UVOD U SOCIOLOGIJU

6 obiljeja sociologije prema Ritzeru tj. glavna obiljeja nove stvarnosti: 1. politika revolucija tradicionalno drutvo feudalizam graansko drutvo kapitalizam - politiki se stvaraju oblici za stvaranje kapitalistikih gospodarstava 2. industrijske revolicije - upotreba stroja i podjela rada novi uinak proizvodnje - masovnost proizvidnje - stvarna ind. Revolucija za poinje s industrijom tekstila 3. urbanizacija - npr. London pored grada su se gradila naselja za radnike 4. rast ideje socijalizma - kapitalizam je stvorio nezadovoljstvo u radnikoj klasi i kao takav stavlja mnoge zapreke koje treba rijeiti 5. promjenjena uloga religije - religija poinje gubiti svoje dotadanje znaenje - sekularizacija religijske zajednice poinju gubiti dotadanje znaenje, svedeno je na manji dio, ali je i dalje tu s novodobivenom dimenzijom - Crkva je maknuta iz donoenja odluka, ali je zadrala pravo kritike 6. irenje utjecaja znanosti - znanost se probija u srednjem vijeku (filozofija, matematika, kemija, biologija; pravo se javlja u XVIII.st) - krajem XVII.st znanost postaje drutveno prihvatljiva, ali uz uvijet da ne remeti odnose u drutvu (socijalna fizika o prirodi drutva ljudskih odnosa) SOCIOLOGIJA je najjednostavnije reeno znanost o drutvu, ali je to nepotpuno znaenje. SOCIOLOGIJA je znanost o drutvu koja prouava razvoj drutva i to tako da prouava drutvene procese, strukture i odnose kao socijalne injenice. (definicija sociologije prof. undalia) Ritzerova sociologija kao teorija iroki sistem ideja koje razmatraju pitanja drutva od sredinje vanosti.

Giddensova sociologija je znanost jer: - koristi metode sistematskog prikupljanja podataka, istraivanja, teorijskog miljenja, te logiki procjenjuje argumente - treba pridonijeti razumjevanju situacije u drutvu - potrebno je shvatiti kulturne razlike izmeu razliitih supina u drutvu - procjeniti efekte politike - treba pridonijeti porastu samoprosvjeivanja svih drutvenih skupina. STRUKTURE institucije koje su kima funkcioniranja drave - kada se neto promatra kao socijana injenica (npr. nezaposlenost), nije dobra stvar samo zato to biljei rast.

PODJELA RADA I RELIGIJA

Dirkem Prema Dirkemu 3 su stadija drutva: 1. teoloki stadij (niska svijest) sve se tumai voljom boanske moi, dominira mitoloka svijet 2. metafiziki stadij teologiju potiskuju misaone konstrukcije i ideje, te filozofija 3. pozitivni stadij (stadij razvoja znanosti) temelji se na znanstvenom iskustvu i istraivanju. Dirkem ima veliku ulogu u podjeli rada, smatra da je vano razviti visoku razinu socijalne, tj. kolektivne svijsti. Veliki znaaj pridaje raligiji i smatra ju bitnom za sveukupni razvoj (religija je dua drutva...). Religije su porodile sve to je u drutvu bitno. Marx (1818.-1883.) - ivio u vrijeme oblikovanja socijalistike misli - filozof, ekonomist, socijalist Marx priznaje da je kapitalizam najrazvijenija ekonomska formacija kroz povijst i da je on, u biti, neko prijelazno razdoblje do nastanka savrenog drutva i poretka socijalizma.

Smatra da kapitalizam ne moe opstati i kritizira ga da zanemaruje drutvene odnose i da e sam sebe unititi radi toga (buruarstvo; siromani vs. bogati), pored toga, privatno vlasnitvo treba unititi jer potie nepravdu (problem kapitalizma rast nejednakosti). Max Weber (1864.-1928.) podrava kapitalizam Weber je kljuna osoba u sociologiji krajem XIX.st i poetkom XX.st. On je teoretiar koji priznaje i podrava kapitalizam, te brani liberalizam i buruarstvo. - kulturalizam Weber jako aspektira kulturu datog drutva tj. norme i vrijednosti i materijalna dobra. Smatra, da bi se drutvo moglo prouavati i razumjeti, treba voditi rauna o tome to sama akcija znai za aktera tj. sudionika u toj akciji. Prema Weberu tradiocionalno drutvo obiljeavaju 2 oblika ponaanja: 1. tradicionalno ponaanje 2. afektivno ponaanje (ratovi) Dok moderni kapitalizam obiljeavaju ove vrste djelovanja: 1. ciljno racionalno djelovanje 2. vrijednosno racionalno djelovanje. Kljuna obiljeja modernog kapitalizma su racionalnost i disciplina u radu, uz istovremeno uvaavanje trita. Bit modernog kapitalizma: pozitivan odnos prema privreivanju, a ne osuda, te rad kao spas - rad kao stjecanje bogatstva. Cilj: dobit od rada. - stjecanje dobara vs. troenja - racionalnost vs. stihijnost PITANJE NA ISPITU: Birokracija prema Weberu. Weber pridaje veliko znaenje razvoju KAPITALIZMA BIROKRACIJE. Prema njemu birokracija je racionalna zakonska organizacija. Obiljeja birokracije: - socijalna pojava vezana za slubu, a ne osobu; za funkcije, a ne ljude - to je racionalna organizacija koja poiva na racionlanom zakonskom autoritetu
3

- redovita djelatnost shvaena kao redovita dunost - hijerarhijski ustroj koji omoguava red i rad (podreeni/nadreeni) - dosljedna primjena apstraktnik pravila na sve pojedinane sluajeve (svi smo jednaki) - znanje, kvalifikacija i spretnost - odvajanje slubene aktivnosti od privatnog ivota (inpersonalnost slubenika). Weber smatra da su birokracije dominantne institucije industrijskog drutva. Spencer (1820.-1903.) protivnik socijalizma (priv. vlasnitvo napredak) - engleski sociolog - pokuava razviti sociologiju po uzoru na prirosne znanosti uvod u zakon evolucije - evolucionistiki princip razvoja mogao bi se primjenjivati i na drutvo (od najjednstavnijih oblika drutva opori, grupe, preko plemana pa sve do najsloenijih oblika nacije). Razvoj drutva: 1. opori 2. grupe 3. plemena 4. nacije - u vrijeme Spencerovog djelovanja Darwin objavljuje Porijeklo vrsta - smatra da razvoj od niih ka viim evolucijskim oblicima moe primjeniti i u sociologiji. Spencer smatra da se evolucija drutva u sociologiji moe promatrati kroz (primjenjivost evolucije): 1. porast broja pojedinaca integriranih u odreenu skupinu 2. porast broja dijelova na koje se dijeli drutvo tj. porast heterogenosti 3. porast sreene heterogenosti porast koordinacije i tonosti u vrenju pojedinih funkcija 4. porast stupnja kombinacija meu pojednim funkcijama, porast specijalizacije pojedinih funkcija i porast koordinacije. Spencer je bio veliki protivnik socijalizma i protivio se ukidanje privatnog vlasnitva jer je smatrao daono motivira napredak.
4

DRUTVENA STRATIFIKACIJA
- drutvena stratifikacija je pojava koja stoji u sreditu sociolokog prouavanja - to je : - drutvena slojevitost tj. podjela drutva na stratume - oblik drutvene nejednakosti koja se temelji na razlici u bogatstvu, ugledu i moi , a na osnovi tih razlika formmiraju se klase - primarna je razlika ona u bogatstvu. PODJELA KLASA I) prema vlasnitvu 1. vlasnike klase a) klasa buroazije b) mali poduzetnici c) sitna buroazija 2. nevlasnike klase d) manageri eksperti e) nadzornici eksperti f) eksperti koji nisu manageri g) polusamostalni manageri h) polusamostalni nadzornici i) polusamostalni radnici j) nesamostalni manageri k) nesamostalni nadzornici l) proletarijat (radna snaga)

- obiljeje: imaju svoje vlasnitvo

- obiljeje: oni su vlasnici znanja - obiljeje: polusamostalnost, oni nekome odgovaraju, ali netko njima

- obiljeje: potpuna ovisnost

II) prema ekonomskoj moi 1. gornja klasa (0,1%) 2. gornja srednja klasa (oko 10%) 3. srednja srednja klasa (oko 15%) 4. nia srednja klasa (20%) 5. kvalificirana radnika klasa (20%)

6. nekvalificirana radnika klasa (30% - ima ih ovako puno jer je

gornjoj klasi u interesu imati jeftinu radnu snagu i profit od nje, stoga im i ne odgovara da se obrazuju i razvijaju) 7. potklasa (5% - ivot na granici apsolutne bijede) - ekonomsku mo klase ine: - vlasnitvo - kontrola nad vlasnitvom - samoostvarenje na tritu. -npr.: u RH 70% stanovnitva ima trogodinju kolu (zanat), a samo 8% je fakultetski obrazovanog stanovnitva Klase nisu trajne, one su socijalno mobilne (promjenjive moe se mijenjati vlastiti socijalni status kretanjem iz jedne klase u drugu). Ta mobilnost je vertikalna. Predindustrijska drutva se socijalno nemobilna, a industrijska drutva su mobilna. HORIZONTALNA SOCIJALNA MOBILNOST profesor jedan dan predaje u Osijeku, a drugi dan u Poegi VERTIKALNA SOCIJALNA MOBILNOST otac je zidar, a sin kasnije postane lijenik. Vrste vertikalne mobilnosti: a) meugeneracijska mobilnost b) unutargeneracijska mobilnost. GLAVNI OBLIK SOCIJALNE STRATIFIKACIJE KAPITALISTA JE KLASA! Prema Giddensu, 3 su momenta bitna za socioloku mobilnost: 1. socijalna mobilnost je obrnuto proprcionalna socijalnoj koheziji - srednja klasa je najivlja kada je u pitanju mobilnost (kretanje iz nie u viu klasu i obrnuto tj. mijenjanje socijalnog statusa). Ona je i najmanje homogena. - u gornjoj klasi mobilnosti gotovo da i nema, a i u nioj klasi je slabija (nasljee). SOCIJALIZAM 1. radnika klasa 2. politika klasa KAPITALIZAM 1. gornja klasa 2. srednja klasa 3. donja klasa
6

U socijalizmu nema srednje klase, niti se potie njezin razvoj. Stoga danas u RH ne moemo govoriti o raspadu srednje klase jer se ona nije niti stigla razviti nakon raspada socijalizma. 2. socijalna mobilnost je nain ostvarivanja elja pojedinca bez obzira kojoj klasi pripada prilika za promjenu tj. izlaz ili ulaz iz/u neku klasu 3. prihvaenost socijalne mobilnosti od strane graana da li ju promatraju kao stabilizirajui ili destabilizirajui efekt. Socijalna mobilnost nije prijetnja za kapitalizam, ve ga u biti stabilizira! Kapitalizam priznaje klasu kao temeljni oblik stratifikacije, tj. ona je dominantna forma stratifikacije u kapitalizmu. Klasno drutvo je ono u kojem je klasa dominantna forma strtifikacije. - mertokratski prema zaslugama KLASA je koja izvodi svoj privilegij (prilike) iz svoje uloge u proizvodnom procesu, koju obiljeavaju zajednike interne i kulturne znaajke. Sve drutvene pojave variraju s obzirom na pripadnost ljudi odreenim klasama ili slojevima (tj. obzirom na drutvenu strtifikaciju), a mogu biti: 1. mo i politika 2. siromatvo 3. obrazovanje 4. rad i dokolica 5. organizacija i birokracija 6. obitelj 7. religija 8. poloaj ena u drutvu 9. devijantno ponaanje. Stratifikacija je posljedica oskudice resursa, a do oskudice dolazi zbog naina raspodjele tih resursa.niti jedno drutvo nije uspjelo postii jednakost unutar samog sebe, a svako se drutvo trudi napraviti to manju jednakost.

SIROMATVO
PITANJE NA ISPITU Siromatvo moe biti: 1. apsolutno siromatvo (bijeda) - iskazuje se procjenom osnovnih sredstava za zadovoljavanje temeljnih ivotnih potreba (fiziko preivljavanje siromatvo na rubu opstanka) - u EU svaki prihod manji od 60% prosjenog prihoda smatra se siromatvom - ovdje se mjeri donja granica preivljavanja (hrana, obua, odjea, stan) i neke osnovne potrebe (pravo na obrazovanje, lijeenje, slobodno vrijeme, kulturu...) 2. relativno siromatvo - razliito se definira u bogatim i siromanim zemljama, definira se od drutva do drutva Imamo i pojam subjektivnog siromatva koje govori da se ponekad stvarno siromani subjektivno ne osjeaju siromanima, a neki bogati se osjeeju siromanijima nego to jesu. Socijalni uinci siromatva: 1. socijalna deprivacija siromatvo uvjetuje pojavu relativne (socijalne ) depriviranosti 2. socijalno iskljuenje situacija kad apojednici zbog pomanjkanja sredstava budu potpuno iskljueni iz svih drutvenih zbivanja (to su najee nezaposleni). Siromatvo se u drutvu manifestira kao: 1. apsolutno siromatvo 2. relativno siromatvo 3. depriviranost 4. iskljuenje.

- ovo su stupnjevi siromatva!

Siromatvo je uglavnom pratea pojava u slojevima drutva gdje je visoka stopa nezaposlenosti. Siromatvo moemo vezati i uz razliite kontinente (npr. Afrika) ili regije (u RH Slavonija i Baranja).

Po svemu sudei, monicima je u interesu globalno siromatvo- oni proizvode siromatvo (SAD op.a.) cilj nije rijeiti problem siromatva, nego ga odrati, ak i poveati. Vatikan 1965.g. 5 goruih problema danas u svijetu: 1. obitelj 2. brak - dostojanstvo obitelji i braka dovedeno u pitanje 3. siromatvo 4. razvoj nerazvijenih 5. nedostatak solidarnosti on se vidi u sve veem jaanju razlika izmeu bogatih i siromanih (ljudi, regija i kontinenata). CILJ: STVORITI KAOS U SVIJETU I ONDA UPRAVLJATI! - npr: u RH je neravnomjeran gospodarski razvoj: - prosjean dohodak per capita u RH je 7732$ - grad Zagreb ima 23300$ per capita - 5 slavonskih upanija 2500$ per capita (u prosjeku)!

DRUTVO KAO SUSTAV

Drutvena nejednakost Ravnotea sustava Teko je postii ravnoteu sustava tj. ravnoteu drutva, pogotvo danas u kapitalizmu. Drutvo je odrivo ako je koliko toliko postiglo ravnoteu. Drutvo sebe odrava stratifikacijom sposobne stavlja na vanem, ali neugodne poloaje, a nesposobne stavlja na nebitne, ali ugodne poloaje bez odgovornosti. ELITA je superiorna manjina (intelektualno i misaono). Meutim, elita esto nije ono to bi trebala biti injenica je da na vane poloaje dolaze nedovoljno sposobni, i to na osnovu lukavosti (to je sluaj kod nas, ali i kod ostalih zemalja u tranziciji). DRUTVO SE ODRAVA STRATIFKACIJOM ODNOS ELITE I MASE.
9

Prema Paretu osnovica vladavine elite su njihove psiholoke karakteristike. Prema njemu postoje 2 tipa vladajue elite: 1. lavovi mo stjeu svojom izravnom i otrom akcijom i vladaju pomou sile (primjer za ovo su vojne diktature) 2. lisci vladaju pomou lukavtine, te diplomatske manipulacije (primjer za ovaj tip elite su europske demokracije). Velike promjene u drutvu nastaju kada jedna elita zamijeni drugu. Taj proces Pareto naziva cirkulacijom elite (malo vladaju lisci, a malo lavovi). Elite prema Mosai on smatra da je vladajua manjina superiorna masi siromatva. Elita je potrebna da vodi i usmjerava mase jer njima nedostaje sposobnost pravljanja. TEORIJE DRUTVENE RAVNOTEE (PRISTUPI): 1. KONSENSUALNA TEORIJA ( Parsons SOCIJALNI KONSENZUS) - konsensus drutveni dogovor - prema ovoj teoriji: - drutvene promjene su prisutne, ali spore i predvidljive, a cilj im je odrati ravnoteu drutva - u drutvu postoje funkcionalni imperativi i nuni su za funkciju djelovanja (imperativ ono to se mora). - postoje 4 funkcionalna imperativa koja su bitna za ravnoteu drutva: 1. adaptacija sustav mora uspjeno svladati vanjske pritiske, a adaptirati se okolini, ali i oklinu prilagoditi sebi 2. postizanje cilja sustav mora definirati i ostvariti svoje osnovne ciljeve i to uglavnom kroz politiku 3. integracija sustav mora regulirati meuodnose svojih elemenata i tu postoje neka pravila (pravni sustav) 4. latencija sustav mora osigurati, odrati i obnoviti motivaciju pojedinca tj. mora motivirati graane tako da sve funkcionira (obrazovanje). DRUTVO je socijalni sustav koji predstavlja relativno samodovoljan kolektivitet i koji omoguava graanima da svoje potrebe zadovolje unutar njega (sustava) tada se moe rei da je sustav stabilan.

10

 PITANJE NA ISPITU Prema Parsonsu, 4 su podsustava koje svako drutvo ima i o kojima kao takvo ovisi: 1. privreda ispunjava prvi funkcionalni impertiv (adaptacija), privreda se adaptira na okolinu i njene potrebe, ali i potrebe sebe. 2. politika ispunjava imperativ postizanja cilja i proizvodi sustav zakona i mobilizira graane (aktere) za ostvarenje svojih ciljeva. 3. sustav obrazovanja ispunjava funkcionalni imperativ latencije; motivacija graana da preuzimaju kulturnu obnovu (?) 4. pravni sustav kroz zakone ispunjava imperativ integracije, zakoni integriraju drutvo i kontroliraju njegove razliite komponente. 2. KONFLIKTNA TEORIJA - Dahrendorf - teorija drutvene nestabilnosti - vidi drutvo neprestalno u procesu promjena - kako odrati drutvo? Drutvo se odrava zahvaljujui moi dominantne skupine! - polazite ove teorije razliite grupe s razliitom razinom moi imaju uvijek u interesu poveati svoju mo i tada dolazi do meusobnih sukoba. initelji bitni za ovu teoriju su: 1. autoritet - posljedica poloaja u drutvu - nije konstantan (gubitak poloaja uzrokuje gubitak autoriteta) - drutvo ine imperativno koordinirane asocijacije i te asocijacije hijerarhijski su kontrolirane od strane autoriteta 2. interesi - povezuju grupu unutar nje same - mogu biti: manifestni interesi (pritajeni) i latentni (otvoreno se javljaju kao sukob) 3. grupe - mogu biti: kvazi grupe, interesne grupe i konfliktne grupe. Svaki konflikt vodi promjeni, a nastaje zbog borbe za autoritet. Bit ove teorije je pokazati da Dahrendorf ne misli da se drutvo odrava stabilnim konsenzusom, nego stabilnim konfliktima. I konsenzus i konflikt su svakodnevica drutva. Intelektualni kapital: ljudski (um, vjetine) i strukturalni kapital (procesi..)
11

MO I POLITIKA
Ekonomska sloboda je uvijet politike slobode. Politika sloboda na neki nain otvara prostor ekonomskoj slobodi. Ekonomija i politika su u biti cikliki spojene, budui da bi politika trebala biti u funkciji ekonomije. Dva su znaenja politike: 1. kao nain tj. kao ukupna djelatnost voenja i upravljanja dravom 2. smjer u politici voenje stranke ili voenje drave kroz neku odrenu politiku (npr. poltiku liberalizma, socijalizma i sl.) Uz politiku idu: - mo mogunost ovjeka/skupina da ostvare svoju volju u djelovanju unato protivljenju drugih - vlast specifian odnos izmeu ljudi i skupina koji obiljeava nadreenost i podreenost ljudi, tj. nadreenost i mo jednih nad drugima. ELITA Na vlast i mo pravo ima elita (manjina u odnosu na veinu masu). Teorija elita tvrdi da su sva drutva podjeljena na 2 skupine: vladajuu manjinu i one kojima se vlada. Podjela elita prema Millsu: 1. ekonomska elita 2. politika elita (elita koja vlada dravom) 3. vojna elita (ima mo pokretanja sile). Elita nije pojam koji bi trebao imati peurativno znaenje (beznaajno, posprdno ili podrugljivo), jer bi elitu trebali initi (i ine) najbolji u svom podruju. Biti lan elite znai prihvaati ugledne i odgovorne, ali manje ugodne funkcije (u RH su to jo uvijek ugodni poslovi). Ekonomsku mo elite ini: 1. vlasnitvo 2. kontrola nad vlasnitvom 3. samoostvarenje na tritu (postizanje dobiti).

12

RAZLIKA U ELITI NA ZAPADU I ISTOKU ZAPAD 1945.-1960. - bitno je vlasnitvo - vlasnika elita i jezgra tehnomanagerske elite se poinje oblikovati jer se poinje shvaati uloga znanja - sve u vlasnitvu drave - dravno partijska elita (vlasnici poloaja) - socijalizam 1960.-1980. - vlasnika i tehnomanagerska elita; boemska kontraelita (remete postojei redi pravila ekonomskog drutva, npr. hipiji) - dravnopravnika elita + liberalni reformisti; nacionalistika kontraelita 1980.-2001. - vlasniak elita preobraena u bobose. Europski treeputai (nova elita Zapada)

ISTOK

- nacionalna multipartijska elita + kolibri

- boemska kontraelita ide suprotno gospodarskim i ekonomskim pravilima koja gue humanost (pretvaraju se kasnije u bobose burujske boeme; bobosi i treeputai su nova elita Zapada jer nose gospodarske promjene, te diktiraju uvjete na tritu) - nacionalistika kontraelita cilj je da se putem nacionalne slobode doe do ekonomske slobode (npr. Hrvatska u proljee 1972.g.) - bobosi burujski boemi u SAD-u (rado govore o ljubavi prema ovjeanstvu, uivaju New Age, slave istu prirodu, ali su istovremeno vrlo nemilosrdni na tritu i trude se unititi konkurenciju) Na istoku u razdoblju 1980.-2001.g. egzistira nacionalna multipartijska elita i kolibri. Multipartijskoj eliti u tom razdoblju nije cilj boljitak i napredak drave i naroda, ve samodobit i samouspjeh. - treeputai javljaju se u Zapadnoj Europi, predstavnici nove socijaldemokracije tzv. treeg puta (npr. uz Tonya Blaira) govore o ljudskom zajednitvu, slobodnoj trgovini i LLL-u, konkurentskoj prednosti intelektualnog kapitala, te prihvaaju globalizaciju. - kolibri u zemljama istone Europe, bivi komunisti koji su preuzeli liberalnu retoriku.

13

DRAVA Drave mogu biti: 1. demokratske 2. nedemokratske (autoritativne) Sjeverna Koreja, Kina, Kuba Politike sustave demokratske zemlje ine (3 obiljeja demokracije): 1. slobodni izbor 2. viestranaje 3. trodioba vlasti (zakonodavna, sudska i izvrna vlast) Drava je odreena: 1. teritorijem 2. stanovnitvom 3. vojskom (silom koja uva teritorij) - jo neke odrednice drave su: jezik, kultura, religija i povijest. Trojako shvaanje demokracije: a) u etikom smislu (pravo na grb, zastavu...) b) u socijalnom smislu ( pravo na podjelu imovine) c) u graanskom smislu (sloboda govora, viestranaje...) Dravu ine 3 sektora: I sektor - politika vlast II sektor - gospodarska vlast III sektor - neprofitan, nepolitiki sektor (vaan element demokracije u demokratskim drutvima) - ini ga cilvilno drutvo (NonGoverment Organisation NGO) to su slobodne asocijacije graana kojima se tite prava graana i promoviraju ta prava (bore se za ta prava) - u RH ih ima jako puno, pa bi se reklo da smo mi vrlo demokratska drava, ako se gleda prema broju takvih organizacija.

14

PRAVNI SUSTAV 27.08.1789. - donesena je Deklaracija o pravima ovjeka i graana (pravo na slobodu i vlasnitvo) Zadovoljavanje potreba mora biti regulirano odreenim normama. Pravni sustav zakonima regulira odnose u drutvu. Bit pravnih normi tj. zakonskih regulativa to se tie drutvenih odnosa je briga o graanima o njihovim pravima i slobodama. Zakonima se jame: 1. osnovna prava a) pravo na ivot b) pravo na slobodu c) pravo na osobnu sigurnost 2. dodatna prava a) pravo na obrazovanje b) pravo na zdravstvenu zatitu c) socijalno pravo d) pravo na rad e) pravo na vlasnivo imovine i sl. - kriti zakone znai ivjeti u konfliktu - potivati zakone znai ivjeti u konformizmu PRAVO je sveukupnost drutvenih pravila i zakona koje je donijela i sankcionirala drava, te kao takvo regulira i stvara uvjete podnoljivog suivota. Drava putem prava daje ili oduzima legitimitet. INSTITUCIONALIZACIJA je tipizirana shema gdje se akteri ponaaju onako kako je propisano. One su izvanjske (institucije), opiru se promjenama, propisane su zakonima i samo se s vrha mogu mijenjati. LEGITIMITET (LEGITIMACIJA) ima zadau da institucionalno, propisano pretoi u zbilju tj. u obrazac ponaanja. ZAKON je norma tj. pravilo koje propisuje drava kao princip poeljnog djelovanja za sve graane i graani ih moraju potivati. ovjek se raa slobodan, a posvuda se nalazi u okovima.
15

KULTURA KAO NAIN IVOTA

Po kulturi se drutva meusobno razlikuju i ona obuhvaa sve segmente ivota. KULTURA je nain ivota pripadnika odreenog drutva. Rije je o uenju i prenoenju njegovih navika iz pokoljenja u pokoljenje. Kultura je osnova komunikacije i suradnje. Njome se postavljaju okviri poeljnog ponaanja nekog drutva. Shvaanje kulture elementi kulture (njeni segmenti): 1. kao duhovno dobro - princip norme koje obiljeavaju neko drutvo (definiraju prikladno i prihvatljivo ponaanje (npr. monogamija) - ideali vrijednosti koje obiljeavaju neko drutvo (ideali kojima se tei) 2. kao materijalno dobro (spomenici, ustanove...) - sva od strane ovjeka stvorena materijalna dobra kojima se sluimo (neke ustanove) ili ne sluino, ali postoje (npr. spomenici kulture) Dva su bitna svojstva kulture: 1. najprije je nauena 2. zatim je zajednika, jer da nije lanovi nekog drutva ne bi mogli komunicirati suraivati. PITANJE NA ISPITU Pet tipova kulture: 1. visoka kutura ona koja nije samoodriva ve subvencionirana od strane drutva (kazalite, slikarstvo...) 2. puka kutura kultura koja je obiajne naravi; tu pripadaju KUDovi koji odravaju traiciju te obiljeja prostora i vremena kroz prolost (Vinkovake jeseni, akovaki vezovi...) 3. masovna kultura to je kultura industrijskog drutva; tu pripada sve ono to ima masovnu podrku razliitih medija i propagande (glazba, hrana, pogled na svijet..)

16

4. popularna kultura svaki kulturni proizvod koji ima podrku u velikom broju ljudi; i masovna kultura moe postati popularna kultura 5. subkultura kultura marginalnih skupina tj. malih drutvenih skupina koje su zatvorene prema van, imaju svoje norme i pravila (sekte, neke raligijske zajednice...) - ksenofobija strah jedne kulture od ugroavanja nje same (strah od drugih kultura) - etnocentrizam jedan narod svoju kulturu stavlja u sredite, a druge kuture obezvrijeuje Temeljna kulturna obiljeja dananjice: - kultura znanosti i novacija - kultura visoke tehnologije (napretka i razvoja) predstavlja primjenu znanosti danas. ZNANJE je pogon razvitka, te napretka drutva i gospodarstva. Socijalizacija je: - proces stvaranja kulture i normi - proces koji traje cijeli ivot. Razlikujemo: 1. primarnu socijalizaciju u obitelji, u najranije djetinjstvu 2. sekundarne socijalizacije one okoline izvan obitelji, npr. kola, lanstvo u raznim udrugama i sl. super ego socijalizirani ja id nagonsko, instiktno ponaanje ego svjesno ja SOCIJALIZACIJA je proces usvajanja, uenja normi i vrijednosti koji traje cijeli ivot. To je i proces kojim pojedinac ui o kulturi svog drutva.

17

 PITANJE NA ISPITU Socijalizacijske institucije su kljune u kulturi drutva. Prema Durkheimu predstavljaju 3 mehanizma na koje se druvo kao sustav oslanja: 1. obitelj prve socijalizacijske spoznaje o vrijednostima 2. obrazovni sustav kola pojedincu daje spremenost da ivi u skupini 3. religijski sustav Crkva (zapadne religijske organizacije). Uz ove kljune, u socijalizacijske institucije jo ukljuujemo: 4. radne sredine 5. dokolica slobodno vrijeme 6. elektronski mediji. Pristupi socijalizaciji: 1. psihonalitiki pristup a) id nesvjesno ja, ono to nastaje nagonima b) ego svjesno ja c) super ego istinski socijaliziran pojedinac (nad ja) 2. simboliki interakcionizam - kao dvosmjerni proces a) proces ja (ja kao mjerilo) b) proces mene (kad sam objekt i trpim utjecaj okoline) 3. generacijska teorija socijalizacija - socijalizacija je proces preuzimanja nositelja kuture generacije 4. pristup teorije uloga - socijalizacijom se priprema za ulogu koju e vriti u ivotu 5. kulturno antropoloki pristup - socijalizacija kao uinak kulture na pojedinca. U novoj kulturi religija i moral gube svoju vrijednost.

18

OBITELJ KAO SOCIJALNA INSTITUCIJA

Obitelj je drutvena skupina koju obiljeavaju sljedea svojstva: 1. zajedniko prebivanje 2. ekonomska suradnja to su ujedno i funkcije obitelji 3. reprodukcija. Obitelj ine odrasle osobe oba spola i djeca koja su njihova ili usvojena. Homoseksualne zajednice nisu obitelj. Jednoelijsku obitelj ine roditelji i djeca. Funkcije obitelji: seksualna, reproduktivna, ekonomska i socijalizacijska. Matrifokalne obitelji ine obitelji u kojoj je majka kljuna osoba, otac se pojavljuje u reproduktivnom procesu, a uz majku, kljuna osoba je je majin brat koji odgaja djecu. Kriza obitelji promatra se kroz krizu slobodnog trita koje razara obitelji, poveava nejednakost i individualizam. Obiljeja obitelji danas: - ekonomska nesamostalnost (nema privreivanja unutar obitelji) - karijerizam. PITANJE NA ISPITU Obiljeja demokratske obitelji prema Giddensu: 1. emocionalna i spolna jednakost 2. uzajamna odgovornost i pravo u odnosima 3. dogovorno roditeljstvo 4. dogovorni autoritet nad djecom 5. obveze djece prema roditeljima 6. drutveno-integrirana obitelj 7. doivotni roditeljski ugovori.

19

OBRAZOVNI SUSTAV
Obrazovanje je ivotni proces LLL (long life learning) Ono mora uvaavati postojee norme i vrijednosti, ali i drutvene norme moraju se prilagoditi razvoju obrazovanja. obrazovanje = mo prvo sveuilite, prema nekim saznanjima, bilo je osnovano 1088.g. u Bologni. PITANJE NA ISPITU Faktori koji utjeu na razvoj obrazovanja: 1. ekonomski faktori (koliko se izdvaja za obrazovanje) 2. demografski faktori (gustoa naseljenosti, prirodni prirast i mobilnost stanovnitva) 3. socijalni uvjeti (pravo na obrazovanje, tj. dostupnost obrazovanja) 4. tehnoloka inoviranost (u skaldu s napretkom tehnologije) 5. institucionalno ureenje (ustroj od vrtia do fakulteta; LLL) 6. planiranje obrazovanja (npr. u skladu s potreanjom za odreenim kadrovima) Vrste obrazovanja: a) praktino obrazovanje (obrazovanje za poziv) b) statusno obrazovanje (uloga mu je potvrditi status) c) obrazovanje za birokraciju (za dravu slubenici...) kola pridonosi ublaavanju nejednakosti jer daje ansu niim slojevima da preu u viu klasu, ali istovremeno produbljuje nejednakosti jer oni nieg stupnja obrazovanja uvijek ostaju na dnu. PITANJE NA ISPITU Funkcije obrazovnog sustava (kole) prema Dahrendorfu: 1. socijalizacija 2. rasporeivanje socijalnih pozicija pojedinaca 3. proirenje slobodnog vremena (u smislu sadraja vie obrazovani ljudi trebaju vie sadraja)

20

OBRAZOVNI SUSTAV je sustav posredovanja kulture, znanja i moi nekog drutva, tj. njime se kultura, znanje i mo prenose na nove generacije. Drava u obrazovanju ima veliku ulogu. Paradigma je obrazac ponaanja koji obuhvaa neke spoznaje i ona vrijedi neko odreeno vrijeme, sve do pojave anomalija, koje uzrokuju istraivanja koja mogu uvrstiti tu paradigmu ili dati novu. Prema tome, znanost nije trajna, ve je u funkciji razvoja.

RELIGIJA
Religija je drutvena pojava koja se potvruje u svijeti ljudi u drutvu i u praksi ljudi u drutvu. Konfesija pripada u okvire vjere, a vjera u okvire religije. Prema Dirkheimu, religija je oblik kolektivne (drutvene) svijesti koju ine: a) sustav vjerovanja i obiaja (svi koji ga prihvaaju vezani su u moralnu zajednicu koja se naziva Crkva) b) ceremonije, rituali i simboli (jaaju solidarnost i grupnu koheziju). Religija je dio kulture. RELIGIOZNOST je subjektivan stav i odnos prema svetom, za razliku od RELIGIJE koja je socijalna pojava. PITANJE NA ISPITU Organizacijske forme religije. Tipovi religijskih organizacija: 1. Crkve 2. sekte 3. kultovi 4. senominacije

21

Crkva - najvea religijska organizacija - njoj se pripada prije vlastite odluke (krtenjem) - poiva na hijerarhiji, tj. ustrojena je hijerarhijski - sustav poiva na dogmama, ritualima i simbolima - Crkva je usmjerena prema opem i svima je otvorena - naglaena je intelektualnost nad emotivnou (razum vs. emocije) - sveenici su (samo) sveenici i nita vie Dogme - vjene, nepromjenjive istine koje se ne propituju i ne dokazuju, npr. dogma Presveto Trojstvo - one su stupovi (temelji) vjere Denominacije - u njih se stupa po roenju, kao i u Crkve - intelektualnost vs. emotivnost - otvorenost svima - ipak nemaju vrstu hijerarhiju i ograniene su na odrena podruja (npr. baptistike crkve) Sekte - manje skupine vjernika - lanom se postaje samostalnom odlukom (u zreloj dobi) - uvjet je mistinost, koja je i naglaena - lanovi sekte se smatraju odabranima za spasenje Kultovi - skupine u kojima si pojedinac da neka mistina obiljeja i oko sebe skuplja grupu pojedinaca koji ga slijede i potuju njegova pravla - esto zavravaju ritualnim samoubojstvima i ubojstvima, te prevarama tj. iskoritavanjem bilo materijalnim ili fizikim (putenim).

22

SEKULARIZACIJA je proces slabljenja religijskih institucija, religijske prakse i religijskih ideja u drutvu. Ipak, to ne znai da religija nestaje, to vie broj religija je u porastu. Vlast je svjetovna, a ne vjerska, a vjera je pravo pojedinca.

NOVI ODNOS RADA I VLASNITVA

RAD je djelatnost svojstvena ovjeku, a karakterizira je svjesno i svrsishodno djelovanje da se radom zadovolje odreene potrebe. - informatiki kapitalizam i informatika globalna ekonomija (bit je u stvaranje znanja i protoku informacija) Znaajke tojotizma (Toyota): 1. just in time 2. potpuna kontrola 3. decentralizacija 4. timska ukljuenost radnika. Cilj tojotizma je u smanjenju neizvjesnosti proizvodnje, a ne poticanje prilagodljivosti tritu (total quality managemet). Znanstveni management takoer smanjuje neizvjesnost proizvodnje. Prema Druckeru, obiljeja postposlovnog drutva su: 1. informacija (kao kljuna sirovina) 2. management (kljuna socijalna funkcija) 3. umni radnik (osposobljen za visoku tehnologiju). Nova tehnologija ini vidljiv princip reciprociteta, a taj bi princip trebao biti glavni temelj gospodarstva. Vlasnitvo je plod rada. Funkcije vlasnitva: 1. upravljanje 2. nadzor 3. prisvajanje 4. riskiranje.
23

Vlasnitvo nastaje: 1. radom 2. nasljeivanjem 3. igrama na sreu 4. pljakom i prijevarom. Vrste vlasnitva: 1. privatno (pretpostavka kapitalizma) 2. javno. Globalni kapitalizam je iskljuivo klasno strukturiran. Sustavi vlasnitva: - individualni poduzetniki sustav - dioniarski sustav - korporacijsko-poduzetniki sustav. Najbogatija je ona zemlja koja ima najrazvijeniji kvartalni sektor tj. industriju znanja. Pravedni kapitalizam je sustav koji zadovoljava potrebu socijalne sigurnosti i odgovornosti, kao i ostvarenje dobiti. Dokolica je: - vrijeme koje se provodi izvan rada - nain na koji se provodi vrijeme dokolice izraava postojeu drutvenu nejednakost - televitija i ostali mediji za cilj imaju zabavljati masu, tj. sprijeiti mase (graane) da ponu misliti! GLOBALIZACIJA je ...pokretanje snaga svjetskog trita i ekonomsko slabljenje drava. (definicija globalizacije Schumann/Martin)

24

KAPITALIZAM U RH
Kapitalizam u RH predstavlja: - kraj socijalizma - privatizaciju - iskorak u trine odnose, ali i iskorak u socio-ekonomsku neizvjesnost. PITANJE NA ISPITU Ambivalentni odnos javnosti prema kapitalizmu: - DA zbog obilja i blagostanja - NE zbog neizvjesnosti na socio-ekonomskom podruju i drugim pravima. Socijalizam karakterizira nedostatka reda i nestaica dobara. Predispozicije zbog kojih se smatralo da e RH brzo napredovati u kapitalizmu i pridruiti se Europi: 1. visoka razina obrazovanja 2. bila je industrijalizirani dio bive drave 3. u povijesti je bila dio Austro-Ugarske. GLOBALIZAM je novi oblik trita koji u potpnosti istiskuje ulogu i kontrolu drave na tritu. Poeljni ciljevi privatizacije: 1. socijalna sigurnost 2. ekonomski prosperitiet - u stvarnosti ti ciljevi su bili na zadnjem mjestu!

- deatatizacija slabljenje dravne moi Nomenklatura (u politikom smislu): - odreena skupina ljudi privilegiranih bilo po politikoj bilo po krvnoj povezanosti (nepotizam) - predstavlja predodreenost za funkcije - podrazumjeva trajno zadravanje vlasti - mora se ukloniti! - politika sloboda izbora, tj. viestranaje ISKLJUUJE nomenklaturu!
25

Hrvatski kapitalizam treba ii u smjeru poduzetnike logike, a to je: - orijentacija na trite - svijeti o riziku ulaganja i prihvaanje rizika - tenja ka ostvarenju dobiti. Socijalistiki egalitarizam poivao je na: - dravnom mentorstvu - orijentiranosti na rad s dravnim sredstvima bez straha od rizika - motivacija za dobit gotovo da i ne postoji. Znai, hrvatski kapitalizam treba odbaciti taj socijalistiki egalitarizam! Zakljuno o hrvatskom kapitalizmu: - nema izbora - to je kapitalizam bez alternative (globalni kapitalizam) - treba napomenuti da je kapitailam imao povijest od 200 g. (od Smitha) prije nego to je uao u fazu globalnog kapitalizma; a nama se sad taj isti kapitalizam (onaj globalni) nemee bez vremena da se razvijaju raniji oblici kapitalizma.

GLOBALIZACIJA
Globalizacija kao proces zapoinje u drugoj polovici 70-ih godina. Tehnologija je najvie zasluna za proces globalizacije. Globalizacija NIJE iskljuivo trino povezivanje. Socioloko poimanje globalizacije: 1. ekonomska dimenzija globalizacije 2. politika d.g. 3. kulturna d.g. 4. znanstvena d.g. 5. tehnoloka d.g.

26

GLOBALIZACIJA je sloen skup procesa koji potie mjeavina politikih i ekonomskih utjecaja. Ona mijenja svkodnevni ivot osobito u razvijenim zemljama, stvarajui nove nadnacionalne sustave i snage (samim ovim slabi snaga drave, tj. nacije). Ukupno gledano, dlobalizacija mijenja istitucije drutava u kojima ivimo. Ona je direktno relevantna za porast novog individualizma. (Giddensova definicija globalizma) Revolucija sredstava komunciranja i informacijeske tehnologije vrlo je bitna za globalizaciju. Globalizacija nije povijesni dogaaj koji se dogodio ona se dogaa sada! Nadnacionalne snage predstavljaju multinacionalne kompanije, WTO, Vijee Europe i kao takve nude individualne slobode (karijiere) bez obzira na nacionalnost ili porijeklo. WTO i SAD su tritu dali naglaenu vidljivu ruku (politike), umjesto Smithove nevidljive ruke. Zbog toga je u globalizaciji utjecaj pojedinca minoriziran. Ekumena: - nekada: naseljeni svijet (prije je bila oblik globalizacije, npr. Rimsko Carstvo) - sada: kranski svijet. Tehnologija je ubrzala globalizaciju jer je omoguila povezivanje svijeta. Politika i ekonomska mo danas se manifestira kroz tehnologiju.

27

STARI TIP PREOBRAZBA NOVI TIP - doba strojeva - doba informacija fordizam postfordizam industrijalizacija postindustrijsko drutvo odreuje ga J proizvodnja bazirana mree (horizontalna A na hijerarhiji suodgovornost) Z usmjerenost kontroli fleksibilnost birokratski sustav stvaranje znanja - konkurentska prednost - konkurentska prednost ekonomija obujma brzina/provokativna reakcija specijalizacija uenje (LLL i uee vodstvo odozgo organizacije) prema dolje vodstvo od sredine prema gore i dolje ekonomija razmjera PREMOIVANJE JAZA: razvijanjem povjerenja ovlaivanje svih razina uklanjanjem posla (dati radu smisao) projektiranjem novog tipa - novih sustava Nadnacionalne sile razliitim mjerama kontroliraju nacionalna gospodarstva i to uvoenjem standardizacije proizvodnje u takvom obliku da slabo razvijeme zemlje postanu nekonkurentne na svjetskom tritu tj. u globalnom gospodarstvu. S obzirom na to, nacionalna gospodarstva gube bitku s nadnacionalnim silama i mo nacionalnih drava slabi (na ovaj nain globalizacija utjee na nacije). Globalizacija prema Grayu je: 1. svjetsko irenje modernih tehnologija 2. umreenost gospodarstava cijelog svijeta i integriranost ekonomskog ivota 3. proces rastue meuovisnosti i povezanosti ekonomskih djelatnosti u cijelom svijetu.

28

Globalizacija je delokalizacija. Ona jaa multinacionalne korporacije koje postaju svojevrsne nevidljive vlade i zamjenjuju nacionalna tijela tj. nacionalnu vladu. etiri su kljuna pojma interpretacije globalizacije: 1. globalno 2. lokalno 3. multikulturalnost 4. tehnoloko. Globalizacija je proirila siromatvo i na razvijene zemlje. Postsocijalistika drutva (meu kojima je i nae) ulaze u kapitalistiki sustav ba u trenutku zahuktale globalizacije. Na brzinu treba proi 200 g. postojeeg kapitalizma. To je tzv. tranzicija. Pozitivni uinci globalizacije: 1. stvaranje multipolarnog svijeta 2. mogunost brzog kolanja i razmjene informacija u medicini, znanosti, obrazovanju 3. nerazvijenom dijelu svijeta otvara radna mjesta i nove tehnologije 4. brzina komunikacije je pojaana 5. irenje globalne svijeti o ekologiji 6. otvaranje svijeta za individualne udobnosti. Negativni uinci globalizacije: 1. nezposlenost 2. irenje siromatva 3. produbljivanje jaza izmeu bogatih i siromanih 4. pojava novih bolesti 5. politiki i ekonomski interesi iznad humanih 6. jaanje individualistike svijesti na tetu zajednike. to je globalizacija donijela? Prema Becku: 1. geografsku ekspanziju koja je uvjetovana meunarodnom trgovinom, globalnim tritem novca 2. revoluciju komunikacijske i informacijske tehnologije 3. univerzalnost zahtjeva za ljudskim pravima 4. nestanak globalne kulturne industrije 5. razvijanje postnacionalne, policentrine politike (nestaje drava blagostanja)
29

6. postavljanje siromatva kao svjetskog problema 7. naglaava se problem destrukcije okolia kao svjetski problem 8. ukazivanje na mjestimine transkulturne konflikte. Prema Vatikanu, danas u svijetu postoji 5 goruih problema: 1 dostojanstvo braka i obitelji dovedeno u pitanje 2. pitanje kulturnog napretka 3. ekonomsko-socijalni razvoj (nejednakost) 4. ivot politike zajednice 5. svjetski mir i izgradnja zajednice morala. Globalizacija NIJE tj. NE MOE biti pravian proces i kao takva NIJE stvorila jednakost! Prema Giddensu, postoje 4 dimenzije globalizacije: 1. globalizacija svjetske politike ekonomije 2. globalizacija nacionalnih dravnih sustava 3. svjetski vojni poredak (NATO) 4. meunarodna podjela rada. Kada govorimo o oblicima globalizacije, karakteristino je da u svakom obliku dominiraju najrazvijenije tj. visokorazvijene zemlje. Oblici su: 1. tehnoloki oblik (npr. Microsoft) 2. politiki oblik (upitan je utjcaj nacionalnih drava zbog nadnacionalnih sustava) 3. kulturni oblik (standardizira se svjetska kultura od strane nejmonijih gubi se osobnost zbog preuzimanja kulturnih obrazaca i standarda) 4. ekonomski oblik (multinacionalne korporacije i dominacija amerikog kapitala) 5. drutveni oblik (irenje kulture potronje i razbijanje tradicionalnih oblika drutvenosti)

30

NAPREDAK I RAZVOJ
Pet shvaanja napretka prema Fletcheru: 1. kranski shvaen napredak (iz zemaljske prijei u nebesku vjenost) 2. shvaanje napretka kao vlasti nad prirodom (kao mo temeljena na znanju) 3. kao emancipacija autonomne individue od obiteljskih, staleki i kraljevskih veza (pojava kapitalizma) 4. kao oslobaanje ekonomije iz okvira tradicionalnih i religioznih okvira tj. regulativa (ekonomija se javlja kao trini orjentirana) 5. kao oblikovanje moderne demokracije (demokracija zagovara indivdualizam, viestranaje...) Novu ekonomiju nastalu globalizacijom: 1. globalizacija 2. fleksibilna akomulacija i postfordizam 3. naslanjajua proizvodnja. 1. GLOBALIZACIJA - raste broj snanih, ali nezapadnih kapitalistikih privreda (Juna koreja, Hong Kong, Singapur, Tajvan, Japan...) - raste globalno trite, posebno trite visokotehnolokih proizvoda (tehnologija komunikacije) - globalizacije je potaknuta i kolapsom socijalistikih privreda istone Europe - raste informacijska tehnologija i kontrola istog od strane velikih korporacija - znanje postaje kljuna roba u trinom nadmetanju - reorganizacija svjetskih financijskih sustava i to na 2 razine: 1. centralizacija globalne financijske moi (MMF, Svjetska banka) 2. decentralizacija financijskih aktivnosti - nacionalne gradnice moraju popustiti pred snagom multinacionalnih korporacija (drava gubi mo!)

31

2. FLEKSIBILNA AKOMULACIJA tj. POSTFORDIZAM FORDIZAM 1. sporost tehnolokih inovacija, fiksirane linije proizvodnje, dugorono planiranje i masovni marketing 2. vrlo izraena hijerarhija, okomiti lanac zapovijedanja, mehanika organizacija 3. vertikalna i horizontalna organizacija, centralno planiranje POSTFORDIZAM 1. ubrzanje tehnolokih inovacija, razliitost proizvodnje, kratkorono planiranje i raznolikost marketinga

2. slabo izraena hijerarhija, vie usporednih komunikacija i organska organizacija 3. samostalni profitni centri u okviru sustava, interno trte unutar tvrtke, vanjski utjecaji 4. birokracija 4. profesionalizam i poduzetnitvo 5. masovne organizacije/unije, 5. lokalno odreivanje nadnica, centralizirano odreene nadnice postojanje jezgre i periferije, podijeljena radna snaga nema udruivanja 6. unificirane klasne formacije, 6. pluralistike klasne formacije, dualizam politikih sustava multipartijski sustavi 7. institucionalizacija klasnih dugova 7. fregmentirano politiko trite 8. standardizirane forme blagostanja, 8. blagostanje potroakog izbora, propisani smjerovi u obrazovanju postojanje povjerenja, samovoenje i prilagodljivost, nezavisnost studija 9. klasne partije, nacionalna obiljeja 9. socijalni pokreti (poput nevladinih i neprofitnih organizacija Greenpeace), multipartijalnost, regionalna raznolikost Postfordizam tj. postindustrijski kapitalizam znai da se ulo u novu fazu dogradnje kapitalizma. Obiljeava ga: 1. brzi razvoj tehnolokog procesa (sofisticirane tehnologije) 2. rastua globalizacija kapitala (globalno prisutnr multinacionalne kompanije) 3. geografska mobilnost investicija 4. svjetsko trite potronje (koje uvjetuje postojanje svjetskog trita rada, kapitala...)

32

3. NASLANJAJUA PROIZVODNJA koncipirana u Japanu, Toyota. Obiljeja: 1. proizvod mora biti lako sastavljiv 2. radnici moraju biti lako prilagodljivi poslu 3. inventivnost mora biti just in time. NAPREDAK RAZVOJ (znanstveno tehnoloki proces) (socijalna kategorija) - socijalne krize uspostavlja se nova politika odnosa kapitala i rada, javlja se neizvjesnost radnog svijeta - drutvo rizika nestaje kapitalizam drave blagostanja, socijalna uloga drave u globalnom kapitalizmu je nestala, drave Globalni rizik: 1. vojno naoruavanje 2. kemijska i nuklearna tehnologija 3. genetiki inenjering 4. unitavanje okolia 5. irenje siromatva.

ANTIGLOBALIZACIJSKI POKRETI U SVIJETU

Nevladine organizacije koje su protiv koje su protiv globalizacije: 1. inicijativa pprotiv ekomoske globalizacije 2. udruge za zatitu okolia 3. ljeviarske skupine 4. kranske skupine 5. anarhisti 6. udruge sljeaka 7. sindikati 8. pacifisti i borci za ljudska prava 9. desniarske organizacije koje se protive multikulturalnosti.

33

Kljuni razlozi protivljenja globalizmu: 1. protiv slobodne trgovine 2. protiv korporacijskog kapitalizma 3. protiv globalizacije koja se manifestira putem gospodarske okupacije zemalja u razvoju 4. protiv WTO-a, MMF-a, te Svjetske banke koje nameu kriterije bogatih zemalja, zanemaruju ljudsku dobrobit i prava, nedemokratini su, bitna je samo ekonomska korist i proiruju jaz bogatih i siromanih 5. protiv GMO hrane 6. protiv unitenja ovjekova okolia 7. protiv ograniavanja suvereniteta pojedinca. Svakodnevica je postala ivot uz rizik!

MEGATRENDOVI PREMA KOTLERU

Megatrendovi predstavljaju obiljeja drutva 80-ih godina, ali se ne moe rei da su danas to kljuna obiljeja koja obiljeavaju globalno vrijeme i prostor. Ovi megatrendovi su globalno prisutna stvarnost: 1. megapomak od industrijskog ka informacijskom drutvu 2. napredak visoke tehnologije dovodi do neposrednog kontakta s visokom tehnologijom poinje upotreba visoke tehnologije 3. SAD gube svoju dominaciju postaju svjesne globalne meuovisnosti 4. poduzetnici se orijentiraju na dugorone poslove, a ne kratkorone 5. kompanije se kreu od centralizirane ka decentraliziranoj strukturi 6. naglaava se poduzetniko samopouzdanje, a ne traenje pomoi od dravnih institucija 7. radnici i potroai dobivaju sve vee pravo glasa u Vladi, na tritu i u tvrtkama 8. korporacije se kreu od hijerarhijske strukture prema mrenoj, zahvaljujui informatizaciji

34

9. radnici sele sa sjevera i istoka na jug i JZ, tj. ne sele se radnici ve investicije megatrenf mobilnosti 10.raznolikost umjesto jednoobraznosti. Globalna konkurentnost znai da manje zemlje sve vie postaju konkurentnije jer se izjednaavaju uvijeti proizvodnje.

INDUSTRIJSKO I POSTINDUSTRIJSKO DRUTVO

INDUSTRIJSKO DRUTVO 1. materijalno-proizvodni resursi 2. ekonomska racionalnost, materijalna efikasnost 3. profitni motiv 4. kapitalistika logika 5. kratkorona usmjerenost 6. ideologizacija 7. velika poduzea 8. hijerarhijsko upravljanje 9. trina regulacija 10. konkurencija POSTINDUSTRIJSKO DRUTVO 1. simboliki proizvodni faktori (znanje, informacije...) 2. drutvena racionalnost, ekoloke i humane vrijednosti 3. samopotvrda ovjeka 4. poduzetnika logika 5. dugorone strategije 6. standardizacija 7. diverzifikacija poduzea 8. mrena upravljaak struktura 9. informacijsko trino gospodarenje 10. meuovisnost

Globalni kapitalizam podrava koncepciju odrivog razvoja. - tehnoloki determinizam tehnologija determinirana proizvodnjom, tranzicijske zemlje nemaju tehnologiju koja je konkurentna na tritu - tehnike mutacije tehnologija je promijenila drutvene odnose (poremeen je sustav vrijednosti)

35

Gospodarsvo dananjice je neoliberalizam, suvremeno umreeno drutvo informatiko drutvo kojeg obiljeava: - fleksibilnost upravljanja - decentralizacija - rast kapitala - individualizacija - deregulacija.

GOSPODARSKI SUSTAV
Dvije su koncepcije gospodarstva: 1. kapitalistiko trino gospodarstvo 2. socijalistiko centralno-plansko gospodarstvo (upravljana ekonomija). U gospodarskom sustavu potrebno je optimalno alocirati ograniene resurse i udovoljiti potrebama to veeg broja graana. Povijet kapitalizma: 1. kapitalistike zemlje jezgre ( V.Britanija, Francuska, Njemaka, Nizozemska) 2. poluperiferija (zemlje juga Europe Italija, panjolska) 3. periferija (npr. Poljska) 4. izvanjska arena (mediteranski dio Afrike, Bliski i Srednji Istok). Razvoj kapitalizma danas: - tranzicija kao prijelaz bio je vrlo radikalan potez - pojavljuje se strah od amerkanizacije - nacionalne elite u socijalistikim zemljama nije ni bilo.

36

GLOBALNI APARTHAID (svjetski ustrojena nepravda)

Radermacher Globalni aparthaid odnosi se na skrivenu pljaki Juga od strane Sjevera kroz uzimanje mladog i obrazovanog kadra. Na taj nain Jug i dalje ostaje siromaan jer mu odlaze obrazovani, a Sjever se odrava bogatim. Siromatvo se danas sve vie potvruje kroz naplaivanje znanja. Bez obzira na posjedovanje materijalnih dobara i prirodnih resursa ako ne posjeduje znanje, tehnologija tj. intelektualni kapital se ne iskoritavaju. Danas 20% bogatih raspolae s 80% bogatstva /prihoda) svijeta, a ostalih 80% siromanih raspolae s 20% bogatstva. 300 bogatih pojedinaca u svijetu raspolae s veim bogatstvom nego 3 mlrd ljudi! Ovi podaci Radermacheru slue za potvrivanje postojanja svjetski ustrojene nepravde globalnog aparthaida. Nepravda je kljuno obiljeje svjetske ekonomije. Socijalna nejednakost i nedostatak solidarnosti puno je vea na svjetskoj razini nego unutar najnepravednijih drava. Ukinue svjetske trgovine moda i ne bi potpuno rijeilo nastalo stanje, ali bi znailo ostvarenje pravednog svjetkog poretka. Dananje neprihvatljivo stanje nepravde u svijetu pretvorit e se u revolucionarno stanje ako se svim ljudima ne daju jednake anse za sudjelovanje u razvoju. Kriza svijet (ovjeanstva): 1. smanjenje neobnovljivih rezervi energije 2. stvaranje plinova koji povisuju globalnu temperaturu (efekt staklenika) 3. smanjenje bioraznolikosti, te izumiranje pojednih biljnih i ivotinjskih vrsta.

37

Radermacher nudi 4 mogue budunosti svijeta (u svojoj knjizi Ravnotea ili razaranje): 1. scenarij A - dananji sustav WTO-a ukljuujui novu ekonomiju - veliki rast, ali i sve vee socijalno neslaganje Sjevera i Juga, te razaranje okolia. 2. scenarij B - WTO + snane sigurnosne mjere na teret graanskih prava slobode 3. scenarij C - eko-socijalno trino gospodarstvo - svjetski ugovor + graanska prava i slobode socijalna i kulturna ljudska prava 4. scenarij D - WTO + snane sigurnosne mjere ekodiktatura jakih protiv slabih U okviru odnosa prema prirodi postoje 2 orjentacije: 1. profitabilna orjentacija (profit pod svaku cijenu) to je antropocentrina orjentacija, a to znai da je ovjek u sreditu, a ne priroda 2. biocentrina, ekocentrina, naturocentrina orjentacija priroda i zatita prirode je u sreditu svega. Iskoraci (ekspanzija) ovjeanstva: 1. iskorak u prirodu priroda kao izvor i resursa i ivota 2. socijalna ekspanzija iskorak u drutveni prostor (pogubno za prirodu) 3. ekspanzija u makroprostor izstraivanje ivota izvan Zemlje 4. ekspanzija u mikroprostor jako opasna za prirodu (mjeanje ovjeka u stvaranje ivota genetika). Cifni daje sljedee prigovore biotehnologiji: 1. ekonomski kriterij i potrebe (dobit) u interesu biotehnologije 2. komercijalizacija biotehologije marginalizira rizik 3. nema mehanizma kontrole upotrebe biotehnologije 4. biotehnoloke spoznaje na podruju gena prele su iz ruku znanstvenika u ruke korporacija.

38

RAZLIKE SELA I GRADA KAO POSLJEDICA MODERNIZACIJE

SELO - mali broj stanovnika - dominira poljoprivreda (vie ne) - ivot u prirodnom okruenju - slabo obrazovano stanovinito - slaba ponuda dokolice GRAD - veliki broj stanovnika - dominira industrija - obitelji s manje lanova - ivot u tehnikom okruenju - bogata ponuda sadraja dokolice

Veliki broj razlika izmeu sela i grada temelji se na predrasudama.

BIOETIKA
Je li etika odgovorna tj. etina prema drutvu i prirodi? Dananja civilizacija je disfunkcionalna razorna. All Gore daje rjeenje za ovaj problem naziva ga Marshallovim planom za ekoloko podruje: 1. stabilizacija svjetskog stanovnitva 2. razvoj ekoloki prihvatljive tehnologije 3. osvajanje nove generacije meudravnih ugovora prema okolini 4. globalna ekoloka izobrazba stanovnitva svijeta. Moe li ovjek biti kreator i sukreator ivota zajedno sa prirodom i koliko je odgovoran za to? Ovo stoljee je stoljee biologije i genetike!

39