Tuzla, juli 2005.

SADR@AJ
UVOD ...................................................................................................... 3 POSLOVNI PLAN ....................................................................................... 4 REGISTRACIJA FIRME ................................................................................ 8 IZVORI FINANSIRANJA ............................................................................. 11 FINANSIJSKE INSTITUCIJE........................................................................ 12

Uvod

Ova bro{ura je namijenjena onima koji `ele osnovati nova ili razviti ve} postoje}a mala i srednja poduze}a. Napisana je jednostavnim rje~nikom koji je razumljiv po~etnicima, ali isto tako sadr`i korisne savjete i informacije za poduzetnike sa vi{e iskustva. Da bi se stvorile pretpostavke za uspje{an rad novoosnovanog poduze}a, ili razvoj ve} postoje}eg, potrebno je u~initi kvalitetne pripreme. Prije svega potrebno je imati jasnu sliku o tome {to `elite raditi, za koga, koliko, kako obezbjediti potrebna sredstva, kako registrovati poduze}e, kome se obratiti za pomo}... Nadamo se da }e Vam ovaj VODI^ dati odgovore na ve}inu Va{ih pitanja, a u svakom slu~aju mi smo tu da Vam pru`imo sve dodatne informacije i podr{ku.

RDA Razvojna asocijacija Tuzla Va{ Tim

CENTRA ZA PODR[KU I PROMOCIJU PODUZETNI[TVA - BIZPRO

RDA Razvojna asocijacija Mihajla i @ivka Crnogor~evi}a 5. 75000 Tuzla Telefon: 00387 35 245 630 00387 35 245 631 Fax: 00387 35 251 150 e-mail: rda@bih.net.ba www.rda.ba

Poslovni plan

Neke ideje i predstave o tome ~ime se `elite baviti imate, ali jo{ uvijek nemate pregled koji rizici i {anse su za to povezane i na {ta sve treba da obratite pa`nju pri sprovo|enju svoga plana. Ovo uputstvo vam treba pomo}i da provjerite sprovodljivost va{ih ideja. Na osnovu njega treba da napravite koncept va{eg poduze}a. Kada na osnovu ovoga uputstva po~nete da provjeravate va{e namjere, primjetit }ete da vam mnoge informacije i podaci nedostaju. Tada uzmite pretpostavke. Pitajte prijatelje i stru~njake. [to se vi{e pozabavite va{im projektom, to }ete dobijati ta~nije informacije i brojeve. Prora~une }ete morati vjerovatno ~e{}e mijenjati. Va{a ideja preto~ena u pisanu formu koja u sebi sadr`i sve odgovore na va{e dileme, predstavlja poslovni plan.

ZA[TO JE POSLOVNI PLAN VA@AN? omogu}ava vam da razmotrite sve mogu}nosti i aktivnosti koje trebate poduzeti; omogu}ava vam da se koncentri{ete na bitna pitanja, tj. ona koja }e i vama i drugima omogu}iti da ocijenite kvalitet poslovne ideje; omogu}ava vam da uo~ite mogu}e probleme tako da ih mo`ete po~eti rje{avati i prije nego se oni pojave; omogu}ava vam da utvrdite va{e vrijednosti i time osigurate iskori{tenje va{ih kapaciteta u potpunosti; pove}ava vjerovatnou da }e se obezbijediti sredstva od banaka, te privu}i investitori;

OSOBINE KVALITETNOG POSLOVNOG PLANA kompletan nakon {to ga pro~itate, trebate imati jasnu sliku o tome kako }e izgledati posao; precizan poslovni plan treba izbjegavati pau{alne indikatore; sa`et poslovni plan ne smije sadr`avati stvari koje nisu neophodne; dobro prezentiran poslovni plan treba biti pregledan i uredno otkucan na ra~unaru, bez pravopisnih i gramati~kih gre{aka

KVALITETAN POSLOVNI PLAN DAJE VAM ODGOVORE NA SLIJEDE]A PITANJA {ta }ete raditi; za{to; za koga; gdje; kada; kako; kojim sredstvima; kako }ete nabaviti sredstva koja vam nedostaju; koliko vam je radnika potrebno i kojih kvalifikacija; kako }ete plasirati proizvode ili pru`ati usluge; koliko }e vas ko{tati proizvodnja ii pru`anje usluga; po kojim cijenama }ete prodavati proizvode ili usluge;

Poslovni plan

ko su vam konkurenti, {ta prizvode i kako prodaju svoje proizvode; koje prednosti }ete imati u odnosu na konkurenciju (tro{kovi, cijene, na~in distribucije, imid`); koliko }ete proizvoda morati prodati prije nego {to po~nete ostvarivati profit i koliko vremena }e vam trebati; kakve rezultate o~ekujete; kakve probleme o~ekujete i kako }ete ih rije{avati.

PRIPREMNE RADNJE

Da bi ste dobili odgovore na gore navedena pitanja, potrebno je prikupiti odre|ene informacije i izvr{iti odre|ene pripreme: Sakupljanje informacija o grani, tr`i{tu prodaje i tr`i{tu nabave, proizvodima konkurencije (npr. cijene, koli~ine) i tro{kovima (npr. nabavne cijene, tro{kovi energije, pla}e), ali isto tako o zakonskim uslovima (npr. zakonska socijalna davanja, carine, potrebne dozvole itd.). Pregovarati sa bankama ili drugim finansijskim institucijama kako biste osigurali kompletno finansiranje va{eg projekta. Pregovori sa najmodavcima vezano za iznajmljivanje poslovnog prostora, ili sklapanje predugovora o najmu. Savjetodavni razgovori sa organizacijama koje se bave poslovnim savjetovanjem. Uspostavljanje kontakata sa dobavlja~ima i kupcima. Poha|anje seminara sa ekonomskim temama (Kalkulacija tro{kova, knjigovodstvo, marketing i sl.)

KONCEPT PODUZE]A

Koncept poduze}a treba da sadr`i slijede}e stavke:

5.1 5.2 5.3 5.4

Opis projekta Analiza tr`i{ta Investicioni i finansijski plan Procjena izvodljivosti

5.1 Opis projekta

Ukratko objasnite va{e ideje i to po slijede}im ta~kama:

Namjera poduze}a Pravni oblik

U kojoj grani `elite da djelujete? [ta }ete proizvoditi, prodavati ili koje usluge }ete pru`ati? Da li }ete biti jedini vlasnik poduze}a, ili }e to biti udru`ena sredstva? Koliko vlasnika }e biti? Koje su njihove funkcije? Na koji na~in svako od njih u~estvuje i kako su podjeljeni zadaci? Ko je direktor? (Vi{e o oblicima registracije u jednom o narednih poglavlja.)

Poslovni plan

Lokacija

U kojem mjestu `elite da osnujete poduze}e? Da li je va{e poduze}e u gradu, u predgra|u velikog grada ili na selu? Kakva je putna infrastruktura... Da li }ete raditi na vlastitom zemlji{tu i zgradi, ili }ete to iznajmiti? Kolika je mjese~na najamnina/zakupnina? (Prilo`iti kopiju ugovora o zakupu, ako ga imate). [ta se mora sagraditi, dograditi ili renovirati? Koliko otprilike }e trajati radovi? Da li tu postoji prilaz, struja, voda i sistem odvodnjavanja, ako ne, da li ih je lako ili te{ko obezbjediti i da li postoji priklju~ak za telefon? Koliko radnika namjeravate zaposliti (puno ili skra}eno radno vrijeme) i koje funkcije }e obavljati? Mora se voditi ra~un a o broju zaposlenih zavisno od djelatnosti kojom }ete se baviti (Uredba o uslovima koje je poduze}e odnosno druga pravna osoba du`na ispunjavati u pogledu broja zaposlenih radnika radi obavljanja registrirane djelatnosti (Sl. novine Federacihe BiH 15/98).

Zemlji{te i zgrade

Broj radnika

5.2 Analiza tr`i{ta

Sprovedite analizu tr`i{ta, koja treba da se sastoji od: analize tr`i{ta nabave Treba da predstavite u kolikoj mjeri su vam dostupni ulazni elementi kao {to su npr. sirovine, materijal, roba, energija ili kvalifikovana radna snaga bez problema i pod povoljnim uslovima. Tako|er je va`no da li rezervne dijelove za va{e ma{ine i vozila nabaviti mo`ete bez problema. analize tr`i{ta prodaje Analiza tr`i{ta prodaje treba da vam da podatke o konkurenciji, kao i i mogu}nostima prodaje (procjena tra`nje) onoga {to nudite. U dijelu analiza konkurencije treba da opi{ete koliko konkurenata se nalazi u va{em okru`enju, {ta i koliko oni nude, gdje su njihove jake strane i slabosti. Provjerite da li njihova ponuda poti~e iz doma}ih izvora ili iz uvoza. Poku{ajte saznati da li i koliko konkurenata `eli da u|e u taj posao i da li postoje}a konkurencija `eli da ponudi jo{ ne{to vi{e. Koliko procjenjujete da je njihovo tr`i{no u~e{}e? U dijelu procjena tra`nje treba da opi{ete kome su potrebni va{i proizvodi/usluge. Koliko potencijalnih kupaca postoji? Kolike su njihove potrebe? Procjenite kolika je ukupna tra`nja za tim proizvodima/uslugama na va{em tr`i{tu prodaje. Procjenite kako }e se odvijati tra`nja za va{im proizvodom/uslugom na tom tr`i{tu. Poka`ite da li ste ve} uspostavili kontakte sa kupcima i da li ve} imate narud`be. Opi{ite kako }ete uspjeti da pored postoje}e konkurencije prona|ete va{e mjesto na tr`i{tu, npr. pomo}u ni`ih cijena, boljeg kvaliteta, intenzivne propagande, kori{tenje nepokrivenosti dijela tr`i{ta ili specijalizirane ponude...

Poslovni plan

5.3 Investicioni i finansijski plan

Investicioni plan Za osnivanje poduze}a, ili pro{irenje proizvodnje ve} postoje}eg poduze}a moraju se obezbjediti investiciona sredstva, obrtni kapital, kao i ostala investiciona ulaganja. Plan finansiranja Ukupna investicija mora biti pokrivena finansijskim planom. O izvorima finansiranja bi}e rije~i u jednom od narednih poglavlja.

5.4 Ocjena opravdanosti projekta

Ocjena opravdanosti projekta mora da d odgovore na slijede}a pitanja: sa kojim prometom mo`e da se ra~una koji se tro{kovi pojavljuju da li se ostvaruje dobit i u kojoj visini da li je predvi|eni priliv i odliv nov~anih sredstava visinom i rokom uskla|en, tako da je poduze}e uvijek plate`no sposobno Odgovore na ova pitanja }ete dobiti ako {to realnije prika`ete ukupan prihod i tro{kove. Iz ovih procjena mogu se izvu}i zaklju~ci o dobiti ili gubitku, kao i izraditi pregled likvidnosti. Va{ ukupan prihod je rezultat koli~ina x cijena proizvoda ili usluga koje prodate. U procjeni ukupnog prihoda mora se uzeti u obzir: koliko komada jednog proizvoda ili vrijednosti usluga po va{im realnim procjenama mo`ete prodati u odre|enom vremenskom periodu (mjesec ili godina). po kojoj cijeni mislite da te proizvode/usluge mo`ete prodati svojim kupcima. Realna procjena mogu}e prodaje je veoma va`na. U po~etnoj fazi ona mo`e biti odlu~uju}i pokazatelj da li }e va{a ideja imati uspjeha ili ne. Testirajte budu}i rad va{eg poduze}a. Kalkuli{ite koliko proizvoda/usluga kod oprezne procjene mo`ete prvog dana prodati, koliko u prvoj sedmici, koliko u mjesecu. Kako se mo`e kretati prodaja u prvoj godini? Treba voditi ra~una o sezonskim oscilacijama. Treba voditi ra~una da se realno procjene svi tro{kovi koji su povezani sa va{im poslovanjem kako bi odnos prihoda i rashoda dao {to jasniju sliku o va{em poslovanju. Prihod, minus tro{kovi daju dobit ili gubitak. Dobit minus porez na dobit predstavlja dobit nakon oporezivanja. Zaklju~ak Svi gore navedeni elementi pretvoreni u brojeve su ulazni elementi toka gotovine (cash flowa). Oni }e vam omogu}iti da sa~inite sliku o likvidnosti va{eg poslovanja i da ocijenite da li vi i va{a porodica mo`ete da `ivite od neto/~iste dobiti, da li je to dovoljno da podnesete i ka{njenja ili odgodu naplate va{ih kupaca i da u roku ispunite svoje obaveze prema drugima.

Registracija firme

Postoje razli~ite vrste privrednih djelatnosti. Za svaku vrstu je predvi|ena odre|ena procedura registracije, neke od njih se registruju u op}ini a neke u sudu. Prije svega va`no je prepoznati vrstu djelatnosti koja odgovara opisu va{ih poslovnih aktivnosti.

KU]NA RADINOST To su poslovi koji se mogu obavljati u sopstvenoj ku}i ili stanu. Radi se o poslovima izrade, dorade i uslugama gdje preovla|uje ru~ni rad. Ova djelatnost podrazumijeva slijede}e poslovne aktivnosti: izrada igra~aka od tekstila, njegovanje starih osoba i sli~no. Registruje se u op}ini.

POLJOPRIVREDNA DJELATNOST Mo`e se obavljati samostalno ili u okviru zadruge. Primjeri ove djelatnosti su farme, tov junadi, uzgoj pu`eva i sli~no. Registruje se u op}ini.

ZANATSKA DJELATNOST Mo`e se obavljati samostalno ili u okviru zadruge. Podrazumijeva obavljanje neke od zanatskih djelatnosti kao npr. vodoinstalaterska, tokarska, tradicionalni zanati i sli~no. Registracija se obavlja u op}ini.

DOPUNSKA DJELATNOST Mogu je obavljati lica koja se uz redovni radni odnos `ele baviti jo{ nekom djelatnosti. Za obavljanje ove djelatnosti nije vam potreban poslovni prostor. Primjeri ove djelatnosti su vodoinstalater, elektri~ar, ku}ne dostave, razni zanatski radovi. Registruje se u op}ini.

SAMOSTALNA PRIVREDNA DJELATNOST Podrazumijeva razli~ite vrste poslovanja kao npr. trgovinske radnje, razne vrste uslu`nih djelatnosti, prevozni~ka djelatnost i sli~no. Registruje se u op}ini.

ZADRUGA Dobrovoljna organizacija zadrugara u kojoj svaki ~lan sudjeluje neposredno i ravnopravno. Zadruge se mogu organizovati za razli~ita podru~ja djelatnosti poljoprivredna, zanatska, studentska i sli~no. Registruje se na sudu.

PODUZE]E Postoje razli~ite vrste poduze}a koje se mogu registrovati. Naj~e{}e se osniva dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u d.o.o.. Registruje se na sudu.

Registracija odre|ene djelatnosti u op}ini

U op}ini se registruju: ku}na radinost, poljoprivredna djelatnost, zanatska djelatnost, dopunska djelatnost, samostalna privredna djelatnost.

Registracija firme

Najprije je potrebno da odete u op}inu i od ovla{tenog slu`benika saznate koja vam je sva dokumentacija potrebna. Naj~e{}e se radi o slijede}im dokumentima:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Potvrda o poslovnoj sposobnosti Potvrda o nepostojanju zabrane za obavljanje djelatnosti Dokaz o stru~noj spremi Ljekarsko uvjerenje Upotrebna dozvola za tehni~ki prijem i sanitarna za kori{tenje poslovnog prostora Dokaz o dr`avljanstvu Op}inska administrativna taksa i naknade Poresko uvjerenje Dokaz o zaposlenju (ukoliko registrirate dodatnu djelatnost) Izdaje je centar za socijalni rad i cijena je u zavisnosti od op}ine do op}ine 5-35 KM Izdaje je nadle`ni sud ili MUP i njena cijena je od 5-20 KM Diploma ili sli~an dokument Izdaje dom zdravlja i cijena mu je 25-100 KM Izdaje je op}inska komisija i cijena je 35-1.500 KM Izdaje nadle`na op}inska slu`ba 5-20 KM Izdaje se u op}ini i iznosi 30-300 KM Izdaje nadle`na poreska uprava i cijena je 5-15 KM Izdaje firma u kojoj ste zaposleni

Kada kompletirate zahtjev sa svom potrebnom dokumentacijom, predajte ga nadle`noj op}inskoj slu`bi.

Registrovanje zadruge
Za osnivanje zadruge potrebne su minimalno 3 osobe u F BiH i 10 u RS. Potrebno je da prikupite dokumentaciju koja je potrebna za sud i dokumentaciju koja je potrebna za op}inu. Registracija se obavlja u osnovnom/kantonalnom sudu. Najjednostavnije je da se obratite advokatu ili drugoj stru~noj osobi. Ako se ipak odlu~ite da to sami obavite, prvo obavite razgovor sa slu`benikom u sudu, a potom pribavite sva potrebna uvjerenja i dokumentaciju koja se tra`i za osnivanje. Potrebna dokumentacija je:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Obrazac zahtjeva Ugovor o osnivanju Potvrda o polo enom depozitu Izjava sudu da nemate obaveza prema bankama Poresko uvjerenje Sudska taksa Oglas na sudu Kupuje se u knji`ari i cijena je 6-15 KM Sa~injavate ga vi ili advokat Banka po va{em izboru Pi{ete je vi Izdaje ga nadle`na poreska uprava Pla}a se na sudu i iznosi 405-600 KM 30-500 KM u F BiH (zavisi od veli~ine oglasa); 3,5 KM za jedan red teksta u RS

Registracija firme

Registrovanje poduze}a
Zbog slo`enosti zakonskih zahtjeva za registriranje na sudu najbolje je da se obratite advokatu, ali uz malo truda mo`ete i sami pripremiti svu potrebnu dokumentaciju. Ovdje }emo dati obja{njenje za registraciju d.o.o. kao naj~e{}i oblik organiziranja privrednog dru{tva. Potrebna dokumentacija je:
Obrazac zahtjeva Odluka o osnivanju Statut Potvrda o polo`enom depozitu Kopija diplome i li~ne karte direktora Izjava sudu da nemate obaveza prema bankama Poresko uvjerenje Sudska taksa Oglas na sudu Pi{ete je vi Izdaje ga nadle`na poreska uprava Pla}a se na sudu i iznosi 405-600 KM 30-500 KM u FBiH (zavisi od veli~ine oglasa); 3,5 KM za jedan red teksta u RS Kupuje se u knji`ari i cijena je 6-15 KM Sa~injavate ga vi ili advokat Pi{ete ga vi Banka po va{em izboru (2.000 KM FBiH i 5.000 KM RS)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Nakon registracije u sudu za sve oblike registracije potrebno je: uraditi pe~at radi se u pe~atoreznici i cijena mu je od 20-100 KM. Potrebna je i kopija rje{enja suda {ifra djelatnosti i identifikacioni broj dobiva se u Zavodu za statistiku (obavje{tenje o razvrstavanju pravnog lica prema djelatnosti i uvjerenje o poreskoj registraciji), potrebno je popuniti zahtjev u Zavodu, prilo`iti rje{enje suda i platiti taksu (oko 50 KM) otvoriti ra~un u banci otvarate ga u banci po va{em izboru, potrebna je slijede}a dokumentacija: izvod iz sudskog registra ili rje{enje nadle`nog organa; identifikacioni broj od Poreske uprave; obavje{tenje o razvrstavanju pravnog lica prema djelatnosti; ugovor ili drugi dokumenat o osnivanju; licencu za rad ako je za takvu vrstu posla potrebna; finansijske izvje{taje o poslovanju (ako nije poduze}e u osnivanju); fotokopije li~ne karte ili paso{a za sva ovla{tena lica navedena na spesimenu potpisa Rje{enje o minimalno tehni~kim uslovima za rad zahtjev se podnosi nadle`noj op}inskoj slu`bi. Potrebno je prilo`iti uvjerenje o upisu u sudski registar, kopiju li~ne karte, potvrdu o upla}enoj taksi, potvrdu o tehni~kom prijemu prostorija

Zatim vam slijedi prijavljivanje zaposlenih u penzioni i fond zdravstvene za{tite.

10

Izvori finansiranja

Ve}ina poduzetnika nema dovoljno vlastitih sredstva da zapo~ne samostalnu djelatnost. Mogu}i izvori finansiranja, bilo da se radi o zapo~injanju nove djelatnosti ili o pro{irenju postoje}e su: Vlastita sredstva (gotovina, ma{ine, oprema, nekretnine) Krediti: privatni bankovni mikrokreditne organizacije Naj~e{}e razmatrana mogu}nost je podizanje kredita od banke ili mikrokreditnih organizacija, gdje su kamate koje poduzetnik pla}a pri otplati kredita veoma visoke i uglavnom neprihvatljive. Naravno, dosta toga zavisi o veli~ini i vrsti kredita, pa tako i povoljnost uslova varira od banke do banke. Poduzetnik mora biti veoma oprezan pri odabiru banke i dobro prou~iti sve uslove koje iste nude. U tom procesu potrebno je obratiti pa`nju na nekoliko najva`nijih termina, koji odre|uju povoljnost kredita. @iranti (jemci) Kolateralno osiguranje Glavnica Grejs period Kamata Rok otplate kredita Rata/anuitet su osobe koje zakonski preuzimaju obavezu otplate va{eg kredita ako ga vi ne otplatite sami. je vrijednost (uglavnom zemlji{te ili ku}a) koje banka uzima kao obezbje|enje otplate kredita. je iznos odobrenog kredita je vrijeme od iskori{tenja kredita do po~etka njegove otplate. je procenat koji se dodaje na glavnicu. je rok na koji se daje kredit. je iznos koji vra}ate banci, a sadr`i pripadajui iznos kamate. U pravilu se pla}a mjese~no.

VRSTE KREDITA PO NA^INU OTPLATE

Krediti sa opadaju}im anuitetima Ova vrsta otplate kredita je pogodna za one djelatnosti koje }e ostvarivati velike prihode u samom po~etku djelovanja, tj. kada poduzetnik ve} ima sigurno tr`i{te za svoje proizvode ili usluge. U svakoj rati poduzetnik otpla}uje isti iznos glavnice, dok }e kamate zavisiti od ukupnog iznosa neotpla}enog duga tj. bi}e sve manja i manja kako se dug bude smanjivao. Nedostatak je u tome {to su prve rate relativno visoke, te poduzetnik mora prili~no brzo generisati prihode, tj. prodavati ne{to za ~im postoji veoma velika potra`nja na tr`i{tu.

Krediti sa jednakim anuitetima Ova vrsta otplate pogodna je za one djelatnosti koje ostvaruju stalan prihod od po~etka poslovanja. Uglavnom su to firme koje funkcioniraju u potpunosti i imaju lojalne kupce. Svaka rata otplate je ista, samo se odnos otplate glavnice i kamate mijenja s vremenom, tj. anuiteti rastu, a kamate opadaju.

11

Finansijske institucije

Mikrokreditne organizacije Naziv EKI LOK Adresa Stupine 14, 75000 Tuzla CENTRALA SARAJEVO KREDITNI ODJEL TUZLA Aleja bosanskih vladara Bosne srebrene 1, Tuzla Kontakt Tel/fax 246-650; 270-619; 300-460

Tel/fax 276-306 Tel/fax 260-016; 270-283; 304-630; 252-448 Tel/fax 280-684 Tel/fax 245-780; 245-781; 245-782; 250-900

MI-BOSPO MIKRO BOSSEL BOSANSKO SELO PARTNER

Bosne Srebrene 127, Tuzla Tr`ni centar Sjenjak bb, Tuzla

Banke Naziv ABS BANKA COMMERCBANK DD SARAJEVO - FILIJALA TUZLA MEB BANKA DD TUZLA NOVA BANKA FILIJALA TUZLA RAIFFEISEN BANK DD TUZLA TUZLANSKA BANKA DD TUZLA UNION BANKA TUZLA UPI BANKA DD TUZLA UNICREDIT ZAGREBAKA BANKA DD TUZLA HYPO ALPE-ADRIA-BANK Adresa Stupine B-6 Klosterska 19 D`afer mahala 29 Turalibegova 21 Turalibegova 22 Mar{ala Tita 34 Muhameda Uskufija 6 Turalibegova bb Kontakt Tel/fax 275-488; 275-480 Tel/fax 249-210; 249-211; 249-200 Tel/fax 249-170; 249-171; 258-342; 301-200 Tel/fax 248-870; 248-871; 258-401; 258-402 Tel/fax 300-300;251-720; 251-721; 251-722 Tel/fax 251-200; 252-560; 252-561; 252-562 Tel/fax 251-442; 252-428; 275-020 Tel/fax 249-360; 249-361; 249-370; 249-371 Tel/fax 246-231; 246-232; 246-233 Tel/fax 251-223; 266-164; 740-084

Muharema Fizovi}a Fiska bb Tr`ni centar Sjenjak bb, Tuzla

Ovaj projekat je implementiran uz finansijsku podr{ku Evropske unije. Mi{ljenja izra`ena u ovoj publikaciji su mi{ljenja RDA Razvojne asocijacije i kao takva ne mogu se smatrati slu`benim mi{ljenjem Evropske unije.