnu misiju; pojavio se kako bi nakon utjecaja budizma ponovno uspostavio vedski utjecaj. Pod pokroviteljstvom cara Aoke, budizam se prije dvije tisue esto godina rairio cijelom Indijom. Prema vedskim spisima, Buddha je bio Krinina inkarnacija koja je imala posebnu mo i koja se pojavila s posebnim ciljem. Njegov sustav miljenja, ili vjere, bio je prihvaen diljem Indije, ali Buddha je odbacio autoritet Veda. Dok se budizam irio, vedska je kultura bila zaustavljena i u Indiji i na drugim mjestima. Kako je ankaracaryin jedini cilj bio otjerati Buddhin sustav filozofije, uveo je sustav zvan Mayavada. Strogo govorei, mayavada filozofija je ateizam, jer je to proces u kojem osoba zamilja da Bog postoji. Ovaj filozofski sustav postoji od davnina. Dananji indijski sustav religije ili kulture temelji se na mayavada filozofiji ankaracarye, koja predstavlja kompromis s budistikom filozofijom. Prema mayavada filozofiji, Bog ustvari ne postoji; ako postoji, onda je bezlian i sveproimajui i zato se moe zamisliti u bilo kojem obliku. Ovaj zakljuak nije u skladu s vedskim spisima. Ti spisi imenuju brojne polubogove koji se oboavaju s razliitim ciljevima, ali u svakom sluaju, Svevinji Gospodin, Boanska Osoba, Vinu, prihvaa se kao vrhovni upravitelj. To je prava vedska kultura.
121

Filozofija svjesnosti Krine ne porie postojanje Boga i polubogova, ali mayavada filozofija porie oboje. Ona tvrdi da ne postoje ni Bog ni polubogovi. Za mayavadije, sve je u biti nitavilo. Kau da moemo zamisliti bilo koji autoritetVinua, Durgu, ivu ili boga Sunca jer se ti polubogovi obino oboavaju u drutvu, ali mayavada filozofija ne prihvaa njihovo postojanje. Budui da ne moemo usredotoiti um na bezlini Brahman, mayavadiji izjavljuju da moemo zamisliti bilo koji od ovih oblika. To je novi sustav, zvan pancopasana. Uveo ga je ankaracarya, ali Bhagavad-gita ne nauava takva uenja, koja stoga nisu autoritativna. Bhagavad-gita prihvaa postojanje polubogova. Polubogovi su opisani u Vedama i nitko ne moe porei njihovo postojanje, ali ne bismo ih trebali shvatiti i oboavati na ankaracaryin nain. Oboavanje polubogova jasno se odbacuje u Bhagavad-giti (7.20): kamais tais tair hrta-jnanah prapadyante 'nya-devatah tam tam niyamam asthaya prakrtya niyatah svaya Oni koji su zbog materijalnih elja izgubili razum predaju se polubogovima i u skladu sa svojom prirodom slijede odreena pravila i propise oboavanja." Nadalje, u Bhagavad-giti (2.44) Gospodin Krina kae: bhogaiavarya-prasaktanam tayapahrta-cetasam vyavasayatmika buddhih samadhau na vidhiyate U umovima onih koji su previe vezani za osjetilno uivanje i materijalno obilje i koji su zbunjeni takvim stvarima, ne raa se vrsta odlunost da predano slue Svevinjega Gospodina." Sljedbenici raznih polubogova opisani su kao
122

hrta-jnanah, to znai oni koji su izgubili razum". To je podrobnije objanjeno u Bhagavad-giti (7.23): antavat tu phalam tesam tad bhavaty alpa-medhasam devan deva-yajo yanti mad-bhakta yanti mam api Ljudi male inteligencije oboavaju polubogove a plodovi koje stjeu ogranieni su i privremeni. Oboavatelji polubogova odlaze na planete polubogova, a Moji bhakte na kraju dostiu Moje vrhovno prebivalite." Nagrade koje daju polubogovi prolazne su, jer je svaka materijalna pogodnost povezana s prolaznim tijelom. Sve materijalne pogodnosti koje dobivamo, bilo suvremenim znanstvenim metodama bilo blagoslovima polubogova, bit e okonane s tijelom, ali duhovni napredak nikada nee biti okonan. Ljudi ne bi trebali misliti da propovijedamo sektaku religiju. Ne. Mi jednostavno propovijedamo kako voljeti Boga. Postoji mnogo teorija o postojanju Boga. Ateist, na primjer, nikada nee vjerovati u Boga. Ateisti kao profesor Jacques Monod, dobitnik Nobelove nagrade, izjavljuju kako je sve sluaj (teorija koju su ve davno postavili ateistiki filozofi lndije kao to je Carvaka). Druge filozofije, poput karma-mimamse, smatraju da osoba treba obavljati svoj posao lijepo i poteno i rezultat e sam doi, bez potrebe za obraanjem Bogu. Kao svjedoanstvo, pobornici takvih teorija navode primjer lijeka, koji lijei zaraznu bolest, ako ga bolesnik uzme. Meutim, mi podsjeamo da i uz najbolji lijek ljudi ponekad umiru. Rezultati nisu uvijek predvidivi. Stoga postoji vii autoritet, daiva-netrena, vrhovni upravitelj. Kako, inae objasniti da sin bogatog, pobonog ovjeka postaje hipi na ulici ili da ovjeku koji se tekim radom obogatio njegov lijenik kae: Od sada moe jesti samo jemenu sluz"? Prema teoriji karma-mimamse, zbivanja u svijetu odvijaju se bez vrhovnog nadzora Boga. Takve filozofije tvrde da se sve dogaa zbog poude (kama haitukam). Zbog poude,
123

mukarac osjea privlanost prema eni i kad igrom sluaja ima s njom seksualni odnos, ena zatrudni. Iako nemaju namjeru zaeti dijete, po prirodnom toku, kad se mukarac i ena sjedine, nastaje plod. Prema ateistikoj teoriji, koja je u esnaestom poglavlju Bhagavad-gite opisana kao filozofija demona, ili asura, sve se odvija sluajno, kao posljedica prirodne privlanosti. Ta demonska teorija podrava ideju da onaj tko eli izbjei djecu moe koristiti kontracepcijske metode. Meutim, postoji veliki plan za sve vedski plan. Vedski spisi propisuju kako se mukarac i ena trebaju sjediniti, kako trebaju zaeti djecu i to je svrha seksualnog ivota. Krina izjavljuje u Bhagavad-giti da je seks koji odobravaju vedski spisi, ili seks u skladu s vedskim pravilima i propisima, vjerodostojan i za Njega prihvatljiv. Ali sluajan seks nije prihvatljiv. Ako osoba sluajno osjeti seksualnu privlanost i rode se djeca, ona se nazivaju varna-sankara, nepoeljno stanovnitvo. Takvo ponaanje, prirodno za nie ivotinje, nije prihvatljivo za ljude. Za ljude postoji plan. Ne moemo prihvatiti teoriju da za ljudski ivot ne postoji plan ili da se sve dogaa sluajno, zbog materijalne potrebe. ankaracaryina teorija da Bog ne postoji i da osoba moe nastaviti sa svojim djelatnostima i zamiljati Boga u bilo kojem obliku kako bi odrala mir i red u drutvu takoer se manje-vie temelji na ovoj ideji sluaja i potrebe. Meutim, na je put potpuno drugaiji i temelji se na autoritetu. Krina preporuuje boansku varnarama-dharmu, a ne kastinski sustav kakav danas postoji. Suvremeni kastinski sustav se danas osuuje i u Indiji, i treba biti osuen, jer podjela ljudi prema roenju ne predstavlja vedski ili boanski kastinski sustav. Postoji mnogo vrsta ljudi u drutvu neki su inenjeri, neki lijenici, neki kemiari, neki trgovci itd. Meutim, pripadnost odreenom staleu ne treba se odreivati po roenju, ve po odlikama. Vedski spisi ne odobravaju kastinski sustav po roenju, niti ga mi prihvaamo. Nemamo nikakve veze s kastinskim sustavom, kojeg danas odbacuje i javnost u
124

Indiji. Naprotiv, svakome pruamo priliku da postane brahmana i tako dostigne najvii ivotni poloaj. U dananje vrijeme nema dovoljno brahmana, duhovnih voa, i katriya, ljudi s vladarskim sposobnostima, a itavim svijetom vladaju udre, radnici. Zato u drutvu vlada nesklad. Da bismo ublaili taj nesklad, posvetili smo se ovom pokretu svjesnosti Krine. Ako ponovno uspostavimo stale brahmana, drugi stalei drutvenog blagostanja sami e slijediti, kao to, kad mozak savreno djeluje, drugi dijelovi tijela, kao to su ruke, trbuh i noge, pravilno funkcioniraju. Krajnji je cilj ovog pokreta obrazovati ljude kako da vole Boga. Caitanya Mahaprabhu potvruje zakljuak da je najvie savrenstvo ljudskog ivota nauiti voljeti Boga. Pokret svjesnosti Krine nema nikakve veze s hinduizmom ili bilo kojim sustavom religije. Nijedan kulturni kranin nee se htjeti obratiti u hindusa. Slino tome, nijedan kulturni hindus nee biti spreman prihvatiti kransku vjeru. Takva je promjena za ljude bez odreenog drutvenog poloaja. Ali svatko e htjeti shvatiti filozofiju i znanost o Bogu i ozbiljno je prihvatiti. Trebamo jasno shvatiti da pokret svjesnosti Krine ne propovijeda takozvani hinduizam. Mi dajemo duhovnu kulturu koja moe rijeiti sve probleme ivota i zato se prihvaa diljem svijeta. IV. Razumijevanje Krine i Krista Krina, Kristos, Krist Godine 1974., u blizini ISKCON-ovog centra u Frankfurtu na Maini, u Njemakoj, rila Prabhupdda je u pratnji nekolicine svojih uenika poao u jutarnju etnju s ocem Emmanuelom Jungclaussenom, benediktinskim sveenikom iz samostana Niederalteich. Primjetivi da rila Prabherpada nosi brojanicu za meditaciju, slinu krunici, otac Emmanuel objasnio je da stalno izgovara molitvu: Gospodine Isuse Kriste, budi milostiv prema nama." Ovdje je opisan njihov razgovor.
125

rila Prabhupada: to znai rije Krist? Otac Emmanuel: Krist dolazi od grke rijei Christos, to znai pomazani". rila Prabhupada: Kristos je grka verzija rijei Krina. Otac Emmanuel: To je veoma zanimljivo. rila Prabhupada: Kad se Indijci obraaju Krini, esto kau Krita". Krita je sanskrtska rije koja znai privlanost". Stoga, obraajui se Bogu rijeju Krist", Krita" ili Krina", ukazujemo na istu, sveprivlanu Svevinju Boansku Osobu. Kad je Isus rekao: Oe na, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje", to Boje je ime bilo Krita" ili Krina". Slaete li se? Otac Emmanuel: Mislim da nam je Isus, kao Boji sin, otkrio pravo ime Boga: Krist. Boga moemo nazivati Ocem", ali ako Ga elimo osloviti Njegovim pravim imenom, moramo rei Krist". rila Prabhupada: Da. Krist" je jedan oblik izgovaranja rijei Krita, a Krita" je jedan oblik izgovaranja Bojeg imena Krina. Isus je rekao da trebamo slaviti Boje ime, ali juer je jedan teolog rekao da Bog nema imena moemo Ga nazivati samo Ocem". Sin moe zvati oca oe", ali otac ima i odreeno ime. Bog" je neodreeno ime Svevinje Boanske Osobe, ije je odreeno ime Krina. Moete zvati Boga Krist", Krita" ili Krina", u sutini se obraate istoj Svevinjoj Boanskoj Osobi. Otac Emmanuel: Da, ako govorimo o pravom imenu Boga, onda moramo rei Kristos". U naoj religiji, imamo trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti. Vjerujemo da Boje ime moemo saznati samo kad nam Ga otkrije Sin Boji. Isus Krist otkrio je ime oca i zato prihvaamo ime Krist kao razotkriveno ime Boga. rila Prabhupada: Ustvari, nije vano Krina ili Krist ime je isto. Vano je slijediti naredbe vedskih spisa, koji za ovo doba preporuuju pjevanje Bojeg imena. Najlake je pjevati maha-mantru: Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Rama i Krina su Boja imena, a Hare je Boja
126

energija. Pjevajui maha-mantru, obraamo se Bogu i Njegovoj energiji. Postoje dvije vrste energije, duhovna i materijalna. Sada se nalazimo u okovima materijalne energije. Zato se molimo Krini da nas milostivo izbavi iz poloaja sluenja materijalne energije i dopusti nam da sluimo duhovnu energiju. To je cijela naa filozofija. Hare Krina znai, O, Boja energijo, O Boe, (Krina), molim Vas, dopustite mi da Vas sluim." Mi smo po prirodi sluge. Na neki smo nain poeli sluiti materijalne stvari, ali kad se to sluenje preobrazi u sluenje duhovne energije, dostiemo savrenstvo ivota. Primjenjivati bhakti-yogu (sluiti Boga s ljubavlju) znai osloboditi se imenovanja kao to su hindus", musliman", kranin", ovo ili ono, i jednostavno sluiti Boga. Stvorili smo kransku, hindusku i muslimansku religiju, ali kada doemo do religije bez imenovanja, u kojoj ne mislimo da smo hindusi, krani ili muslimani, tada moemo govoriti o istoj religiji, ili bhakti. Otac Emmanuel: Mukti? rila Prabhupada: Ne, bhakti. Kada govorimo o bhakti, mukti (osloboenje od materijalnih bijeda) se podrazumijeva. Bez bhakti nema mukti, ali ako djelujemo na nivou bhakti, mukti se podrazumijeva. To saznajemo iz Bhagavad-gite (14.26): mam ca yo 'vyabhicarena bhakti-yogena sevate sa gunan samatityaitan brahma-bhuyaya kalpate Onaj tko uvijek predano slui i ni u kakvim okolnostima ne pada odmah tanscendira gune materijalne prirode i tako dostie razinu Brahmana." Otac Emmanuel: Je li Brahman Krina? rila Prabhupada: Krina je Parabrahman. Brahman se spoznaje u tri aspekta: kao impersonalni Brahman, kao lokalizirana Paramatma i kao personalni Brahman. Krina je osobni, Vrhovni Brahman, jer je Bog izvorno osoba. To je potvreeno u rimad-Bhagavatamu (1.2.11):
127

vadanti tat tattva-vidas tattvam yaj-jnanam advayam brahmeti paramatmeti bhagavan iti sabdyate Ueni transcendentalisti koji su spoznali Apsolutnu Istinu nazivaju ovu nepodvojenu stvarnost Brahmanom, Paramatmom ili Bhagavanom." Aspekt Vrhovne Osobe je krajnja spoznaja Boga. On u potpunosti posjeduje est obilja: najveu snagu, najvee bogatstvo, najveu ljepotu, najveu slavu, najveu mudrost i najveu odvojenost. Otac Emmanuel: Da, slaem se. rila Prabhupada: Bog je apsolutan i stoga su Njegovo ime, oblik i odlike takoer apsolutni; ne razlikuju se od Njega. Pjevajui sveto ime Boga osoba se izravno drui s Njim. Druei se s Bogom, stjee boanske odlike i kada se potpuno proisti, postaje pratilac Svevinjega Gospodina. Otac Emmanuel: Ali nae je razumijevanje Bojeg imena ogranieno. rila Prabhupada: Da, mi smo ogranieni, ali Bog je neogranien. Budui da je neogranien, ili apsolutan, ima bezbroj imena i svako je od njih Bog. Njegova imena moemo shvatiti razmjerno naem duhovnom razumijevanju. Otac Emmanuel: Mogu li postaviti jedno pitanje? Mi krani takoer propovijedamo ljubav prema Bogu i pokuavamo spoznati ljubav prema Bogu i sluiti Ga svim srcem i duom. Kakva je razlika izmeu vaeg i naeg pokreta? Zato aljete svoje uenike na Zapad da propovijedaju ljubav prema Bogu kad evanelje Isusa Krista prenosi istu poruku? rila Prabhupada: Problem je u tome to krani ne slijede zapovijedi Boga. Slaete li se? Otac Emmanuel: Da, u velikoj mjeri ste u pravu. rila Prabhupada: Kakvo je, onda znaenje kranske ljubavi prema Bogu? Ako ne slijedite Boje naredbe, gdje je onda vaa ljubav? Zato smo doli pouiti to znai voljeti Boga. Ako Ga volite, ne moete kriti Njegove naredbe. Ako ste nepokorni, vaa ljubav nije iskrena.
128

irom svijeta, ljudi ne vole Boga, ve svoje pse. Zato je pokret svjesnosti Krine potreban da bi pouio ljude kako mogu oivjeti svoju zaboravljenu ljubav prema Bogu. Nisu krivi samo krani, ve i hindusi, muslimani i svi drugi. Proglaavaju se kranima", hindusima" ili muslimanima", ali se ne pokoravaju Bogu. To je problem. Posjetitelj: Moete li rei na koji su nain krani nepokorni? rila Prabhupada: Da. Kao prvo, kre zapovijed Ne ubij" odravajui klaonice. Slaete li se da se ova zapovijed kri? Otac Emmanuel: Ja se osobno slaem. rila Prabhupada: Dobro. Dakle, ako krani ele voljeti Boga, moraju prestati ubijati ivotinje. Otac Emmanuel: Ali zar nije najvanije... rila Prabhupada: Ako propustite neto, inite greku u proraunu. Bez obzira na naknadno dodavanje ili oduzimanje, greka je ve u proraunu i zato e sve to slijedi takoer biti pogreno. Ne moemo prihvatiti samo dio spisa koji nam se svia, odbacivi dio koji nam se ne svia, i oekivati isti rezultat. Na primjer, koko nese jaja stranjim dijelom i jede kljunom. Poljoprivrednik moe misliti: Prednji dio kokoi veoma je skup, jer ga moram hraniti. Bolje bi bilo da ga odsijeem." Ali ako glava nedostaje, nee vie biti jaja, jer je tijelo mrtvo. Slino tome, ako odbacimo teak dio spisa i pokoravamo se dijelu koji nam se svia, takvo tumaenje nam nee pomoi. Moramo prihvatiti sve naredbe spisa onakve kakve su dane, ne samo one koje nam odgovaraju. Ako ne slijedite prvu naredbu Ne ubij", gdje je onda ljubav prema Bogu? Posjetitelj: Krani smatraju da se ta zapovijed odnosi na ljudska bia, a ne na ivotinje. rila Prabhupada: To bi znailo da Krist nije imao dovoljno inteligencije da upotrijebi pravu rije: umorstvo. Ubijanje i umorstvo su dvije stvari. Umorstvo se odnosi na ljudska bia. Mislite li da Isus nije imao dovoljno inteligencije da upotrijebi pravu rije umorstvo umjesto ubijanje? Ubijanje ukazuje na bilo koju vrstu ubijanja, osobito na
129

ubijanje ivotinja. Da je Isus mislio samo na ubijanje ljudi, upotrijebio bi rije umorstvo. Otac Emmanuel: Ali u Starom zavjetu, zapovijed Ne ubij" doista se odnosi na umorstvo. Kad je Isus rekao Ne ubij", proirio je znaenje ove zapovijedi objasnivi kako ljudsko bie ne samo da ne smije ubijati druga ljudska bia, ve se treba ophoditi prema njima s ljubavlju. Nikad nije govorio o odnosu ovjeka s drugim ivim biima, ve samo o odnosu s drugim ljudskim biima. Kad je rekao Ne ubij", takoer je mislio u mentalnom i emotivnom smislu da ne trebate uvrijediti ili povrijediti nekoga, loe se ophoditi prema njemu itd. rila Prabhupada: Nas se ne tie ovaj ili onaj zavjet, ve samo rijei upotrijebljene u zapovijedima. Ako elite tumaiti te rijei, to je neto drugo. Mi prihvaamo izravno znaenje. Ne ubij" znai da krani ne smiju ubijati". Moete iznositi tumaenja kako biste nastavili sa sadanjim nainom djelovanja, ali mi jasno shvaamo da nema potrebe za tumaenjem. Tumaenje je potrebno kad stvari nisu jasne, ali ovdje je znaenje jasno. Ne ubij" je jasna uputa. Zato bismo je tumaili? Otac Emmanuel: Zar jedenje biljaka takoer nije ubijanje? rila Prabhupada: Prema vainavskoj filozofiji, ovjek ne bi trebao nepotrebno ubijati ak ni biljke. U Bhagavad-giti (9.26) Krina kae: patram puspam phalam toyam yo me bhaktya prayacchati tad aham bhakty-upahrtam asnami prayatatmanah Ako Mi netko s ljubavlju i predanou ponudi list, cvijet, plod ili vodu, prihvatit u njegovu ponudu." Mi nudimo Krini samo onu vrstu hrane koju On trai i potom jedemo ostatke. Kad bi nuenje vegetarijanske hrane Krini bilo greno, to bi bio Krinin grijeh, a ne na. Ali Bog je apapaviddha, grene posljedice ne utjeu na Njega. On je kao sunce, koje je tako mono da moe proistiti ak i urin to je za nas
130

nemogue. Krina je kao kralj koji moe narediti da ubojica bude objeen, ali sam ne podlijee zakonima jer je veoma moan. Poloaj onoga tko jede hranu koja je prvo ponuena Gospodinu moe se usporediti s poloajem vojnika koji za vrijeme rata ubija. Kad u ratu zapovjednik izda naredbu za napad, posluan vojnik koji ubije neprijatelja dobit e odlije, ali ako isti vojnik ubije nekoga na svoju ruku, bit e kanjen. Slino tome, jedui prasadu (ostatke hrane ponuene Krini) ne inimo grijeh. To je potvreno u Bhagavad-giti (3.13): yajna-sistasinah santo mucyante sarva-kilbisaih bhunjate te tv agham papa ye pacanty atma-karanat Gospodinovi su bhakte osloboeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu koja je najprije ponuena u rtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uivanje, jedu samo grijeh." Otac Emmanuel: Krina ne moe dopustiti jedenje ivotinja? rila Prabhupada: Da. U ivotinjskom carstvu. Ali civilizirano ljudsko bie, religiozno ljudsko bie, nije stvoreno za ubijanje i jedenje ivotinja. Ako prestanete ubijati ivotinje i ponete pjevati sveto ime Krista, sve e biti savreno. Nisam vas doao uiti, ve zamoliti da pjevate Boje ime. Biblija to zahtijeva od vas. Zato ne bismo suraivali i pjevali i ako imate neto protiv pjevanja imena Krina, pjevajte Kristos" ili Krita" nema nikakve razlike. ri Caitanya Mahaprabhu je rekao: namnam akari bahudha nija-sarva-saktih. Bog ima milijune imena i svako od njih posjeduje istu mo kao Bog, jer nema nikakve razlike izmeu Boga i Njegova imena." ak i ako prihvaate imenovanja kao to su hindus", kranin" ili musliman", pjevajte Boje ime iz vlastitih svetih spisa i dostii ete duhovni nivo. Ljudski je ivot
131

namijenjen samospoznaji uenju kako voljeti Boga. To je prava ljepota ovjeka. Nije vano da li smo je obavljajte! Otac Emmanuel: Slaem se. rila Prabhupada: [pokazujui na brojanicu za meditaciju, sastavljenu od 108 zrnaca]: Mi uvijek nosimo ovu brojanicu, kao to vi nosite krunicu. Vi pjevate, ali zato drugi krani ne pjevaju? Zato bi kao ljudska bia propustili ovu priliku? Psi i make ne mogu pjevati, ali mi moemo, jer imamo ljudski jezik. Pjevajui sveta imena Boga, ne moemo nita izgubiti; naprotiv, puno dobivamo. Moji uenici neprestano pjevaju Hare Krina. I oni bi mogli ii u kino ili se baviti raznim stvarima, ali su se odrekli svega. Ne jedu ribu, meso, ni jaja, ne uzimaju opojna sredstva, ne piju, ne pue, ne kockaju se, ne spekuliraju i ne odravaju nedopute seksualne odnose, ali pjevaju sveto ime Boga. Ako elite suraivati s nama, otiite u crkve i pjevajte Krist", Krita" ili Krina". to se tome moe prigovoriti? Otac Emmanuel: Nita. to se mene tie, rado bih vam se pridruio. rila Prabhupada: Ne, razgovaramo s vama kao s predstavnikom kranske crkve. Umjesto to drite crkve zatvorene, zato ih ne date nama? Mi bismo tamo pjevali sveto ime Boga dvadeset etiri sata na dan. Na mnogo mjesta kupili smo crkve koje su bile zatvorene, jer ih nitko nije posjeivao. U Londonu sam vidio stotine crkava koje su bile zatvorene ili koritene u svjetovne svrhe. Kupili smo jednu takvu crkvu u Los Angelesu. Prodali su je, jer je nitko nije posjeivao, ali ako danas posjetite tuu crkvu, vidjet ete tisue ljudi. Svaka inteligentna osoba moe shvatiti to je Bog za pet minuta, za to nije potrebno pet sati. Otac Emmanuel: Razumijem. rila Prabhupada: Ali ljudi ne razumiju. Ne ele razumjeti i to je njihova bolest. Posjetitelj: Mislim da razumijevanje Boga nije pitanje inteligencije, ve poniznosti. rila Prabhupada: Poniznost je inteligencija. Ponizni i krotki posjeduju carstvo Boje. To je reeno u Bibliji, zar ne? Ali prema filozofiji nitkova, svatko je Bog i danas je ta ideja
132

postala popularna. I zato, nitko nije ponizan ni krotak. Ako svatko misli da je Bog, zato bi bio ponizan i krotak? Zato uim svoje uenike da postanu ponizni i krotki. Oni uvijek ponizno odaju potovanje u hramu i duhovnom uitelju i na taj nain napreduju. Odlike poniznosti i krotkosti brzo vode do duhovne spoznaje. U vedskim je spisima reeno: Onima koji imaju vrstu vjeru u Boga i duhovnog uitelja, Bojeg predstavnika, otkriva se znaenje vedskih spisa." Otac Emmanuel: Zar se to potovanje ne treba iskazati i svima drugima? rila Prabhupada: Da, ali postoje dvije vrste potovanja, posebno i obino. ri Krina Caitanya nas pouava da ne oekujemo od drugih poasti, ve uvijek iskazujemo drugima potovanje, ak i ako su neuljudni prema nama. Ali Bogu i Njegovim istim bhaktama trebamo odati posebno potovanje. Otac Emmanuel: Da, slaem se. rila Prabhupada: Mislim da bi kranski sveenici trebali suraivati s pokretom svjesnosti Krine. Trebaju pjevati ime Krist ili Kristos i prestati opratati klanje ivotinja. Taj program slijedi uenja Biblije; to nije moja filozofija. Molim vas, djelujte u skladu s tim i vidjet ete kako e se svjetska situacija promijeniti. Otac Emmanuel: Puno vam hvala. rila Prabhupada: Hare Krina.

Isus Krist je bio guru Duhovni voa Hare Krina Krista kao sina Bojega, gurua... naega duhovnog otrih rijei za one koji sljedbenici... pokreta ovdje priznaje Isusa predstavnika Boga... naega uitelja", a ipak ima nekoliko danas tvrde da su Kristovi

rimad-Bhagavatam izjavljuje da svaki vjerodostojan propovjednik svjesnosti Boga mora posjedovati titiku (trpeljivost) i karunu (samilost). U karakteru Isusa Krista
133

nalazimo obje odlike. Bio je tako trpeljiv da ak ni na kriu nikoga nije osuivao. Iz samilosti se molio Bogu da oprosti onima koji su ga pokuali ubiti. (Naravno, nisu ga mogli stvarno ubiti, ali su mislili da moe biti ubijen i tako su poinili veliku uvredu.) Dok su ga razapinjali, Krist se molio: Oe, oprosti im, jer ne znaju to ine." Propovjednik svjesnosti Boga prijatelj je svim ivim biima. Isus Krist je to pokazao primjerom, nauavajui Ne ubij". Ali krani vole pogreno tumaiti tu zapovijed. Smatraju da ivotinje nemaju duu i zato misle da mogu slobodno ubijati milijarde nevinih ivotinja u klaonicama. Bilo bi veoma teko pronai kranina koji strogo slijedi upute Isusa Krista, iako mnogi smatraju sebe kranima. Vainava je nesretan kad vidi patnje drugih. Zato je lsus Krist pristao da bude razapet kako bi oslobodio druge patnje. Ali njegovi su sljedbenici tako nevjerni da su zakljuili: Neka Krist pati za nas, a mi emo nastaviti s grijesima." Toliko vole Krista da misle: Dragi moj Kriste, mi smo veoma slabi. Ne moemo ostaviti svoje grene djelatnosti. Molim te, pati za nas." Isus Krist je pouavao Ne ubij", ali njegovi su sljedbenici sada odluili ipak emo ubijati" i otvaraju velike, suvremene, znanstvene klaonice. Ako postoji neki grijeh, Krist e patiti za nas." To je najodvratniji zakljuak. Krist moe preuzeti patnje za bive grijehe svojih poklonika, ali oni moraju, kao prvo, biti razboriti: Zato bih dopustio da Isus Krist pati zbog mojih grijeha? Prestat u initi grena djela." Pretpostavimo da ovjek omiljeni sin svoga oca poini umorstvo, mislei: Ako me snae kazna, moj je otac moe ispatati umjesto mene." Hoe li zakon to dopustiti? Kad ubojicu uhite, a on im kae: Ne. Moete me osloboditi i uhititi mog oca; ja sam njegov miljenik", hoe li policijski slubenici udovoljiti zahtjevu te budale? On je poinio umorstvo, ali misli da njegov otac treba ispatati kaznu. Je li to razuman prijedlog? Ne. Ti si poinio umorstvo; ti mora biti objeen." Slino tome, kad poini grijeh, ti mora patiti ne Isus Krist. To je Boji zakon.
134

Isus Krist bio je velika osoba Boji sin, predstavnik Boga. Bio je bezgrean. Unato tome, bio je razapet. elio je dati svjesnost Boga, ali su ga za uzvrat razapeli tako su bili nezahvalni. Nisu mogli cijeniti njegovo propovijedanje, ali mi ga cijenimo i odajemo mu sve potovanje kao predstavniku Boga. Naravno, poruka koju je Isus Krist propovijedao odgovarala je tom vremenu, mjestu i ljudima kojima se obraao, ali on je nedvojbeno predstavnik Boga. Zato oboavamo Isusa Krista i odajemo mu potovanje. Jednom me je u Melbourneu posjetila grupa kranskih sveenika. Pitali su me: to vi mislite o Isusu Kristu?" Rekao sam im: On je na guru. Propovijeda svjesnost Boga i zato je na duhovni uitelj." Sveenici su to jako cijenili. Ustvari, svakoga tko propovijeda slave Boga moramo prihvatiti kao gurua. Isus Krist je jedna takva velika osoba. Ne bismo trebali misliti o njemu kao o obinom ljudskom biu. Spisi kau da svatko tko smatra duhovnog uitelja obinim ovjekom ima pakleni mentalitet. Da je Isus Krist bio obini ovjek, ne bi mogao dati svjesnost Boga.

Ne ubij" ili ne umori" U jednom samostanu nedaleko od Pariza, u srpnju 1973. godine, rila Prabhupada je razgovarao s kardinalom Jeanom Danielouom: ... Biblija ne kae samo 'ne ubijaj ljudska bia'. Ona otvoreno kae 'ne ubijaj'... zato onda tumaite ovu naredbu po svojoj volji?" rila Prabhupada: Isus Krist je rekao ne ubijaj". Zato onda krani ubijaju ivotinje? Kardinal Danielou: U kranstvu je zabranjeno ubijati, ali mi vjerujemo da postoji razlika izmeu ivota ljudskog bia i ivota zvijeri. ivot ljudskog bia je svet, jer je ovjek stvoren na Boju sliku i priliku. Zato je zabranjeno ubijati ljudska bia.
135

rila Prabhupada: Ali Biblija ne kae samo ne ubijaj ljudska bia". Ona otvoreno kae ne ubijaj". Kardinal Danielou: Mi vjerujemo da je samo ljudski ivot svet. rila Prabhupada: To je vae tumaenje. Zapovijed glasi ne ubijaj". Kardinal Danielou: ovjek mora ubijati ivotinje kako bi se prehranio. rila Prabhupada: Ne. ovjek moe jesti itarice, povre, voe i mlijeko. Kardinal Danielou: Meso ne? rila Prabhupada: Ne. Ljudsko bie je stvoreno za vegetarijansku hranu. Tigar ne jede vae voe. Njegova je propisana hrana ivotinjsko meso. Ali ovjekova je hrana povre, voe, itarice i mlijeni proizvodi. Kako, onda, moete rei da ubijanje ivotinja nije grijeh? Kardinal Danielou: Mi vjerujemo da je to stvar pobude. Ako se ivotinja ubija kako bi se nahranili gladni, to je opravdano. rila Prabhupada: Ali uzmite kravu: mi pijemo njezino mlijeko. Prema tome, ona je naa majka. Slaete se? Kardinal Danielou: Da, svakako. rila Prabhupada: Ako je krava vaa majka, kako moete podravati njezino ubijanje? Uzimate mlijeko od nje, a kad ostari i ne moe vie davati mlijeko, reete joj grlo. Je li to veoma human prijedlog? U Indiji se ljudima koji jedu meso savjetuje da ubijaju neke nie ivotinje, kao to su koze, svinje ili bizoni. Ali ubijanje krava najvei je grijeh. Kad propovijedamo svjesnost Krine, molimo ljude da ne jedu nikakvo meso i moji uenici strogo slijede to naelo. Ali ako su drugi u odreenim okolnostima prisiljeni jesti meso, onda trebaju jesti meso neke nie ivotinje. Nemojte ubijati krave. To je najvei grijeh. Sve dok je ovjek grean, ne moe shvatiti Boga. Glavna je dunost ljudskog bia shvatiti i voljeti Boga, ali ako ostanete greni, nikada neete moi shvatiti Boga a kamoli voljeti Ga.

136

Kardinal Danielou: Mislim da to moda nije najbitnije. Vano je voljeti Boga. Praktine zapovijedi mogu se razlikovati u razliitim religijama. rila Prabhupada: U Bibliji Bog praktino zapovijeda da ne moete ubijati. Zato je ubijanje krava za vas grijeh. Kardinal Danielou: Bog kae Indijcima da ubijanje nije dobro, a idovima kae da... rila Prabhupada: Ne, ne. Isus Krist je pouavao ne ubijaj". Zato to tumaite po svojoj volji? Kardinal Danielou: Ali Isus je dozvolio rtvovanje Uskrnjeg janjeta. rila Prabhupada: Ali nikada nije odravao klaonicu. Kardinal Danielou: [Smije se.] Ne, ali je jeo meso. rila Prabhupada: Kad nema druge hrane, osoba moe jesti meso kako ne bi umrla od gladi. To je neto drugo. Ali najgrenije je redovito odravati klaonice samo radi zadovoljavanja jezika. Neete imati ak ni ljudsko drutvo ako ne prekinete s tim okrutnim obiajem odravanja klaonica. Premda je ponekad potrebno ubijati ivotinje radi preivljavanja, barem majku ivotinja, kravu, nikada ne bi trebalo ubiti. To je jednostavno stvar ljudske pristojnosti. U pokretu svjesnosti Krine ne doputamo ubijanje bilo kakvih ivotinja. Krina kae patram puspam phalam toyam yo me bhaktya prayacchati: Povre, voe, mlijeko i itarice trebate Mi ponuditi s predanou." (Bhagavad-gita 9.26) Mi uzimamo samo ostatke Krinine hrane (prasadam). Drvee nam nudi razno voe, ali drvee ne ubijate. Naravno, jedno je ivo bie hrana za drugo ivo bie, ali to ne znai da moete ubiti majku zbog hrane. Krave su nevine; daju nam mlijeko. Uzimate njihovo mlijeko, a onda ih ubijate u klaonicama. To je greno. Uenik: rila Prabhupada, u kranstvu je doputeno jesti meso, jer se smatra da nie vrste nemaju duu kao ljudska bia. rila Prabhupada: To je ludost. Prije svega, moramo razmotriti svjedoanstva o postojanju due u tijelu. Tada moemo vidjeti da li ljudsko bie ima duu, a krava ne. Po kojim se odlikama krava i ovjek razlikuju? Ako utvrdimo da
137

posjeduju razliite osobine, moemo rei da ivotinja nema duu, ali ako vidimo da ivotinja i ljudsko bie posjeduju iste osobine, kako onda moete rei da ivotinja nema duu? ivotinja jede i vi jedete; ivotinja spava i vi spavate; ivotinja se razmnoava i vi se razmnoavate; ivotinja se brani i vi se branite. To su opi simptomi. U emu je razlika? Kardinal Danielou: Mi priznajemo da ivotinja moe predstavljati istu vrstu biolokog postojanja kao ovjek, ali nema due. Mi vjerujemo da je dua, ljudska dua. rila Prabhupada: Naa Bhagavad-gita kae sarva-yonisu: U svim vrstama ivota postoji dua." Tijelo je kao odijelo. Vi nosite crnu odjeu; ja sam odjeven u naranastu. Ali ispod odjee, vi ste ljudsko bie i ja sam ljudsko bie. Slino tome, tijela razliitih vrsta ivota su kao razliite vrste odjee. Postoji 8.400.000 vrsta ivota, ili vrsta odjee, ali u svakoj je prisutna duhovna dua, sastavni djeli Boga. Pretpostavimo da ovjek ima dva sina, koji nisu jednako vrijedni. Jedan moe biti sudac Vrhovnog suda, a drugi obian radnik, ali otac tvrdi da su obojica njegovi sinovi. Ne pravi meu njima razliku, mislei da je sin koji je sudac veoma vaan, a sin koji je radnik nije. Ako sin koji je sudac kae: Dragi moj oe, tvoj je drugi sin beskoristan; dopusti mi da ga ubijem i pojedem", hoe li otac to dopustiti? Kardinal Danielou: Sigurno nee, ali nama je teko prihvatiti ideju da je sav ivot dio Bojeg ivota. Postoji velika razlika izmeu ljudskog i ivotinjskog ivota. rila Prabhupada: To je posljedica razvoja svijesti. U ljudskom je tijelu prisutna razvijena svijest. ak i drvo ima duu, ali svijest drveta nije vrlo razvijena. Kad sijeete drvo, ono se ne opire. Ustvari, opire se, ali vrlo malo. Znanstvenik po imenu Jagadish Chandra Bose napravio je stroj koji pokazuje da drvee i biljke mogu osjeati bol kad ih sijeku. Moemo i sami vidjeti, kad netko ubija ivotinju, ona prua otpor, vriti i proizvodi uasne zvukove. To je stvar razvoja svijesti. Ali dua postoji u svim ivim biima. Kardinal Danielou: Ali metafiziki gledano, ovjekov je ivot svet. Ljudska bia razmiljaju na viem nivou nego ivotinje.
138

rila Prabhupada: U emu se ogleda taj vii nivo? ivotinja jede kako bi odrala tijelo i vi jedete kako biste odrali tijelo. Krava jede travu na polju, a ljudsko bie jede meso iz velike klaonice pune suvremenih strojeva. Ali to to imate velike strojeve i sablasne prizore, dok ivotinja jednostavno jede travu, ne znai da ste tako napredni da samo u vaem tijelu postoji dua, a u ivotinjskom ne. To je nelogino. Moemo vidjeti da su osnovne osobine iste i kod ivotinja i kod ljudskog bia. Kardinal Danielou: Ali samo kod ljudskih bia nalazimo metafiziku potragu za smislom ivota. rila Prabhupada: Da. Zato metafiziki istraite zato vjerujete da ivotinja nema due to je metafizika. Ako razmiljate metafiziki, to je u redu, ali ako razmiljate kao ivotinja, kakva je korist od vaeg metafizikog prouavanja? Metafiziki znai iznad fizikog" ili, drugim rijeima, duhovno". U Bhagavad-giti Krina kae sarvayonisu kaunteya: U svakom ivom biu postoji duhovna dua." To je metafiziko razumijevanje. Sada imate izbor. Ili ete prihvatiti Krinina uenja kao metafizika, ili ete prihvatiti miljenje treerazredne budale kao metafiziko. to ete prihvatiti? Kardinal Danielou: Ali zato Bog stvara neke ivotinje koje jedu druge ivotinje? Izgleda da postoji greka u kreaciji. rila Prabhupada: To nije greka. Bog je veoma ljubazan. Ako elite jesti ivotinje, On e vam pruiti sve pogodnosti. Bog e vam dati tijelo tigra u sljedeem ivotu, tako da moete slobodno jesti meso. Zato bi odravali klaonice? Dat u vam onjake i kande. Sada jedite." Takva kazna oekuje ljude koji jedu meso. Oni koji jedu ivotinje u sljedeem ivotu postaju tigrovi, vukovi, make i psi da bi imali bolje pogodnosti. V. Primjena yoge u suvremenom dobu Nadsvijest
139

Ciljevi suvremenih zapadnih zanesenjaka yogom zasjenjeni su dostignuima yogija starodrevne Indije, koji su, prema povijesnim iskazima, mogli postati manji od atoma i laki od zraka, i koji su mogli sami putovati cijelim svemirom. rila Prabhupada kae da su ak i ta izvanredna dostignua samo korak naprijed". Kako moemo dostii istinski vrhunac ljudske svijesti nadsvijest ovdje i sada, otkriva rila Prabhupada u ovom govoru odranom 1967. godine. Svjesnost Krine je najvii oblik yoge, koji primjenjuju izobraeni bhakti-yogiji. Sustav yoge koji je u Bhagavad-giti izloio Gospodin Krina u formuli standardne primjene yoge i koji se preporuuje u Patanjalijevom sustavu yoge, razlikuje se od dananje hatha-yoge kako je shvaaju u zapadnim zemljama. Prava primjena yoge podrazumijeva vladanje osjetilima. Nakon uspostavljanja takve ovladanosti, osoba mora usredotoiti um na Narayanu, oblik Svevinje Boanske Osobe, ri Krine. Gospodin Krina je izvorna Apsolutna Osoba, Bog. Svi drugi Vinuovi oblici, s etiri ruke, ukraeni koljkom, lotosom, topuzom i diskom, Krinine su potpune ekspanzije. U Bhagavad-giti se preporuuje meditacija na Gospodinov oblik. Da bi smirio um, yogi mora sjediti na usamljenu mjestu posveenom svetim ozrajem i slijediti pravila i propise brahmacarye, strogog samoobuzdavanja i celibata. Nitko ne moe primjenjivati yogu u prenapuenom gradu, vodei razuzdan ivot ispunjen neogranienim seksualnim odnosima i udovoljavajui neobuzdanom jeziku. Ve smo rekli da yoga podrazumijeva vladanje osjetilima, a obuzdavanje osjetila poinje obuzdavanjem jezika. Ne moete doputati jeziku da kua sve vrste zabranjene hrane i pia i istodobno napredovati u yogi. Veoma je alosno da brojni zavedeni, neovlateni pseudoyogiji danas dolaze na Zapad i iskoritavaju sklonost ljudi ka yogi. Takvi se neovlateni yogiji ak usuuju javno izjavljivati da se osoba moe opijati i istodobno meditirati.
140

Prije pet tisua godina, u razgovoru opisanom u Bhagavadgiti, Gospodin Krina je savjetovao Svom ueniku Aruni da slijedi proces yoge, ali Aruna je otvoreno priznao da nije sposoban slijediti stroga pravila yoge. Trebamo biti praktini na svakom polju djelatnosti. Ne trebamo gubiti svoje dragocjeno vrijeme na vjebanje gimnastikih vjebi u ime yoge. Prava yoga predstavlja potragu za etverorukom Nadduom u srcu i neprestano promatranje Nad-due u meditaciji. Takva neprestana meditacija naziva se samadhi. Meutim, ako netko eli meditirati na neto prazno ili bezlino, trebat e mu dugo vremena da bilo to postigne primjenom yoge. Ne moemo usredotoiti um na neto prazno ili bezlino. Prava je yoga proces usredotoivanja uma na osobni oblik etverorukog Narayane, koji prebiva u svaijem srcu. Ponekad se kae da emo meditacijom shvatiti kako je Bog uvijek prisutan u naem srcu, ak i kad to ne znamo. Bog se nalazi u svaijem srcu. Ne samo u srcu ljudskog bia, ve i u srcima maaka i pasa. To je potvreno u Bhagavad-giti, koja izjavljuje da se vrhovni upravitelj svijeta, ivara, nalazi u svaijem srcu. Prisutan je ne samo u svaijem srcu ve i u atomima. Nijedno mjesto nije prazno; svuda je prisutan Gospodin. Oblik u kojem je Gospodin prisutan svuda naziva se Paramatma. Atma znai individualna dua, a Paramatma znai individualna Nad-dua. I atma i Paramatma su individualne osobe. Meutim, za razliku od atme, due, koja je prisutna samo na jednome, odreenome mjestu, Paramatma je prisutna svuda. U vezi s tim, moemo navesti primjer sunca. lndividualna se osoba moe nalaziti samo na jednome mjestu, ali sunce, iako je posebno individualno bie, nalazi se iznad glava svih osoba. To je veoma lijepo objanjeno u Bhagavad-giti. Iako sva iva bia, kao i Gospodin, posjeduju iste odlike, Naddua se razlikuje od individualne due po kvantiteti ekspanzije. Gospodin, ili Nad-dua, moe se ekspandirati u milijune razliitih oblika, dok individualna dua to ne moe.
141

Budui da se nalazi u svaijem srcu, Nad-dua je svjedok prolih, sadanjih i buduih djelatnosti svih ivih bia. U Upaniadama je reeno da Nad-dua prebiva s individualnom duom kao prijatelj i svjedok. Kao prijatelj uvijek eli odvesti individualnu duu kui, Bogu, a kao svjedok, daje joj sve blagoslove koje je zasluila svojim djelatnostima. Nad-dua prua individualnoj dui sve pogodnosti za dostizanje svega to poeli, ali pouava Svog prijatelja kako bi na kraju mogao ostaviti sve druge djelatnosti i jednostavno se predati Bogu da bi dostigao vjeni ivot pun znanja i beskrajnog blaenstva. To je posljednja pouka Bhagavad-gite, najovlatenije i najitanije knjige o svim oblicima yoge. Kao to smo ve rekli, posljednja rije Bhagavad-gite je posljednja rije u usavravanju sustava yoge. U Bhagavadgiti je nadalje reeno da je osoba koja je uvijek zaokupljena svjesnou Krine najvii yogi, ali to je svjesnost Krine? Kao to je individualna dua svojom svijeu prisutna u cijelom tijelu, tako je Nad-dua, Paramatma, Svojom nadsvijeu prisutna u cijeloj kreaciji. Individualna dua, koja ima ogranienu svijest, ne moe oponaati ovu nadsvijest. Ja mogu shvatiti to se zbiva u mom ogranienom tijelu, ali ne mogu osjetiti to se zbiva u drugom tijelu. Svojom svijeu prisutan sam u svome tijelu, ali nisam prisutan u tuem tijelu. Meutim, Nad-dua, Paramatma, prisutna je u svemu i stoga je svjesna sveg postojanja. Teorija da su dua i Nad-dua istovjetne nije prihvatljiva, jer svijest individualne due ne moe djelovati u nadsvijesti. Nadsvijest se moe dostii samo povezivanjem individualne svijesti s nadsvijeu. Taj proces povezivanja naziva se predavanje, ili svjesnost Krine. Iz uenja Bhagavad-gite saznajemo da se Aruna u poetku nije htio boriti sa svojim roacima, ali kad je shvatio Bhagavad-gitu, kad je povezao svoju svijest s Krininom nadsvijeu, njegova se svjesnost preobrazila u svjesnost Krine. Osoba u punoj svjesnosti Krine djeluje po Krininoj naredbi i zato je Aruna pristao da se bori u bici na Kuruketri.
142

U poetnom stadiju njegovanja svjesnosti Krine, Gospodinova se naredba prima preko prozirnog medija, duhovnog uitelja. Kad se osoba u dovoljnoj mjeri izui i djeluje s poniznom vjerom i ljubavlju prema Krini, pod vodstvom vjerodostojna duhovnog uitelja, proces povezivanja postaje snaniji i pomniji. U tom stadiju, Krina pouava bhaktu u srcu. Izvana, bhakti pomae duhovni uitelj, vjerodostojni predstavnik Krine, a iznutra bhakti pomae Gospodin kao caitya-guru, koji se nalazi u svaijem srcu. Savrenstvo se ne ogleda u samom razumijevanju da se Bog nalazi u svaijem srcu. Boga moramo upoznati iznutra i izvana i tako djelovati u svjesnosti Krine. To je najvii stadij savrenstva ljudskog oblika ivota i najvii stadij u svim sustavima yoge. Savreni yogi stjee osam vrsta moi: 1. moe postati manji od atoma 2. moe postati vei od planine 3. moe postati laki od zraka 4. moe postati tei od bilo kojeg metala 5. moe po svojoj volji izazvati bilo koji materijalni uinak (na primjer, moe stvoriti planetu) 6. moe upravljati drugima poput Gospodina 7. moe slobodno putovati svuda, unutar (ili izvan) svemira 8. moe izabrati vrijeme i mjesto svoje smrti i ponovno se roditi gdje god poeli. Ali kad se uzdigne na savreni nivo primanja uputa od Gospodina, osoba nadilazi nivo spomenutih materijalnih dostignua. Vjebe disanja koje se u sustavu yoge obino primjenjuju, predstavljaju samo poetak. Meditacija na Nad-duu samo je korak naprijed. Postizanje udesnog materijalnog uspjeha takoer je samo korak naprijed, ali dostizanje izravnog dodira s Nad-duom i primanje uputa od Gospodina predstavlja najvii nivo savrenstva. Meditacija i vjebe disanja u sustavu yoge veoma su teki za ovo doba. Bili su teki i prije pet tisua godina, inae Aruna ne bi odbacio Krinin prijedlog. Ovo se doba Kali
143

naziva palim. Danas ljudi ive veoma kratko i veoma sporo dostiu samospoznaju, ili duhovni ivot. Uglavnom su nesretni i ako nekoga malo zanima samospoznaja, zavode ga brojni prevaranti. Jedini pravi proces dostizanja savrenog nivoa yoge jest slijeenje principa Bhagavad-gite, kao to ih je slijedio Gospodin Caitanya Mahaprabhu. To je najjednostavniji proces i najvie savrenstvo yoge. Gospodin Caitanya je praktino pokazao yogu svjesnosti Krine jednostavno pjevajui Krinina sveta imena, koja su spomenuta u Vedanti, rimad-Bhagavatamu i brojnim vanim Puranama. Najvei broj Indijaca slijedi ovaj proces yoge, a u gradovima Sjedinjenih Drava i drugih zemalja takoer se postupno poveava broj sljedbenika ovog procesa. On je veoma lak i praktian za ovo doba, osobito za one koji ozbiljno ele postii uspjeh u yogi. Nijedan drugi proces ne moe biti uspjean u ovom dobu. Meditativni proces je u svoj ozbiljnosti bio mogu u Zlatnom dobu, Satya-yugi, jer su u to vrijeme ljudi prosjeno ivjeli sto tisua godina. Meutim, ako u dananje doba elite postii uspjeh u praktinoj yogi, pjevajte Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare i sami ete osjetiti kako napredujete. Svatko treba sam osjetiti koliko napreduje u yogi. Ovaj proces svjesnosti Krine u Bhagavad-giti je opisan kao raja-vidya (kralj sveg znanja), raja-guhyam (najpovjerljiviji proces duhovne spoznaje), pavitram (istiji od svega to je isto), susukham (radostan) i avyayam (neiscrpan). Oni koji su se posvetili ovom najuzvienijem procesu bhaktiyoge, predanom sluenju s transcendentalnom ljubavlju prema Krini, mogu posvjedoiti kako uivaju u njegovom radosnom i lakom slijeenju. Yoga je proces vladanja osjetilima, a bhakti-yoga je proces proiavanja osjetila. Kad su osjetila proiena, samim tim postaju ovladana. Ne moete na umjetan nain sprijeiti djelatnosti osjetila, ali ako ih proistite, ona se nee samo uzdravati od prljavih
144

djelatnosti, ve e biti i pozitivno zaokupljena transcendentalnim sluenjem Gospodina. Svjesnost Krine nije tvorevina naega uma. Ona je propisana u Bhagavad-giti, u kojoj je reeno da se, mislei u Krini, pjevajui u Krini, ivei u Krini, jedui u Krini, govorei u Krini, nadajui se u Krini i odravajui ivot u Krini, bez ikakve sumnje vraamo Krini. To je bit svjesnosti Krine.

Pojava Gospodina Caitanye Prije pet stotina godina, Gospodin Caitanya Mahaprabhu, veliki svetac i mistik, prorekao je da e Hare Krina mantra odjekivati svakim gradom i selom u svijetu. U vrijeme kad je ovjek sa Zapada usmjeravao svoj istraivaki duh na prouavanje fizikog svemira i oplovljivanje kugle zemaljske, u Indiji je ri Caitanya zapoeo i vodio revoluciju usmjerenu ka unutra. Njegov se pokret rairio potkontinentom, stekao milijune sljedbenika i duboko utjecao na budunost religioznog i filozofskog miljenja, kako u Indiji tako i na Zapadu. U ovom govoru, odranom u studenom 1969. godine u londonskom Conway Hallu, rila Prabhupada opisuje boansku pojavu ri Caitanye. ri Caitanya Mahaprabhu, zlatni avatara, pojavio se u Indiji prije otprilike pet stotina godina. Prema obiaju koji vlada u Indiji, po roenju djeteta zove se astrolog. Kad se Gospodin Krina, Svevinja Boanska Osoba, pojavio prije pet tisua godina, Njegov je otac pozvao Gargamunija, koji je rekao: U prijanjim inkarnacijama, ovo je dijete imalo tri razliite boje puti, bijelu, crvenu i zlatnu, a sada se pojavilo tamne puti." U spisima je opisano da Krina ima tamnu put, nalik boji oblaka. Reeno je da je Gospodin Caitanya Krina koji se pojavio sa zlatnom puti. U vedskim spisima nalazimo brojna svjedoanstva koja pokazuju da je Caitanya Mahaprabhu inkarnacija Krine. To potvruju uenjaci i bhakte. U rimad-Bhagavatamu je
145

potvreno da e inkarnacija Krine, ili Boga, u ovom dobu, Kali-yugi, uvijek opisivati Krinu. On je Krina, ali kao Krinin bhakta opisuje Sebe. U ovom dobu Njegova put nee biti tamna. To znai da moe biti bijela, crvena ili uta, jer ove etiri boje bijelu, crvenu, utu i crnu poprimaju inkarnacije za razliita doba. Budui da su crvenu, bijelu i crnu put imale prijanje inkarnacije, preostalu zlatnu put poprimio je Caitanya Mahaprabhu. On nema tamnu put, ali je Krina. Drugo obiljeje ovog avatare jest da je uvijek okruen Svojim pratiocima. Na slici emo vidjeti da Caitanyu Mahaprabhua uvijek prate brojni bhakte koji pjevaju. Kad god se inkarnira, Bog ima dvije misije. To je objanjeno u Bhagavad-giti, u kojoj Krina kae: Kad god se pojavim, Moja je misija izbavljanje pobonih bhakta i unitavanje demona." Kad se Krina pojavio, morao je ubiti mnogo demona. Ako pogledamo sliku Vinua, zapazit emo da dri koljku, lotos, topuz i disk. Topuz i disk namijenjeni su ubijanju demona. U ovom svijetu postoje dvije vrste ljudi demoni i bhakte. Bhakte se nazivaju polubogovima. Gotovo u potpunosti nalikuju Bogu, jer posjeduju boanske odlike. Bhakte se nazivaju pobonim osobama, a abhakte, ateisti, demonima. Krina, ili Bog, dolazi s dvije misije: da zatiti bhakte i uniti demone. U ovom dobu, Caitanya Mahaprabhu ima istu misiju izbavljanje bhakta i unitavanje abhakta, demona ali ima drugaije oruje. Ono nije ni topuz, ni disk, ni smrtonosno oruje, ve sankirtana pokret. Gospodin Caitanya ubio je demonski mentalitet ljudi uvodei sankirtana pokret. To je poseban znaaj Gospodina Caitanye. U ovom dobu ljudi se ve meusobno ubijaju. Otkrili su atomsko oruje kojim se mogu ubijati i stoga nema potrebe da ih Bog ubije. Ali On se pojavio kako bi ubio njihov demonski mentalitet. To je mogue ostvariti ovim pokretom svjesnosti Krine. Zato je u rimad-Bhagavatamu reeno da je Caitanya Mahaprabhu inkarnacija Boga u ovom dobu. Tko Ga oboava? Proces je veoma jednostavan. Trebate samo imati sliku Gospodina Caitanye s Njegovim pratiocima. Gospodin
146

Caitanya stoji u sredini sa Svojim glavnim pratiocima Nityanandom, Advaitom, Gadadharom i rivasom. Jednostavno trebate imati takvu sliku. Moete je svuda nositi. Ne morate doi kod nas da biste je vidjeli. Svatko je moe imati kod kue, pjevati Hare Krina mantru i tako oboavati Gospodina Caitanyu. To je jednostavna metoda, ali tko e je prihvatiti? Oni koji imaju dobar mozak. Ako osoba kod kue ima sliku ri Caitanye Mahaprabhua i pjeva Hare Krina, spoznat e Boga bez puno muke. Svatko moe prihvatiti ovu jednostavnu metodu. Nema izdataka, nema poreza, niti potrebe za gradnjom velike crkve ili hrama. Svatko moe sjesti bilo gdje, na put ili ispod drveta, i pjevajui Hare Krina mantru oboavati Boga. To je, stoga, velika prilika. Na primjer, u poslovnom ili politikom ivotu ponekad se ukae dobra prilika. Inteligentan je politiar koristi i, im mu se ukae, postie uspjeh. Slino tome, inteligentne se osobe u ovom dobu posveuju sankirtana pokretu i veoma brzo napreduju. Gospodin Caitanya se naziva zlatni avatara". Avatara znai onaj tko se sputa, silazi". Kao to netko moe sii s petog ili stotog kata zgrade, avatara silazi s duhovnih planeta na duhovnom nebu. Nebo koje vidimo golim okom ili teleskopom materijalno je, ali iznad njega postoji drugo nebo, koje ne moemo vidjeti oima ili instrumentima. Taj podatak postoji u Bhagavad-giti; nije izmiljen. Krina kae da iznad Krinine rijei moramo prihvatiti takve kakve jesu. Na primjer, malu djecu uimo da osim Engleske postoje druga mjesta, koja se zovu Njemaka, Indija itd., i dijete mora uiti o njima od uitelja, jer su izvan njegova vidokruga. Slino tome, iznad ovog materijalnog neba, postoji drugo nebo. Ne moemo ga pronai eksperimentalnim putem, kao to ni malo dijete ne moe eksperimentalnim putem pronai Njemaku ili Indiju. To nije mogue. Ako elimo stei znanje, moramo prihvatiti autoritet. Slino tome, ako elimo saznati to je iznad materijalnog svijeta, moramo prihvatiti vedski autoritet. Inae, ne moemo stei znanje o tome. To je iznad materijalnog znanja. Nitko ne moe otii na udaljene planete u ovom svemiru, a da ne govorimo o odlasku izvan
147

ovog svemira. Procijenjeno je da bi do najvieg planeta ovog svemira suvremenim svemirskim brodovima trebalo putovati etrdeset tisua svjetlosnih godina. Dakle, ne moemo putovati ak ni ovim materijalnim nebom. Na ivot i sredstva tako su ogranieni da ne moemo stei pravo znanje ak ni o ovom materijalnom svijetu. Kad je u Bhagavad-giti Aruna zamolio Krinu da mu objasni doseg djelovanja Njegovih energija, Svevinji Gospodin naveo mu je tako mnogo primjera i na kraju je rekao: Dragi Moj Aruna, kako ti mogu objasniti Svoje energije? Ne moe ih shvatiti, ali moe samo zamisliti opseg Mojih energija: ovaj materijalni svijet, koji se sastoji od milijuna svemira, samo je etvrtina Moje kreacije." Mi ne moemo procijeniti poloaj ak niti jednog svemira, a postoje milijuni svemira. Iznad njih je duhovno nebo s milijunima duhovnih planeta. Svi su ovi podaci dostupni u vedskim spisima. Ako prihvatimo vedske spise, moemo stei to znanje. Ako ne prihvatimo, nema drugog naina. To je na izbor. Zato, prema vedskoj civilizaciji, kad acarya govori, navodi vedske spise. Drugi to onda prihvaaju: Da, to je ispravno." Odvjetnik se na sudu poziva na prijanje presude suda i, ako je sluaj slian, sudac prihvaa njegov zahtjev. Slino tome, ako osoba moe navesti svjedoanstva Veda, moemo shvatiti da je njezin poloaj stvaran. Gospodin Caitanya, avatara za ovo doba, opisan je u vedskim spisima. Nikoga ne moemo prihvatiti kao avataru ako ne oituje simptome opisane u svetim spisima. Mi ne prihvaamo Gospodina Caitanyu kao avataru hirovito, samo na temelju glasovanja. Danas je postalo moderno da bilo tko moe doi i rei da je Bog ili inkarnacija Boga i neke budale i nitkovi e to prihvatiti: Da, on je Bog." Mi ne prihvaamo na taj nain avataru, ve se pozivamo na svjedoanstva Veda. Avatara mora odgovarati opisima iz Veda. Onda ga prihvaamo, inae ne. U Vedama je opisan svaki avatara: pojavit e se na tome i tome mjestu, u takvom i takvom obliku i djelovat e tako i tako. To je priroda vedskog svjedoanstva.
148

U rimad-Bhagavatamu su navedena imena avatara i meu njima je spomenuto ime Buddhe. rimad-Bhagavatam je napisan prije pet tisua godina i spominje razliita imena koja e se pojaviti u budunosti. U njemu je reeno da e se u budunosti Gospodin pojaviti u Gayi kao Buddha, a ime njegove majke bit e Anjana. Buddha se pojavio prije 2.600 godina, a rimad-Bhagavatam, koji je napisan prije 5.000 godina, spominje da e se pojaviti u budunosti. Slino tome, u Bhagavatamu je opisan Gospodin Caitanya, kao i posljednji avatara u ovoj Kali-yugi. Reeno je da je posljednja inkarnacija u ovom dobu Kalki. On e se pojaviti kao sin brahmane po imenu Vinu-yaa u mjestu zvanom ambhala. U Indiji postoji mjesto tog imena i Gospodin e se moda tamo pojaviti. Avatara mora odgovarati opisima Upaniada, rimadBhagavatama, Mahabharate i drugih vedskih spisa. Na temelju autoriteta vedskih spisa i komentara velikih, nepokolebljivih Gosvamija, poput Jive Gosvamija koji je bio najvei uenjak i filozof u svijetu, moemo prihvatiti Gospodina Caitanyu kao inkarnaciju Krine. Zato se pojavio Gospodin Caitanya? U Bhagavad-giti Gospodin Krina kae: Ostavi sve druge aktivnosti i jednostavno Me slui. Zatitit u te od svih posljedica grenih djela." U ovome materijalnom svijetu, u uvjetovanom ivotu, jednostavno navlaimo na se posljedice grijeha. To je sve. Zbog posljedica grijeha dobili smo ovo tijelo. Kad bi n posljedice grijeha bile okonane, ne bismo morali prihvatiti materijalno tijelo; dobili bismo duhovno. to je duhovno tijelo? Duhovno je tijelo osloboeno smrti, roenja, bolesti i starosti. Vjeno je, puno znanja i blaenstva. Razliite elje stvaraju razliita tijela. Sve dok elimo razne vrste uitaka, moramo prihvaati razne vrste materijalnih tijela. Krina, Bog, toliko je ljubazan da nam daje ono to elimo. Ako elimo tijelo tigra, s tigrovskom snagom i zubima kojima moemo hvatati ivotinje i sisati svjeu krv, Krina e nam pruiti priliku, ali ako elimo tijelo svete osobe, bhakte koji samo slui Gospodina, dat e nam takvo tijelo. To je reeno u Bhagavad-giti.
149

Ako osoba koja se bavi yogom, procesom samospoznaje, iz nekog razloga ne uspije dovriti proces, prua joj se jo jedna prilika. Tako se raa u obitelji brahmane ista srca ili u obitelji bogataa. Ako se sreom rodi u takvoj obitelji, dobiva sve pogodnosti za razumijevanje vanosti samospoznaje. Od samog poetka ivota, naa djeca svjesna Krine imaju priliku nauiti pjevati Boja imena i plesati. Tako se, kad odrastu, nee promijeniti, ve e nastaviti napredovati. Ona su veoma sretna. Bez obzira je li je roeno u Americi ili Europi, dijete e napredovati ako su mu otac i majka bhakte. Dobiva tu priliku. Ako se dijete rodi u obitelji bhakta, to znai da se u prolom ivotu ve bavilo procesom yoge, ali ga iz nekog razloga nije uspjelo dovriti. Zato se djetetu prua jo jedna prilika za napredovanje pod zatitom oca i majke. Na taj nain, im osoba u potpunosti postane svjesna Boga, vie se ne mora roditi u materijalnom svijetu, ve se vraa u duhovni svijet. Krina kae u Bhagavad-giti: Dragi Moj Aruna, ako netko shvati Moju pojavu, nestanak i djelatnosti, samo zbog tog razumijevanja prua mu se prilika da se po naputanju ovog tijela rodi u duhovnom svijetu." Svatko mora napustiti ovo tijelo, danas, sutra ili preksutra. Svatko mora, ali osoba koja je shvatila Krinu nee biti prisiljena prihvatiti jo jedno materijalno tijelo. Ona odlazi izravno u duhovni svijet i raa se na jednoj od duhovnih planeta. Zato Krina kae da osoba, im dobije ovo tijelo nije vano je li iz Indije, s Mjeseca, Sunca, Brahmaloke ili nekog drugog mjesta u ovome materijalnom svijetu treba znati da ga je dobila zbog svojih grenih djelatnosti. Postoje razni stupnjevi grenih djelatnosti i prema stupnju grenosti ivo bie dobiva materijalno tijelo. Zato na pravi problem ne lei u tome kako jesti, spavati, razmnoavati se i braniti, ve kako dobiti nematerijalno, duhovno tijelo. To je konano rjeenje svih problema. Krina nam jami da e nas, ako se predamo, ako postanemo potpuno svjesni Njega, zatititi od svih posljedica grenog ivota. To je obeanje Krina dao u Bhagavad-giti, ali mnogo budala nije moglo shvatiti Krinu. Oni su opisani u
150

Bhagavad-giti kao mudhe. Mudha znai nitkov". Krina kae u Bhagavad-giti da mudhe ne znaju tko je On. Tako je mnogo ljudi pogreno shvatilo Krinu. Premda nam je Krina dao Bhagavad-gitu kako bismo Ga razumjeli, mnogi su propustili priliku. Zato je Krina iz samilosti ponovno doao kao bhakta i pokazao nam kako se trebamo predati Krini. Sam Krina doao nas je pouiti kako se trebamo predati. Na kraju Bhagavad-gite Krina nas pouava da se predamo, ali ljudi mudhe, nitkovi kau: Zato bih se predao?" Zato, iako je Caitanya Mahaprabhu sam Krina, ovog nas puta praktino pouava kako trebamo ostvariti misiju Bhagavad-gite. To je sve. Caitanya Mahaprabhu ne pouava nita neobino, nita izvan procesa predavanja Svevinjoj Boanskoj Osobi, koji je ve opisan u Bhagavad-giti. Nema drugog uenja; isto uenje predstavljeno je na razliite naine kako bi ga razne vrste ljudi mogle prihvatiti i iskoristiti priliku da priu Bogu. Caitanya Mahaprabhu nam prua priliku da izravno priemo Bogu. Kad je Rupa Gosvami, glavni uenik Gospodina Caitanye, prvi put vidio Caitanyu Mahaprabhua, bio je ministar u vladi Bengala, ali se elio pridruiti pokretu Caitanye Mahaprabhua. Zato je napustio poloaj ministra i nakon to se pridruio pokretu i predao, uputio je lijepu molitvu Gospodinu Caitanyi. Ta molitva glasi: namo maha-vadanyaya krsna-prema-pradaya te krsnaya krsna-caitanyananamne gaura-tvise namah Dragi moj Gospodine, Ti si najvelikodunija inkarnacija." Zato? Krsna-prema-pradaya te: Ti izravno daje ljubav prema Bogu. Nema druge namjere. Tvoj je proces tako lijep da osoba moe odmah nauiti voljeti Boga. Zato si najvelikodunija inkarnacija. Nitko osim samoga Krine ne moe dati taj blagoslov; zato izjavljujem da si Krina." Krsnaya krsna-caitanya-namne: Ti si Krina, ali si prihvatio ime Krine Caitanye. Predajem se Tebi."
151

To je proces. Caitanya Mahaprabhu je sam Krina i pouava nas kako moemo razviti ljubav prema Bogu veoma jednostavnim procesom. Savjetuje nam da jednostavno pjevamo Hare Krina. harer harer kalau nasty nama harer nama namaiva kevalam nasty eva nasty eva eva gatir anyatha

U ovom dobu, samo pjevajte Hare Krina mantru. Nema drugog naina." Ljudi su zbunjeni brojnim procesima samospoznaje. Ne mogu se baviti pravim obrednim procesima meditacije ili yoge; to nije mogue. Zato Gospodin Caitanya kae da e onaj tko prihvati ovaj proces pjevanja odmah dostii nivo spoznaje. Proces pjevanja koji je Gospodin Caitanya ponudio za dostizanje ljubavi prema Bogu, naziva se sankirtana. Sankirtana je sanskrtska rije. Sam znai samyak, potpuno", a kirtana slavljenje" ili opisivanje". Potpuno opisivanje znai potpuno slavljenje Svevinjega ili Vrhovne Potpune Cjeline. Ne moemo opisivati i slaviti bilo to i misliti da je to kirtana. S gramatikog stajalita, moe biti, ali prema vedskom sustavu, kirtana znai opisivanje vrhovnog autoriteta, Apsolutne Istine, Svevinje Boanske Osobe. To se naziva kirtana. Predano sluenje poinje procesom ravana. ravana znai sluanje", a kirtana opisivanje". Jedna osoba treba opisivati, a druga sluati ili ista osoba moe sama opisivati i sluati. Nije joj potrebna niija pomo. Kad pjevamo Hare Krina, pjevamo i sluamo. To je potpuno. To je potpuni proces; ali o kome pjevamo i sluamo? Moramo pjevati i sluati o Vinuu, Krini. Ne o bilo emu drugom. Sravanam kirtanam visnoh: Vinua, sveproimajuu Apsolutnu Istinu, Svevinju Boansku Osobu, moemo shvatiti procesom sluanja. Moramo sluati; ako jednostavno sluamo, to je poetak. Nije nam potrebna nikakva naobrazba ili materijalno znanje.
152

Kao dijete; im uje, odmah uzvraa i plee. Bog nam je po prirodi dao ove lijepe instrumente ui tako da moemo sluati, ali moramo sluati iz pravog izvora. To je reeno u rimad-Bhagavatamu. Moramo sluati osobe koje su predane Svevinjoj Boanskoj Osobi. One se nazivaju satam. Ako sluamo rijei iz pravog izvora, od spoznate due, one e djelovati. Rijei Boga, Krine, veoma su privlane. Onaj tko ima dovoljno inteligencije sluat e rijei samospoznate due. Tako e ubrzo biti osloboen materijalne zapletenosti. Ljudski je ivot namijenjen napredovanju na putu osloboenja. To se naziva apavarga, osloboenje od zapletenosti. Svi smo mi zapleteni. Prihvatili smo materijalno tijelo i to znai da smo ve zapleteni, ali ne bismo trebali nastaviti proces zapletanja. Taj se proces naziva karma. Sve dok je um zaokupljen karmom, morat emo prihvaati materijalno tijelo. U trenutku smrti, na um moe misliti: O, nisam mogao dovriti ovaj posao. O, umirem! Moram jo ovo uiniti." To znai da e nam Krina pruiti priliku da to uinimo i zato emo morati prihvatiti jo jedno tijelo. Dat e nam priliku: U redu. To nisi mogao uiniti. Uini sada. Prihvati ovo tijelo." Zato rimad-Bhagavatam izjavljuje: Ovi su se nitkovi u ludosti opili; zbog opijenosti ine ono to ne bi trebali." to ine? Maharada Dhritaratra je veoma dobar primjer. Lukavo je smiljao ubojstvo Pandava kako bi pogodovao vlastitim sinovima. Zato je Krina poslao svog ujaka Akruru kako bi mu savjetovao da to ne ini. Dhritaratra je shvatio Akrurine upute, ali je ipak rekao: Dragi moj Akrura, tvoje su rijei ispravne, ali ne gode mom srcu i zato ne mogu promijeniti svoju politiku. Moram slijediti tu politiku i dopustiti da se dogodi sve to se treba dogoditi." Kad ljudi ele udovoljavati svojim osjetilima, obuzima ih ludilo i u tom ludilu ine sve i sva. U materijalnom ivotu ima mnogo primjera osoba koje su poludjele za neim i uinile krivino djelo poput ubojstva. Nisu se mogle obuzdati. Slino tome, mi smo se navikli na udovoljavanje osjetilima. Ludi smo i zato su nai umovi potpuno zaokupljeni karmom. To je veoma alosno, jer je ovo tijelo,
153

premda privremeno, riznica svih nesrea i bijeda; uvijek nam zadaje nevolje. To trebamo razmotriti. Ne bismo trebali biti ludi. Ljudski ivot nije namijenjen tome. Nedostatak je dananje civilizacije u tome to su ljudi ludi za udovoljavanjem osjetilima. To je sve. Ne znaju pravu vrijednost ivota i zato zanemaruju najdragocjeniji oblik ivota, ljudski oblik. Kad ovo tijelo umre, nije nam zajameno koju emo vrstu tijela dobiti u sljedeem ivotu. Pretpostavimo da u sljedeem ivotu sluajno dobijem tijelo drveta. Morat u stajati tisue godina, ali ljudi nisu veoma ozbiljni. ak kau: Pa to? ak i ako moram stajati, zaboravit u." Nie su vrste ivota zaboravne. Da drvo nije zaboravno, ne bi moglo ivjeti. Pretpostavimo da nam netko kae: Stoj tu tri dana!" Budui da nismo zaboravni, poludjeli bismo. Zato su, po zakonu prirode, sve nie vrste ivota zaboravne. Njihova svijest nije razvijena. Drvo ima ivot, ali se, ako ga netko posijee, ne opire jer nema razvijenu svijest. Zato trebamo paljivo iskoristiti ljudski oblik ivota na pravilan nain. Pokret svjesnosti Krine namijenjen je dostizanju savrenstva u ivotu. Nije namijenjen varanju ili iskoritavanju, ali naalost, ljudi su navikli da budu prevareni. Jedan je indijski pjesnik ispjevao stih: Ako netko govori lijepe stvari, ljudi e se s njim svaati: 'Kakve gluposti govori', ali ako ih obmanjuje i vara, bit e im veoma drago." Zato, ako prevarant kae: Uini ovo, daj mi honorar i za est e mjeseci postati Bog", ljudi e se sloiti: Da, uzmi honorar, a ja u postati Bog za est mjeseci." Ne. Takvi prevarantski procesi nee rijeiti na problem. Ako doista elimo rijeiti probleme ivota u ovom dobu, moramo prihvatiti proces kirtane. To je preporueni proces. harer harer kalau nasty nama harer nama namaiva kevalam nasty eva nasty eva eva gatir anyatha

154

U ovom dobu, Kali-yugi, nitko ne moe slijediti nijedan drugi proces samospoznaje ili dostizanja savrenstva ivota osim kirtane. Kirtana je u ovom dobu prijeko potrebna. U svim je vedskim spisima potvreno da moramo meditirati na Vrhovnu Apsolutnu Istinu, Vinua, i ni na to drugo. Ali postoje razliiti procesi meditacije preporueni za razliita doba. Proces mistine meditacije u sustavu yoge bio je mogu u Satya-yugi, kad su ljudi ivjeli mnogo tisua godina. Ljudi to danas nee vjerovati, ali u prolosti je bilo ljudi koji su ivjeli stotinu tisua godina. To doba se zvalo Satya-yuga i meditacija prema sustavu mistine yoge bila je mogua u to vrijeme. U tom dobu, veliki yogi Valmiki Muni meditirao je ezdeset tisua godina. To je dugotrajan proces, koji nije mogue slijediti u ovom dobu. Ako netko eli praviti predstavu, to je neto drugo, ali ako doista eli tako meditirati, za dostizanje savrenstva potrebno je veoma dugo vremena. U sljedeem dobu, Treta-yugi, spoznaja se dostizala procesom vrenja razliitih obrednih rtvovanja preporuenih u Vedama. U sljedeem dobu, Dvapara-yugi, proces je bio hramsko oboavanje. U dananjem dobu, isti rezultat moe se postii procesom harikirtane, slavljenjem Harija, Krine, Svevinje Boanske Osobe. Nijedna druga kirtana nije preporuena. Hari-kirtanu je zapoeo Gospodin Caitanya prije pet stotina godina u Bengalu. U Bengalu postoji nadmetanje izmeu vainava i akta. akte su uveli jednu vrstu kirtane, koja se zove kalakirtana, ali vedski spisi ne preporuuju kali-kirtanu. Kirtana znai hari-kirtana. Nitko ne moe rei: Ti si vainava. Moe voditi hari-kirtanu. Ja u voditi iva-kirtanu, devi-kirtanu ili ganea-kirtanu." Ne. Vedski spisi ne odobravaju nijednu drugu kirtanu osim hari-kirtane. Kirtana znai hari-kirtana, slavljenje Krine. Proces hari-kirtane je vrlo jednostavan: Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Ova se mantra sastoji od samo tri rijei - Hare, Krina i Rama - ali one su tako lijepo sloene da svatko moe nauiti mantru i pjevati Hare Krina, Hare
155

Krina, Krina Krina, Hare Hare. Otkad smo zapoeli ovaj pokret u zapadnim zemljama, Europljani, Amerikanci, Afrikanci, Egipani i Japanci, svi pjevaju, bez potekoa. Pjevaju vrlo rado i dobivaju rezultate. U emu je problem? Mi ovu mantru dijelimo besplatno i proces je vrlo jednostavan. Samim pjevanjem moemo dostii samospoznaju, spoznaju Boga, a spoznaja Boga obuhvaa i spoznaju prirode. Na primjer, ako netko naui brojati od jedan do deset, prouio je cijelu matematiku, jer je matematika jednostavno znanost o mijenjanju mjesta ovih deset brojeva. To je sve. Slino tome, ako netko jednostavno proui Krinu, njegovo je sve znanje savreno. Krinu moemo lako shvatiti pjevanjem ove mantre, Hare Krina. Zato ne bismo iskoristili tu priliku? Iskoristite ovu priliku koja se nudi ljudskom drutvu. Ona je drevna i znanstvena. Nije umna tvorevina koja e trajati samo tri, etiri godine. Ne. U Bhagavad-giti sam Krina kae: Ova je filozofija neiscrpna i neunitiva. Nikada se ne gubi niti unitava." Moe biti prekrivena neko vrijeme, ali se nikada ne unitava. Zato se naziva avyayam. Vyaya znai iscrpljenost". Na primjer, netko moe imati stotine dolara i ako ih troi jednog za drugim, idueg dana nee imati nita. To je vyaya, iscrpivo, ali svjesnost Krine nije takva. Ako njegujete znanje o svjesnosti Krine, ono e se poveavati. To je potvrdio Gospodin Caitanya Mahaprabhu. Anandambudhi-vardhanam. Ananda znai zadovoljstvo", transcendentalno blaenstvo", a ambudhi znai ocean". U materijalnom svijetu vidimo da se ocean ne poveava, ali ako njegujemo svjesnost Krine, nae e se transcendentalno blaenstvo poveavati. Anandambudhivardhanam. Uvijek svakoga podsjeam da je proces vrlo jednostavan. Svatko moe pjevati, bilo gdje, bez poreza ili gubitka, ali dobit je veoma velika. ri Caitanya Mahaprabhu je objasnio kirtana pokret u Svojoj ikataki. ika znai uputa", a ataka znai osam". Dao nam je osam stihova kako bi nam pomogao shvatiti ovaj pokret svjesnosti Krine i ja u objasniti prvu uputu. Gospodin kae ceto-darpana-marjanam: trebamo
156

proistiti svoje srce. To sam objasnio nekoliko puta, ali ne postaje dosadno, kao to pjevanje Hare Krina ne postaje zamorno. Nai uenici mogu pjevati Hare Krina mantra dvadeset etiri sata na dan i nikad se nee umoriti. Nastavit e plesati i pjevati. Svatko moe pokuati; pjevanje Hare Krina nije materijalno i zato nas nikada nee izmoriti. U materijalnom svijetu, ako pjevamo neko omiljeno ime tri, etiri ili deset puta, dodijat e nam. To je injenica, ali Hare Krina mantra nije materijalna i zato se nikada neemo umoriti pjevajui je. to je vie pjevamo, to emo vie proistiti srce od materijalne prljavtine i nai problemi u materijalnom svijetu bit e rijeeni. to je problem naeg ivota? To ne znamo. Suvremena naobrazba nikada ne prosvjetljuje ljude o pravom problemu ivota. Bhagavad-gita na to ukazuje. kolovane osobe koje napreduju u znanju trebaju znati to je problem ivota. On je objanjen u Bhagavad-giti: trebamo uvijek biti svjesni bijeda koje donose roenje, smrt, starost i bolest. Naalost, nitko ne obraa panju na ove probleme. Kad je bolestan, ovjek misli: U redu. Idem lijeniku. Dat e mi neki lijek i ja u ozdraviti", ali ne shvaa problem veoma ozbiljno. Nisam elio tu bolest. Zato se pojavila? Zar se ne mogu osloboditi bolesti?" Nikad ne razmilja na taj nain, jer ima malo inteligencije, kao ivotinja. ivotinja pati, ali nema razum. Ako ivotinja u klaonici vidi da kolju ivotinju ispred nje, stajat e i zadovoljno jesti travu. To je ivotinjski ivot. Ne zna da je sljedea na redu i da e biti zaklana. Vidio sam to. U hramu boice Kali vidio sam jarca kako stoji spreman za rtvovanje, a drugi jarac veoma sretno jede travu. Yamaraja je upitao Maharadu Yudhithiru: to je najudnija stvar na svijetu? Moe li mi to objasniti?" Maharada Yudhithira je odgovorio: Da. Najudnije je da ivo bie moe svakog trena vidjeti kako umiru njegovi prijatelji, oevi i roaci, a ipak misli 'ivjet u vjeno.' Nikad ne misli da e umrijeti, kao to ivotinja nikada ne misli da u sljedeem trenutku moe biti zaklana. Zadovoljna je s travom. To je sve. Zadovoljna je udovoljavanjem osjetilima. Ne zna da e takoer umrijeti.
157

Otac mi je umro, majka mi je umrla, on je umro, ona je umrla. I ja u morati umrijeti. Ali to se zbiva nakon smrti? Ne znam. To je problem. Ljudi ne shvaaju ozbiljno ovaj problem, ali Bhagavad-gita pokazuje da je to prava naobrazba. Pravo znanje daje odgovor na pitanje zato, iako ne elimo umrijeti, smrt dolazi. To je pravo pitanje. Ne elimo ostarjeti. Zato starost dolazi? Imamo mnogo problema, ali ovo je bit. Da bi rijeio ovaj problem, Gospodin Caitanya Mahaprabhu propisuje pjevanje Hare Krina mantre. im se nae srce proisti pjevanjem Hare Krina mantre, plamtea vatra naeg problematinog materijalnog postojanja gasi se. Kako se gasi? Kad proistimo srce, spoznat emo da ne pripadamo materijalnom svijetu. Ljudi se poistovjeuju s materijalnim svijetom i tako misle ja sam Indijac", ja sam Englez", ja sam ovo", ja sam ono". Ali pjevanjem Hare Krina mantre, spoznat emo da nismo materijalno tijelo. Ne pripadam ovome materijalnom tijelu ili ovome materijalnom svijetu. Ja sam duhovna dua, sastavni djeli Svevinjega. Vjeno sam povezan s Njim i nemam nikakve veze s materijalnim svijetom." To se zove osloboenje, znanje. Ako nemam nikakve veze s materijalnim svijetom, onda sam osloboen. To znanje se naziva brahma-bhuta. Osoba koja je to spoznala nema dunosti. Sada poistovjeujemo svoje postojanje s materijalnim svijetom i zato imamo toliko mnogo dunosti. Prema rijeima rimadBhagavatama, sve dok ne dostignemo samospoznaju, imamo mnogo dunosti i obaveza. Duni smo polubogovima. Polubogovi nisu izmiljeni likovi. Oni su stvarni. Polubogovi upravljaju Suncem, Mjesecom i zrakom. Kao to vladinim odjelima upravljaju razni ministri, odjelom za toplinu upravlja bog Sunca, odjelom za zrak Varuna, a ostalim odjelima drugi polubogovi. Oni su opisani u Vedama kao upravna boanstva i zato ih ne moemo zanemariti. Veliki mudraci i filozofi daju nam znanje i zato imamo obaveze prema njima. Tako, im se rodimo, imamo obaveze prema raznim ivim biima i ne moemo im se svima oduiti. Zato nam vedski spisi preporuuju da uzmemo utoite Krininih
158

lotosolikih stopala. Krina kae: Ako netko uzme Moje utoite, ne mora ni u kome drugom uzeti utoite." Bhakte svjesni Krine uzimaju Krinino utoite, a poetak je sluanje i pjevanje. Sravanam kirtanam visnoh. Zato usrdno, ponizno molimo svakoga da prihvati ovo pjevanje. Ovaj pokret svjesnosti Krine uveo je Gospodin Caitanya prije pet stotina godina u Bengalu i danas diljem Indije, a posebno u Bengalu, postoje milijuni Njegovih sljedbenika. Sada je zapoeo u zapadnim zemljama i zato ga shvatite vrlo ozbiljno. Mi ne kritiziramo nijednu drugu religiju. Nemojte to tako shvatiti. Na posao nije kritiziranje ni jednog drugog procesa religije. Svjesnost Krine daje ljudima najuzvieniju religiju ljubav prema Bogu. To je sve. Mi pouavamo ljubav prema Bogu. Svatko ve voli, ali ta je ljubav pogreno usmjerena. Volimo ovog mladia ili ovu djevojku, ili ovu dravu ili ovo drutvo, ili ak i make i pse, ali nismo zadovoljni. Zato moramo svoju ljubav posvetiti Bogu. Ako svoju ljubav posvetimo Bogu, bit emo sretni. Nemojte misliti da je pokret svjesnosti Krine nova religija. Koja religija ne priznaje Boga? Boga moemo zvati Allah" ili Krina" ili nekim drugim imenom, ali koja religija ne priznaje Boga? Mi pouavamo ljude da jednostavno pokuaju voljeti Boga. Privlae nas razne stvari, ali ako svoju ljubav posvetimo Bogu, bit emo sretni. Ne moramo nauiti voljeti bilo to drugo; sve drugo e samim tim biti obuhvaeno. Samo pokuajte voljeti Boga. Nemojte voljeti samo drvee, biljke ili kukce. To vas nikada nee zadovoljiti. Nauite voljeti Boga. To je misija Caitanye Mahaprabhua; to je naa misija.

Pjevanje Hare Krina mantre Premda su rijei Hare Krina" ule u svakidanji govor, gotovo nitko ne zna to one znae. Predstavljaju li samo dosadnu mantru namijenjenu hipnotiziranju osoba koje je pjevaju? Jesu li oblik bjeanja od stvarnosti ili autentina
159

meditacija koja doista moe prizvati viu svjesnost? U ovom kratkom eseju, snimljenom 1966. na njegovom prvom LPiju, rila Prabhupada rasvjetljava dublje znaenje Hare Krina mantre. Transcendentalna vibracija stvorena pjevanjem Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare predstavlja uzvieni proces oivljavanja nae transcendentalne svjesnosti. Kao ive duhovne due, svi smo mi bia izvorno svjesna Krine, ali budui da se od pamtivijeka nalazimo u dodiru s materijom, naa je svjesnost sada oneiena materijalnom atmosferom. Materijalna atmosfera u kojoj sada ivimo naziva se maya, iluzija. Maya znai ono to nije". to je iluzija? Iluzija je pokuaj da budemo gospodari materijalne prirode, iako se nalazimo u vrstim okovima njezinih strogih zakona. Kada sluga umjetno pokuava oponaati svemonoga gospodara, to se naziva iluzijom. Mi nastojimo iskoritavati bogatstva materijalne prirode, ali se, ustvari, sve vie zapleemo u njezine sloene zakone. Stoga, iako ulaemo veliki trud u pokuaj nadvladavanja prirode, sve vie postajemo ovisni o njoj. Ta iluzorna borba protiv materijalne prirode moe odmah biti okonana oivljavanjem nae vjene svjesnosti Krine. Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare je transcendentalni proces oivljavanja te izvorne, iste svjesnosti. Pjevanjem ove transcendentalne vibracije, moemo proistiti svoje srce od svih pogrenih koncepcija. Osnovno naelo tih pogrenih koncepcija jest lana svjesnost da smo gospodari svega to nas okruuje. Svjesnost Krine nije neprirodna svjesnost nametnuta umu. Ona je izvorna, prirodna energija ivog bia. Ta se svjesnost budi kada sluamo transcendentalnu vibraciju. Ovaj najjednostavniji proces meditacije preporuen je za ovo doba. Iz osobnog iskustva moemo opaziti da, pjevajui maha-mantru, veliku pjesmu za dostizanje osloboenja, odmah moemo osjetiti transcendentalni zanos koji potjee s duhovnog nivoa. Pod utjecajem materijalne koncepcije
160

ivota, obuzeti smo udovoljavanjem osjetilima, kao da se nalazimo na niem nivou ivotinjskog postojanja. Onaj tko se malo uzdigne iznad nivoa udovoljavanja osjetilima, zaokuplja se umnom spekulacijom kako bi se oslobodio okova materijalnog postojanja. Iznad nivoa spekulacije, kad osoba posjeduje dovoljno inteligencije, pokuava pronai vrhovni uzrok svih uzroka u sebi i izvan sebe. Kad se uzdigne na razinu duhovnog razumijevanja, nadiavi nivoe osjetila, uma i inteligencije, utemeljuje se na transcendentalnom nivou. Pjevanje Hare Krina mantre odvija se na duhovnom razini i zato ova zvuna vibracija nadilazi sve nie nivoe svijesti osjetilni, umni i intelektualni. Stoga nema potrebe za umnom spekulacijom ili intelektualnim naporima. Da bismo pjevali maha-mantru ne trebamo shvatiti jezik mantre. Ona djeluje automatski, s duhovnog nivoa, i stoga svatko moe sudjelovati u vibriranju ovog transcendentalnog zvuka, bez ikakve prethodne kvalifikacije. Naravno, u naprednom stadiju od osobe se oekuje da, zahvaljujui svom duhovnom razumijevanju, ne ini uvrede. U poetku moda nee biti prisutno svih osam vrsta transcendentalnog zanosa: (1) oamuenost, (2) znojenje, (3) jeenje koe, (4) zapinjanje u govoru, (5) drhtanje tijela, (6) bljedilo, (7) plakanje u zanosu i (8) trans. Meutim, zahvaljujui pjevanju, osoba bez sumnje ubrzo biva uzdignuta na duhovni nivo i oituje prvi simptom duhovne spoznaje kroz plesanje uz pjevanje mantre. To smo osobno vidjeli. ak i dijete moe sudjelovati u pjevanju i plesanju. Naravno, onome tko je previe zapleten u materijalni ivot potrebno je malo vie vremena, ali ak se i takav materijalno zapleten ovjek moe vrlo brzo uzdii na duhovni nivo. Kad mantru s ljubavlju pjeva Gospodinov isti bhakta, ona ima najvei uinak na sluatelje. Zbog toga mantru trebamo sluati s usana Gospodinova istog bhakte, tako da odmah moemo stei dobrobit. Koliko god je to mogue, trebamo izbjegavati sluanje mantre s usana onoga tko nije bhakta. Mlijeko koje je usnama dodirnula zmija ima otrovan uinak.
161

Rijeju Hara oslovljava se Gospodinova energija, a rijeima Krina i Rama sam Gospodin. I Krina i Rama znae najvie zadovoljstvo, a Hara je Gospodinova vrhovna energija zadovoljstva, u vokativu promijenjena u Hare. Gospodinova vrhovna energija zadovoljstva pomae nam da priemo Gospodinu. Materijalna energija, zvana maya, takoer je jedna od Gospodinovih brojnih energija. Mi, iva bia, predstavljamo Gospodinovu graninu energiju. Reeno je da su iva bia via od materijalne energije. Kada se via energija nalazi u dodiru s niom energijom, nastaje nesnoljiva situacija, ali kada se granina energija nalazi u dodiru s viom energijom, zvanom Hara, utemeljena je u svom sretnom, normalnom poloaju. Ove tri rijei, Hare, Krina i Rama, predstavljaju transcendentalno sjeme maha-mantre. Pjevanjem mantre uvjetovana dua moli Gospodina i Njegovu energiju da je zatite. Ovo pjevanje nalikuje istinskom plau djeteta za majkom. Majka Hara pomae bhakti da dobije milost Gospodina Oca, a Gospodin se razotkriva bhakti koji iskreno pjeva ovu mantru. U ovom dobu svae i licemjerja, nijedan drugi proces duhovne spoznaje nije tako djelotvoran kao pjevanje mahamantre: Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare.

Svjesnost Krine yoga za suvremeno doba U dananje vrijeme, yoga se pouava na brojnim teajevima i predstavlja u popularnim izdanjima kao sredstvo za ouvanje zdravlja, gubljenje teine, stjecanje moi nad drugima, postizanje uspjeha u novanim poslovima ili za poveavanje seksualne potencije. Ali, prava je yoga neto posve razliito. Ovdje nas rila Prabhupada upoznaje s davnanjim tajnama prave yoge. ceto-darpana-marjanam bhava-mahadavagni-nirvapanam sreyah-kairava-candrika-vitaranam vidya-vadhu-jivanam
162

anandambudhi-vardhanam pratipadam purnamrtasvadanam sarvatma-snapanam param vijayate sri-krsna-sankirtanam Sva slava sankirtana pokretu! Param vijayate sri-krsnasankirtanam! Prije pet stotina godina, kad je bio esnaestogodinji mladi, Gospodin Caitanya Mahaprabhu zapoeo je ovaj sankirtana pokret u Navadvipi, Indiji. Nije izmislio neki sustav religije, kao to se to danas ini. Zapravo, religija se ne moe izmisliti. Dharmam tu saksad bhagavat-pranitam. Religija predstavlja zakone Boga, to je sve. Kao to se u ivotu moramo pokoravati zakonima drave, tako se moramo pokoravati Bojim zakonima. U Bhagavad-giti (4.7) Krina kae da kad god doe do zanemarivanja pobonih djelatnosti (yada yada hi dharmasya glanir bhavati bharata) i porasta bezbonih djelatnosti (abhyutthanam adharmasya), On se pojavljuje (tadatmanam srjamy aham). U materijalnom svijetu vlada isto naelo, jer kad god se kre dravni zakoni, pojavljuje se neki dravni slubenik ili policajac kako bi sredio stvar". Gospodina Caitanyu Mahaprabhua oboavali su Gosvamiji. Bilo ih je est: Rupa Gosvami, Sanatana Gosvami, Raghunatha Bhatta Gosvami, Jiva Gosvami, Gopala Bhatta Gosvami i ri Raghunatha dasa Gosvami. Rije go ima tri znaenja. Go znai zemlja", krava" i osjetila", a svami znai gospodar". Tako rije gosvami znai da su bili gospodari osjetila. Kad postane gospodar osjetila, i gosvami, osoba moe napredovati u duhovnom ivotu. To je pravo znaenje rijei gosvami. Svami znai da osoba nije sluga osjetila, ve njihov gospodar. Voa estorice Gosvamija, Rupa Gosvami, sastavio je lijepi stih u ast Gospodina Citanye: anarpita-carim cirat karunayavatirnah kalau samarpayitum unnatojjvala-rasam sva-bhakti-sriyam harih purata-sundara-dyuti-kadamba-sandapitah sada hrdaya-kandare sphuratu vah saca-nandanah (Caitanya-caritamrta, Adi 1.4)
163

Kalau se odnosi na ovo doba, zvano Kali, eljezno doba, koje je veoma zagaeno, doba svae i neslaganja. Rupa Gosvami kae da u ovom dobu Kali, punom neslaganja i svaa: Ti si doao kako bi ponudio najviu ljubav prema Bogu." Samarpayitum unnatojjvala-rasam: ne samo najviu, ve i veoma blistavu rasu, ili transcendentalnu dra. Puratasundara-dyuti: Tvoja je put kao zlato, kao sjaj zlata. Tako si ljubazan da svakoga blagoslivljam (Gosvamiji mogu blagoslivljati, jer su gospodari osjetila) da ovaj Gospodinov oblik, Gospodin Caitanya Mahaprabhu, uvijek plee u njihovom srcu." Kad je Rupa Gosvami prvi put susreo Gospodina Caitanyu Mahaprabhua u Prayagi, Gospodin Caitanya je plesao na ulici i pjevao Hare Krina, Hare Krina". Tada Mu je Rupa Gosvami uputio jednu molitvu. Namo mahavaddnyaya krsna-prema-pradaya te: Ti si najvelikodunija inkarnacija, jer dijeli ljubav prema Bogu." Krsna-prema-pradaya te/ krsnaya krsna-caitanya-namne gaura-tvise namah: Ti si sam Krina. Da nisi Krina, ne bi mogao dijeliti Krinapremu, ljubav prema Bogu, jer se ljubav prema Bogu ne stjee tako lako, ali Ti je svima besplatno daje." Na taj je nain Caitanya Mahaprabhu zapoeo sankirtana pokret u Bengalu, u Navadvipi, u Indiji. Bengalci su veoma sretni to je ovaj pokret u njihovoj zemlji zapoeo Gospodin Caitanya, koji je pretkazao: prthivite ache yata nagaradi grama sarvatra pracara haibe mora nama U svim selima i gradovima irom svijeta, propovijedat e se ovaj sankirtana pokret." To je Njegovo proroanstvo. Milou Gospodina Caitanye, taj je pokret ve predstavljen u zapadnim zemljama, poevi s New Yorkom. Na sankirtana pokret prvi je put bio predstavljen u New Yorku 1966. godine. Tada sam doao i poeo pjevati Hare Krina mantru na Tompkins Squareu. Pjevao sam tri sata uz malu mridangu (bubanj) i ovi su se ameriki mladii okupili i postupno pridruili. Tako se broj sljedbenika poveao. Sve je
164

poelo u New Yorku, u jednoj prodavaonici u Drugoj aveniji broj 26, a onda smo osnovali ogranke u San Franciscu, Montrealu, Bostonu, Los Angelesu, Buffalou i Columbusu. Danas (1970) imamo dvadeset etiri ogranka, ukljuujui jedan u Londonu i jedan u Hamburgu. U Londonu propovijedaju ameriki mladii i djevojke. Nisu ni sannyasiji, ni vedantisti, ni hindusi, ni Indijci, ali su veoma ozbiljno shvatili ovaj pokret. ak je i londonski Times objavio lanak pod naslovom Krinina pjesma zadivljuje London". Sada u pokretu imamo mnogo ljudi. Svi su moji uenici Amerikanci i Europljani, barem u ovoj zemlji. Pjevaju, pleu i dijele asopis Back to Godhead. Izdali smo mnogo knjiga rimad-Bhagavatam, Bhagavad-gitu kakva jest, Uenja Gospodina Caitanye i Iopaniad. Ovaj pokret nije sentimentalan pokret. Nemojte misliti da ovi mladii pleu iz religioznog sentimentalizma ili fanatizma. Ne. Mi imamo najuzvieniju filozofsku i teoloku pozadinu. To slikovito pokazuje primjer Caitanye Mahaprabhua. Tijekom propovijedanja, posjetio je Benares, sjedite mayavadi sannyasija. ankaracaryini sljedbenici veinom ive u Benaresu. Za vrijeme Svog boravka tamo, Caitanya Mahaprabhu je pjevao i plesao. Neki su ljudi to jako cijenili i tako je ubrzo postao poznat. Jedan istaknuti sannyasi, Prakaananda Sarasvati, voa mnogo tisua mayavadi sannyasaja, bio je obavijeten: Iz Bengala je doao jedan mladi sannyasi, koji veoma lijepo pjeva i plee." Prakaananda Sarasvati bio je veliki vedantist i to mu se nije svidjelo. Zbog toga je rekao: ,On je lani sannyasi. Pjeva i plee, ali to nije dunost sannyasya. Sannyasiji uvijek trebaju prouavati filozofiju i Vedantu." Jedan bhakta, kome se nisu svidjele primjedbe Prakaanande Sarasvatija, vratio se i obavijestio Gospodina Caitanyu da Ga kritiziraju. Bhakta je upriliio sastanak svih sannyasija na kojem se povela filozofska rasprava o Vedanti izmeu Prakaanande Sarasvanja i Gospodina Caitanye Mahaprabhua. Te pripovijesti i filozofske rasprave opisane su u naoj knjizi Uenja Gospodina Caitanye. Vrijedno je
165

spomenuti da je Prakaananda sa svim svojim uenicima postao vainava. Caitanya Mahaprabhu vodio je veliku raspravu i sa Sarvabhaumom Bhattacaryom, najveim logiarom tog vremena, koji je takoer bio mayavadi, impersonalist. I on se preobratio. Stoga pokret Caitanye Mahaprabhua nije puki sentimentalizam. On ima veoma bogatu pozadinu, ako netko eli shvatiti sankirtana pokret kroz filozofiju i logiku. Postoji obilje materijala, jer se ovaj pokret temelji na znanosti i autoritetu Veda, ali sve je pojednostavljeno. To je ljepota ovog pokreta. I veliki uenjak ili filozof i dijete mogu sudjelovati bez potekoe. Drugi procesi samospoznaje, proces jnane ili proces yoge, takoer su priznati, ali ih nije mogue slijediti u ovom dobu. To je miljenje Veda. krte yad dhyayato visnum tretayarm yajato makhaih dvapare paricaryayam kalau tad dhari-kirtanat (rimad-Bhagavatam 12.3.52) U Satya-yugi, Zlatnom dobu, bilo je mogue slijediti proces meditacije. Na primjer, Valmiki Muni meditirao je ezdeset tisua godina kako bi dostigao savrenstvo, ali s koliko godina mi starimo? Uz to, za proces meditacije, kakav je opisan u Bhagavad-giti, osoba mora izabrati osamljeno mjesto, mora meditirati sama, mora sjediti nepomino, mora ivjeti u potpunom celibatu itd. Postoji mnogo pravila i propisa. Stoga takva meditacija nije mogua. Ako je netko zadovoljan s oponaanjem, to je drugo, ali ako eli dostii savrenstvo, mora proi kroz svih osam stadija astangayoge. Ako to ne moe, samo gubi vrijeme. to je krajnji cilj procesa yoge ili meditacije? Dodir sa Svevinjim, Nad-duom, Svevinjim Gospodinom, cilj je i predmet svih procesa yoge. Slino tome, cilj filozofskog istraivanja, procesa jnane, takoer je razumijevanje Vrhovnog Brahmana. To su nedvojbeno priznati procesi, ali prema ovlatenim spisima, nisu praktini u ovom eljeznom
166

dobu Kali. Zato moramo prihvatiti proces hari-kirtane. Svatko ga moe slijediti bez prethodne kvalifikacije. Ne mora prouavati filozofiju Vedante. To je bila svrha susreta Gospodina Caitanye s Prakaanandom Sarasvatijem. Za vrijeme opsene rasprave s Gospodinom Caitanyom o filozofiji Vedante, Prakaananda je prvo upitao Caitanyu Mahrprabhua: Znam da si u ranoj mladosti bio vrlo dobar uenjak. [Ustvari, Gospodin Caitanya bio je vrlo veliki uenjak. Zvao se Nimai Pandita i u esnaestoj je godini porazio velikog uenjaka iz Kamira, Keavu Kamirija] Veliki si poznavatelj sanskrta i posebno upuen u znanost o logici. Rodio si se u obitelji brahmana, a sada si sannyasi. Zato ne ita Vedantu, ve plee i pjeva?" To je bilo prvo pitanje koje je Prakaananda Sarasvati postavio, a Gospodin Caitanya je odgovorio: To inim, jer Mi je Moj duhovni uitelj na inicijaciji rekao da sam prvorazredna budala. 'Ne raspravljaj o Vedanti', rekao Mi je. 'Samo e protratiti vrijeme. Posveti se pjevanju Hare Krina i bit e uspjean.' To je bio njegov odgovor." Naravno, Caitanya Mahaprabhu nije bio budala. Vedanta, zacijelo, nije za budale. Osoba mora imati veliku naobrazbu i dostii odreeni nivo da bi mogla shvatiti Vedantu. Svaka pojedina rije ima mnotvo znaenja i postoji mnotvo komentara ankaracarye i Ramanujacarye, velike knjige na sanskrtu. Kako moemo shvatiti Vedantu? To nije mogue. Moda je jedna ili dvije osobe mogu shvatiti, ali veina ljudi ne moe, kao to ne moe ni primjenjivati yogu. Stoga, ako netko prihvati proces Caitanye Mahaprabhua, pjevanje Hare Krina, prva dobrobit biti e ceto-darpana-marjanam: srce e se proistiti od sve prljavtine samim pjevanjem. Pjevajte. Nema izdataka ni gubitaka. Ako budete pjevali tjedan dana, vidjet ete koliko ete napredovati u duhovnom znanju. Mi privlaimo veliki broj uenika jednostavno pjevanjem i oni shvaaju cjelokupnu filozofiju i postaju proieni. Ovaj je pokret zapoet prije samo etiri godine, 1966. godine, i ve imamo mnogo ogranaka. Ameriki ga mladii i djevojke prihvaaju veoma ozbiljno i sretni su. Pitajte bilo koga od njih. Ceto-darpana-marjanam. Oni iste srce od prljavtine
167

jednostavno pjevajui Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Sljedei je stadij bhava-mahadavagni-nirvapanam: im se srce proisti od sve prljavtine, svi se problemi materijalnog postojanja odmah rjeavaju. Ovaj se svijet usporeuje s davagni, razbuktalim umskim poarom. U materijalnom postojanju, nitko ne eli nesreu, ali ona dolazi silom. To je zakon materijalne prirode. Nitko ne eli vatru, ali moemo vidjeti da su vatrogasne brigade u gradovima uvijek aktivne. Uvijek je negdje poar. Postoji mnogo drugih stvari koje nitko ne eli. Nitko ne eli smrt, ali smrt postoji. Nitko ne eli bolest, ali bolest postoji. Nitko ne eli starost, ali starost postoji. Tu su, protiv nae volje, protiv nae elje. Stoga trebamo razmisliti o stanju materijalnog postojanja. Ljudski je oblik ivota namijenjen spoznavanju, a ne traenju dragocjenog vremena na jedenje, spavanje, razmnoavanje i branjenje poput ivotinja. To nije napredak civilizacije. Bhagavatam izjavljuje da ovo tijelo nije stvoreno za teak rad samo radi udovoljavanja osjetilima. nayam deho deha-bhajam nr-loke kastan kaman arhate vid-bhujam ye (Bhag. 5.5.1) Teak rad i udovoljavanje osjetilima posao su svinja, a ne ljudskih bia. Ljudska bia trebaju nauiti tapasyu. U Indiji ima toliko mnogo velikih mudraca, velikih kraljeva, brahmacarya i sannyasija, koji su proveli ivot u velikoj tapasyi kako ne bi nastavili spavati. Buddha je bio princ koji je napustio sve i posvetio se tapasyi. To je ivot. U dvadeset etvrtoj godini, kralj Bharata, po kojem se Indija naziva Bharata-vara, napustio je svoje kraljevstvo, svoju mladu enu i djecu i otiao kako bi se posvetio tapasyi. Gospodin Caitanya takoer je imao samo dvadeset etiri godine kad je napustio Svoju mladu enu i majku, sve. Ima mnogo primjera. Indija je zemlja tapasye, ali mi to zaboravljamo. Sada je pretvaramo u zemlju tehnologije. udno je da Indija
168

danas vie ne propagira tapasyu, jer je Indija zemlja dharme: dharma-ksetre kuru-ksetre. Ali nije tako samo u Indiji. U ovom eljeznom dobu svugdje je sve degradirano, degradirano u smislu prayenalpayusah sabhya kalav asmin yugc janah (Bhag. 1.1.10). U dobu Kali, trajanje ivota smanjuje se i ljude ne zanima samospoznaja, a ako ih zanima, uvijek ih zavode brojni prevarantski vode. Doba je veoma degradirano. Zato je pjevanje Hare Krina mantre, koje je preporuio Caitanya Mahaprabhu, najbolji i najjednostavniji proces. harer harer kalau nasty nama harer nama namaiva kevalam nasty eva nasty eva eva gatir anyatha

U ovom dobu Kali nema druge religije osim slavljenja Gospodina pjevanjem Njegova svetog imena. To nalau svi razotkriveni sveti spisi. Nema drugog naina, nema drugog naina, nema drugog naina." Ovo je stih iz Brhan-naradiya Purane. Harer nama harer nama harer namaiva kevalam. Jednostavno pjevajte Hare Krina. Nema drugog izbora. Kalau nasty eva nasty eva nasty eva gatir anyatha. U dobu Kali, nema drugog naina za dostizanje samospoznaje. Zato ga moramo prihvatiti. Slian se stih nalazi u rimad-Bhagavatamu. U treem poglavlju dvanaestog pjevanja ukadeva Gosvami opisao je Maharadi Parikitu nedostatke ovog doba i danas moemo opaziti sve simptome doba Kali. Meutim, ukadeva Gosvami je na kraju rekao kaler dosa-nidhe rajann asti hy eko mahan gunah: Dragi moj kralju, doba Kali je puno nedostataka, ali prua jednu dobru priliku." Koju? Kirtanad eva krsnasya mukta-sangah param vrajet: Jednostavno zahvaljujui pjevanju Hare Krina mantre, osoba se moe osloboditi i vratiti Bogu." Ovaj je proces praktian i ovlaten. Osoba moe provjeriti koliko je napredovala jednostavno zahvaljujui pjevanju. Pokret svjesnosti Krine nije mladi pokret, koji je tek
169

zapoet ili izmiljen. Temelji se na vedskim naelima i acarye poput Caitanye Mahaprabhua ga odobravaju. Proces je veoma jednostavan; nita ne moete izgubiti. Mi ne traimo novac od ljudi, ne zahtijevamo honorare i ne dajemo ljudima tajnu mantru uz obeanje da e za est mjeseci postati Bog. Ne. Svatko moe pristupiti djeca, ene, djevojke, mladii i starci svatko moe pjevati i vidjeti rezultate. Da bismo to omoguili, gradimo ne samo Novu Vrindavanu, nau farmu u Zapadnoj Virginiji, ve i druge duhovne zajednice kao to su Nova Navadvipa i Novi Jagannatha Puri. Ve smo otvorili Novi Jagannatha Puri u San Franciscu, u kojem se odrava i Ratha-yatra festival. Ove emo godine i u Londonu odrati veliku sveanost Ratha-yatre. Vui emo Jagannathu, Subhadru i Balaramu do rijeke Themse, svakoga na posebnim kolima. Amerika je osnovala Novu Englesku i Novi York, zato ne bi i Novu Vrindavanu? Poseban trud trebamo uloiti u osnivanje Nove Vrindavane, jer je Gospodin Caitanya preporuio aradhyo bhagavan vrajesa-tanayas tad-dhama vrndavanam: Krina, sin Nande Maharade, vrhovno je oboavano Boanstvo u Vrndavanadhami, Vrajabhumiju, a Njegovo mjesto Vrindavana isto je tako vrijedno oboavanja." Mladii i djevojke sa Zapada prihvaaju svjesnost Krine i trebaju imati mjesto poput Vrindavane. Swami Kirtanananda, koji je prije dvije godine otiao sa mnom u Vrindavanu, zna kako Vrindavana izgleda i zato sam mu naloio da izgradi najmanje sedam hramova. U Vrindavani postoji pet tisua hramova Radha-Krine, ali sedam hramova koje su izgradili Gosvamiji su najvaniji. Na je program ivot u Novoj Vrindavani, ekonomska ovisnost o poljoprivredi i kravama, mirno njegovanje svjesnosti Krine i pjevanje Hare Krina to je plan Vrindavane. Yuktahara-viharasya... yogo bhavati duhkha-ha (Bhagavad-gita 6.17). Cilj ljudskog oblika ivota nije poveavanje umjetnih potreba. Trebamo biti zadovoljni odravanjem tijela i due zajedno, a preostalo vrijeme trebamo iskoristiti za njegovanje svjesnosti Krine tako da po naputanju tijela ne moramo prihvatiti druga materijalno
170

tijelo, ve se moemo vratiti kui, Bogu. To treba biti moto ljudskog ivota. Materijalni se ivot sastoji od jedenja, spavanja, razmnoavanja i branjena, a duhovni ivot predstavlja neto vie od toga. To je razlika izmeu ivotinjskog i ljudskog ivota. ivotinjskim je vrstama zajedniko jedenje, spavanje, razmnoavanje i branjenje. Pas jede i ovjek jede. ovjek spava i pas spava. ovjek ima seks i pas ima seks. Pas se brani na svoj nain i ovjek se brani na svoj nain moda atomskom bombom. Ova etiri principa zajednika su ljudskim biima i ivotinjama, a njihovo unaprjeivanje nije znak ljudske, ve ivotinjske civilizacije. Ljudska civilizacija znai athato brahma-jijnasa. U Vedanta-sutri prvi aforizam je athato brahma-jijnasa: Sada je vrijeme za raspitivanje o Brahmanu." To je ljudski ivot. Onaj tko nije duhovno radoznao, jijnasuh sreya uttamam, nije ovjek, ve ivotinja, jer ivi u skladu s ova etiri principa, to je sve. Mora eljeti saznati tko je i zato je izloen bijedama roenja, smrti, starosti i bolesti. Postoji li tome lijek? O tome se treba raspitivati. To je ljudski ivot; to je duhovni ivot. Duhovni je ivot ljudski ivot, a materijalni je ivot ivotinjski ivot. To je sve. Moramo urediti svoj ivot prema naelima preporuenim u Bhagavad-giti. Yuktaharaviharasya. Na primjer, ako se posvetim duhovnom ivotu, to ne znai da u se odrei hrane, ali u prilagoditi svoju prehranu duhovnom ivotu. Bhagavad-gita opisuje koja je hrana prvorazredna (u vrlini), drugorazredna (u strasti) i treerazredna (u neznanju). Moramo se uzdii na nivo sattve (vrline), svojstvene ljudskoj civilizaciji, i potom oivjeti svoju transcendentalnu svjesnost, svjesnost Krine. Sve je objanjeno u astrama. Naalost, mi ne traimo savjet u njima. evam prasanna-manaso bhagavad-bhakti-yogatah bhagavat-tattva-vijnanam mukta-sangasya jayate (Bhag. 1.2.20)
171

Ako nismo osloboeni utjecaja triju guna materijalne prirode, ne moemo shvatiti Boga. Prasanna-manasah. Moramo spoznati Brahman. Brahmabhutah prasannatma na socati na kanksati (Bg. 18.54). Te su upute tu. Stoga trebamo iskoristiti ove astre i propovijedati. To je odgovornost inteligentnih ljudi. Veina ljudi zna da je Bog velik, ali ne zna koliko je velik. Vedski spisi o tome govore. To je naa dunost u ovom eljeznom dobu. To je harikirtana, param vijayate sri-krsna-sankirtanam: slavljenje Svevinjega. Meditacija i unutarnje jastvo Moe li meditacija rijeiti nae svakodnevne probleme? Postoji li ivot poslije smrti? Mogu li nam droge pomoi da dostignemo samospoznaju? Tijekom posjeta Junoj Africi 1976. godine, rila Prabhupada je odgovorio na ova i druga pitanja Billu Faillu, novinaru iz durbanskog Natal Mercuryja. rila Prabhupada: Krina je ime Boga i znai sveprivlaan". Ako osoba nije sveprivlana, ne moe biti Bog. Stoga je svjesnost Krine svjesnost Boga. Svi smo mi siuni djelii Boga, iste prirode kao On. Na poloaj, kao ivih bia, nalik je poloaju malih estica zlata u odnosu na veliku koliinu zlata. Gospodin Faill: Da li smo mi neto poput iskre u vatri? rila Prabhupada: Da. I vatra i iskra su vatra, ali jedna je velika, a druga veoma mala. Meutim, za razliku od odnosa izmeu iskre i vatre, na je odnos s Bogom vjean, iako smo sada zaboravili taj odnos zbog dodira s materijalnom energijom. Suoavamo se s toliko mnogo problema samo zbog te zaboravnosti. Kad bismo oivjeli svoju izvornu svjesnost Boga, postali bismo sretni. To je bit svjesnosti Krine. To je najbolji proces za oivljavanje nae izvorne svjesnosti Boga. Postoje razliiti procesi samospoznaje, ali u sadanjem dobu Kali ljudi su veoma pali i potreban im je jednostavan proces svjesnosti Krine. Sada misle da je
172

takozvani materijalni napredak rjeenje za njihove probleme, ali to nije tono. Trebamo se potpuno osloboditi materijalnog stanja razvijanjem svjesnosti Krine. To je pravo rjeenje. Budui da je Bog vjean, mi smo takoer vjeni, ali u materijalnom stanju mislimo ja sam ovo tijelo" i zato moramo opetovano mijenjati tijela. To je posljedica neznanja. Ustvari, mi nismo tijela, ve duhovne iskre, sastavni djelii Boga. Gospodin Faill: Znai li to da je tijelo vozilo za duu? rila Prabhupada: Da. Ba kao automobil. Kao to autom idete od jednog mjesta do drugog, tako zbog umnih spekulacija u materijalnom stanju ivota mijenjamo poloaje u potrazi za sreom, ali nita nas nee usreiti ako ne dostignemo na pravi poloaj sastavnih djelia Boga, ija je jedina dunost druiti se s Bogom i pomoi svim ivim biima suraujui s Njim. Civilizirani ljudski ivot se dostie tek nakon duge evolucije kroz 8.400.000 vrsta ivota. Ako ne iskoristimo ovaj civilizirani ljudski ivot za razumijevanje Bojeg poloaja, naeg poloaja i naeg odnosa s Njim, ve umjesto toga protratimo ivot kao make i psi, tragajui unaokolo za osjetilnim uicima, propustit emo veliku priliku. Svrha je pokreta svjesnosti Krine pouiti ljude kako mogu u potpunosti iskoristiti ljudski oblik ivota pokuavajui da shvate Boga i svoj odnos s Njim. Gospodin Faill: Ako ne iskoristimo najbolje ovaj ivot, dobivamo li drugu priliku, u iduem ivotu? rila Prabhupada: Da. U skladu s vaim eljama u trenutku smrti, dobit ete drugo tijelo. Meutim, nije zajameno da e to biti ljudsko tijelo. Kao to sam ve objasnio, postoji 8.400.000 razliitih oblika ivota. Moete ui u bilo koji od njih, ovisno o stanju vaeg uma u trenutku smrti. Nae misli u trenutku smrti ovise o naim aktivnostima tijekom ivota. Sve dok je naa svjesnost materijalna, nae se aktivnosti odvijaju pod kontrolom materijalne prirode, koja djeluje na tri naina: kao vrlina, strast i neznanje. Te su tri odlike kao tri osnovne boje uta, crvena i plava. Kao to mijeanjem crvene, ute i plave boje nastaju milijuni boja, mijeanjem ovih odlika
173

prirode nastaju razliite vrste ivota. Da bismo okonali uzastopno raanje i umiranje u razliitim vrstama ivota, moramo transcendirati prekriva materijalne prirode i uzdii se na nivo iste svjesnosti, ali ako ne nauimo transcendentalnu znanost o svjesnosti Krine, u trenutku smrti morat emo prijei u drugo tijelo, koje moe biti bolje ili gore od sadanjeg. Ako njegujemo gunu vrline, bit emo uzdignuti u vii planetarni sistem, u kojem je standard ivota bolji. Ako njegujemo gunu strasti, ostat emo na sadanjem poloaju, ali ako iz neznanja vrimo grene djelatnosti i krimo zakone prirode, degradirat emo se na nivo ivotinjskog ili biljnog ivota. Potom emo ponovno morati evolutivnim putem doi do ljudskog oblika ivota, to moe potrajati milijune godina. Zato ljudsko bie mora biti odgovorno. Mora iskoristiti rijetku priliku koju mu prua ljudski oblik ivota za razumijevanje svog odnosa s Bogom i djelovanje u skladu s njim. Tada moe okonati krug raanja i umiranja u razliitim oblicima ivota i vratiti se kui, Bogu. Gospodin Faill: Mislite li da transcendentalna meditacija pomae ljudima? rila Prabhupada: Oni ne znaju to je prava meditacija. Njihova je meditacija obina lakrdija jo jedna prijevara tobonjih svamija i yogija. Pitate me da li meditacija pomae ljudima, ali znate li to je meditacija? Gospodin Faill: Smirivanje uma koncentracija na sredite. rila Prabhupada: Ali to je sredite? Gospodin Faill: Ne znam. rila Prabhupada: Svi tako puno govore o meditaciji, ali nitko ne zna to je zapravo meditacija. Ti prevaranti koriste rije meditacija", ali ne znaju pravi predmet meditacije. Jednostavno ire lanu propagandu. Gospodin Faill: Zar vrijednost meditacije ne lei u poticanju ljudi na pravilno miljenje? rila Prabhupada: Ne. Prava je meditacija namijenjena dostizanju stanja u kojem je um proet svjesnou Boga, ali ako ne znate to je Bog, kako moete meditirati? Osim toga,
174

u ovom su dobu ljudi tako uznemireni da ne mogu smiriti um. Vidio sam tu takozvanu meditaciju; jednostavno spavaju i hru. Naalost, u ime svjesnosti Boga ili samospoznaje, brojni prevaranti predstavljaju nestandardne metode meditacije koje se ne temelje na ovlatenim knjigama vedskog znanja. To je samo jo jedan oblik iskoritavanja. Gospodin Faill: to je s drugim uiteljima, kao to je Ouspensky i Gurdjieff? U prolosti su donijeli na Zapad poruku slinu vaoj. rila Prabhupada: Morali bismo prouiti njihova uenja kako bismo utvrdili da li zadovoljavaju vedski standard. Svjesnost Boga je znanost, kao medicinska znanost ili bilo koja druga znanost. Ne moe se razlikovati samo zato to su je izgovorili razliiti ljudi. Dva i dva su svuda etiri, nikada pet ili tri. To je znanost. Gospodin Faill: Mislite li da su drugi moda nauavali vjerodostojan proces svjesnosti Boga? rila Prabhupada: Veoma je teko rei, bez prouavanja njihovih uenja. Ima tako mnogo prevaranata. Gospodin Faill: To ine samo zbog novca. rila Prabhupada: To je sve. Nemaju standardni proces. Zato mi predstavljamo Bhagavad-gitu kakva jest, bez osobnog tumaenja. To je standard. Gospodin Faill: Da, ako stvari ponete dotjerivati, neizbjeno ih mijenjate. rila Prabhupada: Svjesnost Krine nije nov proces. Veoma je star i standardan. Ne moe se mijenjati. im ga pokuate mijenjati, gubi mo. Ta je mo kao elektricitet. Ako elite proizvesti struju, morate slijediti standardna pravila, pravilno postaviti sve negativne i pozitivne polove. Ne moete hirovito napraviti generator i unato tome proizvesti struju. Slino tome, postoji standardni proces za razumijevanje filozofije svjesnosti Krine od pravih autoriteta. Ako slijedimo njihove upute, proces e djelovati. Naalost, jedna od opasnih bolesti suvremenog ovjeka jest ta da svatko eli raditi po vlastitoj volji. Nitko ne eli slijediti
175

standardni nain. Zato svi trpe neuspjehe, i duhovno i materijalno. Gospodin Faill: Da li se pokret svjesnosti Krine poveava? rila Prabhupada: O, da, veoma. Moda e vas iznenaditi da prodajemo desetke tisua knjiga. Imamo oko pedeset knjiga i mnogi knjiniari i sveuilini profesori jako ih cijene, jer prije njihovog izdavanja nije postojala takva literatura. To je novi doprinos svijetu. Gospodin Faill: ini se da svjesnost Krine podrazumijava brijanje glave i noenje odjee boje afrana. Kako se obian ovjek, zapleten u obiteljski ivot, moe baviti svjesnou Krine? rila Prabhupada: Odjea boje afrana i obrijana glava nisu od sutinske vanosti, iako stvaraju dobro stanje uma, kao to vojnik, kada je propisno obuen, dobiva energiju osjea se kao vojnik. Znai li to da se ne moe boriti ako nije u uniformi? Ne. Isto tako, svjesnost Boga ne moe se omesti moe se oivjeti u bilo kojim okolnostima ali odreeni su uvjeti povoljni. Zato propisujemo da ivite na odreen nain, odijevate se na odreen nain, jedete na odreen nain itd. Te su stvari korisne za njegovanje svjesnosti Krine, ali nisu od sutinske vanosti. Gospodin Faill: Osoba moe biti student svjesnosti Krine i istodobno nastaviti normalan svakodnevni ivot? rila Prabhupada: Da. Gospodin Faill: to je s drogama? Mogu li pomoi u procesu spoznaje Boga? rila Prabhupada: Kad bi droge mogle pomoi u spoznaji Boga, bile bi monije od Boga. Kako to moemo prihvatiti? Droge su kemijski sastojci, koji su materijalni. Kako nam neto materijalno moe pomoi da spoznamo Boga, koji je sveduhovan? To je nemogue. Uzimanjem droga osoba doivljava samo neku vrstu opijenosti ili halucinacije; to nije spoznaja Boga. Gospodin Faill: Mislite li da su veliki mistici iz prolih stoljea vidjeli duhovnu iskru koju ste ranije spomenuli? rila Prabhupada: to podrazumijevate pod mistik"?
176

Gospodin Faill: To je samo ime za ljude koji su doivjeli drugi nivo stvarnosti. rila Prabhupada: Mi ne koristimo rije mistik. Naa je stvarnost spoznaja Boga, do koje dolazimo kad se uzdignemo na duhovni nivo. Sve dok se nalazimo pod utjecajem tjelesnog shvaanja ivota, nae se razumijevanje temelji na udovoljavanju osjetilima, jer je tijelo nainjeno od osjetila. Kad se uzdignemo iznad tjelesnog nivoa i vidimo um kao sredite osjetilnih djelatnosti, prihvaamo um kao krajnji nivo spoznaje. To je umni nivo. S umnog nivoa moemo se uzdii na intelektualni nivo, a s intelektualnog nivoa na transcendentalni nivo. Na kraju moemo nadii ak i transcendentalni nivo i doi do zrelog, duhovnog nivoa. To su stupnjevi spoznaje Boga. Meutim, u ovom dobu ljudi su vrlo pali i zato im astre (sveti spisi) preporuuju da se izravno uzdignu na duhovni nivo pjevanjem svetih imena Boga: Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Ako njegujemo ovu aktivnost na duhovnom nivou, moemo odmah spoznati na duhovni identitet. Tada proces spoznaje Boga vrlo brzo postaje uspjean. Gospodin Faill: Danas mnogo ljudi kae da istinu moramo traiti u sebi, a ne izvana, u svijetu osjetila. rila Prabhupada: Biti introspektivan znai spoznati da ste duhovna dua. Ako ne shvaate da niste tijelo, ve dua, nema govora o introspekciji. Prvo moramo razmotriti jesam li tijelo ili neto unutar tijela?" Naalost, taj se predmet ne predaje ni u jednoj koli, gimnaziji ili fakultetu. Svatko misli ja sam ovo tijelo". Na primjer, u ovoj zemlji svi ljudi misle ja sam Junoafrikanac, ovo su Indijci, ono su Grci" itd. Ustvari, svi se stanovnici svijeta nalaze pod utjecajem tjelesnog shvaanja ivota. Svjesnost Krine poinje s uzdizanjem iznad tjelesnog shvaanja. Gospodin Faill: Znai, prvo se spoznaje duhovna iskra? rila Prabhupada: Da. Spoznaja postojanja duhovne due unutar tijela prvi je korak. Ako ne shvaamo ovu jednostavnu injenicu, nema govora o duhovnom napretku.
177

Gospodin Faill: Je li u pitanju samo intelektualno razumijevanje? rila Prabhupada: U poetku, da. Postoje dvije vrste znanja: teorijsko i praktino. Prvo moramo teorijski prouiti duhovnu znanost. Potom, djelujui na duhovnom nivou, dolazimo do praktine spoznaje. Naalost, danas se gotovo svi nalaze u tami tjelesnog shvaanja ivota. Zato je ovaj pokret veoma vaan, jer moe uzdii civilizirane ljude iz te tame. Sve dok se nalaze pod utjecajem tjelesnog shvaanja ivota, nisu bolji od ivotinja. Ja sam pas", ja sam maka", ja sam krava." ivotinje misle tako. im netko proe, pas e zalajati, mislei: Ja sam pas. Postavili su me ovdje za psa uvara." Slino tome, ako usvojim psei mentalitet i izazivam strance: Zato ste doli u ovu zemlju? Zato ste doli pod moju vlast?" kakva je razlika izmeu psa i mene? Gospodin Faill: Nikakva. Da malo promijenimo temu. Je li za duhovan ivot prijeko potrebno slijediti odreene navike jedenja? rila Prabhupada: Da, itav je proces namijenjen proiavanju, a jedenje je dio tog proiavanja. Mislim da imate izreku Ono si to jede" i to je injenica. Naa tjelesna graa i stanje uma ovise o tome to jedemo i kako jedemo. Zato, da bismo postali svjesni Krine, astre nam preporuuju da jedemo ostatke hrane koju je kuao Krina. Ako bolesnik koji pati od suice pojede neto i vi pojedete ostatke njegove hrane, zarazit ete se. Slino tome, ako jedete Krina-prasadam, zarazit ete se svjesnou Krine. Mi nita ne jedemo odmah. Prvo nudimo hranu Krini i zatim je jedemo. To nam pomae da napredujemo u svjesnosti Krine. Gospodin Faill: Jeste li svi vegetarijanci? rila Prabhupada: Da, zato to je Krina vegetarijanac. Krina moe jesti bilo to jer je Bog, ali u Bhagavad-giti (9.26) kae: Ako mi netko s ljubavlju i predanou ponudi list, cvijet, plod ili vodu, prihvatit u njegovu ponudu." Nikada ne kae: Dajte mi mesa i vina." Gospodin Faill: to je s duhanom?
178

rila Prabhupada: Duhan je takoer opojno sredstvo. Mi smo ve opijeni tjelesnim shvaanjem ivota i ako poveamo opijenost, onda smo izgubljeni. Gospodin Faill: Mislite da meso, alkohol i duhan pojaavaju tjelesnu svjesnost? rila Prabhupada: Da. Pretpostavimo da ste bolesni i da se elite izlijeiti. Morate slijediti upute lijenika. Ako vam kae: Nemojte jesti ovo; jedite samo ovo", morate slijediti njegov recept. Slino tome, mi imamo recept za lijeenje od tjelesnog shvaanja ivota: pjevanje Hare Krina, sluanje o Krininim djelatnostima i jedenje Krina-prasadama. To je lijeenje proces svjesnosti Krine.

VI. Pronalaenje duhovnih rjeenja za materijalne probleme Kriminal: zato i to uiniti? Svake godine svijet troi sve vie novca na sprjeavanje i suzbijanje kriminala, ali usprkos tim naporima, stopa kriminala raste. U amerikim javnim kolama, kriminal je dosegao neograniene razmjere. U ovom razgovoru, koji je u srpnju 1975. godine vodio s porunikom Davidom Mozeeom, policijskim slubenikom za odnose s javnou u Chicagu, rilala Prabhupada je predloio zauujui jednostavno, a ipak praktino rjeenje za naizgled nesavladiv problem kriminala. Porunik Mozee: Mislim da imate neke ideje koje bi nam mogle pomoi u sprjeavanju kriminala. Volio bih ih uti. rila Prabhupada: Za razliku od pobona ovjeka, koji ima isto srce, kriminalac ima neisto srce. Ta je prljavtina kao bolest prisutna u srcu kriminalca u obliku neobuzdane poude i pohlepe. Danas velik broj ljudi boluje od te bolesti i zato je kriminal veoma rairen. Kad ljudi proiste srce od te prljavtine, kriminal e nestati. Najjednostavniji proces
179

proienja jest skupno pjevanje Bojih svetih imena. Ono se zove sankirtana i predstavlja osnovu naeg pokreta svjesnosti Krine. Prema tome, ako elite sprijeiti kriminal, morate okupiti to vie ljudi za masovnu sankirtanu. Skupno pjevanje Bojeg svetog imena proistit e srca ljudi od sve prljavtine. Onda vie nee biti kriminala. Porunik Mozee: Smatrate li da postoji razlika izmeu kriminala u Sjedinjenim Dravama i u vaoj zemlji, Indiji? rila Prabhupada: to je vaa definicija kriminala? Porunik Mozee: Svako ugroavanje prava jedne osobe od strane druge osobe. rila Prabhupada: Da. Naa je definicija ista. U Upaniadama je reeno, isavasyam idam sarvam: Sve pripada Bogu." Svatko ima pravo koristiti ono to mu je Bog dodijelio, ali ne moe prisvajati tuu imovinu. Ako to uini, postaje kriminalac. Vi Amerikanci mislite da je Amerika vaa zemlja i to je prvi oblik kriminala. Iako prije dvije stotine godina nije bila vaa, doli ste iz drugih dijelova svijeta i proglasili je svojom zemljom. Ustvari, to je Boja zemlja i zato pripada svima, jer su svi Boja djeca, ali veina ljudi nema predodbu o Bogu. Gotovo svi su bezboni. Zato ih trebamo pouiti da vole Boga. U Americi, vaa vlada ima izreku u Boga vjerujemo". Je li to istina? Porunik Mozee: Da. rila Prabhupada: Ali gdje je naobrazba o Bogu? Dobro je vjerovati, ali sama vjera nee potrajati ako se ne temelji na znanstvenom znanju o Bogu. Moemo znati da imamo oca, ali ako ne znamo tko nam je otac, nemamo savreno znanje. To nauavanje znanosti o Bogu nedostaje. Porunik Mozee: Mislite li da nedostaje samo ovdje, u Sjedinjenim Dravama? rila Prabhupada: Ne. Posvuda. Doba u kojem ivimo naziva se Kali-yuga, doba zaboravljanja Boga. To je doba nerazumijevanja i svae, a srca ljudi puna su prljavtine. Ali Bog je tako moan da se pjevanjem Njegovog svetog imena proiavamo, kao to su se moji uenici proistili od loih navika. Na se pokret temelji na principu pjevanja Bojeg svetog imena. Svakome, bez razlike, pruamo priliku. Moe
180

doi u na hram, pjevati Hare Krina mantru, pojesti malo prasadama* radi osvjeenja i postupno se proistiti. Ako nam vladini autoriteti prue pogodnosti, moemo odravati masovne sankirtane. Onda e se cijelo drutvo, bez sumnje, promijeniti. *Hrana koja je prvo ponuena Svevinjcm Gospodinu. Porunik Mozee: Ako vas pravilno razumijem, gospodine, kaete da trebamo isticati povratak religijskim principima. rila Prabhupada: Svakako. U emu je razlika izmeu psa i ovjeka bez religijskih naela? ovjek moe shvatiti religiju, ali pas ne moe. To je razlika. Ako ljudsko drutvo ostane na nivou maaka i pasa, kako moete oekivati mirno drutvo? Ako dovedemo desetak pasa i stavimo ih u sobu, hoete li moi odrati mir u sobi? Slino tome, ako je ljudsko drutvo puno ljudi s mentalitetom na nivou pasa, kako moete oekivati mir? Porunik Mozee: Ako neka od mojih pitanja zvue neuljudno, to je samo zato to ne razumijem u potpunosti vaa religiozna vjerovanja. Ne elim biti neuljudan. rila Prabhupada: Ne, to nije pitanje mojih religioznih vjerovanja. Ja jednostavno ukazujem na razliku izmeu ljudskog i ivotinjskog postojanja. ivotinje ne mogu stei nikakvo znanje o Bogu, ali ljudska bia mogu. Meutim, ako se ljudskim biima ne prui prilika za stjecanje znanja o Bogu, ostat e na nivou maaka i pasa. U drutvu maaka i pasa ne moe vladati mir. Zato je vlada duna pobrinuti se da ljudi naue kako mogu postati svjesni Boga. Inae, bit e zlo, jer bez svjesnosti Boga nema razlike izmeu psa i ovjeka; pas jede i mi jedemo; pas spava i mi spavamo; pas se razmnoava i mi se razmnoavamo; pas se brani i mi se branimo. Te su aktivnosti zajednike. Jedina je razlika to psa ne moemo pouiti o njegovom odnosu s Bogom, ali ovjeka moemo. Porunik Mozee: Ne bi li mir trebao biti pretea povratka religiji? Zar ne moramo prvo imati mir?
181

rila Prabhupada: Ne, ne, u tome je problem. U dananje vrijeme nitko ne zna znaenje religije. Religija znai tovati zakone Boga, kao to dobar graanin tuje zakone vlade. Budui da nitko nema nikakvo znanje o Bogu, nitko ne poznaje Boje zakone ili znaenje religije. To je stanje ljudi u dananjem drutvu. Zaboravljaju religiju, smatrajui je vrstom vjere. Vjera moe biti slijepa. Vjera nije pravi opis religije. Religija su zakoni koje je dao Bog i svatko tko slijedi te zakone je religiozan, bez obzira je li kranin, hindus ili musliman. Porunik Mozee: Uza sve duno potovanje, zar nije istina da u Indiji, gdje se religiozni obiaji stoljeima slijede, vidimo ne povratak duhovnom ivotu, ve udaljavanje od njega? rila Prabhupada: Da, ali to je posljedica loeg vodstva. Velika veina Indijaca potpuno je svjesna Boga i nastoji slijediti Boje zakone. Ovdje, na Zapadu, ak ni veliki sveuilini profesori ne vjeruju u Boga ili ivot poslije smrti, ali u Indiji ak i najsiromaniji ovjek vjeruje u Boga i sljedei ivot. Zna da e, ako ini grena djela, patiti, a ako djeluje pobono, uivati. Sve do dananjeg dana, ako izmeu dva seljana izbije spor, odlaze u hram kako bi ga rijeili, jer svatko zna da e protivnika strana oklijevati da govori lai pred Boanstvima. Stoga je Indija jo uvijek 80% religiozna. To je posebna povlastica roenja u Indiji, ali i posebna odgovornost. ri Caitanya Mahaprabhu je rekao: bharata-bhumite haila manusya-janma yara janma sarthaka kari' kara para-upakara (Caitanya-caritamrta, Adi 9.41) Onaj tko se rodio u Indiji treba postati svjestan Krine i tako dostii savrenstvo ivota. Onda treba iriti svjesnost Krine po cijelom svijetu. Porunik Mozee: Gospodine, u kranstvu postoji moralna pouka prema kojoj je lake devi proi kroz iglene ui, nego bogatau ui u Boje carstvo. Mislite li da bogatstvo
182

Sjedinjenih Drava i drugih zapadnih zemalja predstavlja zapreku duhovnoj vjeri? rila Prabhupada: Da. Preveliko je bogatstvo zapreka. Krina kae u Bhagnaad-giti (2.44): bhogaisvarya-prasaktanam tayapahrta-cetasam vyavasayatmika buddhih samadhau na vidhayate Ako osoba posjeduje veliko materijalno bogatstvo, zaboravlja Boga. Zato je preveliko materijalno bogatstvo diskvalifikacija za razumijevanje Boga. Premda ne postoji apsolutan zakon prema kojem samo siromah moe spoznati Boga, obino, vrlo bogat ovjek jedino eli zgrtati novac i teko mu je shvatiti duhovna uenja. Porunik Mozee: U Americi pripadnici kranske vjere takoer vjeruju u to. Ne vidim veliku razliku izmeu duhovnih vjerovanja raznih religioznih grupa. rila Prabhupada: Da, bit je svih religija ista. Mi predlaemo da pokuate shvatiti i voljeti Boga, bez obzira na to koji sustav religije slijedite. Ako ste kranin, mi ne kaemo: To nije dobro, morate postati kao mi." Mi predlaemo da jednostavno pokuate shvatiti i voljeti Boga, bez obzira jeste li kranin, musliman ili hindus. Porunik Mozee: Ako se mogu vratiti na prvobitnu namjeru svog dolaska, mogu li vas upitati za savjet koji bi nam pomogao u suzbijanju kriminala? Priznajem da bi prvi i najbolji nain bio povratak Bogu, kao to kaete, u to nema sumnje, no ima li neto to bismo mogli odmah uiniti kako bismo smanjili irenje mentaliteta kriminalca? rila Prabhupada: Da. Kao to sam ve rekao na poetku naeg razgovora, trebate nam omoguiti da pjevamo sveto ime Boga i dijelimo prasadam. Onda e doi do velikih promjena kod ljudi. Doao sam iz Indije sam, a sada imam mnogo sljedbenika. to sam uinio? Zamolio sam ih da sjednu i pjevaju Hare Krina mantru i poslije sam razdijelio
183

malo prasadama. Kad bi se to masovno inilo, cijelo bi drutvo postalo veoma ugodno. To je injenica. Porunik Mozee: Biste li eljeli zapoeti program u bogatom ili siromanom kraju? rila Prabhupada: Mi ne pravimo takve razlike. Svako mjesto lako dostupno svim vrstama ljudi podesno je za sankirtanu. Ne postoji ogranienje da je samo siromasima potrebna dobrobit, a bogataima nije. Svatko se treba proistiti. Mislite li da kriminal postoji samo u siromanijim slojevima drutva? Porunik Mozee: Ne, ali sam htio upitati bi li uinak bio bolji, bi li se drutvo vie osnailo, kad bi se program odravao u siromanom kraju, a ne u bogatom. rila Prabhupada: Nae je lijeenje namijenjeno duhovno bolesnim osobama. Kad netko oboli, nema razlike izmeu siromaha i bogataa. Obojica se primaju u istu bolnicu. Kao to bolnica treba biti na mjestu kojem mogu lako prii i siromasi i bogatai, tako i mjesto odravanja sankirtane treba biti svima lako dostupno. Svatko je zaraen i stoga svakome treba omoguiti da iskoristi priliku. Tekoa je u tome to bogat ovjek misli da je savreno zdrav, iako je najbolesniji od svih. Ali kao policajac, vi dobro znate da je kriminal podjednako prisutan i meu siromasima i meu bogataima. Zbog toga je na proces pjevanja namijenjen svakome, jer proiava srce, bez obzira na bogatstvo ili siromatvo. Sklonost kriminalu moe se trajno promijeniti samo mijenjanjem srca kriminalca. Kao to vam je poznato, brojni su lopovi mnogo puta uhieni i stavljeni u zatvor. Iako znaju da e otii u zatvor ako poine krau, prisiljeni su krasti zbog svog neistog srca. Prema tome, ako ne proistite srce kriminalca, ne moete sprijeiti kriminal jednostavno stroim zakonskim mjerama. Kradljivac i ubojica ve znaju zakon, ali ipak ine nasilna krivina djela zbog svog neistog srca. Na je proces namijenjen proiavanju srca. Onda e sve nevolje ovog materijalnog svijeta biti rijeene. Porunik Mozee: To je veoma teak zadatak, gospodine.
184

rila Prabhupada: Nije teak. Trebate jednostavno pozvati svakoga: Doite, pjevajte Hare Krina mantru, pleite i obilno astite prasadam." U emu je problem? Mi to inimo u naim centrima i ljudi dolaze, ali poto imamo veoma malo novaca, odravamo sankirtanu samo meu uim krugom ljudi. Pozivamo svakoga i ljudi postupno dolaze u nae centre i postaju bhakte. Meutim, kad bi nam vlada pruila vee pogodnosti, mogli bismo se neogranieno iriti. Problem je veliki; zato se, inae, u novinskim lancima postavlja pitanje to treba initi? Nijedna drava ne eli kriminal. To je injenica, ali voe ne znaju kako ga mogu sprijeiti. Meutim, kad bi nas sasluali, mogli bismo im dati odgovor. Zato postoji kriminal? Jer su ljudi bezboni. to se moe uiniti? Pjevajte Hare Krina i astite prasadam. Ako elite, moete prihvatiti ovaj proces sankirtane. Inae, mi emo ga nastaviti u uem krugu ljudi. Mi smo kao siromani lijenik s malom privatnom ordinacijom, koji bi mogao otvoriti veliku bolnicu kad bi mu se pruila povoljna prilika. Vlada je izvritelj. Kad bi prihvatila na savjet i usvojila proces sankirtane, problem kriminala bio bi rijeen. Porunik Mozee: U Sjedinjenim Dravama postoji mnogo kranskih organizacija koje daju svetu priest. Zato to ne djeluje? Zato to ne proiava srce? rila Prabhupada: Iskreno govorei, smatram da je teko nai ak i jednog pravog kranina. Takozvani krani ne tuju naredbe Biblije. Jedna od deset zapovijedi u Bibliji glasi ne ubijaj", ali koji kranin ne ubija, jedui kravlje meso? Proces pjevanja Gospodinovog svetog imena i dijeljenja prasadama bit e djelotvoran ako ga slijede osobe koje vode religiozan ivot. Moje uenike pouavam da strogo slijede religijske principe i zato se njihovo pjevanje Bojeg svetog imena razlikuje od pjevanja drugih. Ono nije rutinsko. Oni su spoznali proiavajuu mo svetog imena kroz iskustvo. Porunik Mozee: Gospodine, zar tekoa ne lei u tome to samo mali krug sveenika i bhakta slijedi religijske principe, dok osobe na rubu pokreta zastranjuju i uzrokuju nevolje? Na primjer, pretpostavimo da Hare Krina pokret poprimi gigantske razmjere, kao kranstvo. Zar ne biste imali
185

problema s ljudima na rubu pokreta koji bi tvrdili da su sljedbenici, ali ustvari nisu? rila Prabhupada: Ta mogunost uvijek postoji, ali ja samo tvrdim da ako niste pravi kranin, vae propovijedanje nee biti djelotvorno. Budui da mi strogo slijedimo religijska naela, nae e propovijedanje biti djelotvorno u irenju svjesnosti Boga i ublaavanju problema kriminala. Porunik Mozee: Gospodine, dopustite mi da vam se zahvalim na vremenu koje ste mi posvetili. Predat u snimak ovog razgovora svojim pretpostavljenima. Nadam se da e biti jednako djelotvoran kao vi. rila Prabhupada: Puno vam hvala.

Ljudsko ili ivotinjsko drutvo? U jednom razgovoru za indijski Bhavan's Journal, u kolovozu 1976. godine, rila Prabhupdda je upitao: Kako u ivotinjskom drutvu moe vladati mir ili srea? ele drati ljude kao ivotinje, a osnivaju Ujedinjene narode... jednostavno psea rasa. Pas tri na etiri noge, a vi na etiri kotaa to je sve. A ipak mislite da je to napredak civilizacije!" Novinar: Prvo bih vas upitao da li opada utjecaj religije? Ako je tako, objanjava li to porast korupcije i opi gubitak moralnih vrijednosti? rila Prabhupada: Da, religija nestaje. To je pretkazano u rimad-Bhagavatamu (12.2.1): tatas canudinam dharmah satyam saucam ksama daya kalena balina rajan nanksyaty ayur balam smrtih U Kali-yugi [sadanjem dobu svae i licemjerja] smanjit e se religija, istinoljubivost, istoa, milostivost, ivotni vijek, tjelesna snaga i pamenje." Ljudsko se bie razlikuje od
186

ivotinje po ovim odlikama, ali one e nestati. Nee biti milostivosti i istinoljubivosti, pamenje e biti slabo, ivotni vijek e se smanjiti, a religija nestati. To znai da emo se postupno degradirati do nivoa ivotinja. Novinar: Religija e nestati? Postat emo ivotinje? rila Prabhupada: Gdje nema religije, to je jednostavno ivotinjski ivot. Svaki obian ovjek uvia da pas ne shvaa to je religija. Pas je takoer ivo bie, ali ne eli shvatiti Bhagavad-gitu ili rimad-Bhagavatam. Ne zanima ga. To je razlika izmeu ovjeka i psa: ivotinja nije zainteresirana. Kad ljudska bia izgube interes za religiju, postaju ivotinje. Kako u ivotinjskom drutvu moe vladati mir i srea? ele drati ljude kao ivotinje, a osnivaju Ujedinjene narode. Kako je to mogue? Ujedinjene ivotinje, drutvo ujedinjenih ivotinja? To se zbiva. Novinar: Vidite li neke znakove koji pruaju nadu? rila Prabhupada: Otkrili su barem da religija nestaje. To je dobro. Nestaje" znai da e postati ivotinje. U logici se kae da je ovjek razumna ivotinja. Kad nema razuma, onda je obina ivotinja, a ne ljudsko bie. U ljudskom drutvu nije vano jeste li kranin, musliman, hindus ili budist. Mora postojati neki sustav religije. Ljudsko drutvo bez religije ivotinjsko je drutvo. To je injenica. Zato su danas ljudi tako nesretni? Jer nema religije. Zanemaruju religiju. Jedan mi je gospodin pisao da je Tolstoj jednom rekao: Sve dok ne stave dinamit ispod crkve, nee biti mira." ak se i danas ruska vlada otro protivi svjesnosti Boga, jer misle da e religija pokvariti cijelu atmosferu u drutvu. Novinar: ini se da ima neke istine u tome. rila Prabhupada: Religija moe biti zloupotrebljena, ali to ne znai da je treba izbjegavati. Trebamo prihvatiti pravu religiju. Ako takozvani sveenici nisu pravilno slijedili sustav religije, to ne znai da religiju trebamo odbaciti. Ako mi oko zadaje nevolje zbog mrene, to ne znai da trebam iskopati oko. Trebam ukloniti mrenu. To je svjesnost Krine. Novinar: Povijest nam pokazuje da su brojni ljudi zloupotrebljavali religiju. Zar to nije istina?
187

rila Prabhupada: Ti ljudi nemaju predodbu o Bogu, a propovijedaju religiju. to je religija? Dharmam tu saksad bhagavat-pranitam: Put religije pokazuje sam Svevinji Gospodin." Nemaju pojma o Bogu, ne znaju to je Bog, ali ispovijedaju neku religiju. Koliko se dugo moe umjetno odrati? Propast e. Takvo je sadanje stanje. Nemaju pojma o Bogu; kako onda mogu znati ,,to Bog nareuje"? Religija predstavlja Boju naredbu. Na primjer, zakon predstavlja naredbu drave. Ako nema drave, gdje je naredba? Mi imamo jasnu predodbu o Bogu-Krini. On izdaje naredbu, a mi je prihvaamo. To je jasna religija. Ako nema Boga, nema predodbe o Bogu, nema naredbe Boje, gdje je onda religija? Ako nema vlade, gdje je onda zakon? Novinar: Ne bi bilo nikakvog zakona. To bi bilo drutvo odmetnika. rila Prabhupada: Svi su odmetnici, izmiljaju vlastite sustave religije. To se zbiva. Samo zapitajte, u bilo kojem sustavu religije, kako zamiljaju Boga? Moe li itko jasno rei? Nitko ne moe, ali mi emo odmah rei: venum kvanantam aravinda-dalayataksam barhavatamsam asitambuda-sundarangam kandarpa-koti-kamaniya-visesa-sobham govindam adi-purusam tam aham bhajami Oboavam Govindu, prvobitnoga Gospodina, koji umjeno svira Svoju flautu, ije oi nalikuju laticama rascvjetala lotosa, iju glavu krasi paunovo pero, iji predivni lik ima boju plava oblaka i ija jedinstvena ljepota oarava milijune Kupida." (Brahma-samhita 5.30) Odmah moemo opisati Boga. Ako ne postoji predodba o Bogu, kakva je onda to religija? Novinar: Ne znam. rila Prabhupada: To je lana religija. Ljudi nemaju pojma o Bogu i zato ne shvaaju religiju. To je nestajanje i poto
188

religija nestaje, ljudska bia postaju sve vie nalik ivotinjama. ivotinja" znai da osoba nema pamenje. Pas dolazi kad vidi hranu; ja mu kaem ku" i on odlazi, ali ponovno dolazi nema pamenje. to se manje sjeamo Boga, to vie gubimo ljudske odlike. U Kali-yugi e se smanjiti ljudske odlike. To znai da ljudi postaju nalik makama i psima. Novinar: Drugo pitanje glasi: Vedsku kulturu obino optuuju da je fatalistika, da pretvara ljude u robove vjere u predodreenost i da zbog toga sprjeava napredak. Koliko je ta optuba istinita?" rila Prabhupada: to je napredak? Je li psee skakanje napredak? Je li to napredak? Pas tri unaokolo na etiri noge, a vi jurite na etiri kotaa. Je li to napredak? To nije vedski sustav. Prema vedskom sustavu, ljudsko bie posjeduje odreenu koliinu energije. Njegova je svijest razvijenija i zato je energija ljudskih bia dragocjenija od energije ivotinja. Novinar: Nitko, vjerojatno, ne bi osporio da ljudsko bie ima vie slobode ili, pretpostavljam, veu odgovornost od ivotinja. rila Prabhupada: Ljudsku energiju trebamo iskoristiti za duhovni napredak, a ne za nadmetanje s psima. Sveta osoba ne troi svoju energiju poput pasa. Ljudi danas misle da je psei ivot pravi, ali pravi je ivot duhovni napredak. Zato vedski spisi izjavljuju: tasyaiva hetoh prayateta kovido na labhyate yad bhramatam upary adhah tal labhyate duhkhavad anyatah sukham kalena sarvatra gabhira-ramhasa Osobe koje posjeduju pravu inteligenciju i filozofske sklonosti trebaju teiti samo tim smislenom cilju koji se ne moe dostii ak ni obilaenjem svih planeta, od najvieg (Brahmaloke) do najnieg (Patale). to se tie sree koja potjee od osjetilnog uivanja, moemo je automatski stei
189

tijekom vremena, kao to tijekom vremena bivamo izloeni bijedama, iako ih ne elimo. (rimad-Bhagavatam 1.5.18) Novinar: Moete li to jo malo objasniti? rila Prabhupada: Ljudsko bie treba iskoristiti svoju energiju za stjecanje onoga to nije steklo u bezbroj prolih ivota. U brojnim ivotima dua je prebivala u oblicima pasa, polubogova, maaka, ptica, zvijeri i raznim drugim oblicima. Postoji 8.400.000 razliitih vrsta tijela. Tako se dua seli. U svakom sluaju, zaokupljena je udovoljavanjem osjetilima. Novinar: to to znai? rila Prabhupada: Na primjer, pas je zaokupljen udovoljavanjem osjetilima: gdje je hrana, gdje je sklonite, gdje je enka, gdje je zatita? ovjek isto tako postupa, ali na drugaiji nain. To se odvija, ivot za ivotom. ak i mali kukac tei za istim. Ptice, zvijeri, ribe posvuda se odvija ista borba. Gdje je hrana, gdje je seks, gdje je sklonite, kako se mogu obraniti? Vedski spisi izjavljuju da smo tijekom mnogo ivota bili time zaokupljeni i ako se ne izbavimo iz kruga borbe za opstanak, ponovno emo tijekom niza ivota morati biti time zaokupljeni. Novinar: Poinjem shvaati. rila Prabhupada: Da, to trebamo okonati. Zato Prahlada Maharada izjavljuje: sukham aindriyakam daitya deha-yogena dehinam sarvatra labhyate daivad yatha duhkham ayatnatah Dragi moji prijatelji roeni u demonskim obiteljima, osjeaj sree koji nastaje pri dodiru tijela s predmetima osjetila moe se stei u bilo kojem obliku ivota, ovisno o plodonosnim djelatnostima koje je osoba u prolosti vrila. Takva srea, kao i nesrea, dolaze same." (Bhag. 7.6.3) Pas ima tijelo i ja imam tijelo. Stoga nema razlike izmeu mog i njegovog seksualnog zadovoljstva. Zadovoljstvo koje potjee od seksa isto je. Pas se ne boji uivati u seksu na ulici pred svima, a mi to skrivamo. To je sve. Ljudi misle da
190

je seksualno uivanje u lijepom stanu znak napretka. Meutim, to nije napredak. Zbog tog takozvanog napretka, stvaraju pseu rasu. Ljudi ne znaju da je zadovoljstvo ve predodreeno, ovisno o vrsti tijela koje dobijemo. Novinar: Kako to mislite, zadovoljstvo je predodreeno"? rila Prabhupada: To se naziva sudbina. Svinja je dobila odreenu vrstu tijela i hrana joj je izmet. To ne moete promijeniti. Svinja ne voli jesti halavu (slatki od griza prena na maslacu). To nije mogue. Budui da ima odreenu vrstu tijela, mora to jesti. Moe li bilo koji znanstvenik poboljati ivotni standard svinje? Novinar: Sumnjam. rila Prabhupada: Zato je Prahlada Maharada rekao da je zadovoljstvo predodreeno. U sutini je isto, ali postoje male razlike, ovisno o tijelu. Neciviliziran ovjek u praumi uiva u istom. Ljudi danas misle da se stupanj civilizacije ogleda u izgradnji nebodera, ali prema vedskoj civilizaciji to nije napredak. Pravi napredak ljudskog ivota lei u samospoznaji, koliko ste spoznali svoje jastvo, ne u izgradnji nebodera. Novinar: Zar ovo to govorite nije razumljivo za veinu ljudi? rila Prabhupada: Ljudi katkada pogreno razumiju. U vrhovnom sudu, sudac mirno sjedi, naizgled ne radi nita i prima veliku plau. Netko drugi moe misliti: Tako naporno radim u istom sudu, udaram igove, a ne dobivam ni desetinu sueve plae." Misli: Tako sam zaposlen, tako teko radim, a ne dobivam istu plau kao ovjek koji samo sjedi." Situacija je sljedea: vedska je civilizacija namijenjena dostizanju samospoznaje, a ne stvaranju psee rase. Novinar: Ipak, zar se obino ne smatra asnim naporno raditi, boriti se i na kraju uspjeti" u ivotu? rila Prabhupada: Karmiji, plodonosni radnici, opisani su u Bhagavad-giti kao mudhe, magarci. Zato se usporeuju s magarcima? Jer magarac veoma teko radi s tovarom na leima, a gospodar mu za uzvrat daje malo trave. Stoji pred
191

vratima peraa i jede travu dok ga pera ponovno tovari. Nema razuma da pomisli: Ako napustim peraevu kolibu, mogu nai travu bilo gdje. Zato bih nosio takav tovar?" Novinar: To me podsjea na neke ljude koje poznajem. rila Prabhupada: Plodonosni je radnik takav. U uredu je veoma zaposlen i ako ga elite vidjeti, rei e: Jako sam zaposlen." Ali to je rezultat takve zaposlenosti? Jede dvije krike prepeena kruha i alicu aja. I zbog toga je tako zaposlen? Ne zna zato je zaposlen. Iz bankovnih izvoda vidi da na tekuem raunu sada ima dva milijuna dolara, umjesto jednog, i zadovoljan je time, ali jest e samo dvije krike prepeena kruha i alicu aja i dalje e teko raditi. To je znaenje rijei karma. Magarci rade poput magaraca, bez ikakva cilja u ivotu. Ali vedska je civilizacija drugaija. Optuba nije tona u vedskoj civilizaciji ljudi nisu nimalo lijeni. Svoju energiju troe za vie ciljeve. Prahlada Maharada istie da je ta aktivnost toliko vana da osoba treba poeti od samog djetinjstva. Kaumara acaret prajnah: ne smijemo gubiti ni sekundu. To je vedska civilizacija. Magarci vide: Ovi ljudi ne rade kao mi" kao psi i magarci i smatraju da bjeimo. Da, izbjegavamo beskoristan napor. Vedska je civilizacija namijenjena dostizanju samospoznaje. Novinar: Moete li nam neto vie rei o vedskoj civilizaciji? rila Prabhupada: Vedska civilizacija poinje sustavom varnarame. U varnarama sustavu postoji podjela na brahmane (intelektualci, savjetnici), katriye (upravitelji), vaiye (trgovci, zemljoradnici), udre (radnici), brahmacarije (uenici u celibatu), grihasthe (obiteljski ljudi), vanaprasthe (ljudi kuji su se povukli iz obiteljskog ivota) i sannyasije (odvojene pustinjake). Krajnji je cilj oboavanje Krine, Svevinjega Gospodina. Ako oboavate Krinu, ispunjavate sve svoje propisane dunosti, kao brahmana, katriya, vaiya, udra, brahmacari ili bilo tko drugi. Odmah se posvetite svjesnosti Krine. To je tako vano.

192

Novinar: Kad bi ljudi znali za nain ivota koji je prirodniji, ispunjeniji, u emu bi bio problem? Oni bi ga, kao to kaete, prihvatili. rila Prabhupada: Ali ne znaju i zato nema religije, samo psea rasa. Pas tri na etiri noge, a vi jurite na etiri kotaa to je sve. I mislite da je to napredak civilizacije. Zato se za suvremenu civilizaciju kae da praktino ne ini nita. Gdje god se nalazili, dobit ete sve to vam je sueno. Radije prihvatite svjesnost Krine, Prahlada Maharada navodi primjer da bivamo izloeni neugodnostima, iako ih ne elimo. Slino tome, ak i kad ne bismo eljeli sreu koja nam je suena, ona bi nas snala. Ne bismo trebali troiti energiju na materijalnu sreu. Ne moete stei vie materijalne sree nego to vam je sueno. Novinar: Kako moete biti sigurni u to? rila Prabhupada: Zato vjerujem u to? Jer nas snalaze nevolje, iako ih ne elimo. Predsjednik Kennedy poginuo je od ruke vlastitog zemljaka. Tko je to elio i zato je dolo do toga? Bio je velik ovjek, toliko mnogo ljudi ga je titilo, a ipak mu je bilo sueno da bude ubijen. Tko vas moe zatititi? Ako po sudbini zapadam u nevolje, doi e i suprotno stanje srea. Zato bismo troili vrijeme na ispravljanje toga? Iskoristimo svoju energiju za svjesnost Krine. To je inteligentno. Ne moemo sprijeiti sudbinu. Svatko e doivjeti odreenu koliinu sree i odreenu koliinu nesree. Nitko ne uiva u neprekidnoj srei. Kao to ne moete sprijeiti nesreu, ne moete sprijeiti ni sreu. Doi e sama. Zato nemojte troiti vrijeme na te stvari. Iskoristite vrijeme za napredovanje u svjesnosti Krine. Novinar: Zar osoba svjesna Krine ne bi pokuala ostvariti napredak? rila Prabhupada: Ako uzaludno nastojite ostvariti napredak, koja je korist od toga? Ako ne moete promijeniti svoju sudbinu, koja je korist od nastojanja? Bit emo zadovoljni sreom i nesreom koje su nam suene.
193

Vedska je civilizacija namijenjena spoznavanju Boga. To je bitno. U Indiji ete jo uvijek za vrijeme znaajnih festivala vidjeti milijune ljudi kako se kupaju u Gangi, jer ele osloboenje. Nisu lijeni. Prelaze tisue kilometara kako bi se okupali u Gangi. Nisu lijeni, ali nisu zauzeti aktivnostima psee rase. Od samog djetinjstva pokuavaju postati samospoznati. Kaumara acaret prajno dharman bhagavatan iha. Toliko su aktivni da ele poeti od samog djetinjstva. Stoga je pogreno misliti da su lijeni. Novinar: Ako se sudbina ne moe sprijeiti, zato ne bismo novoroenu djecu pustili da tre unaokolo poput ivotinja? to im je sueno, to e se desiti. rila Prabhupada: Ne, prednost je u tome to ih moete duhovno odgojiti. Zato je reeno tasyaiva hetoh prayateta kovidah: svoju energiju trebate upotrijebiti za samospoznaju. Ahaituky apratihata: predano sluenje, svjesnost Krine ne moe se omesti. Kao to ne moete sprijeiti materijalnu sudbinu, nita ne moe sprijeiti va napredak u duhovnom ivotu, ako za njim teite. Ustvari, Krina e promijeniti sudbinu, ali samo za Svog bhaktu. On kae aham tvam sarva-papebhyo moksayisyami: Zatitit u te od svih posljedica grijeha." (Bhagavad-gita 18.66) Na primjer, ako sud nekoga osudi na vjeanje, nitko to ne moe sprijeiti, ak ni sudac koji je donio presudu. Ali ako se optuenik za milost obrati kralju, koji je iznad svih zakona, kralj moe sprijeiti vjeanje. Zato se trebamo predati Krini. Ako na umjetan nain elimo stei veu sreu ekonomskim napretkom, to nije mogue. Toliko mnogo ljudi radi naporno, ali znai li to da e svatko postati Henry Ford ili Rockefeller? Svatko ini sve to moe. Gospodinu Fordu bilo sueno je da postane bogat, ali to ne znai da e svaki ovjek koji naporno radi kao Ford postati bogat kao on. Ne. To je praktino. Ne moete promijeniti sudbinu jednostavno radei teko poput magarca ili psa, ali moete iskoristiti tu energiju za razvijanje svjesnosti Krine.
194

Novinar: to je zapravo svjesnost Krine? Moete li nam neto vie rei? rila Prabhupada: Ljubav prema Bogu to je svjesnost Krine. Ako niste nauili voljeti Boga, to je smisao vae religije? Na nivou ljubavi prema Bogu shvaate svoj odnos s Bogom ja sam sastavni djeli Boga". Onda irite svoju ljubav i na ivotinje. Ako doista volite Boga, osjeate ljubav i prema kukcima. Razumijete: Ovaj kukac ima drugaije tijelo, ali je takoer sastavni djeli moga oca; zato je moj brat." Onda ne moete odravati klaonice. Ako odravate klaonice i krite Kristovu naredbu ne ubijaj", a proglaavate sebe kraninom ili hindusom, to nije religija. To je samo gubitak vremena jer ne razumijete Boga; nemate ljubav prema Bogu. Proglaavate sebe pripadnikom neke sekte, ali to nije religija. To se dogaa u cijelom svijetu. Novinar: Kako moemo popraviti situaciju? rila Prabhupada: Krina je Svevinja Boanska Osoba. Ako ne prihvaate da je Krina vrhovno bie, pokuajte shvatiti. To je naobrazba: postoji vrhovna osoba. Krina nije Indijac; On je Bog. Sunce prvo izlazi u lndiji, ali to ne znai da je sunce indijsko; slino tome, iako se Krina pojavio u Indiji, sada je doao na Zapad, kroz ovaj pokret svjesnosti Krine.

Altruizam privremen i vjean Godine 1972., u junoindijskoj dravi Andhra Pradesh vladala je velika sua koja je pogodila milijune ljudi. Nadajui se pomoi Meunarodnog drutva za svjesnost Krine, TL. Katidia, tajnik Komiteta za pomo Andhra Pradeshu, napisao je pismo rila Prabhupadi. rila Prabhupada je odgovorio ovim iznenaujuim i pounim pismom. Potovani Swamiji,

195

Stanovnici dva pobratimljena grada sretni su to imaju priliku upoznati vas i vae cijenjene uenike. Moda vam je poznato da je zbog nedovoljno padavina tijekom posljednje dvije godine i potpune sue u ovoj godini vie od pola nae drave [junoindijska drava Andhra Pradesh] pogoeno suom. Sa eljom da pomogne vladi u otklanjanju ovog zla, osnovana je Sredinja dobrovoljna organizacija graana razliitih svjetonazora. lanovi ove organizacije obili su podruja pogoena suom. Stanje je jadno. U nekim selima do pitke vode pjeai se kilometrima. Zbog nestaice stone hrane, stoka se prodaje u bescjenje. Mnotvo zalutale stoke umire zbog nedostatka hrane i vode. Problem hrane takoer je veoma ozbiljan. Previsoka trina cijena itarica nadilazi kupovnu mo siromanih seljaka, to za posljedicu ima da pet do est milijuna ljudi ima jedva jedan obrok dnevno. Mnogi su na rubu gladi. itava je situacija dirljiva i bolna. Zato vas s potovanjem molimo da razmislite kako bi vae drutvo moglo najbolje pomoi milijunima ovih dua koje nezamislivo pate. Komitet bi elio predloiti da lanovi vaeg drutva zamole bhakte koji dolaze na vaa predavanja da daju doprinos Fondu za pomo Andhra Pradeshu. Komitet je spreman poslati svoje predstavnike s lanovima vaeg drutva gdje god elite dijeliti prasadu milijunima gladnih u dravi. Budui da je manava-seva madhava-seva [Sluba za ovjeka sluba je za Boga"], Komitet je uvjeren da e ak i mali napor vaeg milostivog drutva uvelike ublaiti patnje stotine tisua ljudi. Uvijek vas u slubi Gospodina, TL. Katidia, tajnik Komitet za pomo Andhra Pradeshu Hyderabad, Indija Dragi gospodine Katidia, Molim vas, primite moje pozdrave. U svezi vaeg pisma i razgovora, dopustite mi da vas obavijestim da nitko ne
196

moe postati sretan ako ne zadovolji Svevinju Boansku Osobu. Naalost, ljudi ne znaju tko je Bog i kako Ga mogu usreiti. Zato na pokret svjesnosti Krine izravno predstavlja ljudima Svevinju Boansku Osobu. U estom poglavlju sedmog pjevanja rima-Bhagavatama reeno je: tuste ca tatra kim alabhyam ananta adye/ kim tair gunavyatikarad iha ye sva-siddhah. U ovom je stihu izraena misao da zadovoljavanjem Svevinje Boanske Osobe zadovoljavamo svakoga i nema govora o nestaici. Ljudi ne znaju uva tajnu uspjeha i zato prave vlastite neovisne planove za sreu. Meutim, na taj nain nije mogue nai sreu. Iz zaglavlja vaeg pisma vidio sam da brojne ugledne osobe ove zemlje ele pomoi ljudima koji pate, ali trebaju znati da e svi njihovi pokuaji biti uzaludni ako ne zadovolje Svevinju Boansku Osobu. Bolestan ovjek ne moe ivjeti samo od pomoi strunog lijenika i lijekova. Kad bi bilo tako, nijedan bogata ne bi nikada umro. Moramo osvojiti naklonost Krine, Svevinje Boanske Osobe. Stoga, ako elite pruiti pomo samo prikupljanjem fondova, mislim da neete biti uspjeni. Morate zadovoljiti vrhovni autoritet i to je put ka uspjehu. Na primjer, zbog vrenja sankirtane, kia je ovdje poela padati nakon dvogodinje sue. Kad smo posljednji put odrali Hare Krina festival u Delhiju, prijetila je opasnost da Pakistan objavi rat i kada mi se jedan novinar obratio za miljenje, rekao sam mu da mora doi do borbe jer je druga strana agresivna. Meutim, zbog naeg sankirtana pokreta, Indija je odnijela pobjedu. Slino tome, kad smo odrali festival u Calcutti, komunistiki pokret [Naxalite] bio je zaustavljen. To su injenice. Zahvaljujui sankirtana pokretu moemo dobiti ne samo sve pogodnosti za ivot, ve se na kraju moemo vratiti kui, Bogu. Osobe demonske prirode ne mogu to shvatiti, ali to je injenica. Zato vas molim da se, kao vodei lanovi drutva, pridruite ovom pokretu. Pjevanjem Hare Krina mantre nita ne moete izgubiti, ali dobrobit je velika. Prema Bhagavad-giti (3.21), sve to voe prihvate, obini ljudi slijede:
197

yad yad acarati sresthas tat tad evetaro janah sa yat pramanam kurute lokas tad anuvartate Sve to velik ovjek ini, obini ljudi slijede. Kakav god primjer postavi svojim uzoritim djelovanjem, itav ga svijet slijedi." Sankirtana pokret svjesnosti Krine veoma je vaan. Zato elim preko vas zamoliti sve vodee ljude Indije da vrlo ozbiljno prihvate ovaj pokret i prue nam sve pogodnosti za irenje ovog pokreta u cijelom svijetu. Tada e zavladati srea, ne samo u Indiji, ve i u itavom svijetu. U nadi da vas je ovo pismo zateklo u dobrom zdravlju, va vjeni dobronamjernik, A. C. Bhaktivedanta Swami

Proglaavanje nae ovisnosti o Bogu Za mnoge je dvjestota obljetnica osnutka Amerike bila povod za veliko slavlje. U oujku 1976. godine u Mayapuru u Indiji, urednici Back to Godhead-a razgovarali su sa rila Prabhupadom, koji se otro osvrnuo na amerike parole Svi su ljudi stvoreni jednaki", U Boga vjerujemo" i Jedan narod pod Bojirn vodstvom". Back to Godhead: Thomas Jefferson je osnovnu filozofiju amerike revolucije unio u Deklaraciju neovisnosti. Vani ljudi tog vremena koji su potpisali taj dokument sloili su se da postoje odreene, veoma jasne ili oigledne, istine od kojih je prva da su svi ljudi stvoreni jednaki. Time se mislilo da su svi ljudi jednaki pred zakonom i imaju jednako pravo na zakonsku zatitu. rila Prabhupada: Da, u tom smislu, kao to kaete, ljudi su stvoreni jednaki.
198

BTG: U Deklaraciji neovisnosti takoer je reeno da je Bog svim ljudima dao odreena prirodna prava koja im se ne mogu oduzeti. To su prava na ivot, slobodu... rila Prabhupada: Ali ivotinje takoer imaju pravo na ivot. Zato ivotinje takoer ne bi imale pravo na ivot? Zeevi, na primjer, ive u umi. Zato vlada dozvoljava lovcima da pucaju na njih? BTG: Oni su govorili samo o ljudskim biima. rila Prabhupada: Onda nemaju pravu filozofiju. Uskogrudno shvaanje da su moja obitelj ili brat dobri i da svakog drugog mogu ubiti je zloinako. Pretpostavimo da zbog moje obitelji ubijem vaeg oca. Je li to filozofija? Prava je filozofija suhrdam sarva-bhutanam, prijateljstvo prema svim ivim biima. To se zacijelo odnosi na ljudska bia, ali ako nepotrebno ubijete ak i jednu ivotinju, odmah u se usprotiviti: Kakve to gluposti radi?" BTG: Osnivai Amerike rekli su da je drugo prirodno pravo, pravo na slobodu to znai da vam vlada nema pravo rei koju vrstu posla morate raditi. rila Prabhupada: Ako vlada nije savrena, ne bi joj se smjelo dopustiti da govori ljudima to moraju raditi, ali ako je savrena, onda moe. BTG: Tree spomenuto prirodno pravo jest da svako ljudsko bie ima pravo tragati za sreom. rila Prabhupada: Da, ali va standard sree moe se razlikovati od mog. Vi moda volite jesti meso; ja ga mrzim. Kako va standard sree moe biti jednak mome? BTG: Treba li svatko imati pravo da pokua dostii standard sree koji eli? rila Prabhupada: Ne, standard sree treba biti propisan u skladu s odlikama pojedine osobe. itavo drutvo morate podijeliti na etiri grupe: ljude s odlikama brahmane, ljude s odlikama katriye, ljude s odlikama vaiye i ljude s odlikama udre.* Svakome treba omoguiti da djeluje u skladu sa svojim prirodnim odlikama. Bik ne moe obavljati posao konja, niti konj moe obavljati posao bika. Danas gotovo svatko ima fakultetsku naobrazbu, ali to se ui na fakultetima? Uglavnom tehniko znanje,
199

namijenjeno udrama. Prava, via naobrazba jest prouavanje vedske mudrosti. Ona je namijenjena brahmanama. Iskljuiva naobrazba za udre vodi ka kaotinom stanju. Svakoga se treba ispitati i utvrditi kakva mu izobrazba odgovara. Nekim se udrama treba pruiti tehnika izobrazba, ali veina udra treba raditi na poljoprivrednim dobrima. Svi dolaze u grad na kolovanje, mislei: Tako moemo dobiti vie novaca" i zato se poljoprivreda zanemaruje. Danas vlada nestaica, jer nitko ne proizvodi dobru hranu. Sve ove anomalije uzrokuje loa vlada. Vlada je duna pobrinuti se da svi rade u skladu sa svojim prirodnim odlikama. Onda e ljudi biti sretni. *Brahmane su ueni, poboni uitelji i duhovni voe drutva, katriye su vojnici i rukovoditelji, vaiye su poljoprivrednici i trgovci, a udre su radnici. BTG: Ako vlada umjetno svrstava sve ljude u jedan stale, onda ne moe biti sree. rila Prabhupada: Ne, to je neprirodno i uzrokovat e kaos. BTG: Osnivai Amerike nisu voljeli stalee, jer su imali tako loe iskustvo s njima. Prije revolucije Amerikom su vladali kraljevi, ali bi uvijek postali okrutni i nepravedni. rila Prabhupada: Jer ih nisu obrazovali kao svete kraljeve. U vedskoj civilizaciji, djeaci su od samog poetka ivota bili obrazovani kao prvorazredni brahmacariji (uenici u celibatu). Ili su u gurukulu, kolu duhovnog uitelja i uili vladati sobom, biti isti i istinoljubivi, njegujui brojne druge svete odlike. Najbolji od njih kasnije su bili sposobni vladati zemljom. Amerika revolucija nema poseban znaaj. Ljudi se pobune kad postanu nesretni. To se dogodilo u Americi, Francuskoj i u Rusiji. BTG: Ameriki revolucionari rekli su da narod ima pravo raspustiti vladu ako ne upravlja pravilno narodom. rila Prabhupada: Da, kao u sluaju Nixona; svrgnuli su ga. Ali ako zamijene jednog Nixona drugim, kakva je korist
200

od toga? Moraju znati zamijeniti Nixona svetim voom. Budui da nemaju tu naobrazbu i kulturu, nastavit e birati jednog Nixona za drugim i nikad nee postati sretni. Mogu biti sretni. Formula za sreu nalazi se u Bhagavad-giti. Kao prvo, moraju znati da zemlja pripada Bogu. Zato Amerikanci tvrde da zemlja pripada njima? Kad su prvi doseljenici doli u Ameriku, rekli su: Ova zemlja pripada Bogu; zato imamo pravo ovdje ivjeti." Zato sada ne doputaju drugima da nasele zemlju? to je njihova filozofija? Ima toliko mnogo prenapuenih zemalja. Amerika vlada treba dopustiti tim ljudima da dou u Ameriku i omoguiti im da obrauju zemlju i uzgajaju itarice. Zato to ne ine? Silom su uzeli tue posjede i silom sprjeavaju dolazak drugih. Koja filozofija stoji iza toga? BTG: Nikakva filozofija. rila Prabhupada: Nitkovluk je njihova filozofija. Silom oduzimaju posjed, a potom donose zakon po kojem nitko ne moe silom oduzeti tui posjed. Stoga su lopovi. Ne mogu sprjeavati sinove Boje da naseljavaju Boje posjede. Amerika i druge drave u Ujedinjenim narodima trebaju se dogovoriti da ljudsko drutvo moe koristiti svako slobodno zemljite za proizvodnju hrane. Vlada treba rei: U redu, imate previe stanovnika. Vai ljudi mogu doi ovdje. Dat emo im zemlju, na kojoj mogu proizvoditi hranu." Rezultat bi bio udesan, ali hoe li oni to uiniti? Ne. Onda, to je njihova filozofija? Nitkovluk. Silom u uzeti zemlju, a onda u zabraniti drugima da dou." BTG: Ameriki moto glasi jedan narod pod Bojim vodstvom". rila Prabhupada: Da, to je svjesnost Krine. Treba biti jedan narod i jedna svjetska vlada pod Bojim vodstvom. Sve pripada Bogu i svi smo mi Njegovi sinovi. To je poeljna filozofija. BTG: Ali u Americi se ljudi boje sredinje vlasti, jer misle da jaka vlada uvijek sa sobom donosi tiranstvo. rila Prabhupada: Ako su voe pravilno izobraeni, ne moe biti tiranstva.
201

BTG: Ali jedna od postavki amerikog sustava vlasti jest da voa, ako ima previe vlasti, neizbjeno postaje podmitljiv. rila Prabhupada: Morate ga obrazovati na takav nain da ne moe postati podmitljiv! BTG: Kakva je naobrazba potrebna? rila Prabhupada: To je varnarama-dharma.* Podijelite drutvo prema osobinama pojedinaca i obrazujte ljude po naelu da sve pripada Bogu i da se sve treba iskoristiti za sluenje Boga. Tada e jedan narod pod Bojim vodstvom" postati stvarnost. * Sustav podjele drutva na etiri drutvena stalea i etiri duhovna reda, prema prirodnim odlikama ljudi. BTG: Ali kad bismo drutvo podijelili na razliite grupe, zar ne bi bilo zavisti? rila Prabhupada: Ne, ne. Kao to se moje tijelo sastoji od razliitih dijelova koji zajedno surauju, tako se drutvo moe sastojati od razliitih dijelova koji rade na ostvarenju istog cilja. Moja se ruka razlikuje od moje noge, ali kada kaem ruci: Donesi au vode", noga e pomoi. I noga i ruka su potrebne. BTG: Ali u zapadnom svijetu imamo radnike i kapitaliste i oni se uvijek meusobno bore. rila Prabhupada: Da. Potreban je i stale kapitalista i stale radnika. BTG: Ali oni se bore. rila Prabhupada: Jer nisu obrazovani; nemaju zajedniki cilj. Ruka i noga obavljaju razliite funkcije, ali zajedniki je cilj odravanje tijela. Ako za kapitaliste i radnike pronaete zajedniki cilj, nee biti borbe, ali ako ne znate to je zajedniki cilj, uvijek e biti borbe. BTG: Revolucije? rila Prabhupada: Da. BTG: Znai li to da je najvanije pronai zajedniki cilj koji moe ujediniti ljude? rila Prabhupada: Da, kao to me u naem drutvu za svjesnost Krine pitate za savjet u vezi svake aktivnosti, jer
202

vam mogu dati zajedniki cilj. Inae, bilo bi borbe. Vlada treba dobro poznavati cilj ivota zajedniki cilj i obrazovati ljude da rade za zajedniki cilj. Onda e biti sretni i smireni, ali ako biraju nitkove poput Nixona, nikada nee nai zajedniki cilj. Svaki nitkov moe si na neki nain osigurati glasove i postati predsjednik vlade. Kandidati podmiuju, varaju i propagiraju kako bi dobili glasove. Na ovaj ili onaj nain, osvajaju glasove i dobivaju poloaj. Taj je sustav lo. BTG: Ako se voe ne izabiru narodnim glasanjem, kako e biti mogue vladati drutvom? rila Prabhupada: Potrebni su vam brahmane, katriye, vaiye i udre. Kao kad elite sagraditi zgradu, potrebni su vam inenjeri, a ne istaice. Zar nije tako? to istaica moe uiniti? Ne, mora biti inenjer. Stoga, ako prihvatite podjelu na varne i arame, samo je katriyama doputeno vladati, a senatori u zakonodavnom tijelu mogu biti samo kvalificirani brahmane. Danas u zakonodavnim tijelima sjede mesari. to oni znaju o donoenju zakona? Mesari su, ali osvajanjem glasova postaju senatori. U dananje vrijeme, po principu vox populi, mesar se bira u zakonodavno tijelo. Tako sve ovisi o naobrazbi. U naem drutvu za svjesnost Krine mi postupamo tako, ali kad je politika u pitanju, na to se zaboravlja. Ne moe postojati samo jedan stale. To je ludost, jer razliite stalee ljudi moramo zaduiti za razliite djelatnosti. Ako ne znamo kako to uiniti, neemo uspjeti, jer e bez podjele rada u drutvu vladati kaos. U rimadBhagavatamu smo objasnili sve odgovornosti kralja. Razliiti stalei u drutvu trebaju suraivati na isti nain kao razliiti dijelovi tijela. Iako svaki dio obavlja razliitu funkciju, svi imaju jedan cilj: pravilno odravanje tijela. BTG: to je prava dunost vlade? rila Prabhupada: Shvatiti to Bog eli i pobrinuti se da drutvo napreduje ka tom cilju. Ljudi e biti sretni, ali ako pogreno usmjeravaju svoja nastojanja, kako mogu biti sretni? Vlada je duna pobrinuti se da svi napreduju ka pravom cilju. Pravi je cilj spoznaja Boga i djelovanje u skladu s Njegovim uputama, ali ako sami voe ne vjeruju u
203

vrhovnu vlast Boga i ne znaju to Bog eli uiniti ili to eli da mi uinimo, kako onda mogu imati dobru vladu? Voe su zavedeni i zavode druge. To je kaotino stanje u dananjem svijetu. BTC: U Sjedinjenim Dravama crkva i drava su tradicionalno odvojeni. rila Prabhupada: Ne govorim o crkvi. S crkvom ili bez crkve, to nije bitno. Glavno je da voe moraju prihvatiti postojanje vrhovnog upravitelja. Kako to mogu porei? Sve se u prirodi odvija pod kontrolom Svevinjega Gospodina. Voe ne mogu upravljati prirodom; zato onda ne prihvate vrhovnog upravitelja? To je nedostatak u drutvu. U svakom pogledu, voe su svjesni da mora postojati vrhovni upravitelj, ali Ga ipak poriu. BTG: Ali pretpostavimo da je vlada ateistika... rila Prabhupada: Onda ne moe biti dobra. Amerikanci kau da vjeruju u Boga, ali bez znanosti o Bogu, njihova je vjera izmiljena. Prvo ozbiljno prouite znanost o Bogu, onda vjerujte u Njega. Ne znaju to je Bog, ali mi znamo. Mi istinski vjerujemo u Boga. Izmiljaju vlastiti nain vladanja i to je njihova greka. Nikada nee uspjeti. Nesavreni su i ako nastave izmiljati vlastite naine i sredstva, ostat e nesavreni. Uvijek e biti revolucija, jedna za drugom. Nee biti mira. BTG: Tko odreuje naela religije koje ljudi trebaju slijediti? rila Prabhupada: Bog. Bog je savren. On odreuje. Prema vedskom shvaanju, Bog je voa svih ivih bia (nityo nityanam cetanas cetananam). Mi se razlikujemo od Njega, jer je On svesavren, a mi nismo. Veoma smo mali. Posjedujemo odlike Boga, ali u veoma maloj mjeri. Zato imamo samo malo znanja to je sve. S malo znanja moete stvoriti avion Boing 747, ali ne moete stvoriti komarca. Bog je stvorio tijelo komarca, koje je takoer avion". To je razlika izmeu Boga i nas; mi imamo znanje, ali nije jednako savreno kao Boje. Zato voe vlade trebaju prihvatiti savjete Boga; onda e vladati savreno. BTG: Je li Bog stvorio sustav najsavrenije vlade?
204

rila Prabhupada: O, da. U vedsko vrijeme katriye su upravljali vladom. Kad bi dolo do rata, kralj se prvi borio. Kao va George Washington; on se borio u ratu. Ali kakva vrsta predsjednika vlada danas? Kad izbije rat, sjedi na sigurnome i telefonom izdaje naredbe. Takva osoba nije dostojna poloaja predsjednika. U ratu, predsjednik treba prvi istupiti i voditi bitku. BTG: Ali ako je ovjek mal i nesavren, kako moe izvravati Boje savrene naredbe za savrenu vladu? rila Prabhupada: Premda moete biti nesavreni, izvravajui moju naredbu postajete savreni. Prihvatili ste me kao svog vou i ja prihvaam Boga kao svog vou. Na taj se nain moe savreno vladati drutvom. BTG: Znai li to da dobra vlada prije svega treba prihvatiti Vrhovno Bie kao pravog upravitelja vlade? rila Prabhupada: Ne moete neposredno prihvatiti Vrhovno Bie. Morate prihvatiti sluge Vrhovnog Bia brahmane ili vainave (Gospodinove bhakte) - kao svoje voe. lanovi su vlade katriye - drugi stale. Katriye trebaju prihvaati savjete brahmana i vainava i u skladu s njima donositi zakone. Vaiye trebaju izvravati naredbe katriya, a udre trebaju raditi pod vodstvom ova tri stalea. Onda e drutvo biti savreno.

Formula za mir Usred antiratnih protesta krajem 1966. godine, rila Prabhupada je izdao apirografirani letak (jedno od njegovih prvih izdanja u Americi) iz svog malog hrama na Drugoj aveniji u New Yorku. rila Prabhupddini sljedbenici i simpatizeri razdijelili su tisue ovih letaka na ulicama New Yorka, a kasnije i u San Franciscu, Montrealu i drugim gradovima. Njegova Formula za mir" predstavljala je potpuno novi pristup antiratnom pitanju i za tisue Amerikanaca, davala je savreno rjeenje.

205

Velika je pogreka suvremene civilizacije to posee za tuom imovinom kao da joj je vlastita, nepotrebno time remetei zakone prirode. Ti su zakoni veoma vrsti. Nijedno ivo bie ne moe ih kriti. Samo osoba svjesna Krine moe lako nadii stroge zakone prirode i tako postati sretna i smirena u svijetu. Kao to dravu titi ministarstvo reda i zakona, dravu svemira, iji je Zemlja beznaajni dio, tite zakoni prirode. Materijalna je priroda jedna od razliitih energija Boga, koji je prvobitni vlasnik svega to postoji. Ova je Zemlja vlasnitvo Boga, ali mi, iva bia, osobito takozvana civilizirana ljudska bia, pod utjecajem individualnog i kolektivnog lanog shvaanja, prisvajamo Boje vlasnitvo kao da je nae. Ako elite mir, morate iz svog uma i svijeta odstraniti to lano shvaanje. To lano svojatanje prava vlasnitva od strane ljudske rase na Zemlji djelomino je, ili u cijelosti, uzrok naruavanja mira na Zemlji. Budalasti, navodno civilizirani ljudi svojataju pravo vlasnitva nad Bojom imovinom, jer su postali bezboni. Ne moete biti sretni i spokojni u bezbonu drutvu. U Bhagavad-giti Gospodin Krina izjavljuje da je On pravi uivatelj svih aktivnosti ivih bia, vrhovni gospodar svih svemira i dobronamjerni prijatelj svih ivih bia. Kad ljudi u svijetu spoznaju da je to formula za mir, mir e zavladati. Zato, ako elite mir, morat ete preobraziti svoju svjesnost u svjesnost Krine, i individualno i kolektivno, jednostavnim procesom pjevanja Bojeg svetog imena. To je standardni, priznati proces za ostvarivanje mira u svijetu. Stoga svakome preporuujemo da postane svjestan Krine pjevajui Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. To je praktino, jednostavno i uzvieno. Prije 480 godina, u Indiji je ovaj proces uveo Gospodin ri Caitanya i sada je dostupan u vaoj zemlji. Prihvatite ovaj jednostavni proces pjevanja, spoznajte svoj pravi poloaj itajui Bhagavad-gitu kakva jest i ponovno uspostavite svoj izgubljeni odnos s Krinom, Bogom. Mir i blagostanje bit e trenutaan rezultat u itavom svijetu.
206

Duhovni komunizam Godine 1971., tijekom svoje povijesne posjete Sovjetskom Savezu, rila Prabhupada se upoznao s profesorom Grigorijem Kotovskim, nadstojnikom odjela za indologiju Sovjetske akademije znanosti i predsjednikom odjela za indologiju na sveuilitu u Moskvi. Za vrijeme neslubenog razgovora u uredu dr. Kotovskog, duhovni voa i komunistiki uenjak ivo su raspravljali o temama od zajednikog interesa, a rila Prabhupada je predloio korjenitu reformu suvremenog komunizma. rila Prabhupada: Nekidan sam itao Moscow News. Na kongresu komunista, predsjednik je izjavio: Spremni smo prihvatiti iskustva drugih kako bismo poboljali stanje." Mislim da e vedsko shvaanje socijalizma ili komunizma uvelike poboljati komunistiku ideju. Na primjer, u socijalistikoj dravi nitko ne bi trebao gladovati; svi moraju imati dovoljno hrane. Slino tome, prema vedskom shvaanju obiteljskog (grihastha) ivota, obiteljski se ovjek treba pobrinuti da ak ni guter ili zmija koji ive u njegovoj kui ne gladuju. ak i tim niim stvorenjima treba dati hranu, a da ne govorimo o ljudskim biima. Grihasthi se preporuuje da prije ruka izae na ulicu i vikne: Ako je netko gladan, neka doe! Hrana je gotova!" Ako se nitko ne odazove, moe sam ruati. U suvremenom drutvu narod se smatra vlasnikom drave, ali prema vedskom shvaanju, isavasyam idam sarvam, vlasnik je svega vrhovni upravitelj, isa. Tena tyaktena bhunjithah moe uivati u onome to ti je On dodijelio. Ma grdhah kasya svid dhanam: ali ne prisvajaj tuu imovinu. To je Iopaniada Veda. Ista je ideja objanjena u raznim Puranama. Vedska knjievnost sadri mnogo dobrih ideja o komunizmu. Mislio sam da bi ih trebalo izloiti vaim najmisaonijim ljudima. Zbog toga sam elio govoriti.
207

Prof. Kotovsky: Zanimljivo je da u naoj zemlji sada vlada veliko zanimanje za povijest stare misli. Na je Institut preveo na ruski i objavio brojna znaajna knjievna djela velike indijske kulture. Sigurno e vas zanimati da smo objavili neke Purane i dijelove Ramayane. Na ruskom je objavljeno vie svezaka Mahabharate i drugo cjelokupno izdanje Mahabharate. Takoer smo izdali cjelovit prijevod Manu-smrtija sa sanskrtskim komentarima. Ta su izdanja pobudila takvo zanimanje da su se rasprodala za tjedan dana. Sada su potpuno rasprodana. Nakon mjesec dana, bilo ih je nemogue dobiti na tritu. U Moskvi i Sovjetskom Savezu meu itateljima vlada veliko zanimanje za drevnu vedsku kulturu i zbog toga smo objavili mnogo takvih izdanja. rila Prabhupada: Meu Puranama, rimad-Bhagavatam se naziva Maha-Purana. Prof. Kotovsky: Maha-Purana. rila Prabhupada: Da. Preveli smo cijeli tekst prvo predstavljamo izvorni stih na sanskrtu, potom transliteraciju, engleske sinonime, prijevod i na kraju komentar ili objanjenje stiha. rimad-Bhagavatam ima osamnaest tisua stihova. Prevodimo sve od rijei do rijei. Moete vidjeti. Svaki stih Bhagavata Purane tako je preveden. Prema miljenju acarya, velikih svetih mudraca koji propovijedaju filozofiju Bhagavate, rimad-Bhagavatam je nigama-kalpataror galitam phalam, zreli plod vedskog drveta elja (rimad-Bhagavatam 1.1.3). Prihvaaju ga svi indijski uenjaci, a Gospodin Caitanya je posebno propovijedao Bhagavatam. Mi imamo cjelokupni Bhagavatam u engleskom prijevodu. Ako ga elite vidjeti, mogu vam ga pokazati. Prof. Kotovsky: ini mi se da u moskovskim i lenjingradskim knjinicama imamo gotovo sve vanije tekstove drevne indijske kulture, poevi od Veda, izvornih tekstova na sanskrtu. Na primjer, u lenjingradskom ogranku naeg Instituta postoji est ili osam izdanja Manu-smritija. Taj je institut osnovan u carskoj Rusiji u Lenjingradu i zato se danas ogranak naeg instituta u Lenjingradu uglavnom
208

bavi povijeu azijske kulture. Tamo ete nai popis svih prijevoda i studija o povijesti indijske religije i o stanju indijske religije, hinduizma, u dananjoj hinduskoj Indiji. rila Prabhupada: Hinduizam je veoma sloena tema. Prof. Kotovsky: O, da. [Smiju se.] Po mom shvaanju, to nije religija s europskog stajalita; to je nain ivota religija, filozofija, nain ivota, to god elite. rila Prabhupada: Rije hindu nije sanskrtska. Dali su je muslimani. Kao to znate, rijeka Indus se na sanskrtu naziva Sindhu. Muslimani izgovaraju s kao h i tako su Sindhu pretvorili u Hindu. lzraz hindu se ne moe nai u sanskrtskom rjeniku, ali je uao u uporabu. Prava kulturna institucija naziva se varnarama. Postoje etiri varne (drutvena stalea) brahmane, katriye, vaiye i udre i etiri arame (duhovna reda) brahmacarya, grihastha, vanaprastha i sannyasa. Prema vedskom shvaanju ivota, ljudi koji ne prihvaaju ovaj sustav etiriju varna i etiriju arama nisu civilizirana ljudska bia. Moramo prihvatiti ovu podjelu drutva na etiri stalea i etiri duhovna reda; to se naziva varnarama. Indijska se kultura temelji na ovom starodrevnom vedskom sustavu. Prof. Kotovsky: Varnarami. rila Prabhupada: Varnarami. I u Bhagavad-giti... Jeste li proitali Bhagavad-gitu? Prof. Kotovsky: Da. rila Prabhupada: U Bhagavad-giti (4.13) je reeno caturvarnyam maya srstam: ovaj je sustav stvorio Vinu (Bog). Budui da je tvorevina Svevinjega, varnarama se ne moe promijeniti. Svuda je prisutna. Poput sunca. Sunce je tvorevina Svevinjega. Obasjava svojom svjetlou Ameriku, Rusiju, Indiju, sve. Slino tome, varnarama sustav svuda je prisutan, u ovom ili onom obliku. Uzmimo, na primjer, brahmane, stale najinteligentnijih ljudi. Oni su glava drutva. Katriye su administrativni stale, vaiye proizvodni stale, a udre radniki stale. Ta etiri stalea ljudi svuda su prisutna pod razliitim imenima. Varnarama-dharmu je stvorio prvobitni stvoritelj i zato je prisutna svuda.
209

Prof. Kotovsky: Zanimljivo je da je prema miljenju nekih europskih i starih ruskih uenjaka varnarama sustav kasnija tvorevina. Kad biste itali stare tekstove vedske knjievnosti, naili biste na opise mnogo jednostavnijeg zemljoradnikog drutva. Ti uenjaci smatraju da je varnarama sustav uveden u indijsko drutvo u kasnom razdoblju vedske ere, a ne od poetka. Kad biste analizirali stare tekstove, otkrili biste da nije bio prisutan u staroj klasinoj lndiji. rila Prabhupada: to se nas tie, on je spomenut u Bhagavad-giti. Catur-varnyam maya srstam. Bhagavad-gita je izgovorena prije pet tisua godina, a u njoj je reeno: Ja sam izloio Bhagavad-gitu bogu Sunca." Prema gruboj procjeni, to razdoblje obuhvaa etrdeset milijuna godina. Mogu li europski uenjaci utvrditi povijesne dogaaje koji su se zbili prije pet tisua godina? Mogu li utvrditi to se zbilo prije etrdeset milijuna godina? Imamo svjedoanstva o postojanju varnarama sustava u posljednjih pet tisua godina. On se spominje i u Vinu-Purani (3.8.9). Varnasramacaravata purusena parah puman. To je reeno u Vinu-Purani. Varnarama-dharma nije pojava povijesnog razdoblja utvrenog u suvremenom dobu. Ona je prirodna. U rimad-Bhagavatamu se podjela drutva na etiri stalea usporeuje s podjelom tijela na mozak, ruke, trbuh i noge. U drutvu postoji stale ljudi koji se smatraju mozgom, stale onih koji se smatraju rukama drave, stale ljudi koji se smatraju proizvodnim staleom i tako dalje. Nema potrebe za utvrivanjem povijesnih korijena; ona prirodno postoji od poetka kreacije. Prof. Kotovsky: Rekli ste da u svakom drutvu postoje etiri stalea, ali nije ih tako lako razlikovati. Na primjer, razliiti drutveni slojevi i profesionalne grupe mogu se svrstati u etiri stalea u bilo kojem drutvu; nema zapreke. Jedini problem vidim, na primjer, u socijalistikom drutvu u naoj zemlji i drugim socijalistikim drutvima kako razlikovati proizvodnu grupu od radnika. rila Prabhupada: Na primjer, mi pripadamo intelektualnom staleu ljudi. To je jedan stale.
210

Prof. Kotovsky: Intelektualni stale, brahmane. U njega moete svrstati svu inteligenciju. rila Prabhupada: Da. Prof. Kotovsky: Zatim slijedi administrativni stale. rila Prabhupada: Da. Prof. Kotovsky: Ali tko su vaiye i udre? To je problem. Svi su drugi radnici radnici u tvornici, radnici na poljoprivrednim dobrima itd. U tom pogledu postoji velika razlika izmeu socijalistikog drutva i svih drutvenih sustava koji su prethodili socijalizmu, jer u suvremenom zapadnom drutvu sve drutvene i strune grupe moete svrstati u odreene stalee brahmane, katriye, vaiye i udre: intelektualci, proizvodni stale, vlasnici proizvodnog sustava (na primjer, vlasnici tvornica) i radnici koji slue. Ali ovdje nemate vaiye, jer u tvornicama radi administrativno osoblje, koje moete nazvati katriyama, i udre, sami radnici, ali nema stalea izmeu njih. rila Prabhupada: Reeno je kalau sudra-sambhavah. U ovom dobu gotovo svi su udre. Ako postoje samo udre, drutveni e poredak biti poremeen. Usprkos vaoj dravi udra, postoje brahmane i to je prijeko potrebno. Ako ne podijelite drutvo na takav nain, nastat e kaos. To je znanstveno miljenje Veda. Vi moete pripadati staleu udra, ali da biste odrali drutveni poredak, morate obrazovati neke udre kao brahmane. Drutvo ne moe ovisiti o udrama, niti o brahmanama. Tjelesne se potrebe mogu zadovoljiti samo ako su prisutni i mozak i ruke i trbuh i noge. Za ostvarenje misije cijelog tijela, potrebna je suradnja svih udova i organa, nogu, mozga, trbuha i ruku. Tako u bilo kojem drutvu moete vidjeti da bez ove podjele na etiri stalea u drutvu vlada kaos. Drutvo ne moe pravilno djelovati. Vladat e maya i bit e nemira. Mozak mora postojati, ali u dananje vrijeme vlada nestaica mozgova. Ne govorim o vaoj ili o mojoj dravi; govorim o svijetu kao cjelini. Nekad je indijska vlada bila monarhija. Na primjer, Maharada Parikit je bio kralj katriya. Pred samu smrt, odrekao se svoga kraljevskog poloaja. Otiao je u umu kako bi sluao o samospoznaji. Ako elite odrati mir
211

u itavom svijetu, morate stvoriti stale veoma inteligentnih ljudi, stale strunih upravitelja, stale strunih proizvoaa i radniki stale. To je potrebno; ne moete to izbjei. To je vedsko shvaanje, mukha-bahuru-pada-jah (rimadBhagavatam 11.17.13). Mukha znai lice", bahu ruke", uru struk", a pada noge". Bez obzira o kojoj je dravi rije, bez sustavne podjele drutva na ova etiri stalea, drava ili drutvo nee nesmetano funkcionirati. Prof. Kotovsky: ini mi se da je varnarama sustav u stanovitoj mjeri uzrokovao prirodnu podjelu rada u starom drutvu, ali sadanja podjela rada u bilo kojem drutvu mnogo je sloenija. Zato je veoma teko svrstati sve ljude u etiri stalea. rila Prabhupada: Do pomutnje je dolo jer je u Indiji brahmanin sin bez brahmanskih kvalifikacija tvrdio da je brahmana, a drugi su ga zbog praznovjerja ili tradicije prihvatili kao brahmanu. Zbog toga je dolo do razdora u indijskom drutvenom poretku. Ali u naem pokretu svjesnosti Krine mi svuda obrazujemo brahmane, jer je svijetu potrebna inteligencija brahmana. Iako je Maharada Parikit bio kralj, imao je savjetodavno tijelo sastavljeno od brahmana i uenih mudraca. Kraljevi nisu bili neovisni. Iz povijesti moemo vidjeti da bi kraljeve koji nisu bili kvalificirani brahmansko savjetodavno vijee svrgnulo s prijestolja. Premda brahmane nisu sudjelovali u politikim zbivanjima, pouavali bi kralja kako treba izvravati svoju kraljevsku dunost. To nije bilo tako davno u prolosti. Kada je vladao Aoka? Prof. Kotovsky: Prema naoj terminologiji, to bi odgovaralo razdoblju drevne i srednjevjekovne Indije. rila Prabhupada: Da. Prof. Kotovsky: U pravu ste, u staroj, feudalnoj Indiji to je bilo uobiajeno i vei dio visokog administrativnog osoblja u zakonodavstvu bili su brahmane. ak i u mogulskoj eri, brahmane su savjetovali muslimanske careve i upravitelje. rila Prabhupada: To je injenica brahmane su bili prihvaeni. Obrazovali su kraljevsko savjetodavno vijee. Na primjer, hinduski kralj Candragupta ivio je u doba
212

Aleksandra Velikog. Prije njegovog ustolienja, Aleksandar Veliki otiao je iz Grke u Indiju i osvojio jedan dio. Kad je Candragupta postao car, njegov glavni ministar bio je Canakya. Moda ste uli za ime Canakya? Prof. Kotovsky: Da. rila Prabhupada: On je bio veliki brahmana, politiar, i po njemu se etvrt New Delhija u kojoj se nalaze sva strana veleposlanstva zove Canakya Puri. Canakya Pandita bio je veliki politiar i brahmana. Bio je vrlo uen. Njegove moralne upute jo su uvijek dragocjene. U Indiji djeca u kolama ue upute Canakye Pandite. Iako je bio glavni ministar, zadrao je brahmanski duh; nije prihvaao nikakvu plau. Ako brahmana prihvati plau, smatra se da je postao pas. To je reeno u rimad-Bhagavatamu. Moe savjetovati, ali ne moe prihvatiti zaposlenje. Canakya Pandita ivio je u kolibi, ali je bio glavni ministar. Ta brahmanska kultura i brahmanska inteligencija standard su vedske civilizacije. Manu-smriti je primjer standarda brahmanske kulture. Ne moe se povijesno utvrditi kad je Manu-smriti napisan, ali smatra se tako savrenim da predstavlja hinduski zakon. Zakonodavno tijelo ne mora svakodnevno donositi nove zakone kako bi uskladilo drutveni poredak. Zakon koji je dao Manu tako je savren da vrijedi za sva vremena. Na sanskrtu se smatra tri-kaladau, to znai da vrijedi za prolost, sadanjost i budunost". Prof. Kotovsky: Oprostite to vas prekidam, ali koliko ja znam, u indijskom se drutvu u drugoj polovici osamnaestog stoljea, po naredbi britanske uprave, primjenjivao zakon koji se razlikovao od hinduskog zakona. Dosta toga je bilo promijenjeno. Pravi hinduski zakon koji su koristili hindusi prilino se razlikovao od izvornog Manu-smritija. rila Prabhupada: Sada su ga izmijenili. ak je i na pokojni Pandit Jawaharlal Nehru uveo vlastiti hinduski zakonik. Uveo je pravo na rastavu braka, iako ono ne postoji u Manu-samhiti. Toliko toga su promijenili, ali prije suvremenog razdoblja ljudsko je drutvo slijedilo Manusmriti. Strogo govorei, suvremeni hindusi ne slijede strogo hinduske spise.
213

Ali mi ne pokuavamo ponovno uspostaviti stari tip hinduskog drutva. To je nemogue. Mi elimo prihvatiti ono to je najbolje u izvornoj ideji. Na primjer, u rimadBhagavatamu je Maharadi Yudhithiri objanjena komunistika ideja. Ako postoji neto dobro, dobro iskustvo, zato ga ne bismo usvojili? To je nae gledite. Osim toga, suvremenoj civilizaciji nedostaje najvanija stvar cilj ljudskog ivota. Znanstveno gledano, cilj je ljudskog ivota samospoznaja, atma-tattva. Reeno je da e lanovi ljudskog drutva, ako se ne uzdignu na nivo samospoznaje, biti neuspjeni u svemu to ine. Ustvari, to se zbiva u suvremenom drutvu, unato gospodarskom i drugom napretku. Umjesto da odravaju red i mir, oni se bore individualno, drutveno, politiki i nacionalno. Ako staloeno razmislimo o tome, uvidjet emo da smo unato napretku u raznim granama znanja zadravali isti mentalitet koji vlada u niem, ivotinjskom drutvu. Stoga, u skladu sa rimadBhagavatamom, zakljuujemo da ljudsko tijelo nije stvoreno za teak rad namijenjen udovoljavanju osjetilima. Ali ljudi ne znaju nita vie od toga. Ne znaju za sljedei ivot. Ne postoji znanstvena grana koja bi prouavala to se dogaa nakon smrti tijela. To je velika grana znanja. U Bhagavadgiti (2.13) je reeno dehino 'smin yatha dehe. Deha znai ovo tijelo''. Dehinah znai onaj tko posjeduje ovo tijelo". Dehino 'smin yatha dehe kaumaram yauvanam jara. Dehi, vlasnik tijela, nalazi se u tijelu, koje mijenja svoj oblik. Dijete ima odreenu vrstu tijela koje se s godinama mijenja, ali vlasnik tijela postoji cijelo vrijeme. Slino tome, kad se ovo tijelo potpuno izmijeni, prihvaamo drugo tijelo. Ljudi to ne shvaaju. Prihvaamo razliita tijela, ak i ovom ivotu, od djetinjstva do mladosti. To je injenica. Svatko to zna. Bio sam dijete, ali vie nemam djeje tijelo. Sada imam drugaije tijelo. Zato je teko shvatiti da u, kad ovo tijelo umre, morati prihvatiti drugo tijelo? To je velika znanost. Prof. Kotovsky: Kao to znate, postoje dva potpuno oprena pristupa tom problemu. U razliitim religijama pristupi se neznatno razlikuju, ali istodobno svaka religija
214

priznaje i istrauje iskustva promjene tijela ili seljenja due. U kranskoj religiji, u idovskoj religiji, u... rila Prabhupada: Ne razgovaram s vama o religijama. Govorim o znanosti i filozofiji. Jedna religija moe prihvatiti jedan put; to se nas ne tie. Nas zanima sljedee: ako je vlasnik tijela unato razliitim promjenama tijela stalan, ne bi trebalo biti teko shvatiti da e vlasnik tijela, kad se ovo tijelo potpuno promijeni, dobiti drugo tijelo. Prof. Kotovsky: Prema drugom pristupu, nema razdvajanja. Ne postoje dvije pojave tijelo i vlasnik tijela su isti. rila Prabhupada [odluno]: Ne. Prof. Kotovsky: Kada tijelo umre, vlasnik takoer umire. rila Prabhupada: Ne, ne. Zato na sveuilitima ne postoji odjel koji bi znanstveno prouavao ovu injenicu? To je moj prijedlog to nedostaje. Moe biti kako vi kaete ili kako ja kaem, ali mora postojati odjel koji bi to prouavao. Nedavno je jedan lijenik, kardiolog u Torontu, priznao da dua postoji. Razmijenio sam s njim nekoliko pisama i on vrsto vjeruje u postojanje due. Postoji i drugo gledite, ali mi prihvaamo znanje od autoriteta. Imamo Krininu izjavu o tome, a On je autoritet. Svi acarye Ga prihvaaju kao autoritet. Bhagavad-gitu prihvaaju uenjaci i filozofi diljem svijeta. Krina kae: dehino 'smin yatha dehe kaumaram yauvanam jara tatha dehantara-praptir dhiras tatra na muhyati Kao to dua prelazi iz tijela djeteta u tijelo djeaka i potom u tijelo mladia, tako naputa ovo tijelo i prihvaa drugo." (Bg. 2.13) To je izjavio Krina, najvei autoritet prema naoj tradiciji znanja. Mi prihvaamo takvu izjavu bez raspravljanja. To je proces vedskog razumijevanja. Prof. Kotovsky: Problem lei u tome to mi nita ne prihvaamo bez raspravljanja. Moemo vjerovati samo u stvari koje se temelje na raspravljanju.
215

rila Prabhupada: Da, to je doputeno. U Bhagavad-giti (4.34) je reeno: tad viddhi pranipatena pariprasnena sevaya. Pariprasna, rasprava, doputena je, ali ne u duhu izazivanja, ve u duhu razumijevanja. Rasprava se ne osporava, ali to se tie vedskih izjava, one su nepogreive i poznavatelji Veda ih kao takve prihvaaju. Na primjer, kravlja je balega ivotinjski izmet. Prema vedskim spisima, im dodirnete izmet bilo koje ivotinje ili ak i vlastiti, postajete neisti i morate se proistiti kupanjem. Prema hinduskom obiaju, nakon velike nude morate se okupati. Prof. Kotovsky: To je sasvim razumljivo pravilo higijene. rila Prabhupada: Da. Prof. Kotovsky: Da, to je ispravno. rila Prabhupada: Ali na drugome je mjestu reeno da je kravlja balega ista, premda je ivotinjski izmet. Ako njome premaete neisto mjesto, ono e se proistiti. To je naizgled proturjeno. Na jednom se mjestu kae da je ivotinjski izmet neist i im ga dodirnete morate se proistiti, a na drugome se kae da je kravlja balega ista. Prema naem znanju, to je proturjeno, ali sljedbenici Veda to prihvaaju. injenica je da ete, ako analizirate kravlju balegu, utvrditi da sadri sva antiseptina svojstva. Prof. Kotovsky: To nisam znao. rila Prabhupada: Da, jedan je profesor na medicinskom fakultetu izvrio analizu i otkrio da je puna antiseptinih svojstava. Tako se vedske izjave, ak i ako se smatraju proturjenim, nakon pomne analize pokazuju ispravnim. Moe postojati izuzetak, ali on se prihvaa i kada se znanstveno analizira i ispita, pokazuje se ispravnim. Prof. Kotovsky: Da, ako analizirate sa znanstvenog stajalita, to je u redu. rila Prabhupada: Postoje i drugi primjeri na primjer, koljka. koljka je kost ivotinje. Prema vedskim spisima, ako dotaknete kost ivotinje, postajete neisti i morate se okupati, ali koljka se dri u sobi za Boanstva, jer se na temelju izjava Veda smatra istom. Mi prihvaamo vedske zakone bez raspravljanja. Uenjaci slijede taj princip. Ako moete potkrijepiti svoje izjave navodima Veda, one se
216

prihvaaju. Od vas se ne trai da ih potkrijepite na drugi nain. Postoje razliite vrste pramana, svjedoanstava. Dokaz koji se temelji na izjavama vedskih spisa naziva se ruti-pramana. Ako na sudu svoje izjave moete potkrijepiti navodima zakonika, one se prihvaaju. Isto tako, ueni ljudi prihvaaju sve izjave koje su potkrijepljene ruti-pramanom. Mislim da znate da su Vede poznate kao ruti. Prof. Kotovsky: Da. rila Prabhupada: sruti-smrti-puranadipancaratra-vidhim vina aikantiki harer bhaktir utpatayaiva kalpate (Brahma-yamala) Svaki sustav koji prihvaamo mora biti potkrijepljen svjedoanstvima rutija, smrtija, Purana i Pancaratre. Ono to nije potkrijepljeno tim pramanama predstavlja smetnju. Prof. Kotovsky: Mogu li samo neto rei? Izjave Veda mogle bi se dokazati i znanstvenim putem. Danas postoje znanstveni laboratoriji. Njihove su tvrdnje istinite. Vi ih smatrate istinitim, ne sumnjajui u njihovu ispravnost. Pretpostavimo da imate znanstvenu radionicu ili ustanovu; ako ta radionica ili znanstvena ustanova kae: To nije dobro", javnost e to prihvatiti kao gotovu injenicu: Da. Znanstveno tijelo je tako reklo i stoga je jasno." rila Prabhupada: Slino tome, acarye (veliki uitelji) prihvaaju vedske autoritativne izjave. Indijom vladaju acarye Ramanujacarya, Madhvacarya, ankaracarya. Oni prihvaaju Vede i njihovi sljedbenici ih prihvaaju. Prednost je u tome da ne moramo troiti svoje vrijeme na ispitivanje kravlje balege, ve prihvaamo da je ista jer je tako reeno u Vedama. Prihvaajui ruti-pramanu tedimo svoje vrijeme. Vede obrauju razne teme poput sociologije ili politike, jer veda znai znanje". sarvasya caham hrdi sannivisto mattah smrtir jnanam apohanam ca vedais ca sarvair aham eva vedyo vedanta-krd veda-vid eva caham
217

(Bhagavad-gita 15.15) Prof. Kotovsky: Mogu li vam postaviti jedno pitanje? Ima li vae drutvo mnogo ogranaka u svijetu? rila Prabhupada: Da. Prof. Kotovsky: Gdje vam je sjedite i gdje se nalaze ogranci drutva za svjesnost Krine? rila Prabhupada: Naravno, imam preko ezdeset pet ogranaka. Prof. Kotovsky: ezdeset pet ogranaka. rila Prabhupada: Da, glavno mi je sjedite u Los Angelesu. Sada osnivamo vaan centar u Mayapuru, rodnom mjestu Gospodina Caitanye. Jeste li bili u Indiji? Prof. Kotovsky: est ili sedam puta. U Calcutti je sada stanje vrlo teko zbog priliva izbjeglica iz Bangladea. rila Prabhupada: Da, ali mi smo tamo deset dana odravali nau sankirtanu i bilo je veoma lijepo. Svakodnevno se okupljalo najmanje trideset tisua ljudi. Bili su vrlo zainteresirani za naa predavanja, jer govorimo o rimad-Bhagavatamu i Bhagavad-giti. U svim dijelovima svijeta nailazimo na odaziv, osobito kod amerikih mladia i djevojaka. Oni su posebno zainteresirani, kao i u Engleskoj, Njemakoj i Francuskoj. Nakon Moskve planiram otii u Pariz. Kako se zove ono mjesto? Uenik: U Parizu? Fontenay-aux-Roses? rila Prabhupada: Da, unajmili su cijelu kuu, lijepu kuu. Na je proces veoma jednostavan. Molimo nae uenike da slijede etiri principa: ne smiju odravati nedoputene seksualne odnose, jesti meso, ribu i jaja, kockati se i uzimati opojna sredstva, ukljuujui cigarete, aj i kavu. Moraju slijediti ova etiri naela i pjevati Hare Krina maha-mantru. Vidjet ete kako zahvaljujui ovom procesu ti mladii i djevojke brzo napreduju. Proces je veoma jednostavan. Uz to, imamo knjige mnogo knjiga rimad-Bhagavatam, Bhagavad-gitu. Tijekom svih ovih godina napisao sam oko dvanaest knjiga po etiri stotine strana Krina, izvor sveg zadovoljstva u dva sveska, rimad-Bhagavatam u est svezaka, Uenja Gospodina Caitanye, Nektar predanosti.
218

Tako nastojimo rairiti svjesnost Krine. Krina je povijesna osoba, kao to je to Lenjin. Kao to vi pokuavate shvatiti njegovu filozofiju, mi pokuavamo shvatiti Krininu filozofiju. Prof. Kotovsky: Imate li mnogo sljedbenika u vaih ezdeset pet ogranaka? rila Prabhupada: O, da, vie od tisuu iniciranih uenika i brojne simpatizere. Tisuu njih slijedi principe. Ba kao ovi mladii. [rila Prabhupada pokazuje na dvojicu svojih tajnika.] Prof. Kotovsky: Znai li to da ti studenti ne studiraju jedan od redovitih zapadnih, europskih fakulteta? Na primjer, moe li obini student s jednog fakulteta koji pohaa predavanja na uobiajeni nain takoer biti iniciran i primljen u vau zajednicu? rila Prabhupada: Ako elite ivjeti u naoj zajednici i biti inicirani, bit e nam drago. Ako ne elite, pokuajte shvatiti nau filozofiju, itati nae knjige ima toliko mnogo knjiga, asopisa, pitanja i odgovora. Pokuajte shvatiti filozofiju. Studenti ne dolaze iznenada i postaju nai uenici. Prvo nas posjeuju, drue se s nama i pokuavaju shvatiti. Mi ih ne prisiljavamo. Oni dobrovoljno izjavljuju da ele postati uenici. Prof. Kotovsky: to se dogaa ako osoba nije student, ve, na primjer, mladi radnik ili sin zemljoradnika? Da li se odrie itavog svog ivota i pridruuje vaoj zajednici u odreenom centru? Kako se moe izdravati u svakodnevnom, materijalnom ivotu? rila Prabhupada: Kao to sam ve rekao, cilj ove propagande je stvaranje brahmana diljem svijeta, jer brahmane nedostaju. Osoba koja doe k nama s ozbiljnim namjerama mora postati brahmana i zato treba usvojiti zanimanje brahmane i napustiti zanimanje katriye i udre. Ali ako netko eli zadrati svoje zanimanje i istodobno shvatiti na pokret, to je doputeno. Medu profesorima ima mnogo sljedbenika naeg pokreta. Tu je Howard Wheeler, profesor na sveuilitu drave Ohio. On je moj uenik. Zadrao je poloaj profesora, ali gotovo sav novac koji dobiva troi na svjesnost Krine. Od grihastha, obiteljskih
219

ljudi koji ive vani, oekuje se da daju pedeset posto svojih prihoda naem drutvu, dvadeset pet posto zadre za obitelj, a dvadeset pet posto za osobne potrebe u sluaju nude. Ali Gospodin Caitanya Mahaprabhu pouava da nije vano je li netko grihastha (obiteljski ovjek), sannyasi, brahmana ili udra. Gospodin Caitanya kae: Svatko tko razumije nauk o Krini postaje Moj duhovni uitelj." Na bengaliju, Njegove rijei glase: kiba vipra, kiba nyasi, sudra kene naya. Kazumijete li malo bengali? Prof. Kotovsky: Malo. rila Prabhupada: Da, kao vibraciju. Yei krsna-tattvavetta, sei 'guru' haya. Svatko tko razumije nauk o Krini moe postati duhovni uitelj." (Caitanya-caritamrta, Madhya 8.128) Prof. Kotovsky: Ali stvaranjem brahmana iz razliitih stalea drutva vi krite stari propis hinduskih spisa. rila Prabhupada: Ne, ja ga ponovno uvodim. Prof. Kotovsky: Prema svim spisima Puranama. itd. svaki pripadnik jedne od etiri varne mora biti roen u njoj. rila Prabhupada: Ne, ne, ne, ne. Prof. Kotovsky: To je temelj svih varni... . rila Prabhupada: Ne, ne. ao mi je. Prof. Kotovsky: Temelj svih varni... rila Prabhupada: To nije tono. Uza sve potovanje, dopustite mi da kaem da ne govorite ispravno. U Bhagavad-giti (4.13) je reeno catur-varnyam maya srstam guna-karma-vibhagasah. Stvorio sam etiri stalea brahmane, katriye, vaiye i udre prema odlikama i djelovanju." Roenje se ne spominje. Prof. Kotovsky: Slaem se s vama da su to kasnije dodali brahmane koji su pokuali ovjekovjeiti te odlike. rila Prabhupada: To je ubilo indijsku kulturu. Inae ne bi bilo potrebno odijeliti Pakistan od Indije. Osim toga, s povijesne toke gledita, itav ovaj planet bio je Bharatavara, ujedinjena pod jednom zastavom, sve do doba Maharade Parikita. Odonda se postupno dijelila. Nedavno se odvojio Pakistan. Tako je Bharata-vara danas mali komad zemlje. To je povijest. Inae, prema vedskim
220

spisima, cijeli se planet naziva Bharata-vara. Nekada se zvala Ilavrita-vara, ali otkako je kralj Bharata vladao ovim planetom, naziva se Bharata-vara. Stoga je ova kultura, svjesnost Krine, oduvijek postojala. Uzmite bilo koju religiju, kransku, muslimansku, idovsku. Stare su najvie dvije ili tri tisue godina. Ali ne moete utvrditi poetak vedskih spisa. Zato se nazivaju sanatana, vjeni. Ova je kultura namijenjena itavom ljudskom drutvu. Ona nije religiozna vjera. Vjeru moete mijenjati, ali pravu dharmu ne moete promijeniti. Pokuajte shvatiti Krinu. U Bhagavad-giti (18.66) Krina kae sarva-dharman parityajya mam ekam saranarim vraja: Napusti sve vrste religije i predaj se Meni." To je pravo znanje predati se Svevinjem. Svatko, i vi, i ja, predan je nekome. To je injenica. Na se ivot temelji na predavanju, zar ne? Slaete li se s ovim miljenjem? Prof. Kotovsky: U izvjesnoj se mjeri predajemo. rila Prabhupada: Da, u potpunosti. Prof. Kotovsky: Morate se, na primjer, predati drutvu. itavom narodu. rila Prabhupada: Da, itavom narodu, ili dravi, ili kralju, ili vladi, ili bilo emu drugome. To predavanje mora biti prisutno. Prof. Kotovsky: Jedini je problem to se ne moemo napola predati vladi ili kralju. Postoji naelna razlika izmeu predavanja kralju, odnosno osobi, i predavanja drutvu. rila Prabhupada: Ne, to je samo promjena boje, ali naelo predavanja je prisutno. Bilo da se predajete monarhiji, demokraciji, aristokraciji ili diktaturi, morate se predati; to je injenica. Bez predavanja nema ivota. To nije mogue. Zato obrazujemo ljude da se predaju Svevinjem, koji nam prua svu zatitu, kao to Krina kae (sarvadharman parityajya mam ekam saranam vraja). Nitko ne moe rei: Ne predajem se nikome." Nijedna osoba. Razlika je samo u tome emu se predaje. Krajnji je cilj predavanja Krina. Zato u Bhagavad-giti (7.19) Krina kae bahunam janmanam ante jnanavan mam prapadyate: Nakon to se ivot za ivotom predavala raznim stvarima, osoba koja je
221

istinski mudra predaje se Meni." Vasudevah sarvam iti sa mahatma sudurlabhah: Takav je mahatma veoma rijedak." Prof. Kotovsky: Ali u isto vrijeme, ini mi se da je predavanje praeno pobunom. Povijest ovjeanstva dokazala je da se ovjeanstvo razvijalo samo kroz pobune protiv odreene vrste predavanja. Francuska se revolucija zbila u srednjem vijeku. Ona je bila pobuna protiv predavanja, ali sama je revolucija bila predavanje narodu. Slaete li se? rila Prabhupada: Da. Prof. Kotovsky: Zato potpuno okonanje predavanja nije dovoljno. Predavanje treba biti praeno pobunom protiv nekih i predavanjem drugim ljudima. rila Prabhupada: Ali predavanje e biti potpuno okonano kada se predamo Krini. Prof. Kotovsky: Aha. rila Prabhupada: To je potpuno okonanje nema vie predavanja. Svako drugo predavanje morate promijeniti revolucijom, ali kada doete Krini, to je dovoljno. Zadovoljni ste. Navest u jedan primjer: dijete plae i ljudi ga stavljaju iz jednog krila u drugo, ali ono ne prestaje. Tek kada doe u krilo svoje majke... Prof. Kotovsky: Prestaje. rila Prabhupada: Da, osjea potpuno zadovoljstvo. Tako e se predavanje, to mijenjanje, nastaviti u razliitim kategorijama, ali sutina sveg tog predavanja jest predavanje mayi. Zato je u Bhagavad-giti reeno da je sve to predavanje, zanemarivanje Krine, maya. Moete se predati ovome ili onome, ali konano predavanje jest predavanje Krini; onda ete biti sretni. Proces predavanja je prisutan, ali predavanje Krini prua osobi veliko transcendentalno zadovoljstvo. Prof. Kotovsky: Jeste li naili na protivljenje vaim uenjima od strane ortodoksnih hindusa ili brahmana u Indiji? rila Prabhupada: Mi smo ih porazili. Prof. Kotovsky: Aha.
222

rila Prabhupada: Svaki ortodoksni hindus moe doi i izazvati nas, ali mi imamo nae oruje vedske spise. Zato nitko ne dolazi. ak me i kranski sveenici u Americi vole. Kau: Ovi su mladii Amerikanci, krani i idovi, i sada tragaju za Bogom, ali mi ih nismo mogli izbaviti." Priznaju to. Dolaze mi njihovi oevi i roditelji, odaju potovanje i kau: Svamiji, veoma smo sretni to ste doli ovdje da pouavate svjesnost Boga." Tako sam dobro primljen. I u Indiji, budui da pitate za Indiju, sve druge sekte priznaju da su prije mene razni svamiji otili na Zapad, ali nisu uspjeli obratiti nijednu jedinu osobu na svjesnost Krine. Priznaju to. to se mene tie, ja ne pripisujem sebi nikakve zasluge, ali sam uvjeren da je vedsko znanje djelotvorno jer ga predstavljam takvo kakvo jest, bez mijenjanja. To je moje uvjerenje. Ako imate pravi lijek i date ga bolesniku, morate biti sigurni da e ozdraviti. Prof. Kotovsky: Koliko uenika imate u samoj Indiji? Koliko zajednica imate u Indiji? rila Prabhupada: U Indiji? Prof. Kotovsky: Da. rila Prabhupada: U Indiji su mnogi svjesni Kine stotine, tisue, milijuni. O Indiji nema govora. Nema ni jednog hindusa koji nije svjestan Krine. Prof. Kotovsky: Da, razumijem. rila Prabhupada: Vainave. To je vainavski kult. Bili ste u Indiji. Kao to je poznato, tamo ima mnogo milijuna vainava. Na primjer, ovaj gospodin [pokazuje na nazonog Indijca] zapovjednik je zrakoplovne kompanije Air India. Nije moj uenik, ali je vainava, svjestan Krine. Slino tome, u Indiji su milijuni svjesni Krine. ak su i neki muslimani svjesni Krine. Na sveuilitu u Gorakhpuru predaje muslimanski profesor koji je veliki bhakta Gospodina Krine. To je prirodno. U Caitanya-caritamrti reeno je da je svjesnost Krine prisutna svuda, u svaijem srcu. Trebamo je samo probuditi ovim procesom. To je sve. Prisutna je i u vaem srcu. Nije vam strana. Svjesnost Krine prisutna je u svaijem srcu. Ovim je procesom moramo probuditi. To nalikuje izlasku sunca. Ono se ne pojavljuje iznenada,
223

niotkuda. Tu je, ali ujutro izlazi. Slino tome, svjesnost Krine prisutna je svuda, ali je sada na neki nain prekrivena. Ovim se procesom ponovno budi. Prof. Kotovsky: Juer ste doli u Moskvu. Jeste li vidjeli malo grad? rila Prabhupada: Ne, ne zanima me previe razgledanje. Prof. Kotovsky: U svakom sluaju, nije zanimljivo odsjesti u starom hotelu ne vidi se puno ljudi. Odlazite li prekosutra? rila Prabhupada: To mi je plan. Prof. Kotovsky: Odlazite u Sjedinjene Drave ili u Europu? rila Prabhupada: Da, u Europu, Pariz. Odravamo dvije velike sveanosti u Londonu i u San Franciscu. Pripremamo Ratha-yatra festival koija. Taj se festival slavi u Jagannatha Puriju. Jeste li bili u Jagannatha Purlju? Prof. Kotovsky: Da, festival koija odrava se od pradavnih vremena. Veoma stara tradicija. Ogromne koije. rila Prabhupada: Da, sada ga odravamo u zapadnim zemljama, u Londonu i San Franciscu; moda emo ga postupno uvesti i u druge zemlje. Prof. Kotovsky: U Londonu postoji velika indijska zajednica. rila Prabhupada: Ne, ne. To su organizirali Englezi i Amerikanci. Indijske zajednice u Londonu i San Franciscu pokuavaju... znate rije? Sahib? Prof. Kotovsky: [Smije se.] Uvesti zapadnjake nazore. [Obojica se smiju.] Jedan veliki drutveni antropolog na sveuilitu napisao je neto vrlo zanimljivo. On kae da postoje dva procesa proces uvoenja zapadnjakih obiaja meu brahmane, uglavnom vie slojeve, i proces zvan sanskrtizacija, proces usvajanja brahmanskih obreda, od strane takozvanih niih stalea, ak i nedodirljivih. To je veoma zanimljiv proces koji se sada odvija u Indiji, ali poloaj je Indije, naalost, problematian. rila Prabhupada: Problem je to je Indija ni na nebu ni na zemlji". Pokuavaju oponaati zapadnjaki ivot, ali s materijalistike ili tehnike toke gledita, zaostaju stotinu godina.
224

Prof. Kotovsky: Da, u pravu ste, ali to se moe uiniti za Indiju? rila Prabhupada: Iz mog iskustva mogu rei da e irenje duhovnog blaga Indije poveati njezinu slavu. Gdje god idem, ljudi se jo uvijek dive indijskoj kulturi. Ako se ova riznica duhovnog znanja Indije bude pravilno dijelila, barem e ljudi izvan Indije shvatiti da dobivaju neto od Indije. Prof. Kotovsky: Naravno, u pravu ste. Indijsko kulturno naslijee treba svugdje predstaviti, ali na koji bi to nain koristilo samom indijskom narodu? On ivi u Indiji i nema to dobiti od irenja indijskog kulturnog naslijea u svijetu. Indijska sela moraju imati gnojiva, traktore itd. rila Prabhupada: Da, mi se ne protivimo tome. Prof. Kotovsky: Da. Ne mislim da se moete protiviti, ali istodobno, neto se mora uiniti u Indiji. Netko to moe nazvati uvoenjem zapadnjakih obiaja, ali to uvoenje u industrijsko-tehnoloku revoluciju potrebno je na svim poljima indijskog ivota poljoprivredi, industriji itd. rila Prabhupada: Prije nego to je shvatio Bhagavad-gitu, Aruna je bio ratnik i nakon to je shvatio Bhagavad-gitu ostao je ratnik. Mi, stoga, ne elimo mijenjati poloaj. Na primjer, vi ste ugledni profesor. Mi ne kaemo da morate promijeniti svoj poloaj. Doli smo vas uvjeriti u nau filozofiju. To je sve. Aruna je odbio da se bori. Krina, ne elim ubijati svoje roake. Ne elim ovo kraljevstvo." Ali Krina mu je izloio Bhagavad-gitu i na kraju, kad ga je upitao: to si sada odluio?", Aruna je rekao karisye vacanam tava Da, postupit u po Tvojim rijeima." (Bg. 18.72) To znai da se njegova svjesnost promijenila. Bio je ratnik i ostao je ratnik, ali je promijenio svoju svjesnost. Mi elimo to. Ne elimo uznemiriti sadanje stanje drutva. Nismo protiv tehnologije. Ne, ali pokuavamo pomoi ljudima da shvate svjesnost Krine. To je na plan. Prof. Kotovsky: Naravno, krajnji cilj bilo koje svjesnosti jest promijeniti drutvo - uiniti ga boljim. rila Prabhupada: To se zbiva automatski.

225

Prof. Kotovsky: Nisam sretan to je krajnji cilj neuznemiravanje drutva, jer u suvremenom drutvu ima mnogo stvari koje bi trebalo promijeniti svjesnou. rila Prabhupada: Ta pripremna promjena moe se ostvariti slijeenjem pravila strogosti. Na primjer, nemojte uzimati opojna sredstva. Prof. Kotovsky: Uzdravanje od uzimanja opojnih sredstava, jednostavnost itd. rila Prabhupada: Ako netko prihvati ovaj proces... Prof. Kotovsky: Drugi e sami slijediti. rila Prabhupada: itav e se ivot promijeniti, jer ove etiri aktivnosti nedoputen seks, uzimanje opojnih sredstava, jedenje mesa i kockanje predstavljaju velike zapreke za drutveni napredak. Prof. Kotovsky: To e automatski pojednostaviti ivot, jer osoba koja ne odrava nedoputene seksualne odnose i ne uzima opojna sredstva mora voditi jednostavan ivot. rila Prabhupada: Nekidan sam u Bombayu razgovarao s jednim uglednim gospodinom. Rekao sam mu da je Krina rekao: mam hi partha vyapasritya ye 'pi syuh papa-yonayah striyo vaisyas tatha sudras te 'pi yanti param gatim Oni koji uzmu Moje utoite, ak i ako su niska roda ene, vaiye i udre mogu dostii vrhovno odredite." (Bg. 9.32) Zato danas vii stalei hinduskog drutva zanemaruju ovu pouku Bhagavad-gite? Recimo da je netko papa-yonayah, niska roda, Krina Kae da moe dostii vrhovno odredite ako uzme Moje utoite". Zato vii stalei nisu irili ovu poruku kako bi takozvani ljudi niska roda mogli biti uzdignuti? Zato su ih odbacili? Umjesto da prihvate muslimane, Indijci su ih odbacili i sada su se muslimani odvojili. Postali su vjeni neprijatelji Indije. Tako po prvi put pokuavamo uzdignuti ljude na vii poloaj svjesnosti Krine, ak i ako su niska roda. Jer dua je ista. U Vedama
226

je reeno da je dua nedirnuta materijalnom zagaenou; samo je privremeno prekrivena. Taj prekriva trebamo ukloniti. Onda postajemo isti. To je misija ljudskog ivota ukloniti prekriva materijalne okoline, doi do duhovnog razumijevanja i predati se Krini. Onda je ivot savren.

Maleni svijet suvremene znanosti U travnju 1973. godine, za vrijeme duge jutarnje etnje Venecijanskom obalom u blizini Los Angelesa, rila Prabhupada se osvrnuo na suvremenu znanost i znanstvenike. S filozofskom otrinom, dubokom razboritou i razoruavajuom otvorenou, razotkriva ogranienost i neloginost ope prihvaenih znanstvenih teorija o podrijetlu ivota. Meu nazonim uenicima bio je Thoudam Singh, organski kemiar, koji je snimio razgovor. rila Prabhupada: itav svijet znanosti i tehnologije temelji se na pogrenoj ideji da ivot nastaje iz materije. Ne moemo dopustiti da ova besmislena teorija proe bez izazova. ivot ne nastaje iz materije. Materija nastaje iz ivota. To nije teorija, ve injenica. Znanost se temelji na neispravnoj teoriji; stoga su svi njezini prorauni i zakljuci pogreni i ljudi zbog toga pate. Kad se te pogrene teorije suvremene znanosti isprave, ljudi e postati sretni. Zato znanstvenike moramo izazvati i poraziti; inae e zavesti cijelo drutvo. Materija prolazi kroz est stadija promjene: raa se, raste, odrava, stvara popratne proizvode, slabi i umire. Ali ivot unutar materije, duhovna dua, vjean je i ne podlijee takvim promjenama. ivot se naizgled razvija i nestaje, ali, ustvari, samo prolazi kroz ovih est stadija, sve dok ne postane nemogue odravati materijalno tijelo. Tada staro tijelo umire i dua ulazi u novo tijelo. Kad odjea postane stara i iznoena, mijenjamo je. Slino tome, kada jednog dana nae tijelo postane staro i beskorisno, prijei emo u novo tijelo.
227

Krina izjavljuje u Bhagavad-giti (2.13) dehino 'smin yatha dehe kaumaram yauvanam jara/tatha dehantarapraptih: Kao to utjelovljena dua u ovom tijelu neprestano prolazi kroz djeatvo, mladost i starost, tako u trenutku smrti dua prelazi u drugo tijelo." Na drugome mjestu kae (2.18): antavanta ime deha nityasyoktah saririnah. To znai da je samo materijalno tijelo neunitivog i vjenog bia podlono unitenju. Materijalno je tijelo prolazno, ali ivot je unutar tijela nitya, vjean. Prema Vedama, dua u tijelu je deset tisua puta manja od vrha vlasi kose. To znai da je veoma mala, poput atoma. Ali moje tijelo funkcionira zahvaljujui toj atomski sitnoj duhovnoj energiji. Je li to tako teko shvatiti? Pretpostavimo da ovjek smatra sebe veoma snanim. Zato je snaan? Samo zato to se u njemu nalazi duhovna iskra. im duhovna iskra ode. njegovo tijelo umire, a njegova snaga i vitalnost nestaju. Ako znanstvenici tvrde da je materija uzrok i izvor ivota, neka vrate samo jednog mrtvog ovjeka u ivot, ubrizgavajui mu kemikalije. Ali ne mogu to uiniti. Dr. Singh: Znanstvenici ne mogu vidjeti duhovnu duu i stoga sumnjaju u njezino postojanje. rila Prabhupada: Kako je mogu vidjeti? Previe je mala da bi se mogla vidjeti. Tko posjeduje takvu mo opaanja? Dr. Singh: Ipak, Me je opaziti na neki nain. rila Prabhupada: Ako nekome da zrnce smrtonosnog otrova, odmah e umrijeti. Nitko ne moe vidjeti otrov, niti opaziti kako djeluje, ali otrov ipak djeluje. Isto tako, Vede kau da cijelo tijelo funkcionira zato to se u njemu nalazi siuna estica zvana dua. Ako se utipnem, odmah u to osjetiti, jer se moja svjesnost iri po itavoj koi, ali im dua izae iz tijela, kad moje tijelo umre, moe uzeti tu istu kou i rezati je i sjeckati i nitko nee protestirati. Zato je tako teko shvatiti ovu jednostavnu injenicu? Zar to nije otkrivanje duha? Dr. Singh: To je dua, ali to je s Bogom? rila Prabhupada: Prije svega, shvatimo duu. Dua je uzorak Boga. Ako shvaa uzorak, moe shvatiti cjelinu.
228

Ovdje je materija [rila Prabhupada svojim tapom pokazuje na mrtvo drvo]. Nekad su iz ovog stabla rasli listovi i granice. Zato sada ne rastu? Mogu li znanstvenici odgovoriti na to pitanje? Karandhara dasa: Rekli bi da se promijenio kemijski sastav stabla. rila Prabhupada: U redu, ako posjeduju tako napredno znanje o kemiji, moraju pribaviti odgovarajue kemikalije kako bi izazvali ponovni rast grana i listova. Brahmananda Swami: Osoba koja posjeduje znanje mora biti sposobna dokazati svoju teoriju. Trebaju biti sposobni pokazati u svojim laboratorijima da ivot nastaje iz spoja kemikalija. rila Prabhupada: Da, znanstvena se metoda sastoji od promatranja, iznoenja pretpostavki i dokazivanja, ali ovi znanstvenici ne mogu dokazati svoje pretpostavke. Jednostavno promatraju i govore besmislice. Znanstvenici kau da su kemikalije uzrok ivota, ali sve kemikalije koje su bile prisutne kad je drvo bilo ivo jo uvijek su prisutne. I ivotna je energija prisutna. Postoje tisue mikroba u drvetu i svi su oni iva bia. Nitko ne moe tvrditi da u tijelu drveta nije prisutna ivotna energija. Dr. Singh: Ali to je s ivotnom energijom samog drveta? rila Prabhupada: Da, to je razlika. ivotna je sila individualna; individualno ivo je bie, koje je bilo drvo, otilo. Mora biti tako, jer su sve kemikalije potrebne za odravanje ivota jo uvijek prisutne, a drvo je ipak mrtvo. Moemo navesti jo jedan primjer. Pretpostavimo da ivim u stanu i zatim ga napustim. Otiao sam, ali tamo su ostala brojna druga iva bia mravi, pauci itd. Ako odem iz stana, to ne znai da u njemu nitko vie ne moe ivjeti. Druga iva bia i dalje ive tamo. Samo sam ja, individualno ivo bie, otiao. Kemikalije u drvetu nalikuju stanu; samo su sredina u kojoj djeluje individualna sila dua. Zato znanstvenici nikada nee moi proizvesti ivot u kemijskom laboratoriju. Znanstvenici kau da ivot nastaje iz kemikalija, ali pravo pitanje glasi: Iz ega su nastale kemikalije?" Kemikalije
229

nastaju iz ivota, a to znai da ivot posjeduje mistine moi. Na primjer, drvo narane ima mnogo plodova i svaki od njih sadri kemikalije limunsku kiselinu i druge kemikalije. Iz ega su nastale te kemikalije? Oito su nastale iz ivota unutar stabla. Znanstvenicima nije poznato podrijetlo kemikalija. Svoje su istraivanje zapoeli prouavajui kemikalije, ali ne mogu utvrditi njihovo podrijetlo. Kemikalije nastaju iz vrhovnog ivota Boga. Kao to tijelo ivog ovjeka stvara razne kemikalije, vrhovni ivot (Svevinji Gospodin) stvara sve kemikalije koje nalazimo u atmosferi, vodi, ljudima, ivotinjama i zemlji. To je mistina mo. Ako ne prihvatimo postojanje Gospodinove mistine moi, ne moemo rijeiti problem podrijetla ivota. Dr. Singh: Znanstvenici e odgovoriti da ne mogu vjerovati u mistinu mo. rila Prabhupada: Ali moraju objasniti podrijetlo kemikalija. Svatko moe vidjeti da obino drvo stvara mnogo kemikalija; ne mogu to porei. Ali kako ih stvara? Poto znanstvenici ne mogu na to odgovoriti, moraju prihvatiti da ivotna sila posjeduje mistinu mo. Ne mogu objasniti ak ni kako iz mog prsta raste nokat; to je iznad dosega mog uma. Drugim rijeima, moj nokat raste zahvaljujui nepojmljivoj moi, acintya-akti. Ako obino ljudsko bie posjeduje acintya-akti, moemo samo zamisliti kakvu acintya-akti posjeduje Bog. Iako posjedujem iste moi kao Bog, ja mogu stvoriti samo malu koliinu kemikalija, dok On moe stvoriti ogromnu koliinu. To je razlika izmeu Boga i mene. Ja mogu stvoriti malo vode u obliku znoja, ali Bog moe stvoriti mora. Analizirajui jednu kapljicu morske vode moemo stei znanje o kvalitativnoj prirodi mora. ivo je bie sastavni djeli Boga i zato analizirajui iva bia moemo poeti shvaati Boga. Bog posjeduje veliku mistinu mo. Njegova mistina mo djeluje brzo poput elektrinog stroja. Neki elektrini strojevi tako su dobro napravljeni da sav posao obavljaju jednostavno pritiskom na dugme. Slino tome, Bog je rekao: Neka nastane materijalni svijet" i materijalni je svijet bio stvoren. S tog aspekta, prirodne procese nije teko
230

shvatiti. Bog posjeduje tako udesne moi da samom Svojom naredbom moe odmah stvoriti materijalni svijet. Brahmananda Swami: Znanstvenici ne prihvaaju Boga ili acintya-akti. rila Frabhupada: To je njihov nitkovluk. Bog postoji, kao i Njegova acintya-akti. Karandhara dasa: Znanstvenici kau da je ivot stvoren biokemijskim putem. rila Prabhupada: A ja im odgovaram: Zato vi ne stvorite ivot? Ako su vaa biologija i kemija tako napredne, zato onda ne stvorite ivot?" Karandhara dasa: Kau da e u budunosti stvoriti ivot. rila Prabhupada: Kad u budunosti? Ako znanstvenici znaju proces stvaranja, zato sada ne mogu stvoriti ivot? Ako je ivot biokemijskog podrijetla i ako su biolozi i kemiari tako napredni, zato ne mogu stvoriti ivot u svojim laboratorijima? im se postavi ovo presudno pitanje, oni odgovaraju: Uinit emo to u budunosti." Zato u budunosti? To je besmislica. Ne uzdaj se u budunost, bez obzira koliko lijepo izgledala. to je smisao njihovog napretka? Govore besmislice. Karandhara dasa: Oni tvrde da su pred samim stvaranjem ivota. rila Prabhupada: Time samo na drukiji nain kau istu stvar, u budunosti. Moraju priznati da im jo uvijek nije poznato podrijetlo ivota. Budui da oekuju da e u budunosti moi stvoriti ivot, njihovo sadanje znanje mora biti nesavreno. Njihova tvrdnja nalikuje plaanju postdatiranim ekom. Pretpostavimo da ti dugujem deset tisua dolara i kaem: Da, platit u ti cijeli iznos postdatiranim ekom. Je li to u redu?" Ako si inteligentan, odgovorit e mi: Daj mi sada barem pet dolara u gotovini tako da mogu vidjeti neto opipljivo." Slino tome, znanstvenici ne mogu biokemijskim putem proizvesti ak ni vlat trave, a ipak tvrde da je ivot nastao iz materije. Kakva besmislica! Zar nitko u to ne sumnja? Mi moemo dokazati da ivot nastaje iz ivota. Na primjer, otac zane dijete. Otac je iv i dijete je ivo. Ali gdje je njihov dokaz da ivot
231

nastaje iz materije? Mi moemo dokazati da ivot nastaje iz ivota i da je izvorni ivot Krina. Ali kakav dokaz postoji da mrtav kamen raa dijete? Znanstvenici ne mogu dokazati da ivot nastaje iz materije. To ostavljaju po strani, za budunost. Karandhara dasa: Njihov znanstveni integritet temelji se na onome to mogu iskusiti vlastitim osjetilima. rila Prabhupada: Onda pate od onoga to mi nazivamo filozofija doktora apca". Bio jednom jedan abac, koji je sav svoj ivot proveo u bunaru. Jednoga dana posjetio ga je prijatelj i obavijestio o postojanju Atlantskog oceana. to je Atlantski ocean?", upitao je abac iz bunara. Velika vodena povrina", odgovorio je njegov prijatelj. Koliko velika? Dvaput vea od mog bunara?" Oh, ne, mnogo, mnogo vea", odgovorio je njegov prijatelj. Koliko vea? Deset puta?" Tako je abac nastavio raunati. Ali kako je mogao na taj nain shvatiti veliinu ogromnog oceana? Nae sposobnosti, iskustvo i mo spekulacije uvijek su ogranieni. abac je uvijek razmiljao u okvirima svog bunara. Nije mogao drugaije misliti. Slino tome, znanstvenici procjenjuju Apsolutnu Istinu, uzrok svih uzroka, svojim nesavrenim osjetilima i umovima i zbog toga moraju biti zbunjeni. Znanstvenici su poinili najveu greku izabravi induktivni proces kako bi doli do zakljuka. Na primjer, ako znanstvenik eli induktivnim procesom utvrditi je li ovjek smrtan ili ne, mora prouiti svakog ovjeka kako bi otkrio je li jedan moda besmrtan. Znanstvenik kae: Ne mogu prihvatiti pretpostavku da su svi ljudi smrtni. Moda su neki besmrtni. Jo nisam vidio sve ljude. Kako onda mogu zakljuiti da je ovjek smrtan?" To je induktivni proces. U deduktivnom procesu, va otac, uitelj ili guru kau vam da je ovjek smrtan i vi to prihvaate. Dr. Singh: Znai, postoji uzlazni i silazni proces stjecanja znanja? rila Prabhupada: Da. Uzlazni proces nee nikada biti uspjean, jer se temelji na podacima prikupljenim osjetilima, a osjetila su nesavrena. Zato prihvaamo silazni proces.
232

Boga ne moemo spoznati induktivnim procesom. Zato se naziva adhokaja, to znai onaj tko se ne moe spoznati izravnim opaanjem". Znanstvenici kau da nema Boga, jer Ga pokuavaju shvatiti neposrednim opaanjem, ali On je adhokaja. Ne mogu Ga spoznati, jer im nedostaje prava metoda kojom Ga mogu spoznati. Da bi shvatila transcendentalnu znanost, osoba mora prii vjerodostojnu duhovnom uitelju, ponizno ga sluati i sluiti. Gospodin Krina to objanjava u Bhagavad-giti (4.34): tad viddhi pranipatena pariprasnena sevaya. Dr. Singh: Znanstveni asopis po imenu Priroda objavljuje lanke o prirodnim proizvodima poput bilja, cvjetova i minerala, ali u njima se ne spominje Bog, samo priroda. rila Prabhupada: Moemo pravilno primijetiti da priroda stvara biljke, ali moramo se upitati: Tko je stvorio prirodu?" To je prava inteligencija. Dr. Singh: Znanstvenici ne razmiljaju o tome. rila Prabhupada: Onda su budalasti. im govorimo o prirodi, trebamo se pitati: ija priroda?" Na primjer, ja govorim o mojoj prirodi, a vi o svojoj. Stoga, im se spomene priroda, trebamo se upitati: ija priroda?" Priroda znai energija. im govorimo o energiji, moramo prihvatiti postojanje izvora energije. Na primjer, izvor je elektrine energije elektrina centrala. Struja ne nastaje automatski. Moramo izgraditi centralu i generator. Slino tome, u Vedama je reeno da materijalna priroda djeluje pod Krininom kontrolom. Dr. Singh: Znai li to da je znanost poela svoje istraivanje od sredine, a ne od poetka? rila Prabhupada: Da, upravo to. Nije im poznat poetak. Znanstvenici zapoinju svoje istraivanje od jedne toke, ali odakle potjee ta toka? To ne znaju, unato velikom istraivanju. Moramo prihvatiti da je prvobitni izvor Bog, koji u potpunosti posjeduje sve mistine moi i iz koga sve proizlazi. On izjavljuje u Bhagavad-giti (10.8) aham sarvasya prahhavo mattah sarvam pravartate: Ja sam izvor svih duhovnih i materijalnih svjetova. Sve emanira iz Mene." Nai se zakljuci ne zasnivaju na slijepom vjerovanju; oni su
233

potpuno znanstveni. Materija nastaje iz ivota. U ivotu u izvoru postoje neograniena materijalna bogatstva; to je velika tajna kreacije. Suvremeno znanstveno istraivanje nalikuje sankhya filozofiji, koja analizira materijalne elemente. Sankhya znai brojati". Mi smo u izvjesnoj mjeri takoer sankhya filozofi, jer brojimo i analiziramo materijalne elemente: ovo je zemlja, ovo je voda, ovo je zrak, ovo je sunce, ovo je vatra. Tome mogu pribrojiti svoj um, inteligenciju i ego. Meutim, nakon ega ne mogu nastaviti nabrajanje. Ali Krina kae da iznad ega postoji ivotna sila duhovna dua. To je ono to znanstvenici ne znaju. Misle da je ivot samo spoj materijalnih elemenata, ali Krina to porie u Bhagavad-giti (7.5). Apareyam itas tv anyam prakrtim viddhi me param: Osim ove nie energije, postoji Moja via energija." U niu energiju spadaju materijalni elementi, a u viu energija ivo bie. bhumir apo 'nalo vayuh kham mano buddhir eva ca ahankara itiyam me bhinna prakrtir astadha Zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lani ego Moje su odvojene materijalne energije." (Bg. 7.4) Krina u ovom stihu objanjava da vayu (zrak) nastaje iz Njega. Kham (eter) je suptilniji od vayua, um je suptilniji od etera, inteligencija je suptilnija od uma, a dua je suptilnija od inteligencije. Ali znanstvenici to ne znaju. Mogu opaziti samo grubu materiju. Spominju vayu, ali iz ega on nastaje? Iz ega nastaje zrak? Dr. Singh: Ne mogu na to odgovoriti. rila Prabhupada: Ali mi moemo odgovoriti. Mi znamo da zrak nastaje iz khama (etera), eter iz uma, um iz inteligencije, a inteligencija iz Krinine vie energije, duhovne due. Dr. Singh: Da li suvremena sankhya filozofija prouava i niu i viu energiju?
234

rila Prabhupada: Ne. Suvremeni sankhya filozofi ne prouavaju viu energiju. Samo analiziraju materijalne elemente, isto kao znanstvenici. Ni znanstvenici ni sankhya filozofi ne znaju za postojanje duhovne due. Samo analiziraju Krininu materijalnu energiju. Dr. Singh: Analiziraju kreativne materijalne elemente? rila Prabhupada: Materijalni elementi nisu kreativni! Samo je dua kreativna. ivot ne moe biti stvoren iz materije, niti materija moe stvoriti samu sebe. Ti, ivo bie, moe pomijeati vodik i kisik kako bi stvorio vodu, ali sama materija nema stvaralaku mo. Ako bocu vodika stavi pored boce kisika, hoe li se automatski pomijeati, bez tvoje pomoi? Dr. Singh: Nee. Moraju biti pomijeani. rila Prabhupada: Da, potrebna je via energija ivo bie. Kisik i vodik su nia energija, ali kad ih pomijea via energija, postaju voda. Nia energija ne posjeduje mo, ako nije prisutna via energija. Ovo je more [pokazaje na Tihi ocean] mirno i tiho. Ali kada ga via sila zrak uzburka, pojave se veliki valovi. More se ne moe uzburkati bez vie sile. Slino tome, postoji druga sila koja je via od zraka i trea, etvrta, sve dok na kraju ne doemo do Krine, najvie sile. To je pravo istraivanje. Pretpostavimo da vlak upravo kree. Lokomotiva vue za sobom jedan vagon, koji vue drugi vagon, i tako dalje, sve dok itav vlak ne krene, ali lokomotivu je prvobitno pokrenuo strojovoa, ivo bie. Slino tome, Krina prilikom stvaranja daje prvi poticaj. Potom, kroz niz uzastopnih poticaja, nastaje i biva odravana cjelokupna kozmika manifestacija. To je objanjeno u Bhagavad-giti (9.10). Mayadhyaksena prakrtih suyate sa-caracaram: O, Kuntin sine, materijalna priroda djeluje po Mojoj naredbi i stvara sva pokretna i nepokretna bia." U etrnaestom poglavlju (14.4) Krina Kae: sarva-yonisu kaunteya murtayah sambhavanti yah tasam brahma mahad yonir
235

aham bija-pradah pita Sve vrste ivota nastaju raanjem u materijalnoj prirodi, a Ja sam otac koji daje sjeme." Na primjer, ako posijemo sjeme banjana, na kraju e izrasti ogromno drvo i zajedno s njim mnotvo novog sjemenja. Iz svakog sjemena moe izrasti drugo drvo s mnotvom novog sjemenja itd. Tako je Krina prvobitni otac koji daje sjeme. Naalost, znanstvenici opaaju samo izravni uzrok; ne mogu opaziti udaljeni uzrok. Postoje dvije vrste uzroka izravni i neizravni. Krina je opisan u Vedama kao sarvakarana-karanam, uzrok svih uzroka. Onaj tko shvaa uzrok svih uzroka, shvaa sve. Yasmin vijnate sarvam evam vijnatam bhavati: Onaj tko zna prvobitni uzrok samim tim zna kasnije, podreene uzroke." lako znanstvenici tragaju za prvobitnim uzrokom, kada Vede, koje sadre savreno znanje, otkriju izvorni uzrok, ne ele ga prihvatiti. Pridravaju se svog nepotpunog, nesavrenog znanja. Dr. Singh: Znanstvenici su zabrinuti za izvore energije i sada nastoje iskoristiti sunevu energiju za kuhanje, rasvjetu i razne druge svrhe. Nadaju se da e, kada iscrpe sve druge izvore energije, moi koristiti sunevu energiju. rila Prabhupada: To nije nova teorija. Svatko zna da se iz drvea moe dobiti vatra, jer drvee apsorbira sunevu energiju. Ti su znanstvenici siuna stvorenja, ali su veoma ponosni. Ne vjerujemo im, jer govore ono to svi znaju. iz drveta ne moete dobiti vatru im ga posijeete. Mora se osuiti na suncu. Kad apsorbira sunevu energiju, drvo se moe upotrijebiti za vatru. Ustvari, suneva energija sve odrava, ali znanstvenici ne znaju odakle potjee suneva energija. U Bhagavad-giti (15.12) Krina kae: yad aditya-gatam tejo jagad bhasayate 'khilam yac candramasi yac cagnau tat tejo viddhi mdmakam

236

Svjetlost Sunca, koja raspruje tamu cijeloga svijeta, potjee od Mene. Svjetlost Mjeseca i vatre takoer potjeu od Mene." Nadalje, Krina kae jyotisam ravir amsuman: Meu svjetleim nebeskim tijelima Ja sam blistavo sunce." (Bg. 10.21) U jedanaestom poglavlju Bhagavad-gite Aruna kae Krini sasi-surya-netram: Sunce i Mjesec Tvoje su velike, neograniene oi." To je znanje sadrano u Bhagavad-giti, ali znanstvenici ga ne mogu stei svojom spekulacijom. Mogu li? Dr. Singh: To nije mogue. rila Prabhupada: Kakvo je njihovo znanje? Spisi kau da ne biste mogli shvatiti Boga ak ni kad biste izbrojili sva zrnca pijeska na Zemlji. Sve to materijalno brojanje ne znai da imate sposobnost shvatiti neogranieno. Ali oni ne mogu u potpunosti izbrojiti ak ni materijalne stvari. Zato su znanstvenici tako ponosni na svoju energiju i sposobnosti? Nemaju znanje ak ni o materijalnim stvarima, a da ne govorimo o duhovnim. to se tie znanstvenika i drugih ivih bia, njihovo je znanje ogranieno, ali Krinino znanje nije. Ako primimo znanje od Krine, to je znanje savreno. Iz spisa saznajemo da u oceanu postoji 900.000 vrsta ivota. Podaci iz spisa su toni, jer potjeu od Krine. Krina kae: Kao Svevinja Boanska Osoba, Ja znam sve to se dogodilo u prolosti, sve to se dogaa u sadanjosti i sve to e se dogoditi u budunosti." (Bg. 7.26) Dr. Singh: Znanje moramo primiti od vrhovnog poznavatelja. rila Prabhupada: Da bismo stekli savreno znanje, moramo prii nadreenoj osobi, guruu. Moemo pokuati stei znanje o nekom predmetu itajui knjige kod kue, ali ako odemo na fakultet i priemo profesoru, moemo bolje nauiti taj predmet. Na slian nain moramo prii guruu. Naravno, ako naiemo na lanoga gurua, nae e znanje biti lano, ali ako je na guru savren, nae je znanje savreno. Mi prihvaamo Krinu kao svoga gurua. Ako je Njegovo znanje savreno, nae je znanje takoer savreno. to se nas tie, mi ne moramo biti savreni, ali ako primimo znanje
237

od savrenog bia, nae je znanje savreno. Ne moemo rei da smo na temelju prouavanja cijelog oceana doli do zakljuka da u njemu ivi 900.000 vrsta ivota. Ne, mi izjavljujemo da smo prihvatili taj podatak iz spisa i zato je savren. To je vedski proces. Znanstvenik moe vriti opsena istraivanja, ali bez obzira na njegovu veliinu, njegova su osjetila nesavrena. Zato ne moe posjedovati savreno znanje. Kakva je vrijednost naih oiju? Ne moemo vidjeti bez suneva svjetla, niti moemo vidjeti male stvari bez mikroskopa. Nae su oi nesavrene i instrumenti koje su nae oi izumile takoer su nesavreni. Kako onda moemo stei savreno znanje? Budui da je ivo bie ogranieno, njegovo je znanje ogranieno. Dijete moe znati da su dva i dva etiri, ali kad govori o vioj matematici, ne shvaamo ga ozbiljno. Osjetila kojima znanstvenici stjeu znanje su ograniena i nesavrena i zato je njihovo znanje ogranieno i nesavreno. U svom neznanju mogu tvrditi da znaju sve, ali to je besmislica. Slijepac moe voditi drugog slijepca, ali to im to vrijedi kad obojica padaju u jarak? Zakoni prirode vezuju nam ruke i noge, ali unato tome mislimo da moemo slobodno spekulirati. To je iluzija. Premda su uvjetovani brojnim zakonima prirode, nitkovi misle da su slobodni, ali ako se pojavi oblak, ne mogu vidjeti sunce. Kakvu mo gledanja posjedujemo? Samo kad nam zakoni prirode to omogue, moemo vidjeti. Pokuse moemo vriti samo u odreenim uvjetima, a ako oni nisu povoljni, nai eksperimenti ne uspijevaju. Zato smo, onda, tako ponosni na eksperimentalno znanje? Zato eksperimentirati? Sve je ve tu. Suneva energija koju nam je Bog dao je tu. to jo trebamo znati? Toliko mnogo jabuka pada sa stabla. emu dalje objanjavati zakon gravitacije? Ustvari, znanstvenicima nedostaje zdrav razum. Zanimaju ih samo znanstvena" objanjenja. Tvrde da zakon gravitacije djeluje samo pod odreenim uvjetima, ali tko je stvorio te uvjete? Kad se Krina pojavio kao Gospodin Ramaandra, bacio je kamenje u vodu i ono je
238

plutalo. Zakon gravitacije nije djelovao u tom sluaju. Prema tome, zakon gravitacije djeluje samo po naredbi Svevinjega Gospodina. Sam po sebi nije konaan. Kralj moe donijeti zakon, ali ga odmah moe i promijeniti. Konani zakonodavac je Krina i zakon e djelovati samo po Njegovoj volji. Znanstvenici pokuavaju objasniti Boju volju na toliko mnogo naina, ali poto su uvjetovani mayom, iluzijom, mogu samo govoriti kao osoba koju progone duhovi. Recite mi kako znanstvenici objanjavaju raznolikost drvea? Karandhara dasa: Kau da priroda mutira i stvara te raznolikosti. rila Prabhupada: To onda mora biti volja prirode Ali kava je to volja? Ima li zemlja ikakvu volju? Karandhara dasa: Veoma su neodreeni kad je to u pitanju. rila Prabhupada: To znai da nemaju savreno znanje. Ne znaju da iza prirode stoji Krinina volja. Dr. Singh: Oni objanjavaju da je kemijski sastav razliitih biljaka razliit. rila Prabhupada: To je u redu, ali tko je stvorio sve te kemijske sastave? im kaete kemijski sastav", potreban vam je Bog. Karandhara dasa: Oni kau da nema potrebe za Bogom, jer ako pomijeate dvije kemikalije... rila Prabhupada: Bog ili ne, mora postojati neka volja. Mora postojati neka svjesnost. Dvije se kemikalije spoje i stvore to i to. Tko ih je pomijeao? Svjesnost je prisutna. Ta je svjesnost Krina. Svjesnost je prisutna svuda i im je prihvatite, morate prihvatiti svjesnost kao osobu. Zato govorimo o svjesnosti Krine. Bhagavad-gita izjavljuje da je svjesnost sveproimajua. Vi moete imati svjesnost i ja je mogu imati, ali postoji druga, sveproimajua svjesnost. Moja je svjesnost ograniena na moje tijelo, a vaa na vae tijelo, ali postoji druga svjesnost, koja je u vama, u meni, u svima. To je svjesnost Krine. Ustvari, sve je u svijetu relativno. To je znanstvena injenica. Nae tijelo, ivot, inteligencija i sve drugo je relativno. Nama se moe initi da ivot mrava traje vrlo
239

kratko, ali za mrava on traje oko stotinu godina. Tih je stotinu godina relativno u odnosu na tijelo. Slino tome, Brahma, koji s naeg stajalita ivi neobino dugo, ivi samo stotinu godina s njegovoga gledita. To je relativnost. Karandhara dasa: To znai da se relativnost temelji na naem osobnom stanju. rila Prabhupada: Da. Zato se kae da je hrana za jednoga otrov za drugoga. Ljudi ne mogu ivjeti na Mjesecu i zato misle da nijedno drugo ivo bie ne moe ivjeti na Mjesecu. Svatko razmilja na relativan nain, u svojim okvirima. To je smisao ablje filozofije". abac uvijek misli o svemu u odnosu na svoj bunar. Ne moe zamisliti Atlantski ocean, jer je iskusio jedino svoj bunar. Bog je velik, ali mi razmiljamo o Njegovoj veliini u svojim okvirima, u okvirima relativne veliine. Neki se kukci raaju nou, rastu nou, raaju djecu nou i umiru nou. Nikad ne vide sunce. Zato zakljuuju da dan ne postoji. Kad biste kukca zapitali postoji li jutro, on bi rekao: Jutro ne moe postojati." Slino tome, kad ljudi proitaju u spisima podatak o Brahminom dugom ivotnom vijeku, ne vjeruju. Kau: Kako itko moe ivjeti tako dugo?" U Bhagavad-giti (8.17) Krina kae: sahasra-yuga-paryantam ahar yad brahmano viduh ratrim yuga-sahasrantam te 'ho-ratra-vido janah Po ljudskom proraunu, Brahmin dan traje tisuu milenija, a toliko traje i njegova no. Po ovim proraunima, Brahma ivi mnogo trilijuna godina. Ne moemo u to vjerovati, iako spisi pruaju svjedoanstva. Drugim rijeima, zakljuujemo da su Krinine tvrdnje besmislene, a nae autoritativne. ak i veliki uenjaci izjavljuju da su sve izjave spisa umne spekulacije. Iako nisu nita drugo do nitkovi, predstavljaju se kao veliki uenjaci. Pokuavaju opovrgnuti ili porei Boje izjave u razotkrivenim svetim spisima, pretpostavljajui tako svoj poloaj Bojem
240

poloaju. Na taj nain mnotvo budala u liku uenjaka, znanstvenika i filozofa zavode itav svijet. Dr. Singh: Naravno, toliko se pie o Darwinovoj teoriji. U svakoj knjinici postoje stotine knjiga o njegovim teorijama. rila Prabhupada: Da li ih prihvaaju ili odbacuju? Dr. Singh: Uglavnom ih prihvaaju, ali neki ih jako kritiziraju. rila Prabhupada: Darwin govori o evoluciji ivotnih vrsta, ali nema pravo znanje o duhovnoj evoluciji. Ne zna nita o napredovanju duhovne due od niih do viih oblika ivota. Tvrdi da je ovjek nastao od majmuna, ali moemo vidjeti da majmuni nisu izumrli. Ako je majmun ovjekov neposredni predak, zato majmuni jo uvijek postoje? Dr. Singh: Darwin kae da vrste nisu stvorene neovisno, ve potjeu jedna od druge. rila Prabhupada: Ako nema govora o neovisnosti, kako moe nesuvislo poeti s odreenom vrstom? Mora objasniti kako su nastale prvobitne vrste. Karandhara dasa: Znanstvenici tvrde da je Zemlja stvorena bioloko-kemijskim procesom. Ne ele pouavati da je Bog stvorio Zemlju, jer misle da e ih svi smatrati budalama. rila Prabhupada: Ako su njihova biologija i kemija tako napredne, zato ne stvore neto? Tvrde da e moda stvoriti ivot u budunosti, ali zato u budunosti? ivot je ve stvoren. Da li se znanost temelji na budunosti? Ne smijemo vjerovati budunosti, koliko god lijepo izgledala. Svatko misli da e budunost biti veoma lijepa, ali tko nam to jami? Moraju priznati da ne znaju to je istina. Svojim biolokim ili kemijskim eksperimentima ne mogu proizvesti ak ni vlat trave, a ipak tvrde da je svijet stvoren kemijskim ili biolokim putem. Zato nitko ne dovodi u pitanje sve te besmislice? Dr. Singh: Analizirajui podrijetlo ivota, zakljuuju da je sve nastalo iz materije. Drugim rijeima, iva materija nastaje iz neive materije. rila Prabhupada: Iz ega sada nastaje iva materija? Je li u prolosti nastala iz neive materije, a danas ne nastaje? Iz
241

ega nastaje mrav? Da li se materijalizira iz zemlje? ak ni mrav ne nastaje iz nepokretne materije. Kakav dokaz imaju za takvu teoriju? Darwin tvrdi da u dalekoj prolosti nije postojao nijedan inteligentan ovjek i da je ovjek jednostavno nastao od majmuna. Ako u prolosti nije postojao nijedan inteligentan mozak, kako su napisani vedski spisi prije mnogo tisua godina? Kako objanjavaju postojanje mudraca poput Vyasadeve? Dr. Singh: Nemaju nikakvo objanjenje. Jednostavno kau da su to nepoznati umski mudraci. rila Prabhupada: Vyasadeva im je moda nepoznat, ali je ipak postojao. Odakle mu takva inteligencija? Moda je vama ili meni nepoznat, ali njegovo je djelo tu, njegova je filozofija tu, njegov jezik, pjesnitvo i izraajna snaga su tu. Ne morate poznavati osobu, ali moete shvatiti njezinu inteligenciju. Dr. Singh: Zar sve razliite vrste ivotinja ne postoje od poetka? rila Prabhupada: Da. Bhagavad-gita potvruje istodobno stvaranje. Sve razliite vrste ivotinja, ljudi i polubogova postoje od poetka. ivo bie eli odreenu vrstu tijela i Krina mu ga daje. Ima odreenu vrstu elja i zato dolazi u dodir s odreenim odlikama materijalne prirode. U skladu s tim, dobiva odreenu vrstu tijela. Psiholoke funkcije uma, miljenje, osjeanje i htijenje, odreuju vrstu tijela i stanje u koje ivo bie biva stavljeno. Proces evolucije postoji, ali to nije evolucija ivotnih vrsta. Jedna vrsta ivota ne razvija se iz druge, jer Krina kae: avyaktad vyaktayah sarvah prabhavanty ahar-agame ratry-agame praliyante tatraivavyakta-samjnake Na poetku Brahmina dana sva se iva bia oituju iz neoitovanog stanja i, kada padne no, ponovno se stapaju s neoitovanim." (Bg. 8.18)
242

Evolucija je duhovna evolucija individualnog ivog bia kroz razliite vrste ivota. Ako ue u tijelo ribe, mora se podvri procesu evolucije korak po korak. Ako netko padne s vrha stuba, mora se ponovno popeti evolucijskim stubama korak po korak. Naravno, znanstvenici su toliko zauzeti svojim istraivanjima da to ne mogu shvatiti. Kad im kaete da e u sljedeem ivotu postati drvo, misle da govorite gluposti. Uostalom, to se moe saznati istraivanjem? Kad je poznat uzrok svih uzroka, sve postaje poznato i nita ne ostaje nepoznato. U Vedama je reeno: yasmin vijnate sarvam evam vijnatam bhavati. Onaj tko je spoznao Apsolutnu Istinu spoznaje sve druge istine, ali ako nije spoznao Apsolutnu Istinu, nema znanje. Osoba ne mora biti znanstvenik ili filozof, ali moe izazvati svakoga i otvoreno govoriti ako zna samo jedno Krinu. Suvremena je civilizacija tako ponosna na svoju neovisnost, ali zapravo toliko ovisi o nafti. Kad iscrpe izvore nafte, to e onda uiniti ti lupeki znanstvenici? Ne mogu nita uiniti. Neka pokuaju stvoriti naftu u svojim epruvetama, dovoljno nafte za odravanje svoje civilizacije. Danas u Indiji vlada nestaica vode. to znanstvenici mogu poduzeti? Mogu znati kemijski sastav vode, ali je ne mogu proizvesti za vrijeme velike sue. Potrebna im je pomo oblaka, kojima upravlja Bog. Ustvari, ne mogu uiniti nita. Otili su na Mjesec, ali uza sav svoj napor donijeli su malo praine i kamenja. Nitkovska vlada namee poreze i nepotrebno troi novac. To je njihova inteligencija. Drava magaraca, to je sve. Politiari nemaju suosjeanja ili samilosti. Ne razmiljaju da teko zaraeni novac dolazi od ljudi i troe ga aljui velike rakete na druge planete. Samo obeavaju da e donijeti jo vie praine. Prvo donesu aku praine i potom obeavaju da e donijeti tone praine. to je smisao svega toga? Karandhara dasa: Vjeruju da na Marsu ima ivota. rila Prabhupada: Vjerovali ili ne, kakva je korist od toga? Ono to znamo jest da ovdje ima ivota. Znaju to, ali ipak ratuju i ubijaju ivot. Ovdje je ivot. Ovdje je ljudsko bie. ivot je nedvojbeno ovdje, ali oni su zauzeti pokuajima
243

unitavanja ivota svojim velikim bombama. To je njihov znanstveni napredak. Dr. Singh: Iz radoznalosti ele saznati to se dogaa na drugim planetima. rila Prabhupada: To znai da zbog svoje djetinjaste radoznalosti troe toliko mnogo novaca. Mogu troiti toliko novaca kako bi zadovoljili svoju radoznalost, ali kad ih siromane zemlje zamole za pomo, kau da nemaju novaca. Ponose se svojim odlaskom na Mjesec, ali zato ne ele saznati kako mogu otii na Krinin planet, Goloka Vrndavanu? Kad bi otili tamo, sva bi njihova radoznalost bila zadovoljena. Saznali bi da iznad ove nie energije postoji via, duhovna energija. Materijalna energija ne moe djelovati neovisno. Mora joj se pridruiti duhovna energija. Materijalni elementi ne nastaju sami. Dua je ta koja stvara. Moemo pokuati napraviti neto od materije, ali materija ne stvara sama sebe. Vodik i kisik doi e u dodir samo kad ih pokrene via energija. Samo budale mogu oekivati da cijela kozmika manifestacija, koja nije nita drugo do materija, sama nastane. Moemo imati lijep auto, ali bez vozaa, kakva je korist od njega? Stroj nee raditi sve dok ga ovjek koji zna na njemu raditi ne pokrene, sve dok ne pritisne gumb. Slino tome, bez vie energije, materijalna energija ne moe djelovati. Ovom udesnim kozmikim oitovanjem upravlja via energija. To je znanje izloeno u spisima, ali ljudi u njega ne vjeruju. Sve je vlasnitvo Boga, ali ljudi tvrde da pripada njima ili njihovoj zemlji. Sada govore o problemu prenapuenosti, ali injenica je da nas Bog opskrbljuje u dovoljnoj mjeri. Ima dovoljno zemlje i dovoljno hrane, kad bi se pravilno iskoristile. Ljudi umjetno stvaraju probleme, a znanstvenici im pomau, dajui im brojna sredstva za unitavanje. Jednostavno ohrabruju nitkove i lupee koji pokuavaju iskoristiti Boju imovinu. Ako pomognete ubojici ili lopovu, i sami postajete kriminalac. Zar nije tako? U svijetu ima toliko mnogo problema, jer znanstvenici pomau lopovima i nitkovima. Zato su svi oni kriminalci. Stena eva sah. Onaj tko ne priznaje Gospodinovo pravo vlasnitva je lopov.
244

Mi pokuavamo urazumiti sve te nitkove. To je naa misija. Sada moramo pronai pravi nain. Nitkovi pate, ali kao Boji sinovi ne bi trebali patiti. Ne znaju za postojanje Boga ili sree. Ne znaju nita o blaenstvu i vjenom ivotu. Vre brojna istraivanja i ive pedeset, ezdeset ili sedamdeset godina. Ne znaju to e se nakon toga dogoditi. Ne znaju da je ivot vjean. Ustvari, njihov poloaj nalikuje poloaju ivotinje. ivotinja ne zna to se dogaa nakon smrti, niti razmilja o smrti. Ne zna zato je ovdje, niti zna vrijednost ivota. Pod utjecajem maye, jednostavno jede, spava, brani se, razmnoava i umire. To je sve. Ljudi tako naporno rade, ali radi ega? Kau da se teko bore kako bi opskrbili sljedeu generaciju, ali opskrbili za to? Na to ne mogu odgovoriti. Ovaj pokret svjesnosti Krine namijenjen je pruanju pravog smisla ivota stavljajui Krinu, Boga, u sredite svega. Zato bi znanstvenici za vlastito dobro trebali shvatiti ovaj vani pokret.

VII: Istraivanje duhovnih granica rila Prabhupada stie u Ameriku Nekoliko godina nakon rila Prabhupadinog dolaska u Ameriku, jedan je uenik otkrio dnevnik koji je rila Prabhupdda vodio tijekom putovanja u Ameriku na parobrodu Jaladuta. U njemu se nalazila pjesma na bengaliju, pisana rukom, koju je rila Prabhupada napisao na palubi broda prilikom pristajanja u bostonsku luku. Pjesma predivno izraava rila Prabhupadine prve dojmove o zapadnoj civilizaciji i otkriva njegovu iskrenu odlunost da promijeni svijest Amerike. 1

245

Dragi moj Gospodine Krina, tako si ljubazan prema ovoj beskorisnoj dui, ali ne znam zato si me doveo ovdje. Sada moe uiniti sa mnom to god eli. 2 Pretpostavljam da ovdje ima neki zadatak za mene. Zato bi me, inae, doveo na ovo uasno mjesto? 3 Veina ovdanjeg stanovnitva prekrivena je materijalnim gunama neznanja i strasti. Zaokupljeni materijalnim ivotom, misle da su vrlo sretni i zadovoljni i zato nemaju ukus za transcendentalnu poruku Vasudeve. Ne znam kako e je moi shvatiti. 4 Ali znam da Tvoja bezuzrona milost sve moe uiniti moguim, jer si Ti najvei mistik. 5 Kako e shvatiti drai predanog sluenja? O, Gospodine, jednostavno se molim za Tvoju milost kako bih ih mogao uvjeriti u Tvoju poruku. 6 Sva se iva bia po Tvojoj volji nalaze pod kontrolom iluzorne energije i zato, ako eli, po Tvojoj volji mogu biti osloboena okova iluzije. 7 elio bih da ih izbavi. Samo ako Ti eli da budu izbavljena, moi e shvatiti Tvoju poruku.
246

8 Rijei rimad-Bhagavatama Tvoja su inkarnacija. Ako ih razborita osoba ponizno slua bez prestanka, moi e shvatiti Tvoju poruku. 9 U rimad-Bhagavatamu (1.2.17-21) je reeno: ri Krina, Boanska Osoba, Paramatma (Nad-dua) u srcu svih ivih bia i dobroinitelj iskrenog bhakte, proiava od elje za materijalnim uivanjem srce bhakte koji uiva u Tvojim porukama, besprijekornim kad se pravilno sluaju i pjevaju. Zahvaljujui redovitom sluanju Bhagavatama i sluenju istog bhakte sve to uznemiruje srce bit e gotovo u potpunosti uniteno, a predano sluenje slavnoga Gospodina, koji se velia transcendentalnim pjesmama, bit e utemeljeno kao neopoziva injenica. Kad se sluenje s ljubavlju ukorijeni u srcu, iz srca e nestati gune strasti i neznanja (rajas i tamas), pouda i elja (kama). Tada bhakta, utemeljen u vrlini, postaje sretan. Utemeljen u guni vrline i pomlaen sluenjem Gospodina s ljubavlju, dostie osloboenje od dodira s materijom (mukti) i stjee nauno znanje o Boanskoj Osobi. Tako vorovi u srcu i sve bojazni bivaju sasjeeni. Lanac plodonosnih djelatnosti (karma) biva prekinut kad vidi jastvo kao gospodara. 10 Oslobodit e se utjecaja guna strasti i neznanja i tako e iz srca nestati sve to je nepovoljno. 11 Kako im mogu objasniti ovu poruku svjesnosti Krine? Veoma sam nesretan, nesposoban i pao. Zato mi, molim Te,
247

podari blagoslov da ih mogu uvjeriti, jer sam nemam mo da to uinim. 12 O, Gospodine, na neki si me nain doveo ovdje da govorim o Tebi. Sada je na Tebi, Gospodine moj, da mi podari uspjeh ili neuspjeh, kako eli. 13 O, duhovni uitelju svih svjetova! Ja mogu samo ponavljati Tvoju poruku. Stoga, ako eli, moe moju mo govora uiniti razumljivom za njih. 14 Samo zahvaljujui Tvojoj bezuzronoj milosti moje e rijei postati iste. Kada ova transcendentalna poruka prodre u njihova srca, siguran sam da e osjetiti radost i tako se osloboditi sve nesree u ivotu. 15 O, Gospodine, ja sam lutka u Tvojim rukama. Zato, ako si me doveo ovdje da pleem, neka pleem, neka pleem, o Gospodine, neka pleem po Tvojoj elji. 16 Nemam ni predanosti, ni znanja, ali imam vrstu vjeru u Krinino sveto ime. Nazvali su me Bhaktivedanta i sada, ako eli, moe ostvariti pravu svrhu Bhaktivedante. najnesretniji, beznaajni prosjak A.C. Bhaktivedanta Swami, na palubi broda Jaladuta, Commonwealth Pier, Boston, Massachusetts, SAD
248

18. rujna 1965.

Izgradite svoj narod na duhovnom temelju Zamoljen da govori na sveuilitu u Nairobiju u rujnu 1972. godine, rila Prabhupnda se obratio velikom skupu studenata i vladinih slubenika u studentskoj dvorani Taifla. U svom predavanju, savjetovao je graanima kenijske drave u razvoju: ... Molim vas, razvijajte se duhovno, jer je duhovni razvoj pravi razvoj. Nemojte oponaati Amerikance i Europljane, koji ive poput maaka i pasa. Atomska je bomba ve tamo i im izbije sljedei rat, svi njihovi neboderi i sve drugo bit e uniteno..." Dame i gospodo, zahvaljujem vam to ste se ljubazno odazvali pozivu da prisustvujete ovom skupu namijenjenom irenju svjesnosti Krine. Pokret svjesnosti Krine pokuava dovesti ljudsko drutvo do toke na kojoj svaiji ivot moe postati uspjean. Tema o kojoj emo danas govoriti je pravi smisao ljudskog ivota. Mi nastojimo pouiti itav svijet o smislu ljudskog ivota. Ljudski oblik ivota dobiva se nakon mnogo milijuna godina evolucije. Trebamo imati na umu da prema Padma Purani postoji 8.400.000 vrsta ivota. ivot poinje s vodenim ivotinjama, jer iz vedske knjievnosti saznajemo da je na poetku stvaranja cijeli planet bila uronjen u vodu. Ovaj materijalni svijet sastoji se od pet grubih elemenata zemlje, vode, vatre, zraka i etera. Osim njih, postoje tri suptilna elementa um, inteligencija i ego. Iza tih zavjesa, nalazi se duhovna dua, koju prekriva tih osam elemenata. Taj podatak nalazimo u Bhagavad-giti. Ljudska bia nisu jedina iva bia koja imaju duhovnu duu. Svi smo mi duhovne due zvijeri, ptice, gmizavci, kukci, drvee, biljke, vodene ivotinje itd. Duhovna je dua prekrivena razliitom odjeom, kao to neki od vas nose bijelu odjeu, neki zelenu, a neki crvenu. Ali nas ne zanima
249

odjea; nas zanimate vi kao duhovne due. U Bhagavad-giti (5.18) je reeno: vidya-vinaya-sampanne brahmane gavi hastini suni caiva svapdke ca panditah sama-darsinah Ponizni mudraci, zahvaljujui istinskom znanju, vide jednakim oima uena i plemenita brahmanu, kravu, slona, psa i ovjeka koji jede pse." Mudrac ne pravi nikakvu razliku na temelju boje, inteligencije ili vrste. Svako ivo bie vidi kao malu esticu duhovne due. Reeno je: kesagra-sata-bhagasya satamsah sadrsatmakah jivah suksma-svarupo 'yam sankhyatito hi cit-kanah Postoji bezbroj estica duhovnih atoma koji su deset tisua puta manji od vrha vlasi kose." Budui da nemamo instrument kojim bismo mogli izmjeriti veliinu duhovne due, ona se mjeri na ovaj nain. Drugim rijeima, dua je toliko mala da je manja od atoma. Ta je siuna estica u vama, u meni, u slonu, u ogromnim ivotinjama, u ljudima, u mravu, u drvetu, svuda. Meutim, znanost ne moe procijeniti veliinu due, kao to lijenici ne mogu pronai duu u tijelu. Zbog toga materijalistiki znanstvenici zakljuuju da dua ne postoji, ali to nije tono. Dua postoji. ivo se tijelo razlikuje od mrtvoga po prisutnosti due. im dua napusti tijelo, tijelo umire. Nema nikakvu vrijednost. Svaki znanstvenik i filozof, bez obzira na svoju veliinu, mora priznati da tijelo umire im dua napusti tijelo. Postaje bezvrijedno i mora se baciti. Trebamo pokuati to shvatiti; dua je dragocjena, ne tijelo. Seljenje due objanjeno je u Bhagavad-giti (2.22):
250

vasamsi jirnani yatha vihaya navani grhnati naro 'parani tatha sarirani vihaya jirnany anyani samyati navani dehi Kao to osoba oblai novu odjeu, ostavljajui staru, dua prihvaa nova materijalna tijela, naputajui stara i beskorisna." Kad odijelo postane staro, odbacujemo ga i uzimamo drugo. Slino tome, dua mijenja odjeu po svojoj elji. Kao sastavni djeli Boga, dua posjeduje boanske odlike. Bog je vrhovna volja, vrhovna mo i vrhovno neovisno bie, a mi, kao Njegovi sastavni djelii, posjedujemo sve te odlike u siunoj mjeri. Imamo volju, misli, osjeaje i elje. U Vedama je reeno da je Bog vrhovna ivotna sila (cetanas cetananam). On opskrbljuje sva iva bia svime to im je potrebno. Postoji bezbroj ivih bia; nema kraja njihovom broju. Meutim, Bog je jedan. On je iv, kao i mi, ali mi smo siuni djelii te ivotne sile. Na primjer, estica zlata iste je prirode kao rudnik zlata. Ako kemijski analiziramo kapljicu vode, u njoj emo nai sve sastojke koji se mogu nai u ogromnom oceanu. Isto tako, mi se, kao sastavni djelii Boga, ne razlikujemo od Njega. Ta boanska estica, dua ili ivotna sila, seli se iz tijela vodenih ivotinja u tijela drvea i biljaka, zatim u tijela kukaca i gmizavaca i potom u tijela ptica i zvijeri. Darwinova teorija o evoluciji samo djelomino objanjava seljenje due. Darwin je jednostavno uzeo podatke iz vedskih spisa, ali nije imao predodbu o dui. Za razliku od Darwinove teorije, vedski spisi objanjavaju da se dua seli iz tijela vodenih ivotinja u tijela biljaka i drvea, zatim u tijela kukaca, ptica, ivotinja i ljudi, a unutar ljudskog ivota napreduje od neciviliziranog do civiliziranog ivota. Civilizirani ivot ljudskog bia predstavlja vrhunac evolucije. Tu je raskrije: s te toke moemo ponovno skliznuti u kruni proces evolucije ili se moemo uzdignuti na nivo pobona ivota. Izbor je na nama. Na to ukazuje Bhagavad-gita.
251

U ljudskom obliku ivota svijest je razvijena; zato ne bismo trebali protratiti svoj ivot poput maaka, pasa i svinja. To je uputa. Premda je ovo tijelo unitivo, kao i tijelo psa ili make, u njemu moemo dostii najvie savrenstvo. U tome je razlika. Mi smo sastavni djelii Boga, ali na neki smo nain pali u ovo materijalno stanje ivota. Sada moramo evoluirati na takav nain da se moemo vratiti kui, Bogu. To je najvie savrenstvo. Osim ovog svijeta, postoji drugi, duhovni svijet. U Bhagavad-giti (8.20) je reeno: paras tasmat tu bhavo 'nyo 'vyakto 'vyaktat sanatanah yah sa sarvesu bhutesu nasyatsu na vinasyati A ipak, postoji druga, neoitovana priroda, vjena i transcendentalna prema ovoj oitovanoj i neoitovanoj materiji. Ta vrhovna priroda nikada ne biva unitena. Kada sve u ovom svijetu bude uniteno, taj dio ostaje takav kakav jest." U materijalnoj prirodi, sve se stvara, ostaje neko vrijeme, proizvodi popratne proizvode, slabi i na kraju nestaje. Naa su tijela stvorena u odreenom trenutku spolnim odnosom. Sjeme oca emulgira i poprima oblik zrna graka, a ivo bie ili dua uzima utoite u tom obliku. Uzevi tako utoite, razvija ruke, noge, oi itd. Taj se razvoj dovrava u sedmome mjesecu, a u devetome ljudsko bie izlazi iz maternice. Dijete se razvija zbog prisutnosti due. Ako dua nije prisutna, nema razvoja i dijete se raa mrtvo. Moemo uzeti mrtvo tijelo i sauvati ga u kemikalijama, ali ono se nee razviti. Razvoj predstavlja promjenu tijela. Svi smo imali tijela beba, ali ta tijela vie ne postoje. Tijelo bebe razvija se u tijelo djeteta, tijelo djeteta u tijelo djeaka, tijelo djeaka u tijelo mladia, a tijelo mladia u tijelo starca. Na kraju, tijelo potpuno nestaje. Cjela kozmika manifestacija, ogromni oblik ovog materijalnog svijeta, takoer podlijee tom procesu. Stvara se u odreenom
252

trenutku, razvija, odrava i u odreenom trenutku unitava. To je priroda materijalnog svijeta. Oituje se u odreeno vrijeme i ponovno iezava (bhutva bhutva pralayate). Rije bhava znai priroda". Osim ove, postoji druga, vjena priroda, koja nikad ne biva unitena. Kao jive, duhovne due, mi smo takoer vjeni. To je potvreno u Bhagavad-giti (2.20): na jayate mriyate va kadacin nayam bhutva bhavita va na bhuyah ajo nityah sasvato 'yam purano na hanyate hanyamane sarire Dua se nikada ne raa niti umire. Nije nastala, ne nataje i nee nastati. Neroena je, vjena, uvijek postojea, i prvobitna. Nije ubijena kada je tijelo ubijeno." Kao to se Bog ne raa niti umire, mi, duhovne due, ne raamo se niti umiremo, ali kako mislimo ja sam ovo tijelo", smatramo da se raamo i umiremo. Takvo se razmiljanje naziva maya, iluzija. im se oslobodimo tog iluzornog poistovjeivanja due s tijelom, dostiemo nivo zvan brahma-bhuta. Kad osoba spozna aham brahmasmi, ja nisam ovo tijelo, ja sam duhovna dua, sastavni djeli Vrhovnog Brahmana", dostie spoznaju Brahmana. im spozna Brahman, postaje sretna. Zar nije tako? Ako jasno shvatite da se ne raate i ne umirete, da ste vjeni, zar neete biti sretni? Da, nedvojbeno. Onaj tko je spoznao Brahman, tko je spoznao duhovno, vie ne udi niti jadikuje. itav svijet samo udi i jadikuje. Vi Afrikanci sada udite da budete kao Europljani i Amerikanci, ali Europljani su izgubili svoju imperiju i sada jadikuju. Tako jedna strana udi, a druga jadikuje. Slino tome, materijalni ivot nije nita drugo do spoj udnje i jadikovanja. udimo za onim to nemamo i jadikujemo za onim to smo izgubili. To je na materijalni ivot. Meutim, kad spoznamo da smo Brahman i sastavni djeli Svevinje Boanske Osobe (Parabrahmana), nadii emo tu udnju i jadikovanje.
253

Takozvano sveope bratstvo i jedinstvo koje Ujedinjeni narodi nastoje ostvariti mogue je jedino na duhovnom nivou spoznaje Brahmana. Spoznaja Brahmana cilj je ljudskog ivota. Ne trebamo raditi kao make, psi i svinje. Svinja uvijek, dan i no, pokuava pronai izmet i kad ga pronae i pojede, postaje seksualno uznemirena i ima seks, ne pravei pri tom nikakve razlike. Svinja e imati seksualni odnos sa svojom majkom, sestrom ili s bilo kim drugim i to je svinjski ivot. Meutim, spisi ukazuju da svrha ljudskog ivota nije teak rad namijenjen udovoljavanju osjetilima poput maaka, pasa i svinja. Svrha mu je dostizanje spoznaje ja ne pripadam ovome materijalnom svijetu, ja sam duhovna dua i vjean sam, ali sam na neki nain pao u ovo uvjetovano stanje roenja, starosti, bolesti i smrti." Ljudski oblik ivota namijenjen je pronalaenju rjeenja za etiri materijalne bijede raanje, starenje, obolijevanje i umiranje. To je cilj ljudskog ivota. Samo pokuajte shvatiti da svrha ljudskog ivota nije veoma teko raditi poput svinja, udovoljiti osjetilima i iznenada umrijeti. Ljudi koji ne vjeruju u duu nalaze se u najnesretnijem stanju. Ne znaju odakle su doli, niti kamo idu. Znanje o dui najvanije je znanje, ali o njemu se ne raspravlja ni na jednom sveuilitu. Ali kako je graeno ovo tijelo? Po emu se mrtvo tijelo razlikuje od ivoga? Zato je tijelo ivo? U kojem se stanju nalazi tijelo i koja je njegova vrijednost? Danas nitko ne prouava ova pitanja, ali pokret svjesnosti Krine pokuava obrazovati ljude tako da mogu shvatiti da nisu tijelo, ve duhovne due. Dunost ljudskog bia razlikuje se od dunosti maaka i pasa. To je naa poruka. to se tie due, proces evolucije nastavlja se i mi se borimo za opstanak, za dostizanje vjenog ivota. Taj je vjeni ivot mogu. Ako pokuate dati sve od sebe u ovom ljudskom obliku ivota, u sljedeem ivotu moete dobiti duhovno tijelo. Vae duhovno tijelo ve je u vama i razvit e se im se oslobodite zagaenosti materijalnog postojanja. To je cilj ljudskog ivota. Ljudi ne znaju to je pravi samointeres; ne znaju da on lei u spoznaji ja sam sastavni djeli Boga i moram se vratiti Bogu u Boje carstvo".
254

Kao to mi ovdje imamo drutveni ivot, Bog ima drutveni ivot u duhovnom carstvu. Moete Mu se tamo pridruiti. Kad ovo tijelo umre, neete postati praznina. Ne. To je pogreno shvaanje. U Bhagavad-giti (2.12) Krina je rekao Aruni na bojnom polju Kuruketri: na tv evaham jatu nasam na tvam neme janadhipah na caiva na bhavisyamah sarve vayam atah param Nikada nije bilo vremena da Ja nisam postojao, ni ti, ni svi ovi kraljevi, niti e u budunosti itko od nas prestati postojati." Proces dostizanja vjenog ivota je lak, ali istovremeno i veoma teak. Teak je, jer ljudi u poetku ne vjeruju u seljenje due. Meutim, ako jednostavno prihvatimo znanje od autoriteta, proces postaje veoma jednostavan. Mi prihvaamo znanje od Krine, najsavrenijeg bia, a ne od obinog bia uvjetovanog zakonima materijalne prirode. To je proces svjesnosti Krine. Znanje primljeno od uvjetovanog bia sigurno je nepotpuno. to su nedostaci uvjetovane due? Sigurno ini greke, sigurno podlijee iluziji, sigurno vara druge i sigurno ima nesavrena osjetila. Ne moemo stei savreno znanje, jer elimo varati druge i jer imamo nesavrena osjetila. Premda su naa osjetila nesavrena, veoma smo ponosni na svoje oi i elimo sve vidjeti. Zato pitamo: Moete li mi pokazati Boga?" Ustvari, odgovor je da. Zato ne moete vidjeti Boga u svakom trenutku? Krina Kae, raso 'ham apsu kaunteya: Ja sam okus vode." Svatko pije vodu i ona ima okus. Mislei o tom okusu kao o Bogu, zapoinjemo proces spoznaje Boga. Krina takoer kae prabhasmi sasi-suryayoh: Ja sam svjetlo Sunca i Mjeseca." Svaki dan vidimo sunevu svjetlost i mjeseinu. Ako razmiljamo o tome kako Sunce i Mjesec ire svoju svjetlost, na kraju emo dostii Boga. Ima mnogo slinih primjera. Ako elite biti svjesni Boga i spoznati Boga, to nije teko. Jednostavno trebate slijediti
255

propisane procese. U Bhagavad-giti (15.55) reeno je tato mam tattvato jnatva. Moramo pokuati istinski shvatiti Boga. Njegovu pojavu, nestanak i djelatnosti. Kad shvatimo istinu o Njemu, odmah ulazimo u Boje carstvo. Onaj tko je spoznao Boga, Krinu, po naputanju tijela ne vraa se ponovno u ovaj svijet da bi prihvatio jo jedno materijalno tijelo. Krina kae mam eti: On dolazi k Meni." To je na cilj. Zato ne bismo trebali tratiti svoje vrijeme ivei kao make i psi. Trebamo ivjeti udobno, ali istodobno biti svjesni Kine, Boga. To e nam pomoi da postanemo sretni. Ako ne spoznamo Boga i ne postanemo svjesni Boga, neemo stei mir i sreu. Put dostizanja mira i sree opisan je u Bhagavad-giti. Ako zaista elite shvatiti Boga, to je veoma lako. Bog je vlasnik svega. Isavasyam idam sarvam. Naalost, mi mislimo ja sam vlasnik". U vaoj zemlji, na primjer, Britanci su nekad tvrdili da su vlasnici, a sada vi to tvrdite tko zna to e se dogoditi u budunosti? Ustvari, nitko ne zna tko je pravi vlasnik. Zemlja je tu i ona pripada Bogu, ali mi mislimo: Ja sam vlasnik. Ovo je moj posjed." Amerika je postojala prije dolaska Europljana, ali sada Amerikanci misle: Mi smo vlasnici". Slino tome, prije njih, Indijanci su mislili: Mi smo vlasnici". injenica je da nijedan ovjek nije pravi vlasnik; vlasnik je Bog. isavasyam idam sarvam yat kirh ca jagatyam jagat tena tyaktena bhunjitha ma grdhah kasya svid dhanam Sve ivo i neivo u svemiru pripada Gospodinu i nalazi se pod Njegovom upravom. Zato trebamo prihvatiti samo ono to nam je nuno potrebno, to je odvojeno kao na dio. Ne bismo trebali prihvatiti nita drugo, znajui dobro kome ono pripada." (Iopaniada 1) Ta spoznaja nedostaje. Krina izjavljuje da je vlasnik svih oblika ivota amerikih, afrikih, maaka, pasa, drvea itd.
256

 jer je pravi vlasnik i vrhovni otac. Ako jednostavno to spoznamo, spoznat emo Boga. Zapravo, ako spoznamo Boga kao to je propisano u ovlatenim knjigama i vedskim spisima, vidjet emo da vie nee biti svaa izmeu ove i one strane. Sve e biti mirno. Svatko ima pravo koristiti Boju imovinu, kao to sin ima pravo ivjeti na raun svoga oca. U spisima je reeno da se ak i maloj ivotinji u kui mora dati hrane. To je duhovni komunizam. Nitko ne treba ostati gladan, ak ni zmija. Uvijek se bojimo zmija, ali ako zmija ivi u naoj kui, duni smo pobrinuti se da i ona ima hrane. To je koncepcija svjesnosti Boga, svjesnosti Krine, samah sarvesu bhutesu. Osoba utemeljena na transcendentalnom nivou jednako se ophodi prema svim ivim biima. Bhagavad-gita naglaava da osoba koja svako ivo bie vidi jednakim oima, kao sastavni djeli Svevinjega Gospodina, zapoinje ivot predanosti. Ovaj pokret svjesnosti Krine pokuava na autoritativan nain objasniti svakome tko je i to je cilj ivota. Taj proces proiavanja srca veoma je lak. Trebamo jednostavno pjevati maha-mantru Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Moemo vidjeti da se ovom pokretu pridruuju mladii i djevojke iz raznih zemalja, razliitih vjeroispovijesti, ali nikoga ne zanima odreena kasta, zemlja ili religija. Mi jednostavno elimo spoznati sebe i svoj odnos s Bogom. Bog je vrhovni vlasnik, a mi smo svi Njegovi sinovi ili sluge. Zato se trebamo posvetiti sluenju Gospodina, kao to je preporueno u Bhagavad-giti. im shvatimo da je Bog vlasnik svega, svi svjetski problem odmah e biti rijeeni. Za to je potrebno neko vrijeme. Ne oekuje se da e svi shvatiti ovu uzvienu filozofiju, ali ako je inteligentni ljudi u svakoj zemlji pokuaju shvatiti, to e biti dovoljno. U Bhagavad-giti (3.21) reeno je: yad yad acarati sresthas tat tad evetaro janah sa yat pramanam kurute
257

lokas tad anuvartate Sve to velik ovjek ini, obini ljudi slijede. Kakav god da primjer postavi svojim uzoritim djelovanjem, itav ga svijet slijedi." Zato molimo najinteligentnije ljude u svijetu da shvate filozofiju svjesnosti Krine i pokuaju je rasprostraniti po itavom svijetu. Sada smo doli u afrike zemlje i pozivamo sve inteligentne Afrikance da dou, shvate ovu filozofiju i ire je. Vi se pokuavate razviti. Zato vas molimo, razvijajte se duhovno, jer je duhovni razvoj pravi razvoj. Nemojte oponaati Amerikance i Europljane, koji ive poput maaka i pasa. Takva civilizacija zasnovana na svjesnosti udovoljavanja osjetilima ne moe opstati. Atomska je bomba ve tamo i im izbije sljedei rat, svi njihovi neboderi i sve drugo bit e uniteno. Pokuajte to shvatiti s pravilnog gledita ljudskog ivota, s duhovnog gledita. To je svrha ovog pokreta svjesnosti Krine. Stoga vas molimo, pokuajte shvatiti ovu filozofiju. Puno vam hvala.

Svetaka samilost Svaka religija ima svoje svece, ali svi sveci posjeduju jednu transcendentalnu, duhovnu odliku: samilost. rila Prabhupada objanjava... Danas u govoriti o slavljenju Bojeg svetog imena. O tome su raspravljali Maharada Parikit i ukadeva Gosvami povodom prie o brahmani koji je bio veoma pao i odan svim vrstama grenih djelatnosti, ali je zahvaljujui pjevanju svetog imena bio spaen. To je opisano u estom pjevanju rimad-Bhagavatama. Planetarni sustavi u svemiru lijepo su objanjeni u petom pjevanju rimad-Bhagavatama. Neki su planeti u svemiru pakleni. Svi religijski spisi, ne samo Bhagavatam, sadre opise pakla i raja. Iz rimad-Bhagavatama moete saznati gdje se nalaze pakleni planeti i koliko su udaljeni od Zemlje,
258

kao to moete dobiti podatke iz suvremene astronomije. Astronomi su izraunali udaljenost Zemlje od Mjeseca i Sunca. Slino tome, Bhagavatam sadri opise paklenih planeta. ak i na ovom planetu moemo iskusiti razliite klimatske uvjete. Klima u zapadnim zemljama blizu sjevernog pola razlikuje se od klime u Indiji, koja se nalazi u blizini ekvatora. Kao to na ovom planetu postoje razlike u atmosferi i uvjetima ivota, razliiti planeti imaju razliite atmosfere i uvjete ivota. Kad mu je ukadeva Gosvami opisao paklene planete, Parikit Maharada rekao je: adhuneha maha-bhaga yathaiva narakan narah nanogra-yatanan neyat tan me vyakhyatum arhasi Gospodine, uo sam od tebe o paklenim planetima. Na te se planete alju veoma greni ljudi." (rimad-Bhagavatam 6.1.6) Parikit Maharada je vainava (bhakta), a vainava uvijek osjea samilost prema onima koji pate. Osjea veliku bol kad vidi njihove bijede. Na primjer, kad se lsus Krist pojavio. rastuilo ga je bijedno stanje ljudi. Bez obzira kojoj zemlji ili sekti pripadaju, svi vainave ili bhakte svi ljudi svjesni Boga, ili svjesni Kine osjeaju takvu samilost. Zato vrijeanje vainave, koji propovijeda Boje slave, predstavlja veliku uvredu. Krina, Bog, nikada ne podnosi uvrede nanesene lotosolikim stopalima vainave. Krpambhudhi: vainava je ocean milosti. Vancha-kalpa-taru: svatko ima elje, ali vainava moe ispuniti sve elje. Kalpa-taru znai drvo elja". U duhovnom svijetu postoji drvo koje se naziva drvo elja. U materijalnom svijetu, odreena vrsta drvea daje odreene plodove, ali na Krinaloki i svim planetima Vaikunthe sve je drvee duhovno i ispunjava sve vae elje. To je opisano u Brahma-samhiti: cintamani-prakarasadmasu kalpa-vrksa.
259

Vainava se oslovljava kao maha-bhaga, to znai sretan". Smatra se da je onaj tko je postao vainava, svjestan Boga, veoma sretan. Caitanya Mahaprabhu je objasnio da iva bia krue raznim vrstama ivota, raznim planetarnim sistemima u cijelom svemiru. ivo bie moe otii bilo gdje u pakao ili raj ovisno o tome to eli i kako se pripremilo. Postoji mnogo rajskih planeta, mnogo paklenih planeta i mnogo vrsta ivota. Postoji 8.400.000 vrsta ivota. ivo bie krui, prolazei kroz razne vrste ivota i stvarajui tijela prema svom mentalitetu u sadanjem ivotu. Kako sije, tako e ponjeti. Caitanva Mahaprabhu izjavljuje da meu svim tim bezbrojnim ivim biima koja lutaju materijalnim svijetom, jedno je sretno, ne svako. Kad bi sva iva bia bila sretna, posvetila bi se svjesnosti Krine. Svjesnost Krine se svuda besplatno dijeli, ali zato je ljudi ne prihvaaju? Zato to su nesretni. Caitanya Mahaprabhu zato kae da se samo sretnici posveuju svjesnosti Krine i zadovoljno ive puni nade, blaenstva i znanja. Vainava treba ii od vrata do vrata i nesretne ljude preobraziti u sretnike. To je njegova dunost. Vainava misli: Kako ovi ljudi mogu biti spaeni od paklenog ivota?" Maharada Parikit je upitao: Gospodine, rekao si da se zbog svojih grenih djela iva bia stavljaju u pakleno stanje ivota ili pakleni planetarni sustav. Na koji nain takve osobe mogu biti spaene?" To je pitanje. Kad vainava doe, kada doe sam Bog ili Boji sin ili Njegov vrlo povjerljivi bhakta, njihova je jedina misija spaavanje grenih ljudi koji pate. Oni znaju kako ih mogu spasiti. Kad je Prahlada Maharada susreo Nrisimhadevu, rekao je: naivodvije para duratyaya vaitaranyas tvad-virya-gayana-mahamrta-magna-cittah soce tato vimukha-cetasa indriyarthamaya-sukhaya bharam udvahato vimudhan

260

Dragi moj Gospodine, ne brinem se previe za vlastito osloboenje." (Bhag. 7.9.43) Mayavadi filozofi jako paze da ne ometu vlastito osloboenje. Misle: Budem li propovijedao, mogu pasti zbog druenja s drugima i moja e spoznaja biti izgubljena." Zato ne dolaze. Samo vainave dolaze, izlaui se opasnosti da padnu ali ne padaju. Mogu otii ak i u pakao kako bi izbavili uvjetovane due. To je misija Prahlade Maharade. On kae naivodvije: Nisam veoma zabrinut zbog ivota u materijalnom svijetu." Prahlada Maharada potom kae: Ne brinem se za sebe, jer sam na neki nain nauio da uvijek budem svjestan Krine." Budui da je svjestan Krine, uvjeren je da e u sljedeem ivotu otii Krini. U Bhagavad-giti je reeno da e onaj tko se paljivo pridrava propisanih naela svjesnosti Krine sigurno dostii vrhovno odredite u sljedeem ivotu. Prahlada Maharada nastavlja: Za mene postoji samo jedan izvor briga." Pogledajte samo iako se nije brinuo za sebe, ipak je imao briga. On kae: soce tato vimukhacetasah: Brinem se za one koji nisu svjesni Krine. To je moja briga. Za sebe se ne brinem, ali mislim na one koji nisu svjesni Krine." Zato nisu svjesni Krine? Mayasukhaya bharam udvahato vimudhan. Ti su nitkovi stvorili prevarantsku civilizaciju radi privremene sree. Maya-sukhaya. To je injenica. Imamo prevarantsku civilizaciju. Svake se godine proizvodi toliko mnogo automobila i zbog toga se mora iskopati i izgraditi toliko mnogo cesta. To stvara problem za problemom. Zato je takva srea maya-sukhaya, iluzorna, ali mi ipak na ovaj nain nastojimo nai sreu. Pokuavamo izmisliti nain za stjecanje sree, ali to samo stvara druge probleme. U vaoj zemlji imate najvei broj automobila, ali to nije rijeilo nijedan problem. Napravili ste automobile kako biste pridonijeli rjeavanju problema ivota, ali ja sam iskusio da je to stvorilo jo vie problema. Kad me moj uenik Dayananda elio odvesti lijeniku u Los Angeles, morao sam putovati automobilom etrdeset pet kilometara prije nego to sam mogao pitati lijenika za savjet. Kad jednom napravite automobile, morate putovati pedeset, ezdeset
261

kilometara da biste sreli svoje prijatelje. Avionom moete iz New Yorka doi u Boston za jedan sat, ali potrebno vam je jo vie vremena da doete do aerodroma. Ta situacija se naziva maya-sukhaya. Maya znai lana", iluzorna". Pokuavamo stvoriti veoma udobnu situaciju, ali stvorili smo jo jednu neudobnu situaciju. To je priroda materijalnog svijeta; ako nismo zadovoljni prirodnim udobnostima koje su nam dali Bog i priroda i elimo stvoriti umjetne udobnosti, moramo stvoriti i neke neudobnosti. Veina ljudi to ne zna. Misle da stvaraju veoma udobnu situaciju, ali zapravo putuju sedamdeset kilometara da bi doli do ureda i zaradili za ivot i sedamdeset kilometara da bi se vratili kui. Zbog takvog stanja, Prahlada Maharada kae da su ti vimudhani, ti materijalisti, ti nitkovi, stvorili nepotreban teret samo radi privremene sree. Vimudhan, maya-sukhaya bharam udvahato. Stoga se u vedskoj civilizaciji osobi preporuuje da se oslobodi materijalnog ivota, prihvati sannyasu (udvojeni red ivota) i nastavi duhovni ivot bez tjeskobe. Ako netko moe njegovati svjesnost Krine u obiteljskom ivotu, to je veoma dobro. Bhaktivinoda Thakura bio je obiteljski ovjek, sudac, ali je ipak tako lijepo predano sluio. Dhruva Maharada i Prahlada Maharada bili su grihasthe, obiteljski ljudi, ali su bili tako obrazovani da se ak ni u obiteljskom ivotu nisu suoili sa zaprekama u svom sluenju. Zato Prahlada Maharada kae: Nauio sam umjetnost neprekidnog zaokupljanja svjesnou Krine." Kakva je to umjetnost? Tvad-virya-gayana-mahamrtamagna-cittah. Slavljenje pobjedonosnih djelatnosti i zabava Gospodina. Virya znai junaki". Krinine su djelatnosti junake. O njima moete itati u knjizi Krina, izvor sveg zadovoljstva. Krinino ime, Njegove slave, djelatnosti, pratioci i sve to je povezano s Njim junako je. U vezi s tim, Prahlada Maharada kae: Siguran sam da, gdje god da odem, mogu slaviti Tvoje junake djelatnosti i biti siguran. Nema govora o mom padu, ali brinem se za one koji su stvorili civilizaciju u kojoj su uvijek zauzeti tekim radom. Mislim na njih."
262

Prahlada zatim kae: prayena deva munayah sva-vimukti-kama maunam caranti vijane na parartha-nisthah naitan vihaya krpanan vimumuksa eko nanyam tvad asya saranam bhramato 'nupasye Dragi moj Gospodine, ima mnogo svetih osoba i mudraca koji se jako brinu za vlastito osloboenje." (Bhag. 7.9.44) Munayah zriai svete osobe" ili filozofi". Prayena deva munayah sva-vimukti-kamah: jako se brinu za vlastito osloboenje. Pokuavaju ivjeti na osamljenim mjestima kao to su Himalaje. Ne razgovaraju ni sa kim i uvijek se boje druenja s obinim ljudima u gradu i uznemirenja ili ak i pada. Oni misle: Bolje da spasim samog sebe." Prahlada Maharada ali to te velike svete osobe ne odlaze u gradove, u kojima su ljudi stvorili civilizaciju tekog danononog rada. Takvi sveci nisu veoma samilosni. On kae: Brinem se za pale ljude koji nepotrebno teko rade samo radi zadovoljavanja osjetila." ak i kad bi bilo nekog smisla u tako tekom radu, takvi ljudi ga ne znaju. Sve to znaju jest seks. Odlaze u none klubove ili slina mjesta puna goliavih ljudi. Prahlada Maharada kae naitan vihaya krpanan vimumuksa ekah: Moj Gospodine, ne elim dostii osloboenje sam. Ako ne mogu povesti sve ove budale sa sobom, neu otii." Odbija otii u Boje carstvo, ako ne moe povesti sve te pale due sa sobom. To je vainava. Nanyam tvad asya saranam bhramato 'nupasye: Jednostavno ih elim pouiti kako Ti se trebaju predati. To je sve. To je moj cilj." Vainava zna da se pred onim tko se predao Krini odmah otvara put. Naivodvije para duratyaya-vaitaranyas tvadvirya-gayana-mahamrta-magna-cittah: Neka odaju potovanje Krini na neki nain." To je jednostavna metoda. Jednostavno se trebate s vjerom pokloniti pred Krinom i rei: Moj Gospodine Krina, toliko je dugo vremena, toliko mnogo ivota prolo otkako sam Te zaboravio. Sada sam doao k svijesti. Molim Te, prihvati me." To je sve. Ako
263

osoba naui ovu tehniku i iskreno se preda Gospodinu, pred njom se odmah otvara put. To su filozofske misli vainave. Vainava uvijek misli kako se pale uvjetovane due mogu izbaviti. Uvijek je zaokupljen pravljenjem takvih planova, kao Gosvamiji. to su radila estorica Gosvamija iz Vrindavane, neposredni uenici Gospodina Caitanye? To objanjava rinivasa Acarya: nana-sastra-vicaranaika-nipunau sad-dharma-samsthapakau lokanam hita-karinau tribhuvane manyau saranyakarau radha-krsna-padaravinda-bhajananandena mattalikau vande rupa-sanatanau raghu-yugau sri-jiva-gopalakau estorica Gosvamija ri Sanatana Gosvami, ri Rupa Gosvami, ri Raghunatha Bhatta Gosvami, ri Raghunatha dasa Gosvami, ri Jiva Gosvami i ri Gopala Bhatta Gosvami strunjaci su za pomno prouavanje razotkrivenih svetih spisa s ciljem uspostavljanja vjenih religijskih naela za dobrobit svih ljudskih bia. Uvijek su obuzeti raspoloenjem gopija i transcendentalnim sluenjem Radhe i Krine s ljubavlju." (Sad-gosvamyastaka 2) Sa slinom vainavskom samilou, Parikit Maharada rekao je ukadevi Gosvamiju: Opisao si razliite vrste paklenih stanja ivota. Sada mi reci kako se oni koji pate mogu izbaviti. Molim te, objasni mi to." adhuneha maha-bhaga yathaiva narakan narah nanogra-yatanan neyat tan me vyakhyatum arhasi Nara znai pala ljudska bia. Narakan narah/ nanograyatanan neyat tan me: Kako se mogu spasiti od stranih bijeda i uasnih patnji?" To je srce vainave. Maharada Parikit kae: Na neki su nain pali u pakleni ivot, ali to ne znai da trebaju ostati u tom stanju. Mora postojati neki nain na koji se mogu
264

izbaviti. Stoga mi, molim te, to objasni." ukadeva Gosvami je odgovorio: na ced ihaivapacitim yathamhasah krtasya kuryan mana-ukta-panibhih dhruvam sa vai pretya narakan upaiti ye kirtita me bhavatas tigma-yatanah Da, ve sam opisao razliite vrste paklenih stanja i ivot pun patnji, ali osoba ih mora ponititi." (Bhag. 6.1.7) Kako to moe uiniti? Grene djelatnosti vre se na razne naine. Moemo poiniti greno djelo ili ga planirati, mislei: Ubit u tog ovjeka." Greno je i jedno i drugo. Kad um razmilja, osjea ili eli, dolazi do djelovanja. Nekidan sam itao u jednoj knjizi da se, ako neiji pas laje na vas dok prolazite putem, po zakonu smatra da je vlasnik psa poinio uvredu. Psi ne bi trebali nikoga plaiti lajanjem i zato njihov vlasnik treba paziti na svog psa. To sam proitao. To je zakon u vaoj zemlji. Pas samo laje, ali to je greno. Pas nije odgovoran jer je ivotinja, ali je vlasnik ivotinje po zakonu odgovoran jer je prihvatio psa kao svog najboljeg prijatelja. Ako tui pas ue u vau kuu, ne smijete ga ubiti, ali moete tuiti njegovog vlasnika. Kao to je psee lajanje nezakonito, kad se uvredljivo ophodite prema drugima, to je takoer greno. Ba kao lajanje. Stoga se grena djela ine na razne naine. Bez obzira da li mislimo na grena djela ili govorimo greno ili inimo greno djelo, sve se smatra grenim djelatnostima. Dhruvam sa vai pretya narakan upaiti. Za takva grena djela moramo biti kanjeni. Ljudi ne vjeruju u sljedei ivot jer ele izbjei takva uznemirenja, ali to nije mogue. Moramo postupati po zakonu ili emo biti kanjeni. Ne moemo izbjei Boji zakon. To nije mogue. Mogu varati druge, krasti i skrivati se i tako izbjei kazni dravnog zakona, ali se ne mogu spasiti od vieg zakona, zakona prirode. To je veoma teko. Ima toliko mnogo svjedoka. Suneva svjetlost je svjedok, mjeseina je svjedok i Krina je najvii svjedok.
265

Ne moete rei: inim ovaj grijeh, ali me nitko ne moe vidjeti." Krina je vrhovni svjedok koji prebiva u vaem srcu. On biljei vae misli i vaa djela. On vam prua i pogodnosti. Ako elite na odreen nain zadovoljiti svoja osjetila, Krina vam prua priliku za to. To je reeno u Bhagavad-giti. Sarvasya caham hrdi sannivistah: Nalazim se u svaijem srcu." Mattah smrtir jnanam apohanam ca: Ja dajem sjeanje, znanje i zaborav." Tako nam Krina prua priliku. Ako elite Krinu, pruit e vam priliku da dostignete Njegovo drutvo, a ako ne elite Krinu, pruit e vam priliku da Ga zaboravite. Ako elite uivati u ivotu zaboravivi Krinu, zaboravivi Boga, Krina e vam pruiti sve pogodnosti da Ga zaboravite, a ako elite uivati u ivotu svjesni Krine, Krina e vam pruiti priliku da napredujete u svjesnosti Krine. To ovisi o vama. Ako mislite da moete biti sretni bez svjesnosti Krine, Krina se tome ne protivi. Yathecchasi tatha kuru. Nakon to je dao Aruni savjet, jednostavno je rekao: Sada sam ti sve objasnio. Postupi po svojoj elji." Aruna je odmah odgovorio karisye vacanam tava: Sada u izvriti Tvoju naredbu." To je svjesnost Krine. Bog se ne mijea u vau malu neovisnost. Ako elite djelovati u skladu s naredbom Boga, Bog e vam pomoi. ak i ako katkada padnete, ako postanete iskreni Od sada u ostati svjestan Krine i izvravati Njegove naredbe" Krina e vam pomoi. U svakom pogledu, ak i ako padnete, oprostit e vam i dati veu inteligenciju. Ta e inteligencija rei: Ne ini to. Samo nastavi vriti svoju dunost." Ali ako elite zaboraviti Krinu, ako elite postati sretni bez Krine, Krina e vam na razne naine pruiti priliku da Ga zaboravite ivot za ivotom. Parikit Maharada ovdje kae: Ako kaem da nema Boga, to ne znai da Bog ne postoji ili da nisam odgovoran za svoja djela." To je ateistika teorija. Ateisti ne ele Boga, jer su uvijek greni. Kad bi mislili da Bog postoji, bili bi prisiljeni drhtati pri pomisli na kaznu. Zato poriu postojanje Boga. To
266

je njihov proces. Misle: Ako ne prihvatim Boga, nema kazne i mogu raditi sve to elim." Kad zeeve napadnu vee ivotinje, oni zatvore oi i misle: Nee me ubiti. A ipak, bivaju ubijeni. Slino tome, moemo poricati Boje postojanje i Boje zakone, ali Bog i Njegov zakon ipak postoje. U vrhovnom sudu moete rei: Ba me briga za vladin zakon", ali bit ete prisiljeni da ga prihvatite. Ako poriete dravni zakon, bit ete stavljeni u zatvor i prisiljeni da patite. Slino tome, moete budalasto poricati postojanje Boga nema Boga" ili ja sam Bog" ali unato tome, odgovorni ste za sva svoja djela, i dobra i loa. Postoje dvije vrste djelatnosti dobre i loe. Ako dobro djelujete i vrite pobone djelatnosti, stei ete sreu, a ako djelujete greno, morat ete patiti. Zato ukadeva Gosvami kae: tasmat puraivasv iha papa-niskrtau yateta mrtyor avipadyatatmana dosasya drstva guru-laghavam yatha bhisak cikitseta rujam nidana-vit (Bhag. 6.1.8) Postoje razliite vrste iskupljenja. Ako poinite neki grijeh i ponitite ga nekom aktivnou, to se naziva iskupljenje. U kranskoj Bibliji postoje primjeri toga. ukadeva Gosvami kae: Trebate znati da ste odgovorni i, prema teini grenog ivota, trebate prihvatiti neku vrstu iskupljenja opisanu u astrama, svetim spisima." Kao to bolestan ovjek mora otii lijeniku i dati mu novac kao oblik iskupljenja, u vedskom drutvu postoji stale brahmana kojima se osoba treba obratiti za propisno iskupljenje u skladu s poinjenim grijesima. ukadeva Gosvami kae da moramo izvriti propisano iskupljenje u skladu s teinom grijeha. On navodi primjer: dosasya drstva guru-laghavam yatha bhisak cikitseta rujam nidana-vit. Ako se obratite lijeniku, on e vam propisati jeftin ili skup lijek, ovisno o teini bolesti. U sluaju glavobolje, moe vam propisati aspirin, ali ako ste teko
267

bolesni, odmah e vam propisati kirurku operaciju koja kota tisuu dolara. Slino tome, grean je ivot bolesno stanje i da bismo ozdravili, moramo slijediti propisano lijeenje. Uzastopno raanje i umiranje bolesno je stanje due. Dua se ne raa, ne umire i ne obolijeva, jer je duhovna. Krina kae u Bhagavad-giti (2.20): na jayate mriyate, dua se ne raa i ne umire. Nityah sasvato 'yam purano/ na hanyate hanyamane sarire. Dua je vjena i neprolazna. Ne iezava sa smru tijela. Na hanyate hanyamane sarire. Na hanyate znai da ne biva ubijena ili unitena ak ni nakon unitenja ovog tijela. Nedostatak je suvremene civilizacije to nema obrazovni sustav u kojem bi ljudi mogli nauiti to se dogaa nakon smrti. Tako imamo nepotpun obrazovni sustav, jer bez znanja o tome to se dogaa nakon smrti ovjek umire kao ivotinja. ivotinja ne zna da e dobiti novo tijelo; nema takvo znanje. Svrha ljudskog ivota nije postati ivotinja. Ne bi nas trebala zanimati samo hrana, spavanje, seks i obrana. Moete jesti u velikom obilju ili spavati u lijepim zgradama, imati seks u lijepo ureenim prostorijama ili imati dobre obrambene snage kako biste se zatitili, ali to ne znai da ste ljudsko bie. Takva civilizacija predstavlja ivotinjski ivot. ivotinje takoer zanima hrana, spavanje i seks i na svoj se nain brane. Ako ljudsko bie slijedi samo ova etiri naela tjelesne prirode, po emu se razlikuje od ivotinja? Razlika se opaa kad ljudsko bie postavlja pitanja: Zato sam stavljen u ovo bijedno stanje? Mogu li se na ikakav nain spasiti od tih patnji? Postoji li trajni, vjeni ivot? Ne elim umrijeti. elim ivjeti u srei i miru. Je li to mogue? Na koji nain? Koja znanost govori o tome?" Kad postavlja takva pitanja i trai odgovore na njih, to je ljudska civilizacija; inae je psea, ivotinjska civilizacija. ivotinje su zadovoljne ako mogu jesti, spavati, imati seks i braniti se. Ustvari, obrana nije mogua, jer se nitko ne moe zatititi od ruku okrutne smrti. Na primjer, Hiranyakaipu je elio ivjeti vjeno i zato se podvrgao
268

otrim strogostima. Takozvani znanstvenici danas kau da emo sprijeiti smrt znanstvenim metodama. To je jo jedna luda izjava. To nije mogue. Moete postii velik napredak u znanosti, ali ne postoji znanstveno rjeenje za ova etiri problema roenje, smrt, starost i bolest. Inteligentna osoba eli rijeiti ova etiri glavna problema. Nitko ne eli umrijeti, ali tome nema lijeka. Moram umrijeti. Svi arko ele obuzdati porast stanovnitva koristei razne kontraceptivne metode, ali djeca se jo uvijek raaju. Raanje se ne moe sprijeiti. Svojim znanstvenim metodama moete izumiti suvremene lijekove, ali ne moete sprijeiti bolest. Ne moete se izlijeiti samo uzimanjem tableta. U Bhagavad-giti je reeno janma-mrtyu-jara-vyadhiduhkha-dosanudarsanam: netko moe misliti da je rijeio sve probleme u ivotu, ali gdje je rjeenje za ova etiri problema raanje, umiranje, starost i bolest? To je rjeenje svjesnost Krine. Krina kae u istoj knjizi: . janma karma ca me divyam evam yo vetti tattvatah tyaktva deham punar janma naiti mam eti so 'rjuna (Bg. 4.9) Svatko od nas naputa tijelo u svakom trenutku. Posljednja faza naputanja tijela naziva se smrt, ali Krina kae: Ako netko shvati Moju pojavu i nestanak i Moje djelatnosti ne povrno, ve istinski po naputanju tijela nikada vie nee prihvatiti materijalno tijelo." to se zbiva s takvom osobom? Mam eti vraa se Krini. Ako elite otii Krini, morate pripremiti svoje duhovno tijelo. To je svjesnost Krine. Ako ste uvijek zaokupljeni svjesnou Krine, postupno pripremate svoje sljedee, duhovno tijelo, koje e vas odmah prenijeti na Krinaloku, Krinino prebivalite. Tako ete postati sretni. Tamo ete ivjeti vjeno i blaeno.
269

Zatita od iluzije Godine 1973., rila Prabhupada je primio neobino pismo od jedne ene iz Californije koja je susrela dvojicu njegovih mladih uenika. Ona se alila da imaju veoma negativan stav prema ljudima koje susreu". Dirnut njezinom iskrenom brigom, rila Prabhupada je odvojio malo vremena od svog napornog dnevnog rasporeda kako bi joj napisao ovo ozbiljno pismo. Vaa milosti, Molim vas prihvatite ovo pismo s ljubavlju... K-Mart, San Fernando. Razgovarali smo s vaa dva mladia u razliito vrijeme. Obojica su imali vrlo negativan stav prema ljudima koje susreu. Ne vjerujem da tako treba biti. Ti mladii predstavljaju Boga. To dolazi iznutra. Njihov stav mora biti milostiv. Mi to shvaamo; zato paljivo birajte te male uzorke raja kad ih aljete meu ljude. Inae e osujetiti vau namjeru. Ljubav postoji. Neka bude kakva jest; s ljubavlju ili nikako. Moje vas molitve prate... i molim se da vae prate mene. Vaa u Bogu, budite blagoslovljeni Lynne Ludwig Draga moja Lynne Ludwig, Molim vas, primite moje blagoslove. Primio sam vae pismo iz Californije i paljivo ga proitao, iako zbog dugog putovanja i propovijedanja po Indiji do sada nisam imao priliku da vam opirno odgovorim. Vi se alite da ste susreli dvojicu mojih uenika koji su po vaem miljenju imali veoma negativan stav prema ljudima koje susreu". Naravno, ja ne znam tono sluaj i okolnosti, ali molim vas,
270

oprostite mojim voljenim uenicima za bilo kakvu neljubaznost ili nepromiljenost. Naposljetku, nije lako potpuno predati svoj ivot sluenju Gospodina. Maya, iluzorna materijalna energija, osobito snano pokuava zarobiti one koji su je prestali sluiti kako bi postali bhakte. Zato, da bi se oduprli napadu maye i ostali nepokolebljivi u svim iskuenjima, mladi ili neiskusni bhakte u poetnom stadiju predanog sluenja ponekad zauzimaju negativan stav prema stvarima ili osobama koje mogu povrijediti ili ugroziti njihovu njenu puzavicu predanosti. Mogu ak i pretjerati u takvim osjeajima samo da bi se zatitili. Tako nekim abhaktama, koji su moda i sami jo uvijek oarani materijalnom energijom maye, mogu izgledati negativistiki ili pesimistini. Ali ovaj je materijalni svijet doista bijedno, negativno mjesto, puno opasnosti na svakom koraku; on je duhkhalayam asasvatam, privremeno prebivalite smrti, roenja, bolesti i starosti, dom patnje i boli. Dostii nivo razumijevanja tih stvari takve kakve jesu nije obina stvar i zato su osobe koje su ga dostigle opisane kao velike due". mam upetya punar janma duhkhalayam asasvatam napnuvanti mahatmanah samsiddhim paramam gatah To znai da se oni koji su shvatili da su materijalni svjetovi mjesta bijede i prolaznosti (duhkhalayam asasvatam) nikada vie ne vraaju. Budui da su mahatmanah, velike due, Krina ih vodi sa Sobom, jer su postali dostojni napustiti ovo prljavo mjesto postavi Njegovi isti bhakte. Ovaj je stih izgovorio Krina, sam Bog, u Bhagavad-giti (8.15). Tko moe biti vei autoritet? Da bi napredovala u duhovnom ivotu, osoba mora pesimistinim oima gledati na sve materijalno ukoliko se ne koristi za sluenje i zadovoljavanje Krine. Mi se ne nadamo bilo kakvom trajnom uivanju ili zadovoljavanju naih najdubljih enji u ovom carstvu grube materije.
271

U svom pismu nekoliko puta spominjete rije ljubav", ali injenica je da u ovome materijalnom svijetu nema ljubavi. To je lana propaganda. Ono to se ovdje naziva ljubav, samo je pouda ili elja za osobnim zadovoljavanjem osjetila: kama esa krodha esa rajo-guna-samudbhavah mahasano maha-papma viddhy enam iha vairinam Krina kae Aruni, Svom ueniku: To je samo pouda... koja je sveprodirui, greni neprijatelj ovog svijeta." (Bg. 3.37) U vedskim spisima ne postoji rije za materijalistiku ljubav", kako je mi danas nazivamo. Rije kama odnosi se na poudu ili materijalnu elju, ne na ljubav. Rije koju Vede koriste za pravu ljubav je prema, koja oznaava jedino ljubav prema Bogu. Ako ne posjedujemo ljubav prema Bogu, ne moemo voljeti. Moemo osjeati samo poudnu elju. U materijalnoj atmosferi, sve ljudske djelatnosti i ne samo djelatnosti ljudskih bia, ve i svih ostalih ivih bia temelje se na privlanosti izmeu mukarca i ene, potaknute i zagaene seksualnom eljom. Zbog seksualnog ivota, itav svemir se okree i pati! To je gruba istina. Takozvana ljubav ovdje znai ti zadovoljava moja osjetila, ja zadovoljavam tvoja" i im to zadovoljavanje prestane, odmah dolazi do razdvajanja, rastave, svae i mrnje. Toliko se toga zbiva pod utjecajem tog lanog shvaanja ljubavi. Prava ljubav znai ljubav prema Bogu, Krini. Svatko eli usmjeriti svoju ljubavnu sklonost na neki predmet koji je po njegovom miljenju vrijedan ljubavi, ali u pitanju je samo neznanje, jer ljudima nedostaje znanje o tome gdje mogu nai najvii predmet ljubavi, koji je doista vrijedan njihove ljubavi, koji je moe savreno prihvatiti i uzvratiti. Ljudi jednostavno ne znaju. Nisu pravilno obavijeteni. im se veete za neto materijalno, udarit e vam amar, upropastiti i razoarati vas. Neminovno e vam donijeti nezadovoljstvo i frustraciju. To je injenica. Ali ovi
272

mladii u vaoj zemlji i irom svijeta prihvaaju: Da, to je injenica" i dobivaju pravo znanje od Krine: bahunam janmanam ante jnanavan mam prapadyate vasudevah sarvam iti sa mahatma sudurlabhah Nakon mnogo roenja i smrti, onaj tko ima pravo znanje predaje se Meni, znajui da sam uzrok svih uzroka i sve to postoji. Takva velika dua verlo je rijetka." (Bg. 7.19) Krina ponovno koristi rije mahatma, velika dua. Zato nai bhakte koje ste susreli nisu obini mladii i djevojke. Ne. Trebaju se smatrati istinski mudrim, velikim duama, jer su u brojnim ivotima iskusili bijednu bolest materijalnog ivota i postali zgaeni. Zato tragaju za viim znanjem, za neim boljim, i kad nau Krinu i predaju Mu se, postaju mahatme, utemeljeni u znanju. Ovaj je materijalni svijet kao zatvor; u njemu bivamo podvrgnuti kanjavanju kako bismo doli do stanja zgaenosti i na kraju se predali Krini, vrativi se naoj izvornoj prirodi vjenog ivota punog blaenstva i znanja. Zato ovim bhaktama slui na ast to su uinili sudurlabhah, ono to je veoma rijetko u ljudskom drutvu. Predajui se Krini, nai emo krajnji predmet kojem moemo posvetiti svoju ljubav: Boga. Ljubav prema Bogu prisutna je u svakome, kao vatra u nezapaljenoj ibici, ali je prekrivena. Ako na neki nain razvijemo svoju uspavanu ljubav prema Bogu i prihvatimo Krinu kao vrhovni predmet oboavanja, vrhovnog prijatelja, vrhovnoga gospodara ili vrhovnog ljubavnika, nikada vie neemo biti razoarani ili nesretni. Naa ljubavna sklonost tada e biti pravilno usmjerena: mac-citta mad-gata-prana bodhayantah parasparam kathayantas ca mam nityam tusyanti ca ramanti ca (Bg. 10.9)
273

Bhakta koji je posvetio ivot Krini uvijek uiva u velikom zadovoljstvu i blaenstvu". Uvijek je prosvijetljen, uvijek pozitivan, a ne negativan, kao to vi kaete. Napredni bhakta svaiji je prijatelj. Yoga-yukto visuddhatma, proiena dua koja s ljubavlju predano slui Krinu, sarvabhutatma-bhutatma, draga je svakome i svatko je njoj drag. Na drugom mjestu Krina tvrdi da Njegov bhakta koji Mu je veoma drag, yo mad-bhaktah sa me priyah, nije zavidan, ve je dobronamjerni prijatelj svih ivih bia, advesta sarvabhutanam maitrah karuna eva ca. Osim toga, bhakta treba biti jednak prema svakome (panditah sama-darsinah). Nikada ne pravi razliku, govorei: Ovaj je dobar, ovaj je lo." Ne. Ovo su opisi naprednijih stadija svjesnosti Krine koje bhakte dostiu razvijanjem zrelog znanja. Veina naih uenika sada su mladii. Postupno se ue, ali proces je tako djelotvoran, pouzdan i ovlaten da e, ako ga budu slijedili, doi, kao to vi kaete, do prave toke, ljubavi. Ali ta ljubav nije materijalna i zato o njoj ne bismo trebali suditi s lanog, sentimentalnog stajalita svjetovnih odnosa. To je nae miljenje. Stoga, s gledita materijalista, moe se initi da nemaju ljubavi. Odrekli su se vezanosti za obitelj, prijatelje, enu, zemlju i rasu, koje se temelje na tjelesnom shvaanju ivota ili treperavom zadovoljavanju osjetila. Malo su se odvojili od mayine ljubavi, ili poude, i ele Krininu ljubav, i beskrajnu, na vredniju ljubav, ali jo nisu doli do tog nivoa, to je sve. Ne moe se oekivati da e vai zemljaci, odani brojnim loim navikama, iznenada prestati jesti meso, odrei se opojnih sredstava, nedoputena seksa i raznih drugih runih navika i preko noi postati velike samospoznate due. To nije mogue. To je utopija. Ali sama injenica da je netko iniciran kao Krinin bhakta svrstava ga u najviu kategoriju ljudskog drutva. Sa buddhiman manusyesu sa yuktah krtsna-karma-krt: On je inteligentno ljudsko bie. Utemeljen je na transcendentalnom nivou, iako se bavi svim vrstama djelatnosti." ak i ako takav bhakta nije dostigao
274

najvii nivo duhovnog razumijevanja, trebamo ga smatrati najuzvienijom osobom, bez obzira na privremene slabosti. api cet suduracaro bhajate mam ananya-bhak sadhur eva sa mantavyah samyag vyavasito hi sah Onog tko predano slui, ak i ako poini najodvratnija djela, treba smatrati svetim, jer je pravilno utemeljen u svojoj odlunosti." (Bg. 9.30) Kao to biste vi rekli, grijeiti je ljudski". Zato u poetnom stadiju moemo uvijek oekivati neke propuste. Molim vas, shvatite taj sluaj u tom svjetlu i oprostite im njihove male greke. Velika je stvar da su sve, ak i svoje ivote, posvetili Krini a to nikada nije greka. Va vjeni dobronamjernik A.C. Bhaktivedanta Swami

Svijest o najboljem i najljepem U svibnju 1974. godine, poznati irski pjesnik Desmond James Bernard O'Gradv posjetio je Srila Prabhupadu u Rimu i vodio s njim dug i zanimljiv razgovor. Izmeu ostalog, duhovni voa i pjesnik razgovarali su o osobnom identitetu i dunosti pojedinca, okonanju rata, suvremenom obrazovanju i njegovim problemima, ivotu izvan vremena i sutinskoj prirodi ljuhavi. Gospodin O'Grady: Vae izdanje Bhagavad-gite veoma je lijepo. rila Prabhupada: To je peto izdanje u dvije godine. Gospodin O'Grady: U kojoj je zemlji Hare Krina pokret najuspjeniji? rila Prabhupada: Posvuda. U Africi, Americi, Kanadi, Japanu, Kini, ali najuspjeniji je u Americi. Mnogo se Amerikanaca posvetilo svjesnosti Krine.
275

Gospodin O'Grady: Kako je u Rimu? Jeste li imali problema s policijom? rila Prabhupada: Svuda imamo problema. Policija nas ponekad uznemirava, ali obino se zamore i na kraju ne uine nita. [Smijeh.] Gospodin O'Grady: Sistem odustaje? To je divno. Osobno sam veoma umoran od sistema. Neto nije u redu sa sadanjim stanjem stvari. Moda mi moete savjetovati kako mogu potui sistem. rila Prabhupada: Vi Irci! Nikad vam nije dosta borbe. Gospodin O'Grady: Ne. [Smijeh.] To je u nama. rila Prabhupada: Ustvari, borba neprestano traje. Gospodin O'Grady: to bismo, po vaem miljenju, trebali uiniti? Hou rei, je li moralno ispravno to sjedim ovdje... rila Prabhupada: Sve dok smo obmanuti tjelesnim shvaanjem ivota, mislei da smo ovo tijelo netko misli ja sam Irac, netko misli ja sam Talijan" ili Amerikanac", Indijac" ili neto drugo sve dok tako mislimo, borba e se nastaviti. Ne moete sprijeiti borbu izmeu pasa i maaka. Zato se bore? Pas misli ja sam veliki pas", a maka misli ja sam velika maka". Isto tako, ako mislimo ja sam Irac" ili ja sam Englez", nismo bolji od maaka i pasa. Sve dok se ljudi nalaze pod utjecajem tjelesnog shvaanja ivota, bit e borbe. Gospodin O'Grady: Za to se borio Mahatma Gandhi u Donjem domu? rila Prabhupada: To je bio jo jedan pasizam". Nema razlike. Pas misli ja sam pas", jer ima tijelo psa. Ako mislim da sam Indijac zato to se ovo tijelo rodilo na tlu Indije, po emu se razlikujem od psa? Tjelesno shvaanje ivota obian je animalizam. Kad shvatimo da nismo ovo tijelo, ve duhovna dua, zavladat e mir. U protivnom, ne moe biti mira. Sa eva go-karah. Vedski spisi izjavljuju da je ovjek s tjelesnim shvaanjem ivota kao krava ili magarac. Ljudi moraju transcendirati to nie shvaanje jastva. Kako to mogu uiniti? math ca yo 'vyabhicarena
276

bhakti-yogena sevate sa gunan samatityaitan brahma-bhuyaya kalpate Osoba koja je zaokupljena duhovnim aktivnostima istog predanog sluenja odmah nadilazi gune materijalne prirode i uzdie se na duhovni nivo." (Bg. 14.25) U naem drutvu ima mnogo Meksikanaca, Kanaana, Indijaca, idova i muslimana, ali oni ne smatraju sebe muslimanima, kranima ili idovima. Svi su oni Krinini sluge. To je spoznaja Brahmana. Gospodin O'Grady: To je takoer imenovanje. rila Prabhupada: Da, ime mora postojati, ali, na primjer, iako se vae ime razlikuje od imena drugog Irca, ipak se obojica osjeate Ircima. Ime se moe razlikovati, ali to nije vano. Priroda treba biti ista. To je neophodno. Kad steknemo Krininu prirodu, onda e, unato razliitim imenima, zavladati mir. To se naziva so 'ham. Pripadnici jednog naroda mogu imati razliita imena, ali svi osjeaju pripadnost istom narodu. Raznolikosti mogu postojati, ali ako je priroda ista, to je jedinstvo, brahma-bhuta. brahma-bhutah prasannatma na socati na kanksati samah sarvesu bhutesu mad-bhaktim labhate param Onaj tko je utemeljen na transcendentalnom nivou odmah spoznaje Vrhovni Brahman. Nikada ne jadikuje, niti i za im udi. Jednako se ophodi prema svim ivim biima. U tom stanju dostie isto predano sluenje Gospodina." (Bg. 18.54) Za materijalno zaraenu osobu, ovaj je svijet pun bijeda, ali za bhaktu itav je svijet dobar kao Vaikuntha. Za impersonaliste, najvee je dostignue uzdizanje na nivo Brahmana, stapanje s Apsolutom. Gospodin O'Grady: Je li Apsolut vanjski ili unutarnji?
277

rila Prabhupada: Ni vanjski ni unutarnji. Apsolut nije dvostran. Gospodin O'Grady: OK, ali na nivou pojedinca... rila Prabhupada: Mi nismo apsolutni. Kad smo utemeljeni na apsolutnom nivou, onda smo apsolutni. Meutim, sada se nalazimo u relativnom svijetu. Apsolutna Istina je i ovdje prisutna, ali naa osjetila nisu dovoljno proiena da bismo je shvatili. Sve dok se nalazimo pod kontrolom vremena, nema govora o dostizanju apsolutnog poloaja. Gospodin O'Grady: Znai li to da je apsolut" ivot izvan vremena? rila Prabhupada: To je reeno u Bhagavad-giti (4.9): janma karma ca me divyam evam yo vetti tattvatah tyaktva deham punar janma naiti mam eti so 'rjuna Onaj tko poznaje transcendentalnu prirodu Moje pojave i djelatnosti, po naputanju tijela ne raa se vie u ovome materijalnom svijetu, ve dostie Moje vjeno prebivalite, o Aruna." To je apsolutno povratak kui, Bogu. Sve dok se nalazimo u materijalnom svijetu i poistovjeujemo s ovim tijelom, selimo se iz jednog tijela u drugo. To nije apsolutno. To je ovdje jasno reeno. Kad se netko vrati u duhovni svijet, dostie apsolutni poloaj. Gospodin O'Grady: U redu, ali moje pitanje glasi: je li dovoljno da vi i ja sjedimo ovdje kao prijatelji, zaokupljeni plemenitom vjetinom razgovora, dok s druge strane oceana... rila Prabhupada: Ono to je promaklo vaoj panji jest da, iako vi sjedite na jednome mjestu, a ja na drugome, ova razlika ne utjee na nae stvarno postojanje. Obojica smo ljudska bia. Shvaanje da je netko Irac", Englez", protestant" ili katolik", predstavlja samo razliitu vrstu odjee. Moramo se osloboditi tih imenovanja. Kad ih se oslobodimo, postajemo proieni.
278

sarvopadhi-vinirmuktam tat-paratvena nirmalam hrsikena hrsikesasevanam bhaktir ucyate (Bhakti-rasamrta-sindhu 1.1.12) Kad proistite svoja osjetila i proienim osjetilima sluite gospodara osjetila, Krinu, va ivot postaje savren. To je nedvostranost, to je apsolut. Gospodin O'Grady: Ali sistem od vas zahtijeva da mislite o sebi kao o Amerikancu, Indijcu, Afrikancu ili nekom drugom. rila Prabhupada: Da. Materijalistiko drutvo znai dvostranost. Gospodin O'Grady: Ali to je neizbjeno. Kako moete izbjei materijalno postojanje? rila Prabhupada: To je mogue u svjesnosti Krine. Lotos ivi u vodi, ali je nikada ne dodiruje. Gospodin O'Grady: Mislim da ne moete objasniti situaciju s jednog podruja metaforama s drugog. Kako moete raspravljati o politikim problemima koristei pri tome neodreene duhovne pojmove. Njihova je priroda potpuno razliita. rila Prabhupada: Katkada nam raznolikost primjera pomae da bolje shvatimo problem. U ovoj se vazi nalazi razno cvijee i ta nam raznolikost pomae da bolje shvatimo pojam cvijea. S bilo koje toke gledita, Krina moe rijeiti sve probleme. Zato samo probleme lraca i Engleza? Sve probleme. To je jedinstvo u razliitosti. Nai studenti potjeu iz razliitih sredina, ali su zahvaljujui svojoj svjesnosti Krine svi ujedinjeni. Gospodin O'Grady: Vrlo dobro. Da, to prihvaam. Ipak bih elio znati, kad kaete svjesnost Krine", postoji li razlika izmeu te svjesnosti i svjesnosti Krista? rila Prabhupada: Ne, nema razlike. Krist je doao propovijedati poruku Boga. Ako postanete svjesni Krista, postajete svjesni Krine.
279

Gospodin O'Grady: Da li postati svjestan Krine, ili svjestan Boga, znai postati svjestan svog jastva, svjestan tko smo ustvari? rila Prabhupada: Da, svjesnost Krine obuhvaa svijest o jastvu, ali svijest o jastvu ne obuhvaa nuno svijest o Bogu. Gospodin O'Grady: Ali moe? rila Prabhupada: Ne. Gospodin O'Grady: Netko moe postati svjestan Boga u srcu. rila Prabhupada: To znai da je svjestan Boga. Vi ste sada na suncu, a svijest o suncu obuhvaa vau sposobnost da vidite sebe. U mraku ne moete vidjeti sebe. Nou ne moete vidjeti ak ni vlastite ruke ili noge, ali ako izaete na sunce, vidjet ete i sunce i sebe. Bez suneve svjetlosti, bez svijesti o Bogu, svijest o jastvu je nepotpuna. Meutim, kad je prisutna svijest o Bogu, svijest o jastvu postaje veoma jasna. Gospodin O'Grady: U naem nastavnikom pozivu sreemo mnogo mladih ljudi i ne nastojimo ih pouiti bilo kakvom didaktikom spasenju. Pokuavamo ih usmjeriti ka svijesti o tome to je najbolje, najljepe i duhovno najhranjivije u svijetu oko njih, koliko nam to sistem doputa. Studenti esto nisu dovoljno neutralni da bi bili u duhovnom stanju; vie su u emocionalnom stanju. esto se suoavamo s osnovnim pitanjem: Tko sam ja ili Koji je smisao svega?" rila Prabhupada: Da. Gospodin O'Grady: Ili pitaju: Zato sam ovdje?" rila Prabhupada: Da, vrlo dobro. Gospodin O'Grady: Pitaju nas: Zato trebamo biti ovdje? Tko ste vi, uitelju, i to vam daje pravo da nam kaete to trebamo misliti ili kakvi trebamo biti a kakvi ne? Zato bih itao Shakespeara? Zato bih sluao Mozarta? Vie volim Boba Dylana." ini mi se da ova pitanja izviru iz razoaranog stanja uma, nesigurnosti, neizvjesnosti i nedostatka vjere u cjelokupnu strukturu stvari kakve jesu. esto moramo odgovoriti na ova pitanja na destruktivan nain. Umjesto davanja neposrednih odgovora, moramo odgovarati
280

posredno, uzimajui u obzir okolnosti koje uenike navode da postave takva pitanja. Mislite li da bismo trebali dati neposrednije odgovore? rila Prabhupada: Govorite o problemu... Gospodin O'Grady:...suvremenog obrazovanja. rila Prabhupada: Da. Ima toliko mnogo pitanja, ali suvremena znanost ne daje odgovore. Zato sam doao ovdje? to je svrha?" Na ta pitanja treba dati savrene odgovore. Zato Vede nalau tad-vijnanartham sa gurum evabhigacchet. Da bismo nali odgovore na sva ta pitanja, moramo prii vjerodostojnom duhovnom uitelju. Gospodin O'Grady: to ako nemate nijednog? to ako vam kau da je gospodin Nixon vjerodostojan duhovni uitelj? to tada? rila Prabhupada: Ne, ne. [Smijeh.] Postoji standard za vjerodostojna duhovnog uitelja. uli ste samo jedan redak stiha. Tko je duhovni uitelj? To objanjava sljedei redak: srotriyam brahma-nistham. Rije srotriyam udnosi se na osobu koja je sluanjem primila znanje od drugog vjerodostojnog izvora. Duhovni je uitelj osoba koja je primila poruku od drugog kvalificiranog duhovnog uitelja. Kao to lijenik prima znanje o medicinskoj znanosti od drugog lijenika. Vjerodostojan duhovni uitelj mora pripadati neprekinutom nizu duhovnih uitelja. Izvorni je duhovni uitelj Bog. Gospodin O'Grady: Da, svakako. rila Prabhupada: Onaj tko je uo istinu od Boga, objanjava istu poruku svojim uenicima. Ako uenik ne promijeni poruku, onda je vjerodostojan duhovni uitelj. To je na proces. Sluanjem uimo od Krine, Boga, i od Njega saznajemo tko je savren. Ili sluamo Njegova predstavnika koji ne proturjei Krini i koji je spoznao Njegovu poruku. Mi ne govorimo jedno, a inimo sve vrste gluposti. Osoba koja tako djeluje nije duhovni uitelj. Gospodin O'Grady: Imam starog oca koji ivi u zapadnoj Irskoj. Jednostavan starac, sada mu je sedamdeset osam godina, vaa generacija. Doao je do toke u ivotu kada kae: Sveenici mi kau da je Bog taj koji zna, ali ja elim
281

znati tko je rekao Bogu." Onda dolazi k meni i kae: Iao si u kolu i itao knjige. Reci mi, tko je rekao Bogu?" Ali ja nemam odgovor. To je razlika izmeu sedamdeset osam i trideset devet godina. rila Prabhupada: Ne, to nije razlika u godinama. Razlika je u znanju. U Brahma-sutri se postavlja pitanje: Tko je Bog? Prije svega se postavlja to pitanje. Gospodin O'Grady: Tko je pouio Boga? rila Prabhupada: Ne. Prije svega, trebamo se zapitati tko je Bog. Onda moemo pitati tko je pouio Boga. Vedantasutra kae athato brahma-jijnasa: sada se trebamo raspitati tko je Bog. Sve dok ne znate tko je Bog, kako moete postaviti pitanje tko je pouio Boga? Ako ne znate Boga, ne pitate se tko Ga je pouio? Zar nije tako? Gospodin O'Grady: Da. rila Prabhupada: U Brahma-sutri je objanjeno tko je Bog. Jamnady asya yatah: Bog je onaj iz kojega sve emanira. To je Bog Vrhovno Bie iz kojega sve emanira. Kakve je prirode to Vrhovno Bie? Je li mrtav kamen ili ivo bie? To je takoer objanjeno. Janmady asya yato 'nvayad itaratas carthesv abhijnah svarat (rimad-Bhagavatam 1.1.1). Vrhovno Bie je potpuno svjesno svega, izravno i neizravno. Ako nije svjesno svega, ne moe biti Bog. Onda se postavlja pitanje koje ste vi postavili: Tko je pouio Boga?" Na to je takoer odgovoreno. Svarat: On je potpuno neovisan. Ne treba uiti ni od koga. To je Bog. Ako su nekome potrebne tue pouke, nije Bog. Krina je izgovorio Bhagavad-gitu i nije je morao uiti ni od koga. Ja sam je morao uiti od svog duhovnog uitelja, ali Krina je nije morao uiti ni od koga. Bog je osoba koja ne mora uiti od drugih. Gospodin O'Grady: Sto je s ludskom ljubavlju? rila Prabhupada: Sve potjee od Boga. Kao sastavni djelii Boga, oitujemo djelominu ljubav, jer je izvorna ljubav u Njemu. Nita ne moe postojati ako nije prisutno u Bogu; stoga je ljubav u Bogu.
282

Gospadin O'Grady: A manifestacije ljubavi su manifestacije Boga? rila Prabhupada: Kad Bog ne bi imao ljubavne sklonosti, kako bismo ih mi mogli oitovaiti? Sin posjeduje osobine oca. Budui da je sklonost ka ljubavi prisutna u Bogu, imamo istu sklonost. Gospodin O'Grady: Moda ljubav u nama nastaje iz potrebe? rila Prabhupada: Ne, nije u pitanju moda". Mi definiramo Boga apsolutnim pojmovima. Janmady asya yatah: Bog je osoba iz koje sve emanira. Bog posjeduje sklonost ka borbi, ali Njegova su borba i Njegova ljubav apsolutni. U materijalnom svijetu, iskustvo nam pokazuje da je borba suprotnost ljubavi, ali u Bogu se sklonost ka borbi i ljubavi ne razlikuju. To je smisao rijei apsolutno". Iz vedskih spisa saznajemo da takozvani neprijatelji Boga, kad ih On ubije, dostiu osloboenje. Gospodin O'Grady: Moemo li sami doi do tog razumijevanja Boga? rila Prabhupada: Ne. Zato smo naveli ovaj stih: tadvijnanarthan sa gurum evabhigacchet. Rije abhigacchet znai morati". Sami ne moemo. U sanskrtskoj gramatici taj oblik se glagola naziva vidhilin i koristi se kad nema izbora. Rije abhigacchet znai da moramo prii guruu. To je vedska tvrdnja. U Bhagavad-giti moete vidjeti da je Aruna razgovarao s Krinom, ali kad je vidio da se stvari ne rjeavaju, predao se Krini i prihvatio Ga kao svog gurua. karpanya-dosopahata-svabhavah prcchami tvam dharma-sammudha-cetah yac chreyah syan niscitam bruhi tan me sisyas te 'ham sadhi mam tvam prapannam Ne znam vie to mi je dunost. Zbog bijedne sam slabosti srca izgubio svu pribranost. U tom stanju molim Te da mi kae to je najbolje za mene. Sada sam Tvoj uenik i i dua predana Tebi. Molim Te, poui me." (Bg. 2.7) Iz ovog stiha
283

moemo vidjeti da je Aruna zbunjen u pogledu svoje dunosti. Gospodin O'Grady: Je li rije o dunosti prema sebi, drugima ili dravi? rila Prabhupada: Vojnik je duan boriti se s neprijateljem. Aruna je bio vojnik i Krina mu je savjetovao: Protivnika je strana tvoj neprijatelj, a ti si vojnik. Zato pokuava biti nenasilan? To nije dobro." Aruna je na to rekao: Ustvari, ja sam zbunjen. U takvom stanju ne mogu donijeti pravu odluku. Zato Te prihvaam kao svog duhovnog uitelja. Molim Te, poui me." U kaotinom, zbunjenom stanju trebamo prii osobi koja posjeduje potpuno znanje o tom problemu. Odvjetniku se obraate kako biste rijeili zakonske probleme, a lijeniku kako biste rijeili medicinske probleme. U materijalnom svijetu, svatko je zbunjen u pogledu svog duhovnog identiteta. Zato je naa dunost da priemo vjerodostojnu duhovnom uitelju, koji nam moe dati pravo znanje. Gospodin O'Grady: Ja sam veoma zbunjen. rila Prabhupada: Zato morate prii duhovnom uitelju. Gospodin O'Grady: I on odluuje kako e mi pomoi da se oslobodim te zbunjenosti? rila Prabhupada: Da, duhovni je uitelj onaj tko oslobaa druge sve zbunjenosti. Ako duhovni uitelj ne moe spasiti svog uenika od zbunjenosti, nije duhovni uitelj. To je test. samsara-davanala-lildha-lokatranaya karunya-ghanaghanatvam praptasya kalyana-gunarnavasya vande guroh sri-cararcaravindam Cijeli ovaj zbunjeni svijet nalikuje plamteem umskom poaru. U umskom poaru sve su ivotinje zbunjene. Ne znaju kamo da idu kako bi spasile ivot. U rasplamsalom poaru materijalnog svijeta svi su zbunjeni. Kako se taj umski poar moe ugasiti? Ni vatrogasne brigade koje je stvorio ovjek, ni kante vode tu ne mogu pomoi. Rjeenje dolazi s oblakom koji izlijeva kiu na umski poar. Samo se
284

tada poar moe ugasiti. Ta sposobnost nije u vaim rukama, ve u Bojoj milosti. Ljudsko se drutvo nalazi u zbunjenom stanju i ne moe nai rjeenje. Duhovni je uitelj osoba koja je primila milost od Boga i koja moe dati rjeenje zbunjenu ovjeku. Onaj tko je primio milost od Boga moe postati duhovni uitelj i tu milost dati drugima. Gospodin O'Grady: Problem je pronai takva duhovnog uitelja. rila Prabhupada: To nije problem. Problem lei u vaoj iskrenosti. Imate problema, ali Bog je u vaem srcu. lsvarah sarva-bhutanam. Bog nije daleko. Ako ste iskreni, Bog vam alje duhovnog uitelja. Zato se naziva caitya-guru, duhovni uitelj u srcu. Bog pomae iznutra i izvana. Sve je to opisano u Bhagavad-giti. Ovo je materijalno tijelo stroj, ali u srcu se nalazi dua. S njom je Nad-dua, Krina, koji daje upute. Gospodin Kae: elio si to uiniti, sada ima priliku. Idi i to uini." Ako ste iskreni, kaete: Sada, Boe, elim Tebe." Onda e vas Bog pouiti. Da, sada Me moe na ovaj nain dostii." To je Njegova ljubaznost. Meutim, ako elimo neto drugo, to je u redu. Moemo to dobiti. Bog je veoma ljubazan. Kada neto elim, On me u srcu upuuje kako to mogu dobiti. Zato me onda ne bi uputio kako mogu sresti duhovnog uitelja? Prije svega, moramo arko eljeti da oivimo svoju svjesnost Boga. Onda e nam Bog dati duhovnog uitelja. Gospodin O'Grady: Puno vam hvala. rila Prabhupdda: Hvala vama. Imam jednu molbu. Vi ste pjesnik. Samo piite o Bogu. Znate lijepo opisivati i zato vas molim da opiete Boga. Onda e va ivot biti uspjean. Ako vas netko uje, i njegov e ivot hiti uspjean. To je uputa: idam hi pumsas tapasah srutasya va svistasya suktasya ca buddhi-dattayoh avicyuto 'rthah kavibhir nirupito yad uttamasloka-gunanuvarnanam (rimad-Bhagavatam 1.5.22)

285

Ima mnogo voa u drutvu koji su pjesnici, znanstvenici, teolozi, filozofi, politiari itd. Onima koji su strunjaci u tome nalae se: vaa je dunost usavriti svoje zanimanje opisujui slave Vrhovnog Bia. Gospodin O'Grady: Moje mi iskustvo pokazuje da je svatko, iz nekog posebnog razloga, izabran za odreeno zanimanje. rila Prabhupada: Taj je razlog naveden ovdje. Avicyutah. Nepogreiv izbor glasi: Opisujte slave Gospodina." Gospodin O'Grady: Ali rekli ste da je duhovni uitelj izabran. Bog bira duhovnog uitelja, pjesnika, sveenika. Netko je izabran za pjesnika, slikara ili glazbenika. rila Prabhupada: Zato kad skladate glazbu, skladajte glazbu o Bogu. To jc vae savrenstvo. Gospodin O'Grady: Kad netko obavlja svoje zanimanje za Boga, onda to zanimanje postaje njegovo savrenstvo? rila Prabhupada: Da. Gospodin O'Grady: Puno vam hvala.

VIII. Dostizanje savrenstva Spoznavanje smisla ivota Svako misaono ljudsko bie postavlja osnovno pitanje: to je smisao ivota?" Na alost, nau potragu za krajnjim smislom oteava nadmetanje mnogobrojnih proturjenih filozofija, religija, ideologija i njihovih pobornika, koji pokuavaju pridobiti nau lojalnost. rila Prabhupada nam u ovom predavanju prua jednostavan i prosvjeujui savjet. Dananja je tema na odnos s Bogom. To je samospoznaja. Sankirtana pokret najlaki je proces dostizanja samospoznaje, jer proiava srce. Zbog praine koja prekriva ogledalo uma, pogreno shvaamo svoj identitet. U ogledalu prekrivenom prainom ne moemo vidjeti sebe, ali u istom ogledalu moemo. Meditacija je
286

proces proiavanja srca. To je pokuaj razumijevanja svog odnosa sa Svevinjim. Sa svime s ime dolazimo u dodir imamo odnos. Dok sjedim na ovom jastuku imam s njim odnos jer sjedim na njemu, a on me dri. Vi imate odnose. Vi ste Englezi ili Indijci i imate odnose s vaim drutvom, obiteljima i prijateljima. Kakav je na odnos s Bogom? Pitate li ljude, malo tko e moi objasniti svoj odnos s Bogom. Kau: Tko je Bog? Bog je mrtav. Ne vjerujem u Boga, a pogotovo ne u odnos s Njim." Te prljavtine prekrivaju njihova srca i zato ne mogu vidjeti. Mi imamo odnos sa svime zato ne pokuavamo shvatiti svoj odnos s Bogom? Je li to vrlo inteligentno? Ne. To je neznanje. U materijalnom svijetu sva stvorenja prekrivaju tri gune materijalne prirode. Zato ne mogu vidjeti Boga. Ne mogu shvatiti Boga, niti to pokuavaju, ali Bog postoji. U Engleskoj je jutro maglovito i sunce se zbog magle ne vidi, ali znai li to da sunce ne postoji? Ne moete ga vidjeti, jer su vam oi prekrivene, ali ako poaljete nekom telegram u drugi kraj svijeta, rei e: Da, sunce je ovdje. Moemo ga vidjeti. Blistavo je i puno svjetlosti." Kad poriete postojanje Boga ili ne moete shvatiti svoj odnos s Njim, to znai da vam nedostaje znanje. Bog postoji, ali nam nedostaje znanje. Sunce nije prekriveno. Sunce ne moe biti prekriveno. Magla, oblak ili sumaglica ne mogu prekriti sunce. Kako je veliko sunce! Mnogo puta vee od Zemlje. Oblaci mogu prekriti najvie dvadeset, etrdeset ili sto kilometara. Kako onda mogu prekriti sunce? Ne. Oblaci ne mogu prekriti sunce. Oni prekrivaju vae oi. Kad se ne moe zatititi od neprijatelja, zec zatvara oi, mislei: Moj je neprijatelj sad otiao." Slino tome, prekriveni vanjskom energijom Boga, mi mislimo: Bog je mrtav." Gospodin posjeduje tri vrste energija. U Vinu Purani je opisana energija Svevinjega Gospodina. U Vedama i Upaniadama takoer postoje takvi opisi. Parasya saktir vividhaiva sruyate. (vetavatara Upaniad 6.8) Sakti znai energija". Gospodin posjeduje brojne energije. Vede izjavljuju Bog ne mora nita raditi." Mi moramo, jer jedino
287

tako moemo opstati moramo jesti, elimo uivati u ovom ili onom ali zato bi Bog radio? Bog ne mora raditi. Kako onda moemo rei da je Bog stvorio ovaj svemir? Zar to nije rad? Ne. Kako je onda nastao? Boje raznovrsne energije toliko su snane i pune znanja da djeluju prirodno. Moemo vidjeti kako cvijet cvjeta, raste i oituje razne boje: tokica na jednoj strani, tokica na drugoj strani, bijelo na jednoj strani, vie bijelog na drugoj. Leptir takoer pokazuje takvu umjetniku simetriju. Sve je to naslikano, ali tako savreno i hitro da ne moemo vidjeti kako. Ne moemo shvatiti kako se to zbiva, ali to je djelo Gospodinove energije. Zbog nedostatka znanja ljudi kau da je Bog mrtav, da ne postoji i da nemamo odnos s Njim. Takve se misli usporeuju s mislima ovjeka kojega progoni duh. Kao to opsjednut ovjek govori besmislice, mi, prekriveni Bojom iluzornom energijom tvrdimo da je Bog mrtav. Ali to nije istina. Zato nam je potreban ovaj proces pjevanja kako bismo proistili srce. Prihvatite ovaj jednostavni proces pjevanja Hare Krina mantre. Pjevajte Hare Krina u svojoj obitelji, klubu, domu, na putu svuda i tama koja vam prekriva srce, va pravi poloaj, bit e rasprena. Tada ete shvatiti svoj pravi prirodni poloaj. Gospodin Caitanya Mahaprabhu preporuio je: cetodarpana-marjanam. Marjanam znai oistiti", a darpanam znai ogledalo". Srce je ogledalo. Ono je kao kamera. Kao to kamera danju i nou snima razliite situacije, nae srce snima na ivot i uva slike u podsvijesti. Psiholozi to znaju. Srce snima toliko mnogo slika i stoga biva prekriveno. Ne znamo kad je to poelo, ali injenica je da je na pravi identitet prekriven zbog dodira s materijom. Zato moramo proistiti svoje srce, ceto-darpana-marjanam. Postoje razliiti procesi proiavanja srca proces jnane, proces yoge, proces meditacije, pobone djelatnosti. Karma takoer proiava srce. Ako netko djeluje vrlo pobono, njegovo e se srce postupno proistiti. Premda su ovi procesi preporueni za proiavanje srca, u ovom su dobu teki. Da bismo slijedili put filozofskog znanja, moramo postati veoma ueni, itati mnogo knjiga, posjeivati uene profesore i
288

uenjake i spekulirati. Moramo pronai osobu koja je vidjela svjetlo. Sve su to filozofski procesi. Meditacija je isto preporueni proces. Trebamo se pitati: Tko sam ja?" Razmislite samo: Jesam li ovo tijelo? Ne. Jesam li ovaj prst? Ne, to je moj prst. Razmiljajui o svojoj nozi, zakljuit ete: To je moja noga." Na taj ete nain shvatiti da je i sve ostalo moje". Ali gdje je taj ja"? Sve je moje, ali gdje sam ja"? Meditacija je traganje za jastvom. Prava meditacija predstavlja usredotoenost svih osjetila na jastvo. No taj je proces veoma teak. Moramo vladati osjetilima. Ona nas odvlae u vanjski svijet, a mi ih moramo usmjeriti ka unutarnjem svijetu introspekcije. Zato u sustavu yoge postoji osam procesa. Prvi je proces obuzdavanja osjetila slijeenjem propisanih naela. Zatim slijede vjebe sjedenja, koje nam pomau da usredotoimo um. Ako netko pognuto sjedi, to mu nee pomoi; treba sjediti uspravno. Tu su i vjebe disanja, meditacija i samadhi. Ali u dananje vrijeme to su vrlo teki procesi. Nitko ih ne moe odmah slijediti. Takozvani procesi yoge su nepotpuni. Sastoje se samo od poloaja sjedenja i nekoliko vjebi disanja, ali to nas ne moe dovesti do nivoa savrenstva. Pravi je proces yoge veoma teak u ovom dobu, premda ga vedski spisi preporuuju. Slino tome, netko moe pokuati stei znanje procesom filozofske spekulacije: Ovo je Brahman, ono nije Brahman. to je Brahman? to je duhovna dua?" Takva empirijska filozofska rasprava takoer je preporuena, ali je u ovom dobu beskorisna. Zato Caitanya Mahaprabhu i vedski spisi izjavljuju: harer harer kalau nasty nama harer nama namaiva kevalam nasty eva nasty eva eva gatir anyatha

Kalau znai u ovom dobu". Nasty eva, nasty eva, nasty eva tri puta nasty eva. Eva znai sigurno", a nasti ne". Sigurno ne, sigurno ne, sigurni ne." Na to se odnosi to sigurno ne"? Ne moemo spoznati sebe karmom. To je prvo
289

sigurno ne". Ne moemo spoznati sebe jnanom. To je drugo sigurno ne". Ne moemo spoznati sebe yogom. Sigurno ne. Kalau. Kalau znai u ovom dobu". Kalau nasty eve nasty eva nasty eva gatir anyatha. U ovom dobu ne moemo postii uspjeh ovim procesima. Koji je onda proces preporuen? Harer nama harer nama harer namaiva kevalam. Jednostavno pjevajte Hare Krina mantru. Kevalam znai samo". Samo pjevajte Hare Krina. To je najlaki i najuzvieniji proces. Preporuen je, praktian i ovlaten. Zato ga prihvatite u bilo kojem stanju ivota. Pjevajte. Nema izdataka, nema gubitaka. Mi ne pjevamo tajnu mantru. Ne. Ona je dostupna svakome. Pjevanjem ete proistiti svoje srce. U materijalnom svijetu nitko ne eli bijedu, ali ona dolazi neoekivano, poput umskog poara koji izbija iako nitko nije upalio ibicu. Nitko ne eli rat, ali ratovi se vode. Nitko ne eli glad, ali glad dolazi. Nitko ne eli epidemiju, ali ona dolazi. Nitko ne eli borbe, ali one se vode. Nitko ne eli nesporazume, ali oni su tu. Zato? To je kao razbuktali umski poar koji vatrogasci ne mogu ugasiti. Razbuktalu vatru problema ne moe ugasiti takozvani napredak u znanju. Ne. To nije mogue. Kao to se umski poar ne moe ugasiti naporima vatrogasaca ili izlijevanjem vode, ivotni se problemi ne mogu rijeiti materijalnim procesima. Ima mnogo primjera. Prahlada Maharada rekao je: Dragi moj Gospodine, otac i majka nisu pravi zatitnici djece." Oni brinu o svojoj djeci; to im je dunost, ali nisu krajnji zatitnici. Kad prirodni zakoni pozovu dijete, otac i majka ga ne mogu zatititi. Iako se obino smatra da su otac i majka zatitnici djeteta, ustvari nije tako. Ako netko plovi oceanom i misli da ima dobro utoite, hoe li ga to zatititi? Ne. Unato tome, moe se utopiti. Lijep avion leti nebom, svi se osjeaju sigurnim, ali iznenada se srui. Nita materijalno ne moe nas zatititi. Pretpostavimo da je netko bolestan. Moe otii dobrom lijeniku koji e mu dati dobar lijek, ali to mu ne jami da e preivjeti. to je onda krajnje jamstvo? Prahlada Maharada kae: Moj dragi Gospodine, ako nekog zanemari, nita ga ne moe zatititi.
290

To je nae praktino iskustvo. Moemo izmisliti toliko mnogo naina rjeavanja problema, koje postavljaju zakoni materijalne prirode, ali oni nisu dovoljni. Nikada nee rijeiti sve probleme, niti e nam pruiti pravo olakanje. To je injenica. Zato Krina Kae u Bhagavad-giti: Maya, vanjska energija, vrlo je snana. Nitko je ne moe nadii. To je gotovo nemogue." Kako se moemo osloboditi materijalne prirode? Krina kae: Predajui se Meni, osoba se moe osloboditi okova materijalne prirode." To je istina. Moramo proistiti srce kako bismo spoznali na odnos s Bogom. Katha Upaniada izjavljuje nityo nityanam cetanas cetananam. Svevinja Apsolutna Boanska Osoba ili Alosolutna Istina je vjena. Bog je vjean i mi smo vjeni, ali Vede izjavljuju da je On vrhovnm ivo bie. Nije mrtav. Kad On ne bi bio iv, kako bi ovaj svijet mogao postojati ? Krina kae u Bhagavad-giti: Sve se odvija pod Mojim nadzorom." I u Bibliji je reeno: Bog stvori." To je istina. Nije jednom postojala masa materije i onda se zbilo ovo i ono. Ne. Vede nam govore stvarne injenice, ali mi moramo otvoriti oi da bismo vidjeli. Ceto-darpana-marjanam. To je proces proiavanja srca. Kad proistimo srce, moi emo shvatiti to Krina i Vede kau. Trebamo se proistiti. Ako ovjeku koji boluje od utice date malo kandis eera, rei e da je veoma gorak, no je li uistinu gorak? Ne, vrlo je sladak i lijek je za uticu. To propisuje i suvremena znanost i vedski spisi. Ako uzme veliku koliinu kandis eera, ozdravit e od utice. Osoba koja je ozdravila kae: Ovo je veoma slatko." Slino tome, suvremena utica bezbone civilizacije moe se izlijeiti pjevanjem Hare Krina mantre. U poetku moe izgledati gorko, ali s napretkom, vidjet emo kako je ugodno. im shvatimo svoj identitet, svoj odnos s Bogom, postat emo sretni. Toliko patimo, jer smo se poistovjetili s materijalnim svijetom. Zato smo nesretni. Tjeskoba i strah nastaju zbog poistovjeivanja s materijalnim svijetom. Nekidan sam objasnio da se ovjek koji se poistovjeuje s vreom kostiju i koe ne razlikuje od ivotinje. Pjevanjem Hare Krina mantre ta e zabluda biti otklonjena. Onaj tko je
291

proistio svoje srce shvatit e da ne pripada materijalnom svijetu. Aham brahmasmi: ja sam duhovna dua. Sve dok se poistovjeujemo s Engleskom, Indijom ili Amerikom, to je neznanje. Danas ste Englez jer ste se rodili u Engleskoj, ali u sljedeem ivotu moda se neete roditi u Engleskoj, ve u Kini, Rusiji ili nekoj drugoj zemlji. Moda neete dobiti ljudski oblik ivota. Danas ste velik rodoljub, velik ljubitelj svoje zemlje, ali ako ostanete u svojoj zemlji, u sljedeem ivotu moete postati krava koju e odvesti u klaonicu. Zato moramo u potpunosti shvatiti svoj identitet. Caitanya Mahaprabhu kae da su sva iva bia vjeni sluge Boga. To je njihov pravi identitet. Ako netko tako misli: Ja nisam niiji sluga; dunost mi je sluiti Boga", onda je osloboen. Njegovo srce odmah biva proieno, a on biva osloboen. Tada sve njegove brige i tjeskobe u ovom svijetu nestaju, jer zna: Ja sam sluga Boga. Bog e me zatititi. Zato bih zbog bilo ega brinuo?" Kao dijete koje zna da se majka i otac brinu o njemu. Ono je slobodno. Ako prie vatri da bi je dodirnulo, majka e se pobrinuti za njega: Drago moje dijete, ne diraj to." Ona uvijek pazi na njega. Zato ne biste poloili vjeru u Boga? Ustvari, vi ste pod zatitom Boga. Ljudi idu u crkvu i kau: Boe, daj nam kruh svagdanji." Ustvari, kad nam ga ne bi dao, ne bismo mogli ivjeti. To je injenica. Vede kau da jedna Vrhovna Osoba opskrbljuje sva iva bia svime to im je potrebno. Bog svakome daje hranu. Mi ljudska bia imamo ekonomski problem, ali kakvi ekonomski problemi postoje u drugim drutvima? Nema ih u drutvu ptica niti u drutvu zvijeri. Postoji 8.400.000 vrsta ivota. Meu njima, ljudsko je drutvo vrlo malo. Ljudi su stvorili probleme to jesti, gdje spavati, kako se razmnoavati i kako se braniti. Za nas su to problemi, ali veina stvorenja vodene ivotinje, ribe, biljke, kukci, ptice, zvijeri i milijuni drugih ivih bia nemaju takav problem. I oni su iva bia. Nemojte misliti da se razlikuju od nas. Nije istina da smo mi, ljudska bia, jedina iva stvorenja, a da su svi drugi mrtvi. Ne. Tko im osigurava hranu i sklonite? Bog. Biljke i ivotinje ne idu u ured. Ne idu na sveuilite kako bi stekli tehnoloku naobrazbu i tako zaradili novac. Kako,
292

onda, jedu? Bog im daje hranu. Slon jede stotine kilograma hrane. Tko mu daje hranu? Da li se vi brinete za slona? Postoje milijuni slonova. Tko ih opskrbljuje? Bolje je priznavati da Bog opskrbljuje iva bia, nego misliti: Bog je mrtav. Zato bismo ili u crkvu i molili Boga za kruh?" U Bhagavad-giti je reeno: etiri vrste ljudi prilaze Krini: nesretni, oni kojima je potreban novac, mudri i radoznali." Onaj tko je mudar, onaj tko je radoznao, onaj kome je potreban novac i onaj tko je nesretan te etiri vrste ljudi prilaze Bogu. Dragi moj Boe, veoma sam gladan. Daj mi kruh svagdanji." To je lijepo. Osobe koje na taj nain prilaze Bogu nazivaju se sukrtinah. Sukrti znai poboan". Takvi su ljudi poboni. Premda mole za novac i hranu, smatraju se pobonim jer prilaze Bogu. Potpuna suprotnost njima su duskrtinah, bezboni. Krti znai veoma zasluan", ali rije duskrti ukazuje da svoju energiju zloupotrebljavaju za stvaranje kaosa. Poput ovjeka koji je izumio atomsko oruje. Ima mozak, ali ga je zloupotrijebio. Stvorio je neto zastraujue. Stvorite neto to e omoguiti ovjeku da vjeno ivi. Kakva je korist od stvaranja neeg to e uzrokovati trenutnu smrt milijuna ljudi. Umrijet e danas, sutra ili za sto godina. to su, onda, znanstvenici uinili? Stvorite neto da ovjek ne mora odmah umrijeti, da nema vie bolesti i starosti. Onda ete neto uiniti, ali duskrtine nikad ne prilaze Bogu. Nikad ne pokuavaju shvatiti Boga. Stoga je njihova energija pogreno usmjerena. Grubi materijalisti, koji zanemaruju svoj odnos s Bogom, opisani su u Bhagavad-giti kao mudhe. Mudha znai magarac". Osobe koje teko rade kako bi zaradile novac usporeuju se s magarcem. Svakog dana jedu etiri apatija (pogaice od neprosijana brana), ali nepotrebno rade kako bi zaradili tisue dolara. Drugi su opisani kao naradhame. Naradhama znai najnii od ljudi". Ljudski je oblik ivota namijenjen spoznaji Boga. Tenja za spoznajom Boga ovjekovo je pravo. Samo osoba koja shvaa Brahman ili Boga je brahmana. To je dunost ljudskog bia. U svakom ljudskom drutvu postoji neki sustav zvan religija", kojim
293

ovjek moe pokuati shvatiti Boga. Nije vano radi li se o kranskoj, muslimanskoj ili hinduskoj religiji. To nije vano. Vano je shvatiti Boga i na odnos s Njim. To je sve. To je dunost ljudskih bia i ako je ljudsko drutvo zanemaruje, onda nije bolje od ivotinjskog drutva. ivotinje ne mogu shvatiti Boga i svoj odnos s Njim. Zanima ih samo jedenje, spavanje, razmnoavanje i branjenje. Ako se brinemo samo za te stvari, to smo onda? ivotinje. Stoga Bhagavad-gita izjavljuje da su oni koji zanemaruju ovu priliku najnii od ljudi". Dobili su ljudski oblik ivota nakon evolucije kroz 8.400.000 oblika ivota, ali ga nisu iskoristili za spoznaju Boga, ve za ivotinjske sklonosti. Zato su naradhame, najnii od ljudi. Neki su ljudi veoma ponosni na svoje znanje, ali kakvo je to znanje? Bog ne postoji. Ja sam Bog." Njihovo pravo znanje odnijela je maya. Ako su Bog, kako su onda postali pas? Postoji toliko mnogo argumenata koji govore protiv njih, ali oni prkose Bogu. Ateizam. Lieni su pravog znanja, jer su prihvatili ateizam. Pravo znanje jest znanje o Bogu i naem odnosu s Njim. Ako to ne znamo, smatra se da je nae znanje odnijela maya. Tako, ako pokuamo shvatiti na odnos s Bogom, postoje razni naini. Postoje knjige i znanje. Zato ih ne bismo iskoristili? Svatko bi trebao iskoristiti to znanje. Pokuajte shvatiti da je u Bhagavad-giti i drugim vedskim spisima, svuda, reeno da je Bog velik, a mi mali, iako smo iste prirode kao Bog. Ocean i kapljica vode iste su prirode, ali se koliina soli u kapljici vode i u oceanu razlikuju. Kvalitativno su jednaki, ali kvantitativno su razliiti. Slino tome, Bog je svemoan, a mi posjedujemo odreenu mo. Bog stvara sve, a mi moemo stvoriti mali avion, nalik malim avionima s kojima se djeca igraju. Ali Bog moe stvoriti milijune planeta koje lebde u zraku. To je odlika Boga. Vi ne moete stvoriti planet. ak i da moete, kakva je korist od toga? Postoje milijuni planeta koje je stvorio Bog. Ali vi imate stvaralaku mo. Bog ima mo i vi je imate, ali Njegova je mo tako velika da se vaa mo ne moe s njom usporediti. Ako kaete: Ja sam Bog", to je ludost. Moete tvrditi da ste Bog, ali kakva ste neobina djela uinili da moete to tvrditi?
294

To je neznanje. Znanje osobe koja misli da je Bog odnijela je maya. Bog je veliki, a mi mali. To je na odnos s Njim. U Bhagavad-giti Krina jasno kae: Sva su iva bia Moji sastavni djelii. Kvalitativno su istovjetni sa Mnom, ali kvantitativno se razlikuju od Mene." Istodobno, mi smo istovjetni s Bogom i razliiti od Njega. To je na odnos. Istovjetni smo, jer posjedujemo iste odlike kao Bog, ali ako pomno analiziramo sebe, vidjet emo da, iako imamo neke dobre odlike, Bog ih sve posjeduje u veoj mjeri. Ne moemo posjedovati nita to ne postoji u Bogu. To nije mogue. Zato je u Vedanta-sutri reeno da sve to imamo postoji u Bogu. Emanira iz Boga. Budui da smo siuni, vjeni smo sluge Boga. To je na odnos. I u materijalnom svijetu, u svakodnevnom ivotu, vidimo da jedan ovjek slui drugog, jer je drugi nadmoniji i moe mu dati dobru plau. Stoga prirodno moemo zakljuiti: ako smo mali, naa je dunost da sluimo Boga. Nemamo druge dunosti. Svi smo mi razliiti djelii izvornog bia. Vijak u stroju je vrijedan, jer je povezan s cijelim strojem. Ako se izvadi iz stroja ili ako je neispravan, nema vrijednost. Moj prst vrijedi milijune dolara sve dok je povezan s tijelom i slui ga. Kad bi se odsjekao od tijela, to bi vrijedio? Nita. Slino tome, mi smo vrlo male estice Boga. Stoga smo duni povezati svoje energije s Njim i suraivati s Njim. To je na odnos. Inae smo bezvrijedni, odsjeeni. Kad prst postane bezvrijedan, lijenik kae: .Amputirajte ovaj prst. Inae, tijelo e se zatrovati." Slino tome, kad postanemo bezboni, bivamo odsjeeni od naeg odnosa s Bogom i patimo u materijalnom svijetu. Ako se pokuamo ponovno povezati sa Svevinjim Gospodinom, oivjet emo na odnos s Njim.

Najvia ljubav Ljubav... Pjevai o njoj pjevaju, pjesnici joj kliu, pisci o njoj prie ispredaju. Film i televizija proeti su njome, ali je li ona stvarna? U ovom lucidnom eseju, rila Prabhupada pokazuje
295

da se ljubav koju doivljavamo u materijalnom svijetu temelji na iluziji i da je, kao i sve drugo, prolazna: A ipak, postoji via ljubav" koju nikada ne zamiljaju svjetovni romantiari. Ako se njena puzavica predanog sluenja paljivo titi, postupno e roditi plod iste ljubavi prema Bogu. ista je ljubav prema Bogu ljubav bez primjesa elje za materijalnim dobrobitima, pukim filozofskim razumijevanjem ili plodonosnim rezultatima. Ona se temelji na saznanju: Bog je velik, a ja sam Njegov sastavni djeli. Zato je Bog najvii predmet moje ljubavi." Ta je svjesnost najvie savrenstvo ivota i krajnji cilj svih procesa samospoznaje. Kada doemo do te toke spoznavi da je Bog nae jedino voljeno bie, da je Krina jedini predmet nae ljubavi, na je ivot savren. Kuajui taj transcendentalni odnos s Krinom, osjeamo pravu sreu. Puzavica predanosti tada e biti tako dobro zatiena da emo, hvatajui se za nju, moi dostii vrhovno odredite. Ako se netko uporno penje na drvo, na kraju e doi do samog vrha. Slino tome, ako dostignemo ljubav prema Bogu hvatajui se za puzavicu predanosti, bez sumnje emo dostii Krinino transcendentalno prebivalite i osobno se druiti s Njim, kao to se ovdje druimo, licem u lice. Bog nije plod mate ili nestvaran lik. Stvaran je kao i mi. (Ustvari, mi se nalazimo pod utjecajem iluzije. ivimo kao da je tijelo nae pravo jastvo, iako tijelo nije stvarnost, ve samo privremeno oitovanje). Usuujemo se misliti da Bog ne postoji ili da nema oblik. Ta umna spekulacija posljedica je siromanog znanja. Gospodin Krina i Njegovo prebivalite postoje i mi moemo tamo otii, prii Mu i druiti se s Njim. To je injenica. Duhovni je ivot vjeno postojanje, puno znanja i blaenstva u drutvu Svevinjega Gospodina. Takvo vjeno druenje znai igrati se s Krinom, plesati s Krinom i voljeti Ga. Ili Krina moe postati vae dijete to god elite. Postoji pet glavnih odnosa s Krinom. Moete se ophoditi prema Krini kao pasivan bhakta, kao sluga, kao prijatelj,
296

kao roditelj i kao ljubavnik. U Krininom prebivalitu, i krave su osloboene due. Nazivaju se surabhi krave. Ima mnogo poznatih slika koje nam pokazuju kako Krina voli krave, kako ih grli i ljubi. Taj pasivni odnos s Krinom naziva se anta. Takvi bhakte osjeaju savrenu sreu kad Krina doe i jednostavno ih dodirne. Drugi su bhakte skloni sluenju. Oni misle: Krina eli sjesti. Priredit u mjesto za Njega. Krina eli jesti. Donijet u Mu ukusnu hranu." Oni se brinu za to. Neki se bhakte igraju s Krinom kao prijatelji na istom nivou. Ne znaju da je Krina Bog. Krina je za njih voljeni prijatelj i ne mogu Ga zaboraviti ni na trenutak. itav dan i no misle na Krinu. Nou, dok spavaju, misle: Ujutro u se igrati s Krinom." Ujutro odlaze Krini i ekaju da Ga majka ukrasi prije nego to se ode igrati s prijateljima na panjak. Na Krinaloki (Krininom prebivalitu) ne postoje druge aktivnosti. Nema industrije, jurnjave u ured ili drugih slinih ludosti. Ima dovoljno mlijeka i maslaca i svi obilno jedu. Krina jako voli Svoje prijatelje i katkada uiva krasti maslac za njih. Moemo tako ivjeti i to je savrenstvo postojanja. Trebamo udjeti za tim savrenstvom ivota. Svjesnost Krine je proces kojim se ono moe dostii. No sve dok posjedujemo i najmanju vezanost za materijalni svijet, moramo ostati u njemu. Krina je veoma strog. Nikome ne doputa da ue u Njegovo drutvo ako ima i najmanju primjesu materijalnog shvaanja ivota. Bhakti mora biti osloboena materijalne zagaenosti. Nemojte misliti: Ja sam veoma uen. Umnom spekulacijom spoznat u Apsolutnu lstinu." To je besmislica; moete nastaviti spekulirati, ali nikada neete pronai izvor svih izvora. U Brahma-samhiti je reeno: Osoba moe spekulirati o Apsolutnoj Istini milijunima godina, ali je ipak nee otkriti." Moemo nastaviti trunuti u materijalnom svijetu i spekulirati, ali to nije pravi proces. Pravi je proces bhakti-yoga. Gospodin Caitanya kae da je predano sluenje Krine najvii, savreni nivo ivota. U usporedbi s njim, druge stvari za kojima ljudi ude u materijalnom svijetu mjehurii su pjene u oceanu. Ljudi obino ele nagrade i zato postaju
297

religiozni. Kau ja sam hindus", ja sam kranin", ja sam idov", ja sam musliman", ja sam ovo, ja sam ono i zato ne mogu promijeniti svoju religiju. Ne mogu prihvatiti Krinu." To se naziva religioznost, dharma. S takvim materijalistikim, sektakim shvaanjem religije trunut e u materijalnom svijetu drei se obreda i vjere. Misle da e slijeenjem svojih religioznih naela stei materijalno blagostanje. Naravno, ako slijede bilo koju religiju, stei e pogodnosti za materijalni ivot. Zato ljudi ele materijalno blagostanje? Da bi udovoljavali osjetilima. Misle: Imat u lijepu enu. Imat u dobru djecu. Imat u visoki poloaj. Postat u predsjednik. Postat u predsjednik vlade." To je osjetilno uivanje. Kad netko razoaran shvati da ga bogatstvo i predsjedniki poloaj ne mogu usreiti, kad iscijedi sav uitak iz seksa i postane potpuno frustriran, moda e uzeti LSD i pokuati se stopiti s prazninom. Ali ta ludost ne moe donijeti sreu. Mora prii Krini; to je srea. Inae, zavrit e u komaru LSD-ja, tumarajui predjelima neosobnog shvaanja praznine. Ljudi su frustrirani. Bez pravog duhovnog ivota moraju biti frustrirani, jer je ovjek po prirodi duhovan. Kako itko moe biti sretan bez Krine? Pretpostavimo da nas bace u ocean. Kako tamo moemo biti sretni? To nije za nas. Moemo biti dobar pliva, ali koliko dugo moemo plivati? Na kraju emo se umoriti i utopiti. Slino tome, mi smo po prirodi duhovni. Kako moemo biti sretni u materijalnom svijetu? To nije mogue, ali ljudi pokuavaju ostati ovdje prilagoavajui se na razne naine kako bi preivjeli. To prilagoavanje nije srea. Ako netko doista eli sreu, mora razviti ljubav prema Bogu. To je proces. Ako ne moe voljeti Krinu, ako ne moe prestati voljeti pse, make, zemlju, narod i drutvo i umjesto toga pokloniti svoju ljubav Krini, nema govora o srei. S tim u vezi, Rupa Gosvami naveo je lijepi primjer: ima mnogo droga koje ispunjavaju ovjeka raznim halucinacijama i idejama, ali sve dok ne okusi najviu drogu ljubavi prema Bogu, Krinapremu, bit e opinjen meditacijom, neosobnim monizmom i raznim drugim ludorijama.
298

Prema rijeima Caitanye Mahaprabhua, da bismo dostigli istu ljubav prema Krini, moramo predano sluiti i njegovati svjesnost Krine. Moramo se posvetiti iskljuivo sluenju Krine. Najvii stadij savrenstva iste predanosti jest osloboenje od svih materijalnih elja, umne spekulacije i plodonosnih djelatnosti. Osnovno je naelo iste predanosti odbacivanje svih elja osim elje za dostizanjem potpune svjesnosti Krine. Ne moemo zadrati nijednu drugu elju. ak i ako znamo da su svi drugi oblici Boga takoer Krina, ne trebamo oboavati nijedan drugi oblik, ve trebamo usredotoiti panju na Krinin oblik. Krina ima mnogo oblika, ali moramo oboavati Krinu u Njegovom obliku s flautom, kao Boanstvo Radha-Krina. Trebamo jednostavno usredotoiti panju na taj oblik i sve e umne spekulacije i plodonosne djelatnosti nestati. Svjesnost Krine moramo njegovati s povoljnim stavom, a to znai da trebamo obavljati slubu koja prua Krini zadovoljstvo. Svjesnost Krine ne dostie se izmiljanjem vlastitog naina. Mogu misliti da postupam svjesno Krine, ali tko je odobrio moje postupke? Na primjer, u Bhagavad-giti, Arjuna je oklijevao da se bori zbog odreenih moralnih razloga, ali on je promatrao situaciju s nivoa plodonosnih aktivnosti na kojem osoba mora uivati ili ispatati posljedice. Mislio je da e, ako ubije lanove svoje obitelji, ispatati velike posljedice. Meutim, Krina nije odobrio taj zakljuak. Zakon akcije i reakcije u materijalnom svijetu naziva se karma, ali predano sluenje nadilazi nivo karme. ista ljubav mora biti osloboena svih primjesa plodonosnih aktivnosti umne spekulacije i materijalnih elja. isto predano sluenje trebamo s naklonou posvetiti Krini. S naklonou" znai u skladu s Njegovim eljama. Krina je elio bitku na Kuruketri; sve je On uredio. Aruni je rekao: Razmilja na vlastiti nain, ali ak i ako se ne bude borio, budi siguran da se nijedan od ovih vojnika nee vratiti kui, jer sam Ja tako uredio. Svi e ovdje poginuti. To je ve ureeno." Nitko ne moe promijeniti Boju elju. Krina posjeduje dvije odlike: moe zatititi i moe ubiti. Ako eli nekoga ubiti, nema te sile na svijetu koja ga moe
299

zatititi, a ako eli zatititi, nema te sile na svijetu koja ga moe ubiti. Krinina je elja vrhovna. Zato moramo svoje elje uskladiti s Krininim. Nitko ne moe zanemariti Krinine elje, jer je On Svevinji Gospodin. Zato je naa dunost da uskladimo svoje postupke s Krininom eljom. Ne bismo trebali djelovati na vlastitu ruku i zatim izjaviti: To inim u svjesnosti Krine." Moramo paljivo utvrditi da li to Krina eli. Takvo ovlateno znanje prenosi Krinin predstavnik. U naim molitvama kojima slavimo duhovnog uitelja svaki dan pjevamo: Ako je duhovni uitelj zadovoljan, i Bog e biti zadovoljan. Onaj tko nije zadovoljio duhovnog uitelja ne moe zadovoljiti Boga. Stoga naredbu duhovnog uitelja trebamo to bolje izvriti. To e nam omoguiti da napredujemo. To je sutina povoljnog njegovanja svjesnosti Kine. U Ameriku sam doao u starosti i pokuavam pouavati svjesnost Kine jer mi je to naredio moj duhovni uitelj. To je moja dunost. Ne znam hou li biti uspjean ili ne. Nije vano; moja je dunost izvrena ako vam mogu prenijeti sve to sam uo od svog duhovnog uitelja. To se naziva povoljnim djelovanjem u svjesnosti Krine. Oni koji su ozbiljni trebaju od Krininog predstavnika prihvatiti Krininu naredbu kao svoj ivot i duu. Osoba koja slijedi taj princip sigurno e napredovati. Caitanya Mahaprabhu govorio je na taj nain, a moj je duhovni uitelj obiavao rei: Duhovni je uitelj prozirni medij." Na primjer, kroz ove prozirne naoale mogu veoma lijepo vidjeti slova ove knjige. Bez njih ne mogu vidjeti, jer su moje oi nesavrene. Slino tome, sva su naa osjetila nesavrena. Ne moemo vidjeti Boga ovim oima niti uti Hare Krina mantru ovim uima. Nita ne moemo uiniti bez prozirnog medija, duhovnog uitelja. Kao to bolesno oko ne moe vidjeti bez prozirnog medija, naoala, mi ne moemo prii Svevinjem Gospodinu bez prozirnog medija, duhovnog uitelja. Proziran" znai da medij mora biti osloboen zagaenosti. Ako je proziran, moemo vidjeti kroz njega. U istoj ljubavi prema Bogu moramo zaokupiti sva svoja osjetila sarvendriya. To znai da i seks trebamo povezati
300

sa svjesnou Krine. Predodba o Bogu kao ocu ili majci ne doputa koritenje seksa za sluenje Gospodina, jer ne postoji seksualni odnos izmeu djeteta i oca ili majke. Ali predodba o Bogu kao ljubavniku obuhvaa i seks. Caitanya Mahaprabhu dao je najsavrenije znanje o naem odnosu sa Svevinjim Gospodinom. U drugim religioznim shvaanjima, Bog se obino smatra ocem ili majkom. Mnogi oboavatelji u Indiji smatraju boicu Kali reprezentacijom Boga. Naravno, to se ne odobrava, ali vjerovanje postoji, kao to se u kranskoj religiji Bog smatra ocem. Ali Caitanya Mahaprabhu nas obavjetava da moemo imati ak i seksualni odnos s Gospodinom. To je jedinstveni doprinos Caitanye Mahaprabhua. U materijalnom svijetu seks se smatra najviom aktivnou, najveim zadovoljstvom, iako postoji samo u iskrivljenom obliku. Meutim, nitko nije pomislio da u duhovnom svijetu moe postojati seksualni odnos. Nigdje u svijetu ne postoji primjer takve teologije. Caitanya Mahaprabhu je po prvi put iznio podatak da Svevinju Boansku Osobu moemo prihvatiti kao mua ili ljubavnika. To je mogue u oboavanju Radhe i Krine, ali nitko, pogotovo ne impersonalisti, ne moe shvatiti RadhaKrinu. Impersonalisti nemaju pojma; ne mogu ak ni zamisliti da Bog ima oblik. Ali Caitanya Mahaprabhu kae da Bog ima ne samo oblik, ve i seksualni ivot. To je najvii doprinos Caitanye Mahaprabhua. Svevinjega Gospodina moemo sluiti u razliitim odnosima, ali u materijalnom svijetu ti su odnosi prisutni samo kao iskrivljeni odrazi. Kako postupamo u materijalnom svijetu? Kakve su nae predodbe o drutvu, prijateljstvu i ljubavi? Sve se temelje na materijalnom shvaanju ivota. U naem drutvu, netko je otac ili majka, mu ili ena, ljubavnik ili ljubavnica. Tu su i druge rase (odnosi), kao to je neprijateljstvo. Postoji dvanaest razliitih odnosa, od kojih su pet glavni. Ostalih su sedam posredni odnosi, kao to je, na primjer, neprijateljski odnos. Obino izmeu neprijatelja postoji odnos, ak i izmeu ubojice i rtve. to se tie naeg odnosa s Krinom, ak i ako netko uspostavi neprijateljski odnos s Njim, postie uspjeh u ivotu. Kad zaokupimo svoja
301

osjetila Krinom, moemo uspostaviti jedan od dvanaest razliitih odnosa, od kojih su pet neposredni, a sedam posredni. Kad se Krina pojavio u Kamsinoj areni, u njoj se nalazilo mnogo velikih hrvaa spremnih da Ga ubiju. Ustvari, pozvali su Ga tamo kako bi Ga ubili. Kamsa je mislio: Djeaci e uskoro doi. esnaest ih godina pokuavam ubiti, ali tog djeaka Krinu nismo mogli ubiti. Sad sam Ga pozvao u goste i kada doe, borit e se s hrvaima koji e Ga ubiti." Demoni i ateisti uvijek smiljaju kako da ubiju Krinu, ili Boga. Zato iznose teoriju da je Bog mrtav. Misle da mogu, ako je Bog mrtav, raditi sve to ele. Ali to se tie njihovih aktivnosti, Bog moe biti mrtav ili iv, ali Boji posrednik, materijalna energija, tako je snana da nitko ne moe slobodno initi grena djela. im pogrijei, biva kanjen. Za to nije potrebna Boja prisutnost. Bog moe biti mrtav ili iv, ali materijalna je energija dovoljno snana da moe kazniti svakoga tko kri materijalne zakone, ak i u najmanjoj mjeri. Bog je postavio te zakone, ali budalasti ljudi to ne shvaaju. Meutim, Gospodin Caitanya govori o povoljnom koritenju svih osjetila za sluenje Krine s istom predanou. Trebamo zaokupiti svoja osjetila povoljnim djelatnostima i uiniti sve to Krina eli. ak i ako netko zaokuplja svoja osjetla aktivnostima protivnim Krininoj volji, ali pri tom misli na Krinu, stjee dobrobit. Na primjer, vjetica Putana eljela je ubiti Krinu. Kao to pobone osobe slue Boga, demoni i ateisti uvijek su spremni ubiti Boga. Putana je mislila: Ubit u Krinu. On je samo dijete." To je jo jedna greka demona. Smatraju Krinu, ili Boga, obinim djetetom ili ovjekom. Putana je mislila: Premazat u grudi otrovom i kada dijete pone sisati mlijeko, umrijet e." Na temelju toga moemo vidjeti da je prila Krini kao njegov neprijatelj, ali On ju je prihvatio kao prijatelja jer je tako milostiv. Nije prihvatio demonsku stranu njezinog mentaliteta, ve nju samu. Svako je ivo bie uvjetovano, ali Krina nije. Lijenik ili psihijatar lijei luake. ali sam ne postaje lud. Ponekad se bolesnik ljuti na njega ili ga naziva
302

pogrdnim imenima, ali lijenik je razborit i nastavlja ga lijeiti. Slino tome, ako netko smatra Krinu svojim neprijateljem, Krina ne postaje njegov neprijatelj. Putana je dola otrovati Krinu, ali On je to prihvatio na drugaiji nain. Mislio je: Sisao sam njezino mlijeko. Zato je postala Moja majka." Krina se ophodio prema njoj kao prema majci i zbog toga je bila osloboena dostigavi isti poloaj kao Krinina prava majka, Yaoda. Moemo zakljuiti da je uspostavljanje povoljnog odnosa s Krinom najvie savrenstvo, ali ak i ako se netko neprijateljski ophodi prema Njemu, Krina je tako milostiv da mu daje osloboenje. Svi neprijatelji koje je Krina ubio odmah su bili osloboeni. Dvije vrste ljudi mogu se stopiti s bezlinim brahmajyotijem: oni koji namjerno tee tome i Krinini neprijatelji koje Krina ubije. Bhakta stoga zakljuuje: Zato bih prihvatio stanje koje se nudi ak i Bojim neprijateljima?" Caitanya Mahaprabhu preporuuje isto predano sluenje. Ne bismo trebali eljeti ispuniti vlastite materijalne elje, niti pokuati shvatiti Krinu eksperimentalnom filozofijom ili vriti plodonosne aktivnosti kako bismo dobili materijalne dobrobiti od Krine. Trebamo eljeti jedino da Ga sluimo, u skladu s Njegovim eljama. Ako Krina neto eli, trebamo to uiniti. Pretpostavimo da zamolim svog uenika: Dragi moj uenie, molim te, daj mi au vode. Njegova je dunost da mi dade au vode. Ako misli: Prabhupada eli au vode, ali zato mu ne bih dao neto bolje? Zato ne au vrueg mlijeka?", to nije sluenje. Po njegovom miljenju, vrue je mlijeko vrlo ukusno i bolje od vode, ali ja sam traio vodu i zato mi treba dati vodu, a ne mlijeko. To je povoljno sluenje. Moramo shvatiti to Krina eli. Kad postoji takav prisan odnos, moemo povoljno sluiti Krinu. Sve dok takav odnos nije uspostavljen, moramo saznati od prozirnog medija, duhovnog uitelja, to Krina eli. Vainava nikada ne misli da ima izravan odnos s Krinom. Gospodin Caitanya kae: Ja sam sluga sluge sluginog sluge, i tako stotinu puta, koji je Krinin sluga." Moramo pristati da
303

postanemo slugin sluga. To je proces uenikog naslijea i ako netko eli pravu, transcendentalnu ljubav prema Bogu, mora prihvatiti taj proces. Ljudi ga ne prihvaaju i zato ne razvijaju pravu ljubav prema Bogu. Govore o Bogu, ali zapravo ne vole Boga. Ne njeguju isto predano sluenje i zato vole pse. Moemo rei ljubav prema Bogu", ali ako ne usvojimo to naelo, morat emo voljeti psa, ne Boga. To je pogreka. Caitanya Mahaprabhu kae da onaj tko doista eli ljubav prema Bogu mora slijediti proces istog predanog sluenja. Caitanya Mahaprabhu ne govori vlastite umne spekulacije. Njegove izjave potvruju vedski spisi kao to su Naradapancaratra i rimad-Bhagavatam. Te dvije knjige i Bhagavad-gita autentini su spisi namijenjeni bhaktama. Caitanya Mahaprabhu navodi stih iz Narada-pancaratre: hrsikena hrsikesa-sevanam bhaktir ucyate. To je definicija istog predanog sluenja. Hrsikena hrsikesa-sevanam. Hrsikena znai svojim osjetilima". Moramo zaokupiti svoja osjetila, ne samo um. Ako netko kae: Uvijek mislim na Krinu", to nije isto predano sluenje. Meditacija je razmiljanje, ali nitko ne misli na Krinu; misle na prazninu ili neto neosobno. Ako misle na Krinu, Narayanu ili Vinua, kao to propisuju vedski spisi, to je prava yoga. Yoga meditacija znai usredotoiti um na Nad-duu. Nad-dua je reprezentacija Krine u obliku etverorukog Narayane. ak i Patanjali, autoritet za yogu, propisuje meditaciju na Vinua. Ali kao to ljudi izmiljaju lane religijske procese, dananji takozvani yogiji izmiljaju vlastiti nain razmiljanja o praznini. Ali Narada-pancaratra izjavljuje hrsikena hrsikesasevanam: moramo zaokupiti ne samo um ve i osjetila. Zaokupiti osjetila sluenjem gospodara osjetila. Ove tri sanskrtske rijei veoma su znaajne. Hrsikesa znai gospodar osjetila. Bhakti-yoga znai osjetilima sluiti gospodara osjetila. Gospodar osjetila je Krina. Trebamo uvijek imati na umu da smo osjetila dobili jer smo eljeli uivati u materijalnom svijetu. Gospodin nam je dao odreena osjetila za uivanje. Svinja ima odreenu vrstu
304

tijela i osjetila, jer je eljela uivati u izmetu. Slino tome, ovjek ima odreenu vrstu tijela i osjetila, jer je elio uivati u neemu drugom. Mi imamo uvjetovana osjetila s kojima uivamo u materijalnom svijetu i njih moramo proistiti. Naa su osjetila izvorna, ali sada su prekrivena materijalnim eljama. Moramo se izlijeiti i osloboditi takvih elja. Kad naa osjetila nisu vie sklona materijalnom uivanju, to se stanje naziva ista predanost. Iz ovog stiha Narada-pancaratre moemo shvatiti da duhovna dua ima izvorna osjetila. Bez obzira na veliinu tijela u koje je ula, duhovna dua nije bezlina; ima osjestila. Katkada moemo na knjizi vidjeti bubu. Tako je mala, manja od vrka pribadae, a ipak se kree; ima svoja osjetila. Mala se bakterija takoer kree i ima osjetila. Sva iva bia izvorno imaju osjetila. Ona se nisu razvila pod odreenim materijalnim uvjetima. Prema ateistikoj teoriji, osjetila smo razvili u odreenim materijalnim uvjetima; u duhovnom stanju, nemamo ni osjetila ni oblik. Meutim, sudei po logici i razumu, to ne moe biti istina. Siuna estica duhovne sile, ak i ako je manja od atoma, ima osjetila. Ta se osjetila oituju na iskrivljeni nain, jer su prekrivena materijalnim elementima. Moramo proistiti osjetila i tada ih moemo upotrijebiti za zadovoljavanje gospodara osjetila. Krina je gospodar i vlasnik osjetila. Mi smo Njegovi sastavni djelii i stoga su naa osjetila posuena od Njega; ona su iznajmljena. Najbolje je upotrijebiti svoja osjetila za Njegovo osjetilno zadovoljstvo, ne za nae. To je proces iste svjesnosti Krine. Pozivajui se na rimad-Bhagavatam, Gospodin Caitanya navodi primjer iste predanosti. U Bhagavatamu je reeno da se Krina nalazi u srcu svih ivih bia. Kao to rijeke prirodno teku prema moru, im netko uje Gospodinove slave, njegova dua prirodno osjea privlanost prema Svevinjem Gospodinu. To je poetak istog predanog sluenja. im je prisutna zvuna vibracija Hare Krina mantre, manifestiraju se Krinino ime, Krinine slave, Krinino prebivalite, Krinini pratioci, Krinina parafernalija sve jer je On prisutan. To je poetak svjesnosti Krine.
305

Sjetiti se iz konteksta znai sjetiti se svih podataka pri spomenu kljune rijei. Slino tome, kad na um, sluajui slavljenje Krininih odlika, osjeti privlanost prema Krini i svemu to Ga okruuje, to je poetak iste svjesnosti Krine. Nema vie gatija, lutanja uma. Tako je bilo s gopijama. im su ule zvuk Krinine flaute, napustile su sve. Neke su leale, neke obavljale kuanske poslove, neke brinule o djeci, ali im su zaule Krininu flautu, sve su zaboravile i potrale prema Njemu. Njihovi su muevi i oevi rekli: Zato idete i ostavljate svoju dunost?" Ali one nisu marile jednostavno su otile. Ne postoji zapreka ili kamen spoticanja za takvo stapanje uma s Krinom. To je poetak iste predanosti. Puruottama znai Krina. Rije purua znai uivatelj". Uvjetovana su iva bia lani uivatelji, imitatori. U materijalnom svijetu sva iva bia djeluju kao purue. Tonije je znaenje rijei purua mukarac". Mukarac se smatra uivateljom, a ena uivanom. U materijalnom svijetu, bilo u mukom bilo u enskom tijelu, svatko je sklon uivanju i zato se svatko naziva purua. Ali, ustvari, jedini je purua Svevinji Gospodin. Mi smo Njegova energija, a On je vrhovni uivatelj. Mi nismo purua. Energije se koriste za uivanje, a mi smo energije, orue Vrhovne Osobe. Puruottama je vrhovna transcendentalna osoba, Krina. Simptom iste svjesnosti Krine jest sluenje Svevinje Boanske Osobe s predanou bez zapreka ili kamenja spoticanja. U istoj svjesnosti Krine nema tenji ili motiva. Svaka druga transcendentalna djelatnost ili oblik oboavanja temelji se na nekom motivu: netko eli spasenje, netko materijalno blagostanje, netko eli otii na vie planete, a netko na Krinaloku. Ne bismo trebali imati takve tenje. isti bhakta ne tei za tim. Ne eli otii ak ni u Krinino vrhovno prebivalite. Naravno, odlazi tamo, ali nema elju. Jednostavno se eli potpuno posvetiti sluenju Krine. Postoje razliite vrste spasenja. Onaj tko dostigne osloboenje zvano salokya ivi na istom planetu kao Svevinji Gospodin. Stanovnici planeta Vaikunthe ive na
306

istoj planeti kao Svevinja Boanska Osoba. Zahvaljujui osloboenju zvanom sarti osoba stjee gotovo isto obilje kao Narayana. Osloboena dua moe izgledati poput Narayane, s etiri ruke, s etiri simbola, s gotovo istim tjelesnim crtama, istim obiljem, istim nakitom, sa svime ostalim. Sarupya znai imati isti oblik ili tjelesne crte. Samipya znai biti uvijek u drutvu Svevinjega Gospodina, nikada daleko. Na primjer, kao to mi sjedimo zajedno, moemo se druiti sa Svevinjim Gospodinom. Takvo se osloboenje naziva samipya-mukti i predstavlja blisko druenje. Meutim, isti bhakte ne prihvaaju te oblike osloboenja. Samo ele sluiti Krinu. Ne zanima ih nijedna vrsta osloboenja. Osobe svjesne Krine dostiu drutvo Svevinjega Gospodina, ali ga ne ele; jedino ele transcendentalno sluiti Gospodina s ljubavlju. Bhakta oituje najvie savrenstvo predanog sluenja ili svjesnosti Krine kad odbija prihvatiti bilo kakav blagoslov ili dobrobit od Svevinjega Gospodina. Prahladi Maharadi bilo je ponueno sve to je elio. Trebao je samo zatraiti, ali on je rekao: Gospodine moj, Tvoj sam vjeni sluga. Moja je dunost da Te sluim. Kako mogu prihvatiti bilo kakvu dobrobit od toga? Onda ne bih bio Tvoj sluga, ve trgovac." Odgovorio je na taj nain i to je znak osobe ista srca. Krina je tako ljubazan da ispunjava sve elje bhakte, ak i ako eli materijalne blagoslove. Ako bhakta u dnu srca ima neku elju, Gospodin je ispunjava. Tako je ljubazan, ali isti bhakta odbija prihvatiti razne vrste osloboenja, ak i ako ih ponudi Svevinji Gospodin. To je uzviena priroda bhaktiyoge. Ako u srcu imamo materijalne elje ili pobude i predano sluimo kako bismo ispunili takve elje, nikada neemo dobiti istu ljubav prema Bogu. Ako mislimo: Bavim se svjesnou Krine, predanim sluenjem Krine, jer elim takvo i takvo obilje", ta se elja moe ispuniti, ali nikada neemo osjetiti neokaljanu ljubav prema Krini kakvu su gopije osjeale. Onaj tko ima motiv nee dostii stadij iste ljubavi prema Bogu, iako izvrava svoje dunosti u
307

predanom sluenju. U stihu iz Bhakti-rasamrta-sindhua, Rupa Gosvami kae: Sve dok netko eli materijalnu dobrobit (bhukti) ili osloboenje (mukti), mora prihvaati te sablasne oblike." Sve dok je maya prisutna u srcu, kako moemo uivati u duhovnom blaenstvu iste ljubavi prema Bogu? Drugim rijeima, ako imamo materijalne elje ili ak i elju za osloboenjem, ne moemo dostii istu ljubav prema Bogu. ista je predanost osloboena svih elja ona je sluenje s ljubavlju radi samog sluenja. Postoji lijep primjer u ivotu Rupe Gosvamija. Rupa Gosvami i njegov brat Sanatana Gosvami ivjeli su odvojeno u Vrindavani, zaokupljeni bhajanom, predanim sluenjem. Rupa je ivio u umi gdje nije mogao kuhati ukusna jela ili prositi apatije u selu. On je bio mlai brat i mislio je: Kad bih mogao nabaviti hranu, pripremio bih ukusna jela, ponudio ih Krini i pozvao starijeg brata." Imao je tu elju. Sljedeeg trena, dola je lijepa dvanaestogodinja djevojica i dala mu obilje hrane mlijeko, brano, maslo itd. To je vedski obiaj. Obiteljski ljudi ponekad poklanjaju hranu prosjacima i mudracima u odvojenom redu ivota. Rupa Gosvami bio je sretan to je Krina poslao toliko mnogo namirnica s kojima je mogao pripremiti gozbu. To je i uinio i potom je pozvao svog starijeg brata. Kad je Sanatana Gosvami doao, bio je zapanjen: Kako si ovo pribavio? Pripremio si tako lijepu gozbu u umi. Kako je to mogue?" Rupa Gosvami objasnio je: Jutros sam to poelio i Krina mi je sluajno sve poslao. Dola je lijepa djevojka i to mi ponudila." Opisao je djevojku: Vrlo lijepa djevojka." Sanatana je onda rekao: Ta je lijepa djevojka Radharani. Prihvatio si slubu od Radharani, Gospodinove vjene pratilje. To je velika greka." To je njihova filozofija. Nisu htjeli prihvatiti slubu od Gospodina. Jednostavno su eljeli sluiti. Ali Krina je tako mudar da i On eli sluiti Svog bhaktu i trai priliku za to. To je duhovno nadmetanje. isti bhakta ne eli nita od Krine; samo Ga eli sluiti. Krina takoer trai priliku da slui Svog bhaktu. Krina uvijek eli
308

zadovoljiti Svog bhaktu, kao to bhakta eli zadovoljiti Njega. To je transcendentalni svijet. Na apsolutnom nivou, nema iskoritavanja. Svatko eli sluiti, nitko ne eli biti sluen. U transcendentalnom svijetu svi ele sluiti. Vi elite sluiti mene, ja elim sluiti vas. To je tako divan stav. U materijalnom svijetu ja elim opljakati vas i vi elite opljakati mene. To je sve. Takav je materijalni svijet. Trebamo pokuati to shvatiti. U materijalnom svijetu, svi ele iskoristiti svog prijatelja, oca, majku, svakog, ali u transcendentalnom svijetu, svi ele sluiti. Krina je sredite svaijeg sluenja i svi Ga bhakte ele sluiti, kao prijatelji, sluge, roditelji ili ljubavnice. Istovremeno, Krina eli sluiti njih. To je transcendentalan odnos; glavna je aktivnost sluenje, premda nema potrebe za tim jer je svatko potpun. Nema gladi, nema potrebe za hranom, ali ipak svatko nudi ukusna jela. To je transcendentalni svijet. Ako ne dostignemo stadij sluenja Krine ili Njegovog bhakte, ne moemo uivati u transcendentalnom zadovoljstvu sluenja. Ako imamo neki motiv, taj se osjeaj nikada nee probuditi. Trebamo sluiti Svevinjega Gospodina i Njegove bhakte bez motiva i elje za udovoljavanjem svojim osjetilima.

Savrenstvo samospoznaje U ovom zakljunom poglavlju, rila Prabhupada raspravlja o krajnjem cilju nauka o samospoznaji potpunoj spoznaji Vrhovnog Bia, Krine. Proces samospoznaje poinje razumijevanjem da jastvo nije materijalno nije fiziko tijelo ve ista duhovna energija. Osoba potom spoznaje da je isto, duhovno jastvo vjeno dio Vrhovnog Jastva, Krine. Na kraju ui kako da svoj ivot potpuno posveti tom vjenom, blaenom, transcendentalnom odnosu. Tko dostigne to stanje, dostie vrhovno savrenstvo ivota. Kad je Krina boravio na Zemlji, voljeli su Ga svi stanovnici Vrindavane. Doista, nisu znali ni za to drugo osim za
309

Krinu. Nisu znali je li Krina Bog ili ne, niti su mislili: Voljet u Krinu ako je Bog." Nisu ih uznemiravale takve misli. Njihov je stav bio stav iste ljubavi. Mislili su: Krina moe ili ne mora biti Bog, nije vano. Volimo Krinu, to je sve." To je nivo prave, neokaljane ljubavi. Kad netko misli: Voljet u Krinu, ako je Bog", to nije nivo iste, ve uvjetovane ljubavi. Dok je bio na Zemlji, Krina je oitovao udesne moi, a vraja-vasiji, stanovnici Vrindavane, esto su mislili: Krina je tako divno dijete. Moda je neki polubog." Tako su mislili, jer ljudi obino imaju dojam da su polubogovi svemoni. U materijalnom svijetu, polubogovi su moni, ali ljudi nisu svjesni da je Krina vii od svih njih. Najvii polubog, Brahma, iznio je svoje miljenje o tome u stihu isvarah paramah krsnah sac-cid-ananda-vigrahah: Krina ie vrhovni upravitelj, a tijelo Mu je puno znanja, blaenstva i vjenosti." Stanovnici Vrindavane nisu puno znali o moi koju Krina posjeduje kao vrhovni upravitelj i gospodar svih polubogova. Valja istai da njihova ljubav prema Njemu nije ovisila o takvim mislima. Kao to su stanovnici Vrindavane bezuvjetno voljeli Krinu, Krina je bezuvjetno volio njih. Vraja-jana-vallabha, girivara-dari. Kad su stanovnici Vrindavane prestali vriti rtvovanja za Indru, vodeeg poluboga raja, nali su se u vrlo opasnom poloaju. lndra se razbjesnio i poslao silne oblake koji su sedam dana neprestano lili kiu na Vrindavanu. itav je kraj bio poplavljen a stanovnici su bili veoma uznemireni. lako je Krina tada imao samo sedam godina, spasio je stanovnike Vrindavane podigavi brdo Govardhanu, drei ga kao kiobran kako bi zatitio selo. Krina je tako pouio poluboga Indru da moe sprijeiti njegova uznemirenja samim pokretom Svog malog prsta. Vidjevi to, Indra je odao potovanje Krini. Tako je Krina postao poznat kao Gopijana-vallabha, to znai da je Njegov jedini posao zatita gopi-jana. Ovaj pokret svjesnosti Krine eli pouiti ljude kako mogu postati gopi-jane, Krinini isti ljubavnici. Kada dostignemo taj stav iste ljubavi prema Bogu, Gospodin e nas spasiti od svake opasnosti, ak i ako mora podii brdo ili planinu. Krina nije morao vjebati neki
310

sustav yoge da bi podigao brdo Govardhanu. Kao Bog, On je svemoan, ak i kao dijete. Igrao se kao dijete i ophodio se prema drugima kao dijete, ali kad je bilo potrebno, manifestirao se kao Svemogui Bog. To je priroda Krine ili Boga: ne mora meditirati ili slijediti neki sustav yoge da bi postao Bog. On nije stvoreni Bog, ve je Bog vjeno. Premda je Bog, uiva u ljubavnim odnosima sa Svojim bhaktama i da bi zadovoljio Svoje bhakte, esto prihvaa podreene uloge. Krina voli biti dijete bhakte i tako je postao voljeno dijete Yaode, Yaoda-nandana. Budui da je Bog i svatko Ga oboava, nitko Ga ne grdi. Meutim, Krina uiva u grdnji Svojih bhakta, oca i majke, i zato bhakte prihvaaju takvu ulogu govorei: U redu, postat u Tvoj otac i grdit u Te." Slino tome, kad se Krina eli boriti, jedan od Njegovih bhakta postaje demon Hiranyakaipu i bori se s Njim. Na taj nain, sve su Krinine aktivnosti povezane s Njegovim bhaktama. Ako elimo postati takvi Krinini pratioci, moramo razviti svjesnost Krine, svijest o Krini. Yasoda-nandana vraja-jana-ranjana. Krina jedino eli zadovoljiti vrajajane, a oni jedino Me zadovoljiti Krinu. To je razmjena ljubavi. Yamuna-tira-vana-cari: Krina, Svevinja Boanska Osoba, luta obalama Yamune kako bi zadovoljio gopije, djeake pastire, ptice, pele, krave i telad. To nisu obine ptice, pele, krave, telad ili ljudi. Svi su doli do vrhunca samospoznaje i tako su nakon mnogo ivota dostigli poloaj na kojem se mogu igrati s Krinom. Ovaj pokret svjesnosti Krine moe svakome omoguiti da ode na Krinaloku i postane Krinin pratilac kao prijatelj, sluga, otac ili majka. Krina pristaje prihvatiti bilo koji od ovih poloaja u odnosu sa Svojim bhaktom. Kako to ini, opisano je u naoj knjizi Uenja Gospodina Caitanye. Da bismo spoznali svoj odnos s Krinom, trebamo slijediti stope Gospodina Caitanye i Njegovih glavnih pratilaca, estorice Gosvamija ri Rupe, Sanatane, ri Jive, Gopale, Raghunathe dase i Raghunathe Bhatte. Oni su uvijek pjevali Hare Krina mantru i plesali u zanosu. Nauavali su da osoba obuzeta Krina-kirtanom, pjevanjem Krininih svetih imena, uranja u
311

ocean ljubavi prema Krini. im zauje zvuk Krininog imena, uranja u ocean ljubavi. To je znak iste predanosti. Tako bi za vrijeme kirtane estorica Gosvamija odmah uronili u ocean ljubavi prema Bugu. estorica Gosvamija bili su dragi ne samo drugim bhaktama Gospodina Caitanye Mahaprabhua, ve i abhaktama. isti bhakta nema neprijatelja, jer nije zavidan. Uvijek je otvoren prema svima i svakome, bez razlike, doputa da pjeva Hare Krina. Na materijalnom nivou, nivou dvostranosti, postoji razlika izmeu visokog i niskog, mukarca i ene, ovog ili onog, ali na duhovnom nivou nema takvih razlika. Gledajui sve jednakim oima, isti bhakta nikome ne zavidi. Zato zavrjeuje oboavanje. Moe se rei da je osoba vrijedna oboavanja ako nikome ne zavidi, jer je samo na duhovnom nivou mogue biti nezavidan. To je potvreno u Bhagavad-giti (5.18-19): vidya-vinaya-sampanne brahmane gavi hastini suni caiva svapake ca panditah sama-darsinah ihaiva tair jitah sargo yesam samye sthitam manah nirdosam hi samam brahma tasmad brahmani te sthitah Ponizni mudraci, zahvaljujui pravom znanju, vide jednakim oima uena i plemenita brahmanu, kravu, slona, psa i ovjeka koji jede pse. Oni iji su umovi utemeljeni u viziji jednakosti, ve su nadvladali roenje i smrt. Besprijekorni su kao Brahman i tako su ve utemeljeni u Brahmanu." Takav poloaj moe dostii osoba koja je stekla milost Gospodina Caitanye. Stekavi Njegovu milost, moe izbaviti ovjeanstvo koje pati zbog materijalne zagaenosti. Takvi su bhakte bili estorica Gosvamija i zato im ponizno odajemo potovanje mantrom: vande rupa-sanatanau raghu-yugau sri jiva-gopalakau. estorica Gosvamija bili su
312

strunjaci u pomnom prouavanju svih spisa s ciljem uspostavljanja prave religije u svijetu. Da bi nas pouili, ostavili su mnogo knjiga. Najpoznatija je meu njima Bhakti-rasamrta-sindhu (Nektar predanosti) ri Rupe Gosvamija, koja bhakti poetniku daje poetne upute. Gosvamiji su uvijek naporno radili, danju i nou, a njihov je posao bio pisanje knjiga, pjevanje i plesanje. Bili su gotovo u potpunosti osloboeni tjelesnih potreba za hranom, snom, razmnoavanjem i branjenjem iz straha. Nije bilo govora o razmnoavanju ili strahovanju i branjenju, jer su bili potpuno obuzeti mislima o Krini. Obino bi spavali sat i pol dnevno i ne bi gotovo nita jeli. Kad bi osjetili glad, posjetili bi dom nekog obiteljskog ovjeka i zamolili ga da im dade komad kruha. Takve svete osobe ele usreiti ovjeanstvo koje pati, uzdiui svakoga na nivo duhovne svjesnosti. To je njihova misija. U materijalnom svijetu, svi pokuavaju iskoristiti jedni druge jedan narod pokuava iskoristiti drugi narod, jedno drutvo drugo drutvo, jedan trgovac drugog trgovca itd. To se zove borba za opstanak, u kojoj su ljudi koji se bore izmislili zakon mo je pravda", ali moemo vidjeti da se i najmoniji moraju boriti, kao u sadanjoj svjetskoj situaciji. Izmeu Rusije, Amerike i Kine vodi se velika borba i svi zbog toga pate. Sama borba za opstanak predstavlja patnju. Meutim, Krinini isti bhakte ne ele iskoritavati druge, ve pomoi ljudima da postanu sretni. Zato ih oboavaju stanovnici svih planeta. Canakya Pandita rekao je da se bogata i uen ovjek ne mogu usporediti, jer bogata moe biti slavan u svojoj zemlji ili na svojm planetu, ali uen ovjek, bhakta Boga, slavi se gdje god da ode. Za bhaktu ne postoji razlika izmeu raja i pakla, jer je Krina s njim na oba mjesta. Tamo gdje je prisutan Krina, nema ni govora o paklu; svako mjesto je Vaikuntha. Na primjer, Haridasa Thakura nije ulazio u hram Jagannathe u Puriju jer se rodio u muslimanskoj obitelji, a hindusi nisu doputali muslimanima da uu u hram. Meutim, Haridasa Thakura nije se zbog toga uznemiravao. Mislio je: Zato bih ih uznemiravao? Mantrat u ovdje." Zato je Gospodin
313

Caitanya, koji je sam Gospodin Jagannatha, svakog dana posjeivao Haridasu. To je mo istog bhakte. Ne mora ii Jagannathi; Jagannatha dolazi k njemu. Svakog dana, kad bi se iao okupati u moru, Gospodin Caitanya Mahaprabhu posjetio bi Haridasu Thakuru. Gospodin bi uao u njegovu kolibu i upitao: Haridasa, to radi?", a Haridasa bi odgovorio: Molim Te, ui, moj Gospodine." To je pravi poloaj bhakte. Zato Krina kae da je oboavanje Njegovog bhakte vrednije i od oboavanja Njega samoga. Bhakta moe dati drugima Krinu, jer zna nauk o svjesnosti Krine, o sluanju Krininih rijei, jedenju Krina-prasadama i uivanju u Krini. Impersonalisti i voidisti mogu voditi suhoparne filozofske rasprave na temu aham brahmasmi Ja sam duh" ali koga e time privui? Kakva je razlika izmeu onog tko misli ja sam kamen" i onog tko misli ja sam praznina"? Zato bismo postali kamen, drvo ili praznina? Na bi pravi poloaj trebao biti razmjena ljubavi s Krinom. Iskru ljubavi prema Krini pali duhovni uitelj, isti bhakta. to se mene tie, moj duhovni uitelj, Njegova Boanska Milost Om Vinupada Bhaktisiddhanta Sarasvati Gosvami Prabhupada, naredio mi je da preuzmem odgovornost za irenje svjesnosti Krine u zapadnom svijetu. Njegova Boanska Milost arko je elio propovijedati poruku Gospodina Caitanye na Zapadu, a moj je uspjeh i njegova milost i njegovo zadovoljstvo. Kad sam prvi put sreo svog duhovnog uitelja u Indiji, bio sam vrlo mlad nacionalist i imao sam veoma odgovornu slubu. Tada me jedan moj prijatelj, koji jo uvijek ivi u Calcutti, na silu odveo Njegovoj Boanskoj Milosti, iako nisam htio ii. Nisam ga htio posjetiti, jer je moj otac esto u naem domu primao sannyasije i ja nisam bio zadovoljan njihovim ponaanjem. Mislio sam da bi Bhaktisiddhanta Sarasvati Gosvami Maharada mogao biti slian ovjek. Ako jest, zato bih ga posjetio? Ali moj me prijatelj na silu odveo. Zato ga ne bi vidio?" upitao me. Na kraju sam popustio, otiao s njim i stekao dobrobit.
314

Prilikom mog prvog posjeta, Njegova Boanska Milost rekao je da obrazovani mladii poput mene trebaju otii u strane zemlje i propovijedati evanelje Caitanye Mahaprabhua. Odgovorio sam da je Indija pod stranom vlau i da nitko nee sasluati nae poruke. U to vrijeme, stranci su smatrali Indijce beznaajnim, jer je u oima mnogih neovisnih nacija Indija bila ovisna zemlja, pod vlau Britanije. Jedan je bengalski pjesnik tada jadikovao da su ak i necivilizirani narodi neovisni, dok Indija ovisi o Britancima. Njegova Boanska Milost uvjerio me da su ovisnost i neovisnost samo privremeno stanje, naglasivi da u interesu vjene dobrobiti ovjeanstva trebamo prihvatiti ovaj izazov Caitanye Mahaprabhua. Taj susret s Njegovom Boanskom Milou, mojim Guru Maharadom, zbio se 1922. godine, prije pola stoljea. Godine 1933. bio sam slubeno iniciran, tri godine prije nego to je Guru Maharada napustio ovaj smrtni svijet. U posljednjim trenucima, etrnaest dana prije svog odlaska, napisao mi je pismo ponavljajui svoje upute. Posebno je rekao da trebam pokuati propovijedati ovo evanelje ljudima koji govore engleski. Nakon to sam primio ovo pismo, ponekad bih sanjao da me Guru Maharada zove i da naputam dom i slijedim ga. Tako sam sanjao i mislio: Moram napustiti dom. Moj Guru Maharada eli da napustim dom i prihvatim sannyasu." Istovremeno sam mislio: To je uasno. Kako mogu napustiti dom, enu i djecu?" To se zove maya. Ustvari, nisam elio napustiti obiteljski ivot, ali me Guru Maharada natjerao. Slijedei njegove naredbe, napustio sam dom i djecu, ali sada mi je Guru Maharada dao mnogo divne djece irom svijeta. Tako, sluei Krinu, nitko ne gubi i to je primjer iz mog osobnog iskustva. Kad sam napustio Indiju 1965. godine, bojao sam se da u imati mnogo problema. Indijska vlada mi nije dopustila da iznesem novac iz zemlje i tako sam sa sobom ponio samo nekoliko knjiga i etrdeset rupija. U takvom sam stanju stigao u New York, ali sve se to zbilo milou Guru Maharade i Krine. Sve se zbiva zahvaljujui zajednikoj
315

milosti Krine i duhovnog uitelja. U Caitanya-caritamrti reeno je da Krina i guru zajedno podaruju milost. To je tajna uspjeha ovog pokreta svjesnosti Krine. Krina je uvijek s nama. Stoga zna sve o naim namjerama i prua nam priliku da ostvarimo svoje odluke. Ako odluimo uivati u materijalnom svijetu, Krina nam daje inteligenciju potrebnu za stjecanje poloaja snalaljiva trgovca, ili poznata politiara, ili sposobna ovjeka, tako da moemo zaraditi novac i uivati. Prema mjeriliima materijalnog ivota, mnogi ljudi postaju veliki. Poinju kao siromasi i zahvaljujui srei postaju milijunai. Meutim, ne bismo trebali misliti da takav uspjeh postiu vlastitim slabanim naporima. Nitko ne moe poboljati svoj poloaj bez inteligencije, a nju daje Krina. U Bhagavad-giti Krina kae da prebiva u svaijem srcu kao Nad-dua i daje sjeanje i zaborav. Krina daje sjeanje i zaborav u skladu sa eljom ivog bia. Ako elimo zaboraviti Krinu i uivati u materijalnom svijetu, dat e nam potrebnu inteligenciju tako da Ga moemo zauvijek zaboraviti. Mnogi ljudi misle: Mogu lijepo uivati u materijalnom svijetu. Svi se tako lijepo provode. Nema razloga da ne uivam kao i oni." Ta je ideja iluzija, jer u materijalnom svijetu nema pravog uivanja. Moemo stei vrlo visok poloaj kao predsjednik Kennedy, moemo dobro izgledati, biti veoma poznati, inteligentni, obrazovani, bogati i moni, moemo imati lijepu enu i djecu i najvii poloaj u zemlji, ali u svakom trenutku moemo biti ubijeni. To je priroda materijalnog svijeta. Moramo se suoavati s opasnou na svakom koraku. Nema govora o nesmetanom zadovoljstvu. ak i kad steknemo zadovoljstvo, stekli smo ga nakon velike borbe i rtvovanja. Svako je zadovoljstvo privremeno, jer u materijalnom svijetu nema zadovoljstva koje moe pruiti trajno, beskrajno uivanje. Samo nam Krina moe to pruiti. Zato Krina nauava u Bhagavad-giti da svako ivo bie za svoje dobro treba ostaviti besmislene materijalne aktivnosti i predati se Njemu. Naalost, u ovom dobu ljude jako privlai sjaj materijalne prirode, iluzije, ili maye, i zato ih ne zanima
316

Krina. Krina izjavljuje ak i da e onoga tko Mu se predao zatititi od svih posljedica grijeha, ali ljudi su tako vezani da to ne mogu uiniti. Uvijek se boje da e, predajui se Krini, neto izgubiti, kao to sam se ja bojao da u izgubiti obitelj ako odem na Zapad i propovijedam. Ali Krina je tako ljubazan da e, ako uzme neto, uzvratiti tisuu puta vie. Duhovni je uitelj takoer ljubazan, jer ide od vrata do vrata, od zemlje do zemlje, od grada do grada, i moli: Drage moje dame i gospodo, dragi moji mladii i djevojke, molim vas, prihvatite svjesnost Krine." Na taj nain, veoma povjerljivo slui Krinu. Krina je Svevinji Gospodin koji daje naredbe, a duhovni uitelj izvrava Njegove naredbe; zato je veoma drag Krini. Njemu nije vano alje li ga Krina u raj ili pakao. Duhovni uitelj, isti bhakta, ne pravi razliku izmeu raja i pakla ako nema svjesnosti Krine. U paklu ljudi pate na razne naine, a u raju uivaju svojim osjetilima na razne naine, ali Gospodinov bhakta moe ivjeti bilo gdje ako je prisutna svjesnost Krine. Budui da tu svjesnost nosi sa sobom, uvijek nalazi zadovoljstvo u sebi. Ako je poslan u pakao, zadovoljan je pjevanjem Hare Krina mantre. Ustvari, on ne vjeruje u pakao, ve u Krinu. Slino tome, ako je stavljen u raj, u kojem ima toliko mnogo pogodnosti za udovoljavanje osjetilima, ostaje odvojen, jer njegova osjetila zadovoljava sam Krina. Da bi sluio Gospodina, bhakta je spreman otii bilo gdje i zato je veoma drag Krini. Impersonalistiki filozofi koji su se odrekli svega kau da je ovaj svijet nestvaran i da je neosobni Brahman stvarnost. Ali ako ih zamole da odu u drutvo puno osjetilnih uitaka, odbit e iz straha da ne padnu pod utjecaj tih okolnosti. Meutim, za osobu svjesnu Krine ne postoji takav problem. Ne boji se otii bilo gdje, jer je uzela utoite Krine. Stoga, kad se bhakte okupe na mjestu na kojem nema svjesnosti Krine, nema zla u tome, jer koriste priliku za pjevanje Hare Krina mantre i ispunjavaju mjesto svjesnou Krine. Takvu priliku trebamo uvijek iskoristiti. Ne bismo se trebali zatvoriti u sobu i sami pjevati. Veliki je mudrac Narada svemirski putnik koji putuje po itavom
317

svemiru. Premda moe boraviti na najuzvienijim planetima, ponekad odlazi u pakao i tamo propovijeda. To je ljepota Bojeg sluge uvijek djeluje iz ljubavi prema Krini i Njegovim sastavnim djeliima. Temeljno je naelo predanog sluenja ista ljubav prema Krini. Bez obzira na poloaj koji bhakta ima kao Krinin prijatelj, sluga, roditelj ili ljubavnica njegovo je sluenje bezuvjetno, jer svjesnost Krine ne ovisi o materijalnim uvjetima. Transcendentalna je i nema nikakve veze s gunama materijalne prirode. Bhakta se ne boji otii bilo gdje i zato sva materijalna stanja vidi jednakim oima. U svijetu moemo rei da je ovo mjesto dobro, a ono loe, ali kao to smo ve istakli, bhakta nije podloan takvim umnim spekulacijama. Za njega je temeljni princip materijalnog postojanja lo, jer materijalno postojanje podrazumijeva zaboravljanje Krine. Na neutralnom stadiju predanosti, osoba moe pridavati veu vanost neosobnom sjaju Gospodina i Nad-dui u srcu, ali svjesnost Krine se istinski razvija kad netko misli: Krina je moj prisni gospodar prisnih odnosa." Naravno, u poetku su bezlina spoznaja i spoznaja Nad-due dio svjesnosti Krine. Djelomina spoznaja Boga u Njegovom neosobnom aspektu ili u obliku Nad-due omoguuje nam da steknemo potovanje prema Njemu, ali kad uspostavimo prisan odnos s Krinom kao prijatelj, gospodar, sin ili ljubavnica, potovanje nestaje. Taj nivo osobnog odnosa zacijelo je vii od bezlinog nivoa ili nivoa spoznaje Nad-due, Paramatme. Na stadiju neutralnog shvaanja, osoba jednostavna spoznaje da je iste prirode kao Apsolutna Istina ili da je sastavni djeli Svevinjega. To je sigurno znanje, jer kad razvijemo osobni odnos s Krinom kao sluga, poinjemo cijeniti potpuno obilje Svevinjega Gospodina. Osoba koja je spoznala da Bog u potpunosti posjeduje est obilja poinje sluiti. im postane svjesna Krinine veliine i shvati Krininu nadmo, poinje sluiti. Svijest o veliini Boga poveava se s transcendentalnim sluenjem. Osoba koja slui Gospodina da bi zadovoljila Njegova osjetila postaje zadovoljna, jer je
318

Krina Nad-dua, a individualno bie Njegov sastavni djeli. Ako je On zadovoljan, ivo je bie zadovoljno. Ako je trbuh zadovoljan, svi su dijelovi tijela zadovoljni, jer dobivaju hranu od trbuha. Kad je jednog toplog dana moj brat po Bogu poeo hladiti mog Guru Maharadu, on je upitao: Zato si me iznenada poeo hladiti?" Mladi je odgovorio: Zato to smo svi mi zadovoljni kad si ti zadovoljan." To je formula ne bismo trebali odvojeno pokuavati da zadovoljimo osjetila, ve trebamo pokuati zadovoljiti Krinina osjetila. Tada emo prirodno osjetiti zadovoljstvo. Osoba svjesna Krine uvijek pokuava pruiti zadovoljstvo Krini i to je poetak svjesnosti Krine. Prema impersonalistikom shvaanju, Bog nema oblik i zato ne postoji prilika za zadovoljavanje Njegovih osjetila. Ali osoba koja vidi Krinu kao gospodara, moe Ga sluiti. Krina se u Bhagavad-giti naziva Hriikea, gospodar osjetila. Kad shvatimo da je Apsolutna Istina gospodar osjetila, da su naa osjetila tvorevine Njegovih osjetila i da ih trebamo iskoristiti za zadovoljavanje Njegovih osjetila, svjesnost Krine, uspavana u svakome, poinje se buditi. Jednom je Caitanya Mahaprabhu upitao: Po emu se neutralan poloaj u odnosu s Krinom razlikuje od odnosa gospodara i sluge?" U oba sluaja moemo shvatiti da je Krina velik, ali u neutralnom poloaju nije prisutna sklonost ka sluenju. Zato je odnos u kojem se ivo bie ophodi prema Krini kao sluga prema gospodaru uzvieniji. Kad razvije prijateljski odnos s Krinom, pojavljuje se jo jedna transcendentalna odlika. Prisutno je shvaanje da Bog velik i da Ga moramo sluiti, ali je prisutan i osjeaj: Krina je moj prijatelj. Zato se moram tako ophoditi prema Njemu da bude sretan." U prijateljskom odnosu nismo zadovoljni samo sluenjem prijatelja, ve ga elimo i usreiti i zadovoljiti. U takvom je odnosu prisutna i jednakost, jer se Krina i bkakte ophode na istom nivou. Zato bhakte u tom poloaju zaboravljaju Krininn nadmo. Kad bi Krinini prijatelji jahali na Krininim ramenima, igrajui se, nisu mislili da su vei od Njega. Nije u pitanju udovoljavanje osjetilima i slavljenje samog sebe, jer se odnos temelji na istoj ljubavi. Bhakta jedino eli
319

pruiti zadovoljstvo Krini, a Krina uzima Svoje prijatelje na ramena kako bi uivao. Ponekad osoba prihvaa injenicu da e je prijatelj oamariti, ali u takvom postupku nema govora o inferiornosti. Kad su prijateljstvo i uzajamno zadovoljstvo temelj odnosa, nema govora o uvredi ili inferiornosti. itav temelj svjesnosti Krine i odnosa s Krinom mo je zadovoljstva samoga Krine. rimati Radharani, djevojke iz Vraje i Krinini prijatelji pastiri ekspanzije su Krinine moi zadovoljstva. Svi mi teimo zadovoljstvu, jer je izvor iz kojeg potjeemo pun zadovoljstva. Impersonalisti ne mogu razmiljati na taj nain, jer poriu mo zadovoljstva. Zato je impersonalistika filozofija nepotpuna i inferiorna. Osobe svjesne Krine prepoznaju mo zadovoljstva u Krini i svemu to Ga okruuje Njegovim prijateljima, slugama, ocu, majci i pratilji. Svi odnosi s Krinom koji tee udovoljavanju Krininim osjetilima oitovanja su Krinine moi zadovoljstva. to se tie individualne due, ona je izvorno sastavni djeli te moi zadovoljstva, riznice samog zadovoljstva. Meutim, zbog dodira s materijalnom prirodom, dua je zaboravila svoj pravi poloaj i zaplela se u evolutivni proces seljenja iz jednog tijela u drugo. Tako se teko bori za opstanak. Sada se moramo osloboditi te borbe pune patnje, bezbrojnih seljenja koja nas prisiljavaju da podnosimo bijede roenja, starosti, bolesti i smrti. Moramo dostii na vjeni ivot u svjesnosti Krine. Taj je vjeni ivot mogu. Ako damo sve od sebe u ovom ljudskom obliku ivota, u sljedeem ivotu dobit emo duhovno tijelo. Duhovno se tijelo nalazi unutar grubog materijalnog tijela, ali e se razviti tek kad se oslobodimo zagaenosti materijalnog postojanja. To je cilj ljudskog ivota i pravi samointeres svih ljudi. Samointeres je istinska samospoznaja: Ja sam sastavni djeli Boga. Moram se vratiti u Boje carstvo i pridruiti se Bogu." Kao to mi ovdje imamo drutveni ivot, i Bog ima drutveni ivot u duhovnom carstvu i mi Mu se moemo tamo pridruiti. Kad tijelo umre, ne postajemo praznina. U Bhagavad-giti (2.12) krina Kae Aruni: Nikad nije bilo vremena da Ja nisam postojao, ni ti, ni svi ovi kraljevi, niti e u budunosti itko od
320

nas prestati postojati." Zato je nae postojanje vjeno, a s roenjem i smru mijenjaju se samo privremena materijalna tijela. Pravi proces za dostizanje vjenog ivota nije nimalo teak. Ovaj proces svjesnosti Krine temelji se na znanju primljenom od Krine, najsavrenijeg bia. Znanje primljeno od drugih nepotpuno je, jer uvjetovana dua nuno ini greke, podlona je iluziji, vara i ima nesavrena osjetila. Meutim, znanje primljeno od Krine omoguuje nam da vidimo Krinu. Netko nas moe izazvati: Moete li mi pokazati Boga?" Na odgovor glasi: Da. Moete vidjeti Boga u svakom trenutku." Krina kae raso 'ham apsu kaunteya: Ja sam okus vode." Svaki dan pijemo vodu i ona ima okus. Smatrajui taj okus Krinom, poet emo spoznavati Boga svaki dan. U Bhagavad-giti Krina nadalje Kae prabhasmi sasi-suryayoh: Ja sam svjetlost sunca i mjeseca." Svakog nas dana obasjava suneva svjetlost, a nou mjeseina. Mislei na izvor te svjetlosti, na kraju emo postati svjesni Boga. Ima toliko mnogo slinih primjera u Bhagavad-giti, jer Krina je poetak, sredina i kraj svih oitovanja. Ako elimo postati svjesni Boga i spoznati vlastitu sutinu, to nije teko. Samo trebamo istinski shvatiti Boga kako se pojavljuje, kako nestaje i koje aktivnosti vri. Onda moemo postati dostojni ulaska u Boje carstvo. Po naputanju ovog materijalnog tijela osoba koja shvaa Boga, Krinu, vie se ne vraa na Zemlju da bi prihvatila drugo materijalno tijelo. Gdje odlazi? Krina kae mam eti: Dolazi k Meni." To treba biti cilj svakog inteligentnog ljudskog bia.

Biljeka o piscu ri rimad A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada pojavio se u ovom svijetu 1896. godine u Calcutti, Indija. Prvi je put susreo svoga duhovnog uitclja rila Bhaktisiddhantu Sarasvatija Gosvamija u Calcutti 1922. godine. Bhaktisiddhanta Sarasvati, istaknuti religiozni uenjak i osniva ezdeset etiri Gaudiya Matha (vedska instituta),
321

zavolio je ovog obrazovanog mladia i naveo ga da posveti svoj ivot irenju vedskog znanja. rila Prabhupada je postao njegov uenik, a jedanaest godina kasnije (1933) u Allahabadu i njegov slubeno inicirani uenik. Prilikom njihovog susreta, 1922. godine, rila Bhaktisiddhanta Sarasvati Thakura zamolio je rila Prabhupadu da na engleskom jeziku rairi vedsko znanje. U godinama koje su uslijedile, rila Prabhupada je napisao komentar na Bhagavad-gitu, pomagao u radu Gaudiya Matha i 1944. godine, bez iije pomoi, pokrenuo dvotjedni asopis na engleskom jeziku. Ureivao ga je, tipkao rukopise, vrio korekture, te ak i dijelio pojedinane primjerke, borei se da asopis redovito izlazi. Jednom pokrenut, asopis nikad nije prestao izlaziti; danas ga izdaju njegovi uenici na Zapadu na preko dvadeset jezika. Visoko cijenei rila Prabhupadinu filozofsku uenost i predanost, Gaudiya Vaisnava Society mu je 1947. godine dodijelilo poasnu titulu Bhaktivedanta. rila Prabhupada se 1950. godine, u svojoj 54. godini, povukao iz branog ivota prihvativi vanaprasthu (povueni red ivota) s namjerom da posveti vie vremena prouavanju i pisanju. Otputovao je u sveto mjesto Vrindavanu, gdje je ivio veoma skromno u povijesnom srednjovjekovnom hramu Radha-Damodara. Tamo je proveo nekoliko godina u intenzivnom prouavanju i pisanju. Godine 1959. prihvatio je sannyasu (odvojeni red ivota). U hramu RadhaDamodara rila Prabhupada je otpoeo rad na svom ivotnom djelu: prijevodu i tumaenju osamnaest tisua stihova rimad-Bhagavatama (Bhagavata Purane). Tu je napisao i Lako putovanje na druge planete. Nakon izdavanja prva tri sveska Bhagavatama, rila Prabhupada je 1965. godine otiao u SAD kako bi ispunio misiju svog duhovnog uitelja. Poslije toga je napisao preko ezdeset ovlatenih prijevoda, komentara i saetih studija indijskih filozofskih i religijskih djela. Vrlo cijenjene u akademskim krugovima zbog svoje strunosti, dubine i jasnoe, njegove se knjige koriste kao udbenici na brojnim visokokolskim ustanovama.
322

Za samo dvanaest godina, unato svojoj poodmakloj dobi, rila Prabhupada je obiao zemaljsku kuglu etrnaest puta, odravajui predavanja na svih est kontinenata. Unato tako intenzivnom programu, rila Prabhupada je nastavio sa plodonosnim spisateljskim radom. Njegova djela predstavljaju pravu biblioteku vedske filozofije, religije, knjievnosti i kulture.

Rjenik A Acarya: duhovni uitelj koji pouava primjerom. Adhibhautika: bijede koje uzrokuju druga iva bia. Adhidaivika: bijede koje uzrokuju prirodne sile. Adhyatmika: bijede koje uzrokuju um i tijelo. Advaita Acarya: Gospodinova inkarnacija, koja se pojavila kao glavni pratilac druge inkarnacije, Gospodina Caitanye Mahaprabhua. Akrura: stric Gospodina Krine. Anandagiri: istaknuti sljedbenik ankaracarye. Apavarga: vidi pod mukti. Aruna: jedan od petorice Pandava; za vrijeme bitke na Kuruketri Gospodin Krina je postao voza njegovih bojnih kola i izloio mu Bhagavad-giti. Arame: u vedskom drutvu, etiri razvojna stadija ljudskog ivota, namijenjena uzdizanju do duhovnog savrenstva; poinju brahmacaryom (celibatom i uenjem), nastavljaju se grihasthom (branim ivotom) i vernapraasthom (povlaenjem iz obiteljskog ivota) i dostiu vrhunac u sannyasi (potpunom odricanju od obiteljskog ivota i obaveza); vidi takoer pod varnarama-dharma. Astanga-yoga: osmerostruki proces meditacije; poinje poloajima sjedenja i kontrolom disanja, a vrhunac dostie u spoznaji Gospodinovog oblika koji prebiva u srcu. Atma: vidi pod jiva.
323

Avatara: doslovno silazak"; pojava Svevinjega Gospodina ili Njegova predstavnika na Zemlji. B Badarayana: vidi pod Vyusadeva. Baladeva: vidi pod Jagannatha, Baladeva i Subhadra. Bhagavad-gita: glavni spis vedske tradicije; izlae uenja koja je Gospodin Krina prenio Svom bhakti Aruni. Obja java predanost Svevinjem Gospodinu kao krajnji cilj i glavni nain dostizanja duhovnog savrenstva. Bhagavan: Svevinji Gospodin, koji je prvobitni vlasnik svih vrsta obilja. Bhagavatam, Bhagavata Purana: vidi pod rimadBhagavatam. Bhakta: tovatelj Svevinjega Gospodina. Bhakti (bhakti-yoga): predano sluenje Svevinjega Gospodina. Bhakti-rasamrta-sindhu: zakljuni spis Rupe Gosvamija u kojem objanjava predano sluenje Gospodina, od najosnovnijih postupaka do krajnjeg savrenstva osobnog odnosa s Gospodinom. Bhaktisiddhanta Sarasvati: (1874-1936) duhovni uitelj Njegove Boanske Milosti A.C. Bhaktivedante Swamija Prabhupade. Bhaktivedanta: titula koja znai onaj tko je spoznao da je predano sluenje Svevinjega Gospodina cilj sveg znanja". Bhaktivinoda Thakura: (1838-1915) vainavski duhovni uitelj, otac Bhaktisiddhante Sarasvatija. Zapoeo je pokret irenja svjesnosti Krine na Zapadu. Bharata: Arunino ime koje znai Bharatin potomak". Bharata Maharada: veliki vainavski kralj pod ijom je vladavinom Indija nazvana Bharata-vara. Bharata-vara: tradicionalno, knjievno ime za Indiju. Bhima: najvei ratnik u bici na Kuruketri; poznat je kao jedan od glavnih autoriteta za predano sluenje Gospodina. Brahma: prvo stvoreno ivo bie u svemiru; pod nadzorom
324

Svevinjega Gospodina stvara mnotvo ivotnih oblika, planeta i ivotnih uvjeta. Brahmacari, brahmacarya: vidi pod arame. Brahmajyoti: tjelesni sjaj Svevinjega Gospodina. Brahman: bezlini, sveproimajui aspekt Svevinjega Gospodina. Brahmana: vidi pod varne. Brahma-samhita: Brahmine molitve upuene Gospodinu u kojima opisuje Gospodinove slave. Brhan-naradiya Purana: vidi pod Purane. Buddha: prikrivena inkarnacija Svevinjega Gospodina koja je propovijedala ateizam kako bi ljude tog doba odvratila od zloupotrebljavanja vedskih obrednih rtvovanja za ubijanje ivotinja. C Caitanya-caritamrta: djelo Krinadase Kaviraje Gosvamija o ivotu i filozofiji Gospodina Caitanye Mahaprabhua. Caitanya Mahaprabhu: inkarnacija Svevinjega Gospodina preruena u bhaktu, koja se pojavila da bi nauavala ljubav prema Bogu kroz proces skupnog pjevanja Gospodinovih svetih imena. Caitya-guru: Svevinji Gospodin koji u srcu daje savjete naprednom bhakti. Canara: snani hrva i sluga demonskoga Kamse; Gospodin Krina ga je ubio u Svom djetinjstvu. Carvaka: ateistiki filozof iji je moto glasio prosi, posudi ili ukradi, ali na neki nain uivaj u materijalnom ivotu". Chandogya Upaniada: vidi pod Upaniade. D Daridra-narayana: pogreno shvaanje da je oboavanje siromaha ravno oboavanju Gospodina i da svakog ovjeka moemo prihvatiti kao Boga, jer se Svevinji Gospodin nalazi u svaijem srcu. Devaki: Vasudevina ena i majka Gospodina Krine.
325

Devi: vidi pod Durga. Dharma: vjena dunost ivog bia. Dhritaratra: otac koji je sa svojim sinovima elio prijevarom oduzeti kraljevstvo Pandavama, borei se protiv njih u bici na Kuruketri. Doba Kali: vidi pod Kali-yuga. Drona: duhovni uitelj Pandava, koji je bio prisiljen boriti se protiv njih u bici na Karuketri. Durga: otjelovljenje Gospodinove materijalne energije i ena poluboga ive. Duryodhana: Dhritaratrin sin koji se borio protiv Pandava u bici na Kuruketri. G Gadadhara Pandita: glavni pratilac Caitanye Mahaprabhua. Ganea: polubog zaduen za materijalno bogatstvo. Ganga: najsvetija indijska rijeka. Gargamuni: obiteljski sveenik Yaduove dinastije u kojoj se Gospodin Krina inkarnirao. Gaudiya Matha (Gaudiya Misija): udruenje hramova i centara za propovijedanje svjesnosti Krine u Indiji, koje je osnovao rila Bhaktisiddhanta Sarasvati poetkom dvadesetog stoljea. Gauranga: Caitanya Mahaprabhu. Goloka: najvii planet u duhovnom svijetu, Vaikuntha. Gopala Bhatta Gosvami: jedan od estorice vainavskih duhovnih uitelja koji su neposredno slijedili Gospodina Caitanyu Mahaprabhua i sustavno predstavljali Njegova uenja. Gopije: pastirice, prijateljice Gospodina Krine u Vrndavani, Njegovi najpredaniji i najpovjerljiviji bhakte. Gosvami: vidi pod svami. Govinda: ime Svevinje Boanske Osobe, koje znai onaj tko prua zadovoljstvo zemlji, kravama i osjetilima". Grihastha: vidi pod arame. Gune: tri odlike materijalnog svijeta: vrlina, strast i neznanje.
326

Guru: duhovni uitelj, ili acarya, koji govori i djeluje u skladu sa svetim spisima. Guru-kula: kola za vedsku naobrazbu; djeca postaju uenici s pet godina i ive u celibatu pod vodstvom duhovnog uitelja. H Hare (Hara): vidi pod Radha. Hari: ime Svevinje Boanske Osobe, koje znai onaj tko otklanja sve zapreke duhovnom napretku". Haridasa Thakura: veliki bhakta Gospodina Caitanye Mahaprabhua, koji bi svakog dana izgovorio tri stotine tisua Bojih imena. Hari-kirtana: vidi pod kirtana. Hari-vama: dodatak Mahabharate. Indra: kralj rajskih planeta i voa upravnih polubogova. Iopaniada: vidi pod Upaniade. J Jagad-guru: duhovni uitelj svemira". Jagannatha, Baladeva i Subhadra: Boanstvo Gospodina Krine u obliku Jagannathe (gospodara svemira"), koje prate Njegov brat Baladeva i sestra Subhadra. Jagannatha Puri (Jagannatha-dhama): grad na obali Orisse, pokrajine u istonoj Indiji; sveti grad u kojem se nalazi hram i Boanstvo Gospodina Jagannathe. Jayadratha: neprijatelj Pandava u bici na Kuruketri. Jiva: individualno ivo bie, koje je vjeni djeli Svevinjega Gospodina. Jiva Gosvami: jedan od estorice vainavskih duhovnih uitelja koji su neposredno slijedili Gospodina Caitanyu Mahaprabhua i sustavno predstavljali Njegova uenja. Jnani: onaj tko pokuava dostii Vrhovni Apsolut njegovanjem empirijskog, spekulativnog znanja. K
327

Kali: vidi pod Durga. Kali-yuga: prema vedskim spisima, sadanje doba (etvrto i posljednje razdoblje u ciklusu od etiri razdoblja postupne degradacije); obiljeava ga postupno nestajanje duhovnog znanja i degeneracija ljudske civilizacije. Kalpa-taru: drvo elja" koje raste u duhovnom svijetu i moe odmah dati bilo kakav eljeni plod. Kama: materijalna elja; pouda. Kamsa: demonski kralj koji je nakon mnogo uzaludnih pokuaja ubijanja Krine na kraju umro od Krinine ruke. Karma: materijalna aktivnost koja uvijek zaplie osobu u neku vrstu posljedice, bilo dobru, bilo lou. Karma-kanda: obredi preporueni u Vedama za one koji ele stei materijalne dobrobiti. Karmi: osoba koja pokuava uivati u rezultatima svojih materijalnih aktivnosti. Karna: najstariji brat Pandava, koji se borio protiv njih u bici na Kuruketri. Katha Upaniada: vidi pod Upaniade. Keava Kamiri: poznati uenjak kojega je Gospodin Caitanya Mahaprabhu porazio u pjesnikom nadmetanju. Kirtana: pjevanje ili recitiranje o slavama Svevinjega Gospodina; vidi pod sankirtana. Kripa: veliki ratnik koji se borio protiv Pandava u bici na Kuruketri. Krina: Svevinja Boanska Osoba u Svom izvornom dvorukom obliku, koji je podrijetlo svih ostalih Gospodinovih oblika i inkarnacija. Krinaloka: vidi pod Goloka. Krina-prasadam: vidi pod prasadam. Krina-prema: vidi pod prema. Katriya: vidi pod varne. Kunti: majka Pandava i tetka Gospodina Krine. Kuruketra: drevno mjesto hodoaa u blizini New Delhija na kojem se vodila bitka i na kojem je izgovorena Bhagavad-gita; vidi pod Dhritaratra i Pandave.
328

L Laksmi: boica sree i vjena supruga Svevinje Boanske Osobe, Narayane. M Madhvacarya: vainavski duhovni uitelj iz trinaestog stoljea koji je propovijedao teistiku filozofiju istog dualizma", prema kojoj se Gospodin i iva bia uvijek razlikuju. Mahabharata: Vyasadevin povijesni ep o starodrevnoj Indiji, koji obuhvaa Bhagavad-gitu. Mahajane: glavni autoriteti za proces predanog sluenja Gospodina. Maha-mantra: velika mantra koja sadri sutinu svih drugih mantri i koja znai: O, Gospodine, o, Gospodinova energijo, molim Vas, dopustite mi da Vas sluim" - Hare Krina, Hare Krina, Krina Krina, Hare Hare/ Hare Rama, Hare Rama, Rama Rama, Hare Hare. Maharada: titula. Mahatma: velika dua", bhakta Boga. Mandukya Upaniada: vidi pod Upaniade. Mantra: slog, rije ili stih s posebnom duhovnom moi koji se pjeva, ili na koji se meditira kako bi se prizvalo duhovno razumijevanje ili spoznaja. Manu-samhita: drevni vedski zakonik za ljudsko drutvo. Martya-loka: svijet smrti"; planet Zemlja. Marut (Vayu) : polubog zaduen za vjetar. Maya: materijalna energija; Gospodinova iluzorna energija pod ijim utjecajem ivo bie zaboravlja svoju pravu duhovnu prirodu. Mayavada: monistika filozofija prema kojoj se Bog i iva bia ne razlikuju; vidi pod ankaracarya. Mleccha: onaj tko ne slijedi vedsku kulturu. Mridanga: glineni bubanj koji se koristi pri glazbenom slavljenju Gospodina.
329

Mukti: osloboenje od kruga uzastopna raanja i umiranja. Mundaka Upaniada: vidi pod Upaniade. N Nanda Maharada: kralj Vraje i pooim Gospodina Krine. Narada-pancaratra: knjiga Narade Munija koja sadri upute za predano sluenje Gospodina. Narayana: ime Svevinje Boanske Osobe, koje znai onaj tko je izvor i cilj svih ivih bia". Navadvipa: grad u pokrajini Nadia u zapadnom Bengalu, rodno mjesto Gospodina Caitanye Mahaprabhua. Nimai Pandita: ime Gospodina Caitanye Mahaprabhua za vrijeme Njegovih zabava koje je provodio kao mladi uenjak. Nityananda Prabhu: Gospodinova inkarnacija koja se pojavila kao glavni pratilac druge inkarnacije, Gospodina Caitanye Mahaprabhua. O Omkara: sveti zvuk om, poetak brojnih vedskih mantri, predstavlja Svevinjega Gospodina. P Padma Purana: vidi pod Purane. Pandave: Yudhithira, Bhima, Aruna, Nakula i Sahadeva; petorica brae koji su bili ratnici i bliski prijatelji Gospodina Krine; u bici na Kuruketri borili su se protiv Dhritaratrinih sinova kako bi povratili svoje kraljevstvo. Para-brahman: Svevinja Boanska Osoba, koja je via od Svog neosobnog aspekta, Brahmana. Paramatma: oblik Svevinjega Gospodina koji prebiva u srcu i prati svako ivo bie prilikom seljenja iz jednog tijela u drugo u materijalnom svijetu. Paraara Muni: Vyasadevin otac i izvorni govornik Vinu Purane.
330

Parikit Maharada: veliki vedski kralj i Gospodinov bhakta koji je uo rimad-Bhagavatam od ukadeve Gosvamija i tako dostigao savrenstvo. Patanjali: tvorac izvornog sustava yoge. Prahlada Maharada: Gospodinov bhakta, kojega je progonio njegov demonski otac, ali Gospodin ga je zatitio i spasio. Prakaananda Sarasvati: impersonalistiki sannyasi koji je s etrdeset tisua svojih sljedbenika postao uenik Gospodina Caitanye Mahaprabhua nakon to ga je Gospodin Caitanya porazio u raspravi o spisima. Prakriti: energije pod kontrolom Svevinjega Gospodina; postoje dvije vrste energije: iva bia i materijalna priroda ili mrtva materija; vidi pod purua. Pranava: vidi pod omkara. Prasadam: posveena hrana koja je prvo ponuena Gospodinu. Prayaga: mjesto hodoaa nedaleko od Allahabada, na kojem dvije svete rijeke, Ganga i Yamuna, teku zajedno. Prema: ljubav prema Bogu osloboena sebinih pobuda. Purane: osamnaest tekstova koji objanjavaju uenja Veda kroz povijesne i alegorijske prie. Puri: vidi pod Jagannatha Puri. Purua: Svevinji Gospodin kao vrhovni upravitelj prakriti. Putana: demonska vjetica koja je htjela ubiti Gospodina Krinu za vrijeme Njegovih zabava u djetinjstvu, ali je umrla od Gospodinove ruke. R Radha (Radharani): najbliskija vjena pratilja Gospodina Krine, utjelovljenje Njegove duhovne moi zadovoljstva. Raghunatha Batta Gosvami i Raghunatha dasa Gosvami: dvojica od estorice vainavskih duhovnih uitelja koji su neposredno slijedili ri Caitanyu Mahaprabhua i sustavno predstavljali Njegova uenja.

331

Raas: materijalna guna strasti; odlikuje se materijalistikim naporima i eljom za udovoljavanjem osjetilima. Rama: ime Svevinje Boanske Osobe, koje znai izvor sveg zadovoljstva". Ramaandra: Gospodinova inkarnacija koja se ponaala kao savren kralj. Ramananda Raya: povjerljivi pratilac Gospodina Caitanye Mahaprabhua. Ramanujacarya: vainavski duhovni uitelj iz jedanaestog stoljea, koji je pobio ankaracaryinu filozofiju monizma.I Rasa: posebna dra osobnog odnosa sa Svevinjim Gospodinom. Ratha-yatra: godinji festival Gospodina Jagannathe, na kojem se Boanstvo u velikim kolima vozi u sveanoj povorci. Rig Veda: jedna od etiri izvorne Vede, sadri himne upuene razliitim polubogovima. Rudra: vidi pod iva. Rupa Gosvami: voa estorice vainavskih duhovnih uitelja koji su neposredno slijedili Gospodina Caitanyu Mahaprabhua i sustavno predstavljali Njegova uenja. S abda-brahma: Vede, koje se smatraju isto duhovnom zvunom vibracijom. Sac-cid-ananda: savreno duhovno postojanje, koje je vjeno (sat), puno znanja (cit) i puno blaenstva (ananda). alya: ujak Pandava, koji se borio protiv njih u bici na Kuruketri. Samadhi: meditacija usmjerena na Gospodinov osobni oblik. Sama Veda: jedna od etiri izvorne Vede, sadri rtvene molitve i njihova melodijska i metrika obiljeja. Sanatana Gosvami: jedan od estorice vainavskih duhovnih uitelja koji su neposredno slijedili ri Caitanyu Mahaprabhua i sustavno predstavljali Njegova uenja.
332

ankaracarya: poznati i utjecajni uitelj filozofije monizma iz devetog stoljea, prema kojoj nema razlike izmeu Boga i ivog bia. Sankhya: grana filozofije koja se bavi analizom elemenata materijalnog svijeta. Sankirtana: skupno pjevanje Bojih svetih imena. Sannyasa: vidi pod arame. ariraka-bhasya: poznati ankaracaryin komentar na Vedanta-sutru, u kojem izlae svoju filozofiju monizma. Sarvabhauma Bhattacarya: veliki uenjak kojega je Gospodin Caitanya Mahaprabhu filozofski porazio i koji se onda predao Gospodinu te postao Njegov uenik. astre : autoritativni spisi; vidi pod vedski spisi. Satya-yuga: prema vedskim spisima, prvo i najbolje razdoblje u ciklusu od etiri razdoblja postupne degradacije; obiljeava ga visoki stupanj duhovnog napretka ljudske civilizacije; vidi pod Kali-yuga. ikataka: osam pounih molitvi koje je napisao Gospodin Caitanya Mahaprabhu. Sindhu: rijeka koja na zapadu omeuje Indiju. iva: polubog koji upravlja materijalnom odlikom neznanja i konanim unitenjem materijalnog svemira. loka: sanskrtski stih. Smriti: dopune Veda; spisi kao to su Purane, Bhagavadgad i Mahabharata. raddha: vjera neophodna za ponizno sluanje pravog autoriteta. ri, rila, rimati, ripada: titule. ri-ketra: vidi pod Jagannatha Puri. rimad-Bhagavatam (Bhagavata Purana): Vyasadevina neokaljana Purana", koja iskljuivo obrauje predano sluenje Svevinjega Gospodina. rinivasa Acarya: veliki vainavski uitelj i neposredni sljedbenik Rupe, Sanatane i Jive Gosvamija. rivasa Thakura: glavni pratilac Gospodina Caitanye Mahaprabhua. ruti: etiri izvorne Vede, Upaniade i Vedanta-sutra. Subhadra: vidi pod Jagannatha, Baladeva i Subhadra.
333

udra: vidi pod varne. ukadeva Gosvami: mudrac koji je ispripovjedio rimadBhagavatam kralju Parikitu pred kraljevu smrt. Svami: onaj tko je duhovnom snagom postao gospodar svojih osjetila. vetavatara Upaniada: vidi pod Upaniade. T Tamas: materijalna guna neznanja; odlikuje se neznanjem, bezvoljnou i ludilom. Tapasya: strogost; materijalna neudobnost koja se prihvaa radi duhovne spoznaje. U Uenja Gospodina Caitanye: rila Prabhupadina saeta studija Caitanya-caritamrte. Upaniade: filozofski dio Veda, koji vodi uenika do razumijevanja osobne prirode Apsolutne Istine. V Vaikuntha: vjeni, duhovni svijet iznad materijalnog svemira. Vainava: bhakta Krine ili nekog drugog oblika Svevinje Boanske Osobe. Vaiya: vidi pod varne. Valmiki Muni: autor izvorne Ramayane, epa o zabavama Gospodina Ramaandre. Vanaprastha: vidi pod arame. Varne: etiri stalea vedskog drutva: brahmane (sveenici, uitelji i intelektualci), katriye (vojska i dravni slubenici), vaiye (zemljoradnici i trgovci) i udre (radnici i obrtnici); vidi pod varnarama-dharma. Varna-sankara: djeca zaeta u seksualnim odnosima koji nisu u skladu s vedskim religijskim naelima.
334

Varnarama-dharma: vedski sustav podjele drutva na etiri stalea (varne) i etiri duhovna reda (arame) namijenjen unaprjeivanju drutvenog, ekonomskog i politikog blagostanja i duhovnog napretka svih lanova drutva. Varuna: polubog zaduen za vodu. Vasudeva: otac Gospodina Krine. Vasudeva: ime Svevinje Boanske Osobe kao vrhovnoga gospodara svih duhovnih i materijalnih svjetova. Vedanta-sutra (Vedanta): Vyasadevin pregled teistike filozofije vedskih spisa, napisan u obliku saetih izreka. Vede: Rig, Yajur, Sama i Atharva Veda, a u irem smislu i Upaniade i Vedanta-sutra. Vedski: koji se odnosi na kulturu u kojoj su svi vidovi ljudskog ivota regulirani uputama Veda. Vedski spisi: etiri Vede, Upaniade, Vedanta-sutra, Purane, Mahabharata, ostala povijesna djela i dopune, kao i novija djela napisana u skladu s vedskim zakljukom. Vikarna: ratnik koji se borio protiv Pandava u bici na Kuruketri. Vinu: ime Svevinje Boanske Osobe kao stvoritelja i odravatelja materijalnih svemira. Vinu Purana: vidi pod Purane. Vivanatha Cakravarti Thakura: vainavski duhovni uitelj u uenikom naslijeu Gospodina Caitanye Mahaprabhua i komentator rimad-Bhagavatama. Viveka-cudamani: ankaracaryino najpoznatije djelo, u kojem izlae svoju filozofiju monizma. Vraja (Vrajabhumi) : vidi pod Vrindavana. Vrindavana: najintimnije osobno prebivalite Gospodina Krine u kojem provodi ljubavne zabave sa Svojim bhaktama. Vyasadeva: izvorni sastavlja Veda i Purana te autor Vedanta-sutre i Mahabharate. Vyasa-puja: dan pojave duhovnog uitelja, koji se slavi kao predstavnik Vyasadeve i izravni predstavnik Svevinjega Gospodina.
335

Yamaraja: polubog zaduen za kanjavanje grenih; poznat kao jedan od glavnih autoriteta za predano sluenje Gospodina Krine. Yaoda: pomajka Gospodina Krine i ena Nande Maharade. Yavana: barbar. Yoga: razliiti procesi duhovne spoznaje, kojima je cilj dostizanje Svevinjega. Yogi: onaj tko slijedi jedan od procesa yoge. Yudhithira: najstariji Pandava; nakon bitke na Kuruketri, Gospodin Krina ga je ustoliio na kraljevsko prijestolje. Zainteresirani itatelji mogu se obratiti na adresu: CENTAR ZA VEDSKE STUDIJE, II Bizek 36, 10090 Zagreb (www.cvs-zagreb.org)

336