Novi Glasnik BR 6 - Glasnik (Asocijacija Studenata Na Al-Azharu)

iMPRESSuM
iZ SAdRAJA...
uvodnik
Impressum
oc
Glasnik
ei
Hercegovin e
ijacije stud e
ta iz Bosn na
vijesti iz Asocijacije
4 8 16 20 30 36 43 48

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
iZdAvA: Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu GLAvni i odGovoRni uREdnik: Asmir Bekri ZAMJEnik GLAvnoG i odGovoRnoG uREdnikA: Jusuf dafi SEkRETAR REdAkCiJE: Adis Mahalbai LEkToR: Jusuf dafi FoToREPoRTER: Hamdija islamovi TEHniko uREEnJE: Adis Mahalbai nASLovnA STRAnA: Sedin omerbai
inTERvJu: dr. Safvet Halilovi
univerzitet El-Azhar
Srebreniki inferno
Uvodnik
urednik
LAnovi REdAkCiJE: Ajla keserovi, naila durakovi, Sulejman olakovi, Muhammed kapo, Adis Mahalbai, Muhamed Maki, Sedin omerbai, Hamdija islamovi, kenan osi, konTAkT: glasnik.redakcija@gmail.com List izlazi mjeseno Za dostavu prolih izdanja obratite se na e-mail adresu.
list a s
Asmir BEkRi
ALuMni: Husein ef. ozo
Najbolje se osjeam meu jednostavnim ljudima pred kojima mogu da odbacim svoje oklope, da zaboravim komplekse i opreznost, s kojima mogu da se smijem,da kaem sve to mislim, ne plaei se da e me pogreno razumjeti. Mea Selimovi
Egipat na tranicama vremena odgovor El-Azhara SAd-u
Potovani itaoci, esselamu alejkum, predstavlja nam zadovoljstvo predstaviti vam novi, esti broj Glasnika. Zbog ljetne pauze Glasnik nije izlazio tri mjeseca. U tom periodu veina naih studenata je bila u Bosni i Hercegovini na ramazanskim praksama. Meutim, bilo je i nekoliko studenata koji su ljeto proveli u Egiptu, tako da vam donosimo izvjee sa izlobe Srebreniki inferno Adamira Jerkovia. U toj manifestaciji je uestvovao na student Dino Maksumi. Intervju ovog broja donosimo sa dr. Safvetom Haliloviem, podsjeamo vas na zdravstvene koristi posta, upoznajemo vas sa univerzitetom El-Azhar. Na jedan poseban, orginalan nain mr. Medina Danbegovi opisuje deavanja u Libiji, te rasplet deavanja u Egiptu. U ovom broju smo posvetili posebnu panju vaim pismima i komentarima tako da ete moi proitati kako Glasnik doivljavaju nai itaoci irom svijeta. Redakcija Glasnika je odluila da e Glasnik od ovog broja izlaziti svakog prvog u mjesecu, osim ljetne pauze na Univerzitetima. Ostanite i dalje uz nas Srdaan selam
Zeniki Al-Azhar
2 GLASNIK
6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU
GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe
iZMEu dvA BRoJA astili organizacijom ove veoma dobre i korisne tribine, kazao je on. Znaaj tribine istakao je i predsjednik Asocijacije, Hasib Hadi. Zbog proteklih deavanja u Egiptu ove godine pomjereni su ispiti na svim univerzitetima, tako da je ovo prvi put da su svi bh. studenti 11. jula u Egiptu. Naravno, nismo mogli nijemo posmatrati putem medija ta se deava danas u BiH, a da mi ne uinimo nita povodom ovog dana. Jer, ovo je dan od velikog znaaja za sve Bosance i Hercegovce, ne samo u Bosni, nego bilo gdje u svijetu da se nalaze. Na ovaj dan svi oni koji su iz BiH treba da se sjete Srebrenice, na bilo kom mjestu da su se zatekli. Druga svrha ove tribine jeste da preko egipatskih diplomata i novinara koji su bili u BiH za vrijeme rata i poslije njega i koji su imali pri-
iZMEu dvA BRoJA liku prisustvovati ukopu nekoliko stotina Srebreniana u prethodnim godinama, prenesu sliku onoga to se desilo u Bosni i to se danas deava, iz njihove perspektive, rekao je Hadi. Organizatori su svima podijelili letke o genocidu u Srebrenici, te pojedinim gostima poklonili Roman o Srebrenici, autora Isnama Taljia, koji je preveden na arapski jezik. Nakon tribine otvorena je diskusija, te su gosti imali priliku postaviti pitanje predavaima i domainima, bosanskim studentima. Iz Asocijacije su istakli kako ele poruiti da oni koji su uinili ovaj genocid moraju snositi odgovornost, te da se cijeli svijet mora ukljuiti u izgradnji ivota u Srebrenici. Dodali su da e sjeanje i obiljeavanje genocida u Srebrenici postati tradicija u Egiptu.
SREBRENICI
pripremio:
Sjeanje na rtve Srebrenice obiljeilo se ove godine i u Egiptu. Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu organizovala je u ponedjeljak naveer javnu tribinu u Klubu stranih studenata (Nadi el-Vafidin) u Kairu. Gosti-predavai tribine su bili prvi ambasador Republike Egipat u Bosni i Hercegovini Salah el-Ari i profesor na kairskom univerzitetu dr. Muhammed Sejjid el-Dusuki. Tribini je prisustvovalo 200 gostiju. Bili su tu predstavnici diplomatskog kora iz bosanske, turske i egipatske ambasade, ugledni profesori sa egipatskih univerziteta, te studenti iz brojnih zemalja koji studiraju u Egiptu. Uvod u tribinu o genocidu u Srebrenici napravio je Abdullah Kapo, student tree godine na univerzitetu El-Azhar. Naveo je osnovne injenice o ratu, genocidu koji se desio u Bosni i Hercegovini, te prisutnim gostima predstavio predavae. Salah el-Ari u svom izlaganju govorio je o posljedicama rata u Bosni i Hercegovini, s osvrtom na genocid u Srebrenici. Srebrenica je bila sigurno mjesto, holandski vojnici su garantovali sigurnost Srebrenianima, ali se dogodilo ba ono suprotno - ubistvo velikog broja ljudi. Bio sam kao ambasador u BiH i znamo kakva je situacija tamo. Srebrenica je velika mrlja na savjesti cijelog svijeta. Nikada ne smijemo zaboraviti ta se desilo u Srebrenici, a danas, svi moramo poruiti cijelom svijetu da je Srebrenica ispit na kojem je Evropa pala, rekao je El-Ari. Dr. Muhammed Sejjid el-Dusuki je kazao kako je prvi put BiH posjetio 1996, odmah po zavretku rata. Jedno od mjesta koje sam posjetio u Bosni je i Foa, tu sam uo uasne izjave i prie o ubijanju Bonjaka tokom agresije. Lino sam bio na mostu na kojem je zaklano 1.500 muslimana. Mi svi moramo nauiti lekcije iz Srebrenice. Zahvaljujemo se studentima iz BiH koji su nas po-
Javna tribina o
Asmir BEkRi
4 GLASNIK
iZMEu dvA BRoJA
iZMEu dvA BRoJA
PREDSTAVLJANJE BOSNE I HERCEGOVINE
u Kairu
U prostorijama Kluba stranaca, Nadi el-Vafidin, na Trgu Ramsis, uzela je uee i Bosna i Hercegovina, pod pokroviteljstvom Asocijacije studenata BiH u Egiptu. Ovom prilikom nai studenti prezentovali su kulturne, tradicionalne, knjievne i turistike vrijednosti Bosne i Hercegovine
pripremio:
Asmir BEkRi
U Kairu je 23. novembra poela manifestacija tradicionalnog predstavljanje kultura, tradicija i umjetnosti drugih zemalja, a koja e trajati tri dana - svaki dan e se predstaviti pet zemalja. U prostorijama Kluba stranaca, Nadi el-Vafidin, na Trgu Ramsis, danas je uee uzela i Bosna i Hercegovina, pod pokroviteljstvom Asocijacije studenata BiH u Egiptu. Ovom prilikom nai studenti prezentovali su kulturne, tradicionalne, knjievne i turistike vrijednosti Bosne i Hercegovine. Pored nae zemlje, danas su se predstavili Kazahstan, ad, Mali i Gambija, a bilo je prisutno posjetitelja i iz ostalih evropskih, azijskih i afrikih zemalja. Kada je u pitanju naa zemlja, prisutni su bili studenti i predstavnici diplomatskog
6 GLASNIK
Ovih dana sve oi uprte su u Kairo, ali ipak vidimo da ima neeg i lijepog da se deava ovdje. Zbog ovog naroda, i truda kojeg ulau da bi sauvali mir u svojoj zemlji, mi smo prihvatili njihov poziv, i na ovaj nain iskazali svoju podrku. Takoer, ovo je ujedno bila i jedinstvena prilika da Egiptu i svijetu pokaemo svoju zemlju i svoje vrijednosti. Jedan od glavnih uesnika, Abdullah Kapo, apsolvent na fakultetu islamskog prava, pri univerzitetu El-Azhar, je rekao: Bilo mi je ugodno prisustovati takvoj manifestaciji u kojoj smo kroz neposredni dodir s raznim nacijama mogli osjeati sebe kao da smo u Kazahistanu, adu, ili Maliju. Zaista je prijatno biti svjedok ovakvih dogaaja, i proiriti vlastito znanje i uvid o drugim narodima, kuturama te obiajima. Ono ovjeku prua mogunost jednostavnije korespondecije s ljudima, ruenje predrasuda o drugima, a
i usvajanje neke srednje busole. Ukratko nam je i objasnio temu njegovog izlaganja, rijeima: Govorio sam o geografskom poloaju Bosne i Hercegovine, historijskim tokovima naeg podneblja, o tom spoju istoka i zapada u kulturi tradiciji i arhitekturi Bosne i Hercegovine. Stavio sam u fokus posljednju agresiju na BiH, a istakao linost i djelo rahmetli predsjednika Alije Izetbegovia. Nisam zanemario ulogu Mehmeda Fatiha i nerakidivu vezu izmeu islama i Bonjaka. Na kraju, na nae pitanje da svoj utisak opie u jednoj reenici, gospodin Abdullah Kapo je izjavio : Bilo je to jedno lijepo iskustvo i upoznavanje s divnim narodima Afrike i Azije. Pored suvenira, kniga i rukotvorina, bilo je izloeno i nekoliko tradicionalnih jela, a burek, kojeg su spremile nae vrijedne studentice, nestao je u momentu, sa zadovoljstvom jeli su ga svi.
kora iz bosanskohercegovake ambasade u Kairu. Nai studenti su posjetiocima ponudili tradicionalnu bosanskohercegovaku kuhinju, unikatne rukotvorine, galeriju fotografija Bosne i Hercegovine, najbolja knjievna ostvarenja naih autora, te kratki video o prirodnim ljepotama nae zemlje.U uvodu prezentacije nae drave p ri sutni ma je se obratio Muhammed Kapo, student prve godine na univerzitetu Azhar, te najavio sljedeeg govornika. Zatim je se Abdullah Kapo prisutnima obratio, prigodnim govorom predstavljajui ljepote i vrijednosti nae drave. Cilj prezentacije i uea naih studenata na ovom skupu objasnio je predsjednik ASBIHEG, gospodin Hasib Hadi :
inTERvJu
GLAS BONJAKE ULEME prof. dr. hafiz Safvet halilovi
inTERvJu
dina, imajui u vidu da ste diplomirali 1992.godine? I kakav je pogled na Azhar danas i u vae doba, s obzirom da je iz godine u godinu sve manje naih studenata se odluuje na studije na Azharu iz raznih razloga? Prof. dr. Safvet Halilovi: Ja sam na Azhar doao krajem novembra 1988. godine, nakon odsluenja vojnog roka. Tada je sluenje vojnog roka bilo obavezno svim sposobnim mladiima, i mi koji smo eljeli studirati vani trebali smo prvo odsluiti vojni rok. Kada sam stigao u Kairo, poto sam bio oenjen, nisam mogao stanovati u studentskom domu na Derrasi, ve sam morao traiti stan privatno. Prve dvije sedmice bio sam gost kod Nezima Halilovia, poznatijeg kao Muderris, koji je takoer bio oenjen pa mi je puno, Allah da ga nagradi, pomogao oko smjetaja. Tada su studenti koji su stanovali van studentskog doma imali mjesenu stipendiju koja je iznosila stotinu dunejha (funti) po osobi, tako da smo ja i moja hanuma, koja je takoer bila student, imali dvjesta funti, to nije bilo dovoljno ni za stanarinu, jer koliko se sjeam za stanarinu je trebalo izvojiti 230 funti mjeseno. Ali, eto Allah dragi daje nafaku Ja sam dolazak u Misir razumio kao pravu priliku da se ui i drui sa ulemom, koje hvala Alalhu, tamo i ima. U to vrijeme, mi studenti iz BiH smo bili manjina u odnosu na studente sa Kosova i Makedonije kojih je bilo puno vie. Neki studenti iz BiH su zbog raznih razloga naputali kolovanje, ali oni uporni su ostajali i zavravali. Kada usporedim tadanje prilike vidim da su one, u odnosu na ono to studenti sada imaju, bile daleko tee. Tako, npr. ja nisam imao obezbjeenu godinju kartu za odlazak kui, pa sam morao tediti i odvajati od vlastitog zalogaja da bi se to obezbjedilo. Ali, eto hvala Allahu, isplatilo se, ja sam na Azharu zavrio fakultet, posdiplomski studij, magistrirao i doktorirao. Znate, jako je vano da ovjek ima jasan cilj i iskrenu elju da ui; Kairo je ogroman grad u kojem se moe dobro uiti i studirati ali, isto tako, mogue je i tratiti vrijeme po kairskim ulicama, hadikama i nadijima Ono to odaberete to ete u konanici i imati. To to kaete da se sve manji broj studenata odluuje na studij na Al-Azharu je vjerovatno uzrokovano time to u naoj domovini nakon zavretka studija svrenici vjerskih fakulteta sve tee dolaze do posla. Dakle, smanjen je broj i studenata FIN-a i naeg IFP-a, donekle na to utie i smanjenost mlade populacije, poto BiH polahko ulazi u probleme sa natalitetom. Smatram da je studiranje na Azharu dobra prilika da se upozna s autentinim islamom, iji sljedbenici treba da ive u ovom vremenu. Glasnik: Koje su linosti najvie na vas utjecale tokom kolovanja na Azharu? Prof. dr. Safvet Halilovi: Pa, bilo je vie alima koje su na mene utjecali, prvo moji profesori koji su mi predavali, meu kojima bih istakao moje drage profesore tefsira: prof. dr. Abdul-Hajj el-Fermavi i prof. dr. Muhammed Sejjid Radi Dibril, od kojih sam se puno okoristio, zatim prof. dr. Ibrahim Halifa, prof. Jahja Ismail i drugi. Pored akademskog obrazovanja na fakultetu (studirao sam na Usuli-ddinu), nastojao sam da se okoristim od egipatske uleme, koji su odravali dersove po raznim damijama, gdje sam inae volio otii. Takoer, knjige sam uvijek volio tako da se kod mene ubrzo formirala zamana i bogata biblioteka. Od profesora koji su na mene utecali mimo fakulteta, spomenuo bih uvene alime ejha aravija i ejha Gazalija, koje sam lino poznavao i prisustvoao njihovim brojnim nastupima i predavanjima. Nekoliko godina sam bio u prilici druiti se sa ejhom aravijem na njegovim posebnim dersovima - li hassatil-hassa, kako se to imalo obiaj rei, tj. krug njegovih istaknutih prijatelja i potovatelja s kojima je imao mjesena druenja i halke. Jo kao student tree godine upoznao sam se sa ejhom Jusufom Karadavijem koji nije ivio u Egiptu, ali je dolazio svake godine, nekada i vie puta. Ja sam na Arefatu 1991. godine, kada sam iao da obavim had, upoznao njegovog zeta i kerku koji su kasnije bili hemzetul-vasli izmeu . mene i cijenjenog ejha Karadavija. Jo od tada s njim se dobro poznajem i bio sam u prilici da se s njim podosta druim, ne samo na njegovim dersovima koje je drao kad bi doi u Kairo, ve i na njegovim porodinim sastancima. Od tog ovjeka sam, da ga Alalh Dragi poivi, puno nauio. Mislim da imam sve njegove knjige, kojih ima blizu 180 naslova, a koje rado itam i danas. Na mene su, takoer, utjecali i brojni drugi egipatski intelektualci, poput npr.
Bosne nema bez Bonjaka, a Bonjaka nema bez islama.

razgovarali:
Znate, jako je vano da ovjek ima jasan cilj i iskrenu elju da ui; kairo je ogroman grad u kojem se moe dobro uiti i studirati ali, isto tako, mogue je i tratiti vrijeme po kairskim ulicama, hadikama i nadijima ono to odaberete to ete u konanici i imati. nemojte se zadovoljavati samo sa mukarreratima i ne budite od onih koji, pred kraj semestra, pitaju ta je mahzuf, jer naalost pokazalo se da oni koji tako rade sutra ne prou dobro. Takvi ostanu povrni i to se vidi u njihovom radu.
Sulejman oLAkovi i Asmir BEkRi

Glasnik: Uvaeni profesore, moete li se za poetak prisjetiti vaih medresanskih dana? ta je bio razlog vaeg dolaska na El-Azhar? Prof. dr. Safvet Halilovi: U medresu, Gazi Husrev-begovu u Sarajevu, tada jedinu u BiH, doao sam u septembru 1983. godine. To su, uistinu bili veoma lijepi dani; u drugom razredu na polugoditu poeo sam uiti hifz pred naim profesorm kiraeta Hamdi-ef. Begiem. To je hairli zavreno, te sam u etvrtom razredu poloio ispit iz hifza pred Komisijom tadanjeg Starjeinstva Islamske zajednice, to je tada bila prava rijetkost. Uz to, bio sam odlian uenik u medresi, osloboen polaganja maturskog ispita, koji je tada bio veoma zahtjevan. Vjerovatno je ta veza s Kuranom bila jedan od glavnih razloga koji me je opredjelio da idem u Misir, na El-Azhar, radi studiranja na Odsjeku za tefsir i kuranske nauke. Glasnik: Nas kao studente Azhara interesuje kako je bilo studirati u Kairu prije dvadesetak go-
8 GLASNIK
inTERvJu
dr. Muhammeda Imare, ija djela vrlo rado itam. Glasnik: Poto ste magistrirali 1997. godine na Azharu, zanima nas kako se odvijalo vae studiranje, s obzirom na ratno stanje u BiH, te s obzirom na nain studiranja na magistratu, imajui u vidu na stroge uvjete pri polaganju ispita? Prof. dr. Safvet Halilovi: Mene je rat zadesio u Egiptu, devedest druge kada sam bio apsolvent na Usuli-d-dinu. To su bili jako teki momenti, daleko od svojih, veze prekinute Pored studiranja ja sam se ukljuio u aktivnosti Igase, egipatske humanitarne organizacije, koja je dobro poznata i u BiH. Obilazili smo mnoge egipatske gradove i mjesta i prikupljali pomo za na narod. Bilo je problema sa urtom, egipatskom policijom, koja nije gledala blagonaklono na te aktivnosti, s obzirom da je u to vrijeme na elu Ujedinjenih nacija bio egipatski kranin Butros Ghali. Bio sam pozivan na razgovore u zloglasni Lazugli, i to u kasnim satima prijetili su i govorili da sam ja samo student i da te aktivnosti moram prekinuti. Ukratko, bilo je jako teko. Postdiplomski studij sam upisao na istom fakultetu, po prijedlogu nekih mojih profesora i prijatelja. ejh Jusuf el-Karadavi mi je lino poslao jedan, za mene tada jako potreban iznos, na ime stipedndije. Poznato je da su postdiplomske studije na Al-Azharu veoma zahtjevne. U to vrijeme nije bilo puno predmeta, ali se ilo puno u detalje, sjeam se da je na naem odsjeku u prvoj godini bilo upisano preko devedeset studenata. Usmeni ispit je zavrni, a da bi se na njega izalo potrebno je poloiti prvo pismeni, koji je eliminatoran. Na pismenom je poloilo sedam studenta, a na usmenom samo trojica, meu kojima sam, hvala Allahu, bio i ja. Nakon dvije godine dobrih, specijalizirajuih studija, upisao sam magistrasku tezu iz podruja tradicionalnog tefsira, pod nazivom: Et-Tefsiru bilmesur, ehemijjetuhu ve davabituhu, dirasa tatbikija fi suretin-Nisa (Tradicionalni tefsir, njegov znaaj i postavke; primijenjena studija u suri En-Nisa). Na njenoj pripremi sam radio preko dvije godine, a u martu 1997. godine bila je i odbrana. Teza je kasnije (1999.) tampana u izdanju Daru-ner lil-damiat u Kairu. Glasnik: 25. marta 2001. godine ste odbranili doktorsku disertaciju na arapskom jeziku pod nazivom El-Imam Ebu Bekr er-Razi el-Dessas ve menheduhu fi et-tefsir, s najviom ocjenom (mertebetu-erefi-l-ula), uz preporuku za tampanje zbog njenih naunih vrijednosti. Kakav je osjeaj bio nakon to ste postali prvi Bosanac koji je doktorirao na Azharu iz ove oblasti? Prof. dr. Safvet Halilovi: Bio je to predivan osjeaj. Tog dana je u amfiteatru Abdulhalim Mahmud na odbrani prisustvovalo najmanje dvije stotine ljudi. Odbrana je trajala oko tri sata, i hvala Alalha, moja disertacija je ocijenjena najveom ocjenom. Publikovana je tri mjeseca kasnije u izdanju poznate izdavake kue Darus-selam u Kairu. Godine 2008. doivjela je i drugo izdanje, to znai da je traena. Profesor Mehmed Kico s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu preveo je ovu disertaciju na bosanski jezik 2004. godine, a prijevod je objavljen pod naslovom: Metodologija tumaenja Kurana u hanefijskome mezhebu; studija na primjeru El-Dessasovog tefsira Ahkamul-Kuran, u izdanju El-Kalema i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Tano je da sam ja prvi Bonjak koji je doktorirao tefsir na Al-Azharu. Inae, prije mene na Azharu su doktorirala trojica Bonjaka: rahmetli dr. Ahmed Smajlovi (1974.), zatim dr. Jusuf Rami (1974.), obojica na Filolokom fakultetu i rahmetli dr. Aif Skenderovi (1985.), na Usuli-d-dinu, na odsjeku za davu. Moja malenkost je, dakle, etvrti Bonjak koji je (od)branio doktorat na Azharu, a prvi koji je to uinio na Odsjeku za tefsir i kuranske nauke. Glasnik: Po okonanju studija na Azharu vratili ste se u BiH i sa grupom intelektualaca ste jedan od osnivaa asopisa Novi Horizonti? Moete li se malo poblie prisjetiti tih dana osnivanja asopisa? Prof. dr. Safvet Halilovi: O osnivanju asopisa koji e promovirati sredinji tok islama, poznat kao el-vesatijje el-islamijje, intenzivno se razmiljalo u periodu nakon rata, naroito 1997. i 1998. godine.
inTERvJu
Znate, to su bila prlino burna vremena, rat se tek zavrio, nepravedni mir nastupio. Postojale su razliite razliite struje i tendencije na islamskoj sceni u BiH, tako da je potreba za jednim asopisom koji bi promovirao srednji ili umjereni pristup islamu bila velika. U tom kontekstu nastao je asopis Novi horizonti, prvi broj je izaao 1. septembra 1999. godine, i evo hvala Allahu, izlazi do sada u kontinuitetu. Mislim da je najvanije vezano za ovaj asopis upravo to da se na njegovim stranicama govorilo o islamu na nain da se ne doputa nikakav ekstremizam ali, takoer, nije dozvoljeno ni oduzimanje od islama ili unoenje u njegovo okrilje ono to mu ne pripada. To e biti veoma vano za izuavatelje stanja islamske misli i duha na naim prostorima, na prelazu iz XX. u XXI vijek. Glasnik: Imajui u vidu da ste lan Vijea povjerenika Svjetske unije islamskih uenjaka, mozete li nam poblie objasniti ime se ta unija konkretno bavi, kakva je vaa uloga u toj uniji, te koliko moe pomoi ta unija na rjeenju problema koji su naa svakodnevnica meu muslimanima BiH? Prof. dr. Safvet Halilovi: Svjetska unija islamskih uenjaka (Ittihadul-alemi li ulemai-l-muslimin - International Union for Muslim Scholars / IUMS) osnovana je 2004. godine na konferenciji odranoj u Londonu. Jedan od glavnih ciljeva osnivanja Unije je osiguravanje ireg okvira koji e omoguiti muslimanskim uenjacima iz raznih dijelova svijeta da se
10 GLASNIK
11
inTERvJu
sastaju, razgovaraju i iznose zajedniki stav o pitanjima koja se tiu muslimana dananjice. Unija radi na usaglaavanju stavova razliitih pravnih kola nastalih u okrilju islama nastojei objediniti stavove uenjaka koji se tiu aktuelnih problema muslimana kako bi se s izazovima, ali i opasnostima modernog doba, zajedniki suoavali. U tom pogledu Unija okuplja uenjake sunnije i iije (imamije/isnaaerije, zejdije), zatim ibadije, selefije, sufije i druge provenijencije koje su nastale u okrilju islama. Dakle, Unija okuplja sve pravce i skupine koji se mogu svrstati u okrilje asnog islama, to predstavlja djelovanje koje je od izuzetne vanosti, naroito u dananjim okolnostima kada su muslimani u svijetu podijeljeni i nejedinstveni, to u velikoj mjeri doprinosi njihovom slabljenju i propadanju. Unija se tokom proteklih godina bavila prouavanjem aktuelnih problema u muslimanskom svijetu te razvojem odnosa izmeu islamskog svijeta i Zapada. U tom pogledu, Unija je povodom raznih dogaanja u svijetu pojanjavala stav islama naspram tih deavanja dajui savjete i preporuke putem odluka, proglasa i erijatsko-pravnih decizija (fetava), a u brojnim obraanjima svjetskoj javnosti Unija je osudila teroristike napade koji se deavaju posljednjih godina, a dovode se u vezu s islamom, istiui da islam ni u jednom obliku ne odobrava teror i ubijanje nevinih civila. Unijom, od njenog osnivanja do danas, predsjedava istaknuti uenjak ejh dr. Jusuf el-Karadavi, koji ima tri zamjenika: ispred sunnija zamjenik je dr. Abdullah ibn Bajjah, bivi ministar pravde u Mauritaniji, u ime iija ajatullah Et-Teshiri iz Irana, a ibadije zastupa ejh Ahmed el-Halili, glavni muftija sultanata Oman. Generalni sekretar je prof. dr. Muhammed Salim el-Avva, poznati egipatski uenjak i profesor meunarodnog prava. Sjedite Unije je u Dablinu (Irska), a svoja predstavnitva ima u Kairu, Bejrutu i Dohi. Godine 2009. donesena je odluka da se otvore predstavnitva u Turskoj, Rusiji i Indoneziji. Unija je dosada okupila nekoliko hiljada lanova koji dolaze iz gotovo svih zemalja svijeta. Unijom rukovodi Vijee povjerenika (Medlisul-umena), koje se bira na izborima na Generalnoj skuptini Unije i iji lanovi imaju mandat od etiri godine. Vijee povjerenika ima ovlasti i kompetencije upravnog odbora i donosi potrebne odluke o planiranju naunih, davetskih, kulturnih i drugih aktivnosti Unije. Ja sam na zasjedanju Generalne skuptine u julu 2006. u Istanbulu izabran u Vijee povjerenika, a prole godine dobio sam jo jedan mandat. Svjetska unija islamskih uenjaka je dosada izdala nekoliko izuzetno korisnih publikacija i knjiga. Posebno je vana Islamska povelja (El-Misaku-l-islami), u kojoj su, na jezgrovit, sadrajan i, prije svega, veoma utemeljen nain, iznesena osnovna uenja islama i njegove specifine odlike kao i stav islama spram brojnih savremenih deavanja i fenomena. Povelja je ubrzo prevedena na bosanski, engleski i francuski jezik. Potom su uslijedili prijevodi i na druge jezike, meu kojima je posebno vaan prijevod na njemaki jezik koji je sainila Lejla Begovi, profesorica njemakog jezika iz tutgarta. Prvo izdanje Islamske povelje na bosanskome jeziku pojavilo se krajem 2006. godine, a za to je posebno zasluan reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri, koji je predloio da se Povelja tampa u sklopu Rezolucije Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o tumaenju islama, to je i uinjeno. Ovom prilikom izraavamo zahvalnost uvaenom reisu-l-ulemi na podrci koju je dao da Islamska povelja bude publicirana u spomenutoj Rezoluciji. U meuvremenu, Povelja je doivjela drugo izdanje na arapskome jeziku. To izdanje je proireno i dopunjeno s novim detaljima i poglavljima, i najsdranije bih preporuio Povelju svim studentima islamskih nauka, da je dobro izue I prostudiraju. Glasnik: Kakve su predispozicije svrenika Azhara kada se vrati u rodnu Bosnu, te koje su njegove dunosti i obaveze? Prof. dr. Safvet Halilovi: injenica je da na svijet blagonaklono gleda na univerzitet Al-Azhar, vjerovatno zbog zasluga njegovih ranijih svrenika. Mislim da svrenici Azhara, kao i ostalih islamskih fakulteta, imaju obavezu da, prije svega, rade na prosvjeivanju naeg bonjakog svijeta, u kojem ima puno hajra. Na tom putu treba puno umijea, strpljenja, mudrosti, ali posebno bih to istakao, iskrenosti i predasnosti idealima islama, to nai Bonjaci itekako cijene i potuju. Glasnik: Kakav je va pogled na dananju drutveno-politiku sliku BiH? Prof. dr. Safvet Halilovi: To je malo sloenije pitanje, stanej je prilino zabrinjavajue, ali ja sam optimista bie Bosne i Bonjaka, inallah. Bosnu etnici i ostali nisu mogli da unite sa topovima, tenkovima i avionima, pa nee moi ni sada. Vallahu-l-mustean! Glasnik: Kako mi kao studenti moemo pomoi naoj domovini, naem narodu i naem ummetu? Prof. dr. Safvet Halilovi: Iskrenim, ustrajnim i predanim radom na afirmaciji islama i islamskih vrijednosti na naim prostorima, prije svega meu Bonjacima. Neprijatelji Bosne su dobro razumjeli jednu stvar: Bosne nema bez Bonjaka, a Bonjaka nema bez islama. Drugaije kazano: ako bi Bonjaci prestali da postoje kao muslimani onda e prestati da postoje i kao Bonjaci, a tada, ovu zemlju moe zvati kkao hoe. Zato treba permanentno raditi na vjerskom i prosvjetnom osvjeivanju naega svijeta. Glasnik: Asocijacija studenata BiH u Egiptu je osnovala svoj list, kroz koji emo afirmirati naa miljenja, ideje, istraivanja itd. Koji su vai utisci na prve brojeve naeg lista? Koji su vai savjeti za unaprjeenje istog? Prof. dr. Safvet Halilovi: Maallah, ba lijepo, gledao sam i drago mi je da imate ovaj Glasnik. Veoma je bitno da studenti koji studiraju vani piu i prevode jer se kod njih, s vremenom, malo otupi osjeaj za maternji jezik, njegov stil i i izraavanje, pogotovo u pisanoj formi. I ja lino sam imao pro-
inTERvJu
blema, mada sam jo kao student pokuavao da piem i na maternjem jeziku. Glasnik: Voljeli bi smo da, na svoj sopstven nain, posavjetujete sve studente iz BiH koji studiraju na egipatskim univerzitetima? Prof. dr. Safvet Halilovi: Nemojte se zadovoljavati samo sa mukarreratima i ne budite od onih koji, pred kraj semestra, pitaju ta je mahzuf, jer naalost pokazalo se da onik koji tako rade sutra ne prou dobro. Takvi ostanu povrni i to se vidi u njihovom radu. Vi koji studirate na Al-Azharu imate priliku da se druite sa vrhunskom ulemom, pa iskoristite tu priliku. Takoer, preporuio bih obavezno klanjajne namaza u dematu u damiji, naroito jacije i sabaha, zatim redovno uenje Kurana, virdova, zikrova i stalni rad na duhovnom uzdizanju. Bez toga, vjerujte mi, posao za koji se pripremate nee imati pravi kredibilitet. Ja sam nedavno bio u Dakaru, glavnom gradu Senegala, gdje je odran svjetski kongres islamskih uenjaka. Ono to je posebno podvueno jeste da ulema ima veliku odgovornost za stanje ummeta. Ulema mora uvati poslaniko naslijee, jer ulema je nasljednik Boijih poslanika. To znai da se ulema mora strogo pridravati svih islamskih odredbi, naela i propisa, kako u javnom tako i privatnom ivotu. U tom pogledu, mora se posvetiti velika panju duhovnom uzdizanju (tezkijetun-nefs), jer ulema je ta u ta se obini svijet ugleda. Preporod ummeta nije mogu bez preporoda uleme a to se moe postii, kao to je i istaknuto u zavrnoj deklaraciji, samo ako muslimanski uenjaci i studenti islamskih nauka budu na visokoj razini moralne odgojenosti i ako budu okieni vrlinama a poteeni poroka, kako bi sa svojim djelima i osobinama, prije nego rijeima, mogli biti uzor drugima. Glasnik: elimo Vam puno uspjeha u radu i ostvarivanju ivotnih planova! Da Vas Uzvieni nagradi najboljom nagradomAmin
12 GLASNIK
13
nAA TEMA
nAA TEMA
ne spominju sve poimenice u kuranu i Hadisu, nisu bile poznate do dananjih dana. Ali, poto Boiji poslanik Muhammed, s.a.v.s., ne govori po hiru svome. To je samo objava koja mu se obznanjuje (En-nedm, 3), on nam je jo prije 1400 godina dao neprocjenjiv medicinski savjet, koji nam prenosi Ebu Hurejre, r.a.: Postite, jer e vas post odrati zdravim. (Et-Taberani). Stoga, u duhu ovog hadisa medicinskog karaktera, a sve s ciljem da nas obavijestim o zdravstvenim koristima posta do kojih je dola moderna znanost, te da razbijem odreene predrasude o tome da je post tetan, koje su se pojavile posljednjih 60-ak godina, kao posljedica dogmatike komunizma i ateizma, u nastavku u se potruditi da razvidim i predstavim neke medicinske injenice o koristi islamskog posta. iscrpne medicinske studije koje su se posljednjih godina bavile postom pokazale su da su fizike sposobnosti onoga ko posti, odnosno ustee se od zore
pie:
Zd ravs t v e n a k o r i st
voljsta, izvrsnog raspoloenja, te neopisive sree, jer je posta svjestan da svojim postom ini dobro djelo kojim je njegov Gospodar zadovoljan i pomou kojeg se pribliava dennetskim baama i udaljava od dehennemskih provalija. ovakvo optimistiko postaevo raspoloenje dovodi do znaajnog poveanja izluivanja endorfina u njegovom tijelu, hormona koji poveava tjelesne sposobnosti, smanjuje osjeaj umora i iscrpljenosti, te efikasno pomae u borbi protiv depresije, melanholije i svih ostalih duevno-psihikih i nervnih oboljenja. Post poboljava i mentalne sposobnosti postaa, poto u toku posta velika koliina krvi i nervne energije, koja se inae troi u toku procesa varenja hrane, postaje dostupna mozgu i modanim (nervnim) elijama, te time poboljava njihov rad, to dovodi do bolje koncentracije, vee mogunosti pamenja, te generalno efikasnijeg rada svih organa tijela, poput organa vida, sluha, govora, ravnotee, izluivanja, disanja itd. Poboljan rad cijelog tijela znai i bolji rad imunog sistema, pa tako i bolju zatitu od raznoraznih oboljenja, bilo da su ona mentalna (Alchajmerova bolest, senilnost), ona (razne vrste sljepila), srana (aritmija), disajna (astma) ili bilo koje druge vrste. Post, pogotovo post mjeseca ramazana, predstavlja i svojevrsno proienje tijela, kako kau nutricionisti, poto ostavljanje hrane, pia i drugih tjelesnih uitaka u toku obdanice kada je ovjek najaktivniji, te konzumiranje istih u toku noi kada se ovjek obino odmara, tokom tih mjesec dana, daje priliku tijelu da se oslobodi masti, otrova, gljivica i drugih po tijelo tetnih materija koje su se skupljale tokom godine dana. Te tetne materije ne predstavljaju opasnost za ovjekovo tijelo, ako se redovito s vremena na vrijeme ovjek oslobaa njih. Tu na scenu stupa post, kao najbolji ista ovjeijeg organizma. nakon ak i ovog kratkog, turog osvrta na zdravstvene koristi posta, postaje kristalno jasno da su glasine o zdravstvenoj tetnosti posta samo bapske prie, a da su njegovo koristi po zdravlje neupitne, neprocjenjive i brojne. Stoga, ne preostaje mi nita drugo nego da uputim dovu uzvienom Bogu da nam da da i ovogodinji Ramazan, godinji lijek i za tijelo i za duu, ispostimo u srei, selamluku i rahatluku, onako kako dolikuje njegovim iskrenim robovima.
P O S T A
Post, pogotovo post mjeseca ramazana, predstavlja i svojevrsno proienje tijela, kako kau nutricionisti, poto ostavljanje hrane, pia i drugih tjelesnih uitaka u toku obdanice kada je ovjek najaktivniji, te konzumiranje istih u toku noi kada se ovjek obino odmara, tokom tih mjesec dana, daje priliku tijelu da se oslobodi masti, otrova, gljivica i drugih po tijelo tetnih materija koje su se skupljale tokom godine dana
Jusuf dZAFi
u islamu, vjeri vinjeg Boga, nema nijedna nareena stvar (farz, vadib), a da nije korisna, nijedna zabranjena (haram, mekruh tahrimen), a da nije tetna, niti ijedna dozvoljena stvar (halal), a da je tetna. o tome uzvieni Bog govori na mnogo mjesta u kuranu, svojoj Plemenitoj knjizi. Tako je Mudri dozvolio trgovinu, jer je probitana, netetna, a zabranio kamatu, jer je tetna: A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu (El-Bekare, 275). onaj koji sve zna dozvolio je lijepa, dobra jela, a zabranio runa, loa: Pitaju te to im se dozvoljava. Reci: dozvoljvaju vam se lijepa (dobra) jela... (El-Maide, 4). Zabranio je onaj kome nita nije skriveno sve to opija, kocku, oboavanje kipova, bacanje strelica, i sl., dozvolio sva ostala, raznorazna, netetna osvjeavajua pia, poteno natjecanje gdje ljudi ulau svoj trud i sl., a naredio je obavljanje pet temelja islama, vjerovanje u pet temalja imana, izuavanje raznoraznih nauka i sl. no, uzvieni Allah se nije ograniio samo na puko objavljivanje Svoje Mudre knjige, nego je sa njom poslao onoga koji e je protumaiti, dostaviti ljudima, svojim djelima pokazati kako se po njoj radi uzvieni je poslao Muhammeda, s.a.v.s., sultana svih vjerovjesnika, peata poslanstva, najboljeg ovjeka koji je ikada kroio ovom zemljom. Poslao je Gospodar svih svjetova uputu, Svoju knjigu ovjeanstvu, i sa njom poslao Poslanika, s.a.v.s., da nam bude poput vodia, pastira kroz planinu ovog svijeta do bai onog svijeta, nama strancima, koji bi bez kurana i poslanikog Sunneta bili poput izgubljenih ovaca. Zbog toga ne treba da udi da i Sunnet, poput svog starijeg brata kurana, sadri kuranske mudrosnice koje jo detaljnije pojanjavaju ono to je korisno, dakle nareeno, ono to je bez zarara, tete, dakle dozvoljeno, te ono to je tetno, zararli, dakle zabranjeno. Bjelodano je da je nakon namaza, post najvaniji stub, temelj islama. u drugu ruku, post je najprakticiraniji temelj islama. Tome svjedoimo svakog mjeseca ramazana kada susreemo neke muslimane neklanjae koji poste, a ne susreemo niti jednog muslimana klanjaa, a da ne posti. Post je farz, strogo nareena dunost svakog muslimana i poto kao takav spada u nareene stvari, ne treba da udi da o koristima posta govore i kuranski ajeti i poslanikovi hadisi. tavie, muslimani irom svijeta poste od vremena Adema, a.s., oca ovjeanstva, ne dovodei u sumnju viestruku korisnost posta. Meutim, mnoge te koristi, pogotovo one zdravstvene, poto se ne
do zalaska sunca od tjelesnih uitaka, vee od nepostaa. To je zbog toga to postaevo tijelo bolje podnosi fiziki napor, ima poboljan rad sranog (kardijalnog) sistema, cirkulativnog sistema (sistema krvnih ila), digestivnog (probavnog) sistema, respiratornog (disajnog) sistema, limfnog sistema (sistema tenosti) i svih ostalih tjelesnih sistema. Stoga i ne treba da ude izjave muslimanskih sportista, poput fudbalera Tieri Anrija, koji tvrdi da kada posti osjea dodatnu snagu s kojom je u mogunosti da uradi ono to inae ne bi mogao onih dana kada ne posti. otkriveno je i da post vodi ka razlaganju tjelesnih masti, to uzrokuje poveanje slobodnih masnih kiselina u krvi. Tako te kiseline postaju glavni izvor energije kod postaa, umjesto glukoze (eera), koja je uobiajeni izvor energije kod nepostaa. Time se kod postaa, prilikom izvoenja nekog fizikog napora, smanjuje potronja glikogena u miiima i jetri, to dovodi do stabilnije razine glukoze u krvi, iji nedostatak dovodi do osjeaja umora. Tako se neposta koji primarno koristi eer kao izvor energije bre umori od postaa, kome je eer tek sekundarni izvor energije. ovakav rad organizma prilikom posta pomae oboljelim od dijabetesa, sranim bolesnicima i svim onima koji boluju od bolesti kojima je uzrok gojaznost (pretilnost). Post postaa dovodi i u stanje duhovnog zado-
14 GLASNIK
15
PREdSTAvLJAMo
PREdSTAvLJAMo
Univerzitet El-Azhar u Kairu

Univerzitet El-Azhar trenutno ima na desetine hiljada studenata, meutim najvie je onih koji studiraju teologiju i vjerske teme, a tu su jo filozofija, ekonomija, medicina, informatika itd
pie:
vojne moi muslimana u paniji, rezultirao je da se studenti iz tih regiona preorjentiu na univerzitet ElAzhar. U periodu Osmanskog carstva ovaj je univerzitet ekonomski postao snaan i skoro neovisan. U 1895. godini, kada je ejh Muhamed Abduhu postao veliki muftija Egipta i zapoeo saradnju sa El-Azharom, savremene nauke ule su u obrazovni sistem ovog univerziteta. Kada je Demal Abdul Nasir 1954. godine doao na vlast u Egiptu promijenio je ekonomski sistem ovog Univerziteta, pa je vlada poela vriti kontrolu nad finansiranjem, zapoljavanjem i otputanjem kadra ovog islamskog instituta. Tako je El-Azhar ponovo izgubio svoju neovisnost. El-Azhar je tokom zadnjih pola stoljea efektivnog razvoja osnovao i neke podrune odjele za studiranje u razliitim egipatskim gradovima, kao i u razliitim drzavama svijeta poput Pakistana, Indonezije, Indije I dr. ejh Mahmud eltut, rektor El-Azhara, pokrenuo je odsjeke medicine i tehnikih nauka kao i fakultet prirodnih znanosti pri El-Azharu, vodei rauna da se studenti ovih fakulteta pored svojih studija poblie upoznaju i sa islamskim uenjima. Njegov drugi in bio je osnivanje odjela za ene. Univerzite El-Azhar trenutno ima na desetine hiljada studenata, meutim najvie je onih koji studiraju teologiju i vjerske teme, a tu su jo filozofija, ekonomija, medicina, informatika itd. Institut El-Azhar sastoji se od tri dijela, i samo je jedan njegov dio Univerzitet El-Azhar. Egipatski predsjednik odabirao je rektora Univerziteta (takav je nain biranja bio sve do 25-januarske revolucije).
Zajednica islamskih procjena je drugi dio u sklopu El-Azhara i bavi se nauno-istraivakim aspektom kao to su fetve, izdavanje asopisa te odabiranje i slanje misionara. Ured ejha El-Azhara je zaseban dio Instituta. Ured ima zadatke da istrauje o naunim centrima koji su vezani za El-Azhar, poevi od osnovnih kola do fakulteta. U ovim se centrima ope obrazovanje zavrava tako da su uenici na kraju spremni za Univerzitet El-Azhar. Ovdje vrijedi istai i osnivanje instituta za uenje arapskog jezika za strane studente pri Univerzitetu El-Azhar, gdje su svoje mjesto nali i studenti iz Bosne i Hercegovine, pa smo tako ove godine dobili i prvu generaciju naih studenata koji su uspjeno okonali uenje arapskog jezika na ovom institutu. U martu 2010. godine je od bolesti srca preminuo ejh Muhamed Sejd Tantavi, pa je egipatski predsjednik Husni Mubarek na elo El-Azhara postavio dr. Ahmeda el-Tajjiba. ejh Ahmed el-Tajjib roen je prije 63 godine na jugu Egipta. Studirao je i doktorirao na El-Azharu islamsku filozofiju. Novi El-Azharov ejh je dio svog studija zavrio i na Sorboni u Francuskoj, tako da govori i francuski jezik. El-Azharov ejh se i u islamskom svijetu takoer susree sa velikim potekoama. Na njemu je da suzbije uticaj ekstremista i zapadnu propagandu protiv islama, te da ispred ovog vjerskog instituta podrava jedinstvo i blizinu islamskih mezheba. Tako smo nedavno imali priliku proitati i njegov odgovor Sjedinjenim Americkim Drzavama o temi Religijska sloboda, a kojeg mozete proitati u ovom broju Glasnika.
Sulejman oLAkovi
Na obali rijeke Nil u gradu Kairu, glavnom gradu Egipta, nalazi se zgrada Univerziteta El-Azhar. Univerzitet El-Azhar, kao i rijeka Nil, postali su simboli drevnog Egipta ija starost datira vie od hiljadu godina. Nakon fatimijskog zaposjedanja Egipta Kairo je osnovan, tanije 970. godine po gregorijanskom kalendaru. Dvije godine kasnije otvorena je i damija, a poto su se Fatimije smatrali potomcima loze hazreti Fatime, kerke Poslanika, alejhis-selam, i damiju su nazvali Al-Azhar. Uskoro je ova damija postala centar irenja fatimijske iitske ideologije. Univerzitet se razvijao i za njega se u svijetu proulo tako da su mnogi uenici iz svih islamskih zemalja visoko obrazovanje stekli ba na njemu. Nakon Salahudin Ejjubijevog napada na Egipat i svrgavanja vlade Fatimija Azhar postaje sunnijski fakultet, odnosno centar irenja sunnijske ideologije. Napad Mongola na istone islamske zemlje i smanjenje
16 GLASNIK
17
SREBREniki inFERno
SREBREniki inFERno
pie:
dino MAkSuMi
SREBRENIKI INFERNO
u Kairu
Kao domain programa dr. Muhammed Arab je poruio: Genocid je neto najstranije to se jednom narodu moe dogoditi. Ja sam prole godine sa Adamirom Jerkoviem posjetio Srebrenicu. Suze su same tekle. Mi se iskreno nadamo da se bosanskom narodu nikad vie takvo neto nee ponoviti.
Jedan od dokaza da govor o srebrenikoj tragediji i genocidu u Bosni i Hercegovini nikada nee biti zapostavljen na planetarnom nivou, je i izloba Arhiva Federacije BiH u glavnom gradu Egipta Kairu. Izlobu slika formata 80x100 cm pod naslovomSrebreniki inferno je otvorio direktor Arhiva FBiH Adamir Jerkovi 13. septembra u sali za izlobe Nacionalne biblioteke i arhiva Egipta, koji je ujedno bio i domain ovog dogaaja sa dr. Muhammed Arabom, direktorom ove institucije. Veliki broj egipatskog gledateljstva je sa ogor18 GLASNIK
Izloba
enjem i negodovanjem gledalo slike uasa koji su pokazivali samo neke detalje iz srebrenikog pakla: izgladnjele i iscrpljene mase ljudi, masovne grobnice, muki ubijene civile, majku iji stomak su dumani rasporili i ubili njezino jo neroeno dijete.... Nakon razgledanja izlobe srebrenike tragedije posjetioci su u punoj sali amfiteatra imali priliku pogledati oratorij Srebreniki inferno, gdje se kroz video zapis moglo vidjeti sve o zloinu u Srebrenici. Poslije je gosp. Jerkovi odrao interesantno i opirno predavanje na temu Uloga Alije
Izetbegovia u nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koje je ujedno i podijeljeno sluaocima u obliku knjiice sa prevodom na arapski i engelski jezik. U predavanju je dao jedan historijski presjek dogaanja na prostoru Jugoslavije od Drugog svjetskog rata, poloaja muslimana u SFRJ-i, predratnom stanju i ratnim stradanjima i patnji bonjakog naroda i Daytonskom sporazumu da bi na kraju govorio o liku rahmetli Alije Izetzbegovia. IZVODI IZ PREDAVANJA Govorei o liku Alije Izetbegovia, Jerkovi istie: Agresija na Bosnu i Hercegovinu je bila strana, nevieno brutalna i stravino krvava. Ali, Bosna nije unitena. Zahvaljujui Izetbegovievom mudrom vostvu, pod ijim zastavom je stvorena i stasala Armija Republike Bosne i Hercegovine. Bosna i Bonjaci su preivjeli nezabiljeen pokus u politikoj teoriji i praksi. O Aliji, takoe, kae: Kuran je bio njegova inspiracija i nadahnue. U njemu je nalazio sve odgovore i upute, pa muslimanskom svijetu poruuje da se obrazuje i ui po naredbi asne Knjige: Natjeite se u dobru... Alija Izetbegovi je izvanredno objanjavao poruke islama, a u susretima sa zapadnim politiarima esto je ispravljao stereotipe o islamu i muslimanima uopte. O Aliji, kao harizmatinom, uvjerljivom i u svemu umjerenom ovjeku, Jerkovi dalje kae: Alija Izetbegovi je bez sumnje obiljeio jednu epohu. Ostae zabiljeen kao najznaajnija linost kod Bonjaka i Bosanaca u dramatinom stoljeu koje je iza nas, a usuujem se rei da je to najvanija linost u ukupnoj bonjakoj
povijesti. Razmiljajui o pojavi Alije Izetbegovia na politikoj sceni i njegovom djelovanju Jerkovi zavrava predavanje i zakljuuje rijeima: Bonjaci-muslimani danas su pred tekim izborom kojim putem krenuti dalje. Moja zemlja, Bosna i Hercegovina, jo nije izala iz vrtloga iskuenja. Suoeni smo i dalje sa agresivnim srpskim i pritajenim hrvatskim separatizmom. Svi oni sanjaju stare snove i ekaju novu istorijsku priliku. Iz daytonske flae, koja je trebala zauvijek zarobiti srpski detsruktivni projekt, danas je osloboen secesionistiki demon bez ozbiljnije reakcije meunarodne zajednice. Naalost, bonjaki lideri, zaslijepljeni vlastitim sujetama i nepostojanjem nikakvog bonjakog nacionalnog programa, nisu uspjeli odgovoriti na pravi nain na ove izazove. U nedavnoj prolosti Bonjaci su predvoeni Alijom Izetbegoviem iz mnotva krivih puteva znali odabrati pravi. Danas Bonjacima itekako nedostaje Alija Izetbegovi, njegova mudrost, dravnika zrelost i politika vizija. Njegovo djelo moglo bi biti izvanredan orijentir novoj generaciji bonjakih politiara kako da odgovore iskuenjima vremena, a posebno kako da se odupru agresivnom separatizmu koji danas opasno ugroava cjelovitost drave. Naravno, ukoliko budu htjeli uiti na lekcijama prolosti. SUZE I GORKI UZDASI Reakcije poslije ukupnog programa su bile vie nego oekivane: Kao domain programa dr. Muhammed Arab je poruio: Genocid je neto najstranije to se jednom narodu moe dogoditi. Ja sam prole godine sa Adamirom Jerkoviem posjetio
19
SREBREniCki inFERno
JESTE Li ZABoRAviLi
Srebrenicu. Suze su same tekle. Mi se iskreno nadamo da se bosanskom narodu nikad vie takvo neto nee ponoviti. Gospodine Jerkovi, ja sam za vrijeme videa plakao, bile su rijei Hasana azilija, novinara Kanala Nil za kulturu, egipatske dravne televizije, koji je bio i jedan od mnogobrojnih novinara koji su intervjuisali Jerkovia. Jedan mladi egipanin je Jerkoviu prenio sljedee: Prole godine sam htio posjetiti Srebrenicu i prisustvovati zajednikoj denazi 11. jula, ali nisam naao nikoga da se zajedno zaputimo na taj zahtjevni put iz Egipta. Ove godine sam otputovao sam i bio u Potoarima. Ovom vanom dogaaju za BiH i Egipat je prisustvovao veliki broj graana bratske nam drave Egipat, predstavnici Ambasade BiH g. Muhamed engi i g. Edin Ljutovi, kao i bosansko-hercegovaki studenti u Kairu, lanovi Asocijacije studenatana BiH u Egiptu, veliki broj novinara i linosti iz kulturnog i javnog i-
vota. Jerkovieva poruka svima sa kojima je doao u kontakt je bila ista: Pozivam vas da vau djecu nauite ta se dogodilo u bosanskom ratu od 1992. do 1995. godine. Pozivam vas da vaim sinovima i kerima kaete da obavezno odu u Srebrenicu na ovo bosansko stratite. Na mjesta gdje o srpskom genocidu nad Bonjacima svjedoe mezar do mezara. Vodite ih u Bosnu i Hercegovinu na ovaj prevani as historije. Uite svoju djecu,.Ne dajte da mlada generacija zaboravi ovaj nevieni zloin nad muslimanima. I uite ih da prenesu na svoju djecu, a ova na svoje potomke potresnu i stravinu istinu o genocidu u Srebrenice. Govorite im o krvavoj bosanskoj epopeji. Vi na to imate pravo ne samo po religijskoj pripadnosti, jer ste veina muslimani, nego i po optoj ljudskoj dunosti jer utnja o zloinu je saglaavanje sa zloinom.
Jesmo li ZABORAVILI
pie:
Sedin oMERBAi
Deportujui ene, starce i djecu u pravcu Tuzle, agresor je ispred niana poredao preko 8 000 srebrenikih mukaraca i na svoj nain im sudio samo zato to nose tursko ime.
NIKOME I NIKAD VIE! bila je i ovogodinja poruka upuena sa skupa alosti u Potoarima, povodom ukopa novih 613 skeleta i obiljeavanja 16 godina od genocida nad nedunim bonjakim narodom. I ovogodinji 11. juli bio je povod da se brojni autobusi i automobili smjeste u srebreniku dolinu , dovezavi desetine hiljada onih kojima je stalo da obiu stratite bosanskog muslimana koji je prije 16 godi20 GLASNIK
na u svojoj historiji zajedno sa ostalim balkanskim muslimanima genocid osjetio po deseti put. Ali ovaj deseti je specifian sam po sebi od svih prethodnih. Ovaj zadnji je pokroviteljstvo dobio od najvie svjetske institucije zaduene za mir u svijetu, osnovane zavretkom Drugog svjetskog rata, davne 1945. godine. Ta institucija, Organizacija ujedinjenih naroda, je tano prije 16 godina prepustila svoju zatienu zonu onome koji je poao da se napije turske krvi i da se na taj nain zauvijek osveti Turcima na
21
JESTE Li ZABoRAviLi
JESTE Li ZABoRAviLi
ovim prostorima. Prekrivi osnovni element radi kojeg je i osnovana, UN su se stidljivo stavile na stranu i prije konanog epiloga svoga (ne)djelovanja u Bosni i Hercegovini. Ve poetkom agresije na nau zemlju, po principu manje oruja-manje rata, velika petorka koja u UN-u vedri i oblai (SAD, Britanija, Francuska, Kina i Rusija) je jedan balkanski narod islamske provenijencije prepustila nerealnoj borbi sa etvrtom armijom Evrope, nadavi se da e ga na taj nain prisiliti na kapitulaciju. Da bi svoju namjeru sprovele na terenu, UN su demilitarizovavi svoju zatienu zonu odluile liiti je bilo kakvog ratnog poprita. Marta 92., zapovjednik Zatitnih snaga UN-a, francuski general Philippe Morillon, okupljenim Srebrenianima glasno poruuje: You are now under the protection of the UN forces! Uskliui pod tim rijeima i predajui oruje, srebreniki ovjek, vjerujui velikoj petorki, nije mogao ni sanjati kakva ga sudbina dalje eka. Za veinu srpskog naroda ak i danas heroj, general, oslobodilac Srebrenice Ratko Mladi sa svojim trupama, ispraajui komandanta holandskog bataljona Thomasa Karremansa prigodnim poklonima, oslobodilaki ulazi u grad i to je bio uvod u ono radi ega se ovogodinjeg 11. jula u osloboenoj Srebrenici okupilo 50 000 dua. Deportujui ene, starce i djecu u pravcu Tuzle, agresor je ispred niana poredao preko 8 000 srebrenikih mukaraca i na svoj nain im sudio samo zato to nose tursko ime. U projektu oslobaanja i ienja Srebrenice jula 95. uestvovale su i paravojne snage korpioni pod kontrolom srbijanskog MUP-a. U okviru svog zadatka istke u Podrinju, kako se na snimcima jasno vidi, korpioni nisu zaobilazili ni djecu tinejderske dobi, kako bi u potpu22 GLASNIK
nosti obavili ono radi ega su i poslani. Nesib Muhi, koji se danas ukopava kako Bog zapovijeda, je tih dana imao svega 11 godina i platio je ivotom krivicu nikad poinjenu. Na isti nain je skonao i njegov 4 godine stariji brat Hasib. Ali, koga je bilo briga starost njih dvojice? Bitno je da se ne pripadaju veri pradedovskoj i to je dovoljan dokaz za njihovu krivnju. Agresor tada za godine nije pitao ni Redu Purdia, oronulog 82-godinjeg starca, ije kosti ove godine ukopavaju preivjeli mlai lanovi njegove porodice. Rijeima umotanim slatkim diplomatskim jezikom susjedni lideri nam poruuju da gledamo naprijed bez osvrtanja unazad, meutim, bosanski pjesnik Abdulah Sidran bi kazao: Ne date nam da u prolost gledamo! A mi u nju ne gledamo, nego ona u nas gleda!. U djelu Bosna i Bonjaci drava i narod koji su trebali nestati , prof. dr. Omer Ibrahimagi govori: Kada je rije o Bosni u strategiji njenih susjeda, Bosna treba da zna da je susjedi nee ostaviti na miru ni ubudue. Oni e se primiriti, pokuati ponovo uspavati Bonjake propovijedajui najbolje namjere do prve prilike kada osjete da je Bosna slaba da bi je ponovo pokuali pokoriti. Taj scenario je star od kada Bosna postoji. Nema nijedog razloga zato bi taj scenario bio promijenjen . A o izdaji meunarodne zajednice autor kae: Poruka Srebrenice je upuena svima nama da ma kako bilo teko, u bilo kom kraju zemlje, ne smijemo vie dozvoliti da na vjeru nai borci budu
razoruani i da se civili prepuste na uvanje i nas naa pokoljenja sjeati ovako kako se bilo kome, pa ni UN-u. Voeni ovom devi- danas mi svakog 11. jula prisjetimo naih zom, na nama je da vrsto uzdignute glave bliih predaka. idemo naprijed, ali da ne zaboravimo opet ono to zaboraviti ne smijemo, inae e se
23
PoEZiJA
Pravoslavci bjee Pridoli i domai Muslimani bjee Domai i pridoli I koji je bio iv nekako ostao Otiao pa se vratio Ni jedne zime sa ljetom Nije sastavio Niti jednu jesen Sa proljeem Nego je gledo Da to prije opet Iz Srebrenice ode ta je bilo Komija nam katolika A njima je Srebrenica Stotinama godina Bila milo i prelijepo Stono mjesto Njihove dobre Plemenite udruge Otili su odavno Kano da su U svojoj mudrosti Znali da e doi vrijeme U kom vie nee biti Dobre Srebrenice Govore nam Deset nam godina govore Kako je u Bosni Prestao rat Ue nas I pisane nam upute o tome alju Kako je u naoj dravi Bosni i Hercegovini Prestao rat I kako vie niko Ne smije Gledati u prolost Zar oni Uistinu vjeruju Da smo ivi mi Koji ovdje stojimo I sa ovog mjesta Govorimo tako Kako da stvarno jesmo ivi Zar misle da se zove zdravlje Zar misle da se zove razum Ono to je u nama preostalo Od negdanjeg naeg zdravlja i ?razuma Zar ne vide, zar ne uju ,Zar ne znaju, da smo mi ta nas je preosalo, mrtviji od svih Naih mrtvih, i da ovdje danas, ,njihovim glasom Glasom naih mrtvih, iz njiho,vih grla Vritimo, i njihovim vriskom ?govorimo Ne date nam !Da u prolost gledamo A mi u nju ne gledamo, nego !ona u nas gleda :Vi kaete !U budunost gledajte A mi nju Nikakvu i nigdje I nikako ne vidimo Nit vidimo da ona Ikakvijem okom U nas gleda A kamo li da nas vidi I o nama brine Mi imamo sadanjost U koju se ljudskim okom ,Srebrenici Rat prestao malice, dok se i ,same, prekodana Varakamo da je tako, i da jeste !prestao Ali su unas, i ljeti i zimi - i ve je sedamnst godina Tako! - prekratki dani, a duge i .preduge noi im se sumrak prvi javne, mi svoje kapije Gvoem mandalimo, da ne doe i ne ue Onaj to je onomad uao i doao, ,pa nam sve nae !Milo i drago - od ivota rastavio On nam, danas, Mir u Srebrenici !uva ?Kako da spava srebrenika majka im sklopi oi, eto rata na vrata, eto one sekunde U kojoj je vidjela kako se, pod ,etnikim noem Rastavila, od vlastitog tijela, glava !njenog sina Samo joj se ponekad, od hiljadu, u nesanici, prouenih Jasina, smiluje Dragi Bog! A san ,kad joj na oi spusti Ona, u snu, sve sastavlja glavu sa tijelom nesahranjenog !Sina ?Kako da ivimo sadanjost ?Kako da u prolost ne gledamo Naa sestra jedna ima, meu !nama ovdje nije, a jest iva Grob je sebi napravila, od jedno,ga, ovdje, u Sarajevu Stana. Prozora ne otvara, kroz njih pogledati ne smije, a Kamo li na ulicu izi! etvero je djece izgubila! Ako Bi na ulici ikakvo mome il djevoje srela, pa joj koje Od njih na koje od njenih zaliilo srce bi joj prslo, u
PoEZiJA !etiri stotine komada ?Je li to Mir ?Da li tako prestaje Rat Kad zauti eljezno oruje A do neba vriti ?Materino srce Kad zlikovac Promijeni koulju Pa u njoj Pod naim kuama I naim penderima U naoj Srebrenici ?uva na mir Vama jeste vaa A nama Nikako nije !Naa prolost prola Nit e proi Niti moe proi Dok olovno nebo Od srebra Srebrenicu Nau prekriva Dok pod njenim Od olova nebom Olovni zrak I olovne Od zraka zalogaje Diemo i gutamo S onima to jesu Promijenili koulju Al srce pod kouljom I u srcu mrnju Niti su mijenjali Niti misle mijenjat Vama vaa jeste Nama nije Naa prolost prola Nemojte nas vraati Nemojte nas vraati U tu i takvu Od olova
Pjesma o Srebrenici
Bolje da je nema Nego da je ima Ovakve Kakva danas jeste Naa Srebrenica Ni mrtvo ni ivo U njoj Boraviti ne moe Pod olovnim nebom Od olova zrak Niko jo nikada Nije nauio U plua udisati Iz nje bjei sve to ima noga Su kojima moe I ima ie Pobjei Iz nje bjei sve I ono to nie Nego pod zemlju crnu Nema pobjei
Pogledati ne moe Mi isti Od olova zrak U naoj Srebrenici Koje vie nema Diemo sa onima ije su oi ije su ruke ije su due U naoj krvi ogrezle I samo se oni Mogu radovati Vaoj komandi Da u prolost ne gledamo A ta mi to drugo osim nje imamo U ta mi to drugo Nego u nju ?Imamo gledati Zar moete Materi kazati ?Da ne gleda sina Zar sestri moete Komandu slati ?Da ne gleda brata - Uzmite nam oi Al ne uite nas vie, ne aljite nam vie !Takve savjete, upute i komande ,Moda i jeste, kako vi velite Prestao rat! Ali je nama, u naoj
24 GLASNIK
25
PoEZiJA Srebrenicu Zagubilo zrno Istine i Pravde Ako u svom srcu Barem jedno Od Pravde i Istine Zrno pronaete Od dobra i srebra Srebrenu i dobru Ljepoticu - Srebrenicu !Srebrenici vratite Mrvu Pravde I zrno Istine !Pronaite - Srebrenicu !Srebrenici vratite A mi emo se Uz Boiju pomo to ive to mrtve Odmah u nju vratiti Neka se Uz Boiju pomo Sastave i smire Sve Od svijeh vremena Srebrenike due I Due ove nae alosne i mrtve Sa ivim duama Svih naih mrtvih
MAR MiRA
MAR MIRA
NEZUK - POTOARI 2011
pie:
Nego Barem na tren jedan Pogledajte gdje vam se U duama Po knjigama
Jusuf dAFi
Kao i svake godine tako i ove, ve po sedmi put organizovan je Mar mira, trodnevni mar nekadanjim putem kojim su se srebreniki djeaci, mladii, mukarici i starci, zajedno sa slabo naoruanom 28. divizijom ARBiH, probili do slobodne tuzlanske teritorije, bjeei ispred do zuba naoruanih etnikih formacija Ratka Mladia, balkanskog monstruma, koji je, izmeu ostalog, planirao da bioloki istrijebi muki ivalj koji je 11. jula 95. zatekao, zauzevi Srebereniku enklavu. Inae, mar simbolino traje tri dana, koliko je i trebalo prvim preivjelima da dospiju do slobodne teritorije, poinje iz Nezuka, zadnjeg mjesta slobodne teritorije gdje su stigli prvi preivjeli, a njegova duljina iznosi oko 110 km. Iz Nezuka je ove godine krenulo 7 000 ljudi. Tokom cijelog mara prikljuivali su se novi uesnici tako da je u Srebrenicu treeg dana stiglo oko 10 000 ljudi. U ovogodinjem maru, pored domaih uesnika koji su, bukvalno, doli iz svakog grada nae Bosne, uestvovalo je i nekoliko stotina stranaca iz preko 20 zemalja irom svijeta. Od stranaca najvie je bilo dravljana Turske, ak njih 76. Ovogodinji mar moda je dosad bio i najnaporniji, uzevi u obzir da je temperatura sva tri dana mara dostizala 40 stepeni u hladu. Organizacija je ove godine bila najloija, poto, izmeu ostalog, nije bilo podjele doruka i veere u kampovima, kao prijanjih godina. Meutim, tu ne treba kriviti organizatore, ve nae pozicione politiare koji svake godine dre govore uoi i za vrijeme godinjice Srebrenikog genocida, a nisu u stanju da izdvoje tu simbolinu svotu kako bi mar protekao bez potekoa. Ipak, kao i svake godine tu su bili radnici Merhameta, Crvenog krsta, tuzlanskog MUP-a, tuzlanskog Komunalca, medicinari iz svih bolnica i porodinih ambulanti na podruju TK, te mjetani okolnih sela, koji su, svako na svoj nain, pomogali uesnicima Mara mira. U Nezuk sam stigao 7. jula, oko pola osam uvee, vee uoi mara. Po dolasku zamijetio sam da je prije mene ve stiglo preko hiljadu uesnika. I ne samo to, novi uesnici su stalno pristizali do pred jaciju. No uoi mara proveo sam, kao i do sada, u nezukoj damiji. Sutradan ujutru oko pola osam zaputio sam se prema mjesto okupljalita. Cijeli Nezuk vrvio je od uesnika mara koji su spremali za predstojei mar. Na mjesto okupljanja stigao sam oko 7.45, gdje sam zatekao nekoliko hiljada ljudi koji su se ve bili okupili, spremni za polazak, iako je od njega bilo vie od sat vremena. Mar je krenuo iz Nezuka u 8.50. Nalazio sam se pri samom elu kolone. Zbog velike mase ljudi elo kolone je izalo iz Nezuka tek oko 9.30. Seljani Nezuka su i ove godine izali ispred svojih dvorita i ispratili uesnike mara, uputivi im selame i dove. Zbog toga to je prvog dana mara padao duma-
Abdulah SIDRAN
26 GLASNIK
27
MAR MiRA
MAR MiRA
namaz, a njegovo klanjanje je bilo planirano u damiji na Snagovu, kolona uesnika mara nije pravila velike odmore sve dok nije dola do snagovske damije. Oko 10.00 proli smo pokraj sela Baljkovice. Dvije pauze (10.30-10-40, 10-50-11.00) su bile izmeu Baljkovice i Parloga. Pokraj Parloga prolazimo oko 11.00 gdje nas je, kao i svake godine, doekala grupa mjetana. Od tada poinje penjanje na Crni vrh. Na vrh Crnog vrha uesnici Mara mira stiu oko 12.00. Sa Crnog vrha poinje polagano sputanje u pravcu Snagova. Kratki odmor je (12.30-12.40) napravljen na Crnom vrhu na ve tradicionalnom mjestu odmora gdje se svake godine nalazi cisterna, a gdje su nas ove godine doekali mjetani okolnih sela koji su pokazali svoju dareljivost, djelei nemilice plovode svojih vonjaka. U 12.45 kolona marista prelazi regionalni put i skree na lokalni put za Snagovo. Tu sam stigao samo elo kolone. Oko 13.25 prvi uesnici Mara mira ulaze u Snagovo. Nekoliko domainstava u Snagovu nudili su pomalo ve umorne mariste dobrom bosanskom kahvom. elo kolone stie do damije u Snagovu oko 13.45, gdje je mjesni imam sa svojim dematlijama ekao mariste kako bi zajedniki obavili dumu. Duma je poela oko 13.50. Imam je skratio hutbu i klanjao samo dumanski sunnet i farz, uzevi u obzir umor uesnika mara koji su skoro pet sati marirali do damije, a pred kojima predstoji jo dobar dio puta za preprjeaiti. Nakon klanjane dume, uesnici mara su klanjali spojeno i skraeno ikindiju (14.05-14.10). Nakon ikindije oni odvaniji nastavili su put prema Kamenici, dok je dio uesnika, meu kojima je i moja malenkost, priutio sebi odmor. Zbog ovog odmora u nastavku pjeaenja do Kamenice nisam vie bio u elu kolone. U meuvremenu, dok sam se ja odmarao, novopristigli uesnici mara su organizovali jo jednu dumu (14.30-14.45) koju je predvodio uvaeni Abdullah ef. Hodi, imam Bijele damije u Graanici, bivi ambasador BiH u Pakistanu, kojem je ovo peti mar. Abdullah-efendija je takoe i prijeratni zvorniki imam, to ovoj dumi daje i posebnu simboliku. U 14.45 nastavio sam put, te sam oko 15.45 stigao u Liplje, gdje sam napravio krau petominutnu pauzu. U Joanicu sam stigao oko 16.00, a do stare-nove, obnovljene damije, ije je otvaranje bilo 2. jula, oko 16.15. Tu su nas po prvi put doekali seljani Joanice, nudei nas sokovima, kahvi i kolaima, poto su nas prijanjih godina doekivali nie na ulazu u selo. Nedaleko od damije, kao i prolih godina, Njemci su dijelili
kolae. Tu sam se odmorio desetak minuta i oko 16.30 zaputio se ka krajnjoj destinaciji. Ove godine dionica izmeu Joanice i Kamenice je promijenjena, uinjena duom, ali bezbjednijom. U Kamenicu doao sam oko 17.40 (elo kolone je stiglo oko 16.30, a zadnji uesnici su stigli u pono!). Narod nas je ve tradicionalno doekao sa kahvom, ajem, sokovima i svakojakim slatkim poslasticama. Tu sam se odmorio 20-ak minuta. Zbog osjetnog umora put do kampa nisam brzo preao, tako da u kamp stiem oko 18.40. Ako odbijem pauze od oko dva i pol sata, pjeaenje prvog dana je trajao oko sedam i pol sati. Prvu vee, kao i prijanjih godina proveo sam kod Idriz-efendije, svoga profesora historije u Behrambegovoj medresi. Idriz ef. Memi je do rata bio imam u Kamenici. Svoj posao je obavljao predano s ljubavlju tako da rezultati nisu mogli izostati. O tome svjedoi i lanak, objavljen 1991. godine u Preporodu, u kojem je okarakterisan kao najbolji imam u bivoj Jugoslaviji. Tokom rata uestvovao je u odbrani nae domovine, gdje je bio i teko ranjen. No, voljom Uzvienog Boga, ovaj ilumli insan je i dalje nastavio da iri svjetlo znanja, sada kao profesor u Behram-begovoj medresi. Jedna od brojnih osobina koje rese ovog ahlakli insana je i njegovo neizmjerno gostoprimstvo po kojem je nadaleko poznat cijeli sprat njegove kue namjenjen je musafirima. Stoga ne treba da udi da sam i ove godine bio njegov dost prve noi. Iako je kolona drugog dana krenula iz kampa u 5.30, ja sam tek krenuo u 7.45, poto iz iskustva znam da e prvi odmor na rijeci Drinjai trajati najmanje tri sata. Putujui na zaelju, susreo sam i upoznao brojne strance. Na obale Drinjae u selu Glodi stigao sam oko 8.45. Tu sam zatekao glavninu uesnika mara koji su tu odmarali ve od 6.30. Prikljuio sam se odmoru do 9.15 kada smo zapoeli penjanje na svim uesnicima dobro poznatu planinu Udr (1043 m), preko koje su uesnici proboja jula 95 preli, bjeei ispred bjesomunih etnikih hordi. Od obale Drinjae nastavio sam pjeaenje pri samom elu kolone. Prilikom penjanja napravio sam dvije pauze (10.10-10.15 i 10.25-10.30). Popevi se na Udr, kolona je napravila jednu zajedniku pauzu (11.00-11.25) nakon koje je usljedilo blago sputanje prema jednoj istini iznad Babia gdje je bila planirana dua pauza. Na istinu sam doao zajedno sa elom kolone oko 11.50. Tu nas je ekala cisterna sa vodom, te dva kamiona jedan sa kiflama, a drugi sa flai-
cama min. vode. Odmor je trajao do 13.00. Poto je bila nesnosna vruina, a temperatura zasigurno dostizala etrdeseti podeok, veina pristiglih marista se odmarala u oblinjoj umi. Graja nekoliko hiljada poluumornih i polugladnih uesnika mara iz oblinje ume navela me je na pomisao da su moda etnici upravo u ovoj umi hvatali preivjelo muko stanovnitvo Srebrenike enklave i da je njihova graja etnicima odala njihov poloaj. Mar je nastavljen u 13.00, a jo je bilo dosta ljudi koji nisu ni stigli na odmaralite. Put sam nastavio u samom elu kolone. U Babie u Cerskoj smo stigli u 13.15, u Rovae 13.20, a u Maese 13.45, u sva tri sela ljudi su nas doekali, a ponegdje i poastili. U Tumae, odnosno na regionalni put za Konjevi Polje smo izbili oko 14.30, gdje smo i napravili polusatnu pauzu. elo kolone je nastavilo put u 15.00, stiglo u Kaldrmicu oko 15.20, prelo most na Jadru i izbilo na magistralni put Zvornik-Bratunac u 15.25, skrenulo desno, te se nalo se u kampu na Mravinjcima oko 15.30. Ja se nisam zaputio prema logoru nego sam se kod mosta na Jadru odmorio do 16.00, preao most i zaputio se lijevo magistralnim putem prema Konjevi Polju (2 km od kampa u Mravinjcima), koje je danas, naalost, poznato samo po etnikim zloinima nad civilima tokom posljednje Agresije koji su kulminirali u Srebrenikom genocidu, te po bespravnoj izgraenoj crkvi na zemlji Fate Orlovi u selu gdje ne ivi niti jedan pravoslavac. U Konjevi Polju prespavao sam u kui jednog estitog mumina. Sve u svemu, pjeaenje drugog dana bez pauza, koje su sveukupno trajale 2 sati i 45 minuta, je trajalo priblino 5 sati. Treeg dana u kamp sam stigao u 7.40, pet minuta prije polaska kolone tako da sam zapoeo pjeaenje u sredini kolone. U Burnice smo stigli oko 8.50. Desetominutni odmor sam napravio izmeu 9.20 i 9.30. Na Kameniko brdo sam se poeo penjati oko 10.15. Tokom penjanja napravili smo zajedniku pauzu izmeu 10.25 i 10.30. Dionica penjanja na Kameniko brdo je posebno zanimljiva zbog toga to se sa sa ovog brda najbolje tokom cijelog mara vidi koliko je ustvari kolona duga. Naravno, s obzirom da je kolona duga i do 10 km ni s ovog brda se nije vidio kraj kolone. Na vrh Kamenikog brda sam se popeo oko 10.55, gdje nas je ekala cisterna, i gdje je bila predviena podua pauza. No, zbog politikih razloga (Bakir Izetbegovi je trebao da se pretkraj, kod Gornji unjara, prikljui maru) pauza je samo trajala do 11.15. Dalji put sam nastavio u elu kolone. Oko 11.45 sati doli smo nadomak
prvih srpskih kua od poetka mara. Kroz srpsko selo Lipenovii, jedino srpsko selo tokom mara, elo kolone je prolo oko 12.15. Moram istai da se mjetani ovog sela zajedno sa pripadnicima MUP-a RS svake godine potrude da isprovociraju sudionike mara Mira. Dovoljno je rei da nam je od 11.45 pa do 12.30, koliko je trebalo da proemo kroz zemlju ovog srpskog sela, bilo zabranjeno da se igdje zaustavljamo, da skreemo sa puta, te da se napijemo vode sa oblinjih umskih izvora. Nakon izlaska iz ovog sela napravio sam krau pauzu od 12.50 do 13.00. Do cisterne smjetene pokraj Ravnog Buljima doli smo oko 13.20. Tu sam nakratko predahnuo do 13.30, kada sam nastavio put do jedne istine pokraj Gornjih unjara, gdje je bila predviena pauza. Na tu istinu smo stigli oko 14.00. Odatle put nastavljamo oko 14.25. Zbog pauze koju sam napravio izmeu 15.05 i 15.10 vie nisam bio u elu kolone. U Dervievac sam stigao u 15.15, u Pale 16.05, a u Budak, nadomak Potoara u 17.00. Pritom sam napravio zadnje dvije pauze (15.20-15.25, 16.20-16.40). U ovim trijema selima su nas domaice (domaine su etnici listom istrijebili) srdano doekale i poastile. U Potoare sam se spustio u 17.15. Odatle pa do ulaska u Memorijalni centar ispratio nas je palir slijeva su bili pripadnici Oruanih snaga BiH, a sa desna pristigli mjetani, stradalnici srebrenike golgote. Pored oko 10 000 uesnika Mara mira, u Potoare je do akama stiglo i neto vie od 300 uesnika dvodnevnog mara epa-Potoari, preko 300 uesnika trodnevnog biciklistikog maratona BihaPotoari, te 20-ak uesnika trodnevnog pjeakog maratona Biha-Potoari. Kao i svake godine, pa tako i ove, uesnicima Mara mira pripala je ta ast da iz hala u Memorijalni centar prebace pronaene ostatke ehida, koji e sutradan 11. jula biti ukopani. Prebacivanje ehida, njih 613, poelo je u 18.30 i trajalo je preko sat vremena. Od akama do jacije ispod musale je uprilien vjerski program. Ovogodinji vjerski program je zainjen je sa nekoliko stotina uesnika mara, meu kojima 50-ak Turaka, koji su ispred kampa itavih pola sata do pred jaciju donosili tekbire koji su odjekivali Potoarima, da bi pred samu jaciju, uz tekbire proetali od kampa do Memorijalnog centra i nazad. Vee nakon jacije-namaza do sabah-namaza proveo sam u besjedi sa nekoliko tuzlanskih medreslija ispod musale u Memorijalnom centru. Prijatno drutvo nam je pravila grupica turskih mladia, takoe uesnika ovogodinjeg mara.
28 GLASNIK
29
ALuMni
ALuMni
Husein ef. ozo

1964. godine ozo je izabran za presjednika udruenja ilmijje u Socjalistikoj Republici Bosni i Hercegovini. 1970. godine on pokree list Preporod , iji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. u periodu od 1976.-1979. godine ozo je takoer iznova odgovorni urednik Preporoda.
pie:
Adis MAHALBAi
Husein ozo pripada grupi uenjaka koji su dali nemjerljiv doprinos u razvoju i razumijevanju islama, kao i savremene islamske misli na ovim prostorima. njegov najvei doprinos je na podruju tumaenja kuràna. on je nastojao da svoje interesovanje u intelektualnom radu pozicionira kao put reformistike i modernistike orijentacije, naravno, inspirisan idejama vjerskog modernizma prisutnog u Egiptu, a naravno kroz linosti Muhameda Abduhua, Reida Ridaà i dr. Sve teme kojima se on bavio u svojoj vjerskoj i svakoj drugoj dogradnji su aktuelne prirode sa jasnom i vidljivom intencijom progresa i napretka muslimana koji su bili izloeni taklidu (slijepom
30 GLASNIK
oponaanju) - koji je svakako bio i ostao najvei uzrok pada, dekadence i zaostalosti muslimana. To se moglo uoiti na njegovim predavanjima u kojima je esto govorio protiv taklida. Husein ozo roen je 1912. godine u Barama, ilovaa, opina Gorade. od 1923. godine pohaa medresu Mehmed-pase kukavice u Foi, a potom od 1925. godine Merhemica medresu u Sarajevu. u ovo vrijeme istovremeno je uio i u Atmejdan medresi u Sarajevu. Godine 1928. godine upisuje se u uglednu erijatsku sudaku kolu u Sarajevu, koju zavrava 1933. godine. Potom odlazi na El-Azhar 1934. godine i zavrava erijatsko-pravni fakultet 1939. godine Po povratku u Bosnu, 1940. godine je
postavljen za nastavnika arapskog jezika u okrunoj medresi u Sarajevu, a 1941. godine i za prosvjetnog referenta u uredu reisu-l-uleme u Sarajevu. Period od 1945-1950. godine ozo je proveo u komunistikom zatvoru. od 1950-1960. godine ozo radi prvo u tvornici koznih preraevina, a zatim u upravi gradskih puteva, a potom i kao vii knjigovoa u firmi Metal u Sarajevu. Godine 1960. godine Husein ozo poinje raditi u vrhovnom islamskom starjeinstvu gdje ostaje sve do smrti 1982. godine. Tokom ezdesetih i ranih sedamdesetih godina XX stoljea ozo honorarno radi i kao profesor Gazi Husrev-begove medrese, gdje predaje ahlak, akaid, fikh, hadis, retoriku, usuli fikh, tefsir i vaz. 1964. godine ozo je izabran za presjednika udruenja ilmijje u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini. Godine 1970. on pokree list Preporod, iji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. u periodu od 1976.-1979. godine ozo je takoer iznova odgovorni urednik Preporoda. Sa otvaranjem islamskog teolokog fakulteta 1977. godine ozo je redovni profesor na tefsiru. itav njegov ivot posvetio je tumaenju kuràna. njegov rad na tefsiru moe se podijeliti u tri etape. Prva etapa nastupa 1962. godine. Tada je ozo zapoeo sa prevoenjem i tumaenjem kuràna. Ta etapa traje sve do 1966. godine. ozini radovi objavlji-
vani su Glasniku viS-a pod nazivom Tumaenje kuràna. druga etapa poinje njegovim pozamanim radom, kada su nastale tri sveske iz Tefsira koje su tampane pod naslovom Prijevod kuràna s komentarom. Taj period je vezan za 1966. i 1967. godinu. Trea etapa je period kada se ozo ponovo vraa prevoenju kuràna. Bio je to period od 1974. do 1976. godine. Tada je ozo svom svojom snagom radio na prevoenju sure Alu imran. Sve je to pisao u Glasniku viS-a pod naslovom Prijevod kuràna s komentarom. Husein ozo napisao je veliki broj rasprava, lanaka, eseja i polemika. Prije drugog svjetskog rata pisao je u Glasniku ivZ, novom Beharu, El- Hidaji i godinjaku Hrvat. od 1958. godine zapaena je njegova intenzivna saradnja u Glasniku ivZ, potom u Zborniku radova iTF-a, te naroito u Takvimu, iji je urednik bio u nekoliko navrata. Za ivota mu je izala knjiga islam u vremenu, objavljena u Sarajevu 1976. godine. Tokom zadnjeg desetljea XX stoljeca izala su, takoer tri razliita izdanja zbornika njegovih Fetvi - pitanja i odgovori . Husein ozo je obiljeio nae islamsko miljenje tokom ezdesetih i sedamdesetih godina XX stoljea. Pripadao je islamskom reformistikom rukavcu miljenja (Afgani, Abduhu, Meragi, eltut).
31
PRiJEvod
Riznice u sunnetu Treasures in the sunnah

NAUNI PRISTUP
A SCIENTIFIC APPROACH_PART 1
prijevod s engleskog:
PRiJEvod
pie:
ZAGHLUL EL-NAGGAR (ZEGUL EL-NEDDAR)
Jusuf DAFI
Suoeni s neuspjehom od ruku muslimana tokom Krstakih ratova, zapadnjaci se napreu da se osvete za sebe muslimanima, pokuavajui iskriviti sliku islama pod krinkom njegovog izuavanja i kriticiziranja. U takvom ozraju, koje je puno mrnje i slijepog zanesenjatva protiv islama, pojavile su se kole za prouavanje islama, islamske civilizacije i historije, obiaja i vladanja muslimana kako bi nali bilo kakvu slabost, bilo da je stvarna ili uobraena, preko koje oni napadaju islam i muslimane. Zbog njihovih predrasuda i pristrasnosti, ove studije, u veini sluajeva, su daleko od toga da budu nepristrasne i uravnoteene. Stoga, veina djela orijentalista su puna mrnje, tatine i osjeaja nadmoi. U ovom orijentalnom ratu, svi pokuaji da obesnae Slavni Kuran pokazali su se nitavnim. Shodno tome, oni sada usmjeravaju svoje zle strijele sumnje ka Plemenitom Sunnetu u usklaenom napadu. Oni tvrde da Sunnet nije zapisan tokom ivota Vjerovjesnika, s.a.v.s., poto je on zabranio da se pie kako bi sauvao Slavni Kuran od toga bude pomijean sa Plemenitim Sunnetom. to se tie ovoga, dosluni orijentalisti su
32 GLASNIK
prilino sigurni da Plemeniti Sunnet ini drugi izvor islamskog prava i sponu izmeu razliitih pokoljenja muslimanskog ummeta s jedne strane, i izmeu njih i Vjeovjesnika, s.a.v.s., druge. Tako, oni su prilino uvjereni da sipanje sumnje na izvornost Sunneta znai sumnjati na sami islam, te obarati jednan od njegovih osnovnih stubova. Zasigurno, cilj ovog napada je oito jasan, uprkos tome to je skriven pod platom naunog istraivanja. On maskira veliku koliinu mrnje i predrasuda, kao i zanesenjatva za laju. Orijentalisti sumnjie vjerodostojnost Plemenitog Sunneta i njegovih pripovjedaa bez da imaju opipoljive dokaze za svoje tvrdnje. Oni ciljaju samo na to da odgovore muslimane od sunneta njihovog Vjerovjesnika, s.a.v.s., i tako i od njihove istinske vjere. Naalost, jedan broj muslimana slijedi ove satanske tvrdnje i zlobne zavjere, i govore da su izvori nae religije Slavni Kuran, jer je mutevatir (nesumnjiv), te primjenjiva tradicija Vjerovjesnika, s.a.v.s., poto je neprekidno koriten i stoga mutevatir. Oni govore da ono to je Vjerovjesnik, s.a.v.s., usmeno obvezao nije obavezujue. Ova netana tvrdnja je proi-
zvedena la protiv Vjerovjesnika, s.a.v.s., i njegovog sunneta, to je jasno proturjeje Vjerovjesnikovim izrekama: Onda morate slijediti moj sunnet i sunnet pravedno voenih halifa. Drite se toga i prianjajte vrsto uz njega. Dat mi je Kuran i njegov suprotni dio (tj. Sunnet). I Allahovom govoru: I ta god vam Vjerovjesnik da, uzmite, a ta god vam zabrani, usteite se (od toga), i bojte se Allaha. Zaista, Allah estoko kanjava. (El-Har, 7) Da bih opovrgao ovu tvrdnju izabrao sam nekoliko hadisa koji sadre znanstvene znakove; oni pribavljaju naune injenice koje je ovjek otkrio tek i posljednjih nekoliko godina. Ovi hadisi su razvrstani u etiri skupine: svemir i stvaranje, biljke, ovjekovo zdravlje i arabijski poluotok. Ovi hadisi su prvobitno bili objavljeni u elEhramu tokom mjeseca Ramazana 1422 hidretske godine. Mnogi itaoci su me pitali da spojim ove hadise u jednu knjigu kako bi postigao trajnu korist od roga. Drugi itaoci su me zamolili da napravim isto na engleskom i drugim jezicima. Nadam se da e ova engleska inaica ispuniti oekivanja
engleskih italaca. Neka mi Allah pomogne da doprinesem vie i vie na polju nauke o svemiru. Neka mi Allah oprosti za svaku greku u ovom skromnom djelu, jer je savrenost boanska, i neka me nagradi u buduem ivotu, Dana kada nee ni bogatsvo ni sinovi koristiti, osim onome ko Allahu doe istog srca (istog od irka (mnogobotvo) i nifaka (licemjerstva). (E-uara, 88-89) Zaglul Radib Muhammed en-Neddar PRVI DIO STVARANJE I SVEMIR 1. Hadis Sedam Zemalja Prenosi se od Ebu Seleme, r.a., da je bila preprirka izmeu njega i nekih ljudi (oko komada zemlje). Kad je on rekao Aii, r.a., Vjerovjesnikovoj eni o tome, ona je rekla: O Ebu Seleme! Izbjegavaj nepravedno uzimanje zemlje, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko god otme ak i pedalj zemlje od
33
PRiJEvod
PRiJEvod
nekoga, na njegovom vratu bit e objeeno sedam Zemalja. Salim pripovijeda od svog oca da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko god uzme nepravedno komad zemlje od drugog, potonut e sedam Zemalja na Danu proivljenja. Posljednje spomenuti hadisi zabranjuju ugnjetavanja uopeno, naroito to god je povezano sa nepravednim uzimanjem zemlje koja pripada drugima. Ovo je zasnovano na govoru Svemogueg Allaha: Uzimajui da je Allah nije nesvjestan toga to zalimuni (mnogoboci, grijenici, itd.) ine, ali im On daje roka do Dana kada e oi gledati u uas. (Oni e) pourivati naprijed sa vratovima protegnutim, glavama podignutim gore (prema nebu), njihov netremini pogled im se nee vraati a njihova srca e biti prazna (od razmiljanja zbog pretjeranog straha). I upozori (O, Muhammede) o v j e a n st vo na dan kada e im kazna doi; tada e grijenici rei: Na Gospodaru! Daj nam jo malo vremena, mi emo se odazvati Tvome pozivu i slijediemo poslanike! (Bit e reeno): Zar se niste prije zakleli da neete ostaviti (svijet zbog onog svijeta). I vi ste obitavali u kuama ljudi koji su se ogrijeili, i bilo vam je jasno kako Mi bijasmo postupali s njima. I dali smo vam (mnoge) priispodobe. Zaista, oni su smiljali svoju spletku, a njihova spletka je bile sa Allahom. Iako je njihova spletka bila velika, (jo uvijek) nikada ne bi bila u stanju da pomjeri planine (stvarne planine islamskog zakona) s njihovih mjesta. Pa nemoj misliti da Allah nee uspjeti da odri Svoje obeanje Svojim poslanicima.Uistinu, Allah je Svemogu, kadar da se osveti. (Ibrahim, 42-47)
34 GLASNIK
Brojni kuranski ajeti i vjerovjesniki hadisi zabranjuju ugnjetavanje, ali gore spomenuti hadisi usresreuju se na sedam Zemalja. Ljudi postaju smuenju u shvatanju pokazatelja ovog svemirskog znaka, te postavljaju mnogo pitanja koja se tiu stvari kao to su sljedee: Da li se sedam Zemalja odnosi na sedam zasebnih planeta kao to je ova naa Zemlja? Da li su to planete sunevog sistema kako se nedavno mislilo prije nego to su astronomi otkrili da ima jedanaest planeta? Ili su one planete drugih zvijeda u naoj galaksiji, ili drugih zasebnih galaksija. Ako je ovo tano, gdje su one? Ovo je poglavito vano prilikom razluivanja injenice da je broj planeta slinih Zemlji, u stvarnom dijelu najblieg neba veliki! Mnogi astronomski istraivai su uspjeli da otkriju nekolicinu tih planeta uprkos potekoama sa kojima su se susreli. Da li su one rasporeene diljem sedam nebesa u skladu sa pretpostavkom da svaka Zemlja ima svoje nebo, kako zamiljaju neki ljudi? Ova pretpostavka je odbaena kuranskim ajetima koji nas uvjeravaju da su zvijezde (i tako i njihove pratee planete) uresi samo najblieg neba. Ovo se temelji na rijeima Svemogueg Allaha: I mi smo zaista ukrasili najbie nebo sa svjetiljkama... (El-Mulk, 5) Konanom, jesu li ovih sedam oblasti u naoj Zemlji; najgornja okruuje najdonju i da li one naslagane oko jednog sredita? Pojanjenje hadisa Unutranja graa Zemlje
Studije u oblasti geologije su dokazale da je Zemlja sastavljena od sedam pojaseva, utvrene od najdubljeg do najplieg sloja kako slijedi: vrsto unutranje jezgro (sredinji dio) Zemlje: Napravljeno je od vrste jezgre koja se uglavnom sastoji od eljeza (90%) i nikla (9%), uz malu koliinu lahkih elemenata kao to je ugljenik, fosfor, sumpor, silicijum i kiseonik (1%). Njegov sastav je slian sastavu eljeznih meteorita uz znaajno poveanje u postotku eljeza. Prenik ovog jezgra je otprilike 2402 km. Njegova prosjena gustina je procijenjena na oko 10-13,5 gm/cm*3 (zato to je prosjena gustina stijena zemljine kore procijenjena na 2,7-3 gm/cm*3, a
prosjena gustina Zemlje kao cjeline je 5,5 gm/cm*3). Tanije, to jako dokazuje postojanje grae s visokom gustoom u zemljinom jezgru. Ovo jezgro se smatra sedmom Zemljom. Teno spoljanje jezgro (sredinji dio) Zemlje: To je teno jezgro koje okruuje vrsto a napravljeno je od skoro istog hemijskog sastava, ali u tenom stanju. Njegova debljina je procijenjena na ono 2275 km. Rastavljeno je od vrstog jezgra prelaznom polutenom pojasu, koji dostie debljinu do 450 km, koji se smatra donjim dijelom dubljeg dijela ovog pojasa koji predstavlja estu Zemlju. Oba, vsto i teno jezgro ine 31% mase Zemlje.
______________________________________________________________________________ Ebu Seid Hudri izvjetava da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ne zapisujte od mene nita, a onaj ko je ta zapisao od mene izim Kurana, on treba da to izbrie. Zato to je predat preko mnogo posebnih lanaca pripovjedaa , koji su uvijek bili prihvaeni kao vjerodostojni i kvalitativno najbolji bez sumnje ikada iznesene protiv nj. Najpoznatiji i najcjenjeniji egipatske dnevnik. Poslije El-Vekai el-misrijje, osnovanih 1828. godine, El-Ehram su najstarije novine u Egiptu osnovane davne 1875. godine. to se tie itanosti, El-Ehram su najitanije egipatske novine sa svakodnevnim tiraom preko 1 000 000 primjeraka (petkom preko 1 200 000), te time spadaju u sami vrh ne samo arapskog, nego i svjetskog novinarstva. (o.p.) Prenosi ga el-Buhari, Knjiga ugnjetavanja, hadis br. 2273. Prenosi ga el-Buhari, Knjiga ugnjetavanja, hadis br. 2274. Oko samog pojma planeta, odnosno ta se sve podrazumijeva pod planetom, postoji razilaenje meu naunicima. Stoga, ni broj onih nebeskih tijela koja su se smatrala planetama nije bio stalan, postojan. Broj planeta kroz historiju stalno se mijenjao, to je, naravno, poglavito uzrokovano stalnim istraivanjima koja su dovela do proirivanja znanja o ve otkrivenim, ali i do otkria novih nebeskih tijela. U XX stoljeu broj planeta dostigao je cifru od devet, kada je Pluton otkriven 1930. godine. No, zbog nedostatka informacija o njemu, poloaj Plutona kao planete bio je predmet stalne rasprave. Meutim, najnovija istraivanja poetkom XXI stoljea, koja su dostigla vrhunac otkriem Haumee (2004) i Makemakee (2005), manjih nebeskih tijela slinih Plutonu, Erisa (2005), nebeskog tijela slinog ali veeg od Plutona, te upotpunjavanjem informacija o Plutonu i Ceresu (otkrivenom 1801. godine), iziskivala su novu klasifikaciju planeta, jer je bilo oito da broj planeta stalno rastae bez ikakvog reda. Konano, novonastala zbrka je rijeena 2006. godine, kada su planete podijeljene u dvije skupine: planete, njih osam: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, te patuljaste planete, njih tri: Ceres, Pluton i Eris. Spisak patuljastih planeta proiren je 2008. godine, kada su Haumea i Makemake uvrtene u tu skupinu. Time su novonastali problemi rijeeni. No, treba znati da ovaj broj planeta Sunevog sistema nije stalan, s obzirom da se astronomska znanost sve vie razvija. Autorova izjava da je broj planeta Sunevog sistema jedanaest odgovara stanju kakvo je bilo 2004. godine, u vrijeme kada je autor napisao ovo djelo, poto su tada planetama smatrane, pored osam dananjih, i tri do tada poznate patuljaste planete (Ceres, Pluton, Haumea). (o.p.)
35
RAZMiLJAnJA
RAZMiLJAnJA Tunisu. Njegov postupak je doveo do presudnoga dana u Tunisu, Egiptu, Libiji, Jemenu, Siriji i u cijelome arapskom svijetu. Ovdje je rije o jedinstvu, ali ne na nivou vlada, lidera ili reima, nego na nivou naroda, jer jedan mladi se zapalio u jednome selu u Tunisu i time je zapalio cijeli arapski svijet. Znai, ve je pokrenut bijes i bilo je potrebno izazvati samo iskru. To je kao kada upalite jednu svijeu - njenim plamenom nije teko zapaliti preostale. Reagiranja na promjene koje je narod zahtijevao o demokratskim promjenama u Egiptu, mnogo se razlikuju od onih u Libiji, ija revolucija je poprimila je neoekivanu dimenziju - neprihvatljivi i neopravdani rat. Pred Egiptom su nimalo zavidne godine. Poetak evidentiranih promjena trebao bi da bude vidljiv u blioj budunosti, ali proces e trajati dugotrajno. ovjekova mata obino prevazilazi ono to vidi, ali u sluaju Egipta ovjek vidi ono to ne moe ni zamisliti. Tahrir Square, nova turistika atrakcija, ovih dana lii na atorsko naselje. Demonstranti, koji dobrim dijelom sada kampuju na trgu, uveliko se pripremaju za sutranju novu revoluciju. Rije je o kulminaciji najgorih nereda u posljednjih nekoliko sedmica, a viemjeseni ustanak, koji je uspio svrgnuti autoritarnoga elnika Hosnija Mubaraka, jo traje. Vojne vlasti nastoje odrati red, a nezadovoljna javnost nestrpljivo trai reforme. Najnoviji sukobi su poeli onoga momenta kada su porodice poginulih u protestima protiv Mubaraka odrale u sreditu Kaira skup njima u ast. Druga rodbina dola se potuiti to imena njihovih stradalih nisu spomenuta. Izbila je tunjava, koja se premjestila na sredinji kairski Trg Tahrir, gdje je povrijeeno 1036 lica, meu kojima je najmanje 40 policajaca. Vladajue vojno vijee objavilo je saopenje o tome kako najnoviji dogaaji nemaju opravdanje, a cilj im je uzdrmavanje sigurnosti Egipta organiziranim planom, koji iskoritava krv revolucionarnih muenika i sije podjelu izmeu naroda i dravnoga aparata. lanovi porodica rtava su napali zgradu suda u predgrau egipatske prijestonice, a zatim blokirali saobraaj na autoputu, tanije na izlazu iz Kaira ka Suecu, gdje su demonstranti ubijeni. Stanovnici Sueca takoer su blokirali saobraaj na autoputu. Sada aktivisti na Trgu Tahrir, simbolinome mjestu velikih okupljanja, koja su dovela do obaranja bivega reima 11. februara, prije svega, trae momentalno suenje policajcima i odgovornima pripadnicima snaga reda, koji su uestvovali u ubistvima civila za vrijeme pobune. Sud je odredio kauciju za sedam policajaca optuenih za ubistva demonstranata, a onda ih pustio na privremenu slobodu. Suenje je odgoeno do 14. septembra. Sudski proces se vodi u Kairu zbog osjetljivosti sluaja u Suecu. Ukupno 14 policajaca je optueno za ubistvo 17 demonstranata i povredu 300 osoba, a sedmerici slubenika, koji su u bjekstvu, bit e sueno u odsustvu. Dakle, ponovo okupljena masa poziva zbog sporih sudskih postupaka, traei da odgovorni budu kanjeni to prije. Sve vee otvorene kritike upuuju se vojsci zbog naina na koji ona vodi tranziciju. Neki je optuuju ak da koristi taktiku staroga reima kako bi uguila nezadovoljstva. Ne povratku policijske brutalnosti protiv civila!, moe se proitati na nekim transparentima, koje nose prosvjednici. Da stvar bude gora, juer je vojni avion prilikom treninga probio zvuni zid, te je u kairskoj prijestonici, u etvrti Maadi, poruen most. Prvo se sumnjalo da je izveden samoubilaki napad. Uzrok eksplozije odmah nije bio ustanovljen, a ustvari, radilo se o armijskim vjebama, kao vojnoj tajni i nestrunosti pilota. Pet lica je smrtno stradalo. To e demonstrantima biti jo jedan povod da se okrenu protiv Vrhovnoga vojnog vijea. Egipani ve due trae i fiksne cijene osnovnih namirnica, manje platne razlike, slobodu medija, pravo na trajkove, veu sigurnost na ulicama. Potrebno je novo doba. Moda e biti razlike u razvoju Egipta i drugih arapskih zemalja, ali promjene e se neminovno desiti. Vano je da se takve stvari dogode brzo, ali pronicljivo. Narod je pokazao da vie nee diktatore, prijestolonasljednike. Izbori, koji su jo uvijek diskutabilni, vrlo su vani, jer e drava nakon njih dobiti novi oblik vladavine. Pitanje je kako e drutvo ii poslije izbora: da li e doi do radikalizacije ili neke socijalne stabilnosti, koja moe dati bolje rezultate. Egipat je u sebi pomalo infantilan to se tie nacionalnih odnosa, koji sada izlaze na vidjelo. ini mi se da e to biti kljuni problem sa kojim e se zemlja suoavati narednih godina, jer e se sigurno deavati sporadini sukobi, koji su, ustvari, najinteresantniji za inostranstvo. Muslimansko bratstvo novoformirane stranke Pravda i sloboda poruuje da se ne eli kandidirati na predsjednikim izborima, ali eli razliiti parlament nakon izbora u septembru. Bratsvo, koje postalo mona sila nakon godina represije pod svrgnutim predsjednikom Mubarakom, ne eli parlamentarnu veinu, mada njihovi rivali smatraju da su veoma dobro pozicionirani za dominantni poloaj. Oni, meutim, propagiraju kako im je ambicija ispraviti korupciju, koja se proirila u Egiptu. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu, prava, slobodu i demokraciju svih Egipana, muslimana i onih koji nisu muslimani, predstavljaju se u ulogama nikada modernijim do sada. Bratstvo tvrdi kako e se zalagati za uravnoteeni parlament, a ne jednopartijsku veinu, kako ele parlament koji e biti koalicija kompatibilne
EGiPAT nA TRAniCAMA vREMEnA
Egipat na pragu nove
R E V O L U C I J E
pie:
mr. Medina dAnBEGovi
Sloili smo se da smo neukaljani prirodni ljudi. Moral, prema kome smo grijeni, prevazien je, pripada proloj epohi. Mi smo pioniri novoga, iskrenog morala, koji zakonodavstvo jo nije stiglo uobliiti. Naguib Mahfouz
Svojstvo svake stvarnosti zavisi od svojstva svijesti. Svijest nije ista meu svim ljudima i narodima, tako da na razliitim mjestima na svijetu postoje razliite stvarnosti. ak na jednome te istom mjestu moe postojati nekoliko stvarnosti. Dobro bi bilo kada bi se neki prosvijetljeni duh posvetio pisanju geografije stvarnosti. Koliko bi nesporazuma takvo djelo uklonilo sa ovoga svijeta!? Tako postoji Egipat, iji je simbolini, kulturni i politiki identitet iako afriki, ipak u biti zapadnjaki, a sa druge strane postoji onaj Egipat, ija se islamska i arapska uloga esto sukobljava sa njihovim zapadnjakim prikazima. Od januara gledam kako su revolucionarna profiterstva i ruilaki nagoni, primitivna politika kultura, nezrelost za zajedniki ivot i civilizirane oblike rjeavanja drutvenih sukoba, pljake i obrauni, probueni u ljudima Srednjega Istoka. Zapravo, sve arapske drave kao da su se tek probudile poslije viestoljetne stagnacije. Odsustvo sigurnosti dovelo je do viestrukih posljedica, koje e jo dugo vremena potrajati i potre-
sati arapski svijet. Promjene o kojima se govori unazad nekoliko mjeseci, ne mogu i nee doi tako brzo. Novi predsjednik i nova vlada morat e veoma energino raditi na stvaranju novih uvjeta za preporod Egipta. Demokracija i promjene trebale bi ujediniti arapski narod, koji tei boljoj i stabilnijoj budunosti. Ova zemlja je bila na raspolaganju kao mjesto impozantnih ruevina, ije se blago maksimalno pustoilo, da bi velikim dijelom pronalo staciju u glavnim europskim muzejima. Izvanredni povijesni kontinuitet Egipta kroz hiljade godina zabiljeenoga postojanja redovito je privlaio putnike iz Europe, vizionare, umjetnike i osvajae. Sada su ovdje prisutni rijetki stranci, prije svega iz afrikih i azijskih zemalja. Mnogo je razloga unutarnje prirode, koji su izazvali ljutnju naroda u arapskome svijetu. Nije bilo potrebe da se Amerika ili bilo ko drugi mijea u ova zbivanja. Narod je ljut, umoran, oajan i potiten. Prekipjelo mu je i zahtijevao je promjene. Zato sada? Uvijek postoji iskra, a to je ovoga puta bio mladi koji se zapalio u
36 GLASNIK
37
RAZMiLJAnJA veine i efikasne opozicije, iji je cilj dobrobit Egipana i Egipta u cjelini. Izjanjavaju se da u parlamentu ele vie hrianskih lanova, te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa braom iz svih frakcija, stranaka, koalicija, nezavisnih, kao i hriana, da bi stvorili novi parlament sa razliitostima, koji nee biti monopoliziran ni od koga, te da moraju imati organiziranu veinu i jaku, efikasnu opoziciju. Bratstvo, koje ima duboke korijene u egipatskome konzervativnom muslimanskom drutvu, dralo je 20 % mjesta u parlamentu od 2005. do 2010. godine. Grupa za ljudska prava bojkotovala je prologodinje glasanje zbog optubi za lairanje, odnosno namjetanje glasova. Od 9.000 registriranih lanova stranke, 100 su hriani, a u stranci ima 1.000 ena. Zamjenik efa stranke, dr. Rafiq Habib je hrianin. Salafisti otvoreno najavljuju kako nee dozvoliti sekularizaciju, jer je Egipat muslimanska drava. Po njima, sekularizam su drugaije definirali razliiti ljudi ili grupe, ali se u Egiptu sukobljava sa islamom i zato je za njih neprihvatljiv. Navode kako postoji klauzula u Ustavu, koja izraava da je islamski zakon osnova zakonodavstva, te da se to mora respektirati. Klauzula je jasna - njome se navode principi prema islamskome zakonu, a ne detalji o njegovome pravu. To za salafiste znai opi sistem islama i ne vjeruju da se moe fokusirati na male dijelove od mnogo vee i uravnoteene zakonske institucije. Svi muslimani ne razmiljaju kao Muslimanska braa i salafisti. Liberalni Egipani su posebno zabrinuti za vlastite ciljeve. Drugi lan u egipatskome Ustavu, erijat, tj. islamski zakon, glavni je izvor zakonodavsta. Egipatski vojni vladari suspendirali su stari Ustav i uveden je privremeni, ali je lan nepromijenjen. Zatim, Egiptu je potrebna finansijska pomo, jer je dolo do pada u socijalnome razvoju, u proizvodnji, turizmu, investicijama i drugim oblicima privrede. Sa sekularnim politiarima koji se bore za vlast, zapadni investitori su zabrinuti ta bi prelazak na islamski orijentiranu vladu mogao znaiti za Egipat, koji se oslanja na prihode od zapadnih i drugih turista u vremenu kada se rasplamsavaju tenzije izmeu muslimana i hrianske manjine. Od 80 miliona ljudi u zemlji, 10 % ine Kopti. Predvoeni Pope Shenouda III oekivali su mnogo nakon revolucije, koju su im, kako kau, ukrali salafisti i Muslimansko bratstvo, te je uinili svojom. Plae se preureivanja Egipta u vjersku dravu, smatrajui da e u tome sluaju ona biti podjednako neuspjena, kao Afganistan, Pakistan ili Iran. ele da egipatski Ustav i drava budu graanski i sekularni, da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. Ako uspiju to napraviti, po njima, cilj revolucije je ispunjen. Na Zapadu postoji vea polarizacija i dihotomija izmeu racija i imaginacije, to je jedna od tradicionalnih razliitosti. ovjek zapadne kulture skloniji je racionaliziranju svega, dok je ovdje drugi sluaj. Ljudi vie vole pustiti na volju imaginarnome. Tako na ulicama kairskoga Down Towna, atmosfera mi ne izgleda posebno napeto. Vidim da je u Egiptu jo uvijek skoro svako mjesto bujica mirisa, zvukova i prizora. Ovdje se samo puki posmatra ne moe biti. Ljudi na ulicama su nasmijani, srdani i izuzetno slatkorjeivi, bez obzira na sva aktuelna previranja. Mislim da to dolazi od blizine Sunca, odnosno neba i zemlje, u kojoj jo uvijek neto podsjea na ono vjeito i nepromjenjivo. Blistavost Sunca uvruje nerazdvojivu sponu izmeu zemlje i nerazorive sile trajnosti, iji ritam, neovisno o vremenu, odreuju smjene godinjih doba i sve ono to se periodino vraa i ponavlja. A to se tie nove revolucije, stvari e se pokazati jasnim tek sutra. .
RAZMiLJnAnJA
NA PRIMJERU GADAFIJEVE LIBIJE

pie:
BIJEDA MORALA
mr. Medina dAnBEGovi
Priati o libijskoj infrastrukturi, poznatoj po izuzetno naprednoj graevinskoj industriji, je moderna bajka O carevom novom odijelu, jer gradovi je uope nemaju. Dakle, tako izjavljivati moe samo onaj ko nikada nije ni bio u Libiji, zemlji ruevina a ne gradnje, punoj nedovrenih postrojenja. Gdje god pogledate, tamo je neko neto zapoeo, neto je stalo i prepustilo se vremenu... Tripoli se ne moe nazvati svjetskom metropolom.
Moral, koji proistie jo iz fenomena razmjene, te varira kroz vrijeme, rastegljiva je kategorija strukturalne osnove ljudskoga drutva. Iako do danas u svijetu nije nauno artikuliran, njegovi principi su implicitno i vie simbolino ugraeni u razliitim idiosinkretskim sistemima. Sa moralom se susreemo ve u antiko doba. Grke tragedije su bile javne vjerske i graanske predstave, koje su ilustrirale etika naela i obavezno rezultirale katarzom, posebnim terapeutskim uinkom (preienja due), zatim u dogmama raznih konfesija, filozofija, u odrazima ljudske svijesti, koja zavisno od razumijevanja interpretira moral ili njime manipulira zbog osobnih potreba. Zapad je odavno iskrivio vrijednosti Boijih zakona, tako da je i moralna svijest u veini situacija danas bukvalno zatamnjena. Pohod njihovih snaga na arapski svijet uope se ne razlikuje od krstakih ratova u srednjem vijeku. Moralni principi relativiziraju ovaj pojam, pa se ideje samovoljno plasiraju i reduciraju u percepciji iji je kontekst unaprijed opravdan. Objektivna priroda takve etike ne upuuje na ispravnost, jer pretenzije velikih sila se uvijek svode na neki interes. U sluaju arapskih zemalja sasvim je jasno da se zapadnjaci ovim dijelom svijeta bave zbog nafte i plemenitih metala, odnosno da njihova intervencija prioritetno nije u vezi sa zatitom civila i demokratskim vrijednostima drutva. Prema nekim informacijama, zapadne sile su odluile sprijeiti namjeru Moammera el Gaddafija da uvede zlatni, odnosno islamski dinar, kao zajedniku afriku valutu. Da je amerika demokracija u praksi postala paravan za pljaku i korupciju, kao i da je odgovorna za nastanak terorizma, znamo svi. Tu se jo moe govoriti o njihovom rjeavanju nagomilanoga oruja, odnosno testiranju novoga. Istovremeno, priati o Gaddafiju, kao o moderno39
38 GLASNIK
RAZMiLJAnJA
RAZMiLJAnJA
me Prometeju, bratu - junaku, mueniku, svecu, ehidu, borcu protiv ljudodera, dravniku bez greke, a o pobunjenicima iskljuivo kao zloinakoj bandi, mainama ubojicama, istreniranim krvolonicima, takoer nema smisla. Krenimo od onih banalnih glasina, koje cure internetom, nad kojima bi se ovjek zdrave pameti trebao zapitati u kakvoj su vezi i emu im pridavati toliku vanost, osim ako nismo ljudi od predrasuda. Gaddafi je idov, roen od idovske majke. Ako je to uope bitno, zato je progonio idove (i Italijane) iz Libije, plijenei im svu imovinu ili snano podupirao palestinsko pitanje? Koliko znam, muslimanka ga je rodila, ena iz egipatskoga grada Fajouma; na granici Libijske pustinje, ali ne vidim potrebu u tome traiti klju za interpretaciju njegove linosti, odnosno karaktera. Zar nije nemoralno u (bilo kojoj) religiji pronalaziti razloge neijega ponaanja? (Na primjer, nije islam kriv ako meu muslimanima postoje teroristi. Bog i religija zaista sa tim nemaju nita.) Druga Gaddafijeva supruga je iz Mostara, Sofija koja je konvertiranjem na islam postala Safija. Ne bih rekla ni da je to tano. Safija je izgledom prava Arapkinja, a i za takvu priu bi bar neko u ovome dijelu svijeta, gdje ivim, uo. Libija je bila veoma prosperitetno socijalistiko drutvo, bez kriminala i nasilja, a ustvari Gaddafijeva drava nije vidjela socijalizma u pravome smislu te rijei. Korupcija je snano vladala meu policijom. 2000 plemena skupljalo se u Omladinskome nacionalnom forumu libijskih plemena, odajui podrku odbrani Libije. Gaddafi je imao na svojoj strani sva plemena. Ni ovo ne moe biti tano, jer se u doba kraljevine spominjalo 130 razliitih plemena, razvrstanih u dvije velike etnike grupe i dva administrativna dijela sa sjeditima u Bengaziju, tada glavnom i najrazvijenijem libijskom gradu i Tripoliju. Bengazijska plemena su pomogla Gaddafiju da mirno srui monarhiju, u vrijeme kada je kralj Idris zbog bolnikoga lijeenja boravio u Turskoj. Gaddafi je kasnije potisnuo razvoj i utjecaj Bengazija, te Tripoli pretvorio u glavni grad, pravei oigledne razlike meu plemenima. Stanovnitvo Bengazija, koje vie nije profitiralo, uinio je gubitnicima. To je bio veliki razlog za nezadovoljstvo naroda, koji je iz straha godinama
utio i trpio, da bi poneseni, moralno ojaani arapskim proljeem, digli se na revoluciju. Gaddafijeva politika je narodu Libije donijela mnoge nesree, a strance koji su tamo dobro zaraivali nisu brinule, ni zanimale, takve stvari. Dodue, kada je rije o stranim radnicima i tu je zavisilo iz koje zemlje dolaze. Na primjer, svi Arapi u Libiji nisu jednako tretirani. Prenosim famozne navode zvanino neimenovanoga, hrvatskog blogera u potpisu, vijest koja se izuzetno irila po stranicama junoslavenskih naroda, posebno onoga dijela to je sa potpunim simpatijama, a daleko od Libije, podravao Pukovnika i osuivao pobunu: Misorati, koji je 290km istono od Tripolija, glavnog grada Libije, biljei dogaaj, kada su pobunjenici za vrijeme svoje okupacije oteli oko 200 stanovnika tog grada, zatim su ih pred okupljenom masom zaklali, isjekli im tijela na komade, utrpali u vree, zatim kontejnere i potom ih zapalili i bacili u more. To je bila manipulacija traumom kako bi se uvjerilo narod to e ih zadesiti ukoliko budu neposluni. Postoje snimke ovog dogaaja. Gdje su snimke toga dogaaja? ivim u Egiptu, susjednoj libijskoj zemlji, poznajem ljude koji su tamo radili, sva deavanja su i ovdje bila tema razgovora, ali nikada tako neto nisam ula. Ne vjerujem u to, a na strani sam svih onih ljudi koji osuuju zloine, bez obzira od koga dolazili. Recimo, ono imbecilno, brutalno, gnusno ponaanje pobunjenika prema Gaddafiju u momentu zarobljavanja, a i poslije toga, nije se smjelo dogoditi. Znai da bi se i za takav in znalo i bio bi javno medijski popraen. Aktuelni tekstovi tipa Je li libijski graanin imao razloga buniti se protiv reima Muamera el Gadafija? Mislim da nije! ili Mo medija: Zato je Libija morala pasti?, na koje i odgovaram jednim dijelom svoga pisanja, prepuni su statistikih podataka, proizvoljnih brojki, koje ne samo da asociraju na propagandu, ve to i jesu. Ako gledamo standard libijskog naroda i povlastice koje im prua drava imali su vrlo lijep i lagodan ivot. ivjeli su kao mali bogovi. Libija ima 6,5 miliona stanovnika, a imala je 14 miliona registriranih automobila. To nisu bile registracije samo Libijaca. U Gaddafijevoj zemlji je ivjelo i radilo oko 20 000 000 stranih dravljanina, tako da ta brojka o 14
000 000 ne treba iznenaivati. Vrlo lijep i lagodan ivot nisu imali svi! Treba pogledati kako su ljudi ivjeli po ruralnim dijelovima Libije ili jednostavno komparirati Tripoli i Bengazi! Vei broj bogataa je po dolasku Gaddafija na vlast napustio zemlju - neki svojom voljom, a neki to su morali. Libijci nisu ili raditi po bijelom svijetu, jer za to nisu imali potrebe. U Libiji ni jedan graanin nije izbaen ili mu je oduzet stan ili auto je pria za malu djecu. Njegove istke su bile radikalne i staljinistike. Priati o libijskoj infrastrukturi, poznatoj po izuzetno naprednoj graevinskoj industriji, je moderna bajka O carevom novom odijelu, jer gradovi je uope nemaju. Dakle, tako izjavljivati moe samo onaj ko nikada nije ni bio u Libiji, zemlji ruevina a ne gradnje, punoj nedovrenih postrojenja. Gdje god pogledate, tamo je neko neto zapoeo, neto je stalo i prepustilo se vremenu... Tripoli se ne moe nazvati svjetskom metropolom. Ili, tvrditi kako je zahvaljujui Pukovniku Libija postala najbogatija afrika drava (ta je onda Junoafrika Republika?), isticati da su pobunjenici krvolone zvijeri, a gaddafijevskim jezikom reeno, obini pacovi (mada on bi taj koji svoju karijeru zavri kao najvei pacov), previe je napuhano, nelogino, lano. Dok je u teoriji svu vlast davao narodu, vladar se u praksi nemilosrdno obraunavao sa svim disidentima. Politike stranke su bile zabranjene ve u doba monarhije, a Gaddafi je nastavio istom praksom. Njegova vladavina se bazirala naZelenoj knjizi, Gaddafijevome naunom priruniku od 110 stranica. Mogla se vidjeti i itati na svakome mjestu, naroito na libijskim aerodromima, gdje su se postavljale police samo za njegovo djelo. Skup filozofskih misli, koje su bile predmet etverogodinjega istraivanja cijeloga jednog odsjeka na glavnome libijskom univerzitetu, ujedno su predstavljale zamjenu za Ustav, neku vrstu kodeksa moralnoga ponaanja, koje je voa svojoj naciji odredio. U Libiji se sve vrtjelo oko ove knjige. Tokom javnih govora, dravnik se obraao citatima iz svoje Zelene, nastale po uzoru na Crvenu knjigu, kineskoga voe revolucije, Mao Ce Tunga. Gaddafi je opisao ideoloko ustrojstvo nove drave, propagirajui la da je sva mo Libije u rukama njegovoga naroda. U cijeloj zemlji se ivot vodio do 21 h i to u glav-
noj ulici, Omara El Mokhtara, nacionalnoga heroja, odnosno na Trgu El Saha El Kadra, u jednome talijanskom restoranu i piceriji Italia u Ulici Kergaresh, preskupim mjestima za obinoga libijskog graanina. Internet (i to ne sve stranice) mogli su koristiti stranci po hotelima, te izabrani Gaddafijevi ljudi u policiji i vojsci. Facebook u Libiji skoro nikada nije radio. Tripoli ima samo jedan bioskop i to sa starim, cenzuriranim igranim filmovima. Nije tano da se mnogo ulagalo na obrazovanje i socijalne programe. Samo su pojedinci mogli studirati u inostranstvu i dobijati stipendiju za kolovanje, a ne ako je neko htio studirati u bilo kojoj dravi u svijetu podnosio bi molbu i drava bi mu osiguravala stan, hranu, automobil, besplatno kolovanje i mjesenu stipendiju od 2300 dolara (cca 3250 KM). Kako je Gaddafi radio na obrazovanju svoga naroda, jasno se moe vidjeti iz primjera kako je umro. Njegove ideje su ile tako daleko, da je izmislio vlastiti kalendar o brojanju vremena i promijenio nazive mjesecima. Poznata je i njegova teorija o Shakespeareu, kao Libijcu. Voa je tvrdio da je svjetski dramaturg roen pod imenom Shake Suber, ali da su Englezi iskrivili njegovo ime i jo ga proglasili svojim. A za porijeklo sadanjega amerikog predsjednika, objanjavao je da mu je otac bio Abu Amama, Libijac, koji je odlaskom u Novi svijet, zbog tekoe izgovora, predio sebi ime u Obama. to se tie pojma demokracije i tu je imao svoje bisere, kojima je najozbiljnije poduavao narod. Pojam demokracija, po njegovome tumaenju, isto je libijski. Englezi su rije democracy preuzeli iz njihovoga jezika (nipoto nema grko porijeklo), mijenjajui mu pravo znaenje, govorio je Pukovnik. Naime, na arapskome jeziku libijskoga dijalekta, demo znai uvati, a cracy je stolica. Spajanjem ovih rijei u sloenicu dobija se naziv ije pravo znaenje definira on, a ne Englezi, neznalice. Sintagma uvaj stolicu je Gaddafijeva definicija demokracije, koju je na javnim tribinama pojanjavao, laskajui svojoj dugogodinjoj vladavini, sevapu za narod, kako ju je opisivao. Kada je rije o besplatnome zdravstvu, radilo se o skroz loem nivou medicinske i druge opremljenosti , tako da su ljudi nosili sa sobom posteljinu, dobijajui samo goli krevet. Operacije su se vrile bez anestezije, a lijekovi plaali po apotekama. Plae u libijskim firmama su mizerne (od 150 do 250 Do41 41
GLASNIK 5 40 40 GLASNIK 6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU
GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe GLASNIK, JULI 2011. GODINE
RAZMiLJAnJA
PRiJEvod
lara za poslove diplomiranoga ininjera, koji najee nalazi radno mjesto u oblasti nafte). S obzirom na veliki broj stranaca, koji su tokom rada u Libiji sa porodicama tu i ivjeli, zapanjuje injenica da upisati dijete u srednju kolu na engleskome jeziku ne moe se ni u jednom libijskom gradu, ak ni u Tripoliju. Kako su plae i prosvjetnim radnicima sramno niske, obrazovanje nije garantiralo strunost i sistematsko znanje. ak su i strane knjige cenzurirane i prevoene samo one, koje je vladar odredio. Na fakultetima se studenti nisu osposobljavaju za konkretni posao. Tehniki nepotkovani, oni su i nezainteresirani, s obzirom da su tu stranci koji za razliku od njih bivaju dobro plaeni. Rijetki su bili oni kojima je drava poklanjala stan. Da bi se uope neko oenio, po tradiciji mora imati puno novca, koji ide mladinoj familiji, a u sluaju razvoda mora se ispotovati obaveza, tzv. mahr, otpremnina, ija se vrijednost odreuje ve pri sklapanju braka. Nerijetko su tridesetogodinjaci samci, koji nemaju ni novac, ni stan, pa prema tome ni realne anse da se ene. Zabavljanja gotovo da ne postoje, pa nije ni udo to su mukarci jako isfrustrirani. Sa druge strane, postoji poligamija i najee su to starci sa mladim enama kao drugim, treim ili etvrtim. Optuivan kao finansijer teroristikih organizacija i bombakih napada, ekscentrik je ve godinama gubio dodir sa stvarnou, ali mu to niko nije smio rei. Linu zatitu su mu inile ene, a vojnu gardu usvojena djeca iz cijeloga svijeta. Gaddafijev reim je oduvijek bio tvrd, prevrst da bi se neko usudio upustiti u direktnu konfrontaciju. Ako je volio svoj narod, zato im je jeftinim dao samo hljeb i benzin? Struja jeste besplatna i nemilice se troi, ali zato to ova zemlja ima petrolej. Istina, kamate ne postoje, ali nije to njegova zasluga, ve je propisano Kuranom i tako bi trebalo biti u svakoj zemlji sa islamskim stanovnitvom. Meutim, ne smije se zanemariti injenica da se kredit nije svakome odobravao, ve samo onima koji ga mogu vraati i kome Gaddafi dozvoli, a pria Ako u roku od pet godina niste mogli vratiti kredit, drava bi ga otpisala ili vraala za vas, samo je jo jedna la u nizu zabluda i neistina. Libija je
prirodno bogata, a Gaddafi ne potie iz bogate porodice. Prema tome, nikome on nita nije davao iz svoga depa. Sve je to bilo od naroda i trebalo je pripadati narodu, ali on mi je nejednako i na kaiicu dijelio. Voda iz esme se pije, mada nije preporuljiva. Za cijenu litra pitke vode moe se kupiti deset litara benzina. Libija sa skoro dvije treine svoje teritorije lei na ogromnim akviferima. Iskop bunara i cjevovodom transportiranje vode je projekt nazvan Velika umjetna rijeka (Great man-made river project), koji je odavno mogao biti zavren, a ne da se reklamira uz ogromnu Gaddafijevu sliku na svakih deset metara. Govoriti: U Libiji njihovi graani nisu radili fizike poslove, sve su to radili stranci je opet la, jer upravo na provoenju plana o zdravoj vodi radila je samo libijska radna snaga (tehnologija cjevovoda jeste uvedena iz Njemake i bile su angairane mnoge strane komisije iz June Koreje, Turske, Njemake, Japana, Filipina, a pozvana je na saradnju i Britanija). Nakon revolucije u Tunisu i Egiptu, stotine hiljada ljudi je izalo na ulice najveih libijskih gradova, traei da Gaddafi odstupi sa vlasti. Prosvjednike je u startu pokuala silom zaustaviti vojska, ali je stanje eksaliralo u sukob na razini graanskoga rata. Da je Gaddafi bio mudar, povukao bi libijske milijarde sa Zapada, koji bi u tome sluaju bankrotirao. Uostalom, ako ga je njegov narod bez izbora priznao za svoga vou, zar nije bilo moralno da se ovjek zahvalio svome narodu na tolikim godinama povjerenja i mirno otiao sa vlasti, a ne jo pripremao i svoga sina za nasljednika!? Samo iz egoizma i bijede morala, koji djeluje na grubi i gladni realizam, sve nesree svijeta stiu (drutveni bitak je taj faktor, koji odreuje ljudsku svijest, sve vie je udaljavajui od humanistikih vrijednosti). Tragedija naega vremena sastoji se u tome da nas je sve manje u stanju neto trgnuti iz letargije u koju infantilno padamo. Zbog mase ve apsolutno prihvaenih vijesti, bile one istina ili ne, samo e vrijeme, kao jeziv svjedok, pokazati koliko su ljudske radnje, nastale iz takvih odreenja, bile asne, odnosno moralne.
pripremio:
Adnan oLo
Sjedinjenim Dravama na temu religijska sloboda

Islamska akademija za istraivanja El-Azhar, odgovara na izvjetaj Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Drava iz 2010. godine o religijskoj slobodi u Egiptu U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog Islamska akademija za istraivanja El-Azhar razmotrila je izvjetaj Ministrastva vanjskih poslova Sjedinjenih Drava, iz 2010. godine, o religijskoj slobodi u Egiptu tokom sjednice skuptine. Akademija je primijetila oite greke u izvjetaju. Neke greke su posljedica nedostatka znanja o islamskoj stvarnosti i stvarnom poloaju egipatskih manjina, a druge su uzrokovane zlom namjerom i eljom za mijeanje u unutarnja pitanja i ugroavanje nacionalnog suvereniteta. Kao reakcija na to, Akademija predstavlja istine koje ispravljaju ove greke. Predstavlja ih lokalnoj i meunarodnoj javnosti, amerikim zavodima koji su pripremili izvjetaj, te pojedincima i grupama koji su ove pogrene injenice dostavili amerikoj vladi. 1. Nije tano da Egipat ograniava slobodu uvjerenja ili obavljanje vjerskih obreda. Gradnja svetih objekata u Egiptu je regulisana zakonom i gradnja damije zahtijeva ispunjavanje devet uvjeta, to prekorauje broj uvjeta potrebnih za gradnju crkve. Omjer broja crkvi prema broju krana- od kojih mnogi ne ive unutar drave- u Egiptu je priblian omjeru broja muslimana i damija. Crkve i manastiri u Egiptu su otvoreni tokom cijelog dana, njihove propovijedi se ne nadgledaju, a vlada se ne mijea u imenovanje kranskih voa ni na jednom nivou. Meutim, sve islamske vjerske pozicije imenuje vlada. Vlada je zaplijenila sva islamska sredstva tokom perioda izmeu 1952. i 1962. godine i osnovana je Uprava islamskom zadubinom, dok je kranska zadubina ostala u nadlenosti Crkve i nastavila da uiva slobodu i finansijsku samostalnost sve do danas. Drava je takoer doprinijela gradnji Koptske pravoslavne katedrale
ODGOVOR EL-AZHARA
42 GLASNIK
43
PRiJEvod u Kairu, koja je jedna od najveih katedrala na Istoku. Egipatsko ministarstvo kulture koristi dravna sredstva da zatiti kranske i jevrejske starine, na isti nain kao to titi i islamske starine. 2. injenica da Ustav proglaava islam egipatskom religijom, da je Sveti islamski zakon njegov osnovni izvor zakonodavstva, te da je arapski nacionalni jezik, je sastavni dio egipatske islamske historije, koja se protee ve 14 stoljea. To je izraz dravnog, drutvenog i narodnog identiteta. To je isto kao izraz identiteta sekularizma ili liberalizma u drugim drutvima. Muslimanske manjine ive u takvim sekularnim ili liberalnim drutvima i ne protive se svom identitetu. Osim toga, ustavi drugih arapskih i muslimanskih drava ukljuuju sline tekstove, kao i zapadnjaki ustavi koji oznaavaju kranstvo kao dravnu religiju. Grki, danski i panski ustav su samo neki od primjera. Neobino je to to se u izvjetaju o vjerskoj slobodi ne spominje izraelska vjerska diskriminacija. Izrael je donio zakone koji odreuju da je drava jevrejska i da se zahtijeva od svakog ko eli da dobije izraelsko dravljanstvo da se zavjetuje na vjernost jevrejskoj dravi. Opepoznato je da 20% izraelske populacije ine Arapi koji su lieni zakonom propisanih ljudskih prava. Ovaj arapski i muslimanski identitet Egipta je izabran i potvren od strane svih lanova odbora koji je sastavio egipatski ustav 1923. godine koji je ukljuivao voe kranske i jevrejske zajednice. Narod je podrao ovaj izbor u svim kasnijim ustavnim amandmanima tokom dvadesetog stoljea. Ovo je samo slobodan izraz volje nacije koja sadri pripadnike razliitih religija. To nije neto nametnuto nemuslimanima. Nadalje, islamsko zakonodavstvo ne kri religijske specifinosti nemuslimanskih graana. Zapravo, Sveti zakon zahtijeva da se nemuslimani ne ometaju i da slobodno praktikuju svoju vjeru. Osim toga, islamski zakon nije zamjena za kranski zakon koji zagovara caru carevo, a Bogu Boije. To je prije zamjena za kolonijalnu pravnu invaziju koju je kolonizator elio nametnuti pod okupacijom. Nacionalni zakon izraava identitet Egipana i posebna obiljeja istonjake civilizacije. 3. Tvrdnja da egipatska vlada zabranjuje slobodu propovijedanja kranstva je neosnovana i netana. Svaki monoteist u Egiptu uiva slobodu da predstavlja, brani i poziva svojoj religiji. Ono to je zabranjeno, meutim, je evangelizacija koju praktikuju zapadnjake strane partije, putem dobro poznatih materijalnih iskuenja, i koju su naoj dravi predstavili kolonizatori u devetnaestom stoljeu. Zabrana evangelizacije ima za cilj da sauva nau kulturnu nezavisnost i drutvenu sigurnost, te da sprijei sektake sukobe. Islam ne podrava fanatizam prema kranstvu. Islam potuje kranstvo i njegove vodee simbole i linosti, te potuje njegove svetinje, kao to je dobro poznato. Zapravo, zabranjena strana evangelizacija prijeti nacionalnim kranskim crkvama, kojima je nanijela mnogo tete. Evangelizacija ne priznaje islam niti istonjaku kransku nauku. 4. Religijski fanaticizam i diskriminacija nisu razlog to Sveti zakon dozvoljava mukarcu muslimanu da oeni kranku ili Jevrejku, a ne dozvoljava eni muslimanki da se uda za kranina ili Jevreja. Razlog tome je to musliman priznaje kranstvo i judeizam kao ibrahimske religije, dok kranstvo i judeizam ne priznaju islam kao monoteistiku ibrahimsku religiju. U Kuranu stoji u razliitim ajetima da Tevrat i Biblija sadre uputu i svjetlo. Prema tome, muslimanu mukarcu je povjerena vjera njegove supruge, bilo da je ona kranka ili Jevrejka. Religija od njega zahtijeva da potuje njenu vjeru i omogui joj obavljanje njenih obreda. Meutim, nemuslimani ovdje ne postupaju isto. Nemusliman mukarac nije religijom obavezan da potuje vjeru svoje supruge muslimanke i stoga postoje osnovani strahovi za njenu religijsku slobodu i osjeanja. Ovo pitanje je stvar jednakosti meu suprunicima, a ne stvar fanaticizma ili netolerancije. 5. Ameriki izvjetaj zahtijeva od Egipta da dozvoli sklapanje braka izmeu muslimana i sljedbenika neibrahimskih religija, to otkriva njihovo neznanje, jer takve religije u Egiptu ne postoje. Osnova za neslaganje sa amerikim izvjetajem ovdje, kao i u mnogim drugim pitanjima, nije stepen slobode i prava, nego razumijevanje slobode i prava. Zapadnjaka ljudska referenca, naprimjer, prikazuje homoseksualizam i istospolne brakove kao ljudsko pravo i slobodu, dok teoloke reference, bile one jevrejske, kranske ili muslimanske, kategorino odbacuju ovu ideju. Stoga, neslaganje je zbog shvatanja slobode, a ne stepena slobode. Ova neobina i opasna ideja je pokuaj Zapada da nametne svoja nereligijska shvatanja slobode i prava junjakim narodima i civilizacijama, dok prvi ine 20% populacije, a drugi 80%. Ovi narodi vjeruju da se ljudska prava moraju urediti prema Boanskim pravima i vrijednostima koje zagovaraju monoteistike ibrahimske religije. 6. Tvrdnja u izvjetaju da islamsko nasljedno pravo nanosi nepravdu enama otkriva nepoznavanje islamske filozofije nasljedstva. U Svetom islamskom zakonu, enska osoba moe naslijediti jednako kao muka; vie nego muka; ili naslijediti sve dok mukarac ne nasljeuje nita u preko trideset moguih scenarija nasljeivanja. Postoje samo etiri scenarija (ili uslova) u kojima ena nasljeuje upola manje od mukarca. Ove situacije nastaju kada financijski teret lei na mukarcima, a ne enama. 7. Stav prema osobama koje preu na islam ili neku drugu religiju iz islama, takoer otkriva nepoznavanje kulturnih vrijednosti koje dijele istonjaci razliitih religija. U istonjakim drutvima, religija se ne posmatra kao lina stvar koja se mijenja bez problema. Ona predstavlja drutveni identitet, poput asti i ednosti, a moda je i od vee vanosti. Prema tome, naputanje ili promjena svoje religije predstavlja porodini i drutveni problem. Ovo je zajedniko za sve istonjake i vjerovatno je da su egipatski Kopti jo stroiji po ovom pitanju. Zakon, u bilo kojem drutvu, izraava drutvenu stvarnost, da bi uredio njegove aktivnosti. Drutveni mir se ne bi mogao postii da se ne pridaje vanost ouvanju obiaja, tradicije i drutveno-religijskih vrijednosti. 8. U izvjetaju se takoer spominje pitanje pokrivanja enine kose. U Egiptu, ogromna veina ljudi smatra da je njihovo odijevanje stvar line slobode. Ako Zapad smatra da se sloboda odijevanja ene ne treba ograniiti, islam, kranstvo i judeizam, s druge strane, pozivaju na pristojno odijevanje bez nametanja. Pristojna odjea je obaveza koju potvruju i zagovaraju religije. Porodice u ruralnom Egiptu, kao i porodice u popularnim urbanim naseljima, bez obzira na svoju religiju, obavezuju se na noenje pristojne odjee koju neki nazivaju hidabom.
PRiJEvod 9. Univerzitet El-Azhar i Islamska akademija za istraivanje ne zabranjuju knjige i publikacije. Tvrdnja da zabranjuju je nepoznavanje stvarnosti i pokuaj klevete. El-Azhar je dravna ustanova koju drava savjetuje o vjerskim pitanjima, na isti nain kao to se i druge ustanove savjetuju o pitanjima povezanim sa podrujima njihove strunosti. Univerzitet El-Azhar i Islamska akademija za istraivanje nisu nadlene za zabranu bilo koje knjige ili umjetnikog proizvoda. Oni samo predstavljaju svoje savjetodavno miljenje. Samo sudstvo moe zabraniti knjige ili umjetnika djela u Egiptu. Ovo sudstvo zagovara ljudski zakon, koji potvruje izabrana zakonodavna skuptina, koja predstavlja ljude bez obzira na njihovu religiju ili uenje. 10. Nema veeg pokazatelja neznanja i klevete u ovom izvjetaju od upuivanja na osmanski dekret Hamajuni koji nikad nije bio primjenjiv zakon u Egiptu. Drava je uivala nezavisnost zakonodavstva od vladavine Muhammeda Ali-pae, tokom prve polovine devetnaestog stoljea, ak i kad je Egipat bio osmanska drava. Svi zakoni i propisi koji su ureivali djelovanje kranskih sekti i gradnju crkvi, kao i propisi koji su ureivali islamske vjerske ustanove, su egipatski zakoni koji postoje od samog poetka egipatskog parlamentarnog ivota. Oni nisu ukljuivali dekret Hamajuni, koji je predstavljao deklaraciju o pravima, izdatu kao dio progresivnih reformi, koje su bile zajednike za muslimane i nemuslimane tokom vladavine Abdul Medid Kana (1822-1861). Ove reforme su osiguravale vjerske slobode za nemuslimanske manjine na nain nepoznat Zapadu u to vrijeme i koji moda mnoge manjine na Zapadu nisu uivale do danas. 11. U izvjetaju se zahtijeva da se povea broj egipatskih Kopta u Nacionalnom vijeu za ljudska prava. Njihov procenat u ovom vijeu je 20%, dok je njihov procenat u populaciji 5.4%, kako biljei izvjetaj. Pa u emu je problem? 12. injenica da je nastava na univezitetu El-Azhar ograniena na muslimanske studente nema nita sa diskriminacijom nemuslimana ili religijskim fanaticizmom. Nastavni plan i program na El-Azharu, ukljuujui praktine nereligijske discipline, je islamski. Vjerska savjest i sloboda bi bile oteene kad bi se ta nastava nametnula nemuslimanima, naroito u ranoj dobi. 13. Ogranieno uee Kopta u parlamentarnim iz-
44 GLASNIK
45
PRiJEvod borima je dio opeg pasivnog stanja koje su stvorili politiki faktori nepovezani sa diskriminacijom nemuslimana. Takoer je djelimino uzrokovano sklonou egipatskih Kopta ekonomskim aktivnostima, gdje predstavljaju vanost, utjecaj i bogatstvo, koji daleko premauju njihov udio u populaciji. 14. U izvjetaju se smatra da je klanje svinja u Egiptu da bi se sprijeilo irenje virusa gripe H1N1, in diskriminacije i ugnjetavanja egipatskih Kopta. Takva tvrdnja je smijena i mizerna. Ovo je stvar javnog zdravlja. Svinje nemaju religiju da bi se njihovo klanje smatralo diskriminacijom krana. 15. Sumnjiva komunikacija i neprihvatljivo mijeanje ovog izvjetaja u egipatska unutarnja pitanja sa kranima, bahaistima, iitima, jehovinim svjedocima, kuranijama, pa ak i nubijcima, je jasan dokaz da amerika politika eli raspad egipatskog nacionalnog, drutvenog i kulturnog tkiva. To je u skladu sa najavljenim amerikim planom kreativnog nereda, koji ima za cilj da podijeli drutvo na sekte u koje je lahko prodrijeti. taji nisu u nadlenosti meunarodnih tijela, kao to je Vijee UN-a za ljudska prava? Zato vlada Sjedinjenih Drava preuzima ulogu meunarodnih tijela u ovoj oblasti? udno je to osumnjieni postaje sudac; to zloinac postaje sudac; to se nosilac lanog svjedoenja odijeva u odoru pravde i donosi presude protiv nacija i naroda. Ameriki lini zahtjev da preuzme ulogu suca koji upravlja moralnim sudom naroda je neprihvatljiv i svi narodi ga moraju odbaciti. Ovo je miljenje Islamske akademije za istraivanje i njen komentar na egipatsko poglavlje Meunarodnog izvjetaja Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Drava o religijskoj slobodi iz 2010. godine. Ovo je miljenje koje nema utjecaja na potovanje koje Akademija ukazuje amerikom narodu i njihovim svjetskim dostignuima koja su svima poznata.
koLuMnA
MOJ UMMETE
Bog vam dragi pomogo
pie:
Adis MAHALBAi
Konano, Islamska akademija za istraivanja postavlja A sav uspjeh je kod Boga. sljedea pitanja: Izvor: onislam.net Zar praenje uslova ljudskih prava i godinji izvje- Prevod i obrada: www.islam-iman.com
Gospodaru, daj da u svim naim kuama, avlijama i arijama zabljeti svjetlo Islama! Daj da budemo svjesni da dobro i zlo, moral i razvrat nisu jednaki, pa makar nas udila mnogobrojnost zla i nemorala! Gospodaru moj, daj da na savjet upuen bratu muslimanu donese ploda, te bude uzrokom popravljanja naeg stanja!
Toplo sunce je iznova ogrijalo Bosnu te skopilo mnogobrojne Bonjake i sa najudaljenijih mjesta bijelog svijeta ... Nita novo, uobiajena vesela atmosfera, ulice pune ljudi, pjesme, veselja... Ali neto to je posebno ove godine je to to u ovu uzavrelu atmosferu i vreli mjesec dolazi mubarek mjesec - RAMAZAN. I kao uvijek, podijelit e se Bonjaci u ovom mjesecu u tri skupine: prva zvana ta zna Bog nek zna i narod Njima je ramazan kao i svako drugo vrijeme, i jede se i pije, teferii. uje ih kako kau: Ah, Boe dragi, pa to da se krijem, takav sam - kakav sam. Vama to vae, ja to potujem... I moja je mati to tako. A dido, ini mi se, io tamo gdje se ide na had... Ja to sve cijenim, al vala nisam ja neki hoda ni hadija da sve to tuem... I tako ti razmilja jadni Bonjo, osjea se velikim i pametnim. I esto sjeti se da je musliman samo kada dopane problema, al kasno mu tada. Pomisli li kada da li e ga vie cijeniti drugi, ako se stidi svoga??? Druga grupa su ramazanlije. Kako se primie ramazan, vrijedni Bonjo se uurbano raspituje kada bi trebo prestati piti alkohol, a kad se opet moe poet. Je li se mahrama mora nositi itrav ramazan, il samo kada se klanja teravija. I ne daj boe zaboravit uplatit hatmu i jasin rahmetli didi i neni, jer Ramazan je, valjda tako to treba. I da, obavezno se raspitat koji hoda najbre klanja, duga ona teravija, jo ako hoda otegne... Boe sauvaj. Da se Allah smiluje ovakvim i uputi ih. Jer njihova srca nisu mrtva sasvim, ele islam, ali ne znaju. to ih, naravno, ne opravdava jer ivimo u vremenu masovnog i olakanog irenja informacija, te se svako o svemu moe informisati veoma lahko. Ovo je poziv, treoj, malobrojnoj skupini praktiara, da pojanjavaju najljepi nain ivota koji se zove Islam... I na kraju, naa trea grupa, skupina pojedinaca rairenih po svim dematima lijepe nam Bosne. Skupina praktiara islama, koji dre eravicu na svojim dlanovima, i nee je ispustit. Blago takvima, jer je Poslanik s.a.w.s. rekao: Islam je poeo na pojedincima i vratie se s pojedincima. A blago njima. A niko od nas nee istinski vjerovati dok svome bratu ne bude elio to eli sebi. Zato ti koji praktikuje Islam, koji ramazanske noci provodi u ibadetu, sjeti se u dovi Milostivom svoje brae koja jo nije razumjela blagodat ove vjere, i savjetuj ... Gospodaru, daj da u svim naim kuama, avlijama i arijama zabljeti svjetlo Islama! Daj da budemo svjesni da dobro i zlo, moral i razvrat nisu jednaki, pa makar nas udila mnogobrojnost zla i nemorala! Gospodaru moj, daj da na savjet upuen bratu muslimanu donese ploda, te bude uzrokom popravljanja naeg stanja! Reci: Ovo je put moj, ja pozivam ka Allahu, imajui jasne dokaze, ja i svaki onaj koji me slijedi. I neka je hvaljen Allah, ja njemu nikoga ne smatram ravnim.
46 GLASNIK
47
HiSToRiJA je podigao Sultan Ahmed 1720. godine. Uloga i znaaj Medresa u vjerskom i opedrutvenom ivotu bili je velika, jer su to bile u svome vremenu jedine kole u kojima se sticalo vee i ire obrazovanje. Sultan Ahmed je sagradio objekat medrese sjeverozapadno od damije, neto blie rijeci Bosni. Bila je to zgrada internatskog tipa, ne velika, ali je raspolagala salom za predavanje, prostorijama za uenike i profesore, bibliotekom, kupatilom, abdesthanom i klozetima. Za izdravanje damije i medrese Sultan Ahmed je ostavio vakuf, iji je prihod dugo godina sluio namjenjenoj svrsi. Ovaj vakuf se pred Drugi svjetski rat sastojao od 17 duana, 6 stanova za iznajmljivanje i 10 njiva (65 dunuma). Godinji prihod ovog vakufa je 1937. godine iznosio oko 80.000 jugoslavenskih dinara. Sultan Ahmedova medresa e neprekidno raditi 226 godina, do dolaska na vlast komunista koji su je prisilno zatvorili i zabranili njen rad, a u njene prostorije uselili nekoliko porodica i Osnovnu muziku kolu. Partizanske vlasti su prilikom zatvaranja Medrese pokupile sve kitabe i arhivsku grau kojom je ona raspolagala, da bi sve to zavrilo kao repromaterijal u tvornici papira u Srbij. Poetkom dvadesetog stoljea objekat Medrese je bio dotrajao, pa su mjetani grada i njegove okoline na istoj lokaciji podigli novi koji je do danas sauvao svoj izgled. Otvaranje novosagraenog objekta bilo je
HiSToRiJA 1927. godine. I u ovoj Medresi kao i u ostalim kolama irom islamskog svijeta nastava je izvoena na tradicionalan nain, a program je bio prilagoen potrebama vremena u kojem je radila. Centralna linost Medrese bio je upravitelj koji je ujedno i glavni muderris, ija su uenost i autoritet bili neupitni, sa jo nekoliko muderrisa pomonika ili asistenata (izraslijih uenika). Uilo se grupno i pojedinano i nisu odvajani uenici po razredima, niti asovi po predmetima. Tako bi nastava poinjala recimo uenjem Kurana (Kiraet), objanjavanjem pravila kiraeta, a nastavilo bi se prevoenjem prouenog i tumaenjem prevedenog (Arapski jezik, Tefsir i Hadis), da bi se iza toga formulisala erijatska pravila i propisi. Krajem ezdesetih godina dvadesetog stoljea objekat Medrese je preureen u Muzej grada Zenice i tu ostao do 1992. godine, kada se vraa u vlasnitvo Islamske zajednice. Poto je objekat bio u loem stanju, Allah je dao da u njegovoj temeljitoj obnovi ponovo uestvuju Turci iz sastava UNPROFOR-a u Zenici. Danas su u objektu Medrese smjetene slubene prostorije Medlisa islamske zajednice Zenica i biblioteka Muhammed Seid Serdarevi.
Z EN IKI Al-Azhar
pie:
Muhamed STRikA
Sultan Ahmedova Medresa

Zenica se nalazi u geografskom sreditu Bosne i Hercegovine u dolini rijeke Bosne. Poeci nastajanja ovog naselja vezuju se za doba rimske vladavine u ovim krajevima, a ostaci i iskopine iz tog perioda ukazuju na to da se rimsko naselje nalazilo na desnoj obali rijeke Bosne. U neposrednoj blizini ovog grada dva stoljea je bilo sjedite bogumilskog djeda (vjerski poglavar bogumila), o emu svjedoe i njihovi nadgrobni spomenici koji su do danas ostali sauvani irom Bosne i Hercegovine. Krajem 15. stoljea u Zenici je bilo smo 96 domainstava da bi sredinom narednog stoljea taj broj osjetno porastao. IslamizacijaBosneiHercegovine poinje mnogo ranije nego su njome zavladale Osmanlije, kada ju je osvojio Mehmed Fatih II, koji je s vlasti zbacio njenog posljednjeg vladara Stjepana II Tomaevia. O postojanju islama i muslimana iz predturskog perioda, pored usmenih predaja postoje i pismeni tragovi, kao i turbeta poginulih ili muki poubijanih muslimanskih misionara i trgovaca koji su tu postojali prije dolaska Osmanlija. Jedan od takvih materijalnih dokaza je turbe na Musalli u Zenici u kome su sahranjeni upravo misionari porIjeklom iz muslimanskih zemalja. Dolaskom turskih Osmanlija Zenica se ubrzano razvija i postaje sjedite kadiluka Brod koje se sredinom 16. stoljea prenosi u Travnik. Za turskog perioda Zenica je bila kasaba sa nekoliko mahala koje su se formirale oko damija, sagraenih u tom vremenu, a koje su i do danas sauvane u svom obliku i dimenziji. Najznaajnija meu zenikim damijam iz tog prerioda svakako je Sultan Ahmedova, u ijoj je neposrednoj blizini poniklo arijsko sjedite i centar budueg grada. Upravo zbog toga je ova damija u narodu poznata kao arijska damija. Prvukolu(medresu)zasrednjunaobrazbuuZenici
48 GLASNIK
49
MALi RJEnik
MALi RJEnik
Mali rjenik
nema zamjene u jeziku (kahva), one za koje ima zamjena u jeziku, ali je ta zamjena iezla iz upotrebe (posuenica arape, izvorna bjeva), one za koje ima zamjena u jeziku, ali se koristi uporedo u knjievnom jeziku sa izvornom rjeju (posuenica hiljada, izvorna tisua), one za koji ima zamjena u jeziku, toleriu se u knjievnom jeziku, te se uglavnom se daje prednost izvornoj rijei, osim u specifinim situacijama (posuenica pender, izvorna prozor), one za koje ima zamjena u jeziku, ne toleriu se u knjievnom jeziku, te se stoga jo nazivaju i tuice (tuica uster, izvorna obuar), one rijei koje se odnose na vjerske obiaje (muftija u islamu, patrijarh u hrianstvu). Nijedan jezik nije ist od posuenica i kada bi neki jezik bio oien od njih bio bi ogoljen, osiromaen i izgubio bi jedno od glavnih svojstava jezika, a to je sredstvo komunikacije. Turcizmi: azur m (pers.) nebesko ili morsko plavetnilo, plava boja mora ili neba. < pers.( it. laverd) plava boja mora ili neba. Prim. upotrebe: Sol azur, turistika agencija u Sarajevu. duvel m (arap.) car, kralj, dravnik; carevina, kraljevina, drava. < tur. dvel carstva, drave. < arap. (it. duvel), pl. od (it. devle)
mijena, promjena; vlada(vina), vlast, mo; gospodstvo; pobjeda; drava, carstvo, kraljevstvo; dinastija; srea. Prim. upotrebe: Moda sultan i nije dozvolio drage volje, ali su ga prisilili duveli da dadne vjersku ravnopravnost svima graanima, pa se nije imalo kud nego dozvoliti. (Alija Nametak, Ramazanske prie, Mustafa Sarajli) iflas biti (arap.- bos.) bankrotirati, nesposobnost plaanja i odgovaranja svojim novanim obavezama, pasti pod steaj, propasti kao trgovac. < tur. iflas istog znaenja kao kod nas < arap. ( it. iflas) - steaj, bankrot; nesposobnost plaanja, insolvencija; slom, krah. Arhaizmi: noice pl. makaze, kare. < izv. od no, prasl. no (rus. , polj. n). kladivac m kladivo, eki. < izv. od kladivo, prasl. (rus. , e. kladivo). Prim. upo-
trebe: ...kladivac odkrit u Brstilovoj pilji uz rieku Cetinu kod sela Kuie Omike obine, sada u rukuh istoga Bulia... (ime Ljubi, Oris dosadanjeg uspjeha u iztraivanju spomenika iz kamene dobe u Dalmaciji, i nov prinos, Viestnik hrvatskoga arkeologikoga drutva, 1887, Zagreb, br.1, str. 2). sije ovo, svo. Prim upotrebe: Tako mi Be pomagai i sie sto evangelie. - Tako mi Boe pomagaj i sije sveto evanelje. (Povelja bana Kulina, 29.8.1189.) Nauni izrazi: specija (lat. species vrsta) farm. smjesa od raznih sastojaka koja slui kao lijek. raspacija, raspatura (lat. raspatio) med. struganje, uklanjanje struganjem. raspatorij(um) (lat. raspatorium) hir. instrument za skidanje pokosnice, noi za struganje.
pie:
Jusuf dAFi
Ako podrobnije pogledamo rijei poput kahve, ekia, adahe, matematike, literature, rafcigera, tabure(t)a, dizajna, vidjet emo da te rijei, iako ih koristimo u svakodnevnoj komunikaciji, nisu izvorne rijei naeg jezika. Neke su rijei arapskog porijekla arabizmi (kahva), neke turskog turcizmi (eki), neke persijskog persijanizmi (adaha), neke grkog grecizmi (matematika), neke latinskog latinizmi (literatura), neke njemakog germanizmi (rafciger), neke francuskog galicizmi (tabure(t)), neke engleskog anglicizmi (dizajn), neke maarskog (ajvar) itd. Takve rijei koje se koriste u nekom jeziku, a nisu po porijeklu izvorne rijei tog jezika, nego rijei nekog drugog jezika nazivaju se posuenice. One se openito, ne gledajui na porijeklo, dijele na sljedee skupine: one za koje
50 GLASNIK
51
VAA PISMA
Es-selamu-alejkum, brate po vjeri. Zaista mi drago to i u Egiptu naa braa djeluju i ire istinu o nama Bonjacima.Neka vas veliki Allah, s.v.t.a., nagradi za va trud. Slobodno i bez dlake na jeziku radite na tom podruju kao sto i mi radimo u Austriji. Bez imalo hvale, ja sam predsjednik Bosnjacko-muslimanske zajednice Vorarlberg i jako e me radovati irenju prijateljstva, pa makar i u dalekom Egiptu. Neka vas uva Allah, d... Selam. Fadil ehaji, predsjednik Bosnjacko-muslimanske zajednice Vorarlberg
VAA PISMA
Ve alejkumu selam. Prije svega estitam vam na ovako kvalitetnom glasniku. Nama u Asocijaciji hadija Zul Hulejfa Novo Sarajevo e biti zadovoljstvo da ga itamo i ubudue. Maksuz Selam iz Sarajeva. evad Koldo, predsjednik Asocijacije hadija Zul Hulejfa Novo Sarajevo
Dragi studenti, es-selamu alejkum demian ve rahmetullahi ve berekatuhu. Molim Allaha da vas nagradi za trud koji ulaete u izdavanju vaeg Glasnika i da vas pomogne na tom polju. Zahvaljujem vam se srdano to ste mi poslali va broj. Jako ste me obradovali. Samo sam ga letimino pregledao i mogu rei aferim. Ja sam imam u IZ Stuttgart, Njemaka. Ovdje sam ve 23 godine. I ja sam studirao na Al-Azharu. Drago mi je da je uspostavljen kontakt. Molio bih vas da mi poaljete podatke koliko vas je tamo, odakle ste i tako. Moda neko ime za saradnju. Svako vam dobro elim i jo jednom estitam. Hamza Subai, imam IZ u Stuttgartu
Esselamu alejkum! Hvala vam i Allah vas nagradio. Mahsuz selam iz daleke Australije. hfz. Ensar utahija, imam bonjakog mesdida u Adelaide (Adelejd), Australija
Allah vas nagradio. Naravno da nam neemo imati nita protiv da nam aljete svoje glasilo. Ba suprotno, bie nam ast i zadovoljstvo. Allah vam podario svako dobro na oba svijeta. Selam alejkum. redakcija minber.ba
Es-selamu alejkum! Hvala vam za ovaj Glasnik. Da vas Allah, d.., nagradi svakim dobrom. Glasnik je veoma dobar. Trenutno sam predsjednik demata Turku u Finskoj. Rado bi mi u dematu neto objavili iz Glasnikam ako bi nam dozvolili, te dostavili u word formatu. Mi bismo to objavili na nasoj web-stranici/blogu: www.dzematturku.blogger.ba. Ramazan serif mubarek olsun! Es-selamu alejkum! Zuhdija ehi, predsjednik demata Turku
Potovani, selamimo vas iz vatana. estitamo na vaem projektu. U naem programu emo predstaviti va glasnik. Budite slobodni da nam uvijek proslijedite informacije o svojim aktivnostima. Kako smo u ramadanu, ako ste u prilici javite nam kako meu vama protie ramadan, imate li aktivnosti itd. U ime redakcije neka vam je, Ramadan mubarek. Alma Hadi, novinar i voditelj u radiju Bir
Alejkumu selam, potovani studenti. estitam vam dolazak mubarek ramazana sa eljom da ga svi provedemo u ibadetima i da to prije zavrsite svoje studije i vratite se svojoj BiH i svom narodu... Drago nam je da emo dobijati va Glasnik, koje e i nae dematlije itati. Uz maksuz selam. Odbor Bosanske islamske zajednice Salzburg Sadik Hamzi, sekretar Abdulah Tuhi, predsjednik
52 GLASNIK
53
Izreke, citati, aforizmi

AFoRiZMi
SPoRT
pripremio:
Sedin oMERBAi
Historija je logina i predvidiva samo kada se gleda unazad, a ,ustvari, ona je pripovijest o ostvarivanju nemogueg. Alija Izetbegovi Ponekad je gore ostati dobar nego postati lo. Bjei od onoga koji se Boga ne boji i ljudi ne stidi! Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pjevati. Bilo bi dobro kad bi mladost znala sve to moe, a starost mogla sve to zna. Pametan ovjek i od budale moe neto da naui, a budala ne moe ni od najpametnijeg. Bivi prijatelj je gori nego neprijatelj. Kad prijatelju pozajmi pet dolara i on se nikad vie ne pojavi u tvojoj kui - znaj da je to dobro uloen novac. Hiljadu puta se pokaje za ono to kae, rijetko za ono to preuti. Ludosti uinjene u mladosti ne moe nadoknaditi sva mudrost u starosti. Genije je jedan posto nadahnua i devedesetdevet posto znoja. Tri puta vode do mudrosti: razmiljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlaki; i iskustvo - ono je najneugodnije. Ne voli da bude na smetnji, ne voli da te neko krivo pogleda, ne voli da ti iko runu rije kae. Kako onda misli da ivi? Ljudi pametni i energini bore se do kraja, a glupi i beskorisni ljudi pokoravaju se bez ikakve borbe svim sitnim sluajnostima svog besmislenog postojanja. Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom. Zbog jedne rijei ovjeka esto smatraju mudrim, a zbog jedne rijei esto ga smatraju glupim. Mudar ovjek donosi svoje odluke, glup slijedi javno mnijenje. Veliki ovjek sudi oveka po njegovim vrlinama, mali ga sudi po mahanama.
54 GLASNIK
pripremio:
Muhamed STRikA
Reprezentacija Bosne i Hercegovine u
S J E D E O J O D B OJC I
Kada bi nas upitali koji je najtrofejniji bosanskohercegovaki sport mnogi bi nagaali, meutim reprezentacija BiH u sjedeoj odbojci je tim koji je osvojio sve to se moe osvojiti. Obavljajui treninge u okupiranom Sarajevu, reprezentacija BiH ve 1992. godine uestvuje prvi put na meunarodnoj sceni, iako je tada postojao samo jedan klub, Spid iz Sarajeva koji je nastupao pod zastavom reprezentacije BiH. O vrijednosti ovog tima najbolje e nam rei postignuti rezultati: 1. Kvalifikacije za Europsko prvenstvo Zagreb, Hrvatska 1994. godina 1. mjesto 2. Europsko prvenstvo Ljubljana, Slovenija 1995. godina 11. mjesto 3. Kvalifikacije za Europsko prvenstvo Koroka, Slovenija 1996. godina 1. mjesto 4. Europsko prvenstvo Talin, Estonija 1997. godina 3. mjesto 5. Svjetsko prvenstvo Teheran, IR Iran 1998. godina 3. mjesto 6. Europsko prvenstvo Sarajevo, Bosna i Hercegovina 1999. godina 1. mjesto 7. Predparaolimpijski turnir Niderhaza, Maarska 2000. godina 1. mjesto 8. Paraolimpijske igre Sidnej, Australija 2000. godina 2. mjesto 9. Europsko prvenstvo Soropatak, Maarska 2001. godina 1. mjesto 10. Svjetsko prvenstvo Kairo, Egipat 2002. godina 1. mjesto 11. Europsko prvenstvo Lapenrant, Finska 2003. godina 1. mjesto 12. Paraolimpijske igre Atina, Grka 2004. godina 1. mjesto 13. Europsko prvenstvo Leverkuzen, Njemaka 2005. godina 1. mjesto 14. Svjetsko prvenstvo Rurmond, Holandija 2006. godina 1. mjesto 15. Europsko prvenstvo Nyregyhaza, Maarska 2007. godina 1. mjesto 16. Paraolimpijske igre Peking, Kina 2008. godina 2. mjesto 17. Europsko prvenstvo Poljska 2009. godina 1. mjesto 18. Svjetsko prvenstvo Edmond Oklahoma City, SAD 2010. godina 2. mjesto 19. Kontinental kup Kettering, Engleska 2011. Godina 1. mjesto Na Kontinental kupu koji je odran od 11.7. do 16.7. ove godine u engleskom gradu Ketteringu, reprezentacija BiH je u finalu pobjedila Egipat sa 3:0 (25:11, 30:28, 25:18). Na putu do zlata reprezentativci su upisali svih sedam pobjeda savladavi u grupnoj fazi Kazahstan, Brazil, Kanadu, Veliku Britaniju i Ukrajinu, dok su u etvrtfinalu bili bolji od Kine, a u polufinalu od Brazila.
55

Novi Glasnik BR 6 - Glasnik (Asocijacija Studenata Na Al-Azharu)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novi Glasnik BR 6 - Glasnik (Asocijacija Studenata Na Al-Azharu)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

iMPRESSuM

inTERvJu: dr. Safvet Halilovi

ALuMni: Husein ef. ozo

Egipat na tranicama vremena odgovor El-Azhara SAd-u

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

iZMEu dvA BRoJA

iZMEu dvA BRoJA

PREDSTAVLJANJE BOSNE I HERCEGOVINE

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLAS BONJAKE ULEME prof. dr. hafiz Safvet halilovi

Bosne nema bez Bonjaka, a Bonjaka nema bez islama.

Sulejman oLAkovi i Asmir BEkRi

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

Univerzitet El-Azhar u Kairu

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

Nego Barem na tren jedan Pogledajte gdje vam se U duama Po knjigama

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

Husein ef. ozo

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

Riznice u sunnetu Treasures in the sunnah

ZAGHLUL EL-NAGGAR (ZEGUL EL-NEDDAR)

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

EGiPAT nA TRAniCAMA vREMEnA

Egipat na pragu nove

mr. Medina dAnBEGovi

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

NA PRIMJERU GADAFIJEVE LIBIJE

mr. Medina dAnBEGovi

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

GLASNIK 5 40 40 GLASNIK 6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe GLASNIK, JULI 2011. GODINE

Sjedinjenim Dravama na temu religijska sloboda

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, decembAr 2011. GOdINe

6 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU