Professional Documents
Culture Documents
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
ZAKON
O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA
("Sl. glasnik RS", br. 72/2009 i 52/2011)
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona lan 1
Ovim zakonom ureuju se osnove sistema predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, i to: principi, ciljevi i standardi obrazovanja i vaspitanja, nain i uslovi za obavljanje delatnosti predkolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, vrste programa obrazovanja i vaspitanja, osnivanje, organizacija, finansiranje i nadzor nad radom ustanova obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: ustanova), kao i druga pitanja od znaaja za obrazovanje i vaspitanje. Termini izraeni u ovom zakonu u gramatikom mukom rodu podrazumevaju prirodni muki i enski rod lica na koje se odnose.
Sistem obrazovanja i vaspitanja obuhvata predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje i predstavlja sastavni deo ukupnog uenja tokom celog ivota svih graana u Republici Srbiji. Specifinosti obavljanja delatnosti obrazovanja odraslih u sistemu obrazovanja i vaspitanja ureuju se posebnim zakonom. Obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se uz potovanje optih principa obrazovanja i vaspitanja, ostvarivanjem ciljeva i standarda obrazovanja i vaspitanja.
5) jednake mogunosti za obrazovanje i vaspitanje na svim nivoima i vrstama obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa potrebama i interesovanjima dece, uenika i odraslih, bez prepreka za promene, nastavljanje i upotpunjavanje obrazovanja i obrazovanje tokom celog ivota; 6) osposobljenost za rad uenika i odraslih usklaenu sa savremenim zahtevima profesije za koju se pripremaju. Sistem obrazovanja i vaspitanja svojom organizacijom i sadrajima obezbeuje i: 1) efikasnu saradnju sa porodicom ukljuivanjem roditelja, odnosno staratelja radi uspenog ostvarivanja postavljenih ciljeva obrazovanja i vaspitanja; 2) raznovrsne oblike saradnje sa lokalnom zajednicom i irom drutvenom sredinom kako bi se postigao pun sklad izmeu individualnog i drutvenog interesa u obrazovanju i vaspitanju; 3) efikasnost, ekonominost i fleksibilnost organizacije sistema radi postizanja to boljeg uinka; 4) otvorenost prema pedagokim i organizacionim inovacijama. U ostvarivanju principa, posebna panja posveuje se: 1) pravovremenom ukljuivanju u predkolsko vaspitanje i obrazovanje; 2) adekvatnoj pripremljenosti za kolsko uenje i za prelazak na vie nivoe obrazovanja i vaspitanja; 3) mogunosti da uenici i odrasli sa izuzetnim sposobnostima (talentovani i obdareni), bez obzira na sopstvene materijalne uslove imaju pristup odgovarajuim nivoima obrazovanja i ustanovama, kao i identifikaciji, praenju i stimulisanju uenika sa izuzetnim sposobnostima, kao budueg naunog potencijala; 4) mogunosti da deca, uenici i odrasli sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, bez obzira na sopstvene materijalne uslove imaju pristup svim nivoima obrazovanja u ustanovama, a lica smetena u ustanove socijalne zatite, bolesna deca i uenici - ostvaruju pravo na obrazovanje za vreme smetaja u ustanovi i tokom bolnikog i kunog leenja;
5) ostvarivanju prava na obrazovanje, bez ugroavanja drugih prava deteta i drugih ljudskih prava.
9) razvoj kljunih kompetencija potrebnih za ivot u savremenom drutvu, osposobljavanje za rad i zanimanje stvaranjem strunih kompetencija, u skladu sa zahtevima zanimanja, razvojem savremene nauke, ekonomije, tehnike i tehnologije; 10) razvoj i praktikovanje zdravih ivotnih stilova, svesti o vanosti sopstvenog zdravlja i bezbednosti, potrebe negovanja i razvoja fizikih sposobnosti; 11) razvoj svesti o znaaju odrivog razvoja, zatite i ouvanja prirode i ivotne sredine, ekoloke etike i zatite ivotinja; 12) razvoj sposobnosti komuniciranja, dijaloga, oseanja solidarnosti, kvalitetne i efikasne saradnje sa drugima i sposobnosti za timski rad i negovanje drugarstva i prijateljstva; 13) razvijanje sposobnosti za ulogu odgovornog graanina, za ivot u demokratski ureenom i humanom drutvu zasnovanom na potovanju ljudskih i graanskih prava, prava na razliitost i brizi za druge, kao i osnovnih vrednosti pravde, istine, slobode, potenja i line odgovornosti; 14) formiranje stavova, uverenja i sistema vrednosti, razvoj linog i nacionalnog identiteta, razvijanje svesti i oseanja pripadnosti dravi Srbiji, potovanje i negovanje srpskog jezika i svog jezika, tradicije i kulture srpskog naroda, nacionalnih manjina i etnikih zajednica, drugih naroda, razvijanje multikulturalizma, potovanje i ouvanje nacionalne i svetske kulturne batine; 15) razvoj i potovanje rasne, nacionalne, kulturne, jezike, verske, rodne, polne i uzrasne ravnopravnosti, tolerancije i uvaavanje razliitosti.
Sistem obrazovanja i vaspitanja mora da obezbedi sve uslove da deca, uenici i odrasli postiu opte ishode, odnosno budu osposobljeni da: 1) usvajaju i izgrauju znanje, primenjuju i razmenjuju steeno znanje; 2) naue kako da ue i da koriste svoj um; 3) identifikuju i reavaju probleme i donose odluke koristei kritiko i kreativno miljenje; 4) rade efikasno sa drugima kao lanovi tima, grupe, organizacije i zajednice; 5) odgovorno i efikasno upravljaju sobom i svojim aktivnostima; 6) prikupljaju, analiziraju, organizuju i kritiki procenjuju informacije; 7) efikasno komuniciraju koristei se raznovrsnim verbalnim, vizuelnim i simbolikim sredstvima; 8) efikasno i kritiki koriste nauku i tehnologiju, uz pokazivanje odgovornosti prema svom ivotu, ivotu drugih i ivotnoj sredini; 9) shvataju svet kao celinu povezanih sistema i prilikom reavanja konkretnih problema razumeju da nisu izolovani; 10) pokreu i spremno prihvataju promene, preuzimaju odgovornost i imaju preduzetniki pristup i jasnu orijentaciju ka ostvarenju ciljeva i postizanju uspeha. Ostvarivanje optih ishoda obrazovanja i vaspitanja obezbeuje se ukupnim obrazovnovaspitnim procesom na svim nivoima obrazovanja, kroz sve oblike, naine i sadraje rada. Standardi obrazovanja i vaspitanja obuhvataju: 1) opte i posebne standarde znanja, vetina i vrednosnih stavova uenika i odraslih (u daljem tekstu: opti i posebni standardi postignua); 2) standarde znanja, vetina i vrednosnih stavova (u daljem tekstu: kompetencije) za profesiju nastavnika i vaspitaa i njihovog profesionalnog razvoja;
3) standarde kompetencija direktora, prosvetnog inspektora i prosvetnog savetnika; 4) standarde kvaliteta udbenika i nastavnih sredstava; 5) standarde kvaliteta rada ustanove. Standardi postignua jesu skup ishoda obrazovanja i vaspitanja koji se odnose na svaki nivo, ciklus, vrstu obrazovanja, obrazovni profil, razred, predmet, odnosno modul. Opti standardi postignua utvruju se na osnovu optih ishoda obrazovanja i vaspitanja po nivoima, ciklusima i vrstama obrazovanja i vaspitanja, odnosno obrazovnim profilima. Posebni standardi postignua utvruju se prema razredima, predmetima, odnosno modulima, na osnovu optih ishoda obrazovanja i vaspitanja i optih standarda postignua. Za uenika kome je usled socijalne uskraenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta i drugih razloga to potrebno, posebni standardi postignua mogu da se prilagoavaju svakom pojedinano, uz stalno praenje njegovog razvoja. Za uenika sa izuzetnim sposobnostima posebni standardi postignua mogu da se prilagoavaju svakom pojedinano, uz stalno praenje razvoja.
redovnom sistemu uz pojedinanu, odnosno grupnu dodatnu podrku ili u posebnoj predkolskoj grupi ili koli, u skladu sa ovim i posebnim zakonom. Lica sa izuzetnim sposobnostima imaju pravo na obrazovanje i vaspitanje koje uvaava njihove posebne obrazovne i vaspitne potrebe, u redovnom sistemu, u posebnim odeljenjima ili posebnoj koli, u skladu sa ovim i posebnim zakonom. Strani dravljani i lica bez dravljanstva imaju pravo na obrazovanje i vaspitanje pod istim uslovima i na nain propisan za dravljane Republike Srbije.
Izuzetno, nastavnik i vaspita jeste i lice sa steenim odgovarajuim visokim obrazovanjem na studijama prvog stepena (osnovne akademske, odnosno strukovne studije), studijama u trajanju od tri godine ili viim obrazovanjem. Lice iz st. 2. i 3. ovog lana mora da ima obrazovanje iz psiholokih, pedagokih i metodikih disciplina steeno na visokokolskoj ustanovi u toku studija ili nakon diplomiranja, od najmanje 30 bodova i est bodova prakse u ustanovi, u skladu sa Evropskim sistemom prenosa bodova. U obavljanju obrazovno-vaspitnog rada nastavniku, vaspitau i strunom saradniku mogu da pomau i druga lica, u skladu sa ovim zakonom. Lice iz st. 1. i 5. ovog lana, kao i drugi zaposleni u ustanovi duni su da svojim radom i ukupnim ponaanjem potuju opte principe obrazovanja i vaspitanja i doprinose ostvarivanju ciljeva obrazovanja i vaspitanja, optih i posebnih standarda postignua i razvijanju pozitivne atmosfere u ustanovi.
Ustanova vodi propisanu evidenciju i izdaje javne isprave, u skladu sa posebnim zakonom. Javna isprava izdata suprotno ovom i posebnom zakonu - nitava je.
Za odreivanje identiteta prikupljaju se sledei podaci: ime, prezime, jedinstveni matini broj graana, datum roenja, mesto roenja, drava i mesto stanovanja, adresa, kontakt telefon i drugi podaci u skladu sa posebnim zakonom. Za odreivanje obrazovnog statusa dece i uenika prikupljaju se podaci o upisanom podruju rada i smeru, o jeziku na kome se izvodi obrazovno-vaspitni rad, izbornim predmetima, stranim jezicima, obrazovanju po individualnom obrazovnom planu, ocenama po klasifikacionim periodima, podaci o polaganim ispitima, nagradama i pohvalama osvojenim tokom procesa obrazovanja, izostancima, vladanju i izdatim javnim ispravama. Za odreivanje socijalnog statusa dece i uenika prikupljaju se podaci o uslovima stanovanja i stanju porodice. Za odreivanje socijalnog statusa roditelja, staratelja i hranitelja prikupljaju se podaci o steenoj strunoj spremi, zanimanju i obliku zaposlenja, a za zaposlene u ustanovama podaci o zanimanju, strunoj spremi, zaposlenju, licenci, plati, napredovanju i kretanju u slubi. Za odreivanje zdravstvenog statusa dece i uenika prikupljaju se podaci dobijeni na osnovu procene potreba za pruanjem dodatne obrazovne, zdravstvene i socijalne podrke koju utvruje interresorna komisija. Blie uslove i nain voenja, prikupljanja, unosa, auriranja, dostupnosti podataka koji se unose u evidencije i javne isprave i druga pitanja od znaaja za voenje evidencija i izdavanje javnih isprava, propisuje ministar nadlean za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: ministar). Lini podaci upisani u evidenciju prikupljaju se, obrauju, uvaju i koriste za potrebe obrazovnovaspitnog rada, u skladu sa posebnim zakonom. Nadlenom ministarstvu dostavljaju se podaci u statistikom obliku, osim linih podataka potrebnih za voenje registra o licencama za nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, direktora i sekretara ustanove.
Svrha obrade podataka je obezbeivanje indikatora radi praenja obuhvata dece i uenika, efikasnog i kvalitetnog funkcionisanja obrazovno-vaspitnog sistema, planiranja obrazovne politike, praenje, prouavanje i unapreivanje obrazovno-vaspitnog nivoa dece i uenika, profesionalnog statusa i usavravanja nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika, rada obrazovno-vaspitnih ustanova, efikasno finansiranje sistema obrazovanja i vaspitanja i stvaranje osnova za sprovoenje nacionalnih i meunarodnih istraivanja u oblasti obrazovanja i vaspitanja.
Blie uslove i nain uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema prosvete, prikupljanja, unosa, auriranja, dostupnosti podataka i druga pitanja od znaaja za taj sistem, propisuje ministar.
Nadzor lan 11
Nadzor nad primenom ovog zakona vri Ministarstvo, u skladu sa zakonom.
2) Savet za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih - za srednje struno obrazovanje i vaspitanje, specijalistiko i majstorsko obrazovanje, obrazovanje odraslih, obrazovanje za rad, struno osposobljavanje i obuku. Saveti iz stava 1. ovog lana duni su da meusobno sarauju i da prilikom razmatranja pitanja koja su od zajednikog interesa usklauju svoje stavove. Kada saveti iz stava 1. ovog lana razmatraju pitanja koja su od opteg znaaja za oblast obrazovanja, duni su da obezbede usaglaene stavove sa odgovarajuim savetom u ijoj su nadlenosti pitanja razvoja visokog obrazovanja. Saveti su duni da podnose izvetaj o svom radu i o stanju u oblasti obrazovanja i vaspitanja Narodnoj skuptini, odnosno Vladi, najmanje jedanput godinje. Saveti iz stava 1. ovog lana mogu da obrazuju stalne i povremene komisije iz reda nastavnika, vaspitaa, strunih saradnika i drugih istaknutih strunjaka i naunika, u skladu s poslovnikom. Stalne komisije iz stava 5. ovog lana mogu da se obrazuju i za pitanja obrazovanja od posebnog interesa za nacionalne manjine. Sredstva za rad saveta iz stava 1. ovog lana obezbeuju se u budetu Republike Srbije. lanovi Nacionalnog prosvetnog saveta imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi nadleni odbor Narodne skuptine, a lanovi Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih u visini koju odredi Vlada. Ministarstvo je duno da obezbedi sve uslove za obavljanje administrativno-tehnikih poslova za potrebe saveta iz stava 1. ovog lana. Saveti iz stava 1. ovog lana donose odluke veinom glasova od ukupnog broja lanova. Saveti iz stava 1. ovog lana donose poslovnik o svom radu. Rad saveta iz stava 1. ovog lana je javan. Predsednik saveta iz stava 1. ovog lana bira se iz reda strunjaka iz oblasti obrazovanja.
Sednicama saveta iz stava 1. ovog lana prisustvuje predstavnik Ministarstva i nadlenog odbora Narodne skuptine Republike Srbije, bez prava odluivanja. U radu sednica saveta iz stava 1. ovog lana uestvuju bez prava odluivanja po dva predstavnika uenikih parlamenata koje bira Unija srednjokolaca u Republici Srbiji.
knjievnost Srbije, Drutva za strane jezike Srbije, Drutva matematiara Srbije, drutava istoriara, Srpskog geografskog drutva, Drutva fiziara Srbije, Srpskog hemijskog drutva, Srpskog biolokog drutva, Srpskog filozofskog drutva, Saveza drutava muzikih i baletskih pedagoga Srbije, Drutva likovnih pedagoga Srbije, Saveza pedagoga za fiziku kulturu, Drutva psihologa Srbije, Pedagokog drutva Srbije, Sociolokog drutva Srbije i Drutva defektologa Srbije, sa lista kandidata koje podnose ova udruenja; 6) dva lana iz reda predstavnika zajednica srednjih strunih kola, sa liste kandidata koju zajedniki podnose ove zajednice, i lan iz reda predstavnika Zajednice gimnazija, sa liste kandidata koju podnosi ta zajednica; 7) lan iz reda predstavnika visokokoskih ustanova strukovnih studija za obrazovanje vaspitaa, sa liste koju zajedniki podnose te visokokolske ustanove iji je osniva Republika Srbija; 8) lan iz reda Srpske pravoslavne crkve, sa liste kandidata koju podnosi ova crkva; 9) lan iz reda tradicionalnih crkava i verskih zajednica, osim Srpske pravoslavne crkve, sa liste kandidata koju zajedniki podnose ove crkve i verske zajednice; 10) lan iz reda nacionalnih manjina, sa liste kandidata koju zajedniki podnose saveti nacionalnih manjina; 11) lan iz reda nacionalne organizacije za zapoljavanje, sa liste kandidata koju podnosi ova organizacija; 12) lan iz reda reprezentativnih sindikata osnovanih za teritoriju Republike Srbije za delatnost obrazovanja, sa liste kandidata koju zajedniki podnose ovi sindikati; 13) lan iz reda udruenja poslodavaca, sa liste kandidata koju zajedniki podnose ova udruenja. Podnosioci lista predlau kandidate - strunjake za nivoe i oblasti obrazovanja koji su u nadlenosti ovog saveta.
Podnosioci lista iz stava 3. ovog lana duni su da dostave liste kandidata za lanove Nacionalnog prosvetnog saveta etiri meseca pre isteka mandata lanova kojima mandat istie. Lista iz stava 3. ovog lana sadri vei broj kandidata od broja lanova koji se biraju. Ako podnosilac liste ne dostavi listu u roku iz stava 5. ovog lana, Narodna skuptina bira lanove Nacionalnog prosvetnog saveta iz reda propisane strukture. Najmanje polovina lanova Nacionalnog prosvetnog saveta bira se iz reda strunjaka iz oblasti obrazovanja i vaspitanja. Za lana Nacionalnog prosvetnog saveta ne moe da bude izabrano lice koje je imenovano, izabrano ili postavljeno na funkciju u dravnom organu, organu teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave, lice izabrano u organ politike stranke ili organ upravljanja ustanove, lice zaposleno u Ministarstvu, Zavodu za unapreenje vaspitanja i obrazovanja, Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Zavodu za udbenike i nastavna sredstva, kao i optinski prosvetni inspektor. Narodna skuptina razreava lana Nacionalnog prosvetnog saveta pre isteka mandata, i to: na lini zahtev, na predlog predlagaa i ako ne ispunjava svoju dunost kao lan Nacionalnog prosvetnog saveta, odnosno svojim postupcima povredi ugled dunosti koju obavlja ili ukoliko nastupi uslov iz stava 9. ovog lana. U sluaju razreenja lana Nacionalnog prosvetnog saveta pre isteka mandata, bira se novi lan do isteka mandata ovog saveta, sa odgovarajue podnete liste.
2) utvruje pravce razvoja i unapreivanja kvaliteta predkolskog, osnovnog i srednjeg opteg i umetnikog obrazovanja i vaspitanja; 3) uestvuje u pripremi strategije obrazovanja na osnovu utvrenih pravaca razvoja predkolskog, osnovnog i srednjeg opteg i umetnikog obrazovanja i vaspitanja; 4) razmatra, zauzima stavove i daje miljenje Ministarstvu u postupku donoenja zakona i drugih akata, kojima se ureuju pitanja od znaaja za oblast obrazovanja i vaspitanja; 5) utvruje: (1) opte i posebne standarde postignua; (2) standarde kompetencija za profesiju nastavnika i vaspitaa i njihovog profesionalnog razvoja; (3) standarde kompetencija direktora; (4) standarde kvaliteta udbenika i nastavnih sredstava; (5) standarde uslova za ostvarivanje posebnih programa u oblasti predkolskog vaspitanja i obrazovanja; (6) standarde kvaliteta rada ustanove; 6) donosi: osnove programa predkolskog vaspitanja i obrazovanja, nastavne planove i programe osnovnog i srednjeg opteg i umetnikog obrazovanja i vaspitanja, deo nastavnog plana i programa srednjeg strunog obrazovanja i vaspitanja i obrazovanja odraslih za opteobrazovne predmete i osnove vaspitnog programa; 7) utvruje predlog: programa zavrnog ispita osnovnog obrazovanja i vaspitanja, opte i umetnike mature, u skladu sa ovim i posebnim zakonom; 8) utvruje postojanje potrebe za novim udbenicima, donosi plan udbenika i predlae ministru odobravanje udbenika i nastavnih sredstava predkolskog, osnovnog i srednjeg opteg i
umetnikog obrazovanja i vaspitanja, opteobrazovnih predmeta srednjeg strunog obrazovanja i vaspitanja i obrazovanja odraslih; 9) daje preporuke za obrazovanje i dopunsko obrazovanje nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika savetu nadlenom za pitanja razvoja visokog obrazovanja; 10) obezbeuje konsultacije i pribavlja miljenje predstavnika relevantnih drutveno marginalizovanih grupa i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom. Akti iz stava 1. taka 5) ovog lana objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a akti iz stava 1. taka 6) ovog lana objavljuju se u "Prosvetnom glasniku".
(7) programe: specijalistikog ispita, majstorskog ispita, zavrnog ispita obrazovanja za rad, ispita strunog osposobljavanja, ispita za obuku i modele priznavanja prethodno steenih znanja i vetina, u skladu sa ovim i posebnim zakonom; (8) programe strune mature i zavrnog ispita srednjeg strunog obrazovanja; (9) odobravanje udbenika i nastavnih sredstva za strune predmete; (10) nacionalni okvir kvalifikacija za nivo srednjeg strunog obrazovanja, strunog usavravanja i za druge oblike strunog obrazovanja; 4) razmatra, zauzima stavove i daje miljenje Ministarstvu u postupku pripremanja nacrta zakona, predloga propisa o mrei strunih kola i kola za obrazovanje odraslih i drugih akata kojima se ureuju pitanja od znaaja za obrazovanje iz njegove nadlenosti; 5) prati, podstie i usmerava aktivnosti koje povezuju obrazovanje i zapoljavanje i njihov uticaj na privredni razvoj; 6) povezuje i ukljuuje potrebe i interese socijalnih partnera sa pravcima razvoja strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih; 7) razmatra i predlae u oblasti svoje nadlenosti modele razvoja i profesionalnog savetovanja; 8) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom.
2. ZAVODI
lan 17
Radi praenja, obezbeivanja i unapreivanja kvaliteta i razvoja sistema obrazovanja i vaspitanja, za obavljanje razvojnih, savetodavnih, istraivakih i drugih strunih poslova u predkolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju, Republika Srbija osniva: 1) Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja;
2) Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Akte o osnivanju Zavoda za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja i Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: zavodi) donosi Vlada. Na osnivanje, organizaciju i rad zavoda primenjuju se propisi o javnim slubama. O promeni naziva, sedita i statusnoj promeni zavoda odluuje Vlada. Na statut i godinji plan i program rada zavoda saglasnost daje Vlada. Zavodi su obavezni da sarauju po svim pitanjima obrazovanja i vaspitanja koja su od zajednikog znaaja. Svoj rad, planove i programe rada zavodi usaglaavaju sa utvrenim pravcima razvoja obrazovanja i vaspitanja, strategijama Vlade koje se odnose na obrazovanje i vaspitanje, planskim aktima Ministarstva, Nacionalnog prosvetnog saveta i Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih i aktivnostima koje se odnose na evropske integracije. Zavodi podnose izvetaje o svom radu Vladi najmanje jedanput godinje, a Ministarstvu periodine izvetaje o vanim pitanjima iz delatnosti zavoda. Za osnivanje i rad zavoda sredstva se obezbeuju u budetu Republike Srbije.
1) Centar za razvoj programa i udbenika; 2) Centar za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih; 3) Centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju. Zavod iz stava 1. ovog lana moe da ima posebne organizacione jedinice za pitanja obrazovanja nacionalnih manjina, kao i druge organizacione jedinice, u skladu sa statutom.
4) pripremu plana udbenika osnovnog i srednjeg opteg i umetnikog obrazovanja i vaspitanja i uestvovanje u pripremi plana udbenika opteobrazovnih predmeta strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih; 5) davanje strune ocene udbenika osnovnog i srednjeg opteg i umetnikog obrazovanja i vaspitanja, opteobrazovnih predmeta srednjeg strunog obrazovanja i vaspitanja i obrazovanja odraslih; 6) druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i aktom o osnivanju. Poslove iz stava 1. taka 5) ovog lana Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja obavlja kao povereni posao.
6) uestvovanje u pripremi standarda kvaliteta udbenika i nastavnih sredstava strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih i plana udbenika; 7) davanje strune ocene udbenika strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih u postupku odobravanja; 8) pripremu nacionalnog okvira kvalifikacija za nivo srednjeg strunog obrazovanja, specijalistikog i majstorskog obrazovanja i za druge oblike strunog obrazovanja; 9) pripremu liste obrazovnih profila; 10) pripremu mree strunih kola i kola za obrazovanje odraslih i praenje njene celishodnosti; 11) pripremu razvojnih projekata i aktivnosti koje povezuju struno obrazovanje i zapoljavanje; 12) poslove utvrivanja ispunjenosti standarda programa strunog osposobljavanja i obuke kada se ostvaruju prema vankolskim propisima; 13) davanje miljenja o ispunjenosti standarda za ostvarivanje posebnih programa strunog osposobljavanja i obuke; 14) pomae koordinaciju socijalnog dijaloga i partnerstva na razliitim nivoima planiranja, razvoja i ostvarivanja strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih; 15) druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i aktom o osnivanju. Poslove iz stava 1. ta. 7) i 12) ovog lana Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja obavlja kao povereni posao.
Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja, u okviru Centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju obavlja strune poslove koji se, naroito, odnose na: 1) pripremu standarda kompetencija za profesiju nastavnika i vaspitaa i njihovog profesionalnog razvoja i kompetencija direktora; 2) unapreivanje sistema stalnog strunog usavravanja i profesionalnog razvoja zaposlenih u predkolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju; 3) pripremu programa uvoenja u posao pripravnika i programa za polaganje ispita za dozvolu za rad; 4) odobravanje programa stalnog strunog usavravanja nastavnika, vaspitaa, strunog saradnika i direktora; 5) uestvovanje u ostvarivanju evropskih i meunarodnih programa u oblasti profesionalnog razvoja zaposlenih; 6) pripremu dodatnih materijala i prirunika za nastavnike i vaspitae kojima se podrava postizanje ciljeva obrazovanja i standarda postignua, kao i pridravanje principa sistema obrazovanja i vaspitanja; 7) druge poslove, u skladu sa ovim zakonom i aktom o osnivanju. Poslove iz stava 1. taka 4) ovog lana Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja obavlja kao povereni posao.
Zavod iz stava 1. ovog lana obavlja strune poslove koji se, naroito, odnose na: 1) pripremu: (1) optih i posebnih standarda postignua; (2) standarda kvaliteta rada ustanova; (3) posebnih standarda postignua u osnovnom obrazovanju i vaspitanju i u optem srednjem i umetnikom obrazovanju i vaspitanju; (4) programa zavrnog ispita u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, maturskih ispita u optem srednjem i umetnikom obrazovanju i vaspitanju; (5) pripremu instrumenata zavrnog ispita u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, opte i umetnike mature u optem srednjem i umetnikom obrazovanju i vaspitanju, obradu i analizu rezultata ispita; 2) vrednovanje ogleda; 3) vrednovanje rada ustanova; 4) obavljanje meunarodnih istraivanja, nacionalnih ispitivanja i praenje uenikih postignua; 5) pruanje strune podrke Ministarstvu i nadlenim savetima po pitanju osiguranja kvaliteta i prikupljanja i obrade podataka; 6) pruanje strune podrke ustanovama u pogledu praenja i vrednovanja stepena ostvarenosti ciljeva, optih i posebnih standarda postignua, samovrednovanja ustanova, pripremanje materijala za ispitivanje i ocenjivanje uenika, strunih preporuka za prilagoavanje posebnih standarda; 7) praenje usaglaenosti sistema vrednovanja i osiguranja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja sa sistemima vrednovanja i osiguranja kvaliteta obrazovanja i vaspitanja evropskih zemalja;
8) druge poslove u skladu sa ovim zakonom, aktom o osnivanju i statutom Zavoda. Zavod iz stava 1. ovog lana u svom sastavu ima organizacione jedinice - centre, i to: 1) Centar za standarde; 2) Centar za ispite; 3) Centar za vrednovanje i istraivanja. Zavod iz stava 1. ovog lana moe da ima posebne organizacione jedinice za pitanja obrazovanja nacionalnih manjina, kao i druge organizacione jedinice, u skladu sa statutom. Zavod iz stava 1. ovog lana podnosi Ministarstvu posebne periodine izvetaje o obrazovnim indikatorima.
Ako Nacionalni prosvetni savet najkasnije u roku od tri meseca od dana prijema materijala iz stava 2. ovog lana ne donese akt iz svoje nadlenosti, akt donosi ministar.
3. MINISTARSTVO
Nadlenost Ministarstva lan 25
U obezbeivanju uslova za ostvarivanje prava dece, uenika i odraslih na besplatno obrazovanje i drugih prava utvrenih ovim zakonom, Ministarstvo preduzima sve neophodne mere kojima se u potpunosti obezbeuje ostvarivanje tih prava. Ministarstvo obezbeuje funkcionisanje sistema obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa optim principima i ciljevima obrazovanja i vaspitanja, a naroito: 1) planira i prati razvoj obrazovanja i vaspitanja; 2) vri nadzor nad radom ustanova i zavoda; 3) planira, koordinira i organizuje programe stalnog strunog usavravanja zaposlenih u ustanovama; 4) vri proveru rezultata ostvarenosti propisanih ciljeva obrazovanja i vaspitanja na republikom nivou; 5) ostvaruje meunarodnu saradnju na planu razvoja sistema obrazovanja i vaspitanja, analizu i prenoenje stranih iskustava i evropskih programa i dostignua; 6) uspostavlja i upravlja jedinstvenim informacionim sistemom prosvete u Republici Srbiji, stara se o nesmetanom protoku podataka i obezbeuje dostupnost i zatitu podataka; 7) vodi registar i izdaje dozvole za rad nastavnika, vaspitaa, strunih saradnika i direktora; 8) utvruje nacionalni okvir kvalifikacija za nivo srednjeg strunog obrazovanja, strunog usavravanja i za druge oblike strunog obrazovanja.
Akt iz stava 2. taka 8) ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 27
Delatnost obrazovanja i vaspitanja obavljaju: 1) u predkolskom vaspitanju i obrazovanju - predkolska ustanova; 2) u osnovnom obrazovanju i vaspitanju - osnovna kola, osnovna kola za obrazovanje odraslih, osnovna muzika, odnosno baletska kola i osnovna kola za obrazovanje uenika sa smetnjama u razvoju; 3) u srednjem obrazovanju i vaspitanju - srednja kola, i to: gimnazija (opta i specijalizovana), struna kola, meovita kola (gimnazija i struna ili umetnika), umetnika kola, srednja kola za obrazovanje odraslih i srednja kola za uenike sa smetnjama u razvoju. kola moe da obezbeuje smetaj i ishranu uenika (u daljem tekstu: kola sa domom). kola za uenike sa smetnjama u razvoju moe da prua dodatnu podrku u obrazovanju dece, uenika i odraslih sa smetnjama u razvoju u vaspitnoj grupi, odnosno drugoj koli i porodici, u skladu s kriterijumima i standardima koje propisuje ministar. Unikatna ustanova, u smislu ovog zakona, jeste ustanova koja jedina u Republici Srbiji ostvaruje odreeni program obrazovanja i vaspitanja. Ustanova od posebnog interesa za Republiku Srbiju, u smislu ovog zakona, jeste ustanova koja ostvaruje program obrazovanja i vaspitanja koji je od posebnog interesa za Republiku Srbiju, odnosno koja je od posebnog kulturnog, prosvetnog ili istorijskog znaaja za Republiku Srbiju. Vlada odreuje unikatne i ustanove od posebnog interesa za Republiku Srbiju.
Osniva ustanove ne moe da bude fiziko lice koje je pravnosnanom presudom osueno za krivino delo za koje je izreena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri meseca ili koje je osueno za: krivino delo nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog lica, zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskrvnjenje; za krivino delo primanje mita ili davanje mita; za krivino delo iz grupe krivinih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraaja i protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom, bez obzira na izreenu krivinu sankciju, ni lice za koje je, u skladu sa zakonom, utvreno diskriminatorno ponaanje. Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina moe da osnuje posebnu ustanovu vebaonicu, koja je nastavna baza visokokolske ustanove, u skladu sa ovim zakonom. Blie uslove za osnivanje ustanove iz stava 3. ovog lana, nain predlaganja lanova organa upravljanja, uslove za direktora, posebne uslove za nastavnike, vaspitae i strune saradnike, propisuje ministar.
Saglasnost na akt o mrei osnovnih kola daje Ministarstvo. Kada Ministarstvo utvrdi da nadleni organ jedinice lokalne samouprave nije doneo akt o mrei osnovnih kola, odredie rok za njegovo donoenje. Ako nadleni organ jedinice lokalne samouprave ne donese akt u roku iz stava 6. ovog lana, Ministarstvo donosi akt o mrei osnovnih kola. Akt o mrei srednjih kola donosi Vlada na osnovu: 1) demografske projekcije populacije uenika na odreenom podruju; 2) specifinosti podruja (brdsko-planinsko, prigranino, nedovoljno razvijeno, nacionalno meovito podruje, dugogodinja prosvetna tradicija); 3) razvojne specifinosti podruja na osnovu utvrenih i planiranih potreba za zapoljavanje, dugoronih razvojnih planova; 4) dostupnosti i jednakih uslova za sticanje obrazovanja i vaspitanja; 5) obezbeenosti komunikacije.
Drugo pravno ili fiziko lice moe da osnuje ustanovu ako, osim uslova iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana, ima garanciju poslovne banke da su obezbeena sredstva u visini potrebnih sredstava za godinu dana rada predkolske ustanove, ciklus osnovnog obrazovanja ili za trajanje programa srednjeg obrazovanja. Ustanova moe da pone sa radom i da obavlja delatnost obrazovanja i vaspitanja ako ispunjava uslove za osnivanje i ima: 1) propisani prostor, opremu i nastavna sredstva; 2) nastavnike, vaspitae i strune saradnike u radnom odnosu na neodreeno vreme; 3) obezbeene higijensko-tehnike uslove, u skladu sa zakonom i propisima kojima se ureuje ova oblast. Blie uslove za osnivanje, poetak rada i obavljanje delatnosti ustanove, propisuje ministar.
Ustanova moe da pone sa radom kada se utvrdi da ispunjava uslove za osnivanje i poetak rada i dobije reenje o verifikaciji. Zahtev za verifikaciju podnosi se i kada se u ustanovi vri statusna promena, menja sedite, odnosno objekat, organizuje rad u izdvojenom odeljenju, uvodi novi obrazovni profil ili ostvaruje novi program obrazovanja i vaspitanja. Zahtev za verifikaciju sadri: naziv, sedite i vrstu ustanove, program obrazovanja i vaspitanja, jezik na kome e se ostvarivati obrazovno-vaspitni rad, razloge i opravdanost osnivanja i uslove koje obezbeuje osniva za poetak rada i obavljanje delatnosti. Uz zahtev se dostavljaju akt o osnivanju ustanove i dokazi o ispunjenosti uslova iz lana 30. ovog zakona. O zahtevu za verifikaciju ustanove odluuje Ministarstvo najkasnije u roku od tri meseca od podnoenja zahteva. Reenje o zahtevu za verifikaciju ustanove konano je.
Odluku o proirenju delatnosti donosi organ upravljanja ustanove, uz saglasnost Ministarstva. Odluka o proirenju delatnosti ustanove iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave sadri i plan prihoda koji e se ostvariti i izdataka za obavljanje te delatnosti, nain angaovanja uenika i zaposlenih i nain raspolaganja i plan korienja ostvarenih sredstava, u skladu sa propisima koji reguliu budetski sistem. Blie uslove za obavljanje proirene delatnosti ustanove, propisuje ministar.
organ upravljanja ne obavlja poslove iz svoje nadlenosti, Ministarstvo preduzima jednu od sledeih privremenih mera: 1) razreava organ upravljanja i imenuje privremeni organ upravljanja; 2) razreava direktora i postavlja vrioca dunosti direktora; 3) razreava organ upravljanja i direktora i imenuje privremeni organ upravljanja i postavlja vrioca dunosti direktora. Privremeni organ upravljanja iz stava 2. ovog lana ima najmanje pet lanova i obavlja poslove iz nadlenosti organa upravljanja. Ako u toku trajanja privremene mere iz stava 2. taka 1) istekne mandat direktoru ustanove, ministar postavlja vrioca dunosti direktora do prestanka privremene mere i izbora direktora. Ako u toku trajanja privremene mere iz stava 2. taka 2) istekne mandat organu upravljanja ustanove, ministar imenuje privremeni organ upravljanja, do prestanka privremene mere i imenovanja organa upravljanja. Vrilac dunosti direktora ustanove i privremeni organ upravljanja obavljaju dunosti dok Ministarstvo ne utvrdi da su ispunjeni uslovi, otklonjene nepravilnosti iz stava 1. ovog lana i da su se stekli uslovi za prestanak privremenih mera, a najdue est meseci. Ako vrilac dunosti direktora ustanove i privremeni organ upravljanja ne otklone utvrene nepravilnosti, Ministarstvo zabranjuje rad ustanove. Kada ustanova iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice ne postupi u datom roku po nalogu organa iz stava 1. ovog lana, odnosno kada organ upravljanja ne obavlja poslove iz svoje nadlenosti, a osniva ne preduzme mere u skladu sa zakonom ni posle propisanog roka za otklanjanje nepravilnosti, Ministarstvo zabranjuje rad ustanove.
Ustanova se ukida u skladu sa zakonom. Uenici kole koja se ukida imaju pravo da zavre zapoeto obrazovanje u drugoj koli koju odredi Ministarstvo.
Registar lan 40
Ministarstvo vodi evidenciju (u daljem tekstu: registar): 1) ustanova koje obavljaju delatnost obrazovanja i vaspitanja, kao i proirenu delatnost; 2) drugih organizacija i fizikih lica koja obavljaju poslove u oblasti predkolskog vaspitanja i obrazovanja ili ostvaruju propisane, odnosno odobrene posebne programe strunog osposobljavanja ili obuke; 3) propisanih, odnosno odobrenih programa strunog osposobljavanja i obuke; 4) nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika kojima je izdata licenca za nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika; 5) direktora kojima je izdata licenca za direktora; 6) sekretara koji su poloili struni ispit za sekretara. Registar je javan i uva se trajno u pisanom i elektronskom obliku.
Svi vidovi prikupljanja, obrade i korienja linih podataka iz registra sprovode se u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita podataka o linosti. Sadraj i nain voenja registra propisuje ministar.
Ustanova je duna da propie mere, nain i postupak zatite i bezbednosti dece i uenika za vreme boravka u ustanovi i svih aktivnosti koje organizuje ustanova, u saradnji sa nadlenim organom jedinice lokalne samouprave. Ustanova je duna da sprovodi mere iz stava 1. ovog lana. Blie uslove, oblike, mere, nain, postupak i smernice za zatitu i bezbednost dece i uenika u ustanovi, propisuje ministar.
proputanje injenja, odnosno neopravdano pravljenje razlika povlaivanjem ili davanjem prvenstva. Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zatite i napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom poloaju. Blie kriterijume za prepoznavanje oblika diskriminacije od strane zaposlenog, uenika ili treeg lica u ustanovi, zajedniki propisuje ministar i ministar nadlean za poslove ljudskih prava.
Pod psihikim nasiljem, u smislu stava 1. ovog lana smatra se ponaanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugroavanja psihikog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva deteta i uenika ili zaposlenog. Pod socijalnim nasiljem, u smislu stava 1. ovog lana smatra se iskljuivanje deteta i uenika iz grupe vrnjaka i razliitih oblika socijalnih aktivnosti ustanove. U ustanovi je zabranjen svaki oblik nasilja i zlostavljanja iz stava 2. ovog lana od strane uenika, njegovog roditelja, odnosno staratelja ili odraslog, nad nastavnikom, vaspitaem, strunim saradnikom i drugim zaposlenim. Zbog povrede zabrane iz stava 8. ovog lana protiv roditelja, odnosno staratelja deteta ili uenika pokree se prekrajni, odnosno krivini postupak. Protokol postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje i zlostavljanje, sadraj i naine sprovoenja preventivnih i interventnih aktivnosti, uslove i naine za procenu rizika, naine zatite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, propisuje ministar. Blie uslove o nainima prepoznavanja neverbalnih oblika zlostavljanja dece i uenika od strane zaposlenog za vreme nege, odmora i rekreacije i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada, propisuje ministar.
Statut je osnovni opti akt ustanove, kojim se blie ureuju organizacija, nain rada, upravljanje i rukovoenje u ustanovi, postupanje organa ustanove radi obezbeivanja ostvarivanja prava deteta i uenika, zatite i bezbednosti dece, uenika i zaposlenih i mere za spreavanje povreda zabrana utvrenih ovim zakonom, nain objavljivanja optih akata i obavetavanja svih zainteresovanih strana o odlukama organa i druga pitanja, u skladu sa zakonom.
Spoljanje vrednovanje rada ustanove obavlja se struno-pedagokim nadzorom Ministarstva i od strane Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja uestvuje u spoljanjem vrednovanju kvaliteta rada ustanove putem vrednovanja postignua uenika na zavrnim i maturskim ispitima ili po ukazanoj potrebi. Organe i tela ustanove, postupke praenja ostvarivanja programa obrazovanja i vaspitanja, drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada i uslova rada, osnove i merila za samovrednovanje i vrednovanje, sadrinu i nain objavljivanja rezultata samovrednovanja i vrednovanja kvaliteta rada ustanove, po pribavljenom miljenju nadlenog saveta, propisuje ministar.
Zemljite, zgrade i druga sredstva koja su steena, odnosno koja steknu ustanove iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, jesu u javnoj svojini i koriste se za obavljanje delatnosti utvrene ovim zakonom.
IV ORGANI USTANOVE
Organi ustanove lan 52
Ustanova ima organe upravljanja, rukovoenja, strune i savetodavne organe, u skladu sa ovim zakonom, osnivakim aktom i optim aktom.
Prilikom utvrivanja sastava organa upravljanja ustanove koju osniva drugo pravno ili fiziko lice, obezbeuje se ravnopravna zastupljenost roditelja, a struni organi - obrazuju se u skladu sa optim aktom.
ORGANI USTANOVE IJI JE OSNIVA REPUBLIKA SRBIJA, AUTONOMNA POKRAJINA ILI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Organi upravljanja ustanove lan 53
Organ upravljanja u predkolskoj ustanovi jeste upravni odbor. Organ upravljanja u koli jeste kolski odbor. Predsednik i lanovi organa upravljanja obavljaju poslove iz svoje nadlenosti, bez naknade.
U ustanovi u kojoj se u veini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ili za koje je, u skladu sa zakonom kojim se ureuju nadlenosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina, utvreno da su od posebnog znaaja za nacionalnu manjinu, nacionalni savet nacionalne manjine predlae tri lana - predstavnika jedinice lokalne samouprave u organ upravljanja. kolski odbor osnovne kole za obrazovanje odraslih ima sedam lanova, ukljuujui i predsednika, od kojih tri iz reda zaposlenih i etiri predstavnika jedinice lokalne samouprave. Za srednje kole od posebnog interesa za Republiku Srbiju i unikatne kole Ministarstvo predlae skuptini jedinice lokalne samouprave tri istaknuta predstavnika: privredne komore, zanatlija, udruenja poslodavaca, nacionalne organizacije za zapoljavanje, sindikata i drugih zainteresovanih za rad kole (u daljem tekstu: socijalni partneri). U kolski odbor srednje strune kole skuptina jedinice lokalne samouprave imenuje tri predstavnika socijalnih partnera iz podruja rada kole. U srednjoj strunoj koli u kojoj se u veini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ili za koju je, u skladu sa zakonom kojim se ureuju nadlenosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina, utvreno da je od posebnog znaaja za nacionalnu manjinu, nacionalni savet nacionalne manjine u organ upravljanja od tri lana najmanje jednog predlae iz reda predstavnika socijalnih partnera iz podruja rada kole. kolski odbor srednje kole za obrazovanje odraslih ima devet lanova, ukljuujui i predsednika, i to po tri predstavnika zaposlenih, socijalnih partnera i jedinice lokalne samouprave. lanove organa upravljanja iz reda zaposlenih predlae vaspitno-obrazovno, odnosno nastavniko vee, za kolu sa domom - nastavniko i pedagoko vee, na zajednikoj sednici, a iz reda roditelja - savet roditelja, tajnim izjanjavanjem. Za lana organa upravljanja ne moe da bude predloeno ni imenovano lice:
1) koje je pravnosnanom presudom osueno za krivino delo za koje je izreena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri meseca ili koje je osueno za: krivino delo nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog lica, zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskrvnjenje; za krivino delo primanje mita ili davanje mita; za krivino delo iz grupe krivinih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraaja i protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom, bez obzira na izreenu krivinu sankciju, ni lice za koje je, u skladu sa zakonom, utvreno diskriminatorno ponaanje; 2) koje bi moglo da zastupa interese vie struktura, osim lanova sindikata; 3) iji su poslovi, dunost ili funkcija nespojivi sa obavljanjem poslova u organu upravljanja; 4) koje je ve imenovano za lana organa upravljanja druge ustanove; 5) koje je izabrano za direktora druge ustanove; 6) u drugim sluajevima, utvrenim zakonom. Skuptina jedinice lokalne samouprave odluuje reenjem o predlogu ovlaenog predlagaa. Ako ovlaeni predlaga ne sprovede postupak u skladu sa ovim zakonom ili predloi kandidata suprotno odredbama ovog zakona, skuptina jedinice lokalne samouprave odreuje rok za usklaivanje sa ovim zakonom. Ako ovlaeni predlaga ni u datom roku ne postupi u skladu sa ovim zakonom, skuptina jedinice lokalne samouprave imenovae lanove organa upravljanja bez predloga ovlaenog predlagaa. Reenje o imenovanju, odnosno razreenju organa upravljanja - konano je u upravnom postupku.
Mandat organa upravljanja traje etiri godine. Postupak za imenovanje lanova organa upravljanja pokree se najkasnije dva meseca pre isteka mandata prethodno imenovanim lanovima organa upravljanja. Skuptina jedinice lokalne samouprave razreie, pre isteka mandata, pojedine lanove, ukljuujui i predsednika ili organ upravljanja ustanove, na lini zahtev lana, kao i ako: 1) organ upravljanja donosi nezakonite odluke ili ne donosi odluke koje je na osnovu zakona i statuta duan da donosi; 2) lan organa upravljanja neopravdanim odsustvovanjima ili nesavesnim radom onemoguava rad organa upravljanja; 3) u postupku preispitavanja akta o imenovanju utvrdi nepravilnosti; 4) ovlaeni predlaga pokrene inicijativu za razreenje lana organa upravljanja zbog prestanka osnova po kojem je imenovan u organ upravljanja; 5) nastupi uslov iz lana 54. stav 10. ovog zakona. Izborni period novoimenovanog pojedinog lana organa upravljanja traje do isteka mandata organa upravljanja. Kada Ministarstvo utvrdi nepravilnosti u postupku imenovanja, odnosno razreenja organa upravljanja, skuptina jedinice lokalne samouprave duna je da odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja akta kojim se nalae mera, otkloni utvrene nepravilnosti. Ako skuptina jedinice lokalne samouprave ne pokrene postupak za preispitivanje akta o imenovanju, odnosno razreenju organa upravljanja i ne usaglasi ga sa ovim zakonom, u roku iz stava 5. ovog lana, ministar razreava postojei i imenuje privremeni organ upravljanja ustanove.
lan 56
Ministar imenuje privremeni organ upravljanja ustanove ako ih ne imenuje jedinica lokalne samouprave do isteka mandata prethodno imenovanim lanovima organa upravljanja. Mandat privremenog organa upravljanja ustanove traje do imenovanja novog.
10) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom. Organ upravljanja donosi odluke veinom glasova ukupnog broja lanova. Sednicama organa upravljanja prisustvuje i uestvuje u njihovom radu predstavnik sindikata u ustanovi, bez prava odluivanja. Sednicama kolskog odbora osnovne kole prisustvuju i uestvuju u njihovom radu dva predstavnika uenikog parlamenta, bez prava odluivanja. Sednicama kolskog odbora srednje kole kada kolski odbor odluuje po pitanjima iz lana 57. stav 1. ta. 3), 4), 5), 6) i 9) prisustvuju i uestvuju u njihovom radu dva predstavnika uenikog parlamenta, bez prava odluivanja. kolski odbor srednje kole sastaje se u proirenom sastavu kada razmatra i odluuje o pitanjima iz lana 57. stav 1. ta. 1), 2), 7) i 8). Proireni sastav ukljuuje dva punoletna uenika koje bira ueniki parlament kole. Za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti organ upravljanja odgovara organu koji ga imenuje i osnivau.
U ustanovi u kojoj stiu obrazovanje deca i uenici sa smetnjama u razvoju, lan saveta roditelja je i predstavnik roditelja dece, odnosno uenika sa smetnjama u razvoju. Savet roditelja: 1) predlae predstavnike roditelja dece, odnosno uenika u organ upravljanja; 2) predlae svog predstavnika u struni aktiv za razvojno planiranje i u druge timove ustanove; 3) predlae mere za osiguranje kvaliteta i unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada; 4) uestvuje u postupku predlaganja izbornih predmeta i u postupku izbora udbenika; 5) razmatra predlog programa obrazovanja i vaspitanja, razvojnog plana, godinjeg plana rada, izvetaje o njihovom ostvarivanju, vrednovanju i o samovrednovanju; 6) razmatra namenu korienja sredstava od donacija i od proirene delatnosti ustanove; 7) predlae organu upravljanja namenu korienja sredstava ostvarenih radom uenike zadruge i prikupljenih od roditelja; 8) razmatra i prati uslove za rad ustanove, uslove za odrastanje i uenje, bezbednost i zatitu dece i uenika; 9) uestvuje u postupku propisivanja mera iz lana 42. ovog zakona; 10) daje saglasnost na program i organizovanje ekskurzije, odnosno programe nastave u prirodi i razmatra izvetaj o njihovom ostvarivanju; 11) razmatra i druga pitanja utvrena statutom. Savet roditelja svoje predloge, pitanja i stavove upuuje organu upravljanja, direktoru i strunim organima ustanove. Nain izbora saveta roditelja ustanove ureuje se statutom ustanove, a rad poslovnikom saveta.
Lice koje poloi ispit za direktora stie dozvolu za rad direktora (u daljem tekstu: licenca za direktora). Izabrani direktor koji nema poloen ispit za direktora, duan je da ga poloi u roku od godinu dana od dana stupanja na dunost. Direktoru koji ne poloi ispit za direktora u roku od godinu dana od dana stupanja na dunost, prestaje dunost direktora. Licenca za direktora oduzima se direktoru koji je osuen pravnosnanom presudom za krivino delo ili privredni prestup u vrenju dunosti. Direktor ustanove bira se na period od etiri godine. Mandat direktora tee od dana stupanja na dunost. Direktoru ustanove miruje radni odnos za vreme prvog izbornog perioda na radnom mestu sa koga je izabran. Direktoru ustanove prestaje radni odnos ako se u toku trajanja mandata utvrdi da ne ispunjava uslove iz stava 2. ovog lana ili odbije da se podvrgne lekarskom pregledu na zahtev organa upravljanja. O pravima, obavezama i odgovornostima direktora odluuje organ upravljanja. Blie uslove za izbor direktora, program obuke u skladu sa standardima kompetencija direktora, program ispita, nain i postupak polaganja ispita, sastav i nain rada komisije Ministarstva, odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine pred kojom se polae ispit za direktora, sadrinu i izgled obrasca licence za direktora, sadraj i nain voenja registra izdatih licenci za direktora, trokove polaganja ispita, naknade za rad lanova komisije i ostala pitanja u vezi sa polaganjem ispita i sticanjem licence za direktora, propisuje ministar.
Direktora ustanove bira organ upravljanja na osnovu konkursa, po pribavljenom miljenju vaspitno-obrazovnog, nastavnikog, odnosno nastavnikog i pedagokog vea. U ustanovi u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, organ upravljanja bira direktora uz pribavljeno miljenje odgovarajueg nacionalnog saveta nacionalne manjine. U ustanovi u kojoj se u veini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ili za koju je, u skladu sa zakonom kojim se ureuju nadlenosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina, utvreno da je od posebnog znaaja za nacionalnu manjinu, organ upravljanja bira direktora uz prethodnu saglasnost odgovarajueg nacionalnog saveta nacionalne manjine. Ukoliko nacionalni savet nacionalne manjine ne dostavi miljenje, odnosno prethodnu saglasnost u roku od 15 dana od prijema zahteva, smatra se da je miljenje, odnosno saglasnost data. Miljenje vea iz stava 1. ovog lana daje se na posebnoj sednici kojoj prisustvuju svi zaposleni i koji se izjanjavaju o svim kandidatima tajnim izjanjavanjem. Konkurs za izbor direktora raspisuje se najkasnije tri meseca pre isteka mandata direktora. Odluka sa dokumentacijom o izabranom kandidatu dostavlja se ministru na saglasnost. Smatra se da je odluka organa upravljanja o izboru direktora doneta, odnosno da je ministar dao na nju saglasnost ako u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke ne donese akt kojim odbija saglasnost. Organ upravljanja ustanove posle proteka roka iz stava 7. ovog lana donosi reenje o izboru direktora i dostavlja ga uesnicima konkursa. Reenjem se utvruju i vreme stupanja na dunost, kao i obaveza polaganja ispita za direktora. Uesnik konkursa nezadovoljan reenjem iz stava 8. ovog lana ima pravo na sudsku zatitu u upravnom sporu.
Akt o odbijanju saglasnosti ministar donosi ako se u postupku utvrdi da odluka nije doneta u skladu sa zakonom ili se njenim donoenjem dovodi u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti ustanove. Ako ministar donese akt kojim se odbija davanje saglasnosti na odluku o izboru direktora ustanove, raspisuje se novi konkurs.
Direktor je odgovoran za zakonitost rada i za uspeno obavljanje delatnosti ustanove. Direktor za svoj rad odgovara organu upravljanja i ministru. Osim poslova utvrenih zakonom i statutom ustanove, direktor: 1) planira i organizuje ostvarivanje programa obrazovanja i vaspitanja i svih aktivnosti ustanove; 2) stara se o osiguranju kvaliteta, samovrednovanju, ostvarivanju standarda postignua i unapreivanju obrazovno-vaspitnog rada; 3) stara se o ostvarivanju razvojnog plana ustanove; 4) odluuje o korienju sredstava utvrenih finansijskim planom i odgovara za odobravanje i namensko korienje tih sredstava, u skladu sa zakonom; 5) sarauje sa organima jedinice lokalne samouprave, organizacijama i udruenjima; 6) organizuje i vri pedagoko-instruktivni uvid i prati kvalitet obrazovno-vaspitnog rada i pedagoke prakse i preduzima mere za unapreivanje i usavravanje rada nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika; 7) planira i prati struno usavravanje i sprovodi postupak za sticanje zvanja nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika; 8) preduzima mere u sluajevima povreda zabrana iz l. 44. do 46. ovog zakona i nedolinog ponaanja zaposlenog i njegovog negativnog uticaja na decu i uenike; 9) preduzima mere radi izvravanja naloga prosvetnog inspektora i prosvetnog savetnika, kao i drugih inspekcijskih organa; 10) stara se o blagovremenom i tanom unosu i odravanju aurnosti baze podataka o ustanovi u okviru jedinstvenog informacionog sistema prosvete;
11) stara se o blagovremenom objavljivanju i obavetavanju zaposlenih, uenika i roditelja odnosno staratelja, strunih organa i organa upravljanja o svim pitanjima od interesa za rad ustanove i ovih organa; 12) saziva i rukovodi sednicama vaspitno-obrazovnog, nastavnikog, odnosno pedagokog vea, bez prava odluivanja; 13) obrazuje struna tela i timove, usmerava i usklauje rad strunih organa u ustanovi; 14) sarauje sa roditeljima, odnosno starateljima dece i uenika; 15) podnosi izvetaje o svom radu i radu ustanove organu upravljanja, najmanje dva puta godinje; 16) donosi opti akt o organizaciji i sistematizaciji poslova; 17) odluuje o pravima, obavezama i odgovornostima uenika i zaposlenih, u skladu sa ovim i posebnim zakonom. U sluaju privremene odsutnosti ili spreenosti direktora da obavlja dunost, zamenjuje ga nastavnik, vaspita i struni saradnik u ustanovi na osnovu ovlaenja direktora, odnosno organa upravljanja, u skladu sa zakonom.
1) ustanova nije donela blagovremeno program obrazovanja, odnosno ne ostvaruje program obrazovanja i vaspitanja ili ne preduzima mere za ostvarivanje principa, ciljeva i standarda postignua; 2) ustanova ne sprovodi mere za bezbednost i zatitu dece i uenika; 3) direktor ne preduzima ili neblagovremeno preduzima odgovarajue mere u sluajevima povreda zabrana iz l. 44. do 46. ovog zakona i teih povreda radnih obaveza zaposlenih; 4) u ustanovi nije obezbeeno uvanje propisane evidencije i dokumentacije; 5) se u ustanovi vodi evidencija i izdaju javne isprave suprotno ovom i posebnom zakonu; 6) direktor ne ispunjava uslove iz lana 59. ovog zakona; 7) direktor ne postupa po nalogu, odnosno meri nadlenog organa za otklanjanje utvrenih nedostataka i nepravilnosti; 8) direktor predlaganjem nezakonitih odluka, nepotpunim, neblagovremenim i netanim obavetavanjem ili sazivanjem sednica suprotno poslovniku ometa rad organa upravljanja i zaposlenih; 9) direktor nije obezbedio da se u okviru jedinstvenog informacionog sistema prosvete vri blagovremen i taan unos i odravanje aurne baze podataka ustanove; 10) je u radni odnos primio ili angauje lice van radnog odnosa suprotno zakonu i optem aktu i u drugim sluajevima, u skladu sa zakonom. Organ upravljanja razreava direktora ustanove dunosti ako mu se u disciplinskom postupku izrekne mera prestanka radnog odnosa zbog utvrene odgovornosti za teu povredu radne obaveze propisane za zaposlene iz lana 141. ovog zakona ili se stekne uslov za otkaz ugovora o radu u skladu sa optim propisima o radu.
Organ upravljanja razreava direktora dunosti pre isteka mandata kada je konanim aktom nadlenog organa utvreno da je ustanova, odnosno direktor odgovaran za prekraj iz ovog ili posebnog zakona, privredni prestup ili krivino delo u vrenju dunosti. Organ upravljanja razreava direktora ustanove po naloenoj meri prosvetnog inspektora, u roku od osam dana od dana prijema naloga. Smatra se da je odluka organa upravljanja o razreenju direktora doneta, odnosno da je ministar dao na nju saglasnost, ako u roku od 15 dana od dana njenog dostavljanja ne donese akt kojim odbija saglasnost. Akt o odbijanju saglasnosti ministar donosi ako se u postupku utvrdi da odluka nije doneta u skladu sa ovim zakonom ili se njenim donoenjem dovodi u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti ustanove. Ako organ upravljanja ne donese odluku o razreenju direktora u roku iz stava 5. ovog lana, moe da ga razrei ministar, u roku od 15 dana od dana prijema zapisnika o neizvrenom nalogu.
odgovaraju stepenu i vrsti njegovog obrazovanja, prestaje radni odnos, uz isplatu otpremnine, u skladu sa zakonom.
Nastavniko vee ine nastavnici, vaspitai i struni saradnici. Pedagoko vee ine vaspitai i struni saradnici koji ostvaruju vaspitni rad u koli sa domom. Odeljenjsko vee ine nastavnici koji izvode nastavu u odreenom odeljenju. Struno vee za razrednu nastavu ine nastavnici koji izvode nastavu u prvom ciklusu obrazovanja. Pedagoki asistent uestvuje u radu vea iz st. 3. do 7. ovog lana bez prava odluivanja. Struno vee za oblasti predmeta ine nastavnici koji izvode nastavu iz grupe srodnih predmeta. Struni aktiv za razvojno planiranje ine predstavnici nastavnika, vaspitaa, strunih saradnika, jedinice lokalne samouprave, uenikog parlamenta i saveta roditelja. lanove strunog aktiva za razvojno planiranje imenuje organ upravljanja. Struni aktiv za razvoj kolskog programa ine predstavnici nastavnika i strunih saradnika. lanove strunog aktiva za razvoj kolskog programa imenuje nastavniko vee. Direktor obrazuje tim za ostvarivanje odreenog zadatka, programa ili projekta. Tim mogu da ine predstavnici zaposlenih, roditelja, jedinice lokalne samouprave, odnosno strunjaka za pojedina pitanja. U koli u kojoj stiu obrazovanje uenici sa smetnjama u razvoju, direktor obrazuje struni tim za inkluzivno obrazovanje. Pedagoki kolegijum ine predsednici strunih vea i strunih aktiva i predstavnik strunih saradnika. Pedagoki kolegijum razmatra pitanja i daje miljenje u vezi sa poslovima direktora iz lana 62. stav 3. ta. 1) do 3) i ta. 5) do 7) ovog zakona.
Pedagokim kolegijumom predsedava i rukovodi direktor, odnosno pomonik direktora, a odeljenjskim veem odeljenjski stareina. Sednicama strunih organa kole mogu da prisustvuju predstavnici uenikog parlamenta, bez prava odluivanja.
Sekretar je duan da u roku od dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa poloi struni ispit za sekretara. Sekretaru koji ne poloi struni ispit u roku iz stava 4. ovog lana prestaje radni odnos. Sekretar koji ima poloen pravosudni ili struni ispit za zaposlene u organima dravne uprave ili dravni struni ispit ne polae struni ispit za sekretara. Izuzetno od stava 2. ovog lana, za sekretara predkolske ustanove i osnovne kole moe da bude izabrano i drugo lice, ukoliko se i na ponovljeni konkurs ne prijavi nijedan kandidat sa odgovarajuim obrazovanjem, najdue dve godine. Nain i program uvoenja u posao, program, sadrinu, nain i rokove za polaganje strunog ispita, sastav i nain rada komisije Ministarstva, odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine pred kojom se polae struni ispit i obrazac uverenja koji se izdaje, trokove polaganja ispita, naknade za rad lanova komisije i ostala pitanja u vezi sa polaganjem strunog ispita za sekretara ustanove, propisuje ministar.
Srednja kola ostvaruje kolski program opteg, strunog i umetnikog obrazovanja, a moe da ostvaruje i: individualni obrazovni plan za uenike i odrasle sa smetnjama u razvoju, individualan program srpskog jezika, odnosno jezika nacionalne manjine za uenike koji ne poznaju jezik na kome se izvodi nastava, kolski program za muziko i baletsko obrazovanje, kolski program za obrazovanje odraslih, vaspitni program za uenike u koli sa domom, program specijalistikog i majstorskog obrazovanja, program obrazovanja za rad, programe strunog osposobljavanja, obuke i druge programe, u skladu sa posebnim zakonom. Izuzetno, osnovna kola moe da ostvaruje i predkolski program, a srednja kola - predkolski program, program osnovnog obrazovanja i vaspitanja i vaspitni program. Osim programa iz st. 1. do 4. ovog lana ustanova moe da ostvaruje i druge programe i aktivnosti usmerene na unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada, poveanja kvaliteta i dostupnosti obrazovanja i vaspitanja. Ustanova iz stava 5. ovog lana moe stei status model centra.
Nastavni plan obuhvata izborne predmete po nivoima i vrstama obrazovanja od kojih uenik obavezno bira jedan ili vie predmeta prema svojim sklonostima. Jedan od obaveznih izbornih predmeta je verska nastava ili graansko vaspitanje. Uenik koji se opredelio za jedan od dva izborna predmeta versku nastavu ili graansko vaspitanje, izborni predmet moe da menja u toku ciklusa osnovnog, odnosno do kraja sticanja srednjeg obrazovanja i vaspitanja.
1) ciljeve obrazovanja i vaspitanja po nivoima, ciklusima, vrstama obrazovanja, odnosno obrazovnim profilima, ciljeve obrazovanja i vaspitanja po predmetima, modulima i razredima; 2) obavezne i preporuene sadraje obaveznih i izbornih predmeta i modula kojima se obezbeuje ostvarivanje optih ishoda i posebnih standarda postignua; 3) preporuene vrste aktivnosti i naina ostvarivanja programa; 4) preporueni nain prilagoavanja programa obrazovanja odraslih, uenika sa izuzetnim sposobnostima, programa predmeta od znaaja za nacionalnu manjinu i dvojezinog obrazovanja; 5) preporuke za pripremu individualnog obrazovnog plana za uenike kojima je potrebna dodatna obrazovna podrka, koji se sa zakanjenjem ukljuuju u obrazovni proces, koji ne poznaju jezik na kome se ostvaruje obrazovno-vaspitni rad; 6) druga pitanja od znaaja za ostvarivanje nastavnih programa.
Posebni programi strunog osposobljavanja i obuke doneti prema drugim propisima - ostvaruju se na osnovu utvrenih standarda.
7) druga pitanja od znaaja za kolski program. kolski program donosi kolski odbor, po pravilu, svake etvrte godine, u skladu sa nastavnim planom i programom.
Za uenika sa izuzetnim sposobnostima ustanova donosi individualni obrazovni plan, shodno stavu 3. ovog lana, osim take 3). Individualni obrazovni plan u ustanovi donosi pedagoki kolegijum na predlog strunog tima za inkluzivno obrazovanje, odnosno tima za pruanje dodatne podrke uenicima iz stava 3. ovog lana. Tim iz stava 5. ovog lana u predkolskoj ustanovi ine vaspita, struni saradnici, saradnici, roditelj, odnosno staratelj, a po potrebi pedagoki asistent i strunjak van ustanove, na predlog roditelja. Tim iz stava 5. ovog lana u koli ini nastavnik razredne nastave, odnosno odeljenjski stareina i predmetni nastavnici, struni saradnik kole, roditelj, odnosno staratelj, a po potrebi pedagoki asistent i strunjak van ustanove, na predlog roditelja. Roditelj, odnosno staratelj daje saglasnost za sprovoenje individualnog obrazovnog plana. U prvoj godini upisa u ustanovu, individualni obrazovni plan donosi se i vrednuje tromeseno, a u svim narednim godinama na poetku svakog polugodita. Nastavnik i vaspita pri planiranju svog rada u odeljenju, odnosno grupi usklauje svoj plan sa individualnim obrazovnim planom deteta. Sprovoenje individualnih obrazovnih planova prati prosvetni savetnik. Blia uputstva za utvrivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje, donosi ministar.
2) vrednovanje kvaliteta vaspitnog rada u koli sa domom i u domu uenika. Osnove vaspitnog programa moraju da budu u skladu sa optim principima i da doprinose ostvarivanju optih standarda postignua. Vaspitni rad u koli sa domom i u domu uenika ostvaruje se na osnovu programa vaspitnog rada, u skladu sa ovim i posebnim zakonom. Programom vaspitnog rada utvruju se: ciljevi, vrste aktivnosti, oblici rada i druga pitanja od znaaja za vaspitni rad. Program vaspitnog rada donosi kola sa domom i dom uenika, po pravilu, na vreme od etiri godine, na nain i po postupku utvrenim ovim i posebnim zakonom.
Programe specijalistikog i majstorskog obrazovanja, po pribavljenim miljenjima nadlenih ministarstava, na predlog Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih, donosi ministar. Programe drugih oblika strunog obrazovanja na predlog Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih, donosi ministar.
2. ISPITI
Zavrni ispit u osnovnom obrazovanju i vaspitanju lan 82
Nakon zavrenog osmog razreda uenik polae zavrni ispit. Zavrnim ispitom procenjuje se stepen ostvarenosti optih i posebnih standarda postignua u osnovnom obrazovanju i vaspitanju. Uenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom polae zavrni ispit, u skladu sa njegovim motorikim i ulnim mogunostima, odnosno uslovima koje zahteva odreena vrsta invaliditeta. Nakon obavljenog zavrnog ispita ueniku se izdaje javna isprava. Nakon obavljenog zavrnog ispita uenik stie pravo na upis u srednju kolu bez polaganja kvalifikacionog ispita, osim prijemnog ispita za proveru izuzetnih sposobnosti, na nain i po postupku propisanim posebnim zakonom. Program zavrnog ispita u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, na predlog Nacionalnog prosvetnog saveta i obrazac javne isprave iz stava 4. ovog lana, donosi ministar.
a moe da bude osloboen polaganja dela maturskog ispita iz predmeta za koje su mu tokom obrazovanja prilagoavani standardi postignua. Nakon poloene opte mature ueniku se izdaje javna isprava, u skladu sa posebnim zakonom. Na osnovu poloene opte mature, uenik moe da se upie u odgovarajuu visokokolsku ustanovu, bez polaganja prijemnog ispita, osim ispita za proveru posebnih sklonosti i sposobnosti, na nain i po postupku propisanim posebnim zakonom. Program opte mature, na predlog Nacionalnog prosvetnog saveta, donosi ministar.
Program strune mature na predlog Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a umetnike mature - na predlog Nacionalnog prosvetnog saveta, donosi ministar.
Uenik i odrasli nakon savladanog programa obuke polae ispit za obuku u koli ili drugoj organizaciji koja ima odobrenje za rad, pred posebnom komisijom, o emu se izdaje isprava, u skladu sa posebnim zakonom. Uenik i odrasli sa smetnjama u razvoju i invaliditetom polae ispite iz st. 1. do 3. ovog lana u skladu sa njegovim motorikim i ulnim mogunostima, odnosno uslovima koje zahteva odreena vrsta invaliditeta, a moe da bude osloboen polaganja dela ispita iz predmeta ili sadraja za koje su mu tokom obrazovanja prilagoavani standardi postignua. Programe iz st. 1. do 3. ovog lana, na predlog Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih, donosi ministar.
kolski kalendar propisuje ministar do 1. juna. kolski kalendar moe da se menja u izuzetnim sluajevima, na zahtev kole, uz saglasnost ministra. Vaspitno-obrazovni rad predkolske ustanove ostvaruje se u toku radne godine, koja se prilagoava kolskoj godini.
lan 92
Za decu i uenike koji borave u inostranstvu moe da se organizuje obrazovanje i vaspitanje na srpskom jeziku, po posebnom programu. Poseban program obrazovanja i vaspitanja u inostranstvu, nain voenja evidencije i izdavanja javnih isprava, posebne uslove za nastavnika, obezbeivanje i nain isplate sredstava za plate i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu, propisuje ministar.
Osnovno muziko obrazovanje i vaspitanje traje od dve do est, a baletsko etiri godine i ostvaruju se u dva obrazovna ciklusa, u skladu sa posebnim zakonom i kolskim programom. Osnovno obrazovanje odraslih organizuje se po razredima od prvog do osmog razreda i traje od tri do pet godina, u skladu sa kolskim programom.
Uz dokumentaciju potrebnu za upis, roditelj dostavlja i dokaz o zdravstvenom pregledu deteta. Roditelj, odnosno staratelj ije dete nije obuhvaeno vaspitno-obrazovnim radom u predkolskoj ustanovi, duan je da upie dete starosti od pet i po do est i po godina u predkolsku ustanovu, odnosno osnovnu kolu koja ostvaruje pripremni predkolski program, s tim da ima pravo da izabere predkolsku ustanovu, odnosno osnovnu kolu. Predkolska ustanova iji je osniva jedinica lokalne samouprave, odnosno osnovna kola koja ostvaruje predkolski program, a iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, duni su da upiu svako dete radi pohaanja pripremnog predkolskog programa, bez obzira na prebivalite roditelja. Pohaanje programa iz stava 4. ovog lana u ustanovi iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave - besplatno je. Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obavetava predkolsku ustanovu, odnosno osnovnu kolu koja ostvaruje pripremni predkolski program o deci koja su stasala za pohaanje pripremnog predkolskog programa, u skladu sa posebnim zakonom. Blie uslove za utvrivanje prioriteta za upis dece u predkolsku ustanovu, propisuje ministar.
ovlaene strune organizacije. Ako ne postoji mogunost da se ispitivanje deteta vri na maternjem jeziku, kola angauje prevodioca na predlog nacionalnog saveta nacionalne manjine. Ispitivanje dece sa motorikim i ulnim smetnjama vri se uz primenu oblika ispitivanja na koji dete moe optimalno da odgovori. U postupku ispitivanja deteta upisanog u kolu, kola moe da utvrdi potrebu za donoenjem individualnog obrazovnog plana ili dodatnom podrkom za obrazovanje. Ako dodatna podrka zahteva finansijska sredstva, kola upuuje pismeni zahtev osnivau po pribavljenom miljenju interresorne komisije. U kolu za obrazovanje uenika sa smetnjama u razvoju mogu da se upiu deca na osnovu miljenja interresorne komisije za procenu potreba za pruanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrke ueniku, uz saglasnost roditelja. Dete starosti od est do est i po godina upisuje se u prvi razred nakon provere spremnosti za polazak u kolu. Proveru spremnosti deteta vri psiholog kole primenom standardnih postupaka i instrumenata, preporuenih od nadlenog zavoda, odnosno ovlaene strune organizacije. U postupku provere spremnosti na osnovu miljenja psihologa kola moe da preporui: 1) upis deteta u prvi razred; 2) odlaganje polaska deteta u kolu za godinu dana, uz nastavak pohaanja pripremnog predkolskog programa. Roditelj, odnosno staratelj deteta, kome je preporueno odlaganje polaska deteta u kolu za godinu dana, moe da podnese zahtev komisiji kole za ponovno utvrivanje spremnosti za upis u kolu. Komisiju ine: psiholog, pedagog, uitelj i pedijatar deteta.
Komisija kole primenom standardnih postupaka i instrumenata, moe da odobri upis deteta ili da potvrdi odlaganje upisa deteta za godinu dana. Ako dete starije od sedam i po godina zbog bolesti ili drugih razloga nije upisano u prvi razred, moe da se upie u prvi ili odgovarajui razred na osnovu prethodne provere znanja. kola je duna da upie svako dete sa podruja kole. kola moe da upie i dete sa podruja druge kole, na zahtev roditelja, u skladu sa mogunostima kole. Roditelj, odnosno staratelj moe da izabere osnovnu kolu u koju e da upie dete podnoenjem zahteva izabranoj koli najkasnije do 1. februara tekue kalendarske godine u kojoj se vri upis. U prvi razred osnovne muzike, odnosno baletske kole, upisuje se uenik osnovne kole koji poloi prijemni ispit, u skladu sa posebnim zakonom. Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obavetava kolu i roditelje, odnosno staratelje o deci koja su stasala za upis i koja su upisana u kolu. Blie uslove za procenu potreba za pruanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrke ueniku, sastav i nain rada interresorne komisije, propisuju sporazumno ministar nadlean za poslove zdravlja, ministar nadlean za poslove socijalne politike i ministar.
individualni obrazovni plan za uenike i odrasle sa smetnjama u razvoju, upisuju se lica u skladu sa posebnim zakonom. Izuzetno, pojedina lica ili grupe lica mogu da se upiu u srednju kolu pod povoljnijim uslovima radi postizanja pune ravnopravnosti u sticanju obrazovanja, u skladu sa merilima i po postupku koji propie ministar. Nakon zavrenog srednjeg obrazovanja u srednju kolu moe da se upie lice radi prekvalifikacije, dokvalifikacije, specijalistikog ili majstorskog obrazovanja, u skladu sa posebnim zakonom. U srednju kolu moe da se upie i lice sa steenim ili zavrenim osnovnim obrazovanjem radi strunog osposobljavanja, odnosno obuavanja. Izuzetno, odrasli koji stie osnovno obrazovanje moe uporedo da pohaa propisani ili odobreni program obuke u srednjoj koli.
Ogled
lan 101
Unapreivanje kvaliteta i osavremenjavanje obrazovno-vaspitnog rada, uvoenje novih sadraja programa obrazovanja i vaspitanja, organizacionih novina ili naina finansiranja mogu da se pre njihovog uvoenja proveravaju ogledom. Inicijativu za uvoenje ogleda sa predlogom programa moe da podnese ustanova, nadleni savet, zavodi ili drugo pravno lice. Program ogleda sadri cilj, oekivane ishode, trajanje, nain i uslove njegovog ostvarivanja i nain vrednovanja. Inicijativu sa predlogom ogleda razmatra ministar i po prihvatanju inicijative odluuje o odobravanju ogleda i propisuje program ogleda. Za inicijativu koja ukljuuje znaajne novine ministar moe da pribavi i miljenje nadlenog saveta. Ministar raspisuje konkurs za sprovoenje ogleda i po okonanju konkursa odreuje ustanovu za njegovo sprovoenje. Prednost za sprovoenje ogleda ima ustanova koja je podnela inicijativu. Ogled moe da traje najdue pet godina, od kojih se u poslednjoj godini sprovodi vrednovanje ogleda. U postupku vrednovanja ogleda sprovoenje programa prati prosvetni savetnik, a ocenu ostvarenog cilja i oekivanih ishoda na kraju ogleda - Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, koji daje odgovarajui predlog ministru i inicijatoru ogleda. Izvetaj o sprovedenom ogledu i ocena ogleda objavljuje se na nain koji je dostupan iroj strunoj javnosti. Na osnovu izvetaja o sprovedenom ogledu i ocene ogleda ministar odluuje o njegovoj daljoj primeni. Za vreme izvoenja ogleda u ustanovi se ne mogu vriti statusne promene.
Isprava izdata na osnovu kolskog programa ogleda ima karakter javne isprave, u skladu sa ovim i posebnim zakonom.
Prava deteta i uenika ostvaruju se u skladu sa potvrenim meunarodnim ugovorima, ovim i posebnim zakonima, a ustanova, odnosno svi zaposleni duni su da obezbede njihovo ostvarivanje, a naroito pravo na: 1) kvalitetan obrazovno-vaspitni rad koji obezbeuje ostvarivanje principa i ciljeva iz l. 3. i 4. ovog zakona; 2) uvaavanje linosti; 3) podrku za svestrani razvoj linosti, podrku za posebno iskazane talente i njihovu afirmaciju; 4) zatitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja; 5) blagovremenu i potpunu informaciju o pitanjima od znaaja za njegovo kolovanje; 6) informacije o njegovim pravima i obavezama; 7) uestvovanje u radu organa kole, u skladu sa ovim i posebnim zakonom; 8) slobodu udruivanja u razliite grupe, klubove i organizovanje uenikog parlamenta; 9) podnoenje prigovora i albe na ocenu i na ostvarivanje drugih prava po osnovu obrazovanja; 10) pokretanje inicijative za preispitivanje odgovornosti uesnika u obrazovno-vaspitnom procesu ukoliko prava iz ta. 1) do 9) ovog lana nisu ostvarena; 11) ostvarivanje svih prava deteta i uenika, prava na zatitu i na pravino postupanje kole prema ueniku i kada povredi obavezu utvrenu ovim zakonom; 12) pravo na stipendiju, kredit, smetaj i ishranu u domu uenika, u skladu sa posebnim zakonom. Ustanova je duna da obezbedi sve uslove za ostvarivanje prava deteta i uenika iz stava 1. ovog lana.
Uenik, roditelj, odnosno staratelj deteta i uenika moe da podnese prijavu direktoru ustanove u sluaju povrede prava iz stava 1. ovog lana ili neprimerenog ponaanja zaposlenih prema detetu i ueniku, u roku od 15 dana od nastupanja sluaja. Direktor je duan da prijavu razmotri i da, uz konsultaciju sa uenikom, roditeljem, odnosno starateljem deteta i uenika i zaposlenim odlui o njoj i preduzme odgovarajue mere, u roku od 15 dana od dana prijema prijave. Zaposleni u ustanovi duan je da prijavi direktoru, odnosno organu upravljanja krenje prava deteta i uenika.
3) obavetavanja uenika o pitanjima od posebnog znaaja za njihovo kolovanje i o aktivnostima uenikog parlamenta; 4) aktivnog uea u procesu planiranja razvoja kole i u samovrednovanju kole; 5) predlaganja lanova strunog aktiva za razvojno planiranje iz reda uenika. Parlament ine po dva predstavnika svakog odeljenja u koli, a u umetnikoj koli - po tri iz svakog razreda, odnosno godine. lanove parlamenta biraju uenici odeljenjske zajednice svake kolske godine. lanovi parlamenta biraju predsednika. Parlament bira dva predstavnika uenika koji uestvuju u radu kolskog odbora, odnosno proirenog saziva kolskog odbora u skladu sa lanom 57. ovog zakona. Program rada parlamenta sastavni je deo godinjeg plana rada kole. Ueniki parlamenti kola mogu da se udrue u zajednicu uenikih parlamenata.
Ocenjivanje je javno i svaka ocena ueniku mora odmah da bude obrazloena. Ukoliko nastavnik ne obrazloi ocenu, a uenik to od njega zahteva, uenik ima pravo da podnese prigovor na ocenu. Uenik se ocenjuje iz svih nastavnih predmeta i vladanja. U toku kolske godine ocenjivanje je opisno i brojano i vri se na osnovu praenja napredovanja uenika u savlaivanju kolskog programa, a na osnovu posebnih standarda postignua. Uenik se ocenjuje najmanje etiri puta u polugoditu u osnovnom i tri puta u srednjem obrazovanju i vaspitanju. Zakljuna ocena iz predmeta jeste brojana i izvodi se na kraju prvog i drugog polugodita, prema utvrenim standardima postignua i propisanim kriterijumima za ocenjivanje. Uenik sa smetnjama u razvoju kome su tokom obrazovanja prilagoavani posebni standardi postignua ocenjuje se u skladu sa prilagoenim standardima.
Ueniku koji je preveden u naredni razred, priznaje se razred iz koga je preveden kao zavren i organizuje mu se individualizovan rad, u skladu sa lanom 77. ovog zakona. Uenik od etvrtog do sedmog razreda i uenik srednjeg obrazovanja i vaspitanja koji ima do dve nedovoljne zakljune brojane ocene polae popravni ispit u avgustovskom ispitnom roku, a uenik zavrnog razreda u junskom i avgustovskom roku. Uenik iz stava 5. ovog lana zavrava razred ako poloi popravni ispit iz svakog predmeta. Uenik etvrtog do sedmog razreda i uenik srednjeg obrazovanja ponavlja razred ako na kraju drugog polugodita ima vie od dve nedovoljne zakljune brojane ocene ili ne poloi popravni ispit. Izuzetno, redovan uenik srednjeg obrazovanja koji nije poloio popravni ispit moe da zavri zapoeti razred u istoj koli naredne kolske godine, u svojstvu vanrednog uenika ponovnim polaganjem nepoloenog ispita, uz obavezu plaanja naknade stvarnih trokova koje utvrdi kola. Kada zavri razred vanredan uenik ima pravo da se u istoj kolskoj godini upie u naredni razred, u istom svojstvu. Uenik zavrnog razreda osnovnog i srednjeg obrazovanja koji ne poloi popravni, zavrni, odnosno maturski ispit zavrava zapoeto obrazovanje u istoj koli u svojstvu vanrednog uenika polaganjem ispita, uz obavezu plaanja naknade stvarnih trokova koje utvrdi kola.
Opti uspeh uenika osnovnog obrazovanja i vaspitanja utvruje se na kraju prvog i drugog polugodita na osnovu aritmetike sredine pozitivnih zakljunih brojanih ocena iz obaveznih predmeta i ocene iz vladanja, poev od estog razreda. Opti uspeh uenika srednjeg obrazovanja i vaspitanja utvruje se na kraju prvog i drugog polugodita na osnovu aritmetike sredine pozitivnih zakljunih brojanih ocena iz predmeta i ocene iz vladanja. Vladanje vanrednih uenika ne ocenjuje se. Nain, postupak i kriterijume ocenjivanja uspeha iz pojedinanih predmeta i vladanja i druga pitanja od znaaja za ocenjivanje, propisuje ministar.
Direktor kole je duan da odlui o albi, u roku od 24 sata od njenog prijema. Ako utvrdi da je ocena iz predmeta izvedena suprotno zakonu i propisima donetim na osnovu njega ili je alba iz drugih razloga osnovana, reenjem ponitava zakljunu ocenu i upuuje uenika na polaganje ispita. Ako utvrdi da je ispit obavljen protivno ovom ili posebnom zakonu i propisima donetim na osnovu njih, ponitie ispit i uputie uenika na ponovno polaganje ispita. Ispit se organizuje u roku od tri dana od dana podnoenja albe. Za proveru znanja uenika, pregled i ponovno ocenjivanje pismenog ili drugog rada uenika, odnosno polaganje ispita, direktor reenjem obrazuje komisiju od najmanje tri lana, od kojih su dva struna za predmet, odnosno oblast predmeta ukoliko kola nema potreban broj strunih lica za odgovarajui predmet, angauje struno lice iz druge kole. Nastavnik ija ocena je osporena ili na iji je predlog utvrena zakljuna ocena, ne moe da bude lan komisije. Kada je poniten ispit direktor obrazuje novu komisiju u ijem sastavu ne mogu da budu lanovi komisije iji je ispit poniten. Ocena komisije je konana.
Ako kola ne postupi po upozorenju iz stava 2. ovog lana, Ministarstvo e odluiti o zahtevu.
Sa uenikom koji vri povredu pravila ponaanja ili se ne pridrava odluka direktora i organa kole, neopravdano izostane sa nastave pet asova, odnosno koji svojim ponaanjem ugroava druge u ostvarivanju njihovih prava, kola je duna da, uz uee roditelja, odnosno staratelja uenika, pojaa vaspitni rad aktivnostima: u okviru odeljenske zajednice, strunim radom odeljenjskog stareine, pedagoga, psihologa, posebnih timova, a kada je to neophodno da sarauje sa odgovarajuim ustanovama socijalne, odnosno zdravstvene zatite na promeni ponaanja uenika. Uenik moe da odgovara za laku povredu obaveze utvrenu optim aktom kole, za teu povredu obaveze koja je u vreme izvrenja bila propisana ovim ili posebnim zakonom i za povredu zabrane iz l. 44. i 45. ovog zakona. Tee povrede obaveza uenika jesu: 1) unitenje, oteenje, skrivanje, iznoenje, prepravka ili dopisivanje podataka u evidenciji koju vodi kola ili druga organizacija, odnosno organ; 2) prepravka ili dopisivanje podataka u javnoj ispravi koju izdaje kola ili organ, odnosno ispravi koju izda druga organizacija; 3) unitenje ili kraa imovine kole, privrednog drutva, preduzetnika, uenika ili zaposlenog; 4) podstrekavanje, pomaganje, davanje ueniku i upotreba alkohola, duvana, narkotikog sredstva ili psihoaktivne supstance; 5) unoenje u kolu ili drugu organizaciju oruja ili drugog predmeta kojim moe da ugrozi ili povredi drugo lice; 6) svesno nepridravanje pravila i mera bezbednosti uenika; 7) upotreba mobilnog telefona, elektronskog ureaja i drugog sredstva u svrhe kojima se ugroavaju prava drugih ili u svrhe prevare u postupku ocenjivanja;
8) neopravdano izostajanje sa nastave i drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada vie od 25 asova u toku kolske godine, od ega vie od 15 asova nakon pismenog obavetavanja roditelja, odnosno staratelja od strane kole. Za povrede iz stava 3. taka 8) ovog lana obavezna je postupnost u izricanju mera. Uenik, roditelj odnosno staratelj odgovara za materijalnu tetu koju uenik nanese koli, namerno ili iz krajnje nepanje, u skladu sa zakonom.
2) za teu povredu obaveza uenika, vaspitno-disciplinska mera - ukor direktora i ukor nastavnikog vea, a za uenika srednje kole i iskljuenje uenika iz kole, odnosno kole sa domom; 3) za uinjenu povredu zabrane iz l. 44. i 45. ovog zakona, vaspitno-disciplinska mera: (1) ukor direktora ili ukor nastavnikog vea, (2) premetaj uenika od petog do osmog razreda u drugu osnovnu kolu na osnovu odluke nastavnikog vea, uz saglasnost roditelja, odnosno staratelja i kole u koju prelazi, (3) za uenika srednje kole - iskljuenje uenika iz kole, odnosno kole sa domom. Vaspitna mera izrie se ueniku za laku povredu obaveze iz stava 1. taka 1) ovog lana, bez voenja vaspitno-disciplinskog postupka. Mera iz stava 1. ovog lana moe da se izrekne ueniku ako je kola prethodno preduzela neophodne aktivnosti iz lana 113. stav 1. ovog zakona. Ako kola nije prethodno preduzela neophodne aktivnosti iz lana 113. stav 1. ovog zakona, preduzee ih pre izricanja mere. Kada preduzete aktivnosti dovedu do pozitivne promene ponaanja uenika, obustavie se postupak, osim ako je uinjenom povredom zabrane iz l. 44. i 45. ozbiljno ugroen integritet drugog lica. Mera iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana izrie se ueniku nakon sprovedenog vaspitnodisciplinskog postupka i utvrene odgovornosti. Vaspitna i vaspitno-disciplinska mera izriu se u kolskoj godini u kojoj je uinjena povreda obaveze uenika. Zakljunu ocenu iz vladanja utvruje odeljenjsko vee na predlog odeljenjskog stareine na kraju prvog i drugog polugodita na osnovu sagledavanja linosti i ponaanja uenika u celini,
procenjivanjem njegovog ukupnog ponaanja i izvravanja obaveza propisanih zakonom i izreenih vaspitnih ili vaspitno-disciplinskih mera i njihovih efekata. Ocena iz vladanja popravlja se kada doe do pozitivne promene u ponaanju uenika. Kada maloletan uenik izvri povredu obaveze, odnosno zabrane iz l. 44. i 45. ovog zakona, kola odmah obavetava roditelja, odnosno staratelja i ukljuuje ga u odgovarajui postupak. Nastavniko vee donosi odluku o vaspitno-disciplinskoj meri iskljuenja uenika iz srednje kole, a direktor reenje o iskljuenju uenika iz kole. Uenik, njegov roditelj, odnosno staratelj ima pravo da podnese albu kolskom odboru na izreenu vaspitno-disciplinsku meru za izvrenu teu povredu obaveze uenika ili za povredu zabrane iz l. 44. i 45. ovog zakona, u roku od tri dana od dana dostavljanja reenja o utvrenoj odgovornosti i izreenoj meri. kolski odbor reava po albi iz stava 10. ovog lana u roku od 15 dana od dana dostavljanja. alba odlae izvrenje reenja direktora. Protiv drugostepenog reenja o izreenoj meri iskljuenja uenika iz srednje kole ili kole sa domom, uenik, njegov roditelj, odnosno staratelj ima pravo na sudsku zatitu u upravnom sporu.
Strune poslove na unapreivanju vaspitno-obrazovnog rada u predkolskoj ustanovi obavljaju pedagog, psiholog i drugi struni saradnici, u skladu sa posebnim zakonom. Strune poslove u koli obavljaju struni saradnici: psiholog, pedagog i bibliotekar, u muzikoj koli - psiholog, pedagog, nototekar i medijatekar, a u koli za obrazovanje odraslih - andragog, psiholog i bibliotekar. Zavisno od potreba kole i programa koji se ostvaruje, dodatnu podrku i strune poslove moe da obavlja i socijalni radnik, defektolog, logoped i andragog.
3) nije osuivano pravnosnanom presudom za krivino delo za koje je izreena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri meseca, kao i za krivina dela nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog lica, zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskrvnjenje, za krivino delo primanje mita ili davanje mita, za krivino delo iz grupe krivinih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraaja i protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom, bez obzira na izreenu krivinu sankciju, i za koje nije, u skladu sa zakonom, utvreno diskriminatorno ponaanje; 4) ima dravljanstvo Republike Srbije. Kada se obrazovno-vaspitni rad ostvaruje na jeziku nacionalne manjine, osim uslova iz stava 1. ovog lana, lice mora da ima i dokaz o znanju jezika na kome se ostvaruje obrazovno-vaspitni rad. Uslovi iz st. 1. i 2. ovog lana dokazuju se prilikom prijema u radni odnos i proveravaju se u toku rada. Dokaz o ispunjenosti uslova iz stava 1. ta. 1) i 4) i stava 2. ovog lana podnose se uz prijavu na konkurs, a iz stava 1. taka 2) ovog lana pre zakljuenja ugovora o radu. Dokaz iz stava 1. taka 3) ovog lana pribavlja ustanova. Zaposlenom prestaje radni odnos ako se u toku radnog odnosa utvrdi da ne ispunjava uslove iz st. 1. i 2. ovog lana ili ako odbije da se podvrgne lekarskom pregledu u nadlenoj zdravstvenoj ustanovi.
Poslove nastavnika, vaspitaa u koli sa domom i strunog saradnika moe da obavlja lice sa odgovarajuim obrazovanjem iz lana 8. stav 2. ovog zakona, a nastavnika strunog predmeta u oblasti zdravstva i sa odgovarajuom zdravstvenom specijalizacijom. Izuzetno, poslove nastavnika umetnikih i strunih predmeta u muzikoj koli i odreenih strunih predmeta u strunoj koli, za koje se ne obrazuju nastavnici sa odgovarajuim obrazovanjem iz lana 8. stav 2. ovog zakona, moe da obavlja i lice sa odgovarajuim obrazovanjem iz lana 8. stava 3. ovog zakona. Poslove nastavnika praktine nastave u strunoj koli moe da obavlja i lice sa odgovarajuim obrazovanjem iz lana 8. stav 3. ovog zakona ili sa odgovarajuim srednjim obrazovanjem i poloenim specijalistikim, odnosno majstorskim ispitom i petogodinjom praksom. Poslove nastavnika igrakih predmeta u baletskoj koli moe da obavlja lice koje ima najmanje srednje baletsko obrazovanje i 10 godina igrake prakse. Poslove vaspitaa u predkolskoj ustanovi i nastavnika razredne nastave, kada se obrazovnovaspitni rad ostvaruje na jeziku nacionalne manjine, osim za romski jezik, moe da obavlja lice koje je steklo odgovarajue obrazovanje na jeziku na kome se ostvaruje taj rad ili je poloilo ispit iz jezika sa metodikom, po programu odgovarajue visokokolske ustanove. Poslove nastavnika i strunog saradnika u koli u kojoj se obrazovno-vaspitni rad ostvaruje na jeziku nacionalne manjine, osim za romski jezik, moe da obavlja lice koje je steklo srednje, vie ili visoko obrazovanje na jeziku nacionalne manjine ili je poloilo ispit iz tog jezika po programu odgovarajue visokokolske ustanove. Izuzetno od st. 6. i 7. ovog lana nastavnik i pedagoki asistent poznavanje romskog jezika dokazuje pred komisijom koju obrazuje ministar ukljuujui i predlog nacionalnog saveta izabranog za romsku nacionalnu manjinu. Nastavnik, vaspita i struni saradnik mora da ima i obrazovanje iz psiholokih, pedagokih i metodikih disciplina, iz lana 8. stav 4. ovog zakona.
Izuzetno, obrazovanje iz lana 8. stav 4. ovog zakona ne mora da ima lice sa srednjim obrazovanjem - vaspita dece, nastavnik igrakih predmeta i praktine nastave. Blie uslove u pogledu stepena i vrste obrazovanja nastavnika, vaspitaa, strunog saradnika, saradnika u predkolskoj ustanovi koji ostvaruje posebne i specijalizovane programe, pedagokog asistenta i pomonog nastavnika, program obuke za pedagokog asistenta, propisuje ministar. Stepen i vrstu obrazovanja saradnika u predkolskoj ustanovi koji ne obavljaju vaspitnoobrazovni rad, sporazumno propisuju ministar i ministri nadleni za poslove zdravlja i socijalne politike. Stepen i vrstu obrazovanja nastavnika verske nastave u koli, na zajedniki predlog ministarstva nadlenog za poslove vera i tradicionalnih crkava i verskih zajednica, propisuje ministar.
4) saradnik u predkolskoj ustanovi; 5) pedagoki asistent i pomoni nastavnik. Lice iz stava 3. ta. 1) do 3) ovog lana moe da obavlja poslove nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika bez licence, najdue dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa u ustanovi. Saradnik u predkolskoj ustanovi moe da obavlja vaspitno-obrazovni rad bez licence ako ima obrazovanje iz lana 8. stav 4. ovog zakona.
Struni saradnik - pripravnik koji ima obrazovanje iz lana 8. stav 2. ovog zakona i koji je tokom studija ostvario najmanje 10 bodova, u skladu sa Evropskim sistemom prenosa bodova na osnovu prakse u ustanovi, svoj rad moe da obavlja bez neposrednog nadzora strunog saradnika sa licencom iz stava 5. ovog lana. Pripravnik koji savlada program uvoenja u posao nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika ima pravo na polaganje ispita za licencu posle navrenih godinu dana rada. Pripravniku u radnom odnosu na neodreeno vreme, koji u roku od dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa ne poloi ispit za licencu - prestaje radni odnos. Pripravniku u radnom odnosu na odreeno vreme svojstvo pripravnika prestaje nakon poloenog ispita za licencu, a radni odnos istekom vremena na koje je primljen u radni odnos. Program obuke za mentora, program uvoenja u posao nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, koji ukljuuje i program osposobljavanja za rad sa decom i uenicima sa smetnjama u razvoju i iz osetljivih drutvenih grupa, nain i postupak provere savladanosti tog programa, program ispita za sticanje i ponovno sticanje licence, nain polaganja i jezik na kome se polae ispit, trokove polaganja ispita, sastav i nain rada komisije Ministarstva, odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine pred kojom se polae ispit za licencu, propisuje ministar.
Pripravnik - staista ima pravo da uestvuje u radu strunih organa bez prava odluivanja i nema pravo da ocenjuje uenike u koli. Na ostvarivanje prava iz stava 2. ovog lana shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na pripravnika.
Suspenzija licence
lan 127
U toku vaenja licenca moe da bude suspendovana. Licenca se suspenduje na est meseci nastavniku, vaspitau i strunom saradniku kome je prestao radni odnos zbog izreene mere za izvrenu povredu radne obaveze iz lana 141. ta. 1) do 7) ovog zakona. Suspenzija tee poev od narednog dana od dana prestanka radnog odnosa. Za vreme dok traje suspenzija nastavnik, vaspita i struni saradnik nema pravo da radi u ustanovi. Ustanova ima obavezu da Ministarstvu dostavi podatke o suspenziji licence nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika odmah, a najkasnije u roku od tri dana od suspenzije. Licenca se suspenduje i nastavniku, vaspitau i strunom saradniku koji prema izvetaju prosvetnog savetnika ne ostvaruje obrazovno-vaspitni rad na nain i po postupku kojim se omoguava postizanje propisanih principa, ciljeva i standarda postignua, programa obrazovanja i vaspitanja, za koga prosvetni savetnik utvrdi da nije otklonio nedostatke u svom radu, ni posle datih strunih primedbi, predloga i upozorenja u pisanom obliku, pa je na osnovu toga dva puta negativno ocenjen od strane prosvetnog savetnika. Licenca se suspenduje nastavniku, vaspitau i strunom saradniku koji se nije struno usavravao, a prosvetni savetnik u svom izvetaju utvrdi da razlozi za to nisu opravdani. Nastavnik, vaspita i struni saradnik ima pravo da podnese prigovor ministru na izvetaj prosvetnog savetnika iz st. 5. i 6. ovog lana, u roku od osam dana od dana prijema izvetaja. Ministar donosi reenje o suspenziji na osnovu izvetaja prosvetnog savetnika iz st. 5. i 6. ovog lana. U postupku donoenja reenja ministar razmatra prigovor iz stava 7. ovog lana. Ministar donosi reenje o suspenziji u roku 30 dana od dana podnoenja prigovora, a ako prigovor nije podnet - u roku od osam dana od proteka roka za njegovo podnoenje.
Reenje ministra o suspenziji licence konano je u upravnom postupku. Nastavniku, vaspitau i strunom saradniku kome je suspendovana licenca iz razloga navedenih u stavu 5. ovog lana, moe da se ukine suspenzija, ukoliko najkasnije u roku od est meseci od dostavljanja reenja ministra ponovo poloi ispit za licencu, a ako ga ne poloi, prestaje mu radni odnos. Dok traje suspenzija licence nastavnik i vaspita prisustvuje nastavi, odnosno aktivnostima drugih nastavnika i vaspitaa koje mu odreuje direktor, a struni saradnik radu strunog saradnika u drugoj ustanovi koju odredi direktor. Nastavniku, vaspitau i strunom saradniku kome je suspendovana licenca na osnovu stava 6. ovog lana ukida se suspenzija kada dostavi dokaze o odgovarajuem strunom usavravanju.
Oduzeta licenca vraa se Ministarstvu preko ustanove. Ustanova ima obavezu da odmah dostavi Ministarstvu dokaz o osnovu za oduzimanje licence nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, a najkasnije u roku od tri dana od njenog oduzimanja.
Struno usavravanje i profesionalni razvoj nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika lan 129
Nastavnik, vaspita i struni saradnik, sa licencom i bez licence, duan je da se stalno usavrava radi uspenijeg ostvarivanja i unapreivanja obrazovno-vaspitnog rada i sticanja kompetencija potrebnih za rad, u skladu sa optim principima i za postizanje ciljeva obrazovanja i standarda postignua. U toku strunog usavravanja nastavnik, vaspita i struni saradnik moe profesionalno da napreduje sticanjem zvanja: pedagoki savetnik, samostalni pedagoki savetnik, vii pedagoki savetnik i visoki pedagoki savetnik. Nastavnik, vaspita i struni saradnik ostvaruje pravo na uveanu platu za steeno zvanje. Nastavnik, vaspita i struni saradnik ima pravo na odsustvo iz ustanove u trajanju od tri radna dana godinje radi pohaanja odobrenog oblika, naina i sadraja strunog usavravanja. Raspored odsustva nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika radi strunog usavravanja planira pedagoki kolegijum. Plan strunog usavravanja u skladu sa prioritetima ustanove radi ostvarivanja ciljeva obrazovanja i standarda postignua i prioritetima Ministarstva, donosi organ upravljanja ustanove. Prioritetne oblasti za period od tri godine, oblike strunog usavravanja, programe i nain organizovanja stalnog strunog usavravanja, uslove, organ koji odluuje o sticanju zvanja i postupak napredovanja, sticanje zvanja u toku usavravanja nastavnika, vaspitaa i strunih
saradnika i obrazac uverenja o savladanom programu i druga pitanja od znaaja za struno usavravanje, propisuje ministar.
zakona, ostvaruje pravo na preuzimanje stavljanjem na listu zaposlenih sa koje se vri preuzimanje. Lista iz stava 1. ovog lana utvruje se do 15. avgusta za svaku narednu kolsku godinu, u okviru kolske uprave po jedinicama lokalne samouprave, a na osnovu prijava ustanova o zaposlenima koji imaju pravo na preuzimanje. Pravo na preuzimanje ostvaruje se sporazumom, uz saglasnost zaposlenog. Ustanove mogu izvriti i meusobno preuzimanje zaposlenih na neodreeno vreme, na odgovarajue poslove, uz prethodno potpisan sporazum o preuzimanju uz saglasnost zaposlenih, ako je razlika u procentu njihovog radnog angaovanja manja od 20%. Zaposleni koji se preuzima mora da ispunjava uslove za poslove za koje se preuzima.
Listu nastavnika verske nastave, na predlog tradicionalnih crkava i verskih zajednica, utvruje ministar. Nastavnika verske nastave upuuje u kolu tradicionalna crkva ili verska zajednica sa utvrene liste za svaku kolsku godinu. Za izvoenje verske nastave nastavnik sa kolom u koju je upuen zakljuuje ugovor o radu na 12 meseci za svaku kolsku godinu. Ustanova prima u radni odnos na odreeno vreme po raspisanom konkursu lice: 1) radi zamene odsutnog zaposlenog preko 60 dana; 2) u svojstvu pripravnika; 3) radi obavljanja poslova pedagokog asistenta. U postupku izbora pedagokog asistenta pribavlja se miljenje nadlenog organa jedinice lokalne samouprave. Za obavljanje poslova pedagokog asistenta ustanova sa licem zakljuuje ugovor o radu na 12 meseci za svaku kolsku godinu. Radni odnos na odreeno vreme ne moe da preraste u radni odnos na neodreeno vreme.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik koji je za vreme probnog rada pokazao da svojim kompetencijama moe uspeno da radi na postizanju propisanih principa, ciljeva i standarda postignua, nastavlja sa radom u istom radno-pravnom svojstvu, a ako se na osnovu ocene direktora, a po pribavljenom miljenju pedagokog kolegijuma, utvrdi da to nije pokazao, prestaje mu radni odnos. Radni odnos prestaje danom otkaznog roka, bez prava na otpremninu. Otkazni rok je 15 radnih dana.
Lice angaovano po osnovu ugovora iz stava 1. ovog lana ne stie svojstvo zaposlenog u koli, a pravo na naknadu za obavljeni rad stie na osnovu izvetaja o odranim asovima nastave, ispitima i drugim oblicima obrazovno-vaspitnog rada. Lice iz stava 1. ovog lana uestvuje u radu strunih organa kole bez prava odluivanja, osim u radu odeljenjskog vea.
Norma neposrednog rada nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika sa decom i uenicima lan 136
U okviru punog radnog vremena u toku radne nedelje: 1) nastavnik izvodi nastavu 20 asova i etiri asa drugih oblika neposrednog obrazovnovaspitnog rada sa uenicima (dopunski, dodatni, individualizovani, pripremni rad i drugi oblici rada, u skladu sa posebnim zakonom) - 60 odsto radnog vremena, a nastavnik praktine nastave 26 asova; 2) vaspita u predkolskoj ustanovi ostvaruje pripremni predkolski program u poludnevnom trajanju - 50 odsto radnog vremena; 3) vaspita u predkolskoj ustanovi i koli sa domom ostvaruje neposredan vaspitno-obrazovni rad sa decom, odnosno vaspitni rad sa uenicima - 75 odsto radnog vremena; 4) struni saradnik u ustanovi ostvaruje sve oblike rada sa decom, uenicima, nastavnicima, vaspitaima, pedagokim asistentima, drugim saradnicima, roditeljima, odnosno starateljima dece i uenika - 75 odsto radnog vremena. 5) nastavnik u koli za obrazovanje uenika sa smetnjama u razvoju izvodi nastavu i individualne oblike neposrednog rada sa uenicima - 50 odsto radnog vremena. Strukturu i raspored obaveza nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika u okviru radne nedelje utvruje ustanova godinjim planom rada.
Struktura i raspored obaveza nastavnika u pogledu svih oblika neposrednog rada sa uenicima moe da se utvrdi tako da budu razliiti u okviru radnih nedelja. Normu svih oblika neposrednog rada sa decom i uenicima i drugih oblika rada nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika u okviru nedeljnog punog radnog vremena i na godinjem nivou, kao i broj sati obrazovno-vaspitnog rada koji se dodatno moe rasporediti na druge izvrioce, propisuje ministar. Ako kola ne moe da obezbedi struno lice za najvie est asova nastave sedmino iz odreenog predmeta, moe da rasporedi ove asove nastavnicima tog predmeta najdue do kraja kolske godine i ovaj rad se ne smatra prekovremenim radom.
1) izvrenje krivinog dela na radu ili u vezi sa radom; 2) nesprovoenje mera bezbednosti dece, uenika i zaposlenih; 3) podstrekavanje na upotrebu alkoholnih pia kod dece i uenika, ili njeno omoguavanje, davanje ili neprijavljivanje nabavke i upotrebe; 4) podstrekavanje na upotrebu narkotikog sredstva ili psihoaktivne supstance kod uenika ili njeno omoguavanje, davanje ili neprijavljivanje nabavke i upotrebe; 5) noenje oruja u ustanovi ili krugu ustanove; 6) neovlaena promena podataka u evidenciji, odnosno javnoj ispravi, brisanjem, dodavanjem, precrtavanjem ili izostavljanjem podataka; 7) unitenje, oteenje, skrivanje ili iznoenje evidencije, odnosno obrasca javne isprave ili javne isprave; 8) nepotpuno, neblagovremeno i nesavesno voenje evidencije; 9) naplaivanje pripreme uenika kole u kojoj je nastavnik u radnom odnosu, a radi ocenjivanja, odnosno polaganja ispita; 10) dolazak na rad u pripitom ili pijanom stanju, upotreba alkohola ili drugih opojnih sredstava koji smanjuju radnu sposobnost; 11) odbijanje davanja na uvid rezultata pismene provere znanja uenicima, roditeljima, odnosno starateljima; 12) odbijanje prijema i davanja na uvid evidencije licu koje vri nadzor nad radom ustanove, roditelju, odnosno staratelju; 13) nezakonit rad ili proputanje radnji ime se spreava ili onemoguava ostvarivanje prava deteta, uenika ili drugog zaposlenog;
14) neizvravanje ili nesavesno, neblagovremeno ili nemarno izvravanje poslova ili naloga direktora u toku rada, odnosno za vreme nezakonite obustave rada ili trajka; 15) zloupotreba prava iz radnog odnosa; 16) nezakonito raspolaganje sredstvima, kolskim prostorom, opremom i imovinom ustanove; 17) neopravdano odsustvo sa rada najmanje dva uzastopna radna dana; 18) druge povrede radne obaveze u skladu sa posebnim zakonom.
Po sprovedenom postupku donosi se reenje kojim se zaposleni moe oglasiti krivim, u kom sluaju mu se izrie i disciplinska mera, osloboditi od odgovornosti ili se postupak moe obustaviti. Pokretanje disciplinskog postupka zastareva u roku od tri meseca od dana saznanja za povredu radne obaveze i uinioca, odnosno u roku od est meseci od dana kada je povreda uinjena, osim ako je uinjena povreda zabrane iz l. 44. do 46. ovog zakona, kada pokretanje disciplinskog postupka zastareva u roku od dve godine od dana kada je uinjena povreda zabrane. Voenje disciplinskog postupka zastareva u roku od est meseci od dana pokretanja disciplinskog postupka. Ako povreda radne obaveze sadri obeleja krivinog dela, pokretanje disciplinskog postupka zastareva protekom est meseci od dana saznanja za povredu radne obaveze i uinioca, odnosno protekom roka u kome zastareva krivino gonjenje za to krivino delo, ukoliko je taj rok dui od est meseci. Zastarelost ne tee ako disciplinski postupak ne moe da se pokrene ili vodi zbog odsustva zaposlenog ili drugih opravdanih razloga.
Mera prestanka radnog odnosa izrie se zaposlenom i za povredu radne obaveze iz lana 141. ta. 8) do 17) ovog zakona, ako je uinjena umiljajem ili iz svesnog nehata i ako nisu utvrene olakavajue okolnosti za zaposlenog. Novana kazna izrie se u visini od 20 do 35 odsto od plate isplaene za mesec u kome je odluka doneta, u trajanju od tri do est meseci.
Protiv novog reenja zaposleni ima pravo na prigovor. Ako organ upravljanja ne odlui po prigovoru ili ako zaposleni nije zadovoljan drugostepenom odlukom, moe se obratiti nadlenom sudu u roku od 15 dana od dana isteka roka za donoenje odluke, odnosno od dana dostavljanja odluke.
IX NADZOR
Inspekcijski i struno-pedagoki nadzor lan 146
Inspekcijski i struno-pedagoki nadzor nad radom ustanova, kao i inspekcijski nadzor nad radom zavoda, vri Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad radom ustanove, kao povereni posao, obavlja optinska, odnosno gradska uprava. Vie optinskih uprava, moe organizovati zajedniko vrenje inspekcijskog nadzora zajedniku prosvetnu inspekciju. Ministarstvo vri neposredan inspekcijski nadzor ako ga optinska, odnosno gradska uprava ne vri. Ministarstvo obavlja poslove optinske odnosno gradske prosvetne inspekcije, ako u jedinici lokalne samouprave nije organizovan inspekcijski nadzor, na teret sredstava jedinice lokalne samouprave. Po albi protiv prvostepenog reenja optinske, odnosno gradske uprave donetog u vrenju inspekcijskog nadzora reava Ministarstvo. Ustanova, odnosno zavod duni su da omogue vrenje nadzora, uvid u rad i podatke, odnosno dobijanje objanjenja.
Inspekcijskim nadzorom ispituje se sprovoenje ovog i posebnog zakona i propisa donetih na osnovu njih, neposrednim uvidom u rad ustanove i zavisno od rezultata nadzora, izriu mere i kontrolie njihovo izvrenje. Poslove inspekcijskog nadzora vri prosvetni inspektor. U okviru ovlaenja utvrenih zakonom, prosvetni inspektor vri kontrolu: 1) postupanja ustanove u pogledu sprovoenja zakona, drugih propisa u oblasti obrazovanja i vaspitanja i optih akata; 2) ostvarivanja zatite prava deteta i uenika, njihovih roditelja, odnosno staratelja i zaposlenih; 3) ostvarivanja prava i obaveza zaposlenih, uenika i njihovih roditelja, odnosno staratelja; 4) obezbeivanja zatite deteta i uenika i zaposlenih od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i stranakog organizovanja i delovanja u ustanovi; 5) postupka upisa i ponitava upis u kolu ako je obavljen suprotno ovom zakonu; 6) ispunjenosti propisanih uslova za sprovoenje ispita; 7) propisane evidencije koju vodi ustanova i utvruje injenice u postupku ponitavanja javnih isprava koje izdaje ustanova. U postupku verifikacije po nalogu Ministarstva, ispituje ispunjenost uslova iz lana 30. stav 3. ta. 1) i 2) i lana 33. ovog zakona i postupa u okviru svojih ovlaenja u sluaju obustave rada ili trajka u ustanovi organizovanog suprotno zakonu.
2) nareuje reenjem izvravanje propisane mere koja je naloena zapisnikom, a nije izvrena; 3) zabranjuje reenjem sprovoenje radnji u ustanovi koje su suprotne ovom i posebnom zakonu; 4) podnosi prijavu nadlenom organu za uinjeno krivino delo ili privredni prestup, zahtev za pokretanje prekrajnog postupka, odnosno povredu zabrane iz l. 44. do 46. ovog zakona; 5) obavetava drugi organ ako postoje razlozi za preduzimanje mera za koje je taj organ nadlean; 6) obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom. Inspekcijski nadzor se obavlja kao redovan, vanredni i kontrolni nadzor. Redovan nadzor ustanove obavlja se najmanje jedanput godinje. Vanredni nadzor ustanove obavlja se po predstavkama organa, privrednih drutava, ustanova i drugih organizacija, roditelja, odnosno staratelja deteta i uenika ili graana, kao i na osnovu neposrednog saznanja prosvetnog inspektora. Postupanje po anonimnim predstavkama ili dobijenim elektronskom potom, sprovodi se po proceni prosvetnog inspektora. Kontrolni nadzor sprovodi se po proteku roka koji je odreen u zapisniku ili reenjem. O izvrenom inspekcijskom nadzoru prosvetni inspektor sainjava zapisnik, koji sadri nalaz stanja i zavisno od rezultata - nalaganje, odnosno predlaganje mere. Zapisnik se sainjava i dostavlja u roku od 15 dana od dana izvrenog inspekcijskog nadzora. Na zapisnik prosvetnog inspektora, direktor ustanove ima pravo da stavi primedbu, u roku od najmanje tri dana od prijema zapisnika, osim u sluaju iz lana 111. ovog zakona.
Prosvetni inspektor Ministarstva (u daljem tekstu: republiki inspektor), u odnosu na organe kojima je povereno vrenje inspekcijskog nadzora, ima sledea prava i dunosti: 1) priprema ministru predlog reenja po albi protiv prvostepenog reenja optinske, odnosno gradske uprave donetog u vrenju inspekcijskog nadzora; 2) ostvaruje neposredan nadzor nad radom prosvetnog inspektora; 3) izdaje obavezne instrukcije za izvravanje zakona i drugih propisa, za vrenje poslova i kontrolie njihovo izvravanje; 4) oduzima ovlaenje pojedinom inspektoru koji poslove ne obavlja blagovremeno, struno, zakonito i savesno i predlae utvrivanje odgovornosti u organu kojem je povereno vrenje inspekcijskog nadzora; 5) organizuje zajedniki nadzor sa inspektorima u organima kojima je povereno vrenje inspekcijskog nadzora; 6) trai izvetaje, podatke i obavetenja o vrenju poverenih poslova inspekcijskog nadzora; 7) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom kojim se na opti nain ureuje inspekcijski nadzor. Republiki inspektor, u postupku oduzimanja ovlaenja prosvetnom inspektoru u organu kome je povereno vrenje inspekcijskih poslova, vri neposredan uvid u ispunjenost uslova iz lana 150. ovog zakona, rad i postupanje prosvetnog inspektora. Republiki inspektor zapisniki konstatuje utvrene nepravilnosti i odreuje mere i rokove za njihovo otklanjanje. Ukoliko prosvetni inspektor ne otkloni nepravilnosti utvrene zapisnikom u datom roku, republiki inspektor donosi reenje o oduzimanju ovlaenja. Po albi protiv reenja republikog inspektora o oduzimanju ovlaenja prosvetnom inspektoru u organu kome je povereno vrenje inspekcijskih poslova, reava ministar.
2) prua pomo i podrku samovrednovanju ustanove; 3) prati potovanje optih principa i ostvarivanje ciljeva obrazovanja i vaspitanja; 4) savetuje i prua strunu pomo nastavniku, vaspitau, strunom saradniku i direktoru radi poboljanja kvaliteta njihovog rada i rada ustanove i ostvarivanja standarda postignua; 5) savetuje i prua strunu pomo ustanovi u obezbeivanju zatite dece, uenika i zaposlenih od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u ustanovi; 6) ostvaruje neposredan uvid u rad ustanove, odnosno doma uenika, nastavnika, vaspitaa, strunog saradnika i direktora; 7) prisustvuje izvoenju nastave, ispita i drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada; 8) prati ostvarivanje ogleda; 9) procenjuje ispunjenost uslova za sticanje zvanja; 10) prati i procenjuje kvalitet rada savetnika - spoljnog saradnika; 11) predlae ustanovi, ministru i nadlenim organima preduzimanje neophodnih mera za otklanjanje nepravilnosti i nedostataka u obavljanju obrazovno-vaspitnog, strunog, odnosno vaspitnog rada i za njihovo unapreivanje. Prosvetni savetnik u obavljanju poslova iz stava 2. ta. 1), 3) do 5), ovog lana, pribavlja miljenje od predstavnika uenikog parlamenta, kao i u vezi sa pitanjima iz lana 105. stav 1. ta. 1), 2) i 4) ovog zakona.
2) licencu za nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika; 3) osam godina rada u oblasti obrazovanja i vaspitanja; 4) ostvarene rezultate u razvoju obrazovanja i steen profesionalni ugled; 5) strune radove objavljene u meunarodnim ili domaim asopisima ili zbornicima sa recenzijom, odnosno odobreni udbenik, prirunik ili drugo nastavno sredstvo. Poslove prosvetnog savetnika moe da obavlja lice iz stava 1. ovog lana koje poloi dravni struni ispit i ispit za prosvetnog savetnika. Prosvetnom savetniku koji ne poloi ispite iz stava 2. ovog lana u propisanom roku - prestaje radni odnos. Prosvetni savetnik duan je da se stalno struno usavrava radi uspenijeg ostvarivanja i unapreivanja struno-pedagokog nadzora. Program, nain i rok za polaganje, sastav i nain rada komisije Ministarstva pred kojom se polae ispit za prosvetnog savetnika, obrazac uverenja o poloenom ispitu, program i oblike strunog usavravanja prosvetnog savetnika, nain provere savladanosti programa, obrazac uverenja o savladanom programu strunog usavravanja i druga pitanja u vezi sa strunim usavravanjem, propisuje ministar.
Izbor savetnika vri ministar reenjem na osnovu konkursa. Nastavnik, vaspita, i struni saradnik i savetnik zavoda koji ispunjava uslove iz lana 152. stav 1. ta. 1) do 4) ovog zakona i nastavnik visokokolske ustanove koji ispunjava uslove iz lana 152. stav 1. ta. 1), 3) i 4) ovog zakona, moe da bude izabran za savetnika. Prednost pod jednakim uslovima ima kandidat koji je stekao zvanje iz lana 129. stav 2. ovog zakona ili zvanje na osnovu zakona kojim se ureuje visoko obrazovanje, odnosno ima strune radove objavljene u meunarodnim ili domaim asopisima ili zbornicima sa recenzijom, odobreni udbenik, prirunik ili drugo nastavno sredstvo. Sa savetnikom se zakljuuje ugovor o dopunskom radu, nakon dobijene saglasnosti direktora ustanove u kojoj je savetnik u radnom odnosu. Savetnik postupa po nalozima ministra. Savetnik prua strunu pomo nastavniku, vaspitau, strunom saradniku, strunim veima, aktivima i timovima: demonstriranjem postupaka i metoda, odravanjem oglednog asa ili aktivnosti, pruanjem povratne informacije o aktivnostima i preduzetim merama nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, davanjem strunih preporuka za poboljanje rada i sarauje sa prosvetnim savetnikom i prosvetnim inspektorom. O izvrenom zadatku savetnik podnosi izvetaj ministru. Savetnik moe da bude iskljuen sa liste ako mu je suspendovana ili oduzeta licenca u ustanovi, ako se na osnovu vrednovanja rada oceni da poslove ne izvrava na kvalitetan nain.
X FINANSIRANJE DELATNOSTI USTANOVA IJI JE OSNIVA REPUBLIKA SRBIJA, AUTONOMNA POKRAJINA I JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Nain finansiranja delatnosti ustanova lan 155
Sredstva za finansiranje delatnosti ustanova utvruju se na osnovu ekonomske cene za ostvarivanje programa obrazovanja i vaspitanja, po detetu i ueniku. Ekonomska cena iz stava 1. ovog lana obuhvata sve tekue rashode po detetu i ueniku, iz svih izvora finansiranja, u skladu sa propisima kojima se ureuje budetski sistem. Ekonomska cena iz stava 2. ovog lana iskazuje se jedinstveno i strukturno i sastavni je deo Memoranduma o budetu. Blie uslove i merila za utvrivanje ekonomske cene obrazovanja i vaspitanja po detetu i ueniku na odreenom podruju, iz odreenih grupa, po nivoima i vrstama obrazovanja, neophodan broj zaposlenih, vreme i postupak uvoenja, propisuje ministar.
Sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana obezbeuju se u skladu sa kriterijumima i standardima finansiranja ustanove koje propisuje ministar.
lan 158
U budetu autonomne pokrajine obezbeuju se sredstva za deo ekonomske cene, u skladu sa zakonom kojim se ureuje finansiranje ustanova na teritoriji autonomne pokrajine.
7) zatitu i bezbednost dece i uenika, u skladu sa propisanim merama iz lana 42. ovog zakona; 8) druge tekue rashode, osim onih za koje se sredstva obezbeuju u budetu Republike Srbije.
XI KAZNENE ODREDBE
lan 161
Novanom kaznom od 30.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj ustanova ako: 1) pone sa radom, organizuje izdvojeno odeljenje, obavlja proirenu delatnost, izvri statusne promene i promene naziva i sedita ustanove, suprotno l. 30. do 34. ovog zakona; 2) ne propie nain i postupak za zatitu i bezbednost dece, odnosno uenika (lan 42); 3) ne preduzima ili neblagovremeno preduzima, odnosno ne preduzima odgovarajue mere u sluajevima povreda zabrana iz l. 44. do 46. ovog zakona i teih povreda radnih obaveza zaposlenih; 4) dozvoli stranako organizovanje ili delovanje u ustanovi i korienje prostora ustanove u te svrhe suprotno lanu 46. ovog zakona;
5) ne donese razvojni plan i godinji plan rada u roku propisanom ovim zakonom ili ih ne primenjuje (l. 49. i 89); 6) ne donese blagovremeno, odnosno ne ostvaruje program obrazovanja i vaspitanja ili ne preduzima mere za ostvarivanje principa, ciljeva i standarda postignua (l. 71, 76, 78, 80. i 81); 7) ne donese ili ne ostvaruje individualni obrazovni plan (lan 77); 8) ne upie dete u predkolsku ustanovu, odnosno osnovnu kolu radi pohaanja pripremnog predkolskog programa (lan 97); 9) ne upie dete koje ima prebivalite na podruju kole (lan 98); 10) sprovodi ogled bez odobrenja ministra ili vri statusne promene za vreme ogleda, suprotno lanu 101. ovog zakona; 11) primi u radni odnos zaposlenog koji ne ispunjava uslove iz l. 120. do 123. ovog zakona ili na nain i po postupku, suprotno l. 130. do 132. ovog zakona; 12) ne dostavi Ministarstvu sve podatke u vezi sa licencom nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika iz l. 127. i 128. ovog zakona; 13) zakljui ugovor o izvoenju nastave suprotno lanu 135. ovog zakona; 14) ne udalji sa rada zaposlenog zbog uinjene tee povrede radne obaveze (lan 140); 15) ne postupi po reenju prosvetnog inspektora (lan 148. stav 1. ta. 2) i 3)). Novanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i direktor, odnosno odgovorno lice ustanove.
lan 162
Novanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznie se za prekraj roditelj, odnosno staratelj ako namerno ili bez opravdanog razloga ne upie dete u predkolsku ustanovu radi pohaanja
pripremnog predkolskog programa ili ako dete neopravdano izostaje iz predkolske ustanove (lan 97. stav 4).
lan 163
Novanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznie se za prekraj roditelj, odnosno staratelj ako namerno ili bez opravdanog razloga ne upie dete u osnovnu kolu ili ako dete bez opravdanih razloga ne pohaa nastavu u osnovnoj koli (lan 98. stav 1. i lan 112. stav 2. taka 1).
lan 164
Novanom kaznom od 30.000 do 50.000 hiljada dinara kaznie se roditelj, odnosno staratelj deteta ili uenika koji uini povredu zabrane iz lana 45. stav 8. ovog zakona. Za prekraj iz stava 1. ovog lana, kada ga uini maloletni uenik, kaznie se njegov roditelj, odnosno staratelj, kaznom iz stava 1. ovog lana, u skladu sa zakonom kojim se ureuju prekraji.
lan 165
Novanom kaznom od 30.000 do 500.000 dinara kaznie se za prekraj zavod ako ne pripremi odgovarajui materijal i dostavi ga ministru u odreenom roku (lan 24. stav 1). Novanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj iz stava 1. ovog lana i direktor zavoda, kao odgovorno lice.
st. 6, 7, 10. i 11, lanom 61. stav 2, lanom 62. stav 2, lanom 63. st. 6. do 8, lanom 68. (poslovi polaganja ispita za sekretara), lanom 79. stav 4, lanom 88. st. 5. i 6, lanom 90. st. 2. i 3, lanom 91. stav 5, lanom 111, lanom 123. (poslovi polaganja ispita za licencu), lanom 146. st. 4. i 5. i lanom 149. ovog zakona, poveravaju se autonomnoj pokrajini. Sredstva za finansiranje ustanova na teritoriji autonomne pokrajine, obezbeuju se u skladu sa zakonom. Poslovi zavoda iz lana 19. stav 1. ta. 2) i 5), lana 20. stav 1. ta. 12) i 13), lana 21. stav 1. ta. 2), 3) i 4), lana 22. ovog zakona, koji se odnose na obrazovno-vaspitni rad koji se izvodi na jezicima nacionalnih manjina, poveravaju se Pedagokom zavodu Vojvodine. Organi autonomne pokrajine sarauju sa organima Republike Srbije i organima jedinice lokalne samouprave u obavljanju poslova iz stava 1. ovog lana. Ministarstvo ima prema autonomnoj pokrajini, u pogledu poverenih poslova dravne uprave iz stava 1. ovog lana, prava i dunosti propisane zakonom kojim se ureuje dravna uprava.
lan 168
Vlada e, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, imenovati lanove Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
lan 169
Vlada, odnosno organ autonomne pokrajine e, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrditi mreu srednjih kola.
Vlada e, u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrditi kriterijume za donoenje mree predkolskih ustanova i osnovnih kola. Jedinica lokalne samouprave e, u roku od godinu dana od dana utvrivanja kriterijuma iz stava 2. ovog lana, utvrditi mreu predkolskih ustanova i osnovnih kola na svom podruju.
lan 170
Podzakonski akti doneti do stupanja na snagu ovog zakona primenjuju se ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom, do donoenja propisa na osnovu ovog zakona.
lan 171
Ministar e doneti podzakonske akte u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim: 1) programa zavrnog ispita u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, koji e doneti do kraja kolske 2009/2010. godine; 2) akta iz lana 136. stav 4. ovog zakona, koji e doneti do poetka kolske 2010/2011. godine; 3) programa zavrnih ispita u strunoj koli, koje e doneti do kraja kolske 2012/2013. godine; 4) programa opte, strune i umetnike mature, koje e doneti do kraja kolske 2013/2014. godine. Ministar e reenjem utvrditi broj zaposlenih u optinskoj, odnosno gradskoj upravi za obavljanje poslova prosvetnog inspektora, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Reenje se objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srbije". Optinska, odnosno gradska uprava e u roku od 60 dana od dana objavljivanja reenja iz stava 1. ovog lana usaglasiti broj prosvetnih inspektora sa brojem utvrenim tim reenjem.
lan 172
Ustanova je duna da u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usaglasi statut, organizaciju i nain rada sa ovim zakonom. Ustanovi koja je podnela zahtev za verifikaciju pre stupanja na snagu ovog zakona, utvrdie se ispunjenost uslova po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona. Ustanova e podneti zahtev za verifikaciju, od donoenja akta iz lana 30. stav 4. ovog zakona, i to: 1) srednja kola, u roku od godinu dana; 2) predkolska ustanova, u roku od dve godine; 3) osnovna kola, u roku od tri godine.
lan 173
Zavodi e usaglasiti organizaciju i rad sa ovim zakonom, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 174
Direktor ustanove, izabran do dana stupanja na snagu ovog zakona, duan je da, u roku od dve godine od dana donoenja podzakonskog akta iz lana 59. stav 17. ovog zakona, poloi ispit za direktora. Direktoru iz stava 1. ovog lana prestaje dunost ako ne poloi ispit u roku iz stava 1. ovog lana.
lan 175
Prava iz lana 91. stav 1. taka 3) ovog zakona, ostvaruje vanredan uenik koji se prvi put upie u srednju kolu, poev od prvog narednog konkursa za upis.
lan 176
kola koja ostvaruje program osnovnog obrazovanja odraslih po prilagoenom programu moe da upie lica izmeu 10 i 15 godina ivota radi zavravanja zapoetog osnovnog obrazovanja, zakljuno sa kolskom 2012/2013. godinom.
lan 177
Odredbe lana 99. ovog zakona primenjivae se na upis uenika u srednju kolu poev od kolske 2011/2012. godine.
lan 178
Ogledi ije je sprovoenje zapoelo pre stupanja na snagu ovog zakona, vrednovae se na nain propisan lanom 101. ovog zakona.
lan 179
Odredbe lana 8. stav 4. i lana 121. stav 9. ovog zakona, primenjivae se od kolske 2012/2013. godine.
lan 180
Odredbe lana 155. ovog zakona primenjivae se postupno poev od kolske 2011/2012. godine. Na sve ustanove primenjivae se odredbe lana 155. ovog zakona od kolske 2014/2015. godine. Blie uslove i merila za utvrivanje cene usluga u osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju za period od stupanja na snagu ovog zakona zakljuno sa kolskom 2013/2014. godinom, propisuje ministar.
lan 181
Republiki inspektor, koji ispunjava uslove iz lana 152. stav 1. ovog zakona moe da obavlja poslove prosvetnog savetnika ako poloi ispit za prosvetnog savetnika.
lan 182
Zvanje pedagokog savetnika i vieg pedagokog savetnika koje je stekao nastavnik, vaspita i struni saradnik do 4. februara 1990. godine, na osnovu Zakona o stalnom strunom usavravanju nastavnog i vaspitnog osoblja ("Slubeni glasnik SRS", br. 47/78 - preieni tekst, 16/79 i 43/84) izjednaava se zvanjem pedagokog savetnika, odnosno vieg pedagokog savetnika, iz lana 129. stav 2. ovog zakona.
lan 183
Lice koje je poloilo struni ispit u oblasti obrazovanja, a 25. juna 2003. godine nije bilo u radnom odnosu u ustanovi, smatra se da ima licencu. Nastavnik, vaspita i struni saradnik koji je 25. juna 2003. godine bio u radnom odnosu u ustanovi, a imao je prekid radnog odnosa posle ovog datuma, i poloio struni ispit u oblasti obrazovanja do 25. juna 2005. godine, smatra se da ima licencu. Pripravnik - volonter koji se godinu dana osposobljavao za samostalan obrazovno-vaspitni rad u ustanovi i koji je poloio struni ispit u oblasti obrazovanja do 25. juna 2005. godine, smatra se da ima licencu. Nastavniku, vaspitau i strunom saradniku koji je pre zasnivanja radnog odnosa u ustanovi u Republici Srbiji poloio struni ispit u oblasti obrazovanja po propisima Republike Crne Gore, poloeni struni ispit priznaje se kao licenca ako je taj ispit poloen do 16. juna 2006. godine. Strunom saradniku - bibliotekaru koji nema poloen struni ispit u oblasti obrazovanja, a ima poloen ispit u oblasti bibliotekarstva, na ispitu za licencu priznaje se odgovarajui deo poloenog ispita. Strunom saradniku - bibliotekaru koji je prvi put zasnovao radni odnos u ustanovi posle 25. juna 2003. godine i poloio struni ispit u oblasti bibliotekarstva, na ispitu za licencu ne priznaje se odgovarajui deo poloenog ispita.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik koji je prvi put zasnovao radni odnos u ustanovi posle 25. juna 2003. godine i koji je poloio struni ispit u oblasti obrazovanja do 25. juna 2005. godine, smatra se da nema licencu. Pripravnik - volonter koji je angaovan u ustanovi posle 25. juna 2003. godine i koji je poloio struni ispit u oblasti obrazovanja do 25. juna 2005. godine, smatra se da nema licencu.
lan 184
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe: 1) l. 2. i 21. stav 3, l. 43, 46, 52, 54, 63, 65, 66, 88, lan 92. stav 3, lan 96. st. 2. i 5. i lan 105. stav 2. Zakona o osnovnoj koli ("Slubeni glasnik RS", br. 50/92, 53/93 - dr. zakon, 67/93 - dr. zakon, 48/94 - dr. zakon, 66/94 - dr. zakon, 22/02, 62/03 - dr. zakon, 64/03 - dr. zakon i 101/05 - dr. zakon); 2) l. 2. i 26. stav 3, lan 48. st. 8. i 10, l. 62. do 66. Zakona o srednjoj koli ("Slubeni glasnik RS", br. 50/92, 53/93 - dr. zakon, 67/93 - dr. zakon, 48/94 - dr. zakon, 24/96, 23/02, 25/02 ispravka, 62/03 - dr. zakon, 64/03 - dr. zakon i 101/05 - dr. zakon). Odredbe l. 83. i 84. i lana 85. st. 1. i 2, osim u delu koji propisuje da se reenjem odreuje vrsta kole koju e dete upisati, st. 3. do 5. i stav 9, l. 86. do 88. Zakona o osnovnoj koli i lana 24. stav 5. Zakona o srednjoj koli, primenjivae se do donoenja propisa iz lana 77. stav 12. i lana 98. stav 19. ovog zakona. Odredbe lana 85. stav 2 - deo kojim se propisuje da se reenjem odreuje vrsta kole koju e dete upisati i st. 6. do 8. Zakona o osnovnoj koli prestaju da se primenjuju zakljuno sa 21. decembrom 2009. godine. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Slubeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03 - ispravka, 58/04, 62/04 ispravka, 79/05 - dr. zakon i 101/05 - dr. zakon).
lan 185
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
Samostalni lanovi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja
("Sl. glasnik RS", br. 52/2011)
lan 29[s1]
kolski odbor srednje strune kole imenovan do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljae poslove iz svoje nadlenosti u nepromenjenom sastavu do isteka mandata.
lan 30[s1]
Postupci zapoeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, i to: vaspitno-disciplinski postupak protiv uenika, disciplinski postupak protiv zaposlenog u ustanovi i postupak izbora kandidata po konkursu, okonae se po odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Slubeni glasnik RS", broj 72/09).
lan 31[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a odredba lana 5. ovog zakona u delu koji se odnosi na ostvarivanje prava na naknadu za rad lanovima Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih primenjivae se od 1. januara 2012. godine.