VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA POSLOVNA INFORMATIKA NAZIV SEMINARSKOG RADA: AUTOMATIZIRANI INFORMACIJSKI SUSTAVI - INFORMATIZACIJA U POTANSKOM SUSTAVU

Student: Andrej etka Broj indeksa:

Mentor: dr Aleksandar Macanovi Ocjena: 5 6 7 8 9 10 Mostar, 07.02. 2011

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

INFORMATIZACIJA U POTANSKOM SUSTAVU

Andrej etka, broj indeksa: VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE

Saetak: Javno poduzee Hrvatske pote d.o.o. Mostar su postale samostalni pravni subjekt 01.01.2005 godine. Automatizacija i informatizacija do tog perioda je bila na veoma niskom stadiju. Spremajui ispit po knjizi Nove tehnologije u reformi javne uprave od dr. Mladena Radivojevia, ista me podsjetila na teak put kroz koji su proli zaposlenici poduzea HP d.o.o. Mostar s obzirom da su morali prijei na suvremeni nain rada, odnosno provesti informatizacija i automatizacija za veinu poslova, tako da sad veoma malo zaostajemo sa zemljama u okruenju. U ovom seminarskom radu sam prikazao obradu podataka on-line sustavom. U potanskom informacijskom sustavu zastupljena su dva naina obrade podataka: obrada u lokalnoj mrei LAN Local area network (Lokalna raunarska mrea) i obrada podataka u mrei WAN - Wide area netvork (iroko pojasna mrea), koja se danas preteito koristi u potama. Nadalje, predstavljen je tijek informacija u funkciji platnog prometa sa koritenjem centralne baze podataka i komponeneti On-line sustava daljinskih podataka i obrade informacija. Osvrt je dat i na elektronsku razmjenu podataka (EDI, eng. Electronic data interchange), nain uspjenog suvremenog poslovnog komuniciranja, budui da je HP d.o.o. Mostar rasprostranjen na irokom podruju Federacije BiH. Svjetski potanski savez je 2000 godine kreirao sustav EDIFACT (EDIFACT, eng. Electronic Dana Interchange fofor Administration; commerce and Transport; Elektronska razmjena podataka za industriju, trgovinu i transport) za razmjenu informacija meu potanskim upravama.U posljednjem poglavlju dat je osvrt na znaajan segment integracije informacijskog sustava pote sa ve drugim postojeim sustavima.

KLJUNE RIJEI: INFORMATIZACIJA, AUTOMATIZACIJA, INFORMACIJA, POTASNSKI PROMET, DOKUMENTACIJA, DATOTEKA, RAUNALNI SUSTAV, RAUNALO, POTANSKI SUSTAV, ALTER, RAUNAR, MODEM, TERMINAL, PODATAK, ARHIVA, PLATNI PROEMT, ON-LINE SUSTAV, PROGRAM, INTEGRACIJA

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

1.1. UVOD

Svakodnevni problemi potanskog prometa u tehnolokom procesu usluivanja, gdje se javlja veliki opseg materijalnih transakcija, evidentiranja i kontrola, mogu se rjeavati samo primjenom tehniki suvremene mehanizacije i automatizacije. Meutim, ti problemi zahtijevaju rjeavanje i drugih organizacijskoeksploatacijskih pitanja na irem planu. Ova pitanja trebaju biti rijeena generalnim planom potanske mree, programom razvoja i studijskim projektom uvoenja mehanizacije i automatizacije u potanski sustav. Jedan od kljunih problema, kada se radi o automatizaciji je pitanje usklaivanja postojeeg sustava manualnog rada sa automatizacijom prerade poiljaka. Poznato je da sve potanske poiljke moraju proi kroz razliite tehnoloke procese, kao i injenica da se ti svi tehnoloki procesi ne mogu u potpunosti mehanizirati ili automatizirati. I kod najsuvremenijih tehnikog rjeenja, ostaje dio proizvodnog procesa koji se mora obavljati runo. To se, posebno, uoava kod pismonosnih poiljaka kojima nedostaje potanski kod, knjienih poiljaka, hitnih i avionskih poiljaka, i sl. Zbog navedenih obiljeja tehnolokog procesa i usluga, uvoenjem automatizacije, neke radnje i procesa treba mehanizirati, neke automatizirati, dok e se odreeni broj radnji i procesa morati obavljati runo u kombinaciji sa automatskim radom opreme, to naravno, iziskuje prilagodbu organizacije takvom nainu rada.

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

1.2. KARAKTERISTIKE UVOENJA AUTOMATIZACIJE U POTANSKI SUSTAV

Osnovna karakteristika automatizacije u obavljanju procesa rada u potanskom sustavu nalazi se u primjeni elektronikih i informatikih tehnologija u svim aspektima potanske tehnologije. Razvoj informatizacijskih i komunikacijskih tehnologija utjee na potanski ustav sa nekoliko suprotnih aspekata: - daje pozitivne uinke, - odraava se negativno na uinke sustava. Pozitivni uinci proizlaze iz ve poznatih efekata automatizacije i informatizacije na potanski sustav. Prije svega, radi se o uvoenju brojnih novih usluga ije uvoenje u potanski sustav elektronikim i komunikacijskim tehnologijama. Kada se promatraju ti pozitivni uinci, namee se pitanje i negativnih efekata u potanski promet. Negativne efekte treba promatrati uvjetno, jer se ne odraavaju na isti nain na sve potanske operatore. Mnogi potanski operatori koji su shvatili sadanji trenutak razvoja i potrebe reformi u potanskom sustavu nalaze u tom ak i pozitivne efekte za dalji prosperitet ovog sustava. Razvoj tih novih tehnologija, istovremeno je razvoj i konkurentske usluge za potanski sustav. Mnoge usluge koje su za potu kao monopolsku organizaciju postale klasine, sada su predmet ponude na tritu i drugih nepotanskih operatora. Zanimljivo je da je prilaz uvoenju automatizacije, i na toj osnovi, stvaranje perspektive razvoja pote kod razvijenih i nerazvijenih zemalja. Razvijene zemlje su, uglavnom, prihvatile izazov da se potanski sustav ukljui u reformske procese i da se adaptira na trine uvjete poslovanja. To je zapravo, i zahtjev razvijene zapadne privrede da se potanskom sustavu oduzme monopolski poloaj i da ravnopravno nastupa na tritu usluga. U nerazvijenim zemljama taj proces je jo u zaetku. Prije svega, to tek predstoji formiranje samostalnih operatora za potanski promet, jer posluju u okviru potansko-telekomunikacijskog sustava, a taj proces je kod nekih nerazvijenih zemalja tek zavren i one trebaju da definiraju svoju poslovnu strategiju i da sagledaju stvarne efekte od budue automatizacije i informatizacije. Svakako da je tu problem sredstava za investicije, kao i mali broj usluga zbog slabo razvijenog gospodarstva. elim posebno da ukaem na brojne dileme o stvarnom shvaanju karakteristika uvoenja automatizacije u potanski sustav, posebno u sve proizvodne procese. U poetnoj fazi automatizacije, nuno je da potanski sustav odgovori na brojna pitanja koja moemo sistematizirati po slijedeim karakteristikama: 1. Koji je stvarni cilj uvoenja automatizacije u potanski sustav? 2. Koji su ukupni trokovi uvoenja automatizacije i informatizacije? 3. Hoe li proces rada, kada se uvede automatizacija i informatizacija, biti rentabilan? 4. Koji se potanski procesi stvarno mogu automatizirati i da ta investicija bude opravdana? 5. Kojim redoslijedom treba uvoditi automatizaciju? 6. Kakve su posljedice na ve dobro uhodani sustav rada? 7. Koje je stvarno vrijeme eksploatacije u automatskim procesima rada? 8. Kakva su iskustva drugih? 9. Kako se postaviti i kakvu pomo oekivati od proizvoaa opreme? 10. Kako rijeiti pitanje radne snage koja, izvjesno je, nee sva biti angairana? Pored toga, postojat e zahtjevi za novim radnicima posebne obuenosti? 11. Kakvu vrstu softvera primijeniti? 12. Postoji li danas uope alternativa automatizaciji i informatizaciji u potanskom sustavu?

1.3. INFORMATIZACIJA U POTANSKOM SUSTAVU HP d.o.o. MOSTAR

iroka primjena informacijske tehnologije, a posebno raunalne i komunikacijske u poslovnom, kao i u potanskom sustavu, definira se kao informatizacija. Informatizacija je donijela, a to je i stalan proces, kvalitetne promjene u razvoju poslovnog sustava na taj nain to se mijenja upravljaki sustav u obavljanju radnih procesa, kao i primjenu informatizacije na poslove rukovoenja.

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

1.3.1. Tokovi informacija i podataka
Svi poslovni i procesni sustavi rade na osnovu i koristei tokove podataka i informacija. Meutim, u informacijskom sustavu ija je podloga raunalna mrea, tokovi informacija su osnova njihova radnog procesa. U svakom poslovnom sustavu subjekti i objekti su ulazni podaci (inputi) i izlazni (outputi). Pod tim se Podrazumijeva skup ulaznih, procesnih i izlaznih dokumenata koji se obrauju i slue u poslovne svrhe.

BANKE POTE ALTERI

IZVODI DNEVNIK PLATNOG PROMETA DOKUMENTACIJA ZA KNJIENJE NALOZI

P L A T N I P R O M E T

- uplate - isplate - prijenosi sredstava - iro rauni - tekui rauni - mjenjaki poslovi - ...

RAUNARSKI SUSTAV ULAZ DOKUMENATA

R A U N A R S K O P O S L O V A NJ E

ORGANIZACIJA ARHIVIRANJE DOKUMENATA

OBRADA

Slika 1. Model informacijskih tokova u funkciji platnog prometa Informacijski tok ini proces kroz koji protjee skup ulaznih i izlaznih podataka i informacija koje se nazivaju dokumenti. Dokumentacija predstavlja uzlazne podatke u sustavu u funkciji obrade. Sam, pak sustav takoer formira dio podataka u cilju obavljanja radnog procesa za pojedine faze rada. Dokumentacija se javlja kao: - Tehnika u svezi proizvoda i usluga, - Razliiti obrasci, - alterska dokumentacija, - Propisi u svezi predvienih obrada Za oblikovanje tokova informacija vana je selekcija koja se sprovodi u postupku analize dokumentacije. Ova analiza ima za cilj potrebne podatke i veze meu elementima organizacione strukture, kako bi se mogao postaviti model tokova informacija u eljenom sustavu. Cilj izrade modela tokova informacija je viestruk, a moemo selekcionirati najvanije:

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

Projektiranje procesa rada raunalne komponente, odnosno projektnog zadatka za izbor hardwarea i softwarea. - Izbor sustava automatizacije. - Dizajniranje ulaznih i izlaznih podataka dokumenata. - Definiranje integracijskih procesa sa drugim korisnicima. Informatizacijski automatizirani sustav podrazumijeva postojanje programske baze podataka koju moemo formulirati kao: - Datoteku osnovnih podataka. - Datoteku podataka za potrebe sustava. - Datoteku koja sadri selektivne podatke iz osnovnih i procesnih podataka, sa ciljem upravljanja i odluivanja u poslovnom sustavu. Slika. 1. -

1.3.2. Obrada podataka On-line sustav

U potanskom informacijskom sustavu zastupljena su dva naina obrade podataka. Obrada u lokalnoj mrei (LAN, eng. Local Area Network) koji je zatvoren sustav i koristi rad u mikro lokaciji. Obrada podataka u ovome nainu rada se vri indirektno, koristei odvojene faksove prema potrebi, a koji se ne prenose komunikacijskim putem. Ovaj sustav je, uglavnom, naputen i sada se razvija sustav direktne obrade podataka (WAN, eng. Wide area netvork). Pojedini naini obrade se, ipak, u mnogim sluajevima kombiniraju i dopunjuju. Danas se u potanskom prometu projektira novi sustav u kojem se prijenos i obrada podataka vri izravno, tzv. On-line sustavom. U potanskom informacijskom sustavu (PIS) obrada podataka novih rjeenja bazira se na neposrednom direktnom pristupu (Real-time) obrade. Ovaj nain daje dobre rezultate u praenju procesa prerade poiljaka i kontrole prometa. Takoer, kod alterskog poslovanja za razliite usluge omoguene su obrade za vie vrsta usluga, koristei inteligentne terminale koji se povezuju sa centralnim raunalom. Sika.2.

RAUNAR

BAZA PODATAKA

ULAZNE INFORMACIJE

IZLAZNE INFORMACIJE

TERMINAL

KORISNIK

ALTER

Slika 2. Primjer koritenja centralne baze podataka u funkciji rada altera

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

U navedenim sluajevima mogu se koristiti direktne meusobne komunikacije sa pretpostavljenim ciljem, a u konfiguraciju su jo ukljueni komunikacijski kanali po kojima se veza razlikuje na dva osnovna naina: - Off-line sustav se primjenjuje za indirektnu vezu terminalnog ureaja na alteru ili drugoj mikro lokaciji i centralnog raunala. - On-line, nain rada koji omoguava daljinski prijenos i obradu informacija, a sainjavaju ga slijedee osnovne komponente: - Centralni raunar; Komunikacijska oprema i linije multipleksori, modemi, adapteri, koncetratori, ulazno-izlazni kanali za prijenos i terminali. Obrada podatka u ovom reimu rada podrazumijeva cjelovit informacijski sustav koji omoguava obradu podataka na raunalu, prijenos podataka i dalje rezultate koji se takoer prenose komunikacijskim putem. Slika 3.

RAUNALNI SUSTAV

MULTIPLEKSOR

MODEM

KONCENTRATOR

MODEM

MODEM

MODEM

TERMINAL

TERMINAL

TERMINAL

Slika 3. Komponente On-line sustava daljinskih podataka i obrade informacija

U On-line prijenosu podataka moemo identificirati nekoliko segmenata: a) Prijenos i obradu podataka. U ovome dijelu daljinski terminali rade pod kontrolom centralne jedinice, odnosno centralnog raunara, a prijenos podataka se vri izmeu terminala i centralnog raunara, kao i obratan prijenos povratnih informacija. Centralni raunar ima mogunosti: - rad u sustavu multiprogramiranja, - obrada metodom neposrednog pristupanja, - mogunost simultanog djelovanja programa, - vanjska memorija sa mogunou izravnog koritenja.

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

b) Komunikacijska oprema u funkciji povezivanja centralnog raunara linijskim vezama sa terminalom. c) Modemi i linijski adapteri sa funkcijom da prilagode prijenose razliitih uvjeta. d) Koncetratori sa funkcijom da sakupljaju vie srodnih informacija koje onda u skupu prenose. e) Terminali. U ovome sluaju radi se o tzv. inteligentnim terminalima koji imaju funkciju i mogunost: 1. ulaza ili unosa podataka, 2. izlaza podataka prema potrebi obrade, 3. djelomine obrade informacija, budui da inteligentni terminali imaju vlastite procesore i radnu memoriju. 1.3.3. Potanski informacioni sustav (PIS) Mrea potanskog informacionog sustava treba da omogui automatizaciju i informatizaciju cjelovitog poslovanja u protanskom prometu. Ranije je konstatirano kakve sve mogunosti potanski sustav moe da iskoristi ukoliko svoju infrastrukturu, koja je najrazvijenija u domenu rada sa korisnicima, postavi kao kompaktni informacioni sustav. Potanska raunarska mrea ima osnovnu funkciju da: U On-line sustavu povee sve jedinice potanske mree. Omogui obavljanje proizvodnog procesa u uslunom sustavu na suvremen, brz i ekonomian nain. Da koristei potanski informacioni sustav, integrira se sa ostalom mreom poslovnih sustava, banaka, komunalnih organizacija, prometa, i dr. Omogui uvoenje novih servisa koji su kao osnovni dio perspektive sustava i potanske reforme. Omogui uvoenje novih tehnologija. Osuvremeni vlastiti poslovni sustav u kontekstu voenja poslovne politike, donoenja odluka i kooperacije sa drugim sudionicima u procesu usluge. 1.3.4. Elektronska obrada podataka Elektronska razmjena podataka (EDI, eng. Electronic data interchange) predstavlja rjeenje poslovnog komuniciranja. Uspostavlja se razmjena poslovnih informacija elektronskim putem meu razliitim subjektima. Takav sustav se koristi za razmjenu podataka unutar organizacijskih cjelina poduzea, bez posredovanja operatora. EDI sustav se moe koristiti u svim gospodarskim granama. Kod primjene ovoga sustava cjelovita poslovna dokumentacija, kao: narudbe, fakture, rezervacije, i sl. se razmjenjuju meu subjektima. Tok nekog naloga ili poslovne informacije se kreira u jednom raunalu, a zavrava se kod drugog uesnika u obliku dokumenta koji je za njega prilagoen. Potanski sustav je uspostavio elektronsku razmjenu podataka meu mnogim zemljama koje su dostigle tu razinu informatizacije. Primjena EDI sustava u potanskom prometu je mnogostruka, odnosno proizlazi iz same strukture potanske djelatnosti, tako da se moe uspjeno koristiti u internom poslovanju operatora ili u internacionalizaciji EDI poruka. Elektronska razmjena podataka se vri izmeu informatizacijskih cjelina u okviru potanskog informacionog sustava (PIS) kao to su pote, potanski centri, potanska mrea u cjelini ili proizvodni procesi. Takav sustav omoguava da se, praktino, na jednom mjestu dobiju svi potrebni podaci o nekom rjeenju ili za neku odluku. Meutim, do sada EDI sustav je naao najveu primjenu u razmjeni informacija koje su vezane za potanske poiljke. U komuniciranju meu potanskim operatorima, taj sustav prua mogunosti da se prate poiljke i sve informacije s tim u svezi, od polazne potanske uprave do krajnjeg odredita. Ove osobine EDI sustava poveavaju, u krajnjoj instanci, kvalitetu i brzinu obavljanja usluge prijenosa poiljaka. U cilju operacionalizacije EDI sustava, Svjetski potanski savez je 2000. godine kreirao strukturu poruka za razmjenu informacija meu potanskim upravama, pod nazivom EDIFACT. Potanske uprave poele su da koriste EDI poruke meusobno i sa avio kompanijama koje prijenose potanske poiljke u meunarodnoj razmjeni. Potanski sustavi kao i avio kompanije prihvatile su suradnju i strukturu poruka, meu kojima izdvajamo nekoliko:

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

CARDIT znai da je poiljka spremna za predaju. RESDIT odgovara poruci da je poiljka ukrcana u avion. PREDES sa kojom polazna uprava obavjetava odredinu o zakljucima koji pristiu. RESDET znai da su zakljuci stigli uredno. PRECON je obavjetenje o razmjeni koja treba da se obavi. Itd.

Poruke omoguuju manipulaciju razmjene, kao: o izravnu o razmjenu u zatvorenom tranzitu, o razmjenu u otvorenom tranzitu. EDI sustav se pokazao kao vrlo uspjean i da djeluje na poboljanje kvaliteta, brzine i efikasnosti kroz sustav i mogunost kontinuiranog uvida i praenja toka poiljaka.

1.3.5. Meunarodna potanska raunalna mrea

Meunarodna potanska raunarska mrea (IPS) je informacijski sustav u funkciji obrade ukupne strukture potanskih poiljaka, korespondencije i paketa u interakciji zemalja, lanica Svjetskog potanskog saveza. Razvijena je u okviru UPU-a. Ovim sustavom se informacija o bilo kojoj poiljci prati od trenutka prijama u uslunom sustavu zemlje polaska do njene isporuke u zemlji konanog odredita. Internacionalni potanski sustav djeluje u domenu: - Cjelokupnog praenja poiljaka. - Meunarodnih dvosmjernih informacija za EDI poruke o poiljkama i drugim poslovnim karakteristikama pote. - Informacija o poiljkama gdje je primijenjen bar-code. - Obradi standardiziranih naljepnica. - Integraciji sa drugim korporacijama u svezi poiljaka. Da bi internacionalni potanski sustav (IPS) mogao da funkcionira, od svih zemalja lanica se zahtijeva adekvatna automatizacija i informatizacija, prema usvojenim standardima. Primjena IPS-a u potanskom sustavu je veoma znaajna, a navodimo neke segmente: Obrauje cjelokupnu meunarodnu potu ukupne strukture usluga. Osigurava praenja i potraivanja sa adekvatnim informacijama o identifikaciji poiljaka: Potanski operatori koji su ukljueni u IPS mogu da prate cjelokupan tok poiljaka i na taj nain im se omoguuju razne potrebne instrukcije o poiljci u smislu gubitaka, oteenja, kretanja, promjene odredita, i sl. Omoguuje cjelokupnu komunikaciju u okviru UPU-a i izmeu potanskih uprava i operatora. Razmjenjuju se podatci za sve poslovne i tehnoloke procese. Svjetski potanski savez, u okviru programa IPS, prua neophodnu pomo i instrukcije, odnosno distribuira prirunike za sve zemlje lanice.

1.3.6. Integracija potanskog informacionog sustava u poslovne i tehnoloke funkcije

Informacijski tokovi i cjelovita organizacija sustava automatizacije pote trebaju se odraavati u funkciji: Tehniko tehnolokog sustava prerade i usluivanja. Organizaciji sustava upravljanja i odluivanja. Integraciji sa komitentima izvan potanskog sustava. Prva dva aspekta pretpostavljaju da svi informacioni tokovi u poti trebaju biti tako organizirani da mogu sluiti potencijalnim korisnicima unutar potanskog operatora. Za sve namjene informacijski sustav treba organizirati tako: da ima odgovarajua posebna programska rjeenja, u ovisnosti od namjene za koritenje informacije da postoji uvezanost proizvodnih funkcija i mogunost koritenja podataka.

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

Znaajan segment je i integracija potanske raunalne mree u poslovni sustav upravljanja, rukovoenja i donoenja odluka kod potanskog operatora. Potanski sustav je sloen, kako u proizvodnom, tako i u upravljakom nivou, iz koje osnove proizlaze posebni zahtjevi informatizacije. U raunalnoj mrei pote koja ima poslovnu namjenu, ve su sadrane brojne informacije u funkciji voenja poslovne politike kao: podaci o uslugama, prihodima, frekvenciji saobraaja, tehnolokim tokovima, vremenskoj dinamici prometnih promjena, korisnicima, i dr. Sve te informacije treba da se posebnim programima integriraju u poslovni sustav operatora, to je od posebnog znaaja za voenje poslovne politike i svakodnevno donoenje odluka. Posebno vano pitanje je primjena tog ve postojeeg sustava za financijsko-komercijalne zahtjeve u odgovarajuoj vremenskoj dinamici. Poznato je da u ovoj oblasti jo nisu postignuta rjeenja aurnosti podataka u cilju donoenja poslovnih odluka, nego se cijeli sustav bazira na zakonom predvienim rokovima izvjeivanja, koji ni u kom sluaju nije dovoljan za svakodnevno usmjeravanje poslovanja poduzea. Kod primjene potanske raunalne mree i njene integriranosti, posebno je znaajno: - Da postoje kontinuirani informacioni tokovi kojima se neprekidno osiguravaju informacije za praenje izvrenja odluka poslovnog sustava. - Da dinamika informatizacije bude tako organizirana da omoguava plansko analiziranje i koritenje: dnevno, tjedno, mjeseno ili godinje. Trei znaajan segment u integraciji informatizacijskog sustava pote je integracija sa okruenjem, u koje moemo ubrojiti: komunalnu infrastrukturu, druge prometne podsustave, a posebno bankarski sustav, dravnu administraciju i prijenos ekspres poiljaka koji u konkurentskom odnosu obavljaju velike meunarodne korporacije. Ovakvom integracijom potanski sustav, s jedne strane ukljuuje svoj raunalni program koji, inae, ve postoji sa drugim kompatibilnim sustavima. Na ovaj nain potanski operator ima znaajnu mogunost proirenja obavljanja svojih usluga koje tradicionalno nudi, iznalaenja boljih rjeenja za velike korisnike, a posebno ukljuivanje u proces rada velikih korporacija u funkciji sudjelovanja obavljanja dijela cjelovite usluge, posebno kod prijenosa poiljaka gdje moe svoj EDI sustav iskoristiti za kooperaciju sa srodnim davateljima usluga.

1.4. ZAKLJUAK
Efekti automatizacije i informatizacije su ostvareni preko slijedeih kategorija: Tehnoloke, Poslovne, Drutvene Ekonomske. Tehnolokim efektima je ostvarena: humanizacija rada; tehnoloki procesi i uputstva sadrana su u programu; automatsko upisivanje podataka u dokumente; cijena se obraunava automatski; automatsko voenje evidencija; automatska primjena teajne liste, stanja blagajna i ostale knjige i dr. Poslovni efekti se odraavaju kroz: vrijeme usluivanja korisnika je krae nego ranije; vrijeme manipulacije po radnom mjestu je bre; omogueno je ukljuivanje u raunalne sustave i mree unutar potanskog operatora i dr. Drutveni efekt odraava se kroz slijedee: ubrzavaju se tokovi platnog prometa to utjee na bri obrt kapitala, obrada ukupnih novanih podataka preko potanske raunalne mree ukljuuje se u sustav drutvenih integracija; otvara se mogunost za rad sa novim sustavom plaanja elektronskim novcem i ukidanje gotovine sa svim pozitivnim efektima tog sustava. Ekonomski efekti: Ovaj segment je vezan za broj usluga koje potanski operator moe obaviti runo ili automatski. Tu je, takoer, znaajno da se veliki broj usluga jedino moe obaviti primjenom automatizacije i informatizacije. Radi se o novim servisima, posebno rentabilnim iz oblasti novanog poslovanja i praenja poiljaka. Ova vrsta efekata se odraava kroz trokove runog i automatskog rada.

10

VISOKA KOLA ZA POSLOVNE STUDIJE Kiseljak

1.5. LITERATURA [1.] Arnautovi, E., Tehnologija i tehnika potanskih komunikacija , Izdava Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu, 2003. Strana 414-489. [2.] http://www.posteurop.org/news.htm, listopad 2005. (Internet) [3.] http://www.postalsoft.com/, listopad 2005. (Internet) [4.] http://www.post.ba/, listopad 2005. (Internet)

11