Biotehniki institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica Tel: 081 206 713 Fax: 081 206

712 Mail: extension-pg@cg.yu

Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji

JESENJA SADNJA VOAKA

Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvoai, koji su odluili da zasnuju vonjake to i urade, prvenstveno iz razloga to je u ovom periodu mnogo lake doi do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajueg sortimenta, nego u proljee. Takoe, voke posaene u jesen se do proljea i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno doekuju vegetacioni period.Samo podizanje vonjaka je sloen i odgovoran posao, jer se radi o viegodinjim kulturama tako da se greke koje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teko mogu ispraviti. Prije same kupovine sadnica, poljoprivrednici bi trebali od strunih slubi potraiti savjete koje sorte voa bi trebalo da nabave, kakav da im bude raspored sorti u vonjaku kao i da im se preporui kakav uzgojni oblik da odaberu za budui vonjak.Ukoliko se radi o samooplodnim vonim vrstama, mogue je podizanje zasada sa jednom sortom. Kod stranooplodnih voni vrsta (jabuka, kruka, veina treanja, orah, lijeska, ljiva) neophodno je posaditi vie sorata, najmanje tri, koje se meusobno oprauju. Sorta opraiva, pored toga to treba da ima dobru klijavost polena, treba da cvjeta u priblino isto vrijeme kao i glavne sorte. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budueg

zasada. Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti vone podloge, u mnogome zavisi redni i meuredni razmak u vonjaku, a samim tim i broj potrebnog sadnog materijala za odreenu povrinu. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja vonjaka je izbor parcele. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. Ukoliko je to mogue treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini ume, jer e u tom sluaju biti neuporedivo tee vriti zatitu poto e voke napadati i znatan dio polifagnih tetoina iz umskih sastojina. Takoe, treba izbjegavati i parcele u veim udolinama jer na njima postoji vee opasnost od radijacionih mrazeva i slane. Problem na takvim mjestima moe biti i ako se na njima tokom zime due vremena zadrava voda, tako dsa zbog naruenog vazdunog reima moe doi do guenja i suenja sadnica, a smrzavanjem vode, moe doi do manjih ili veih oteenja na vokama. Budue vonjake ne treba podizati na svjeim krevinama bivih zasada, a treba izbjegavati i parcele na kojima je saen krompir i ostalo krtolasto povre. Najboljhe je da to budu parcele na kojima su gajene itarice ili viegodinje leguminoze.

Ukoliko je to mogue postii, u zavisnosti od parcele, poeljno bi bilo da pravac pruanja redova bude sjever-jug, koji je viestruko znaajan. Osunanost redova voaka je pri ovakvom podizanju vonjaka maksimalna, plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje je ujednaenije, bolja je provjetrenost zasada, pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i tetoina u zasadu. Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. Prethodno bi bilo poeljno zemljite odnijeti na analizu radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeenosti sa potrebnim hranivima, neophodnim za uspjeno bavljenje voarstvom. itavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. Ukoliko se radi o terenima sa veim nagibom, ne preporuuje se oranje ve se sadnice sade u iskopane rupe, kaskadno, po serpentinama, jer se na ovaj nain spreava erozija i spiranje zemljita to moe biti pogubno za vonjak. Ukoliko se ore itava povrina, na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. dobro zgorelog stajnjaka. Takoe, ako postoji opasnost od zemljinih tetoina (majski gundelj, injaci) zemljite je potrebno istretirati sa nekim od zemljinih insekticida. Uporerdo sa ovim, u zemljite se dodaje od 400800 kg/ha NPK ubriva, u kojimaq nema ili je smanjen sadraj azota, a povean sadraj fosfora i kalijuma. Koliina mineralnih ubriva zavisi od obezbijeenosti zemljita sa ovim hranivima. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna povrina. Na ovako pripremljenom zemljitu, prije same sadnje plugom se mogu izvui brazde na odreenom tzv.

meurednom razmaku, koji je razliit u zavisnosti kaja vona vrsta se sadi i kree se: kod maline 2,53,0 m, jabuke i kruke 3,0-4,0 m, trenje i vinje 4,0-5,0 m, lijeske 5,0-6,0m, oraha 12,0-15,0 m.U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima e biti posaena voka, a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0,250,30m, jabuke i kruke 1,5-3,0 m, trenje i vinje 4,0-5,0 m, lijeske 5,0-6,0 m, i oraha 12,0-15,0 m, to predstavljka razmak u redu. Ukoliko, zbog velikog nagiba nije mogue obraditi itavu parcelu, voke se sade u iskopane rupe. Na tekim zemljitima (ledinama) one su dimenzija 1,0x1,0m, a na lakim zemljitime 0,8x0,6m. Ako na ovakvim zemljitima postoji opasnost od zemljinih tetoina, potrebno je kopati neto dublje rupe. Na dno rupe se prvo dada odreena koliina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom. Takoe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju nekolike lopate rastresite zemlje. Kod podizanja vonjaka vano je voditi rauna o pravilnom rasporedu voaka u zasadu, odnosno prije sadnje napraviti plan. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. Ako je to sluaj, u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje priblino jednako cvjetaju, dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili vie sorti, kako bi se osigurala to bolja oplodnja. Sorta opraiva i triploidna sorta moraju

Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji -2-

biti u sredini zasada, dok ostale sorte treba saditi do njih. Ukoliko se radi o veoj parceli, ovakvu sadnju naizmjenino ponavljati, dok se itava parcela ne zasadi. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. Osnovne ile korijenovog sistema (kojih je najee tri) prekratiti otrim makazama za 1/3 i potopiti u ve pripremljen rastvor od 1/3 svjee govee balege, 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvjee a omoguava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. Pripremljena sadnica se postavlja na oznaeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopane rupe, vodei rauna da korijenove ile budu ravnomjerno rasporeene. Prilikom sadnje treba voditi rauna da kalem bude 5-7 cm. iznad zemlje. Ovo je veoma vano ispotovati prilikom sadnje, jer ukoliko se kalem nae u zemlji, moe doi do suenja plemenitog dijela voke i razvijanja izdanaka iz podloge, odnosno divljake. Nakon pravilno postavljene sadnice, dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem, zatim se zemlja dobro nagazi, i ova radnja Grozdani Rajko, dipl. ing. polj.

se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. Drugi radnik koji uestvuje u sadnji, vodi rauna da sadnica bude posaena pravo. Prilikom sadnje, ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu, obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlanim krpama, kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isuivanja sadnica. Kod maline, poto se radi o velikom broju sadnica, nikako ih sve ne iznositi na parcelu, ve to raditi fazno, po potrebi. Ukoliko je zemljite smrzlo, ili je pak previe vlano, sadnju treba odloiti do poboljanja vremenskih prilika, a sadnice utrapiti. Sadnice se trape tako to se zakopaju u zemlju, do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. Posaene sadnice se ne prekrauju prije proljea. U zavisnosti od eljenog uzgojnog oblika prekraivanje se vri tako to se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0,5 cm. iznad eljene visine pravi blagi kosi rez otrim makazama, na suprotnoj strani od pupoljka. Ovom mjerom spreava se, da kretanjem vegetacije, iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak, to moe dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka.

Struni saradnik u oblasti voarstva i vinogradarstva

Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji -3-