Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
11Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Specifični poremećaji psihol. razvoja - razvoj jezika

Specifični poremećaji psihol. razvoja - razvoj jezika

Ratings: (0)|Views: 573 |Likes:
Published by Adriaticas

More info:

Categories:Types, Research
Published by: Adriaticas on Dec 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/12/2013

pdf

text

original

 
Popis kategorijaXXNema specifiènog poremeæaja psiholokog razvojaF80-F83
1
iF88-F89Poremeæaji psiholokog razvoja
F80Specifièni poremeæaji razvoja govora i jezikaF80.0Specifni poremeæaj izgovoraF80.1Poremena sposobnost jeznog izraavanjaF80.2Poremaji razumijevanjaF80.3Steèena afazija s epilepsijom [Landau-Kleffner]F80.8Ostali poremeæaji razvoja govora i govornog jezikaF80.9Poremeæaji razvoja govora i govornog jezika, nespecificiraniF81Specifièni razvojni poremeæaji vjetina uèenja i formalnih [kolskih] znanjaF81.0Specifni poremaj èitanjaF81.1Specifni poremeæaj izgovaranjaF81.2Specifni poremaj u vjetini runanjaF81.3Mjeoviti poremeæaj vjetina enja i studiranjaF81.8Ostali razvojni poremeæaji vjetina uèenja i studiranjaF81.9Poremeæaj razvoja vjetina uèenja i studiranja, nespecificiraniF82Specifièni poremaj razvoja motorkih funkcijaF83Specifni mijeani razvojni poremeæajiF88Ostali poremeæaji psiholokog razvojaF89Nespecificirani poremeæaj psiholokog razvoja
Uvod
Poremeæaji u kategorijama F80-F83 i F88-F89 imaju sljedeæa zajednièka obiljeja:a)uvijek poèinju u dojenaèkom razdoblju ili djetinjstvu;
OsIISpecifièni poremeæaji psiholokograzvoja
1
F84, Pervazivni razvojni poremeæaji, ukljuèen je u Os I, prema objanjenju iz Uvoda.
 
 b)oteæenje ili zaostajanje u razvoju funkcija izrazito povezano s biolokim sazrijevanjem sredinjega ivèanog sustava; ic)stalni tijek bez poboljanja ili pogoranja karakteristiènih za mentalne poremeæaje.U veæini sluèajeva, zahvaæene funkcije ukljuèuju govor, vizuo-spacijalne vjetine i/ili motorièku koordinaciju. Oteæenja se progresivno smanjuju rastom djeteta (iakosu blai nedostaci vidljivi u odrasloj dobi). Obièno je zaostajanje ili oteæenje bilo prisutno od najranije dobi koja doputa njegovo otkrivanje, bez prethodnog nor-malnog razvoja. Veæina ovih stanja nekoliko je puta uèestalija u djeèaka nego udjevojèica.Karakteristika razvojnih poremeæaja je postojanje sliènih ili povezanih poremeæa- ja u obitelji, uz pretpostavljene dokaze o ulozi genetskih faktora u etiologiji mnogih(ali ne i svih) sluèajeva. Okolinski èimbenici mogu utjecati na razvojne funkcije, ali uveæini sluèajeva nisu od presudne vanosti. Meðutim, bez obzira na postojanje do- bre suglasnosti o ukupnom poimanja poremeæaja u ovom dijelu, u veæini je sluèajevaetiologija nepoznata, uz nesigurnost granica i toène podjele razvojnih poremeæaja.
F80Specifièni poremeæaji razvoja govora i jezika
Poremeæaji kod kojih su normalni obrasci uèenja jezika ometeni u ranome razvojnomstadiju. Stanja nisu izravno povezana s abnormalnostima u neurolokom ili govor-nom mehanizmu, oteæenjima osjetila, mentalnom retardacijom ili vanjskim èimbenici-ma. Dijete moe bolje komunicirati ili razumijeti u odreðenim, poznatim okolnostima,ali su jeziène moguænosti umanjene u svim okruenjima.
 Diferencijalna dijagnoza
Kao i kod poremeæaja razvoja, prva se dijagnostièka tekoæa odnosi na razlikovanjenormalnih razvojnih varijacija. Normalna se djeca razlikuju u dobi stjecanja prvoggovornog jezika i brzini uèenja novih jeziènih vjetina. Takve normalne varijacije nisuod klinièkog znaèaja buduæi da se velika veæina sporih govornika kasnije normalnorazvija. Otra suprotnost su djeca sa specifiènim poremeæajima govora i jezika koja,iako veæina na kraju dostigne normalnu razinu jeziènih vjetina, imaju vie popratnih problema. Kanjenje razvoja govora popraæeno je tekoæama èitanja i pisanja, abnor-malnostima u meðuljudskim odnosima te emocionalnim i bihevioralnim poremeæaji-ma. Prema tome, vana je rana dijagnoza specifiènih poremeæaja razvoja govora i jezika. Nema jasnog razgranièenja od krajnosti normalne varijacije, ali su korisnaèetiri glavna kriterija pri procjenjivanju klinièki znaèajnog poremeæaja: teina, tijek,oblik i popratni problemi.Kao opæe pravilo, kasni razvoj govora koji je dovoljno teak te pada izvan granicadvije standardne devijacije moe se smatrati abnormalnim. Veæina sluèajeva ove teineima i popratne probleme. Zbog prirodne tendencije prema progresivnom pobolja-nju, razina teine u statistièkom je smislu od manje dijagnostièke vrijednosti u starijedjece. U ovoj situaciji, tijek se smatra korisnim. Ako je trenutaèna razina oteæenja blaga, a poznat je raniji stupanj tekog oteæenja, vjerojatno je trenutaèno funkcio-niranje posljedica znaèajnog poremeæaja, ne normalna varijacija. Potrebno je obratiti panju na oblik jeziènog i govornog funkcioniranja; ako je oblik abnormalan (tj.
Os II: Specifièni poremeæaji psiholokog razvoja
144
 
devijantan, ne oblika koji odgovara ranijem razvojnom stupnju), ili ako govor i jezikdjeteta ukljuèuje kvalitativno abnormalna obiljeja, tada je vjerojatan klinièki znaèa- jan poremeæaj. Dodatno, ako je kanjenje odreðenog aspekta razvoja govora i jezika popraæeno kolskim deficitom (kao to je specifièna retardacija u èitanju i pisanju),abnormalnostima meðuljudskih odnosa i/ili emocionalnim ili bihevioralnim poremeæa- jima, nije vjerojatno da kasni razvoj predstavlja samo normalnu varijaciju.Druga tekoæa dijagnosticiranja predstavlja razlikovanje od mentalne retardacijeili ukupnog zaostatka u razvoju. Buduæi da inteligencija ukljuèuje i verbalne vjetine,dijete èiji je IQ znatno ispod prosjeka vjerojatno æe pokazivati ispodprosjeèni jeziènirazvoj. Dijagnoza specifiènog razvojnog poremeæaja podrazumijeva da se specifiènizaostatak ne slae s opæom razinom kognitivnog funkcioniranja. Kada je poremeæaj urazvoju govora dio pervazivne mentalne retardacije ili opæeg razvojnog poremeæaja,koristi se ifra za mentalnu retardaciju (F70-F9) iz Osi III,
ne
F80.-. Meðutim, mentalnaretardacija èesto je povezana s nejednakim oblikom intelektualnog postignuæa i poglavito sa stupnjem jeziènog poremeæaja koji je tei od retardacije u neverbalnimvjetinama. Kada je ova razlika znaèajnog stupnja i jasna u svakodnevnom funkcio-niranju, ifrira se specifièni poremeæaj govora i jezika
uz dodatak 
ifre za mentalnuretardaciju (F70-F79).Treæa tekoæa se odnosi na razlikovanje od poremeæaja koji je sekundaran pore-meæaju sluha ili neke specifiène neuroloke ili druge strukturalne abnormalnosti.Gluhoæa u ranom djetinjstvu skoro uvijek dovodi do poremeæenog i iskrivljenograzvoja govora; takva stanja se
ne
ifriraju ovdje buduæi da su izravna posljedicaoteæenog sluha. Meðutim, nije neuobièajeno da tee razvojne poremeæaje recep-tivnog govora prati djelomièno selektivno oteæenje sluha (poglavito visokih frekven-cija). Smjernica je
iskljuèiti
ove poremeæaje iz F80-F89 ako stupanj oteæenja sluha predstavlja dostatno objanjenje za govorni poremeæaj, ali ih
ukljuèiti
ako je djelo-mièno oteæenje sluha komplicirajuæi èimbenik a ne i dostatan izravan uzrok. Me-ðutim, nemoguæe je odrediti brzu i èvrstu razliku. Slièno pravilo vrijedi i u odnosu naneuroloke abnormalnosti i strukturalne nedostatke. Prema tome, abnormalnost ar-tikulacije izravno uzrokovana rascijepljenim nepcem ili dizartrijom koja je posljedicacerebralne paralize iskljuèuje se iz ovog dijela. S druge strane, postojanje suptilnihneurolokih abnormalnosti koje nisu mogle izravno uzrokovati poremeæaj razvojagovora ili jezika nije razlog za iskljuèenje.
F80.0Specifni poremeæaj izgovora
Specifièni razvojni poremeæaj kod kojih dijete upotrebljava glasove ispod razine odgo-varajuæe za svoju mentalnu dob, a kod kojih postoji normalna razina govorne vjetine.
 Dijagnostièke smjernice
Dob i redoslijed razvoja glasova podlona je znatnim individualnim varijacijama.
 Normalan razvoj 
U dobi od 4 godine, pogreke u govoru su èeste, ali je dijete razumljivo nepoznatimosobama. U dobi od 6 do 7 godina steèena je veæina govornih glasova. Iako sumoguæe tekoæe s nekim kombinacijama glasova, ne bi trebalo doæi do komunikacijskihtekoæa. U dobi od 11 do 12 godina steèeni su svi govorni glasovi.
F80 Poremeæaji govora i jezika
145

Activity (11)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 thousand reads
1 hundred reads
iseestupidpeople liked this
Iznogud02 liked this
shefket liked this
Milka Kljajic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->