1.

UVOD
Raunovodstvo je osnovni nain kako se organiziraju i prezentiraju financijske informacije. Iako ima razlika u detaljima, osnovna struktura i pravila slina su u svim zemljama i vrijede za gotovo sve vrste pravnih osoba. U poslovnom svijetu se kae da je raunovodstvo "poslovni jezik". Stoga bi svaki poslovan ovjek trebao znati i razumijeti logiku raunovodstvenog evidentiranja poslovanja, odnosno mora znati itati financijske izvjetaje. Danas u svijetu postoji nekoliko raunovodstvenih pravila temeljem kojeg se sastavljaju financijska izvjea: Ameriki raunovodstveni standardi, Smjernice Europske unije, Meunarodni raunovodstveni standardi i nacionalni raunovodstveni standardi pojedinih zemlja. Hrvatska nije donijela nacionalne raunovodstvene standarde ve primjenjuje Meunarodne raunovodstvene standarde. Diplomski rad podijeljen je na sedam poglavlja, s tim da je sedmo poglavlje zakljuak. U drugom, uvodnom poglavlju obrauje se tema sastavljanju financijskih izvjetaja. Tko ih sve mora sastavljati, koji im je cilj. Pojanjena su i kvalitativna obiljeja izvjetaja i s tim je zakljueno poglavlje. Tree poglavlje nadovezuje se na uvodno razmatranjem jednog od temeljnih izvjetaja, bilance. Posebno su se obradili elementi bilance: imovina (dugotrajna i kratkotrajna), kapital i obveze (dugorone i kratkorone). Zatim je objanjena bilanna jednadba koja kae da aktiva mora biti jednaka pasivi. Napisana su i osnovna pravila bilace. Ovo poglavlje zavrava stvarnom bilancom Podrunice Zagrebpraking. etvrto poglavlje posveeno je biljekama koje su napisane uz financijske izvjetaje. One su isto tako stvarne i njihova svrha je da objasne pojedine stavke izvjetaja. Peto poglavlje posveeno je drugom temeljnom financijskom izvjetaju. To je raun dobiti i gubitka ili izvjetaj o dobiti. Taj financijski izvjetaj ukazuje na uspjenost poslovanja poduzea u odreenom obraunskom razdoblju. Ako je poduzee poslovalo uspjeno krajnji rezultat e bit dobit, a u suprotnom gubitak. esto poglavlje takoer obrauje temeljni financijski izvjetaj, izvjetaj o novanom toku. Polazni model tog izvjetaja sastoji se novca na poetku razdoblja kojem se pridodaju primici, oduzmu izdaci. Kad to izraunamo dobijemo novac na kraju razdoblja. Ti primici i izdaci mogu biti poslovne, financijske ili investicijske prirode.

2. SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Meunarodni raunovodstveni standardi, koji se objavljuju u Narodnim novinama. Hrvatski odbor za raunovodtvo i raunovodstvene standarde prati i objanjava primjenu Meunarodnih standarda. Temeljni financijski izvjetaji su :bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom toku, izvjetaj o promjenama na glavnici i biljeke uz financijske izvjetaje.Rije financijski u financijskim izvjetajima oznaava dogaaje koji se mogu mjeriti novanim iznosima. Ti izvjetaji su povijesni to znai da prikazuju dogaaje koji su se dogodili, dok nas zanimaju i procijene onoga to e se dogoditi. Poslovne knjige i financijski izvjetaji sastavljaju se na hrvatskom jeziku i u hrvatskoj valutnoj jedinici.Svi poduzetnici obvezni su voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvetaje. Poslovne knjige vode se primjenom dvojnog knjigovodstva. Na poetku poslovanja svaki poduzetnik mora popisati svu imovinu i izvore imovine te navesti vrijednost svih pojedinanih pozicija. Isto tako pravne osobe moraju sastaviti isti popis na kraju poslovne godine. Financijski izvjetaji ne daju potpunu informaciju o nekoj firmi iz vie razloga: prikazuju samo prole dogaaje, ne iskazuju trinu vrijednost firme i dobrim dijelom se temelje na procjenama. Ipak, oni su izvor vanih podataka. Neki od korisnika mogu zahtjevati dodatne informacije uz financijske izvjetaje. Kao na primjer: dodatne tablice koje obrauju segmente djelatnosti. Obveza objavljivanja financijskih izvjetaja ima cilj dati poslovnim partnerima i iroj javnosti uvid u poslovanje poduzea koje je posebno vano na tritu vrijednosnih papira. Poduzetnici sami odluuju hoe li objaviti izvjea ili ne. Ali prema l.29.ZOR-a obveznici objavljivanja izvjetaja su svi veliki poduzetnici i srednje veliki poduzetnici koji posluju kao dionika drutva. Financijski izvjetaji strukturiraju financijsko predoenje financijskog poloaja i transakcija koje je poduzelo neko poduzee. Cilj je financijskih izvjetaja ope namjene pruiti informaciju o financijskom poloaju, uspjenosti i novanom tijeku poduzea, koja je korisna irokokm krugu korisnika u donoenju ekonomskih odluka. Financijski izvjetaji takoer prikazuju rezultate upravljanja resursima koje je povjereno upravi. Da se udovolji ovim zahtjevima, financijski izvjetaji pruaju informaciju poduzea o: a) b) c) d) e) imovini obvezama glavnici prihodima i rashodima novanim tijekovima

Ova informacija, zajedno s drugim informacijama u biljekama uz financijske izvjetaje pomae korisnicima u predvianju buduih novanih tokova te u odreivanju vremena stvaranje novca i novnih ekvivalenata. Temeljni financijski izvjetajji trebaju se prezentirati najmanje jednom godinje.

2.1. KVALITATIVNA OBILJEJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA 1. Razumljivost Informacije u financijskim izvjetajima moraju biti lako razumljive korisnicima koji imaju osnovno znan je o raunuvodstvu. Isto tako sloenije informacije se ne izostavljaju zato to bi mogle bit teko shvatljive korisnicima. 2. Vanost Korisniku pri donoenju ekonomskih odluka informacija mora biti vana. Na vanost informacija utjee njezina priroda i znaaj. Ponekad priroda informacije je dovoljna da definira njezinu vanost. Znaajna informacija je ona ije bi pogreno iskazivanje moglo utjecati na odluke korisnika. 3. Pouzdanost Pouzdana informacija je ona u koju se korisnici mogu pouzdati u njenu vjerodostojnost tj. da prikazuje ono to predstavlja. Da bi informacija bila pouzdana mora biti neutralna odnosno bez predrasuda. 4. Usporedivost Financijski izvjetaji moraju imati usporedive informacije kako bi korisnik bio u mogunosti usporeivati ih s prolim izvjetajima i sa drugim poduzeima.

3. BILANCA
Bilanca dolazi od latinske rijei bi lanx to znai vaga s dvije zdjelice i od francuske rijei bil an to znai godinji raun. Izvjetaj o financijskom poloaju ili bilanca je sistematizirani prikaz imovine, obveza i kapitala na odreeni dan. Prikazuje s kojom imovinom poduzee raspolae i odakle ta imovina (izvori imovine). Imovina se se jo naziva i aktiva dok se izvori te imovine nazivaju pasiva. Svaka bilanca treba imati naslov, naziv bilanca, elemente imovine, obveza i kapitala. Oblik bilance moe bit jednostrani i dvostrani raun po kriteriju opadajue ili rastue likvidnosti. Sastavlja li se u obliku dvostranog rauna ili T- konta na lijevoj strani bilance nalazit e se imovina, a na desnoj strani izvori imovine. Raun koji se manje koristi, ali ima isti sadraj je jednostrani raun u kojemu se prvo upisuje imovina, a ispod nje pasiva. Naelo rastue likvidnosti za aktivu kae da se prvo unose pozicije dugotrajne pa tek onda kratkotrajne imovine. U tom se sluaju u pasivi prvo unose pozicije kapitala, pa tek onda obveza. Naelo opadajue likvidnosti nalae da se u aktivi prvo unosi kratkotrajna imovina, a nakon nje dugotrajna imovina. Tada se u pasivi prvo upisuju pozicije obveza, pa kapitala. Pravna osoba treba novac, opremu i ostala sredstva da bi mogla poslovati. Ta sredstva su njezina imovina koja imaju neku vrijednost i u vlasnitvu su pravne osobe. Stoga lijeva strana bilance prikazuje vrstu imovine i vrijednost svake stavke. Radnici se ne upisuju u bilancu jer nisu u vlasnitvu firme iako moda predstavljaju najvanije srdestvo poduzea. Imovina u bilanci nije prikazana po trinoj vrijednosti ve po nabavnoj. Imovina se dijeli na dugotrajnu i kratkotrajnu. Dugotrajna imovina jo se dijeli na materijalnu ( zgrade, ume, zemljita ), nematerijalnu ( patenti, franize, lincence ), financijsku ( dani depoziti ) i potraivanja ( od zaposlenih ). Za razliku od dugotrajne, kratkotrajna imovina je ona koja e se upotrebljavati krae od godine dana. Tekua/ obrtna/ kratkotrajna imovina dijeli se na zalihe, potraivanja, financijsku imovinu i novac. Desna strana bilance prikazuje izvore kapitala pomou kojih je stvorena imvina pravne osobe. Postoje dvije osnovne vrste izvora: glavnica i obveze. Obveze su dugovanja pravne osobe drugim stranama za isporuenu imovinu. Te strane openito se zovu vjerovnici koji mogu biti dobavljai usluga ili roba i dobavljai novca iliti zajmodavci. Stoga e pravna osoba upotrijebiti svoju imovinu kako bi platila svoje obveze, te su obveze pravo na tu imovinu. Obveza je pravo na cjelokupnu imovinu,a ne na neki njezin dio. Vjerovnici imaju jae pravo na imovinu. Za razliku od ulagaa, oni mogu tubom naplatiti svoja prava. Ulagai ili vlasnici glavnice imaju samo pravo na ostatak imovine, nakon podmirenja svih obveza.

3.1. OSNOVNA PRAVILA BILANCE 1. PRAVILO RAVNOTEE Ovo pravilo je vrlo jednostavno i razumljivo za sve korisnike financijskih izvjetaja. Ono kae da ukupna imovina mora biti jednaka, odnosno uravnoteena s ukupnim obvezama i glavnicom. Ta jednakost sama po sebi nita ne govori o financijskom stanju pravne osobe. Ukratko reeno aktiva=pasiva. Ta se jednadba moe napisati i proiriti na: dugotrajna imovina + kratkotrajna imovina = glavnica + kratkorone obveze + dugorone obveze 2. PRAVILO NOVANOG ISKAZIVANJA U raunovodstvenim izvjetajima pojavljuje se novana jedinica. Da bi se iznosi mogli zbrajati moraju biti izraeni u istim jedinicama. To trai pravilo novanog iskazivanja. Pretvaranjem stvari u novane iznose mi s njima moemo aritmetiki upravljati; to znai da ih moemo dodavati jedne drugima ili oduzimati jedne od drugih. Budui da financijski izvjetaji ukljuuju samo one injenice koje se mogu novano izraziti, raunovodstvo ne iskazuje cjelovitu sliku stanja poduzea i ne daje uvijek najvanije injenice o njoj. 3. PRAVILO PRAVNE OSOBE Knjige se vode za pravne osobe,a ne za osobe koje su vlasnici jer su ono fizie osobe. Vlasnici malih trgivina tzv. maminih i tatinih uana ne knjie cijenu robe koju uzimaju za osobne potrebe. To bi znailo da se oni ne dre pravila pravne osobe i da financijski izvjetaji tih trgovina nisu toni. 4. PRAVILO TRAJNOSTI POSLOVANJA Svake godine odreen broj pravnih osoba bankrotira ili prestane poslovati zbog nekog razloga. Veina pravnih osoba, ipak, nastavlja poslovati iz godine u godinu. Raunovodstvo mora pretpostaviti da pravne osobe mogu prestati s poslovanjem ili namjeravaju trajno poslovati. Realnija je pretpostavka da e pravna osoba poslovati trajno, a ta se pretpostavka zove pravilo trajnosti poslovanja. Detaljnije reeno, pravilo trajnosti poslovanja kae da raunovodstvo pretpostavlja da e neka pravna osoba poslovati trajno sve dok nema dokaza o suprotnome. Zbog pravila trajnosti poslovanja raunovodstvo ne iskazuje za koliko bi se imovina pravne osobe mogla prodati ukoliko ona prestane postojati. Kad bi poduzee istog dana prestalo postojati, ne znamo za koliko bi se mogla prodati imovina. 5

5. PRAVILO NABAVNE CIJENE Kada pravna osoba nabavi neku imovinu, ona se knjii po nabavnoj cijeni. Iznos za koji se neka imovina moe prodati na tritu naziva se trina vrijednost. Neka se imovina s vremenom troi. Inflacija dodatno smanjuje njenu vrijednost. Radi tih i drugih razloga trina vrijednost imovine mijenja se tijekom vremena. Za veinu imovine raunovodstvo ne prati promjene njene trine vrijednosti. Pravilo nabavne cijene kae da raunovodstvo barata s nabavnom cijenom imovine, a ne s njenom trinom vrijednosti. Pravilo nabavne cijene esto se naziva pravilo "povijesne" cijene. Time se eli naglasiti da brojevi u bilanci iskazuju koliko je pravna osoba platila neku imovinu. Trinu vrijednost je teko procijeniti i to je jedan od razloga zazo se raunovodstvo temelji na pravilu nabavne cijene. Procijeniti trinu vrijednost neke imovine svaki put kad se radi bilanca bilo bi teko. Osim toga, procjena bi bila temeljena na neijem miljenju i stoga subjektivna. Drugi razlog zbog kojeg se primjenjuje to pravilo je taj to pravna osoba veinu svoje imovine nee odmah prodati. Umjesto toga upotrijebljavat e je u svom poslovanju. Pravnu osobu stoga i ne zanima trina vrijednost te imovine. Raunovodstvo ne kae koliko na tritu vrijedi cjelokupna pravna osoba. 3.2. STAVKE BILANCE Imovina Da bi se u raunovodstvu neka stvar smatrala imovinom, potrebno je da zadovolji tri uvjeta. Prvi uvjet je da pravna osoba upravlja njome. To bi tonije znailo da pravna osoba posjeduje tu imovinu. Tako naprimjer radnici nisu u vlasnitvu poduzea i zbog toga se ne iskazuju kao imovina. Ako poduzee iznajmljuje zgradu koja je u vlasnitvu druge firme, ta zgrada nije imovine firme koja iznajmljuje. Drugi uvjet je da imovina mora imati vrijednost za pravnu osobu. Zbog tog uvjeta za firmu koja se bavi proizvodnjom obue, obuu koju nitko ne eli kupiti ili razbijen auto koji se ne da popraviti ne smatra se imovinom firme. Trei uvjet je da je imovina nabavljena po nekoj nabavnoj cijeni. Imovina je podijeljena u dvije grupe: kratkoronu i dugoronu.

Obrtna imovina Obrtna ili kratkotrajna imovina je novac i ostala imovina koja e u bliskoj budunosti, obino za godinu dana, biti pretvorena u novac. Roba na policama trgovine je obrtna imovina, dok zgrada u kojoj se nalazi roba nije. Novac je novac u blagajni ili na bankovnom raunu s kojeg moe biti podignut u svako vrijeme. Kad pravna osoba napie nalog za isplatu, stanje novca stvarno se ne smanjuje sve dok se taj nalog ne realizira. Ipak,uobiajeno je da se smanjenje knjii s datumom naloga za isplatu. Vrijednosnice su dionice i obveznice. Pravna osoba koja ih posjeduje ima na temelju njih novana, imovinska prava. Brzo unovive vrijednosnice su vrijednosnice koje se mogu pretvoriti u novac u roku od jedne godine. Pravna osoba kupuje takve vrijednosnice da bi stvorila prihod od onih dijelova imovine koji bi inae bili izvan obrtaja tj. koji bi se pojavili kao trenutni viak obrtne imovine. Ulaganja u sigurne, vrlo brzo unovive vrijednosnice esto se knjie kao novac, a ne kao vrijednosnice. U tim sluajevima konto se zove novac i novani ekvivalenti. Potraivanja od kupaca je iznos koji firma potrauje od kupaca, a rezultat je uobiajena odgoda plaanja. Ako kupac potpie priznanicu i tako se uredi plaanje duga firmi, iznos e biti knjien kad dani zajam, a ne kao potraivanje. Priznanica je pismena potvrda s iznosom koji zajmoprimac duguje zajmodavcu. Zalihe su roba koja se nabavlja radi daljnje prodaje, jednako kao i sirovine i poluproizvodi koji e se nakon proizvodnje prodavati kao gotovi proizvodi.

Dugotrajna imovina Kao to samo ime kae, imovina za koju se oekuje da e se upotrijebljavati vie od jedne godine. Materijalna imovina je imovina koja je opipljiva. Zgrade, kamioni, strojevi, zemljita, oprema, alati,ume, itd. su materijalna imovina. Uobiajeno ime za materijalnu imovinu, dugotrajnu imovinu je zemljita , zgrade i oprema. Poto ta imovina nije obrtna, oekuje se da e je pravna osoba koristiti due od jedne godine.

Ostala dugotrajna imovina je nematerijalna, to znai da nema materijalnu supstancu, osim komada papira. Nematerijalna imovina vie je pravo, nego imovina. Stavka ulaganja sastoji se od vrijednosnica, kao to su npr.dugorone obveznice. Oito je da poduzee ne namjerava svoje vrijednosnice pretvoriti u novac unutar godine dana. Da to eli vodila bi ih pod stavkom brzo unovive vrijednosnice. Patenti i zatitni znakovi su prava na upotrebu tih patenata i prava na koritenje naziva proizvoda. Goodwill, posljednja stavka na strani imovine, ima u raunovodstvu posebno znaenje. Pojavljuje se kada jedna firma kupi drugu firmu i plati vie od neto vrijednosti imovine.

Obveze Kratkorone obveze Kratkorone obveze su prava potraivanja vjerovnika koja dospijevaju u kratkom roku, obino tijekom jedne godine. Jedna od najeih obveza koja se pojavljuju u gotovo svim bilancama je obveza prema dobavljaima. One su suprotne potraivanjima od kupaca. Te obveze predstavljaju iznose koje poduzee duguje svojim dobavljaima. Kratkoroni zajam od banke je isto svima dobro poznata obveza. Ona se iskazuje odvojeno od obveza prema dobavljaima zato jer je to obveza koja se evidentira priznanicama ili ugovorom o kratkoronom zajmu. To je obveza sa kamatom, za razliku od obveza prema dobavljaima koja je beskamatna. Porezne obveze mora platiti svako poduzee. To je iznos koji firma mora platiti dravi za porez. One se procjenjuju i iskazuju odvojeno os ostalih obveza iz dva razloga: zato to su to veliki iznosi i zato jer toan iznos moda nije poznat na datum kada se radi bilanca u toku godine. Na kraju godine toan iznos mora biti poznat. To je kratkorona obveza jer se mora podmiriti u roku manjem od godine dana. Tekui omjer Obrtna imovina i kratkorone obveze prikazane su odvojeno od dugotrajne imovine i dugoronih obveza, jer se kroz njih vidi mogunost pravne osobe da plaa svoje tekue obveze. Ta mogunost izraava se tekuim omjerom (obrtna imovina/kratkorone obveze).

Dugorone obveze Dugorone obveze su one obveze poduzea iji je rok plaanja dui od jedne godine. Podmirenje dugoronih obveza moe biti jednokratno ili podmirenje obveza u cijelosti na kraju roka dospijea i viekratno ili podmirenje obveza u obrocima ili ratama u razdoblju otplate. Najee dugorone obveze (dugovi) jesu npr. hipotekarni zajmovi, obveze po osnovi emitiranih obveznica, obveze s osnove prikupljenih dugoronih bankarskih kredita i razni drugi dugoroni zajmovi. Obveze za dugorone kredite banaka i financijskih institucija. U ovoj stavci potrebno je navesti obveze temeljem primljenih dugoronih kredita od banaka i ostalih financijskih institucija s dospijeem duljim od 1 godine. Obveze za dugorone kredite domaih banaka i financijskih institucija. U ovoj stavci potrebno je navesti obveze temeljem primljenih dugoronih kredita od domaih banaka i ostalih financijskih institucija (rezidenata) s dospijeem duljim od 1 godine. Obveze za izdane dugorone vrijednosne papire. U ovoj stavci potrebno je navesti obveze na osnovi izdanih dunikih vrijednosnih papira s izvornim rokom dospijea duljim od 1 godine. Glavnica Glavnica se esto naziva "Dioniarska glavniva" ili "Vlasnika glavnica". Sastoji se od izvora kapitala koji nisu obveze : ukupno uplaeni kapital (ulog) i zadrana dobit. Uplaeni kapital je iznos koji su platili ulagai. Nain na koji se ova stavka prikazuje zavisi o vrsti pravne osobe. Dioniari svoje dionice mogu prodati, no to ne utjee na bilancu trgovakog drutva. Trina cijena dionica mijenja se svakodnevno; meutim iznos ukupno uplaenog kapitala ostaje isti. Transakcije izeu fizikih osoba nemaju utjecaja na pravnu osobu. Zadrana dobit je ukupno poveanje glavnice stvoreno od poetka postojanja pravne osobe, a ne samo tijekom jedne godine. Iznos zadrane dobiti pokazuje iznos kapitala ostvarenog poslovnim aktivnostima. Vano je naglasiti da to nije novac jer je novac imovina. Ona je dio vlasnikova prava na imovinu pravne osobe.

Svaka raunovodstvena transakcija mijenja barem dva konta stavke bilance, ali pritom vrijedi temeljna bilanna jednadba. Neki poslovni dogaaji nisu transakcije; stoga oni ne mijenjaju konta. Primjer za to su : promjena trine vrijednosti zemljita, goodwill koji nije plaen te promjena pravne osobe iz iskljuivog vlasnitva u dioniko drutvo. Neki poslovni dogaaji su transakcije koje mijenjaju stanje imovine i obveze, ali nemaju utjecaja na glavnicu. Za primjer se mogu navesti: pozajmljivanje novca, nabava zaliha, polica osiguranja, uzimanje hipotekarnog zajma, kupovina i prodaja zemljita po nabavnoj cijeni te otplata bankovnog zajma. Naravno da postoje i poslovni dogaaji koji mijenjaju kako glavnicu tako i imovinu i obveze. Prihodi kao posljedica poslovnih aktivnosti kroz neko vremensko razdoblje poveavaju glavnicu dok je trokovi smanjuju. To se odraava u stavci glavnice koja se naziva zadrana dobit. Glavnica se takoer poveava kad vlasnici uloe kapital, a smanjuje se kada ga podiu. Ove transakcije ne utjeu na dobit. Prodaja se sastoji od dva dijela: prihoda i trokova. Prihodi su rezultat prodaje, bez obzira da li je u isto vrijeme primljen i novac za to. Pripadajui trokovi pritom se knjie u visini nabavne cijene te prodane robe. Zaduivanje se uvijek knjii na lijevoj/ dugovnoj strani, a potraivanje na desnoj/ potranoj strani konta. Poveanja konta imovine i trokova su zaduivanja. Poveanje konta obveza, glavnice i prihoda su potraivanje. Za smanjenje vrijedi sve suprotno. Kod knjienja svake transakcije zaduivanje mora biti podjednako potraivanju. Transakcije se najprije knjie u dnevnik. Nakon toga se prenose na konta glavne knjige. Konta prihoda i trokova su privremena konta. Na kraju svakog obraunskog razdoblja oni se zatvaraju kontom zadrana dobit. Razlika prihoda i trokova u nekom razdoblju jednaka je istoj dobiti. Prihodi i trokovi iskazuju se u izvjetaju o dobiti Konta imovine, obveza i glavnice su trajna konta. Njihova zavrna stanja prenose se u sljedee obraunsko razdoblje kao poetna stanja.

10

Trgovako drutvo / Podrunica: ZAGREBAKI HOLDING d.o.o., Podrunica Zagrebparking

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE Stanje na dan
Redni broj

Pozicija
2 A) B) AKTIVA POTRAIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAENI KAPITAL DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) (3+9+18+27) I. Nematerijalna imovina (4+5+6+7+8) 1. Osnivaki podaci 2. Izdaci za istraivanje i razvoj 3. Patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i ostala slina prava 4. Goodwill 5. Predujmovi za nematerijalna sredstva II. Materijalna imovina (10+11+12+13+14+15+16+17) 1. Zemljite i ume 2. Graevinski objekti 3. Postrojenja i oprema (strojevi) 4. Alati, pogonski i uredski inventar, namjetaj i transportni ureaji 5. Predujmovi za materijalna sredstva 6. Materijalna sredstva u pripremi 7. Stambene zgrade i stanovi 8. Ostala materijalna imovina III. Financijska imovina (19+20+21+22+23+24+25+26) 1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzeima 2. Zajmovi povezanim poduzeima 3. Sudjelujui interesi (participacije) 4. Ulaganja u vrijednosne papire 5. Dani krediti, depoziti i kaucije 6. Obvezna dugorona ulaganja 7. Otkup vlastitih dionica 8. Ostala dugorona ulaganja IV. Potraivanja (28+29+30) 1. Potraivanja od povezanih poduzea 2. Potraivanja s osnove prodaje na kredit 3. Ostala potraivanja KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva) (32+38+45+52) I. Zalihe (33+34+35+36+37) 1. Sirovine i materijal 2. Proizvodnja u toku (nedovrena proizvodnja i poluproizvodi) 3. Trgovaka roba 4. Gotovi proizvodi 5. Predujmovi II. Potraivanja (39+40+41+42+43+44)

31.12.2007. Iznos 3 Udjel 4

30.06.2008. Iznos 5 Udjel 6

1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. C)

146.039.322,53 6.644.886,90

63,2 2,9

164.879.035,41 7.267.836,69

62,8 2,8

1.560.836,80 5.084.050,10 136.489.614,61 32.753.615,34 10.321.983,79 4.538.565,92 34.160,00 88.729.722,37 111.567,19 2.843.548,56

0,7 2,2 59,0 14,2 4,5 2,0 0,0 38,4 0,0 1,2

7.145.412,69 122.424,00 154.710.554,66 83.255.001,54 10.020.680,81 4.037.715,33 716.716,11 56.564.119,26 116.321,61 2.843.548,56

2,7 0,0 58,9 31,7 3,8 1,5 0,3 21,5 0,0 1,1

947.100,00 1.896.448,56

0,4 0,8

947.100,00 1.896.448,56

0,4 0,7

61.272,46 61.272,46 84.908.326,35 388.157,95 388.157,95

0,0 0,0 36,7 0,2 0,2

57.095,50 57.095,50 97.430.699,20 1.352.409,78 1.352.409,78

0,0 0,0 37,1 0,5 0,5

54.952.847,78

23,8

52.762.285,42

20,1

11

39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. D) 53. 54. 55. 56. E) F) G )

1. Potraivanja od povezanih poduzea 2. Potraivanja od kupaca 3. Potraivanja od vie plaene svote s osnove dobiti 4. Potraivanja od zaposlenih 5. Potraivanja od drave i drugih institucija 6. Ostala potraivanja III. Financijska imovina (46+47+48+49+50+51) 1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzeima 2. Zajmovi povezanim poduzeima 3. Vrijednosni papiri 4. Dani krediti, depoziti i kaucije 5. Otkup vlastitih dionica 6. Ostala kratkorona ulaganja IV. Novac na raunu i u blagajni PLAENI TROKOVI BUDUEGA RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA UKUPNA AKTIVA (1+2+31+53+54) IZVANBILANNI ZAPISI

30.536.163,27 24.054.167,99

13,2 10,4

14.772.341,57 37.731.806,82

5,6 14,4

234.755,59 127.760,93 92.575,00

0,1 0,1 0,0

300,00 221.615,17 36.221,86 32.334,78

0,0 0,1 0,0 0,0

3.412,00 89.163,00

0,0 0,0

3.959,78 28.375,00

0,0 0,0

29.474.745,62 230.464,71

12,7 0,1

43.283.669,22 248.114,60

16,5 0,1

231.178.113,59

100,0

262.557.849,21

100,0

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE

Stanje na dan
Redni broj

Pozicija
2 A) PASIVA KAPITAL I REZERVE (58+59+60+61+6667+68-69) I. Upisani kapital II. Premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak) III. Revalorizacijska rezerva IV. Rezerve IV.a) zakonske rezerve IV.b) rezerve za vlastite dionice IV.c) statutarne rezerve IV.d) ostale rezerve V. a) zadrana dobit V. b) preneseni gubitak VI. a) dobit tekue godine VI. b) gubitak tekue godine DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROKOVE B. 1) rezerviranja za mirovine i sline trokove (obveze) B. 2) rezerviranja za poreze i doprinose B. 3) ostala rezerviranja DUGORONE OBVEZE (75+76+77+78+79+80+81)

31.12.2007. Iznos 3 85.954.213,95 3.415.600,00 Udjel 4 37,2 1,5

30.06.2008. Iznos 5 123.750.238,65 3.415.600,00 Udjel 6 47,1 1,3

1 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. B)

15.228.259,35

6,6

15.228.259,35

5,8

15.228.259,35 34.509.378,55 32.800.976,05 1.321.329,54 927.907,11 393.422,43 124.373.175,57

6,6 14,9 14,2 0,6

15.228.259,35 67.310.354,60 37.796.024,70 1.321.329,54 927.907,11 393.422,43

5,8 25,6 14,4 0,5 0,4 0,1 45,8

74.

C)

53,8

120.159.789,58

12

75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95. E) F) G ) D)

1. Obveze prema povezanim poduzeima 2. Obveze s osnove zajmova 3. Obveze prema kreditnim institucijama 4. Obveze za predujmove 5. Obveze prema dobavljaima (vjerovnici s osnove poslovanja) 6. Obveze s osnove vrijednosnih papira 7. Ostale dugorone obveze, ukljuivo porez i socijalno osiguranje KRATKORONE OBVEZE (83+84+85+86+87+88+89+90+91+92) 1. Obveze prema povezanim poduzeima 2. Obveze s osnove zajmova 3. Obveze prema kreditnim institucijama 4. Obveze za predujmove, depozite i jamstva 5. Obveze prema dobavljaima 6. Obveze prema mjenicama i ekovima 7. Obveze prema zaposlenima 8. Obveze za poreze, doprinose i druge pristojbe 9. Obveze s osnove udjela u rezultatu 10. Ostale kratkorone obveze ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD BUDUEGA RAZDOBLJA UKUPNA PASIVA (57+70+74+82+93) IZVANBILANNI ZAPISI

124.373.175,57

53,8

120.159.789,58

45,8

17.519.307,87 1.326.052,22 98.385,39 151.778,68 12.466.160,39 2.080.887,74 1.396.043,45

7,6 0,6 0,0 0,1 5,4 0,9 0,6

17.025.095,79 1.389.545,38 32.325,96 11.550.027,85 2.443.198,18 1.609.998,42

6,5 0,5 0,0 4,4 0,9 0,6

2.010.086,66 231.178.113,59

0,9 100,0

301.395,65 262.557.849,21

0,1 100,0

Izvor: Bilanca na dan 30.6.2008./31.12.2007.; (Obrazac kreiran prema Obrascu Narodnih novina, oznaka za narudbu B/POD-V)

Ovu bilancu sastavilo je trgovako drutvo Zagrebaki holding d.o.o., Podrunica Zagrebparking na dan 30.6.2008. Bilanca je sastavljena u obliku jednostranog rauna primjenom naela rastue likvidnosti. Uz financijske izvjetaje Zagrebparkinga sastavljene su i raunovodstvene biljeke za razdoblje 01.01. 30.06.2008. godine.

4. BILJEKE
13

RAUNOVODSTVENE BILJEKE UZ FINANCIJSKA IZVJEA ZA RAZDOBLJE 01.01. 30.06.2008. GODINE

Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina iskazuje se u bilanci po troku nabave. Nabavna vrijednost ukljuuje sve trokove koji su u izravnoj vezi s dovoenjem osnovnog sredstva u radno stanje za namjeravanu uporabu. Amortizacija dugotrajne imovine obavlja se pravocrtnom vremenskom metodom, za svako sredstvo posebno, po pripadajuim jedinstvenim stopama na nivou Zagrebakog holdinga d.o.o. Nematerijalna imovina u svojoj strukturi biljei poveanje na poziciji patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci i slina prava koja sa 30.06.2008. godine sadri iznos utroen za ureenje poslovnog prostora ubieva 40. Obzirom da se ulagalo na imovini koja nije u vlasnitvu Podrunice, ve se koristi temeljem ugovora o zakupu prostora na neodreeno vrijeme sklopljenim s gradom Zagrebom, trokovi ureenja imaju obiljeja dugoronih izdataka. Istovremeno, po primitku okonane situacije izvoaa radova, iznos predujmova se smanjio, te knjiio kao dugotrajna imovina u okviru ulaganja u tuu imovinu. Predujmovi za nematerijalna sredstva su ulaganja u informatike podsustave ''Naplata stranih kazni'' i ''Plaanje kazni mobilnim telefonom''. Graevni objekti sadre vrijednost novoizgraene javne podzemne garae KVATERNIKOV TRG u iznosu od 51.378.340,62 kune. Predujmovi za materijalna sredstva predstavljaju plaeni iznos za radnje vezane uz upis objekta (garaa Petrinjska 59) u zemljine knjige (izrada elaborata za upis objekta u zemljine knjige, te izrada etanog elaborata) koji do 30.06.2008. godine jo nije realiziran. Od ukupnog iznosa predujmova, 628.556,11 kuna je plaeni predujam tvrtki SIEMENS d.d. za nabavu 72 nova parkirna automata. Materijalna sredstva u pripremi ine financiranja pripreme graenja i izgradnje javnih garaa TUKANAC, KLAIEVA i TRG STJEPANA RADIA. Ulaganje u vrijednosne papire su dionice Zagrebake banke d.d. nominalne vrijednosti 31.160 kuna za koje je provedeno vrijednosno usklaenje u korist prihoda, te se u poslovnim knjigama vode po trinoj vrijednosti. Dani krediti, depoziti i kaucije je depozit Banci za investicijski kredit izgradnja javne garae Langov trg.

14

Zalihe materijala, priuvnih dijelova, sitnog inventara i auto guma biljee se po troku nabave, a obraun utroka po metodi FIFO. Poveanje zaliha u odnosu na prolu godinu rezultat je nabave novih radnih odora za djelatnike ije je koristan vijek trajanja procijenjen na dvije godine, te se primjenom metode kalkulativnog troka u istom roku otpisuju. Potraivanja od povezanih poduzea sadre iznos od 14.383.803,11 kuna koji predstavlja neiskoriteni iznos dugoronog kredita Zagrebake banke d.d. za izgradnju javnih garaa. Cjelokupni iznos kredita od 100.000.000,00 kuna u mjesecu sijenju 2007. godine doznaen je na raun Zagrebakog holdinga d.o.o. , te se po dospjelim privremenim situacijama izvoaa radova Podrunici doznauje neto iznos izvrenih radova. Prihod budueg razdoblja je s osnove prihoda od garaa i ostalih usluga zakljuno s 30.06.2008. - evidentiran na iro raunu u mjesecu srpnju 2008. godini. Dugorone obveze prema kreditnim institucijama imaju sljedeu strukturu: 96.716.686,58 kn kredit Zagrebaka banka d.d. Namjena: Izgradnja javnih garaa Tukanac i Kvaternikov trg 22.337.304,95 kn kredit Erste Bank d.d. Namjena: Izgradnja javne garae Langov trg 1.105.798,05 kn financijski leasing Hypo Leasing Namjena: Nabava novih pauk vozila Kratkorone obveze prema kreditnim institucijama ini obveza za glavnicu i kamatu za lipanj 2008. godine koja je plaena u srpnju 2008. po financijskom leasingu za nabavu novih ''pauk'' vozila. Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja su pasivna vremenska razgranienja koja sadre ukalkulirane trokove koji se odnose na razdoblje I. VI. 2008. godine. Ostali prihodi osnovne djelatnosti iskazani u Raunu dobiti i gubitka u iznosu od 3.896.542,26 kune sadre: Naplaena otpisana potraivanja OVRHE-PAUK Naplaena otpisana potraivanja OVRHE-PARKING Ostali prihodi 982.881,60 1.619.219,87 1.154.163,37 140.277,42 15

Naplaena otpisana potraivanja OPOMENE-PARKING

Vrijednosno usklaenje kratkotrajne imovine predstavlja vrijednosno usklaena potraivanja temeljem ovrha za neplaena premjetanja vozila ''paukom'' i ovrha za neplaene kazne za pakiranje. Iznos od 6.080.846,92 sastoji se od: potraivanja po ovrhama ''pauk'' potraivanja po ovrhama ''parking'' 1.501.104,23 4.579.742,69

5. RAUN DOBITI I GUBITKA

Razlika prihoda i trokova u nekom vremenskom razdoblju jednaka je istoj dobiti u tom razdoblju. Prihodi, rashodi i trokovi iskazuju se u izvjetaju o dobiti. ista dobit je rezultat poslovnih aktivnosti poduzea. Iznos iste dobiti je jedna od najvanijih informacija koju daje raunovodstvo. Za veinu pravnih osoba slubeno obraunsko razdoblje je jedna godina. Za kraa razdoblja obino se rade izvjetaji o dobiti koji se nazivaju periodini izvjetaji. Neke pravne osobe zavravaju svoju poslovnu godinu onda kada su im aktivnosti najnie. Primjerice na naem fakultetu, Ekonomskom fakultetu Zagreb, ljetni semestar zavrava 15.5. i tada e se smanjiti aktivnost na fakultetu zbog zavretka predavanja. Pravne osobe ne otputaju svoje radnike, niti prekidaju svoje poslovanje na kraju obraunskog razdoblja. Poslovanje se nastavlja iz jednog razdoblja u drugo. Izvjetaj o dobiti saetak je odreenih promjena u zadranoj dobiti koje su se dogodile tijekom nekog obraunskog razdoblja, odnosno dvije bilance. 200x.god. BILANCA Imovina 2.000 Obveze 1.000 Kapital 500 RAUN O DOBITI Prihodi 2.000 Rashodi 1.000 Dobit 1.000 200y.god. BILANCA Imovina 3.000 Obveze 1.000 Kapital 1.500

6. PRAVILO KONZERVATIZMA

16

Prihod iz prodaje knjii se kada je roba isporuena. Poveanje glavnice knjii se tek onda kada su gotovo sigurna. Po tom istom pravilu smanjenja glavnice moraju se knjiiti im su vjerojatno nastala

7. PRAVILO VANOSTI Pravilo vanosti kae da raunovoa moe zanemariti nevane transakcije. Vane transakcije su one transakcije koje pridonose boljem razumijevanju poslovanja pravne osobe. Drugi zahtjev ovog pravila kae da financijski izvjetaji moraju prikazati sve vane transakcije.

8. PRAVILO REALNOG PRIKAZIVANJA PRIHODA IZ PRODAJE Prihod iz prodaje raunovodstvo knjii onog trenutka kad je roba isporuena kupcima, a ne kad je proizvedena. Roba je materijalni proizvod dok su usluge nematerijalni. Kae se da je prihod iz prodaje realiziran u trenutku isporuke. Pravilo realnog prikazivanja prihoda iz prodaje kae da se prihod iz prodaje priznaje i knjii onda kada je realiziran. Prihod iz prodaje moe se priznati prije, u isto vrijeme ili nakon to je primljen novac od prodaje.

9. PRAVILO POVEZIVANJA Pravilo koje govori o priznavanju trokova u nekom obraunskom razdoblju je pravilo povezivanja. Ono kae da su nabavne cijene povezane s prihodima iz prodaje nekog obraunskog razdoblja trokovi tog istog obraunskog razdoblja.

Nakon objanjenja svih devet osnovnih raunovodstvenih pravila slijedi jo jedan konkretan primjer Podrunice Zagrebparking. Za razliku od prijanjeg primjera ovaj prikazuje raun dobiti i gubitka.

Raun dobiti i gubitka za tekui mjesec lipanj 2008. i za

17

kumulativno razdoblje I.-VI.2008. / I.-VI.2007.

PODRUNICA ZAGREBPARKING
Redni Pozicija broj. 1

KONTA
2 3

1.1.-30.06.2007.
3

1.1.-30.06.2008.
4

1.
2. 3. 4. 5. 6. 7.

A.POSLOVNI PRIHODI (red.br. 2 + 3 + 4 + 5 + 6+7)

1. Prihodi od prodaje u zemlji 2. Prihodi od prodaje u inozemstvu 3. Prihodi od kompezacija,subvencija,dotacija 4. Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda,robe i usluga za vlastite potrebe 5. Ostali prihodi osnovne djelatnosti 6. Prihodi ostvareni izmeu podrunica 750000,751,7 57,760, 761,769 7501,752,762 753,763 755,765 756,758,759, 766,768,78 754

66.445.356,95
62.355.563,81

92.963.063,15
88.564.708,68 0,00 0,00 0,00

3.694.289,14 395.504,00

3.896.542,26 501.812,21

8.
9. 10.

B. POSLOVNI RASHODI (red.br. 10 - 8) ili (red.br. 10 + 9)

I. a) Poveanje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda I. b) Smanjenje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda

36.993.444,06

51.108.316,74

10. 11.
12. 13. 14.

II. Rashodi razdoblja (red.br. 11 + 15 + 18 + 19 + 20 + 21+22) 1. Materijalni trokovi (red.br. 12 + 13 + 14)

a) trokovi sirovina i materijala b) trokovi prodane robe c) ostali vanjski trokovi(trokovi usluga) 400,402,403, 404,405,406, 408,409 71 401,sk.41 i 42

36.993.444,06 5.807.502,81 1.448.765,72 0,00 4.358.737,09 16.123.635,10

470,475 471,472, 476,477 43,740,741,7 42 743,744,745, 746,747,748 sk. 45 sk,44,46, 478,730,731, 733,734,735, 736,737,739 732

51.108.316,74 9.477.595,46 1.906.895,26 0,00 7.570.700,20 25.269.403,17 14.625.945,54 10.643.457,63 3.139.469,95 6.080.846,92 0,00 4.940.143,77

15.
16. 17. 18. 19. 20. 21.

2.Trokovi osoblja (red.br. 16 + 17)

a) nadnice i plae(neto) b) trokovi poreza,socijalnoga i mirovinskog osiguranja i drugo 3.Amortizacija i vrjednosno usklaivanje dugotrajne imovine 4.Vrijednosno usklaivanje kratkotrajne imovine 5. Rezerviranje trokova i rizika 6.Ostali trokovi poslovanja

9.546.040,30 6.577.594,80 2.698.785,85 7.597.921,00 0,00 3.189.542,09

22.

7.Rashodi izmeu podrunica

1.576.057,21 29.685,80

2.200.857,47 35.400,34

22.

C. FINANCIJSKI PRIHODI (red.br. 23 + 24 + 25 + 26 + 27 + 28)

18

23. 24. 25. 26. 27. 28.

1. Prihodi od sudjelujuih interesa s povezanim 770,773 poduzeima 2. Prihodi od sudjelujuih interesa s nepovezanim poduzeima 3. Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim poduzeima 4.Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s nepovezanim poduzeima 5. Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s povezanim 771,772 poduzeima 6.Prihodi od ostalih interesa i slini prihodi s nepovezanim 775,776 777, poduzeima 778, 779

29.685,80

35.400,34 1.893.822,23 4.094.122,05 0,00 1.893.822,23 66.475.042,75 38.887.266,29 27.587.776,46 4.094.122,05 92.998.463,49 55.202.438,79 37.796.024,70

29.
30. 31.

D. FINANCIJSKI RASHODI (red.br. 30 + 31)

1. Kamate,teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s povezanim poduzeima 2. Kamate,teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s nepovezanim poduzeima 720,480. 481,721, 726,727, 729

32. 33. 34.

35.

UKUPNI PRIHODI (red.br. 1 + 22) UKUPNI RASHODI (red.br. 7 + 29) Dobit/Gubitak prije oporezivanja (red.br. 32 - 33)
Porez na dobit

42.

IV. a) DOBIT/GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA (red.br. 34-35)

27.587.776,46

37.796.024,70

Ostvareni

prihod

prvom

polugoditu

2008.

godine

iznosi

92.998.463,49 kn, ukupni rashodi su 55.202.438,79 kn, te je Podrunica ostvarila dobit prije oporezivanja od 37.796.024,70 kn.

6.

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

19

Trei temeljni financijski izvjetaj, izvjetaj o novanom toku, prikazuje priljeve i odljeve novca tijekom nekog obraunskog razdoblja. Postoje dvije metode za izradu izvjetaja. Prva prikazuje samo direktna poveanja i smanjenja konta novac. Stoga se zove direktna metoda. Indirektna metoda se vie koristi jer pokazuje vezu izmeu izvjetaja o dobiti i bilance i time pomae u analizi financijskih izvjetaja. Indirektna metoda analizira sve stavke izvjetaja o dobiti i bilance s namjerom da otkrije da li su zaduivanja i potraivanja tih konta prouzroila zaduivanje i potraivanje konta novac. Ako se potraio novac, to je bio novani izdatak. Ako se novac zaduio onda je ti bio novani primitak. Novac ne ukljuuje samo novac u banci i blagajni, nego i imovinu kao to su potvrde o depozitu i brzo unovive vrijednosnice. To su ekvivalenti novca. Prvi dio izvjetaja o novanim tokovima odgovara na pitanje koliko je poveanje novca stvoreno u nekom obraunskom razdoblju poslovnim aktivnostima, tj. svim onim dnevnim tekuim poslovima pomou kojih je novac uao od kupaca i izaao za plae i dobavljae. Kada poduzee kupuje novu dugotrajnu imovinu, iznos koji pritom daje je odljev novca iz firme. Novac se ne mora odmah smanjiti za taj iznos. Smanjenje novca zbog plaanja moe se nadoknaditi pozajmljivanjem. Unato tome, ta se kupovima smatra smanjenjem novca, a pozajmljivanje se biljei kao financijska aktivnost. Kao to je prije objanjeno, poduzea stvaraju novac poslovnim aktivnostima. Ali one mogu dobiti novac izdavanjem vrijednosnicama a to izdavanje biljei se isto kao financijska aktivnost. Zajmovi prikazani u financijskom dijelu izvjetaja su dugoroni zajmovi. Kratkoroni zajmovi su kratkrone obveze i njihove promjene iskazuju se u dijelu novani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Nova emisija dionica, isplaene dividende takoer su financijska aktivnost. U financijske aktivnosti spada davanje i vraanje zajmova nekome kao i povrat pozajmljenog novca Investicijske aktivnosti su nabava ove dugotrajne imovine i prodaja postojee. Dakle, nije svaka investicijska aktivnost odljev, a financijska aktivnost priljev novca. Kada firma raste ili se nalazi u financijskoj krizi, mora vie panje posvetiti izvjetaju o novanim tokovima nego izvjetaju o dobiti.

20

Izvjetaj o novanom tijeku (po direktnoj metodi)

za razdoblje: 01.01.-30.06.2008.g.

Podrunica ZAGREBPARKING
Opis Novani tok iz poslovnih aktivnosti Naplata proizvoda, roba i usluga od kupaca Naplaene kamate i dividendi Naplata od osiguravajuih drutava Naplata od subvencija, dotacija i potpora Povrat PDV-a Ostali primici i sl. Isplate dobavljaa Isplate plaa zaposlenima Isplate kamata Isplaeni porez na dobit, PDV i ostali porezi Ostali odljevi 1. Neto novani tok iz poslovnih aktivnosti Sijeanj 15.756.884 72.648 0 Veljaa 15.285.586 39.998 85.524 Oujak 16.487.535 47.006 0 Travanj 16.292.933 100.145 0 Svibanj 14.781.090 57.271 0 Lipanj 14.209.778 -16.044 2.450 Ukupno 92.813.805 301.025 87.974 0 0 612.245 -20.543.354 -14.416.421 -5.687.320 -21.293.223 -3.365.533 28.509.198

0 -3.738.049 -2.078.888 -1.760.483 -1.396.124 -133.071 6.722.917

445.327 -4.086.116 -2.264.771 -208.891 -4.466.295 -2.133.736 2.696.626

0 -3.129.767 -2.250.471 -1.708.892 -4.018.402 -145.281 5.281.728

61.915 -2.455.558 -2.257.068 -194.247 -3.978.503 -301.652 7.267.967

52.935 -4.410.419 -2.237.341 -184.009 -3.022.972 -140.560 4.895.995

52.068 -2.723.445 -3.327.883 -1.630.798 -4.410.929 -511.232 1.643.965

Novani tok iz ulagateljskih aktivnosti Izdaci za kupnja udjela, vrijednosnih papira i sl. Izdaci za kupnju dugotrajne imovine Primici od prodaje vrijednosnih papira Primici (odgoeni prihodi) po investicijama Primici od prodaje imovine Primici od prodaje nekretnina 2. Neto novani tok iz ulagateljskih aktivnosti Novani tok iz financijskih aktivnosti Primici od naplate zajmova i kredita Primici od prodaje obveznica Izdaci od otplate kredita i zajmova Izdaci od plaene dividende/udjela u dobiti Ostali primici

0 -4.414.920 0 0 0 -4.414.920

0 -3.962.755 0 0 0 -3.962.755

0 -5.044.556 0 0 0 -5.044.556

0 -4.413.659 0 0 0 -4.413.659

0 -5.918.035 0 0 0 -5.918.035

0 -1.400.965 0 0 0 -1.400.965

0 -25.154.889 0 0 0 0 -25.154.889

2.739.007 -198.975 0 0

1.916.087 -154.838 -26.972 0

2.552.671 -1.797.498 -17.929 0

3.560.239 -154.949 -19.977 0

4.064.264 -155.105 -37.388 0

0 -1.795.681 -18.340 0

14.832.268 0 -4.257.046 -120.607 0

21

Ostali izdaci 3. Neto novani tok iz financijskih aktivnosti 4. Neto poveanje ili smanjenje novca (1+2+3)=(6-5) 5. Novac i novani ekvivalenti na poetku razdoblja 6. Novac i novani ekvivalenti na kraju razdoblja

0 2.540.032 4.848.029

0 1.734.277 468.148

0 737.243 974.415

0 3.385.312 6.239.620

0 3.871.772 2.849.732

0 -1.814.021 -1.571.021

0 10.454.615 13.808.924

29.474.746 34.322.775

34.322.775 34.790.923

34.790.923 35.765.338

35.765.338 42.004.958

42.004.958 44.854.690

44.854.690 29.474.746 43.283.669 43.283.669

Napomena: isplate, izdatke i odljeve stavljajte sa minusnim predznakom

22

POJAM REVIZIJE Revizija potjee od latinske rijei revidere, to u prijevodu znai ponovno vidjeti. Postoji mnogo definicija to je revizija, na zakon definira reviziju kao ''postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvjetaja te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvjetaja, na temelju kojih se daje struno miljenje o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja poduzetnika.'' Taj dio odnosi se na eksternu reviziju dok se ovaj dio odnosi na internu reviziju i kae da ''revizija obuhvaa i ispitivanje i ocjenu poslovanja, organiziranosti poslovnih funkcija, naina donoenja poslovnih odluka i funkcioniranja informacijskog sustava''. Kad ujemo rije revizija najee mislimo na reviziju koju obavljaju revizorske tvrtke pa se kod nas naziva i komercijalna revizija. Potrebno je istaknuti kako revizija, ponajprije, titi vlasnike kapitala jer im pomae da dobiju objektivne i realne podatke. Reviziju provode revizorske tvrtke, ovlateni revizori imaju nezavisnost u obavljanju svog posla i samo oni mogu potpisati revizorovo izvjee. Svojim radom revizori bi mogli poboljati poslovanje poduzea. Zakon o reviziji nalae da revizorska tvrtka mora zapoljavati barem jednog ovlatenog revizora i minimalno 75% kapitala tvrtke mora biti u vlasnitvu ovlatenog revizora ili druge ovlatene revizorske tvrtke. Kod nas se revizija obavlja jer je zakonom tako regulirano za pojedine kategorije poduzetnika. Obvezna revizija financijskih izvjetaja obavlja se svake godine kod svih velikih i srednjih poduzetnika koji su organizirani kao dionika drutva. Pod pojmom ''uvid u financijske izvjetaje'' podrazumijevamo reviziju malih poduzetnika koji posluju kao dionika drutva, svake tree godine. Zakon o reviziji1 lanak 6. Jednom godinje reviziji podlijeu financijski izvjetaji svih dionikih drutva te komanditnih drutva i drutva s ogranienom odgovornou iji godinji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi 30.000.000,00 kuna, banaka, osiguravajuih drutava, investicijskih fondova, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajuih drutava i drugih drutva po posebnim propisima, kao i povezanih drutava bez obzira na njihovu veliinu, ako vladajue drutvo podlijee reviziji.

Narodne novine, broj 146/05

23

Ovlateni revizor lanak 7. Ovlateni revizor je neovisna struna osoba koja je stekla certifikat Komore za zvanje ovlatenog revizora. Za stjecanje certifikata kandidat mora ispunjavati sljedee uvjete: 1. mora imati visoko struno obrazovanje 2. mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima obavljanja revizije, uz mentorstvo ovlatenog revizora 3. mora imati poloen ispit ovlatenog revizora 4. mora se aktivno sluiti hrvatskim jezikom u govoru i pismu 5. mora imati hrvatsko dravljanstvo 6. mora imati dokaz da nije pravomono osuivan za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlatenog revizora, ovlateni revizor ima pravo i obvezu kontinuirano struno se usavravati prema programu obrazovanja koji donosi Komora. Osobe koje nemaju visoko struno obrazovanje ekonomske struke, a ele stei certifikat ovlatenog revizora obrazovat e se prema irem programu Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija. Program iz ovoga stavka ukljuuje predmete neophodne za stjecanje strunih znanja iz podruja ekomonije. Ispit za stjecanje zvanja ovlatenog revizora polae se prema programu Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija. Ovlateni revizor mora djelovati u skladu s Kodeksom profesionalne etike revizora. Novanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj ovlateni revizor: 1. ako kri obvezu zatite tajnosti podataka 2. ako sastavi i potpie revizorsko izvjee koje nije sastavljeno na nain propisan odredbama lanka 17 ovog Zakona, odnosno ako propusti ili nepravilno ocijeni pojedine znaajnije stavke u financijskim izvjetajima koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, to ima za posljedivu pogreno miljenje o financijskim izvjetajima

24

7. ZAKLJUAK
Na kraju ovog diplomskog rada moe se zakljuiti da se pomou temeljnih financijskih izvjetaja najlake ocjeni ope ''zdravlje'' poduzea. Cilj takvih izvjetaja je pruanje informacija korisnicima o financijskom poloaju poduzea i uspjenosti poslovanja i novanim tokovima. U radu je na najjednostavniji nain prikazana osnovna razlika, putem tablica i jednadbi, izmeu pozicija bilance, prihoda i rahoda u raunu dobiti i gubitka te primitaka i izdataka iz izvjetaja o novanom tok. Bez obzira da li je krajnji rezultat gubitak ili dobit, financijski izvjetaji se moraju sastaviti. Iz neto dobiti se vidi nain na koji se poslovalo i da li je taj nain pogodan za poduzee. Menadment, kao najvaniji interni korisnik, odgovoran je za krajnji rezultat poslovanja poduzea. Da bi se samo poslovanje poduzea tj. upravljanje menadera poboljalo potrebno je usporediti planirane i ostvarene rezultate. Ako je odstupanje veliko treba se utvrditi da li su sve poslovne aktivnosti bile u skladu s poslovnim planom, to znai da treba provesti analizu. Takoer je vano naglasiti da, osim tri obraena izvjetaja u diplomskom radu, postoje jo dva temeljna izvjetaja. Jedan od njih je izvjetaj o promjenama na glavnici. Taj izvjetaj prikazuje promjene u glavnici izmeu dva datuma. Zadnji temeljni izvjetaj su biljeke koje se predaju u sudski registar zajedno sa drugim izvjetajima. Biljeke imaju svrhu pojanjenja pojedinih pozicija izvjetaja. Isto tako pruaju ope informacije o poduzeu.

25

POPIS NAVODA I IZVORA PODATAKA

Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, lanak 6.....................23 Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, lanak 7.....................24

26

LITERATURA

Brkani V.: Raunovodstvo poduzetnika, RRiF, Zagreb, 2005. Drai I. , Mami I. , Tuek B.: Raunovodstvo, Prirunik za vjebe, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2003. Gulin D. , Tuek B. , ager L.: Poslovno planiranje, kontrola i analiza, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, Zagreb, 2007. Meunarodni revizijski standardi, Zagreb, 2007. RRiF asopis, 12. mjesec 2007. RRiF asopis, 1. mjesec 2008. RRiF asopis, 2. mjesec 2008. ager K. , Vaiek V. , ager L.: Raunovodstvo za neraunovoe, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.

27

28

29

30