EKONOMIKA PELARSKE PROIZVODNJE Ljubica Kravaran dipl. ing. agr.

Struni savjetnik za stoarstvo HZPSS Odsjek Virovitiko-podravske upanije Virovitica, V. Nazora 2/1 Tel/fax: 033/800-970 e-mail: Liubica.Kravarscan@hzpss.hr Pelarstvo je grana kojom se do nedavno profesionalno bavilo relativno malo pelara. Uglavnom je pelarstvo bilo usputno ili hobi zanimanje koje je upotpunjavalo kune prihode a ponekad na alost, bilo i na strani kunih rashoda koji se nisu pokrivali. Pelarstvo u zadnjih godinu dana uiva veliku popularnost to je pozitivno, loe je me utim to se na ljestvici dri prvenstveno radi jako dobrih cijena meda i kao takovo je na meti pojedinaca koji ele na brzi nain doi do dobre zarade. Me utim, da bi se u pelarstvo neto zaradilo pored izvrsnog poznavanja tehnologije mora se uzeti u obzir i nain pelarenja te nain i cijena prodaje meda i proizvoda od meda. Svjedoci smo kolebanja u cijenama unazad zadnje tri godine koja su u pelarstvo vea od bilo koje druge poljoprivredne proizvodnje, a koja iznose i do 300 %. Cijena meda (pogotovo ne trenutna) stoga nikako nije jedini parametar koji odre uje profitabilnost pelarstva. Pelarstvo moe biti profitabilna proizvodnja i kao takovu ju moramo analizirati. Profitabilnost pelarstva je zapravo teko izraziti u kunama jer ono najvei profit daje voarima, ratarima i povrtlarima kroz opraivanje njihovih kultura. Vie od ostalih poljoprivrednih proizvodnji ono je nepredvidivo kako zbog prinosa meda tokom godine tako i zbog cijena koje se postiu na tritu. Unato spomenutim razlikama, koje su oitije u usporedbi sa pojedinim regijama RH, ekonomiku pelarske proizvodnje treba svesti na "zajedniki nazivnik" gdje se uzimaju u obzir iste vrste trokova koje optereuju pelarstvo i sve prihode koje ono donosi. Ekonomika pelarstva bazira se tako na kalkulacijama koje su izra ene za dva naina pelarenja: mobilno i stacionarno te dva naina prodaje meda i to u: bavama zapremine 300 kg i staklenkama od 900 g. Kalkulacije su izradene za tri regije: kontinentalnu, Gorski kotar i Dalmaciju. Svaka kalkulacija je izraena po 1 konica kao proizvodnoj jedinici, a trokova su podijeljeni na fiksne i varijabilne. Fiksni trokova su oni trokova koji svojim iznosom u kunama, svake godine optereuju svaku pojedinu konicu sa cijenom nabavke i amortizacijom. U ove trokove ubrajaju se: - Vozna jedinica: nosivosti 100 konica, prosjene nabavne vrijednosti 38000,00 kn i vijekom trajanja od 12 godina. 38 000,00:12 god.=3166,00:100 konica = 31,66 kn po ko./god. - Odravanje vozne iedinice: registracija, gorivo, popravci 4 100,00:100 konica = 41,00 kn po ko./god. - Konica i materijal: konica, okviri, sae, ica... 930,00: 20 god. vijek trajanja = 46,50 kn po ko./god. - Pelinje drutvo: 400,00 kn nabavna cijena drutva sa pretpostavkom da prosjeno 10% pelinjih drutava godinje gubimo iz raznih razloga. Gubitak u proizvodnji meda uslijed gubitka drutva izraen je mnoenjem koliine meda sa faktorom 0,9 ime se proizvodnja meda umanji za 10% a amortizacija kroz fiksni troak iznosi 40,00 kn godinje po konici. - Pribor: prosjena vrcaljka, ometa i ostali sitni pribor. 6 200,00:12 god. vijek trajanja = 516,00:100 ko. = 5,16 kn po ko./god. Fiksni trokovi su za sve regije RH gotovo identini. Znatne razlike vidljive su u varijabilnim trokovima koji ovise o nivou proizvodnje i nainu plasiranja proizvoda.

Varijabilni trokovi su trokovi: prihrane pelinjih zajednica, trokovi preventive i lijeenja, trokovi uzgoja (selekcije), obnove matica, ambalae, usluge punjenja i svi oni trokovi koji se eventualno javljaju u procesu proizvodnje i odravanju pelinjih zajednica. Prihod ini sve to se od pelarstva moe plasirati na trite i poticaj. Razlika (u tablici: Pokrie varijabilnih trokova) koja ostaje nakon podmirenja varijabilnih i fiksnih trokova zapravo je godinje zarada po konici. Primjer kalkulacije odnosi se na proizvodnju u 2003. godini sa prosjenim prinosom meda i cijenom meda koja se mogla ostvariti na tritu. Na temelju primjera svaki pelar moe vrlo jednostavno izraunati vlastitu kalkulaciju pelarske proizvodnje po konici. Razmilja li se o profesionalnom pelarenju tada treba imati na umu da je stacionaran tip pelarenja nisko profitabilan. Da bi jednoj osobi bilo u prosjeku na godinu ispunjeno 8. satno radno vrijeme trebala bi imati 200 konica. Uz bruto od 4500,00 kuna mjeseno (izraeno u neto iznosu to je 2700,00 kn) optereenje po konici na godinu iznosi 270,00 kn (4500,00 kn x 12 mjeseci = 54000,00 kn/200 konica = 270,00 kn). Stacionarni nain pelarenja zbog niske proizvodnje meda po konici pokriva ovaj iznos samo u godinama kada je prosjena cijena meda najmanje 15,50 kn po kg. Mobilno pelarenje naprotiv i u godinama kada je cijena meda znatno nia pokriva iznos potreban za plau profesionalnog pelara. Kalkulacije proizvodnje meda biti e sastavni dio Kataloga kalkulacija u poljoprivredi koji izdaje Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu.

Tablica 1. Kalkulacija proizvodnje meda za 2003. god. - mobilno pelarenje Proizvodnja meda : AZ konice - mobilno Regija: kontinentalna Obnova pelinjih drutava: 10% Vrsta konice: A Vijek trajanja matice: 2 godine
med propolis vosak pelud matina mlije proizvodnja rojeva poticaj UKUPNI PRIHOD eer eerno medna pogaa Preventiva i lijeenje Trokovi uzgoja (sel. sluba) Matica Ambalaa: bava 300 kg Ambalaa: staklenka 900 Usluga punjenja Ostali trokovi UKUPNI VAR. TROKOVI UKUPNI FIKSNI TROKOVI POKRIE VAR. TROKOVA FIKSNI TROKOVI Koliina Jedinica mjere kom. godinje kom. drutvo Jedinica Jedinina Ukupno Ukupno Koliina mjere Koef. cijena Kn/ko. E/ko: 70 kg 0 9 18,50 1165,50 154,37 0,1 kg 500,00 50,00 6,62 1 k 45,00 45,00 5,96 kg 0,00 0,00 kg 0,00 0,00 nukleus 400,00 0,00 0,00 90 90,00 11,92 1350,50 178,87 20 kg 6 120,00 15,89 3 kg 11 33,00 4,37 40,00 5,30 1 4,15 4,15 0,55 I komad 0,21 komad komad 0,5 45,00 200,00 22,50 42,00 0,00 2,98 5,56 0,00 0,00 0,00 0,00 34,66 21,77 122,45

261,65 164,33 924,52 Jedinina Godinja cijena kn/kon. 38000,00 31,67 4100,00 41,00 930,00 46,50 400,00 40,00 6200 _5,17i 164,3333

Vozna jedinica za 100 1 Odravanje vozne 1 Konica i materijal 1 Drutvo 1 Pribor Ukupno Nain pelarenja: mobilno teaj: 7.55

Proizvodnja meda po konici: 70 kg

Tablica 2. Kalkulacija proizvodnje meda za 2003. god. - stacionarno pelarenje Proizvodnja meda : AZ konice mobilno Regija: kontinentalna Obnova pelinjih drutava: 10% Vrsta konica: A Vijek trajanja matice: 2 godine Nain pelarenja: mobilno Proizvodnja meda po konici: 30 kg Teaj: 7,55
Koliina med propolis vosak pelud matina mlije proizvodnja rojeva poticaj UKUPNI PRIHOD eer eerno medna pogaa Preventiva i lijeenje Trokovi uzgoja (sel. sluba) Matica Ambalaa: bava 300 kg Ambalaa: staklenka 900 Usluga punjenja Ostali trokovi UKUPNI VAR. TROKOVI UKUPNI FIKSNI TROKOVI POKRIE VAR. TROKOVA FIKSNI TROKOVI Konica i materijal Drutvo Pribor Ukupno Koliina Jedinica .Jedinina Ukupno Ukupno mjere Koef, cijena Kn%ko. E/ko. 30 kg 0,9 18,50 499,50 66,16 50,00 0,1 kg 500,00 6,62 1 k 45,00 45,00 5,96 kg 0,00 0,00 kg 0,00 0,00 nukleus 400,00 0,00 0,00 1 90 90,00 11,92 684,50 90,66 20 kg 6 120,00 15,89 3 kg 11 33,00 4,37 40,00 5,30 1 4,15 4,15 0,55 0,5 45,00 200,00 22,50 18,00 0,00 2,98 2,38 0,00 0,00 0,00 0,00 31,48 12,14 47,04

I komad 0,09 komad komad

237,65 91,67 355,18 Jedinica Jedinina Godinja mjere cijena kn/kon. 1 kom. 930,00 46,50 1 drutvo 400,00 40,00 6200 5,17 91,66667