POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA

METEOROLOGIJA
1. POJAM METEROLOGIJE Litosfera je relativno tanki povrinski sloj zemljine kore. Hidrosfera je vodeni omota koji ispunjava udubine na litisferi, tj oceani i mora, te tekue i stajae, kao i nadzemne i podzemne vode. Atmosfera (zrak) je plinoviti omota koji obavija vrstu zemljinu kuglu. Meterologija je prirodna nauka koja se bavi prouavanjem svih pojava, koje se deavaju u atmosferi. SASTAV Atmosferu sainjavaju plinovi bez boje i mirisa: duik 78% , kisik 21% i 1% ostali plinovi (argon, ugljini dioksid i vodena para). Prema viim slojevima postaje rjea. 1. 2. VISINA ATMOSFERE Troposfera je najdonji sloj atmosfere koji se protee do visine od priblino 10 km i. gdje sve vremenske pojave osjeamo i opaamo, te gdje nastaju oblaci, vjetrovi i druge znane pojave. Stratosfera se protee iznad troposfere do visine 70-80 km sa konstantnom temperaturom od 70 C i sastoji se od istih plinova, ali uz primjesu nekih lakih plinova prvanstveno vodika. Tropopauza je tanki sloj koji dijeli troposferu i stratosferu gdje postepeno nastaju pojave karakteristine za troposferu. Ozonosfera se nalazi iznad stratosfere, a povie jonosfera iji se slojevi proteu do oko 500 km visinegdje je zrak ve sasvim razrijeen, a vani su jer se od njih odbijaju elektromagnetski radiovalovi. Iznad 500 km se protee sloj disipacije u kojem se ve pojedine molekule zraka odvajaju od zemlje i odlaze u slobodni prostor. 2. POJAM I ELELMENTI VREMENA Vrijeme su kratkoperiodine promjene u atmosferi gdje se mjenjaju elementi vremena koje mjerimo i/ili promatramo tokom vremena. Klima je srednje stanje elemenata vremena u odreenom podruju unutar nekog perioda vremena (npr. 50 g.). Glavni elementi vremena (klime) su: 1. tlak zraka, 2. temperatura zraka, 3. vlaga zraka, 4. naoblaka i oblaci (stanje neba), 5. horizontalna vidljivost, 6. vrsta i koliina oborine,, 7. vjetar.

2. 1. TLAK ZRAKA Tlak zraka je sila koja pritie na jedinicu povrine tj. teina stupa zraka koja se nalazi iznad te povrine. Tlak zraka raste s temperaturom, vlagom i visinom i zauzima vei volumen, tj. gustoa zrka (iri se) je manja nego na povrini Zemlje. Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA 2. 1. 1. promjene tlaka zraka a) izobare su mjesta spojena linijama istog tlaka (pokazjuju podruja istog tlaka), b) izohipse na geografskim kartama spajaju mjesta iste na damorske visine (bariki reljef). c) ciklona ili depresija je podruje niskog tlaka. d) anticiklona je podruje visokog tlaka. e) gradijent tlaka zraka je promjena tlaka na odreenoj horizontalnoj udaljenosti, gdje je vjetar jai ako je gradijent vei i pue gotovo paralelno s izobarama. 2. 1. 2. mjera za tlak su: Normalni (standardni) tlak zraka je onaj od 1000mb. Atmosferski tlak je sila kojom stupac slobodne atmosfere tlai na jedinicu povrine, tj. na 1 cm. esto se naziva i barometarski tlak jer se mjeri barometrom ili barografom. Obino se ovaj tlak izraava na razini mora u hetropaskalima. to se vie diemo u visinu to se tlak smanjuje, ali te promjene nisu linearne, jer zavisi o visini zranog stupca, gustoi zraka i ubrzanju zemljine tee. a) bar (1000 mb) koja je jednaka tlaku od 1 milijona dina na povrinu od 1 cm (1 din je sila koja masi od jednog grama, daje ubrzanje od 1 cm/sek). To je jedinica za mjerenje barometarskog tlaka u GGS sistemu, b) hektopaskal (hPa) je pritisak stupca ive od 760 mm na povrinu od 1 cm . Danas se upotrebljava u SI sistemu. 2. 1. 3. instrumenti za mjerenje tlaka su: a. ivina barometar je najprecizniji instrument u meterologiji (Torieli - duinska jedinica: 76 cm= 76o mm) radi na principu visine stupca ive smjetene u dugoj staklenoj cijevi, okrenutoj otvorenim krajem prema dolje, uronjenoj u metalnu posudu ispunjenom ivom, iz koje je isisan zrak. Vanjski tlak zrka tlai ivu u metalnoj posudici i tjera ju u zrakopraznu cijev. iva se podie sve dotle dok njezina teina u cijevi nije uravnoteena s tlakom zraka na ivu u metalnoj posudici. b. Anerodi se sastoji od aneroidne kutijice naprevljene od tankog metala gdje je zrak razrijeen. Mjeri tlak zrka veliinom deformacije gornje naborane plohe vrlo osjetljive na promjene tlaka. Kod vieg tlaka zraka kutijica se lagano spljoti, a kod nieg se iri. Unutar kutijice nalazi se kalibrirani amortizer koji sprijeava da se ista previe ne spljoti pod tlakom zrka. Izmjene tlaka i promjene na gornjoj plohi kutijice prenosi se autonomnim sistemom na kazaljku na podlozi s podijelom i zatienom debelim staklom. Dodatno imamo pokretnu konicu, koje pokazuje promjene tlaka od posljednjeg oitavanja. Poto je kazaljka anerodida troma potrebno je prije oitavanja nakoliko puta lagano udariti prstom, da ona doe u pravi poloaj. c) Barograf radi na principu aneroida koji trajno registrira promjene tlaka zraka, gdje umjesto kazaljke kao na aneroidu ima pisaljku kojom na traci pie promjene tlaka. Na njemu je iscrtana mrea (barogram) koja pokazuje vrijeme i tlak zraka. Satni mehanizam jednoliko okree bubanj, koji moe biti podeen da pokazuje dnevne, tjedne ili bilo koje druge promjene. 2. 2. TEMPERATURA ZRAKA Sva toplinska energija koju primaju Zemlja i njezina atmosfera dolazi od Sunca. Sunce zrai i iaruje energiju u obliku elektromagnetskih valova. Atmosfera Zemlje je gotovo prozirna za cjelokupno sunevo zraenje, koje apsorbira povrina Zemlje isparavanjem mora i kopna (ukoliko nebo nije oblano-odbija se i vraa natrag). Zemlja se okree oko Sunca, a istdobno oko svoje osi (zamiljena crta koja prolazi kroz juni i sjeverni pol). Ekvator je nagnut za 23,5 prema Zemljinoj putanji oko Sunca, jer na Zemlju djeluje privlana snaga Sunca i Mjeseca, kao i okretanje same Zemlje oko sebe. Zbog djelovanja tih sila Zemlja se okree oko Sunca u nagnutom poloaju, i njena os ostaje uvijek u istom poloaju, tj. prema zvjezdi Sjevernjai Toplina ovisi o kutu pod kojim zrake padaju na Zemlju. Sunce na ekvatoru jer je uvijek blie zenitu, a na polovima horizontu, te zato na ekvatoru prima vie topline nego na polovima.

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA Atmosfera nije prozirna za zemljino zraenje (isparavanjem kopna i mora) topline ve ga apsorbira i na taj nain zagrijava. U atmosferi nastaju zbog razlika temperature kruna gibanja (cirkulacije) zraka. Atmosfera se trajno zagrijava na ekvatoru, a hladi na polovima. O tome kako Suneve zrake padaju na Zemlju ovise razliita godinja doba u raznim dijelovima svijeta. Razlike u godinjim dobima nastaju usljed toga to zimi Suneve zrake padaju na Zemlju pod manjim kutom (koso), a ljeti pod veim (ravno). Kad Suneve zrake ravno padaju na junu polutku, onda je tamo ljeto, a na sjevernoj zima. Voda na Zemlji stabilizira i spreava velike oscilacije u temperaturi. Kopno ne skuplja toplinu kao voda i zbog toga se velike promjene temperature dogaaju na velikim kopnenim prostranstvima (Sibir). 2. 2. 1. Horizontalne promjene temperature zraka More ogroman dio topline prenosi stalnim gibanjem i mjeanjem u svoju dubinu i tako zagrijava velike mase vode i nad sobom smanjuje razlike izmeu temperature zraka zimi i ljeti. U kopno toplina prodire vrlo sporo, koje se brzo zagrijava i brzo hladi, zbog ega su temperature najvie i najnie iznad rasprostranjenog kopna, daleko od mora. Dakle, zrak se grije arenjem tla. Adijabatsko hlaenje nastaje ako se zrak iznad tla dovoljno ugrije, ime postaje laki, te se die u visinu, dolazei u slojeve manjeg tlaka, pa se iri pri emu iznosi 1 C na svakih 100 m visine Konvencija je pojava da se zrak toliko ohladi da se prestaje dizati da vie nije topliji od okolnog zraka (onog koji se die). Izoterme su linije koje spajaju mjesta jednake temperature. 2. 2. 2. Vertikalne promjene temperature Temperatura zraka pada idui od povrine Zemlje u visinu i promjena iznosi priblino 0,5 C na 100 m visine, te prestaje s padanjem na granici troposfere. Izmeu troposfere i stratosfere, nalazi se tropopauza u kojoj je temperatura navie pola na visini od 10 km 51 C, a nad ekvatorom na visini od 17 km sa 85 C. Stabilna atmosfera je ako temperatura okolnog zraka, koji se giba, mijenja idui u vis manje od 1 C na 100 m, a labilna ako se mijenja vie od 1 C na 100 m. Inverzija je pojava kad temperatura zraka sa visinom raste (kad se zrak iznad kopna hladi). 2. 2. 3. Mjerenje temperature zraka Kalorija (1 cl) je jedinica za mjerenje koliine topline, a to je mnoina topline da se zagrije 1 gram vode za 1 C. Toplina je oblik energije koji zagrijava sva tijela i izraava se u ulima. Temperatura je stupanj topline na kojem je zagrijano neko tijelo.Izraava se u stupnjevima Celzijusa. a) Termometar se sastoji od zatvorene staklene cijevi, sa kapilarom iz koje je isisan zrak i rezervoarom za ivu. Jednolikim stiskanjem irenjem ive (sputanjem-dizanjem) u dodiru s zrakom oitava se na skali privrenoj uz kapilaru. b) U Celzijevoj skali sa 0 Coznaena je temperatura pri kojoj se topi led, a na 100 C voda vrije, gdje je duina ive podijeljena na skali od 100 dijelova, na farrenhajtovoj ledite vode je oznaeno sa 32 F, a vreliter sa 212 F i podjeljena je na 180, a reumirova (ne upotrebljava se) na 80 dijelova. c) Termometar na vrpcu ima na gornjoj strani privrenu mokru vrpcu, kojom se brzo vrti iznad glave (ili upotrebljava mali ventilator zu rezervoar sa ivom) i nakon 1 minute oita temperatura. Mjerenje temperature suhim i mokrim termometrom, te razlikom meu njima dobijamo vrijadnost relativne vlage. d) Minimalni termometar odreuje najviu temperaturu za neki vremenski period (dan) gdje je kapilara suena iznad rezervoara ive gdje se ona prekida kod maks. t. kad poinje njeno hlaenje. Nakon oitavanja termometar treba otresti (kao obini). e) Minimalni termometar odreuje minimalnu temperaturu za neki vremenski period (1 dan) koji je punjen obino alkoholom umjesto ive. U kapilari je smjeten jedan stakleni tapi (indeks) koji kad se zagrijava alkohol ne mijenja svoj poloaj. Meutim kad se alkohol hladi povlaenjem u rezaervoar vue za sobom indeks do minimalne temperature. Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA f) Udvojeni termometar sastoji se od staklene cijevi oblika slova U gdje donji dio cijevi napunjen ivom, ostali dijelovi, lijevi krak napunjen alkoholom do vrha, a desni tk. alkoholom ali samo do polovine sa indeksima na vrhu. Kad temperatura raste, alkohol se u lijevom kraku iri, potiskuje ivu (koja se tk. rastee) u desni krak i die metalni indeks. Kad temperatura pada alkohol se u lijevom stee, te se iva die i pomie indeks u tom kraku, te na taj nain poloaj indeksa nu desnom kraku prikazuje maksimalnu, a u lijevom minimalnu temperaturu. Oba indeksa vraamo u poetni poloaj magnetom pomocanjem vanjskoj stijenci cijavi termometra. g) Termograf trajno registrira remperaturu gdje je metalni element napunjen tekuinom teluolom koja se promjenom temperature mjenja svoj volumen to uzrokuje zakrivljenost elementa. Element je jedenim krajem spojen sa dugom pisaljkom sa rezervoarom sa tintom naslonjenom na bubanj sa papirnom trakom termogramom koji se okree pomou satnog mehanizma (1 dan - gdje pokazuje temperature i vrijeme). 3. VLAGA ZRAKA Vlagu zraka sainjava vodena paru u atmosferi (zraku) koja je promljenjiva i koja se smanjuje sa visinom, pri emu je ima vie u toplim krajevima nego u hladnim. Sva vlana podruja kao to su oceani, mora, rijeke i jezera su osnovni izvori vlanosti zraka jer neprestano isparavaju i time stvaraju vodenu paru u zraku. Vodena para je plin bez boje, mirisa i okusa koja nastaje ishlapljivanjem vode sa povrine Zemlje (mora, jezera, rijeke) diui se u vie slojeve zraka. Konvencija je mjeanje zraka. Zrak je zasien vodenom parom je kada je ne moe vie primiti, a u protivnom nezasien.Suviak se izluuje u obliku kapljica vode (kia, magla) ili kristalia leda (snijeg, mraz). Rosite ili toka rosita je stanje kad vodena para prelazi iz plinovitog stanja u tekue (kondenzacija) pri odreenoj koliini vodene pare, temperature i tlaka zraka u atmosferi. Kondenzacija je prelaz vodene pare u tekue stanje. Sublimacija je prelaz u vrsto (kruto) stanje. Apsolutna vlaga je trenutna koliina vlage u zraku sadrane u 1 m zraka izraene teinom u gramima. Relativna vlaga je omjer izraen u postocima, izmeu koliine vodene pare koju sadrava neki volumen zraka i koliina vodene pare koju bi sadravao isti volumen zraka kod maksimalnog zasienja. kondenzacija 3. 1. mjerenje relativne vlage zraka a) psihometar se sastoji od dva ivina termometra smjetena jedan do drugog na stalku. Lijevi (suhi) pokazuje temperaturu zraka, a desnom (mokri) je rezervoar ive trajno omotan tankom pamunom krpicom namoenom vodom sa koje se isparuje voda i zbog toga smanjuje temperatura. to je manja relativna vlaga bit e vea razlika izmeu pokazivanja suhog i mokrog termometra. Iz ove razlike se pomou tablica izraunava relativna vlaga, b) Assmanovom aspiracionom psihometru termometri su zatieni od direktnog zraenja vrlo sjajnim metalnim platom koji odbija zraenje i oko kojih za vrijeme mjerenja stalno struji zrak oko rezervoara pomou ventilacionog ureaja, c) higrometrom se direktno odreuje relativna vlaga. U instrumentu je vlas kose jednim krajem privrena na vrsti okvir, a drugim namotana na pokretni kotai. Kotai je optereen malim utegom, koji dri vlas stalno nategnutu.. na osovini kotaia privrena je kazaljka koja na badarskoj skali pokazuje relativnu vlagu. Kosa se vie rastee to je vea relativna vlaga, d) higrograf je instrument koji trajno registrira relativnu vlagu na istom principu kao higrometar, a registriranje se odvije kao kod termografa, a papirna traka se zove higrogram. 3. 2. temperatura i vlaga zraka Vodena para u zraku apsorbira najvei dio topline koji prima atmosfera. Izrazito suha podruje su pustinje, gdje je velika razlika izmeu dana i noi, jer se danju pustinja jako zagrijava, ali se nou Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA naglo hlade, jer u zraku nema vlage da zadri toplinu. Izrazito vlane tropske dungle imaju temperaturu zraka jednoliniju jer vodena para danju apsorbira mnogo topline i nou je zadrava, pa su smanjene temperaturne razlike izmeu dana i noi. 4. NAOBLAKA I OBLACI Naoblaka je stupanj zastrtosti neba oblacima i izraava se desetinama zastrtog neba (10 = itavo nebo zastrto, 0=potpuno vedro, 5=pola neba zastro). Donja granica odreuje se vizuelno (odoka) ili u odnosu na okolne predmete Oblaci su formirani od toplog zraka punog vlage koji se diu u vis. Kada dosagnu odreenu visinu para se ohladi i stvaraju se sitne kapljie vode ili kristalii leda. Kad narastu dovoljno veliki da svladaju otpor zraka padaju na Zemlju kao oborine. Vertikalna razvijenost oblaka ovisi o visini do koje e se zrak nastaviti dizati kao i raspoloivoj vlazi u zraku. Oni su razliiti i neprestano mjenjaju svoj oblik. 4. 1. osnovni oblaci su: a) cirrus je oblik visokog, tankog obino prozirnog, bijelog oblaka, koji mogu biti odijeljeni oblaci razvijeni u njene grudice ili u duga vlakna, b) cumulus je gomoljasti oblik oblaka, esto nalik kupusu, odijeljenih masa oblaka s izrazito vertikalnim razvojem, c) stratus je oblik oblaka koji pokriva cijelo ili vei dio neba kao jednolika koprena, kontinuirano, s rupama vedrog neba ili bez njih, a nikako se ne dijeli u posebne oblake. 4. 2. prema visini se dijele: a) visoki (cirro) nisu nii od 6000 m visine, sastavljeni iskljuivo od kristalia leda i zato su bijele boje, b) srednji (alto) nalaze se na visini od 2000 6000 m, koji su sastavljeni od kapljica vode, te su gui i tamniji, c) niski (strato) se djelomino nalaze na visini ispod 2000 m, d) oblaci s vertikalnim razvojem (cumulus) imaju bazu ispod ili na visini niskih oblaka, ali se svojim gornjim dijelom nalaze u visini srednjih ili visokih oblaka, 4. 3. oblaci se dijele u 10 rodova: a) u visoke oblake spadaju rodovi Cirrus, Cirrostratus i Cirrocumulus, b) u srednje oblake spadaju Altocumulus i Altostratus, c) u niske oblake spadaju rodovi Stratus, Nimbostratus i Stratocumulus, d) u oblake s vertikalnim razvojem su rodovi Cumulus i Cumulonimbus. 4. 4. nastanak oblaka Oblak je vidljivi skup sitnih estica vode ili kristala leda koji lebde u zraku, a moe sadravati i estice dima i praine. Oblaci nastaju uzlaznim strujanjam zraka koja uglavnom uzrokuju zagrijavanje masa masa zraka (promjena temperature), zemljinih prepreka, utjecaja tople i hladne fronte, koliine vodene pare prilikom dizanja i adijabatskog hlaenja zraka. Oblik ovisi o visini na kojoj se zrak zaustavi u svojem dizanju, kao i o visini na kojoj zrak poprimi temperaturu rosita, tj. temperature kod koje nastaje izluivanje suvine vodene pare. Kretanje oblaka zavisi o kretanju zranih masa, odnosno vjetra (jhai, bre) i uzlaznih strujanja. Dizanje zraka moe nastupiti iz tri razloga: a) zbog zagrijavanja tla na nekom podruju, usljed ega dolazi do zagrijavanja donjih slojeva zraka i njegovog dizanja (konvencija), b) zbog toga to zrak, kada se horizontalno giba (vjetar), na svom putu nailazi na brda, te dolazi do dizanja zraka (orografski efekt), c) zbog opeg dizanja zraka u ciklonama, gdje u prednjem dijelu ciklone topliji zrak (topla zrana masa) dosegne hladniji zrak (hladnu zranu masu) usljed ega se topli zrak die iznad hladnog uzdu

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA povrine, koja odjeljuje topli od hladnog zraka. U stranjem dijelu ciklone hladni zrak dosegne topliji I sili ga da se digne, kako bi mogao napredovati. 5. OBORINE Oborine (padaline, hidrometeori) su skup tekuih i krutih vodenih astica, koje padaju ili lebde u atmosferi ili ih nosi vjetar, a taloe se na tlu. Padaju kada se vlani zrak ohladi ispod temperature rosita, kada vlaga zraka prelazi iz tekueg i krutog stanja u plinovito. Ako je temperatura zraka iznad 0 C padaju takue oborine, a ispod 0 C padaju krute oborine. Jednake koliine vode koja ispare u zraku, ponovo se vraaju kao oborina u ocean, rijeke i jezera. Kada je zrak zasien, vodena para se izluuje u obliku kapljica vode (kondenzacija) ili kristalia leda (sublimacija). Da bi dolo do kondezacije, atmosfera mora sadravati dovoljnu koliinu vodene pare i zrak se mora ohladiti na temperaturu kod koja e uz tu koliinu vodene pare nastupiti kondenzacija ili sublimacija. Kondenzacija zapoima na esticama hidroskopskih tvari (koji upijaju vlagu), koje daljnjom kondenzacijom prerastu u kapljice. 5. 1. oborine koje nastaju na povrini Zemlje: a) rosa nastaje kad se povrina zemlje hladi, jer ari toplinu u atmosferi, a ne prima sunevo zraenje, a naroito za vedra neba. Tada tanki sloj zraka iznad zemlje koji se tk. ohladio postaje prezasien vodenom parom, koje se izluuje na predmetima na tlu i na samom tlu, b) mraz je pojava koja nastaje slino kao rosa, ali kad je temperatura, kod koje dolazi do ohlaivanja zraka prezasienog vodenom parom, ispod nule, pri emu se ona ne kondenzira nego sublimira (direktno prelazi iz plinovitog u kruto stanje), c) inje - je zamrznuta magla, a pojava nastaje kad se izloeni predmeti ohlade ispod nule, a okrueni su maglom. Naslage su jae pri jakom vjetru ili kad brod plovi kroz maglu za hladne vremena, d) poledica je prozirni sloj leda, kojim je prekriveno tlo, a do stvaranje dolazi, kad hladne kapljice kie ili kad kia pada na vrlo hladno tlo, pa se odmah smrzne, e) kia nastaje kad kad kapljice vodene pare u oblacima se hvataju jedna za drugu i tako rastu. Kad dostignu promjer od 1-5 mm ne mogu vie lebditi u zraku pretvaraju se u velike kristali leda,odvajaju od oblaka i padajui kroz razliite slojeve zraka prelazei iz krutog stanja u tekue, padaju prema Zemlji. Ako kapljice padaju kroz suhi zrak mogu ispariti ili ako prolaze kroz zrak gdje ve pada kia, rastu. Kia moe biti sitna, normalna ili pljusak. Jae su kie kraeg trajanja, f) rosulja - nastaje kad kapljice kie promjera 0,5 mm prolazei kroz zrak gotovo lebdei ispare, g) snijeg nastaje kada u oblaku do izluivanja vodene pare doe kod temperatura niih od 0 C, gdje se formiraju kristalii kod daljnjih izluivanja niu u pravilnim oblicima i formiraju lijepe kristale snijega najrazliitijih oblika. Pri temperaturi veoj od 5 C sljepljuju se u pahuljice. h) solika nastaje od pahuljica snijega, kada one za vrijema padanja naiu na jak vjetar kod temperature zraka blizu 0 C. Pada zajedno sa snijegom ili prije njega, i) tua ili grad nastaje kada kapljica kie dospije, bacana vertikalnim strujanjem u slojeve zraka s temperaturom ispod ledita i zaledi se. Pada u obliku kuglica ili komadia leda veliine od 5-5o mm , a katkad i veim ili manjim, samo za oluje za vrijeme jakih grmljavina i iz Cumulunimbusa, te najee poslijepodne. 5. 2. mjerenje oborina a) kiomjer mjeri koliinu kie ili rastopljene oborine bez ikakvih gubitaka. Sastoji se od valjkaste limene posude postavljen na postolje visoko 1 ili 2 metra s otvorom velikim tono 200 cm sa gornjim iljastim rubom u koju se kia sljeva u kanticu kroz lijevak. Kinica se u 0700 i 1900 sati prelije u staklenu cijev s urezanom podjelom. Jedinica za mjerenje oborina je 1 mm = 1 litra. b) ombograf po Helmanu sastoji se od teglice sa plovkom na koji je privrena pisaljka. Ona prilikom dizanja povrine kie ispisuje na traci (ombogramu) visinu oborine, koja je omotana oko bubnja, koji je pokretan od satnog mahanizma. 5. 3. Utjecaj oborina na navigaciju i na brodski teret:

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA 1. radi se o oborinama koje se pri padanju na brod lede i stvaraju teine na palubama i nadgraima, te time dovode u pitanje stabilitet broda, 2. zbog razlike u temperaturi unutar i izvan skladita dolazi do kondenzacije, ime se oteuje teret, a zbog padalina je nemogue ventilirati skladita (teret), kako bi se bar donakle izjednaila temperatura u skladitima s onom vanjskom 6. VIDLJIVOST Vidljivost oznauje prozirnost atmosfere, tj. to je najvea udaljenost na kojoj se prostim okom jasno razabiru predmeti, a ovisi uglavnom o koliini tekuih i krutih estica koje lebde u atmosferi. 6. 1. magla Magla nastaje rashlaivanjem ve hladnog zraka ija je temperatura blizu rosita ili nastaje poveanjem vlanosti zraka isparavanjem. Ona je prdukt kondenzacije pri zemljinoj povrini, gdje je horizontalnu vidljivost manja od 1 km. Klasifikacija magle po meunarodnom kljuu je: 1. gusta magla po vidljivosti do 50 m, 2. umjerena od 50 500 m, 3. slaba izmeu 500 i 1000 m. . 6. 2. Sumaglica ili suha mutnoa je ako je smanjena horizontalna vidljivost, ali je vea od 1 km. Obino je sivkaste boje, a sastoji se od mikroskopski malih estica vode. Zvuk se u magli jae uje nego kada je atmosfera ista, pa se zbog toga na brodu postavljaju ljudi na pramcu ili krila mosta kako bi oslukivaliu zvukove sirena drugih brodova Prema nainu postanka razlikujemo: a) radijacijona magla nastaje nou ili rano ujutro zajedno s rosom ili mrazom, usljed ohlaivanja tla arenjem. Zove se jo i maglom nonog hlaenja zbog razlike temperature izmeu dana i noi. To je prizemna magla. b) advekkcijska magla nastaje na dva naina: 1. hladan zrak prelazi preko tople povrine mora i mijea se s toplim zrakom, koji je bio zagrijan u kontaktu s morem prije nadolaenja hladnog zraka, te se suvina para odmah kondenzira u vodene kapljice, koje sainjavaju maglu, i 2. nastaje kada topli zrak struji iznad hladne podloge, i u dodiru s njom se ohladi, te u njemu poinje izluivanje suvine vodene pare u obliku magle i moe se zadrati nekoliko dana, Advekcijska magla se moe nadalje podijeliti na: 1. obalna magla nastaje u primorskim predjelima gdje su temperaturne razlike izmeu zraka i mora najvee, 2. morska magla nastaje na morskim podrujima gdje se sukobljavaju tople i hladne morske struje, 3. tropska magla stvara se na otvorenom moru na velikim podrujima, 4. magle isparavanja nastaju u jesen i zimi pri prelazu hladnijeg zraka preko tople povrine nzemlje ili mora 4. frontalna magla (magla oborina - kina) u svojem napredovanju se na fronti topli zrak die iznad hladnog (jer je laki) usljed ega dolazi do stvaranja oblaka i do kie. Kia pada iz sloja toplijeg zraka kroz sloj hladnog zraka, koji se nalazi ispod, te ako je hladan zrak nezasien vodenom parom, kia koja prolazi kroz njega djelomino se ispari i ako sada doe do ohlaivanja tog zraka nastat e magla. 8. VJETAR Vjetar je horizontalno gibanje zraka iznad povrine Zemlje. Do njega dolazi zbog razliitog tlaka zraka na razliitim mjestima zemljine povrine. Razlike u tlaku zraka uzrokovane su razlikama temperature zraka. Temperatura zraka, tlak zraka i vjetar su usko meusobno povezani. Najvei sustavi vjetrova formiraju se na Ekvatoru, gdje je suneva toplina i isparavanje najvee, jer se topli zrak die na veliku visinu i iri prema sjevernom i junom polu. Kad proe treinu puta prema polovima, taj se zrak poima hladiti i iznova padati na Zemlju. Jedan njegov dio se vraa na Ekvator, a drugi nastavlja put prema polovima, pri emu se stvaraju cikloni. Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA Smjer vjetra oznauje smjer odakle vjetar pue, dok morska struja je odreena smjerom kamo tee. Nii tlak zraka na nekom mjestu znai, da na tom mjestu postoji manjak zraka. U atmosferi postoji tendencija da se tlak zraka na svim mjestima izjednai, te da se sa mjesta gdje postoji suviak zraka, nadoknadi zrak na mjestima gdje postoji njegov manjak. Gradijent je razlika tlaka zraka na zemljinoj povrini ili sila koja djeluje zbog razlika tlaka. Brzina vjetra ovisi o veliini razlike tlaka izmeu susjednih podruja izmeu kojih pue vjetar. Idui u vis, smjer i brzina vjetra su sve stalniji, jer ih ne ometa reljef zemljine povrine. Turbulentno strujanje zraka u atmosferi nastaje zbog trenja izmeu pojedinih estica i zbog trenja s tlom, gdje u struji vjetra nastaju mnogobrojno vei ili manji vrtlozi, zbog ega se smjer i brzina vjetra stalno mjenjaju (u refulima bura). Beaufortova skala za mjerenje jakosti vjetra i mora Skala je meunarodno dogovorena i daje stanje vjetra i mora u rasponu od 0 12 odnosno od bonace do orkana. Iako za izgled mora postoji podjela do 17 za sada nema prikladnih obiljeja prema razornom djelovanju na kopnu. U pomorstvu se ovaj produeni raspon skale ne upotrebljava. 8. 1. Geografska raspodjela vjetra (stalni vjetrovi) Trajni vjetrovi uzrkovani su stalnim pojasima visokog ili niskog tlaka. Atmosfera se trajno zagrijava na ekvatoru, a hladi na polovima. Na ekvatoru se usljed trajnog zagrijavanja zrak die, zbog ega je to podruje estih kia. Od ekvatora u visin i zrak struji na obje polutke do priblino 30 geografske irine gdje se sputa. Na ovim irinama trajno je visok tlak, formiraju se velike stalne anticiklone, sa slabim vjetrovima i to je pojas pustinja (Arapska, Sahara, Australska). Pasati su najstalniji vjetrovi na Zemlji koji na sjevernoj polutki puu sa sjeveroistoka, a na junoj polutki jugoistoka. Pasati puu iz ovih irina prema ekvatoru i tako zatvaraju jedinstven krug cirkulacije. Razlika u godinjem zagrijavanju kopna i mora se osobito oituje izmeu velikih kontinenata i oceana (euroazijsko kopno i Indijski ocena). Ljeti se veliki euroazijski kontinent jako zagrije, a povrina oceana mnogo manje, zbog ega se nad ugrijanim azijskim kopnom stvori prostrano podruje niskog tlaka sa centrom nad Perzijskim zaljevom (Karachi depresija). Nad junim Indijskim oceanom se u podruju oko 30 g. irine (stalno visoki tlak) formira jako podruje visokog tlaka. Izmeu ta dva sistema visokog i niskog tlaka dolazi do snanog strujanja, od mora prema kopnu, koje formira jugoistoni ljetni ili indijski monsun. Na kopno s mora dolazi vlaan zrak sa mora, die se zu planinske lance june Indije sa izvabredno jakim kiicama. Dolaskom na Himalaje zbog daljnjeg dizanja i hlaenja zraka dolazi do jo jaih kia. Monsunski vjetar prevlauje pasatne vjetrove. Zimi je obratno nego ljeti, euroazijsko kopno se jako ohladi. Zbog toga se nad tim prostanim kopnom formira podruje visokog tlaka (sibirska anticiklona), dok se nad toplijim podrujem Indijskog oceana formira podruje nieg tlaka. Zbog toga vjetar struji obrnuto nego ljeti, tj. od kopna prema moru i to je sjeveroistoni zimski monsun, koji nije tako snaan kao ljetni. 8. 2. promjenjivi vjetrovi Zrana masa je velika masa zraka koja na podruju svojeg rasprostranjenja ima istu temperaturu, vlagu i druge karakteristike, to ovisi o karakteru podruja gdje su se formirale (na polovima - hladna zrana masa, u tropskom podruju - topla zrana masa, nad kopnom suha zrana masa i nad morem mokra). Fronta je linija koja na zemljinoj povrini odjeljuje dvije zrane mase. Topla fronta je fronta kod koje topli zrak nastupa iza hladnog. Tople zrane mase se uzdiu nad hladniji zrak hladne zrane mase, te dolazi do stvaranja oblaka i do oborina. Hladna fronta je ako hladni zrak na fronti nastupa iza toplije. Hladniji i tei zrak hladne zrane mase, se kao klin zabija ispod tople zrane mase. Zbog toga se i na hladnoj fronti topliji zrak die, pa se tako stvaraju oblaci i dolazi do oborina. 8. 2. 1. ciklona Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA Cikloni (depresija, bariki minimum ili minimum) nastaju tamo gdje hladne, suhe zrane mase kreui se iz artikih predjela prema Ekvatoru, susreu tople, vlane zrane mase, koje iz tropskih krajeva idu prema polovima. Dakle, ciklone se formiraju na velikoj fronti, a rezultat su poremeaja izmeu dviju zranih masa. U svakoj je zastupljena topla i hladna fronta.to je atmosferski tlak u sreditu ciklone nii ciklona je izraenija, tj. zbog konvengencije zranih masa u sreditu nastaju ulazna strujanja zraka (ija je posljedica naoblaka i oborine). Ciklona je sloen vrtloni bariki sustav koji ini podruje niskog atmosferskog tlaka zatvorenog krunim izobarama, i koji donosi runo vrijeme. Podruje niskog tlaka zraka (ciklona) dakle, predstavlja podruje iznad kojeg ima manje zraka, zbog ega se nad ciklonom zrak trajno die, da bi se odrao niski tlak i dizanjem se rastee (dolazi u podruje niskog tlaka) i zbog toga hladi. Budui da hladni zrak moe primiti manje vodene pare od toplog zraka, suvina vodena para se kod hlaenja zraka kondenzira i dolazi do stvaranja oblaka, te nadalje do oborina. Atmosferski tlak u cikloni iznosi 935 1o25 hPa. Ciklone dijelimo na: 1. tropske ciklone, 2. ciklone umjerenih irina, dijelimo na: a) lokalne, b) toplinske (depresije) i c. frontalne ciklone (veina). Po podrujima na kojima se razvijaju poznate su zimske - evropske ciklone: Genovska, Crnomorska, Baltika Prednji kraj ciklone je podruje ciklone u kojoj se nalazi (topla fronta) toplija zrana masa, iza koje u stranjem dijelu nadolazi hladan zrak, hladne zrane mase (hladna fronta). Ciklone se kreu uzdu velikih fronta sa svojim vjetrovima. Zbog rotacije Zemlje i centrifugalne sile vrtlonog strujanja u cikloni na sjevernoj polutki vjetar se kree desno od pravca gradijenta, odnosno suprotno od kazaljke na satu,, a na junoj u smjeru kazaljke na satu. Vjetrovi u cikloni su kruni u smjeru obrnuto od kazaljke na satu i brzina im ovisi o tome kako je duboka, tj. koliko je nizak tlak zraka u centru ciklone, kao i o tome koliko je rasprostranjena. Familja ciklona nastaje kada iza jedne ciklone nailazi druga, trea i vie. 8. 2. 2. Izbjegavanje ciklona Karakteristika pribliavanja ciklona je padanje barametarskog tlaka i pojaavanje vjetra, koji skree na sjevernoj polutki suprotno od kazaljke na satu. Meu prvim znacima pribliavanja ciklone tk. su i dugi valovi mrtvog mora, uobiajeno iz smjera desnog stranjeg kvadranta. Nebo je u poetku vadro, a zatim nam se pojavljuju bijeli cirusi. Tlak na barometru prvo lagano pada, a zatim bre. Stvaraju se tmurni gomoljasti noblaci, vjetar jaa, poinje sipiti kia povremeno na pljuskovima. Kad se ciklon pribliava vrijeme postaje tmurno, udari vjetra su sve jai, kia pada kao iz kabla, a barometar sve bre pada, vidljivost slabi. Ako nemamo metaroooloki bilten prema smjeru vjetra moramo zakljuiti gdje se nalazi centar ciklone. Ako brod ue u ciklon, vjetar prelazi u povjetarac, nebo je vedro, kia prestaje, vidljivost je poboljana, ali valovi mrtvog mora se pribliavaju sa svih strana. A tmosfewrski tlak je najnii. Oko (centar) ciklone ima promjer cca. 2o nm. Nakon to smo izali iz centra ciklone ciklus se ponavlja, ali obrnutim redom. Izbjegavanje je mogue, ako se na vrijeme dobije upozorenje i prati njegovo kretanje, meutim izbjegavanje je ipak problematino jer se nikad ne zna na koju e stranu skrenuti (u tropskim ciklonama i po nekoliko puta, znaju se odbiti od obala i skrenuti). Ako se nalazimo iza njihovih putanja najbolje je priekati dok ne prou, a u protivnom smanjiti brzinu i drati kurs na vjetar. Naime ako nam vjetar pue tono u pramac, centar ciklone e nam se nalaziti negdje po krmi s lijeve strane, meutim ako nam vjetar pue po krmi sa desne strane onda se pribliavamo centru i to je mogue prije treba skrenuti s kursa udesno kako bi izbjegli direktan dodir sa sreditem ciklone Ciklone je nemogue u potpunosti izbjei jer se podruja umjerenih irina prostiru na podruju do 1000 km, a tropske od 350 400 km. Brzina kretanja sredita ciklone je 20 40 v, (odnosno kompletnih zranih masa i oklolnih zranih masa). Budui da su danas ekonomine brzina od 15 25 v. Moramo sami procijeniti brzinu izbjegavanja, postaviti kurs broda da to manje bude izloen djelovanju vjetra i valova. Naima, iako se zna generalno kretanje dviju ciklona uvijek se kree iz jugozopda prema sjeveroistoku, ipak ni najbolji prognozeri nisu u stanju pogoditi kada i gdje e skrenuti, naroito ako se brod nalazi zu obalu od koje se esto odbija i mijenja putanju. Ako primamo Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA meteroloki bilten u njemu je naznaena vrijednost tlaka u sreditu, njegova brzina, smjer kretanja i dr. pa se moemo na neki nain na vrijem pripremiti na njezin nadolazak. 8. 2. 3. Anticiklona Anticiklona je podruje visokog tlaka zraka, sa suprotnim karakterom vremena od vremena u cikloni. Zrak je tei nego u susjednom podruju niskog tlaka (cikloni). Ono je karakterizirano stalnim padanjem zraka, koji se zbog toga grije, te je zrana masa u anticikloni relativno topla. Na taj nain ne moe doi do kondenzacije vodene pare u zraku, jer topliji zrak moe primiti vie vodene pare od hladnijeg i tu prevladava relativno suho i lijepo vrijeme. Anticiklone dijelimo prema podruju nastanka: 1. suptropske (dinamike) i 2. umjerenih irina(toplinske), 3. polarne, 4. oceanske, 5. slabopokretne, 6. hladne itd (Azorska, sibirska anticiklona). Atmosferski tlak u anticikloni iznosi priblino od 1020 1040 Hpa. 9. ELEKTRINE, OPTIKE I AKUSTIKE POJAVE U ATMOSFERI 1. duga nastaje nakon kie i kada sije sunce. Vidi se u obliku nluka razliitih boja. 2. mira je pojava kod koje vidimo sliku promatranog dalekog predmeta iznad samog predmeta. Pojavljuje se usljed totalne refleksije zraka svjetlosti na prelazu iz gueg u rijei zrak (iznad mora hladni zrak, a iznad njega topli). 3. halo pojava je svjetao krug oko Sunca i Mjeseca. Unutar kruga nebo je tamnije nego izvan kruga. 4. munja nastaje kao posljedica pozitivno i negativno nabijenih dijelova oblaka, vie oblaka, zemlje i oblaka, to uzrokuje elektrinu napetost, a to ima za posljedicu elektrino pranjenje, tj. ogromnu iskru. 5. grom nastaje zbog toga to se zrak prilikom elektrinog pranjenja munje jako zagrije, pri emu se poinje naglo iriti to izaziva zvuni efekat. Pri tome vidimo munju (iskru) istovremeno kad nastane, dok grom (zvuk) ujemo dosta kasnije. Tome je razlog to je brzina svjetlosti bra od zvuka. 6. vatra Sv. Ilije je pojava na brodu koju vidimo uglavnom za nevremena kao izbijanje elektriciteta iz raznih iljaka (jarbola). Nastaje zbog elektrinog naboja broda i atmosfere (zraka). 7. polarno svjetlo pojavljuje se u blizini polova kao stalna svjetlost. 10. METEROLOKO OSMATRANJE Meteroloko osmatranje vri se na svim brodovima, kao dio poslova asnika palube, a u cilju to boljeg i preciznijeg obavjetavanja meteorolokih radio stanica. Ova osmatranja vre takoer obalne metroloke stanice, meteroloki brodovi koji su stacionirani u sjevernom Atlantiku i Pacifiku te danas i meteroloki satelititi. Svi ovi podaci skupljaju se u jednom od centra u kojem se sastavljaju i odakle se odailju vremenske i sinoptike karte za odreeno podruje. Meteroloki izvjetaji se ne daju otvorenim tekstom, jer bi to zahtijevalo mnogo vremena i rijei, ve je na razini svjetske meteroloke organizacije (World meterological Organisation) izraen klju za ifriranje brodskog meterolokog dnevnika, koji je napravljen kao knjiga sa perforiranim listovima. Osmatranja se vre svakih 6 sati po vremenu Greenwichu i odmah nakon osmatranja alju najblioj radio stanici, koja ih prosljeuje pomorskom meterolokom centru. Princip meterolokog kljua je da sve podatke daje u brojevima. Brojevi se grupiraju u grupe, a svaka grupa ima 5 brojeva, a poredk broja oznauje o okjem se elementu radi. Za emitiranje izvjetaja sa brodova postoje posebni kljuevi, koji su nazvani FM (Form of Message) 21, FM 22 i FM 23.

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA 10. 1. meteroloke i sinoptike karte a) meteroloke karte se izrauju na bazi meterolokih motrenja i izvjetaja centralnim organima meteroloke slube. Te karte mogu biti izraene na osnovu dugogodinjeg osmatranja ili na osnovu dnevnih osmatranja i podataka, koje dostavljamo i mi sa brodova. U meterolokom zavodu Split se izrauju svakodnevni bilteni 3 puta na dan i preko pomorskih radio stanica alju brodovima za podruje sjevernog, srednjeg i junog Jadrana. Isto tako ostale pomorske zemlje izdaju biltene za svoja podruja. Danas za Sredozemno more emitira ROMA radio. Karte sa podrujima visokog i niskog tlaka, te temperaturama,, vjetrovima i naoblakom alju na brodove pomou telefaksa. Prirunici koji se pojavljuju u navigaciji mogu biti tekstualni ili brojani u obliku tablica. Informativni prirunici sadre srednje vrijednosti klimatskih elemenata kao to su temperatura mora i zraka, kemijska svojstva morske vode, raspored atmosferskog tlaka, smjer i brzinu vjetra i njihov postotak u odreenom mjesecu, dimenzije i periode olujnih valova, morske struje, granice leda itd. U ovu skupinu spadaju Peljari, peljarske karte, svjetske plovidbene rute, atlasi hidrolokih i meterolokih uvjeta i dr. Vaniji prirunici koji daju brojana podatke su: oceanografski atlasi, statistiki dijagrami vjetra i mora, brodske rute, klimatoloki atlasi itd. Meterolokih karata imamo nekoliko vrsta i to: - vremenske karte sa ucrtanom mreom meterolokih stanica. Kako stanje atmosfere nije mogue prikazati samo na jednoj karti pa se sastavlja vie vrsta karata i grafikona od kojih su najvanije: - prizemna vremenska karta, osnovna vremenska karta, dopunska ili pomona karta i karte barike topografije (relativne i apsolutne. itanje karata svodi se na to da se na osnovu datih podataka predvidi vrijeme u podruju nae plovidbe b) sinoptike karte su one koje sadre podatke meterolokih izvjetaja za odreeni sinoptiki termin i pomou njih vrimo analizu vremena i predviamo kako e se vrijema razvijati u slijedeem kratkom periodu od 12 24 sata. Ove karte su isodobno i vremenske karte, jer prikazuju vrijeme na odreenim podrujem tog trenutka.

OCEANOGRAFIJA
1. OCEANOGRAFIJA je znanost o moru. Dijeli se na 4 grane: 1. fizika mora, 2. kemija mora, 3. biologija mora i 4. geologija mora. Temperatura i slanost utjeu na promjene razine mora. 2. MORSKE DOBI Morske dobi nastaju zbog utjecaja privlanih sila Sunca i Mjeseca i drugih planeta. Utjecaj mjeseca je najvei i najintenzivniji. Sunce ima puno veu silu ali je udaljenije. Amplitude morskih mijena visinski je razmak izmeu niske i visoke vode. U Otrantu 30cm, Srednji Jadran 50cm i Sjeverni Jadran 100cm. Najvee amplitude su u zaljevu (Fundy) Nova kotska u istonoj Kanadi 19m, Peru 12m, Sjeverna Europa 5-6m i Perzijski zaljev 12m. 2. 2. Postoje 2 vrste morske dobi: - jednodnevni tip u tijeku mjeseevog dana koji traje 24,8 sati javlja se 1 visoka i 1 niska voda. - poludnevni tip javljaju se 2 visoke i 2 niske vode Plima je razdoblje podizanja morske vode, a oseka sputanje morske vode. Izohorije zovu se crte koje spajaju mjesta iste razine vode. U Jadranu prevladava poludnevni dip ali Jadranske mijene nisu samostalne zbog male vodene mase ve u Jadranu svakih 12,4 h plimni val dolazi iz Sredozemlja. Morska razina okree se oko jedne toke (amfidromija) a ona je na polovinci spojnice Ancona - ibenik i tu se morska razina nikad ne mijenja (ostaje ista).

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA Plimni val tu krui uz istonu obalu Jadrana preko Sjeverne obale pa izlazi uz zapadnu obalu (talijansku). Morske dobi se mjere na mareografskim postajama mareografovima. Na temelju ovih podataka se tiskaju tablice morskih mijena, i u njima se predvia kolike e biti morske razine u pojedinim dijelovima mora i svaki ih brod mora imati. 3. MORSKI TALOG Morski talog se dijeli na: 1. Terigeni ( kopneno porijeklo) 2. Biogeni ( biljno i ivotinjsko porijeklo ) 3. Halmirogeni ( rezultat kemijskog procesa u moru ) 4. Kozmiki ( porijeklo iz svemira ) U talogu su estice razliitih veliina. Najkrupniji je kamen (sve to ima vei promjer od 2 cm). prema sitnijem ide ljunak (manji kamen), pa grubi pijesak, srednji pijesak, fini pijesak, pa glineni pijesci i zatim najfiniji talog glina ( glina je svaki talog sitniji od 0,002 mm) 4. DUBINNSKA RALAMA DNA: Do 200 m kontinentski elf ( ima ga 1%) Od 200 m 3 700 m kontinentski slaz Od 3 700 m 9 000 m ravnica dubokog mora ( 78 % povrine svjetskog mora) Preko 9 000 m dubokooceanske brazde U oceanima ih ima 15 a od toga su 14 u Pacifiku a 1 u Indiku Brazde su negativni oblici morskog dna. Pozitivni oblici morskog dna su Grebeni. U svjetskom moru postoji 6 poznatih grebena: IstonoPacifiki greben, SrednjeAtlantski, Karlsberg, pa 90 istone, greben Pacifik Atlantik i Galapagos ile. 5. SLANOST MORSKE VODE Slanost je ukupna koliina soli u 1 kg morske vode. Prosjena slanost Jadrana je 38 %o (ili ppt 38 ) Izohaline su crte koje spajaju mjesta iste slanosti. Slanost se odreuje SALINOMETROM. Uzorkovanje morske vode obavlja se NANTSENOVIM i NINSKINOVIM crpkama (bocama). Nagla promjena slanosti u vodenom skupu naziva se HALOKLINA. 6. TEMPERATURA MORSKE VODE Temperatura morske vode ovisi o primanju i prenoenju topline, openito toplina se prenosi kondukcijom (s molekule na molekulu), i na taj se nain malo temperature prenese, a konvekcijom (prenose se velike koliine topline u moru). Termohalinska konvekcija je najpoznatija (ulje i voda) i toplina se prenosi i zraenjem. Utjecaj sunevog zraenja ovisi o zemaljskom poloaju, pa od ukupnog zraenja tropi dobiju 60 %, umjereni pojas 30 % a polarni pojas 10 % suneve topline. Sunevom energijom izravno se koristi samo povrinski sloj pa od ukupnog zraenja povrinski sloj debeo 1 cm primi oko 67 %, a povrinski sloj od 1 m 62 % a do 100 m dubine dopire samo 0,5 %. Izvori zagrijavanja mora: Sunce, atmosfera, zemljina nutrina, jezgra i radioaktivni materijal, biokemijski procesi, vulkanska aktivnost, radioaktivni procesi, trenje itd.

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA

. 7. HLAENJE MORSKE VODE Koliko topline primi toliko i preda. 42 % more zraenjem preda atmosferi, 7 % potroi na zagrijavanje donjih dijelova zraka, a 51 % potroi na proces isparavanja. Temperatura se od povrine prema dnu smanjuje a slanost poveava Nagla promjena temperature u vodenom stupcu naziva se TERMOKLINA. Sezonski raspored temperatura u moru: - Zimi je morska voda potpuno pomijeana, na otvorenom Jadranu od povrine do dna je 10 C. - U proljee sunce zagrijava tanki povrinski sloj. Na povrini je 15 C, a u dubini 10 C. - U ljeto se temperatura poveava , a - U jesen se sve vie ispravlja. TREMOKLINA moe biti: povrinska, dubinska, pozitivna, negativna, jednostruka, dvostruka, trostruka, kombinirana itd. TEMPERATURA se mjeri prekretnim termometrima. Kod prekreta temperatura prekida se ivina nit pa se na palubi moe proitati temperatura. Uvruju se na boce za uzorkovanje ( podatak INSITU) (trenutna) Crte koje spajaju mjesta iste temperature nazivaju se IZOTERME. Temperature u moru mjeri se TERMOMETRIMA (ivinim, termistorima), mjeri se i razliitim sondama. BATITERMOGRAF jedan je od najvanijih instrumenata./ BATOS dubina, GRAFO - pisati, TERMO temperatura / Ima dva poloaja: - jedno poluje: Tekui Ksilen (tvar koja se mijenja sa promjenom temperature umjesto ive) - drugo poluje: je vezano za mijeh Ta poluja prenose se na jednu pisalicu koja pie po zadimljenom staklu. 3. LED NA MORU Ledite morske vode ovisi o stupnju slanosti i dogaa se izmeu 0 C i -1,9 C. U moru postoji morski i kopneni led. Morski led je ploast i pluta na povrini. Ljeti pokriva dio Sjevernog ledenog mora a zimi se iri do obala Sibira i Kanade te uz sjeveroistone Azijske obale. Zalede se Beringovo, Ohotsko i Japansko more; U Sj. Americi Hudsonov zaljev i Labradorske obale; u Europi Bijelo more i sjeverni dio Baltika; SAD rijeka St. Lawrence i Velika jezera. Ledeni brijegovi na Sjevernom Atlantiku potjeu sa Grenlanda. Nose ih Labradorska struja prema jugu do = 40 N Na junoj polutki sante s Antarktika dospijevaju do obala Argentine jer ih nosi Maldivska (Falklandska) struja. Drugim kontinentskim obalama ( Afrika, Australija ) rijetko se pribliavaju Postoje 2 vrste leda u moru: 1. Ledeni brjegovi u arktikom podruju i junije, to je kopneni led (LEDENJACI ILI GLEERI). Stvaraju se na Grenlandu, Island, Aljaska, Skandinavski poluotok. Najvie ih ima u Sjevernom Atlantiku koji se uz Kanadsku obalu sputaju prema jugu. Dio njih se nasukuje na Kanadsku obalu a dio ulazi u Golfsku struju i otapa se. Godinje dospije oko 7 000 ledenjaka u more a do New Faunlandske pliine dospije ih oko 400. Sluba za nadzor leda (Ice Patrol Service ) koji brodove u plovidbi izvjeuje o gibanju ledenjaka. 2. Na Antarktiku led se otkida od kontinenta, dospijeva u more i to su LEDENE SANTE. Lake su od ledenjaka pa se vie vide iznad vode jer je to isti prozirni led. Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA Te sante mogu biti promjera i do 180 km (najvea). Inae santa viri 1/7 ili 1/4 odnos uronjene 3. 1. ORGANIZACIJA SLUBE KONTROLE KRETANJA LEDA ova sluba je uspostavljena na nivou Meunarodna patrolne slube za praenje leda od kojih su Kanada, SAD, Rusija organizirali i specijalne slube motrenja za vrijeme zime s tim da izvjetavaju o kretanju ledenih povrina i njihovoj prohodnosti za plovidbu. Konvencija SOLAS izriito zahtijeva da svaki brod koji otkrije ledeni brijeg ili opasan plutajui led mora hitno obavijestiti sve ostale brodove u blizini, kao i stanice koje prikupljaju podatke o kretanju leda. Danas su te stanice opremljene helihopterima prate sante i dostavljaju podatke putem radija. Optimalna plovidbena rute kroz led se odabire na osnovu stanja i razvoja leda. Ako se brod kree u podrujima opasnim od leda uputno je kontrolirati temperaturu mora, jer se po njoj moe zakljuiti dali se brod pribliava ledu. Kada se naie na ledeno polje preporua se lagano nasloniti na led, a zatim pojaati brzinu, jer na taj nain led koji guramo lomi onaj ispred. Valja imati na umu da je samo 1/11 ledenog brijega iznad vode, pa ga treba izbjegavati sa strane privjetrine i to dalje. Najvea opasnost koja moe zadesiti brod je da se oko njega zaledi more i da tako ostane okruen ledom u toku itave zime. Zbog toga se brodovi koji plove u ovom podrujima pojaavaju za lomljenje leda. Led se obino kree od sjevera prema jugu na sjevernoj polutci i kad dolazi u manje irine otapa se i postupno nestaje. Kree se potiskivan ledenim strujama kao na pr. Labradorskom strujom. 9. ISPARAVANJE To je proces u kojemu vodene molekule naputaju matinu masu. Ako u nekoj posudi zagrijemo vodu, nastat e TERMOENERGETSKA gibanja molekula u vodi, zagrijevanjem se poveava sila ATHEZIJE (odbijanja), pa se u molekuli atomi meusobno udaljavaju. U tom naguravanju (sudaranju) molekula neke od molekula uspiju svladati povrinski napon pa izlijeu izvan vode i tu se zadravaju. Daljnjim zagrijavanjem njihov broj se iznad povrine vode poveava i nastaje oblak vodene pare. TERMOENERGETSKA gibanja nastavljaju se i u obliku vodene pare pa se od molekula ponovo vraaju u vodu. Kad se izjednai broj molekula koje su iz vode izbaene i onih koje su se vratile u vodu nastupa zasienje i proces isparavanja se prekida. to je via temperatura vode proces je bri (bre se iri) U svjetskom moru godinje ispari oko 1 m vode. 10. GUSTOA MORSKE VODE Crte koje spajaju mjesta iste gustoe su IZOPKINE, a nagla okomita promjena gustoe u vodenom stupcu naziva se PINOKLINA. Gustoa morske vode ovisi o temperaturi, slanosti. Poveava se od povrine prema dnu. Mjeri se PIKNOMETROM i HIDROMETROM. SLOJ DISKONTINUITETA: taj se sloj u moru vidi u proljee kao blaga uljnata mrlja na odreenoj dubini. Statika stabilnost u vodenom stupcu je stanje kad se gustoa morske vode prema dnu poveava. To je stabilno stanje, ako doe do poremeaja nastupit e okomito strujanje (TERMOHALINSKA KONVEKCIJA) u tenji uspostavljanja statike stabilnosti. Jo neki parametri morske vode: to su optika svojstva, prozirnost i boja mora, svjetlucanje i stlaljivost. 11. PROZIRNOST

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA Mjeri se Secchi ploom (seki). eljezna ploa ima promjer 50 cm, kuku gdje se zakai sajla ili konop i sputa se u more, konop je oznaen metrima. Ploa se dovede na granicu vidljivosti, oita se dubina na konopu i vidi se koliko je metara dubine.U Jadranu je od 25 30 m srednja vrijednost. Crte koja spajaju mjesta iste vidljivosti: IZOFONE 12. BOJA MORA Mjeri se Secchi ploom, a odreuje Forelovom (Forell) ljestvicom na nain da se boja Secchi ploe na polovici izmjerene prozirnosti i usporedi se uzorcima Forelove ljestvice. Forellova ljestvica ima skalu od 1 20 (oznaenu rimskim brojkama).Secchi plou podignemo na polovicu prozirnosti. Crte koje spajaju mjesta iste boje nazivaju se IZOKOLORE Prozirnost i boja ovise o: godinjem dobu, dobu dana, visini sunca, oblanosti, biolokom sastavu morske vode, morskog taloga i o rijenom unosu, temperaturi, slanosti, valovitosti mora, o visini oka itd. Stlaljivost: openito se dri da morska voda nije stlaiva ali u biti je stlaiva na velikim dubinama. 13. MORSKE STRUJE To je gibanje vodene mase u jednom smjeru. Dijele se na : 1. Geostrofine ( Gradijentne ), 2. vjetrovne, 3. vrtlone i 4. plimne 1. geostrofine - su uvjetovane razlikama u gustoi morske vode. Voda se giba iz podruja vee u podruje manje gustoe, isto tako iz podruja vie u podruje nie razine. 2. vjetrovne - struje pokreu vjetrovi a njihova brzina i smjer ovisi o duljini privjetritva, o dubini mora, o snazi i smjeru vjetra, opstojnosti snage i smjera kao i o trajanju puhanja vjetra. 3. vrtlone struje - mijenjaju smjer zbog utjecaja Coriolisove sile. Coriolisova sila nastaje zbog nagnutosti zemlje i zbog rotacije zemlje. Znaajke su joj da sva gibanja na Sjevernoj polutki skree udesno (u smjeru kazaljke na satu), a na Junoj polutki ulijevo (suprotno od smjera kazaljke na satu). Na polutniku (ekvatoru) utjecaj Coriolisove sile je 0 a idui prema polovima se poveava. 4. plimne struje nagib morske povrine Morske struje se obiljeavaju: cm /sek, u v ili NM na dan. Mjere se strujomjerima. 13. 1. ZNAAJKE MORSKIH STRUJA Znaajke morskih struja su u tome to prenose velike koliine vodenih masa iz klimatski hladnih u topla podruja i obratno. Na taj nain ispoljavaju vrlo vaan utjecaj za ivot na zemlji takoer opi utjecaj na klimu u nekim podrujima. Jo veliko znaenje Golfske struje imaju ribolovna podruja u svjetskom moru ("UPWELLING") razmjetanje ribolovnih podruja : Vjetar odnosi gornji sloj morske vode i da se nadoknadi gubitak voda navire iz dubine, hladna koja je puna hranjivih soli i omoguuje razvitak fitoplanktona (biljke) koje su znaajne za razvoj zooplanktona (ivotinje) koje su pak od presudne vanosti za ishranu ribe. Pasati puu s kontinenta na oceane. Postoji sjeveroistoni pasat na sjevernoj polutci i jugoistoni na junoj polutci koji puu izmeu 10 - 30 obje irine. U svakom sluaju oni puu od istoka prema zapadu i uzronici su sjeverne i june ekvatorske struje (Zapadna afrika obala, Portugalska, Kalifornijska i Peruanska) upwelling. BIOCENOZA malo podruje u kojem se nastanjuju i ne prekidno ive odreene vrste vodenog organizma. U Jadranu je potrebno 10 god. da se kompletna voda izmjeni. 2. MORSKE STRUJE nastajanje i kretanje: - stalni vjetrovi pokreu i stalno napunjaju hladnu istonu i polarnu struju - na sjevernoj polutki su samo pasati izvor napajanja a na junoj pasati i zapadni vjetrovi - openito na sjevernoj hemisferi imamo cirkulaciju u smjeru kazaljke na satu ( u Sj. Atlantiku i Sj. Pacifiku to je anticiklonalno kruenje )

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA na junoj polutki je cirkulacija tj. kruenje obrnuto od smjera kazaljke na satu ili ciklonalno kruenje uzrok: Coriolisova sila

12. VALOVI Val je pojava koja se oznauje veliinama: VALNA VISINA razmak izmeu dola i brijega VALNA DULJINA razmak izmeu dva brijega VALNA ESTINA (period) vrijeme potrebno da jedan brijeg dospije na mjesto drugoga Valovi nisu gibanje vodene mase ve samo promjena oblika vodene povrine. UNUTARNJI VALOVI: esti su na Sjevernom Pacifiku i Sjevernom Atlantiku. Zbog utjecaja toplih morskih struja (Golfska, Kuroio) na nekoj dubini stvara se sloj DISKONTINUITETA. Povrinska voda je puno toplija i manje slana a pridnena je znatno hladnija i znatno slanija. 13. ANTARKTIKA KONVERGENCIJA To je okomiti sloj diskontinuiteta koji odjeljuje (juna polutka) topliju suptropsku vodu od hladnije Antarktike. Ova okomita barijera je na = 50 S. Znaajna je zbog toga jer zooplankton tu barijeru nemoe probiti i gibati se od juga prema sjeveru i gibati se prema polutniku pa se zadrava u Antarktikim vodama. Zbog toga bogatstvo zooplanktona, to je i podruje kitova pa je tu znaajan kitolov. 14. PODJELA MORA PREMA POLOAJU Rubno more, za razliku od otvorenog mora odnosno oceana obavijeno je nizom otoka: Beringovo, Ohotsko, Japansko, uto, Sjeverno ledeno more ili se vie manje uvlai u kontinent: Barentsovo, Arapsko more. Ovome pripadaju i neki veliki zaljevi: Biskajski, Bengalski, Gvinejski Unutarnja mora, ne dijelovi mora koji se dublje zavlae u kontinent. S otvorenim morem povezuju ih prolazi ili tjesnaci: Baltiko more, Perzijski zaljev, Hudsonov zaljev Sredozemna mora ( Mediteran ) su dijelovi mora izmeu kontinenata: Sredozemno more. Promet sa svjetskim morima odvija se kroz Sueski kanal i Gibraltarska vrata. Moemo jo spomenuti i Indonezijski Mediteran i Srednjeameriki Mediteran 15. TIPOVI MORSKIH OBALA 1. Strme obale ako imaju brdovito zalee i dijele se na uzdune i poprene: a) Uzdune npr. Peruanska obala gdje se planinski lanci proteu usporedo s obalom. To su nepogodne obale za pomorske djelatnosti : luke, sidrita, prometne veze sa zaleem. Dubine mora odmah su uz obalu velike. b) Poprene ( Grka ) planinski lanci okomiti su na obalu pa se kroz klance izmeu planinskih lanaca lako ostvaruje prometna komunikacija zalee obala. Dubine su povoljne, obalne crte razvedene. 2. Niske obale: kopnene nizine dopiru do mora i nastavljaju se na morskom dnu. Obalna se crta stalno i jako mijenja. U ove obale spadaju Lagunske obale i dugaki sprudovi ispred rijenih ua i odvajaju obalu od otvorenog mora: Sjevernojadranska obala, Gvinejski zaljev, Danske obale. 3. Pjeani nasip prate obalne crte a pijesak je nanio vjetar ili izbacilo more. Pristup brodovima je otean, jer stalno mijenjaju svoj poloaj. (mora se kopati i jaruati ). Tekoe sa oznaavanjem. Nizozemska, Juna Francuska, Biskajski zaljev 4. Koraljne obale iskljuivo su u tropskim morima gdje obale kopna i otoka okruuju koraljni grebeni. Predstavljaju veliku opasnost za plovidbu

Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA obalni grebeni prate obalu a izmeu obale i grebena je uzak i plitak kanal. Nasuprot rijenih ua greben je prekinut Atoli su prstenasti koraljni grebeni s lagunom u sredini. Najvie ih ima u Pacifiku a i u Indijskom oceanu Veliki koraljni greben velik je i obalu prati na veoj daljini. Veliki koraljni greben Sjeveroistono Australske obale dugaak je 2 000 km a irok i do 200 km. 16. TIPOVI ZALJEVA FJORD zaljev nastao prodiranjem mora u glacijalno ledenjake doline. Ulazak u fjord je dubok sa jako strmim obalama ( Norveka, Island, Aljaska, ile, Novi Zeland ) RIJAS nastao je prodorom mora u rijenu dolinu. Ove su obale otvorene prema zaleu, niske su pogodne za izgradnju luka: New York, Sidney a nekad su obale strme pa izgledaju kao fjordovi ( Limski kanal /Istra/, Karlobag ) ESTUAR to je duboko i prema izlazu proireno ljevkasto rijeno ue. Oni nastaju na obalama s velikim amplitudama morskih mijena. Pogodni su za gradnju luka koje se zbog velikih amplituda morskih mijena grade na naelu lukih dokova: Liverpool, Le Havre, Antwerpen OSNOVNI POJMOVI OCEANOGRAFIJE AMFIDROMIJA toka oko koje se okree morska razina, tu se morska razina nikad ne mijenja IZOHORIJE crte koje spajaju iste razine vode AMPLITUDA visinska razlika visoke i niske vode MAREOGRAFI instrumenti za mjerenje morskih dobi HALINSKI MAKROKONSTINUENTI slanost, ima ih 7 IZOHALINE crte koje spajaju mjesta iste slanosti HALOKLINA nagla promjena slanosti u vodenom skupu NANTSENOVE I NINSKONOVE CRPKE uzorkovanje morske vode TERMOKLINA nagla promjena temperatura u vodenom stupcu IZOTERME crte koje spajaju mjesta iste temperature BATITERMOGRAF jedan od najvanijih instrumenata: 2 poluja 1 tekui ksilen, 2 vezano za mijeh, pisalica (zadimljeno staklo) TERMISTORI vrsta termometra TERMOENERGETSKA gibanja molekula zagrijavanjem u posudi ATHEZIJA sila odbijanja (atomi u molekuli se udaljavaju), zagrijavanjem se poveava sila IZOPKINE crte koje spajaju mjesta iste gustoe PINOKLINA nagla okomita promjena gustoe u vodenom stupcu SLOJ DISKONTINUITETA vidi se u proljee kao blaga uljnata mrlja na odreenoj dubini STATIKA STABILNOST stanje kad se gustoa prema dnu poveava IZOFONE crte koje spajaju mjesta iste vidljivosti (prozirnost) IZOKOLORE crte koje spajaju mjesta iste boje (boja mora) GEOSTROFINE STRUJE razlika u gustoi morske vode VJETROVNE VRTLONE Coriolisova sila (zbog nagnutosti i rotacije zemlje na polutniku = 0) PLIMNE nagib morske povrine VALOVI pojave, nisu gibanja vodene mase ve samo promjena oblika vodene povrine valna visina, valna duljina ,valna estina (period) UNUTARNJI VALOVI esti na Sj. Pacifiku i Sj. Atlantiku SLOJ DISKONTINUITETA na nekoj dubini zbog Golfske i Kuroshio struje ANTARKTIKA KONVERGACIJA barijera na = 50 S Sj.Atlantik:1.Sj.polutnika, 2.Golfska, 3.Labradorska, 4.Grendlandska, 5.Portugalska, 6.Kanarska J. Atlantik: 1.J. polutnika, 2.Brazilska, 3.Malvinska, 4.Cirkumpolarna, 5.Benguelska Sj. Pacifik: 1.Sj. polutnika, 2.Kuroio, 3.Ojaio, 4.Alaska, 5.Kalifornijska Crvari kap. IME

POMORSKA METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA J. Pacifik: 1.J.polutnika, 2.Istonoaustralska, 3.Cirkumpolarna, 4.Humboldtova(Peruanska) Indik: 1.J.poutnika, 2.Agulhaska, 3.Cirkumpolarna, 4.Zapadna australska

Crvari kap. IME