SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Odravanje prijevoznih sredstava kao element tehnologije prijevoza

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA Tehnologija cestovnog prometa

Student : Marko Bitanga, 0135207162 Mentor : Doc.dr.sc. Marijan Rajsman

Cestovna vozila
Cestovna vozila na motorni pogon namjenjena su prometovanju
cestama.To su osobni automobili, teretna vozila ili kamioni, kombinirana vozila ili kombiji i motocikli ili motorkotai.

Odravanje vozila obuhvaa sve aktivnosti kojima se vozilo

odrava u voznom i tehniki ispravnom stanju.

Tehnika ispravnost vozila jest takvo stanje vozila da on na

siguran nain moe obavljati funkciju za koju je namjenjen. Odreuje se provjerom svih djelova i ureaja koji su bitni za njegovo prometovanje.

Registracija i osiguranje su nuni elementi u sklopu

zakonskog odravanja cestovnih vozila.

Naini odravanja prijevoznih sredstava

Osnovni je smisao bilo kojeg naina odravanja da se izbjegnu ili smanje otkazi u radu. Vjerojatno nije mogue izbjei otkaze, ali se postupcima moe utjecati na njihovu pojavu i trajanje. Prijevozno sredstvo kao tehniki sustav ima svoj vijek. Odravanje u tomu ima istaknuto znaenje. Ako vijek trajanja prijevoznog sredstva zamislimo kao neku funkciju (Tps), onda se on moe promatrati i mijenjati u ovisnosti o vie imbenika. Ako funkciju promatramo s obzirom na vrijeme pojave neispravnosti, tada su mogua dva stanja. Prvo i eljeno stanje jest ispravno stanje (Tis), a drugo i nepoeljno je neispravno (Tneispr.). Teorijski, ispravno i neispravno stanje se iskljuuju i razlikuju po intenzitetu, jer ispravnost prijevoznog sredstva definirana koeficijentom ispravnosti redovito zadovoljava uvjet: is > n odnosno Tis > Tneispr., i Tis < Tps

Na slici se uoava odsutnost zakonitosti pojave neispravnosti jer je to proces sluajnoga karaktera. Ako otkaz ispravnosti nastaje pri programiranom odravanju, tada se redovito pojavljuju manji otkazi i proces moe poprimiti deterministiko obiljeje.

Ako funkciju (Tps) promatramo kao uzrono-posljedinu veliinu, ona ovisi i mijenja se u ovisnosti o utjecaju okruenja i utjecaju kvalitete izrade prijevoznog sredstva. Ta bi se druga funkcija mogla, prema tomu, predoiti sljedeim elementima: Tps = f (m, po, kn, sp, nup, tup) gdje je: m - marka prijevoznog sredstva koja upuuje na tehnike znaajke i kvalitetu po - pojava preoptereenja kn - klimatski uvjeti sp - stanje prometnica nup - nain upravljanja tup - vremena uporabe U bilo kojem pristupu promatranja pojavljuju se dakle odreeni uinci djelovanja koji nisu samo vremenski nego i materijalni, jer uvjetuju ostvarivanje pozitivnih rezultata (prihoda) kada sredstvo radi i negativnih rezultata (trokova) kada prijevozno sredstvo ne radi. Ako su to negativni uinci - trokovi prouzroeni nainom odravanja ili vremenom uporabe, tada se kao osnovni problem pojavljuje ne samo izbor optimalnog naina odravanja, nego i vijek uporabe prijevoznog sredstva, jer se pojavljuje poznata funkcija trokova s obzirom na sve mogue tekoe u odravanju.
6

Vremenski prikaz poistovjeuje vrijeme ispravnosti s vremenom rada, iako to nije sluaj koji prevladava, jer ispravno prijevozno sredstvo, kao to smo vidjeli pri razmatranju vremenske analize, moe biti i bez posla. Detaljnijim bi se prikazom vremena (Tis) i (Tneispr) uoilo da ustroj tih vremena nije ni jednoznaan ni jednostavan zbog toga jer se u praksi pojedine operacije ili aktivnosti preklapaju. Tako se npr. sredstvo popravlja dok nema posla i sl.
7

Vijek uporabe prijevoznog sredstva

Vijek uporabe prijevoznog sredstva koji se esto naziva "eksploatacijskim razdobljem" pa i "ivotnim ciklusom" ovisi o rezultatima koje to sredstvo postie tijekom rada. Prijevozna sredstva uglavnom postiu zadovoljavajue uinke kada rade, jer se njihov rad naplauje prema trokovnom naelu. Da nije tako (a tako je stoga to okruenje tolerira takvo stanje), djelovanje bi svakog sredstva morala popratiti prethodna analiza opravdanosti. Jedan od naina provjere bila bi uinkovitost (E) koja pokazuje to se prijevoznim sredstvom postie s obzirom na postavljene uvjete: E ( t t ) = R (t) A (t) EP gdje je: R (t) - pouzdanost odnosno vjerojatnost rada bez kvarova A (t) - raspoloivost odnosno vjrojatnost da e u bilo kojem vremenu biti uporabljivo EP - funkcionalna podobnost (s obzirom na zastarjelost)

a) b) c) d)

Pouzdanost prijevoznih sredstava je bitno obiljeje prijevoznih sredstava, koje se u osnovi definira ve u istraivakim, konstrukcijskim i proizvodnim fazama. Pouzdanost prijevoznih sredstava kao i ostalih tehnikih sustava obino je definirana s pomou sljedea etiri elementa: bezotkaznost trajnost, prilagoenost propisanom odravanju i ispravnost. Pouzdanost prijevoznih sredstava ne ovisi samo o fazama koje prethode procesu proizvodnje odreenoga prijevoznog sredstva ili kvalitete proizvodnje, nego isto tako i o uvjetima u kojima vozila rade (prometnice, odravanje, preoptereenje, upravljanje i dr.) kao i o uspjenom odravanju, to se opisuje i sljedeim prikazom: projektirana i izvedena obiljeja uvjeti rada uspjenost odravanja

Po = f

a)

b)
c)

Prema tomu, moe se zakljuiti da postignutu pouzdanost prijevoznog sredstva nije mogue unaprijed odrediti, ali se moe prognozirati. Cilj analize pouzdanosti prijevoznih sredstava s naeg stajalita razmatranja nuan je i zbog toga: jer se poduzea cestovnog prometa nalaze u fazi uvoenja suvremenije obrade podataka, jer taj novi sustav informacija treba dovesti u funkciju optimalnih tehnologija prometa, a time i optimalnog poslovanja i jer se do sada tehnolozi nisu dovoljno bavili kompleksnije problemima pouzdanosti.

U teoriji odravanja prijevoznih sredstava pouzdanost se odravanja (Po) definira modelom:

gdje je: to - vrijeme trajanja odravanja prijevoznog sredstva f(to) - funkcija gustoe trajanja pojedinih postupaka odravanja t1 - odreeno trajanje postupka odravanja
10

Funkcija gustoe trajanja pojedinih postupaka odravanja (f(to)) se moe iskazati uobliku: f(to) = n1/Ni gdje je: n1 - broj vremenskih intervala neispravnosti koji su manji od (t1) ili jednaki u analiziranom razdoblju Ni - ukupan broj vremenskih intervala u otkazu u i-tom razdoblju Iz iskazanog pristupa analize vijeka uporabe prijevoznog sredstva proizlazi da pogodnost odravanja ovisi o vie imbenika koji su ili sastavni dio prijevoznog sredstva ili pak imbenici - utjecaji okruenja (poznato pod nazivom sustavne podrke). Tu prije svega pripada mogunost i stanje glede kvalitete provedbe radnih zadaa operativnog osoblja i mogunost osiguranja tehnikih pretpostavaka za provedbu te zadae.

11

Preduvjeti suvremenog odravanja

kvalitetnu evidenciju sredstava, osnovnu dokumentaciju od proizvoaa, radnu dokumentaciju za provedbu plana odravanja, razraenu tehnologiju rada i planiranja odravanja, odgovarajuu radnu snagu za obavljanje svih radova pregled i kontrolu odravanja, pismene izvore informacija o problemima i kvarovima analizu podataka iz dokumentacije o radu, rjeavanju problema, unapreenju poslovanja odgovarajuu radnu snagu za obavljanje svih radova, potreban materijal i dijelove sa skladitem i osiguranom evidencijom materijalnog poslovanja...

12

Odravanje prijevoznih sredstava u funkciji trokova

13

Interventno odravanje je ono koje se ne moe predvidjeti. Ono moe biti nakon prijave vozaa i inspekcijskog pregleda. Izdaci za preventivno odravanje planiraju se aproksimativno i uopeno na temelju iskustva ili historijske metode. Preventivno se odravanje programira unaprijed u tehnikom i materijalnom smislu. Sredstva za pojedine preventivne servise mogu se u naelu specificirati za svaki oblik preventivnog odravanja (za svaki servis) i u sklopu ukupnih sredstava namijenjenih odravanju. Investicijsko se odravanje prijevoznih sredstava uglavnom ne obavlja svake godine. Takvo odravanje prijevoznih sredstava podrazumijeva aktivnosti koje su po svom opsegu sloene, a sredstva bi se za njihovo provoenje trebala osiguravati iz sredstava amortizacije, jer se tom radnjom (koja se esto naziva srednjim i generalnim popravkom) bitno revitalizira prijevozno sredstvo i produljuje njegov vijek.

14

Elementi odravanja prijevoznih sredstava i njihova periodinost

Kvaliteta odravanja prijevoznih sredstava odraava se u njihovoj ispravnosti. Izdaci i ostali resursi za provoenje odravanja prijevoznog sredstva u materijalnom su pogledu sve vei i prije bi se moglo rei da prednjae nego da zaostaju za investicijskim ulaganjem u prijevozno sredstvo. Ta je injenica vjerojatno i povodom da se u tehnikom pristupu odravanju polazi prije svega od analize ispravnosti. Tehnoloki proces odravanja prijevoznih sredstava sadri odreena specifina obiljeja, ali i neka opa. Opa bi obiljeja bila da se proces odravanja i kontrole treba obaviti bez obzira na nain i mjesto, a posebno obiljeje je to to svaka sredina svojim odlukama propisuje naine i metode za odravanje vlastitih prijevoznih sredstava. Tako se npr. odluuje o popravcima po agregatnoj ili individualnoj metodi, o izboru tehnolokog procesa (univerzalni, specijalizirani, lanani), o razini odravanja i dr.

15

a) b) c) d)

Veza izmeu tehnologije odravanja i eksploatacijskih elemenata moe se uoiti preko ciljeva odravanja koji se svode na tenju za: stalnom gotovou prijevoznog sredstva, pouzdanou prijevoznog sredstva u svim uvjetima primjene, optimalnom potronjom pogonskoga goriva i maziva i minimalnim izdacima za odravanje.
Odravanje prijevoznih sredstava, kao to je reeno, temelji se na propisanim uputama. U vozila za prijevoz putnika ono uglavnom obuhvaa: svakodnevni pregled (dnevnu njegu), prvi servisni pregled, drugi servisni pregled, redoviti tehniki pregled, izvanredni tehniki pregled, lake popravke, srednje popravke i generalne popravke.
16

a) b) c) d) e) f) g) h)

U osnovi, tehnoloki proces odravanja prijevoznih sredstava obuhvaa preventivno odravanje i popravke. Preventivno odravanje je ono odravanje koje se obavlja u funkciji rada motora, prijeene kilometrae prijevoznog sredstva ili vremenanjegove uporabe. Te aktivnosti propisuju proizvoai prijevoznog sredstva (servisi) i zakonski propisi (kontrolni pregledi).
Popravci prijevoznih sredstava mogu biti : a) preventivne naravi, b) iznenadni i neoekivani. Razlike su prisutne i u opsegu (ustroju popravka), jer popravci mogu biti laki, srednji i generalni.

17

Ako se u pristupu razmatranja tehnologije odravanja prihvati npr. individualna metoda, tada treba predvidjeti uvjete za skidanje i popravak odreenog dijela s prijevoznog sredstva i ponovno vraanje na njega. Ako se prihvati agregatna metoda, tada treba predvidjeti uvjete za njezinu realizaciju koja nije istovjetna s individualnom. Posljedice prihvaanja jedne ili druge metode takoer su razliite i utjeu na ispravnost prijevoznog sredstva.
U prijevoznih se sredstava namijenjenih prijevozu robe elementi razlikuju utoliko to nije prisutna dnevna njega, pa u vezi s tim nastaju i razlike u intenzitetu tehnikih pregleda.

18

Organizacija autoservisa

19

ZAKLJUAK
Analizirajui odravanje motornih vozila, treba staviti naglasak na to da tu problematiku treba znatno vie prouavati, polazei od suvremenih teorija. Osobito valja istaknuti da je odravanje prijevoznih sredstava aktivnost o kojoj bitno ovisi uspjenost djelovanja prijevoznih sredstava, pa tako odravanje ini i povratni utjecaj na samu konstrukciju, zbog ega i u fazi konstrukcije i u fazi izrade treba uzeti u obzir spoznaje koje su pratile odravanje. Drugim rijeima, prijevozno sredstvo kao element tehnologije mora zadovoljiti i zahtjev da bude pogodno za odravanje.

20

HVALA NA PANJI !!!

21