Epidemiologija skriptaScribd Upload a Document Search Documents Explore DocumentsBooks - FictionBooks - Non-fictionHealth & MedicineBrochures/CatalogsGovernment DocsHow-To Guides/ManualsMagazines/NewspapersRecipes/MenusSchool Work+

all categoriesFeaturedRecentPeopleAuthorsStudentsResearchersPublishersGovernment & NonprofitsBusinessesMusiciansArtists & DesignersTeachers+ all categoriesMost FollowedPopularKristina or AccountHomeMy DocumentsMy CollectionsMy ShelfView Public ProfileMessagesNotificationsSettingsHelpLog Out 1First Page Previous Page Next Page / 21Sections not available Zoom Out Zoom In Fullscreen Exit FullscreenSelect View Mode View ModeSlideshowScroll Readcast Add a Comment Embed & Share Reading should be social! Post a message on your social networks to let others know what you're reading. Select the sites below and start sharing.Link accountReadcast this DocumentReadcast Complete!Click 'send' to Readcast!edit preferencesSet your preferences for next time...Choose 'auto' to readcast without being prompted.Kristina orLink accountAdvancedCancel Add a CommentSubmitshare:Characters: 400 Share & EmbedAdd to Collections Download this Document for FreeAuto-hide: on EPIDEMIOLOGIJA1. DEFINICIJA EPIDEMIOLOGIJE- prati pojavu zaraznih i svihmasovnih bolesti, prouava zakone po kojima se one ire i organiziramjere kojima se moe njima suprotstaviti. Epidemiologija je znanosto rasprostranjenosti bolesti upopulacijii o imbenicima koji utjeuna pojavljivanje bolesti u toj populaciji.2. DEFINICIJA ZDRAVLJA- stanje potpunog fizikog, psihikog isocijalnogblagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti (SZO1948.) Drugaije reeno zdravlje podrazumijeva skladnuravnoteu u grai i funkciji organizma, te adaptibilnost tj.sposobnost organizma u prilagodbi na vanjske imbenike npr.zimu, napor, ekoloke uvjete. Bitan je i subjektivni doivljajzdravlja, mnoge osobe koje boluju od kroninih bolesti dugo sevremena osjeaju zdrave. S druge strane hipohondri koji umiljajunepostojee bolesti.3. PODJELA EPIDEMIOLOGIJE-deskriptivna (opisna)opisuje pojavu tko, gdje i kada obolijevati podaci se koriste kao temelj za planiranje zdravstveneslubeiz dobivenih podataka postavlja se hipoteza o etiolokojpovezanostianalitikatestira postavljene hipotezesvrha joj je odrediti razloge i pronai uzroke bolestivana joj je primjena u prevenciji bolesti i javnom zdravstvupojednostavljeno, nastoje se pronai razlike izmeu skupineoboljelih ili izloenih djelovanju nekog etiolokog ili rizinogfaktora i kontrolne skupine zdravih ili neizloenih- eksperimentalnaepidemiologijapazei napose na etika naela, ukljuuje klinike pokuse (sbolesnicima)terenske pokuse (sa zdravim osobama)pokuse komunalne intervencije (intervencija se primjenjujena skupinu zdravih subjekata)ispituje efikasnost neke interventne mjere4. AKUTNA I KRONINA BOLESTAKUTNA nastaje naglo, razmjerno kratko traje (nekoliko dana,tjedana), npr. gripa, prehladaKRONINA nastaje polagano i podmuklo, dugo traje - mjesecima,godinama pa ak i doivotno, npr. zloudne bolesti, hipertenzija,duevne bolesti. Smanjuje kvalitetu ivota, veinom dovodi do nekevrste invalidnosti i prijevremene smrti. Lijeenje znaajnooptereuje zdravstvene fondove. 5. POJAM ZARAZNE BOLESTI uzrokovane su ivimuzronicima, svaka bolest ima

jednog posebnog uzronika,poetak se moe gotovo sa sigurnou odrediti, prenose se s jedneosobe na drugu, nakon preboljele bolesti gotovo redovito ostajeimunitet, a samo ponekad preosjetljivost, kratko traju i u praviluzavravaju potpunim ozdravljenjem6. POJAM NEZARAZNE BOLESTI -Multikauzalna etiologija, niti jednu od tih bolesti ne izaziva samo jedan uzrok nego vie njih.Poetak je neodreen, traju dugo, doivotno, veina nije izljeiva,mogu smanjiti kvalitetu ivota, dovesti do invalidnosti iprijevremene smrtnosti te znaajno optereuju zdravstvenefondove. Broj se poveava s dobnom granicom. Demografskitrendovi s rastuim brojem starijih osoba i suvremeni nain ivotaobiljeen mehanizacijom, automatizacijom radnih procesa ikompjuterizacijom, sa sve manje fizikih optereenja na radnommjestu, sedentarni nain ivota, izloenost stresu i po zdravljetetne ivotne navike pridonijeli su posljednjih desetljeaznaajnom porastu kroninih nezaraznih bolesti7. NAINA JAVLJANJA BOLESTI:-sporadiki(pojedinani sluajevi neke bolesti, meusobnanepovezanost sluajeva) -epidemijski 1. pojava dvaju ili vie sluajeva meusobno povezanih,2. pojava veeg broja oboljelih na nekom podruju u odreenomrazdoblju;3. pojava bolesti na nekom podruju koja nadilazi uobiajenuuestalost; progresivno, masovno-pandemijski(vremenski kratkom razdoblju epidemija nekebolesti se proiri da zahvati vie zemalja ili kontinenata)-endemijski(dugotrajno pojavljivanje neke bolesti na nekompodruju; neprekidno kruenje meu osobama oslabjela imuniteta,sporadino, nepovezano)8. TIPOVI EPIDEMIJAI. tip: primjer salmonelozapokazuje nagli porast i padkratkotrajnost epidemije (svi oboljeli se pojave unutarvremenskog raspona od jedne inkubacije relevantne bolesti)nastaje zajednikim izvorom zaraze i osjetljivi su zaraenigotovo istodobnoII. tip- gripaepidemije se javljaju u periodu duem od jedne inkubacijebolest se iri od osobe do osobe, ili iz jednog, alikontinuiranog izvora zarazeprogresivno irenjena ovaj nain se uz zarazne, pojavljuju i nezarazne bolesti Epizootijaje epidemijska pojava neke zoonoze10. KEMIJSKI RIZINI FAKTORI BOLESTI mogu naruiti ljudskozdravlje i svakodnevno smo izloeni djelovanju raznih kemijskihagenasa. To su razni kem. spojevi i elementi, mogu biti i lijekovi,alkoholi, ind. kem. spojevi, kiseline, luine, teki metali, otrovi raznihbiljaka i ivotinja. Pr. alkoholizam, intoksikacija lijekovima, trovanjegljivama, ugriz zmije, trovanja ivom, olovom i arsenom11. BIOLOKI RIZINI FAKTORI BOLESTI su ivi uzronicibolesti (mikroorganizmi) iz ivotinjskog (protozoe) i biljnog svijeta(bakterije staphilokok, streptokok; rikecije, virusi H. influence;gljivice C. albicans)12. EPIDEMIOLOKE KARAKTERISTIKE BOLESTI mjesto,vrijeme, osoba (dobni uinak, periodski uinak, generacijskiuinak), spol, zanimanje, brano stanje, imunobioloko stanje,kolektivna imunost-vrijeme: uestalost neke bolesti moe pokazivati jednoliko,nejednolikovalovito- tip kod kojeg se u pravilnim razmacima izmjenjujuperiodi s manjoj i veom uestalosti oboljelih; a s obzirom nataj period moe se raditi o:sezonskim pojavama ako je taj period godinu dana,vie od 1 god manje od 10 god periodine pojave- vie od 10 god. sekularne pojave13. DOB I SPOL KAO EPIDEMIOLOKE ZNAAJKE- dobni uinak posljedica diferencijacije i sazrijevanja tkiva(unutarnji faktor)Akutne zarazne bolesti ee su u mlaoj dobi, a kroninenezarazne u starijoj dobi- spol: Mt (mortalitet) vei u mukog rodaMb (morbiditet) vei kod enaMukarci ee obolijevaju od raka plua, hernija, eluanog iduodenalnog ulkusa, ali i ozljede su eeene vie obolijevaju od hepatobilijarnih bolesti, reumatskih,psihikih..14. ZANIMANJE KAO EPIDEMIOLOKA KARAKTERISTIKA- profesionalne bolesti bolesti koje se javljaju gotovoiskljuivo u osoba pojedinih zanimanja, ili zbog posebnih uvjetarada, ili specifinosti tehnolokog procesa (antropozonoze kodstoara, veterinara, mesara; serumski hepatitis kod zdravstvenihradnika; rak mokranog mjehura kod osoba koje rade s anilinskimbojama) 15. ZNAAJ MJESTA I VREMENA KAO EPIDEMIOLOKEKARAKTERISTIKE BOLESTImjesto:temperatura, vlaga, flora, faunaoneienje atmosfere, vode za pielokalne navike stanovnitva- endemske bolesti: ehiokokoza, endemska nefropatija, guavost- vrijeme:bolest se moe javljati tijekom cijele godine ili

valovito(sezonski, periodiki, sekularno)16. PRIRODNI TIJEK NEZARAZNIH BOLESTI1. stadij stadij osjetljivosti, adaptacija, nema simptoma2. stadij predkliniki stadij jo uvijek nema znakova bolesti, alizbog due izloenosti odreenom rizinom faktoru stvaraju sepatoloke promjene u organizmu koje mogu biti reverzibilne iireverzibilne3. stadij kliniki stadij, prisutni su simptomi bolesti4. stadij stadij invalidnosti ili nesposobnosti17. PRIRODNI TIJEK ZARAZNIH BOLESTISvaku bolest moemo podijeliti na tri faze:1.Inkubacija vrijeme od ulaska uzronika u domaina pa dorazvoja bolesti2.Kliniki stadij prisutni simptomi bolesti, bolesnik najzarazniji,nestankom znakova bolesti nastupa trei stadij3.Rekonvalescencija(ili drugi ishodi)18. VOGRALIKOV LANAC:1. izvor zaraze2. putovi irenja bolesti3. ulazna vrata infekcije4. koliina i virulencija uzronika, okoli5. osjetljivost domaina19. IZVOR ZARAZE -moe biti ovjek ili ivotinja koji izluuju klicekoje ulaze u drugu osobu i u njoj izazivaju zarazu. Bolesnik moeizluivati klice u sve tri faze bolesti (inkubaciji, klinikoj manifestacijii rekonvalescenciji). Vie izvora ini arite zaraze20. PUTOVI IRENJA ZARAZNE BOLESTIIzravnim kontaktom(preko koe i sluznica, spolni odnos, poljubac)Neizravnim kontaktom(preko raznih predmeta i medicinskihinstrumenata)Zrakom, vodom i hranomPreko vektora (kukci, grinje, krpelji)Preko zemljePreko posteljice21. DEFINIRAJTE KLICONOTVO KLICONOA- bolesnik; naizgled zdrava osoba, koja u sebi nosi klicei izluuje ih u okolinu /KLICONOTVO- infektivni agenskoji kliconoa moe isputati u okoli svim tjelesnim izluevinama:slina, krv, stolica, mokraaPo trajanju: - akutno uestalije /kronino- ako traje due odgodinu dana (trbuni tifus, AIDS, serumski hepatitis)/kontaktno22. IRENJE ZARAZNE BOLESTI LANKONOCIMA bolestikoje prenose lankonoci zovu se transmisivne bolestiKukci: muhe, buhe, komarci, ui, ose, pele i dr.Paunjaci: krpelji, grinje, pauci i korpioniMuhe mehaniki prenosioci: bacilarne dizenterije, trbunog tifusa idr. crijevnih zaraznih bolestiBuhe(xenopsila cheopis) prenosioci kuge sa takoraKomarci(Anopheles) bioloki prenosioci malarijeUi(prtena u) bioloki prenosioc pjegavcaKrpelji bioloki prenosioc krpeljnog meningoencefalitisa i lyme-boreliozeGrinje(Sarcoptes scabiei) prenosi scabiesa ili svraba na ovjeka23. IRENJE ZARAZNE BOLESTI DODIROMIzravni kontaktRukovanje, poljubac, spolni odnos, masaa, ugriz, ...Primjer: bjesnoa nakon ugriza bijesne ivotinjePrenose se crijevne, kone, spolne bolestiNeizravni kontaktRazni predmeti naroito u okolici bolesnika: pribor za jelo i pie,posteljina, igrake.Medicinski instrumenti: igle, price, kirurki, ginekoloki i zubarskiinstrumenti, i sl.Primjer: prijenos HIV-a nesterilnom iglom24. IRENJE ZARAZNE BOLESTI HRANOMMeso, mlijeko i jaja, njihove preraevineNajee se ovako prenose crijevne zarazne bolesti (Salmonella,Staphyloccocus, Clostridium)ovjek moe kontaminirati hranu, ili hrana moe biti ve inficiranaod oboljele ivotinjePrimjer:Salmonella se razmnoava u hrani bogatoj bjelanevinama(meso, mlijeko i jaja) takva je hrana kontaminirana, a da bi postalainfektivnom, S. se morarazmnoiti u velikom broju (od 105 i vie).Razmnoava se uz pogodne okolinske uvjete: temperatura od +5 do+60 CS druge strane,Campylobacter moe u hranu doi samo ako jeivotinja (pile, svinja) bila inficirana za vrijeme ivota, jer se u hranine razmnoava25. IRENJE ZARAZNE BOLESTI PUTEM PLACENTEEpidemiologija skripta Download this Document for FreePrintMobileCollectionsReport DocumentReport this document?Please tell us reason(s) for reporting this document Spam or junk Porn adult content Hateful or offensiveIf you are the copyright owner of this document and want to report it, please follow these directions to submit a copyright infringement notice.Report Cancel This is a private document. Info and Rating Reads:366Uploaded:06/28/2011Category:Uncategorized.Rated:Copyright:Attribution Non-commercial Sunle Share & Embed

Related Documents PreviousNext p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p. p.More from this user PreviousNext 21 p. 21 p. 71 p. 45 p. 30 p.Recent Readcasters Add a Comment Submitshare:Characters: 400 Print this documentHigh QualityOpen the downloaded document, and select print from the file menu (PDF reader required).Download and Print Add this document to your CollectionsThis is a private document, so it may only be added to private collections.+ Create a New CollectionName:Description:Collection Type:public - locked public - moderated privatepublic locked: only you can add to this collection, but others can view it public moderated: others can add to this collection, but you approve or reject additions private: only you can add to this collection, and only you will be able to view itSave collectionCancelFinished? Back to Document Upload a Document Search Documents Follow Us!scribd.com/scribdtwitter.com/scribdfacebook.com/scribdAboutPressBlogPartner sScribd 101Web StuffSupportFAQDevelopers / APIJobsTermsCopyrightPrivacyCopyright 2011 Scribd Inc.Language:EnglishChoose the language in which you want to experience Scribd:EnglishEspaolPortugus (Brasil)