Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Poglavlje 02 - Izvje01610107e o analiti010Dkom pregledu pravne ste010Devine

Poglavlje 02 - Izvje01610107e o analiti010Dkom pregledu pravne ste010Devine

Ratings: (0)|Views: 1|Likes:

More info:

Published by: Vlada Republike Hrvatske on Nov 30, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/24/2013

pdf

text

original

 
19.
 
sije
č
nja
 
2007.
IZVJEŠ
Ć
E O ANALITI
Č
KOM PREGLEDUHRVATSKA
Poglavlje 2. – Sloboda kretanja radnika
Datumi sastanaka tijekom analiti
č
kog pregleda
Eksplanatorni sastanak: 19. srpnja 2006.Bilateralni sastanak: 8. rujna 2006.
 
I.
 
SADRŽAJ
 
POGLAVLJA
Sloboda kretanja radnika jedna je od temeljnih sloboda zajam
č
enih pravom Zajednica. Natemelju
č
lanka 39. Ugovora o EZ-u svaki gra
đ
anin EU-a ima pravo slobodno se kretati, boraviti te, uz odre
đ
ene iznimke koje se odnose na javni sektor, raditi u drugoj državi
č
lanici bez diskriminacije na temelju državljanstva. Pravila Zajednice o slobodnom kretanju radnika primjenjuju se i na Europski gospodarski prostor (Island, Lihtenštajn i Norveška).Kada je rije
č
o op
ć
im na
č
elima koja se odnose na pristup tržištu rada, pravna ste
č
evina uovom poglavlju predvi
đ
a nediskriminacijsko postupanje (na temelju državljanstva, prebivališta i jezika) prema radnicima koji su zakonito zaposleni u zemlji koja nije zemljanjihova podrijetla. Na temelju Direktive 2004/38/EZ od 29. travnja 2004. o pravu gra
đ
anaUnije i njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak na podru
č
 ju država
č
lanica
1
, pravo prebivanja blisko je povezano s pravom na rad u drugoj državi
č
lanici. Osim toga, neka su prava proširena i na
č
lanove radnikove obitelji. Pojam i implikacije slobode kretanja radnika,uklju
č
uju
ć
i i sâm pojam radnika, u svojoj je sudskoj praksi tuma
č
io i razvijao Sud EZ-a. Uzto, op
ć
a na
č
ela slobode kretanja radnika uklju
č
uju i odredbe o dodatnim mirovinskim pravima zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kre
ć
u unutar Zajednice.Zemlje kandidatkinje trebaju se pripremiti i za sudjelovanje u sustavu EURES (Europskeslužbe za zapošljavanje),
č
iji je cilj promicati slobodu kretanja radnika unutar Zajednice, i tokroz blisku suradnju nacionalnih službi za zapošljavanje radi razmjene informacija omogu
ć
nostima zapošljavanja. Na operativnoj se razini odgovaraju
ć
e baze podataka oslobodnim radnim mjestima trebaju ugraditi u EURES-ov mehanizam razmjene slobodnihradnih mjesta te se trebaju razmjenjivati op
ć
e informacije o tržištu rada i o životnim i radnimuvjetima.Pravo na slobodno kretanje radnika upotpunjeno je sustavom koordinacije sustava socijalnesigurnosti, tj. pravom radnika migranata i osoba koje oni uzdržavaju na stjecanje, kumuliranjeili prijenos naknada socijalne sigurnosti, kao i na isplatu tih naknada. To se temelji nauredbama na osnovi kojih se sustavi socijalne sigurnosti država
č
lanica ne uskla
đ
uju ve
ć
 koordiniraju, što prema tome zahtijeva administrativnu suradnju izme
đ
u država
č
lanica. Uzto, kada je rije
č
o zdravstvenoj zaštiti, bit
ć
e potrebno nadoknaditi medicinske troškove zasvaki slu
č
aj potrebnog lije
č
enja državljana koji se razbole ili dožive nesre
ć
u tijekom privremenog boravka u nekoj drugoj državi
č
lanici kao što su, primjerice, turisti. U tu sesvrhu svim državljanima treba izdati europska iskaznica zdravstvenog osiguranja.
II.
 
USKLA
Đ
ENOST
 
ZAKONODAVSTVA
 
I
 
SPOSOBNOST
 
PROVEDBE
U ovom su dijelu sažeto prikazane informacije što ih je dostavila Hrvatska i one dobivenetijekom razgovora koji su se vodili na sastancima o analiti
č
kom pregledu. Hrvatska jenazna
č
ila da može prihvatiti pravnu ste
č
evinu koja se odnosi na slobodu kretanja radnika.Hrvatska je nazna
č
ila da ne o
č
ekuje nikakve teško
ć
e u provedbi pravne ste
č
evine do pristupanja.
II. a. Pristup tržištu rada (op
ć
a na
č
ela)
Pravni status stranaca u Hrvatskoj ure
đ
en je Zakonom o strancima koji je na snazi od 1.sije
č
nja 2004. Na temelju tog propisa stranci mogu raditi ako imaju radnu dozvolu ili
1
Odredbe ove Direktive blisko su povezane s Poglavljem 23. – Pravosu
đ
e i temeljna prava. U Poglavlju 2.obra
đ
uju se samo one odredbe Direktive koje se odnose na slobodno kretanje radnika. Gra
đ
anska pravaobuhva
ć
ena su Poglavljem 23.
2
 
 poslovnu dozvolu. Izdavanje te dozvole u nadležnosti je Ministarstva unutarnjih poslova.Me
đ
utim, odre
đ
ene kategorije stranaca, kao što je klju
č
no osoblje u poduze
ć
u premadefiniciji iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), u Hrvatskoj mogu raditi i bezradne dozvole.Radna se dozvola izdaje na odre
đ
eno vremensko razdoblje koje nije dulje od dvije godine.Strancima kojima je izdana radna dozvola mora biti odobren privremeni boravak u svrhurada. Mogu
ć
e je podnijeti zahtjev za produljenje radne dozvole i privremenog boravka.Postoje godišnje kvote radnih dozvola za strance koje su odre
đ
ene broj
č
ano i teritorijalno.U na
č
elu, uvjeti za radne dozvole za radnike migrante iz EU-a istovjetni su uvjetima koji se primjenjuju na državljane tre
ć
ih zemalja. Me
đ
utim, prema navodima hrvatskih vlasti,državljani EU-a i
č
lanovi njihovih obitelji (bez obzira na državljanstvo
č
lanova obitelji) u povoljnijem su položaju od državljana tre
ć
ih zemalja jer mogu raditi bez radne dozvole akoobavljaju klju
č
ne poslove u poduze
ć
u definirane SSP-om i jer im se radne dozvole izdajuizvan godišnjih kvota radnih dozvola.U travnju 2005. ministar unutarnjih poslova donio je odluku o osnivanju radne skupine zaanalizu primjene Zakona o strancima, a Hrvatska trenuta
č
no radi na izmjenama i dopunamatoga Zakona kako bi se osiguralo da se radne i poslovne dozvole ukinu kao uvjet zazapošljavanje državljana EU-a i
č
lanova njihovih obitelji u Hrvatskoj.Kada je rije
č
o pristupu radnim mjestima u javnome sektoru, trenuta
č
no je potrebna radnadozvola, kao što je opisano. Prema planiranim izmjenama i dopunama Zakona o strancima,stranci
ć
e se mo
ć
i zaposliti kao namještenici u državnoj upravi bez ikakvih ograni
č
enja (akodoti
č
na radna mjesta ne uklju
č
uju izvršavanje državne vlasti ili zaštitu op
ć
ih interesa države),dok 
ć
e se kao državni službenici mo
ć
i zaposliti samo uz prethodnu suglasnost središnjegtijela državne uprave nadležnog za državne službenike.Uvjet poznavanja hrvatskoga jezika primjenjuje se na odre
đ
ene djelatnosti, na primjer uzdravstvenoj skrbi i osnovnoškolskom obrazovanju. Nadalje, da bi se mogao prijaviti uevidenciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i koristiti pogodnosti posredovanja prizapošljavanju, stranac mora imati stalni boravak u Hrvatskoj. Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema radnicima migrantima iz EU-a i hrvatskim gra
đ
anima u vezi s pomo
ć
i što je pruža državni Zavod za zapošljavanje, do kraja 2007. predvi
đ
aju se izmjene i dopuneZakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.Kada je rije
č
o
č
lanovima obitelji radnika migranata iz EU-a, oni imaju pravo na privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, bez obzira na to jesu li državljani država
č
lanica EU-a ilitre
ć
ih zemalja. On se odobrava na isto razdoblje kao i radniku migrantu iz EU-a. Me
đ
utim,ako radniku migrantu iz EU-a istekne radna ili poslovna dozvola, može mu se ukinutidozvola boravka, što ima isti u
č
inak i na
č
lanove njegove obitelji.
Č
lanovima obitelji radnikamigranata iz EU-a za rad u Hrvatskoj tako
đ
er je potrebna radna dozvola. Me
đ
utim, na njih sene primjenjuju godišnje kvote radnih dozvola. Predvi
đ
ene izmjene i dopune Zakona ostrancima imat
ć
e za cilj predvidjeti neovisan boravak 
č
lanova obitelji radnika migranta izEU-a u slu
č
aju radnikove smrti, razvoda itd., kao i odobrenje stalnog boravka radnicimamigrantima iz EU-a i
č
lanovima njihovih obitelji.Dodatna mirovinska prava zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kre
ć
u unutar Zajedniceodnosit
ć
e se samo na osiguranje u tre
ć
em stupu – u sustavu dobrovoljnog mirovinskogosiguranja u Hrvatskoj koji je ure
đ
en Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskimfondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravaju
ć
im društvima i isplati mirovina na temeljuindividualne kapitalizirane štednje. U mirovinski se fond može u
č
laniti svaka zainteresiranaosoba koja ima prebivalište u Hrvatskoj. Ako bi osoba napustila Hrvatsku i u
č
lanila se udobrovoljni fond u nekoj drugoj zemlji, nema prepreka da dobije svoju mirovinu i u3

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->