Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
7Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Zlatni Rez

Zlatni Rez

Ratings: (0)|Views: 983 |Likes:
Published by api-26221341

More info:

Published by: api-26221341 on Oct 18, 2008
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/18/2014

pdf

text

original

Zlatni rez:
geometrija umjetnosti ili umjetni\u010dka
geometrija

slika 1:Leonardo da Vinci:
studija proporcija prema Vitruviju
slika 2: kostur s omjerima
slika 3: \u0161aka sa zlatnim rezovima
slika 4: konstrukcija trokuta
piramide pomo\u0107u zlatnog reza
U pro\u0161lom tekstu opisali smo konstrukcije zlatnog reza i

njegovo pojavljivanje u Pitagorinom trokutu, pentagramu i
vrtlo\u017enoj spirali. Nazreli smo princip konstrukcije u pra\u0161nicima
suncokreta i tratin\u010dica, sjemenki u jabukama, rastu nekih
cvjetova i listova begonije, \u0161arama paunovog repa,
dimenzijama riba i insekata; nazreli smo da toga ima jo\u0161
mnogo u organskoj prirodi. Dakako da se zlatni razmjeri
pojavljuju i u strukturi ljudskog tijela, i da je \u010dovjek to odavno
primijetio, ili barem osjetio, i ugradio prirodnu metriku u svoja
umjetni\u010dka djela.

Najpoznatije proporcionirano obilje\u017eavanje \u010dovjeka izvedeno je
na crte\u017eu Leonarda da Vincija, na slici 1. Crte\u017e nam ka\u017ee:
ljudsko tijelo je mogu\u0107e ucrtati u kru\u017enicu i kvadrat (kvadrat je
pravokutnik sa jednakim stranicama 1x1=1na kvadrat - dakle
kvadrat je dimenzija jedan na kvadrat). Visina \u010dovjeka (1)
jednaka je \u0161irini rastvorenih mu ruku (1). Postavljanjem ruku i
nogu u dijagonalu \u010dovjek postaje sredi\u0161te kru\u017enice. Napokon,
potezi ispod koljena ozna\u010davaju zlatni rez, kao i na ramenima:
od vrha prstiju do ramena : rame do prstiju druge ruke. Tako je
i sa glava+tijelo+natkoljenica : potkoljenica. Ipak, Leonardo to
nije sam izmislio. Crte\u017e je zapravo interpretacija Vitruvijevih
studija o proporcijama, koje su objedinjenje dotada\u0161njih
anti\u010dkih spoznaja.

Na kosturu vidimo kako se zlatni odnosi po\u010dinju granati; unutar
gornjeg dijela tijela na odnos glave i vrata (A) naprama trupu
(B); tako se dalje odnose i dijelovi ruku i dijelovi nogu (slika 2).

Nadalje, uo\u010dimo odnose veli\u010dina na ljudskoj \u0161aci - kako se
\u010dlanci prstiju odnose u progresiji veli\u010dine, i svi se mogu upisati
u kru\u017enice sa ishodi\u0161tem u zape\u0161\u0107u; poput lica, dijelovi tijela su
mikrokozmos koji zrcali makrokozmos tijela (slika 3).

U umjetnosti, povijest zlatnog reza zapo\u010dinje u starom Egiptu, i
tu odmah nailazimo na problem: Egip\u0107ani su upotrebljavali
zlatni presjek a da nisu ni znali zanj! Ili barem mi tako
smatramo, jer se nigdje ne spominje ne\u0161to \u0161to bi odgovaralo
njegovom opisu. Polazi\u0161te o njihovom znanju su nam \u0161est
matemati\u010dkih papirusa, koji \u010dak jo\u0161 nisu svi to\u010dno de\u0161ifrirani.
Rindov papirus po\u010dinje ovako: "To\u010dno zbrajanje. Vrata ka
znanju svih stvari i mra\u010dnih misterija." Stolje\u0107ima i tisu\u0107lje\u0107ima

slika 5: proporcije piramide
slika 6: zlatni rezovi u
proporcijama egipatskih likova
slika 7: Dorifor, idealne mjere
slika 8: gr\u010dka vaza, omjeri

Egip\u0107ani su gradili po kanonima koji se nisu mijenjali, i koji su
osiguravali uklapanje dijelova u cjelinu premda bili napravljeni i
na mjestima, i u razli\u010dito vrijeme. Postupak rada nam je
poznat: umjetnik je najprija sastavio kvadratnu mre\u017eu
podijeljenu na polja i u nju unosio obrise. Matemati\u010dki odnosi
su se postavljali na osnovu izra\u010dunavanja bitnih prirodnih
pojava - podizanju i opadanju voda Nila zbog hrane, i
astronomskom mjerenju kretanja zvijezda, posebno Orionovog
pojasa zbog rasporeda i orjentacije hramova, sveti\u0161ta i
piramida (kompleks sa Keopsovom (i jo\u0161 dvije) piramidom u
Gizi je u odnosu na Nil vjerna rekonstrukcija srednje tri
Orionove zvijezde prema Mlije\u010dnoj stazi, npr.) Tako ispada da
je samo matemati\u010dkim tuma\u010denjem prirode Egip\u0107aninu u
prora\u010dun u\u0161ao i zlatni rez; ve\u0107ina konstrukcija uklju\u010duje korijen
iz 5 i pravokutne trokute 3-4-5.
Na slici 4 je konstrukcija Keopsove piramide, zatim prikaz da
je du\u017eina stranice u zlatnom omjeru sa polovicom baze.

U Gr\u010dkoj, od 580-497 g. p.n.e. \u017eivio jePitagora, \u010dovjek koji je
tra\u017ee\u0107i sustave kojima \u0107e objasniti harmoni\u010dno djelovanje
svijeta oko sebe postavio brojeve - ne kao jedinice kvantitete,
ve\u0107 kao principe u kojima se ogleda kozmi\u010dki red. Tako
pitagorejski sustav ima monadu, jedinicu, po\u010delo svega; dijadu
i trijadu - \u017eenski (djeljiv) i mu\u0161ki (nedjeljiv) broj; \u010detiri-potpuna
\u017eenskost, dvostruka djeljivost, broj pet kao potpunost, zbroj
mu\u0161kog i \u017eenskog na\u010dela; i deset kao apsolutni, sveti broj,
zbroj 1+2+3+4, tetrakis kojem su se pisale i izgovarale molitve.
Pitagora je putovao u Egipat i tamo doznao mnoge "mra\u010dne
misterije i znanje svih stvari" uobli\u010dene u brojeve. Nakon
Pitagore,Platon \u0107e 387. g. p.n.e. napisati na glavna vrata
svoje Akademije: "Neka nitko ovdje ne ulazi ako ne zna
geometriju"; sjeme metri\u010dke nu\u017enosti za shva\u0107anje svemira
ve\u0107 je niknulo bogatim plodom. Ubrzo, oko 300. g. p.n.e.

Euklid iz Aleksandrije \u0107e pisati svoje knjige "Elemenata", u

kojima, kao u\u010denik Platonove \u0161kole govori o pitanjima
geometrije i proporcija i precizno govori o podjeli date du\u017eine
tako da se manji dio (minor) odnosi prema ve\u0107em (major) kao
ovaj prema zbroju manjeg i ve\u0107eg (tj. cjelini). Poliklet u svojim
skulpturama, Fidija, Iktin i Kalikrat na Partenonu i mnogi drugi
svjesno su baratali matemati\u010dkim formulama koje su
odre\u0111ivale lijepe proporcije; tako govorimo o Grcima kao o
pronalaza\u010dima zlatnog reza. Sva znanja starih Grka objedinio
je rimski arhitekt Markus Vitruvius Polio iz 1. st. p.n.e. u
svom kapitalnom djelu "De architectura libri decem" ili "Deset
knjiga o arhitekturi", posve\u0107enom imperaroru Augustu.
Vitruvije, govore\u0107i o simetriji hramova njihove proporcije
uspore\u0111uje sa razmjerima \u010dovje\u010djeg tijela. I upravo Vitruvije \u0107e
ucrtati ljudsko tijelo u kru\u017enicu \u0161to \u0107e mnogo kasnije, u 15. st.,
ponovno interpretirati Leonardo da Vinci. Grci uspostavljaju
kanon lijepih proporcija, koje mo\u017eemo pratiti na Polokletovom
Doriforosu (slika 6).Partenon je simbol univerzalnosti
savr\u0161enih proporcija, sa mno\u0161tvom razlaganja u zlatnim
presjecima po svim osima; \u010dak i gr\u010dke vaze su konstruirane po
dinami\u010dnim spiralama.

Na temelju matemati\u010dke razra\u0111enosti Grka i Rimljana,

Activity (7)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Ljubo Knjigić liked this
Jasminka123 liked this
igra2 liked this
decadeca liked this
nedajseines liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->