High Quality
Open the downloaded document, and select print from the file menu (PDF reader required).
1
Aid
el
‐
Karni
Ne Tuguj
Sarajevo,
2007.
O
Allahu!
"Njemu
se
mole
oni
koji
su
na
nebesima
i
na
Zemlji;
svakog
č
asa
On
se
zanima
ne
č
im."
(Er
‐
Rahman,
29)
Kada
se
mora
uznemire,
valovi
nasrnu,
oluje
nastupe,
ljudi
na
la
đ
i
uzviknu:
"O
Allahu!"
Kada
se
vodi
č
deva
u
pustinji
izgubi,
kad
putnici
skrenu
sa
staze
i
karavana
zaluta,
svi
oni
dozivaju:
"O
Allahu!"
Kada
se
desi
nesre
ć
a,
nastupi
o
č
aj,
jad
zavlada,
č
ovjek
sav
slomljen
zavapi:
"O
Allahu!"
Kada
se
kapije
pred
prosjacima
zatvore
i
tama
prekrije
njihova
lica,
oni
povi
č
u:
"O
Allahu!"
Kad
nestane
staza
i
puteva,
kad
zgasnu
nade,
ljudi
dozivaju:
"O
Allahu!"
Kada
ti
zemlja
postane
tijesna,
i
duša
se
sva
skupi,
zajecaj:
"O
Allahu!"
"Sjetih
Te
se
kad
neda
ć
a
crna
ko
no
ć
me
sažgala,
Kad
prašnjavi
č
ador
prekrio
je
lice
vremena.
Tvoje
ime
izgovorih,
duša
mi
zajeca,
I
svaka
je
briga
najednom
nestala."
Do
Allaha
dopire
lijepa
rije
č
,
iskrena
dova,
istinski
uzdah,
nevina
suza
i
bolna
patnja.
Njemu
zorom
u
dovi
pružamo
dlanove,
ruke
širimo
šta
god
nam
je
potrebno,
Njega
o
č
i
pogledaju
kad
udes
nas
pregazi
i
Njemu
molitve
šaljemo
kad
nesre
ć
e
nastupe.
Njegovo
ime
zazivamo,
njime
dove
i
pjesme
po
č
injemo.
Sje
ć
anje
na
Njega
srca
nam
smiruje,
duše
uspoko
‐
java,
unosi
mir
u
osje
ć
anja,
razboritost
pove
ć
ava
i
u
nama
č
vrsto
uvjerenje,
jekin,
postojanim
č
ini,
Allah
je
blag
prema
robovima
Svojim.
Allah,
ime
najljepše,
sazdano
od
slova
krasotnih,
najiskrenija
i
najvrednija
rije
č
:
"Znaš
li
da
ime
Njegovo
ima
iko!"
(Merjem,
65)
Allah,
najve
ć
e
bogatstvo,
vje
č
nost,
pomo
ć
i
snaga,
uzvi
‐
šenost,
mo
ć
i
mudrost:
"Ko
ć
e
imati
vlast
toga
dana?"
‐
"Allah,
Jedini
i
Svemo
ć
ni!"
(El
‐
Mu'min,
16)
Allah!
To
ime
ozna
č
ava
blagost
i
brigu,
pomo
ć
i
potporu,
ljubav
i
dobrotu:"Od
Allaha
je
svaka
blagodat
koju
uživate."
(An
‐
Nahl,
53)
"Koliko
god
svetih
rije
č
i
o
Tvome
veli
č
anstvu
da
skladamo,
Da
si
uzvišeniji,
uvijek
saznamo.
I
sva
zna
č
enja,
Gospodaru,
s
Tobom
postaju
more
beskrajno."
Gospodaru
naš,
našu
bol
zamjeni
utjehom,
tugu
radoš
ć
u,
a
strah
sigurnoš
ć
u.
Gospodaru
naš,
neka
jekin
zgasne
požudu
srca,
neka
rijeka
imana
utrne
žar
duše.
Bože,
umornim
o
č
ima
podari
siguran
san,
nemirnim
dušama
spokoj
i
obraduj
ih
skorom
pobjedom.
Bože,
neka
Tvoj
nur
prosvijetli
izgubljene
o
č
i,
neka
zalutali
na
đ
u
Tvoj
put,
a
izgubljeni
Tvoju
uputu.
Gospodaru
naš,
neka
istinska
zora
Tvoje
svjetlosti
odagna
šejtanska
šaputanja,
neka
Istina
prevlada
zlo
u
nama
i
neka
Tvoja
vojska
odbrane
skrši
sve
spletke
šejtanske.
Bože,
sa
č
uvaj
nas
od
tuge
i
brige,
a
iz
naših
duša
odagnaj
nemir.
Samo
se
Tebe
bojimo,
Tebi
robujemo,
na
Tebe
se
oslanjamo
i
od
Tebe
svaku
pomo
ć
tražimo.
Ti
si
naš
Gospodar
i
Zaštitnik,
pa
divnog
li
Gospodar
i
Pomaga
č
a.
Razmišljaj
i
budi
zahvalan
Č
ovjek
bi
svakako
trebao
mnogo
razmišljati
o
blagodati
koja
mu
obilno
dolazi
sa
svih
strana.
"Ako
vi
budete
brojili
Allahove
blagodati,
ne
ć
ete
ih
nabrojiti"
(En
‐
Nahl,
18).
Ove
blagodati
ogledaju
se
u
zdravlju
tijela,
sigurnosti
u
državi,
hrani
i
pi
ć
u,
zraku
i
vodi.
Ti
posjeduješ
ovaj
svijet,
a
to
ne
osje
ć
aš.
Vladaš
životom,
ali
to
ne
znaš.
"...i
da
vas
darežljivo
obasipa
milos
č
u
Svojom,
i
vidljivom
i
nevidljivom?"
(Lukman,
20).
Imaš
o
č
i,
jezik,
usne,
ruke
i
noge:
Pa,
koju
blagodat
Gospodara
svoga
pori
č
ete!"
(Er
‐
2
Rahman,
13).
Misliš
da
blagodat
hodanja
nije
velika
stvar,
pogledaj
u
invalide
bez
nogu,
ili
bar
jednog
stopala!
Zar
misliš
da
tvoj
č
vrst
san
ne
vrijedi
ništa,
dok
bol
spre
č
ava
mnoge
ljude
da
spavaju?
Ti
puniš
svoj
stomak
slasnim
jelima,
i
piješ
hladnu
vodu,
dok
mnogi
zbog
bolesti
ne
mogu
ni
jesti
ni
piti?
Razmisli
o
svom
sluhu
naspram
gluho
ć
e,
o
svom
vidu
naspram
sljepo
ć
e,
o
zdravoj
koži,
koja
nije
ni
spržena
ni
zaražena,
i
o
bistrini
svoga
uma
koji
nije
zahvatilo
ludilo.
Da
li
bi
samo
vid
zamijenijo
za
planinu
zlata?
Da
li
bi
svoj
sluh
prodao
za
dvije
poljane
pune
srebra?
Da
li
bi
svoj
jezik
dao
za
prekrasne
pala
č
e
i
dvorce,
i
bio
nijem
zbog
toga?
Želiš
li
ruke
odsje
ć
i
za
smaragdne
ogrlice?
Znaj
da
te
okružuju
nebrojene
blagodati
i
beskrajna
dobrota.
No,
ti
to
ne
shvataš.
Život
ti
je
pun
tuge,
briga
i
neda
ć
a,
a
imaš
vru
ć
eg
hljeba,
hladne
vode
za
pi
ć
e,
miran
san
i
potpuno
zdravlje.
Razmišljaš
o
onome
što
nemaš,
a
nezahvalan
si
na
onome
što
imaš.
Rastrgan
si
zbog
odre
đ
enih
materijalnih
gubitaka,
a
u
ruci
držiš
klju
č
eve
sre
ć
e,
posjeduješ
sehare
dobra,
talenta
i
blagodati.
Stoga,
razmišljaj
i
budi
zahvalan:
"A
u
vama
su
ajeti,
zar
ne
vidite!?!"
(Ez
‐
Zarijat,
21).
Razmisli
o
sebi,
svojoj
porodici,
domu,
radu,
zdravlju,
prijateljima
i
svijetu
oko
sebe.
"Oni
priznaju
da
je
blagodat
od
Allaha,
pa
je
poslije
pori
č
u."
(Eh
‐
Nahl,
83)
Što
je
bilo,
bilo
je
Jedna
vrsta
ludila
i
ljudske
gluposti
jeste
č
esto
spominjanje
prošlosti,
nostalgija
za
njom,
želja
da
se
ona
vrati
i
padanje
u
o
č
aj
zbog
nje.
Ovako
se
ubija
volja
i
uništava
stvarnost
u
kojoj
živimo.
Za
pametne
ljude
knjiga
prošlosti
zatvorena
je
i
više
se
na
nju
ne
osvr
ć
e.
Ona
je
zauvijek
zato
č
ena
u
tamnici
zaborava
i
jakim
halkama
okovana.
Nema
joj
više
iza
ć
i,
niti
svjetlo
dana
ugledati,
jer
je
to
prošlost,
završena
stvar.
Tuga
je
ne
ć
e
vratiti,
briga
i
neda
ć
a
je
ne
ć
e
oporaviti,
ispraviti
niti
oživiti.
Prošlosti
naprosto
nema,
zato
ne
živi
u
košmaru
prošlosti,
u
minulim
sjenama.
Spasi
se
i
napusti
avet
prošlosti.
Pa,
zar
želiš
rijeku
vratiti
na
izvor,
sunce
na
izlazak,
dijete
u
maj
č
inu
utrobu,
mlijeko
u
dojku
i
suzu
u
oko?
Ako
žališ
za
minulim
i
zbog
toga
si
nespokojan
i
oja
đ
en,
onda
je
tvoje
stanje
zabrinjavaju
ć
e,
jadno
i
o
č
ajno.
Ako
prelistavaš
stranice
prošlosti,
gubiš
sadašnjost,
uništavaš
trud
i
uzaludno
trošiš
dragocjeno
vrijeme.
Spominju
ć
i
prijašnje
narode
Allah
kaže:"Taj
narod
je
bio
i
nestao"
(El
‐
Bekara,
134).
To
zna
č
i
da
je
stvar
bila,
prošla,
zato
nema
nikave
koristi
da
preturamo
po
lešini
minulog
vremena,
i
da
pokušavamo
vratiti
to
č
ak
povijesti.
Onaj
ko
se
vra
ć
a
prošlosti
sli
č
an
je
mlinaru
koji
melje
ve
ć
samljeveno
žito,
ili
drvosje
č
i
koji
reže
piljevinu.
Davno
su
govorili
onome
ko
pla
č
e
za
minulim:
"Mrtvi
ne
ustaju
iz
mezarja."
Tako
đ
er
se
prenosi
da
su
jednom
davno
pitali
magarca:
"Zašto
ne
preživaš?"
A
on
im
odgovori:
"Ne
volim
lagati.
"
Naša
nesre
ć
a
jeste
u
tome
što
se
predajemo
prošlosti
i
tako
gubimo
sadašnjost,
umjesto
da
gradimo
prekrasne
pala
č
e,
zamišljamo
drevne
šatore.
No,
da
se
skupe
svi
ljudi
i
džini
da
vrate
ono
što
je
prošlo,
ne
bi
uspjeli,
jer
je
to
samo
po
sebi
nemogu
ć
e.
Ljudi
ne
gledaju
i
ne
osvr
ć
u
se
iza
sebe,
jer
vjetar
puše
pravo,
rijeke
i
karavani
teku
naprijed.
Stoga,
ne
opiri
se
zakonu
života.
Tvoj
dan
je
samo
tvoj
Č
ovje
č
e,
kada
osvaneš,
ne
o
č
ekuj
no
ć
.
Živjet
ć
eš
samo
ovaj
dan,
ne
prethodni
koji
je
prošao
zajedno
sa
svojim
dobrom
i
zlom,
niti
budu
ć
i
koji
tek
treba
da
nastupi.
Sunce
ć
e
te
zasigurno
grijati
samo
danas.
Znaj
da
je
č
itav
tvoj
život
sadržan
u
jednom
danu.
Stoga,
sve
svoje
misli
podredi
ovome
danas,
kao
da
si
u
njemu
ro
đ
en
i
da
ć
eš
u
njemu
umrijeti.
U
suprotnom,
tvoj
ć
e
život
biti
na
raspu
ć
u
izme
đ
u
opsesije
za
prošloš
ć
u,
njenim
brigama
i
neda
ć
ama,
i
o
č
ekivanja
budu
ć
nosti,
njenih
utvara
i
strašnih
opsjena.
Svu
svoju
3
Add a Comment