Anja Grubisa - Prirodni Ritmovi U Tijelu Zene

SHIATSU KOLA HRVATSKA
Anja Grubia
PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

enski menstruacijski ciklus i ublaavanje simptoma PMS-a prirodnim putem
ZAVRNI RAD
Rijeka, sije anj 2008.
Anja Grubia
PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

enski menstruacijski ciklus i ublaavanje simptoma PMS-a prirodnim putem
ZAVRNI RAD
Rijeka, sije anj 2008.
Proces kolovanja u SHIATSU KOLI HRVATSKA za mene je bio, i jo uvijek jest, velika podrka mom osobnom rastu i promjenama. Znanja ste ena tijekom kolovanja nastojala sam istinski uklopiti i iskoristiti kroz ovaj rad, to sa posebnom zahvalno u, rado u i ponosom isti em.
Zahvaljujem se u itelju Zlatku Pavlini u, na mentorskoj i prijateljskoj podrci u nastajanju ovog rada, kao i u iteljici, i dugogodinjoj prijateljici, Branki Kova ev na ustupljenom prostoru za rad s klijenticama i oduvijek bezuvjetnoj podrci.
Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE
SADRAJ
UVOD ..... 2 1. DIO: ENSKI REPRODUKTIVNI ORGANI I MENSTRUACIJSKI CIKLUS .. 4 Gra a i funkcija enskih reproduktivnih organa .... 4 enski hormonski ciklus .. 5 Priroda kreativnog psiholoko-emocionalnog ciklusa .... 8 2. DIO: ENERGETSKA ANATOMIJA ENE I ENSKOG CIKLUSA .... 10 Utjecaj energije Zemlje ...... 10 akre i enski reproduktivni sustav ...... 11 5 transformacija energije u funkciji menstruacijskog ciklusa ....... 14 Uskla enost s makrokozmi kim ciklusima ..... 19 3. DIO: KONVENCIONALNI PRISTUP PMS-u .... 22 Stres i PMS ..... 26 4. DIO: PRIRODNI PUT .... 27 Utjecaj prehrane . 27 Pitanje izbora - ovisnost o hrani ili svjestan pristup? .... 29 Energija hrane .... 33 Na in ivota .... 34 5. DIO: SHIATSU - PODRKA NA PUTU IVOTNIH PROMJENA ......... 35 UMJESTO ZAKLJU KA ... 41 LITERATURA ...................... 44
PRILOG:
SHIATSU I PMS U PRAKSI Prikaz prakti nog rada 1) Menstruacijski ciklus usporedba s makrokozmi kim ciklusima 2) Energetska anatomija ene 3) Primjer preporuke: SAMOPOMO za ublaavanje PMS-a 4) Primjer preporuke: PREHRANA kod PMS-a
SHIATSU KOLA HRVATSKA 1
MAPE UMA :
UVOD U knjizi dr. Christiane Northrup, ensko tijelo, enska mudrost, poglavlje o menstruacijskom ciklusu zapo inje citatom:
Koliko bi sve bilo druk ije da ti je na dan prve menstruacije majka darovala buket cvije a, odvela te na ru ak poslije kojeg ste se nale s tatom kod zlatara gdje su ti probuili ui, a otac ti kupio prvi par naunica, da si zatim zajedno s nekoliko svojih prijateljica i nekoliko maj inih prijateljica pola na prvo minkanje usnica, a zatim otila, prvi put u ivotu, u kolibu za ene, da bi nau ila ensku mudrost? Koliko bi tvoj ivot bio druk iji ?
Iako svoju prvu menstruaciju pamtim kao radostan trenutak u obitelji, ovaj me se tekst snano doimio. Koliko smo uistinu, u dananjem svijetu, sposobni i spremni odvojiti vrijeme, svjesnu panju i ljubav, i podariti ovakvu vrstu inicijacije svojim k erima, mladim enama dananjice? Nau iti ih da od malena cijene svoju enskost i s ponosom, iz mjeseca u mjesec, nose simboliku svojih prvih naunica, da razvijaju i njeguju svoju unutranju mudrost itavog ivota? Dananje su djevoj ice, kao uostalom i svaka generacija u odnosu na prethodnu, sve naprednije, otvorenije, informiranije, kao da same saznaju sve i prije nego se nadamo... Ne zanemaruju i pozitivna nastojanja da se i kroz odgojno-obrazovni i zdravstveni sustav djevoj ice upoznaju s promjenama koje ih o ekuju ulaskom u pubertet, da ih se pripremi na bu enje spolnosti i dolazak menstruacije, injenica je da pri e o dubokim promjenama i putovanju koje ih o ekuje zapravo ostaju neispri ane, nedostupne. Ve ina djevojaka u i o menstruacijskom ciklusu na sterilan, klini ki na in, ne uzimaju i u obzir vlastito tijelo i seksualnost. Na menstruaciju se jo uvijek gleda kao na svojevrsni tabu. Same ene gotovo s nelagodom i stianog glasa razgovaraju o menstruaciji, a ako im se u drutvu priklju i muki lan, postaju rezervirane, mijenjaju temu ili, u najboljem slu aju same okre u pri u u zafrkanciju na svoj ra un. Dananje nerazumijevanje i jo uvijek nedovoljno prihva anje prirode enske mo i, posebno u tradicionalisti kim i patrijarhalnim sredinama, posljedica je povijesnog nepriznavanja mudrosti i magi ne mo i sadrane u enskom ciklusu plodnosti. Zbog toga to, razumijevaju i svoj menstruacijski ciklus, ene mogu ostvariti svoje osebujne mo i, cijela je pri a neprestano osu ivana u drutvu kojim vladaju mukaraci (u strahu od ena). Procijenjuje se da je u srednjem vijeku ak devet milijuna ena spaljeno pod optubom da su vjetice1, a samo zbog primjena prirodnih vjetina kao to su primaljstvo, hipnotizam, lije enje, raljarenje, prou avanje snova i seksualno ispunjenje. Danas ivimo u vremenu potroa kog drutva koje nas svakodnevno obasipa mnotvom reklama za najnovije super higijenske uloke, s porukom i ti dani mogu biti ugodniji....
1
Penelope Shuttle i Peter Redgrove, MUDRA KRV SHIATSU KOLA HRVATSKA 2
Zanemarivana i omalovaena, menstruacija se pretvorila u neugodnost, bolest, nuno zlo i problemati no stanje. Tako je naj e e doivljavaju i same ene. Ironi no je da su negativnom stavu prema menstruaciji i predmenstruacijskim tegobama doprinijeli i neki ekstremno feministi ki stavovi (u elji da pod svaku cijenu dokau jednakost ene s mukarcem, neprihva aju i i nepotuju i ljepotu prirodne razli itosti mukog i enskog bi a) koji mjese no krvarenje smatraju beskorisnim stanjem koje svaka ena mora izdrati i bez kojega bi joj bilo bolje. No, ne mora nuno biti tako. Svaka ena ima mogu nost iskora iti iz stereotipa menstruacije-neprijateljice i ponovno vratiti svoju osobnu mo utkanu u mudrosti mjese nog ciklusa koju smo kroz tradicijska naslje a i suvremene sustave vrijednosti potisnuli i zanemarili. Osobno sam, kroz vlastito iskustvo, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, po ela razumijevati kako se iza mog mjese nog, tjelesnog, mentalnog i emotivnog ciklusa, kriju poruke koje dolaze iz dubine, iz unutranjosti bi a. Po ela sam sve vie obra ati panju na redovita ponavljanja nekih stanja, situacija, raspoloenja i svega onoga to danas rado nazivamo PMS-om. Kako je rastao moj interes za ovu temu, do mene su sve jasnije po ele stizati potrebne informacije u obliku literature, predavanja, slu ajnih pri a klijentica, prijateljica i drugih vanih ena u mom ivotu. Tako se moja osobna preokupacija i inspiracja pretvorila u stvarnost kroz ovaj rad i prakti no iskustvo sa enama - klijenticama koje su se odazvale mom pozivu te spremno prihvatile suradnju na ovom naem zajedni kom projektu. Zajedno s njima, pripremaju i se iz susreta u susret i dijele i njihove pri e, i moj se osobni ivot tijekom ovog rada snano pokrenuo na tome im se iskustvu iskreno zahvaljujem.
http://www.spiralgoddess.com/SiteMap.html
1. DIO ENSKI REPRODUKTIVNI ORGANI I MENSTRUACIJSKI CIKLUS
Gra a i funkcija enskih reproduktivnih organa
Organi enskog reproduktivnog sustava zauzimaju sredinje mjesto u anatomiji zdjelice. Maternica je krukoliki organ koji se nalazi u donjem dijelu zdjelice, izme u mokra nog mjehura s prednje i zavrnog debelog crijeva sa stranje strane. S rodnicom je povezana preko grli a maternice. U normalnom poloaju maternica je zakrivljena i nagnuta prema naprijed, preko mokra nog mjehura.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Reproduktivni_sistem
Maternicu podupire sustav snanih i rastezljivih ligamenata preko kojih je ovjeena za stijenke zdjelice (iroki ligament, okrugli ligament). Stijenka maternice je mii no tkivo miometrij, obloeno s unutranje strane slojem sluznice - endometrij. Endometrij je tkivo ija se debljina mijenja tijekom ciklusa u odnosu na razine hormona estrogena i progesterona. Maternica se u znanosti i zapadnja koj medicini oduvijek prou avala i doivljavala vezano za njezinu ulogu u trudno i - isklju ivo kao potencijalni dom za razvoj ploda i ra anje djece. U smislu uro ene mudrosti tijela, maternica predstavlja kreativno sredite ene u odnosu na samu sebe. Energetski gledano, maternica je povezana sa eninim najdubljim osje ajem sebe i svog unutarnjeg svijeta. Ona simbolizira mjesto za injanja mentalne djece kreacija, snova, ideja i uvida kojima bi ena eljela podariti ivot. Ako je ena previe samokriti na ili joj nedostaje vjere u sebe na najdubljim razinama, zdravlje maternice moe biti ugroeno. Jajnici su mali organi ovalnog oblika, smjeteni s lijeve i desne strane maternice, ispod krajeva jajovoda. Jednom mjese no jajnici stvaraju zrela jajaca, po evi od puberteta pa nadalje. Nakon prve menstruacije (menarha), oko dvanaeste godine, obi no treba pro i dvije do tri godine da bi ovulacija postala redovita, kao to je i u vrijeme menopauze (oko 45-50 godine) potrebno nekoliko godina da ovulacija potpuno nestane.
http://www.cybermed.hr/index.php
U godinama plodnosti zdravi jajnici iz mjeseca u mjesec otputaju nova jajaca. Stoga je energija jajnika puno dinami nija od energije maternice (bioloki gledano uloga maternice u razvoju fetusa traje devet lunarnih mjeseci, dok razvojni ciklus jajaca traje samo jedan lunarni mjesec). Mudrost jajnika predstavlja eninu kreativnu snagu i njezin izraaj prema vanjskom svijetu ono to eka da se rodi u nama, to se moe roditi samo kroz nas i na jedinstveni kreativni potencijal, ono to stvaramo u svijetu oko nas, za iji smo po etak i razvoj odgovorne, ali ga na kraju ne moemo i ne smijemo kontrolirati. Kad ena ne obra a pozornost na svoj duboki kreativni potencijal zbog straha ili nesigurnosti u svijetu oko sebe, ili kad osje a/vjeruje da njom upravljaju ili je kritiziraju vanjske sile, mogu nastati problemi s jajnicima. U taoisti koj se kulturi smatra da jajnici sadre veliku koli inu ivotne sile koja stalno proizvodi seksualnu energiju. Posebnim vjebama disanja i meditacije se seksualna energija jajnika preobraava u ivotnu energiju (KI) odnosno istu spiritualnu energiju (SHEN)2. Ve i jednostavna spoznaja da jajnici imaju osobitu energiju i funkciju, osim stvaranja novog narataja, moe sama po sebi donijeti emocionalno iscjeljenje.
enski hormonski ciklus Rije hormon potje e iz gr kog, a zna i poticati, tjerati na to. Hormoni kao kemijski glasnici koji se prenose krvlju, pokre u rad raznih organa i odvijanje odre enih procesa u tijelu. Svi su sustavi u tijelu me usobno ovisni i povezani. Nita ne radi izolirano pa tako svaki poreme aj ravnotee uslijed vanjskih utjecaja kao to su stres, prehrana, tjelesna teina, poreme aj spavanja, raspoloenje i osjetilni dojmovi, ima veliki utjecaj na tijelo, njegove osjetljive regulacijske mehanizme, lu enje hormona i fizioloke procese koji se u tijelu odvijaju. To je samo jedan od razloga zato se organizam ne moe promatrati kao skup odvojenih sustava ili simptoma i zato je cjeloviti pristup ovjeku od izuzetne vanosti. Jajnici, jajovodi i maternica dio su enskog hormonskog sustava. Me usobno su usko povezani i vrlo osjetljivi na utjecaj, proizvodnju i djelovanje hormona. Tijekom svakog ciklusa se, pod utjecajem sloenog sustava hormona, zbivaju zna ajne promjene u jajnicima i na sluznici maternice-endometriju, sa svrhom stvaranja i otputanja zrele enske spolne stanice radi mogu e oplodnje mukom spolnom stanicom, te radi pripreme endometrija za prihva anje oplo enog jajaca i nastanak posteljice.
Dr. C. Northrup, ENSKO TIJELO, ENSKA MUDROST, str. 195, upu uje na: Mantak Chia i Maneewan Chia, CULTIVATING FEMALE SEXUAL ENERGY: HEALING LOVE THROUGH THE TAO SHIATSU KOLA HRVATSKA 5
Uredan mjese ni ciklus traje otprilike 28 5 dana. Pod upravljanjem hipotalamusa i pulsiraju eg otputanja neurohormona GnRH (gonadotropin realising hormon), hipofiza izlu uje hormone FSH i LH, to onda poti e proizvodnju spolnih hormona estrogena i progesterona u jajnicima. Hormoni jajnika alju tijekom ciklusa povratne informacije u mozak, mehanizmima povratne sprege, tako da izme u hipotalamusa, hipofize i jajnika postoji stalna interakcija. Zbog sloenosti ove interakcije, na menstruacijski ciklus utje u razli ita podru ja ivota ene, a ciklus zauzvrat djeluje na njih. Za vrijeme prvih 4-5 dana menstruacijskog ciklusa javlja se mjese no krvarenje, mjese nica ili menstruacija. Hipofiza zapo inje izlu ivati FSH, hormon koji stimulira folikule (follicle-stimulating hormone). Taj hormon pokre e rast skupine folikula ili vre ica na povrini jajnika, u kojima nastaju jajne stanice. U idu a dva tjedna jajaca rastu i zriju. Ta se faza naziva folikularna faza. Otprilike 7. dana odabrani folikul po inje lu iti estrogen ija razina polako raste i poti e rast endometrija. Uz FSH, hipofiza izlu uje i drugi hormon - LH, luteiniziraju i hormon. U grli u maternice se stvara plodna alkalna sluz koja prua dobre uvjete za odravanje sperme na ivotu i njezino lake kretanje prema jajovodima, gdje e se, eventualno, dogoditi oplodnja. Oko 14. dana, kombinacija porasta razine LH, FSH i estrogena uzrokuje ovulaciju, pri emu zreli folikul puca i otputa jajnu stanicu koja ulazi u jajovod.
http://www.woomb.org/bom/hormones/index_hr.html
Nakon ovulacije, na mjestu praznog folikula pod djelovanjem LH nastaje tzv. uto tijelo (corpus luteum) i zapo inje druga polovica ciklusa tzv. luteinska faza. uto tijelo po inje lu iti hormon progesteron, kao i estrogen, te ta kombinacija zna ajno utje e na daljnje promjene sluznice maternice. U slu aju oplodnje, oplo eno jajace putuje niz jajovod i usa uje se u endometrij, a uto tijelo postaje glavni izvor hormona potrebnih za razvoj embrija u prva tri mjeseca trudno e, dok posteljica ne postane spremna sama proizvoditi svoje hormone. Ako ne do e do oplodnje, uto tijelo se otprilike nakon 26. dana po inje raspadati i razina estrogena i progesterona naglo opada. Budu i da nedostaje daljnja hormonska stimulacija, tkivo endometrija propada, ljuti se i izlazi s mjese nicom. Istodobno, pad razine hormona ozna ava po etak novog ciklusa.
Prikaz cikli kih promjena po danima ciklusa:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Slika:MenstrualCycle.png
Estrogen je zapravo zajedni ki naziv skupine hormona: estradiol, estriol i estron, koji se radi jednostavnosti zajedni ki nazivaju estrogenom. Estrogen je hormon koji ima klju nu ulogu u spolnom sazrijevanju djevoj ice; on omogu uje da ena sazrije iz djevoj ice u zrelu enu, omogu uje rast dojki i karakteristi nih enskih obiljeja. Odgovoran je i za izgradnju sluznice maternice. Osim u jajnicima, estrogen se, kao i testosteron, izlu uje i putem nadbubrene lijezde to je iznimo vano u razdoblju menopauze kad jajnici po inju proizvoditi manje estrogena. Predmenstruacijski sindrom pojavljuje se samo u drugoj polovici ciklusa, dakle u luteinskoj fazi. Stoga je velika usredoto enost znanosti bila na progesteronu kao mogu em uzro niku PMS-a jer se on izlu uje samo u toj fazi. Znanstvenim se istraivanjima nastojalo pokazati da, ako ena ne ovulira (u to se ubrajaju i ene koje imaju mjese nicu, ali bez ovulacije), ona nema simptome PMS-a. U tim se ciklusima stvara samo estrogen bez progesterona. No, iz hormonskih statusa ena s PMS-om nije bilo mogu e donijeti kona ne zaklju ke, jer se ni razina estrogena, niti razina progesterona kod ena s PMS-om nisu razlikovale od onih u ena koje nemaju ovaj sindrom. Isto tako se ni vrijeme pojave simptoma, niti njihov intenzitet nisu uvijek poklapali s promjenama hormonskih vrijednosti pojedinih ena.3
Dr. sc. Marilyn Glenville, PRIRODNO LIJE ENJE PMS-a SHIATSU KOLA HRVATSKA 7
Priroda kreativnog psiholoko-emocionalnog ciklusa

Throughout all cultures, the magic of creation resides in the blood women gave forth in apparent harmony with the moon, and which sometimes stayed inside to create a baby. This blood was regarded with reverence: it had mysterious magical powers, was inexplicably shed without pain, and was wholly foreign to male experience. Early menstrual rites were perhaps the first expression of human culture. In ancient societies, menstrual blood carried authority, transmitting lineage of the clan or tribe. Indians of South American said all humans were made of "moon blood" in the beginning. Chinese sages called menstrual blood the essence of Mother Earth, the yin principle giving life to all things. Post-menopausal women were often the wisest because they retained their "wise blood." In the 17th century these old women were constantly persecuted for witch craft because their menstrual blood remained in their veins.
Women s Health Information, http://www.fwhc.org/health/moon.htm#time
Cikli ke promjene koje se deavaju u tijelu ene ne odnose se samo na protok teku ina i biokemijskih tvari, ve obuhva aju protok i na in primanja informacija i shva anja vlastite kreativnosti. Opisane promjene na fizi koj razini u folikularnom razdoblju (izme u menstruacije i ovulacije) prate i odgovaraju e promjene na iroj razini ideja, misli i kreativnosti. U tom je smislu, prva polovica ciklusa dobro vrijeme za zapo injanje novih projekata. ene se esto u to vrijeme osje aju pune energije, poleta i novih zamisli. Opisuju to razdoblje kao svoje najbolje izdanje. Mnoge ene tijekom prvih dana menstruacijskog ciklusa imaju potrebu organizirati dom, radno mjesto, pospremiti ormare i svoje ivote. Prirodno i enje/eliminacija koja se odvija na tjelesnoj razini popra eno je i enjem ivotnog prostora i pro i avanjem na emotivnoj i mentalnoj razini ivota. Dani ovulacije predstavljaju vrhunac izraavanja mentalne i emocionalne kreativnosti. Gledano sa stanovita elje da za ne i rodi dijete, moe se re i da seksualna elja u ovo vrijeme dosie vrhunac (iako ima i druga ijih gledita/iskustava ena). Porast razine estrogena koji prati procese za vrijeme ovulacije, povezuje se s poja anom aktivnosti lijeve polovice mozga (logika, rje itost) i manjom aktivnosti desne polovice (zaduene za vizuelno-prostornu sposobnost). Tako er porast hormona FSH i LH koji dovodi do ovulacije moe biti bioloki temelj za pove anu mentalnu i emocionalnu prijemljivost i otvorenost tijekom ovulacije. Nakon ovulacije slijedi razdoblje procjenjivanja i promiljanja, osvrtanja na ono to je prolo i to je ostvareno, kao i na one aspekte ivota koje treba promijeniti ili prilagoditi. Tijekom ovog, lutealnog razdoblja, ene su sklonije razmiljanju i povla enju od vanjskih aktivnosti, usporenije su i potrebno im je vie odmora. Okretanje prema unutra tijekom lutealnog razdoblja predstavlja pripremu za razvoj ili ro enje ne ega to dolazi iz dubine bi a. U toj je fazi poja an tijek nesvjesnih lunarnih informacija koje naviru prije menstruacije u obliku snova, emocija ili udnji. Budu i da se u naoj kulturi cijeni prvenstveno ono to moemo racionalno razumjeti i potkrijepiti znanstvenim dokazima, mnoge su ene esto sklone u korijenu sasje i dotok ovakvih dubokih, intuitivnih informacija. Ono to se doga a
kao posljedica takvog automatskog blokiranja, potiskivanja i zanemarivanja informacija koje primamo tijekom druge polovice ciklusa, je da se iste ponovno vra aju u obliku PMS-a ili izrazitih tegoba u razdoblju menopauze, ili pak rezultiraju bole u na tjelesnoj razini. U onoj mjeri u kojoj je izgubila kontakt sa skrivenim djelovima sebe ena e osje ati predmenstruacijske tegobe. Istraivanja su pokazala da je u razdoblju prije menstruacije aktivnija desna strana mozga koja se povezuje s intuitivnim znanjem, kao i da je komunikacija izme u dvije polovice mozga u to vrijeme tako er poja ana4. To je osnova koju ena moe iskoristiti za bolji pristup svome unutarnjem znanju i mo promjene stvari na bolje. U to je vrijeme ena prirodno vie u dodiru s onim to joj je najzna ajnije u ivotu i s onim to u ivotu ne funkcionira. Kao da granice izme u svjesnog i nesvjesnog, vidljivog i nevidljivog postaju manje izraene, na povrinu izlaze problemi kojih ena naj e e nije svjesna i nisu joj dostupni tijekom drugih razdoblja. To je znak kojim unutranja mudrost jasno zahtijeva pozornost i pronalazi na ine da izrazi duboke potisnute potrebe. Na eni je da nau i sluati poruke tijela i due, da nau i vjerovati u njihovu vanost, a pove anu osjetljivost koju osje a u dane prije i za vrijeme menstruacije valja razumjeti kao poja anu darovitost za dublje uvide.
Native American (Lakota): "Follow your Grandmother Moon. Her illuminating cycles will transform your spirit." Begin with the Grandmother Moon at her brightest and most open. This is a time of outward activity and high energy. Sleep where the moonlight touches you. Walk outside where there are no artificial lights. Feel joy and creativity. As the Grandmother begins to cover her face, begin to withdraw into a quieter, less social place. Move to that inward place that is more about "being" than "doing." In the dark of the moon, when bleeding, the veil between you and the Great Mystery is the thinnest. Be receptive to visions, insights, intuitions. Go to a quiet separate place such as a Moon Lodge. Later, come out of the dark, a woman with a cleansed body. As the moon returns, come back out into the world, carrying your vision.
The Moon-Seed Goddess Figure This small Neolithic goddess figure was carved from bone in northern Ital, about 7000 years ago. She wears the shape of the crescent moon as a necklace, and her fertile body is decorated with a seed and a growing plant or tree. Her short arms may be bent at the elbow, or may represent folded wings.
www.goddessmandala.com/gallery/moonseed.html
Dr. Christiane Northrup, ENSKO TIJELO, ENSKA MUDROST SHIATSU KOLA HRVATSKA 9
2. DIO ENERGETSKA ANATOMIJA ENE I ENSKOG CIKLUSA
Utjecaj energije Zemlje U skladu s u enjima tradicionalne isto nja ke filozofije gra a ljudskog tijela je evolucijski proizvod koji je nastao kao odraz kombinacije nebesko-zemaljskih sila, koje su neprestano prisutne i djeluju u naem okruenju. Smatra se da je ena nastala pod dominantnim utjecajem energije Zemlje. Uzlazna, ekspandiraju a energija ide iz sredita Zemlje prema gore i spiralno se kre u i ulazi u tijelo odozdo, formiraju i tako enine reproduktivne organe - maternicu i jajnike.
Katja Grubia, 11 god., prema M. KUSHI (rad na ra unalu - PAINT BRUSH)
U smislu yina i yanga, utjecaj energije Zemlje predstavlja YIN aspekt enske prirode. ensko tijelo je, u odnosu na mukarca, oblije, meke, izraenih grudi, reproduktivni organi su na unutra i prema gore. U socijalno-psiholoko-emocionalnom smislu, yin kvaliteta ene se o ituje u usmjerenosti na ljude u njezinoj okolini, brizi za dobrobit obitelji i zajednice, sposobnosti sagledavanja iroke slike zbivanja i dranja pod kontrolom vie aktivnosti istovremeno. Iz te prirodne tenje ene da toplinom i brinom panjom obuhvati lanove obitelji, partnera, prijatelje..., proizlazi njena mo da privla i druge i dri ih na okupu, oko sebe (vie YANG aspekt). ena je obi no sredite doma i obitelji; njezina prisutnost i prakti nost bivanja imaju klju nu ulogu u kreiranju i odravanju sklada i ravnotee u obiteljskom ivotu.
enska privla e a energija prepoznatljiva je i u muko-enskom partnerskom i seksualnom odnosu. ena koja je yin, prirodno je stvorena da primi mukarca koji je yang. No gledano prema gra i spolnih stanica, smatra se da je jajace nastalo pod utjecajem centripetalne spiralne energije te je vie yang, u odnosu na vie yin spermije koje formira centrifugalna spiralna energija5. U tome se moe prepoznati i op enito na elo koje kae da je ena yin na van, ali je zato yang na unutra (dok je mukarac yang na van, yin na unutra).
akre i enski reproduktivni sustav akre se nalaze na mjestima gdje se u tijelu susre u suprotne sile neba i zemlje: centripetalna yang sila Neba i centrifugalna yin sila Zemlje, koje tako tvore centralni kanal elektromagnetske energije ili ivotne energije, KI. akre su energetska sredita koja istovremeno primaju energiju iz okoline, pune pripadaju e organe i odailju elektromagnetske naboje prema van. Njihov smjetaj na tijelu odgovara poloaju glavnih organa/lijezdi neuroendokrino-imunulokog sustava pa tako predstavljaju vezu izme u nae fizi ke i energetske anatomije. Obzirom na prevladavaju i utjecaj energije Zemlje, moe se re i da su za funkcioniranje enskog tijela i bi a u cjelini, dominantne donje akre. 1. Prva korjenska akra je zaduena za na osje aj sigurnosti u svijetu, pripadnost obitelji, plemenu, spojenost sa Zemljom i cijelim Univerzumom. Predstavlja ravnoteu izme u povjerenja i nepovjerenja, ovisnosti o drugima i samostalnosti, potrebe da budemo samo svoji i potrebe izraavanja pripadnosti odre enoj zajednici, ravnoteu osje aja neustraivosti i s druge strane slobode da osjetimo strah kad je to prirodno i potrebno. Zdravlje prve akre direktno je povezano s na inom odgoja u djetinjstvu, ne samo u krugu ue obitelji nego i kompletnog obiteljskog i drutvenog naslje a, drutvenog poloaja, obrazovanja, obiteljskih o ekivanja koja se generacijama prenose s koljena na koljeno i formiraju tradicijska vjerovanja i snaan koncept plemena, tzv. plemenskog uma te pripdanosti i odanosti plemenu. Plemenska svijest pod odano u podrazumijeva obavezu, a ne istinsku ljubav, ljubaznost ili njenost (npr.da me zaista voli, e e bi me posje ivala, ili da ti je stalo do mene, u inila bi to...). Iako stupanj plemenske svijesti nije visoko razvijena svijest, svi je u odre enoj mjeri nosimo u sebi i esto oslukujemo njezin glas iznutra. Plemensku svijest interesira isklju ivo nagon za preivljavanjem pa je dobrobit pojedinca esto podre ena cilju odranja plemena. Pri tome ne postoji namjera da se lanovima plemena nanese bol ili nepravda, radi se naprosto o prenoenju ste enih vjerovanja koja se prepoznaju kao plemenski sustav vrijednosti, iako je ponekad rije o sputavanju individualnosti i slobodne volje pojedinca. Problemi koji mogu utjecati na zdravlje prve akre su: nerijeeni odnosi s roditeljima, incest odnosno zlostavljanje ili zanemarivanje u djetinjstvu, sputavaju e psiholoko programiranje kao npr. zlo esta si, glupa si, djevojke ne trebaju biti ambiciozne ili pametne, eni je mjesto u kuhinji, mukarac je na prvom mjestu i sl. Fizi ki poreme aji koji mogu nastati kao posljedica neravnotee prve akre su kroni ni problemi s kraljenicom, bolovi u le ima, neke autoimune bolesti i sl.
M.Kushi, THE BOOK OF MACROBIOTICS, str. 74; DO-IN, VJEBE ZA TJELESNI I DUHOVNI RAZVOJ, str. 51 SHIATSU KOLA HRVATSKA 11
2. Zdjelica i reproduktivni organi povezuju se s drugom sakralnom akrom. To je podru je vezano za pitanje odnosa: prema roditeljima, obitelji, drugim ljudima, partneru, novcu, hrani, seksu... Jesmo li u odnosima ovisni ili slobodni, da li vie dajemo ili uzimamo, jesmo li jasno odredili svoje granice i potujemo li tu e, jesmo li prodorni ili uzmi emo? Da li se nai odnosi temelje na povjerenju ili na kontroli i osje aju krivnje? ene koje su sklone udaji zbog financijske sigurnosti, drutvenog poloaja, djece ili straha od odbacivanja esto stupaju u ovisni ke odnose u kojima svoju ulogu igraju nesvjesno isprogramirane da se brinu o potrebama plemena i pod nadzorom strahova tipi nih za drugu akru (strah od naputanja, financijska ovisnost i sl.). Druga akra je u podru ju hare, naeg energetskog sredita ispod pupka i naziva se jo i TAN-TIEN, more KI-a ili ocean elektromagnetske sile. HARA je nae intuitivno sredite, pokreta naeg cjelokupnog bivanja i djelovanja. Kod ena se ovo podru je poklapa s najdubljim dijelom maternice u kojem se doga a implantacija oplo ene jajne stanice, formiranje posteljice i razvoj ploda. Stoga druga akra i njezini sredinji organi maternica i jajnici predstavljaju, (kao to je ve opisano u 1. dijelu, str. 6), i doslovno i simboli ki kreatvni prostor iz kojeg ene stvaraju: ra aju djecu, stvaraju odnose, karijere, stje u uvide. Kad energija u tom dijelu tijela ne te e glatko mogu i su ginekoloki problemi npr. miomi, endometrioza, bolesti jajnika i drugi poreme aji u zdjelici. Prema Dr. Northrup neka istraivanja u SAD-u ukazuju da seksualno zlostavljanje u djetinjstvu moe stvoriti poreme aje u prehrani, pretilost, tegobe genitalno-urinarnog sustava, razli ite oblike samodestruktivnog ponaanja, kroni ne bolove u zdjelici i sl. Ona navodi da otprilike 40 % ena u SAD-u ima problema s maternicom-miome; isto toliko ih je u enomrza koj kulturi preivjelo seksualno zlostavljanje, a svaka tre a bila fizi ki silovana. Za ene je tipi no da svoje neodra ene emocije kao to su tuga, krivnja ili bijes pohrane u zoni zdjelice, specifi nije u maternicu, koja je prirodno potencjalni prostor-vre a za odlaganje svega onoga to nesvjesno potiskujemo kao i svega to drugi vie ne ele nositi (svim mamama je poznato kako im djeca esto predaju papiri e od bombona, ostatak sendvi a i sl.; isto tako ene esto dovravaju i iste tanjur s hranom nakon to dijete odlu i da vie ne eli jesti). Osim spomenutih ginekolokih problema, mogu i su sljede i fizi ki poreme aji vezano za drugu akru: bolovi u zdjelci i kriima, problemi seksualne potencije i libida, este infekcije mokra nog sustava i drugi uroloki problemi.
3. Tre a solarna akra vezuje se za osobnu mo i osje aj samopotovanja, samouvaavanja i samopouzdanja. Kako osje aj vlastite vrijednosti i sposobnosti uravnoteujemo s osje ajem inferiornosti u sferi posla i drutvenog vrednovanja (pla e)? Jesmo li previe odgovorni ili neodgovorni, kako se nosimo s dobicima i gubicima, znamo li dostojanstveno i pobijediti i izgubiti? Temelj za enin osje aj o samoj sebi su energetska polja prve i druge akre. Da bi imala samopouzdanje ena mora imati osje aj sigurnosti i zati enosti u svijetu (prva akra) u kombinaciji s kvalitetom njezinih odnosa koji se temelje na uzajamnom potovanju i potpori (druga akra). Snaga (ili slabost) tre e akre vidljiva je i u naoj sposobnosti da preuzmemo odgovornost za svoj ivot i svoj izbor (odnosno, u kojoj mjeri to preputamo drugima). Stolje ima, kroz povijest, ene nisu bile vrednovane, osim po sposobnosti da slue i udovoljavaju drugima, niti se cijenila njihova prirodna potreba da stvaraju i budu uspjene u vanjskom svijetu. Rezultat toga je da su i danas mnoge ene bez osje aja samopotovanja. Kad se ena nastoji razviti i postati cjelovita osoba, umjesto otvorene podrke, esto se javljaju otpori i sumnje kako u njoj samoj, tako i u obitelji, upravo zbog kolektivnih vjerovanja koje smo primili u nasljedstvo, da se ena ne moe potpuno razviti ako istodobno ne rtvuje svoju sposobnost
sluenja obitelji (obitelj i karijera ne idu zajedno). lanovi obitelji mogu osjetiti nesvjestan plemenski strah da e ih enski lanovi plemena ostaviti da se sami brinu za svoje potrebe, kako bi ostvarile svoje snove bez obitelji. Tako er, osim klasi nog nastojanja da uravnotei osobne interese sa svojim obavezama, ena esto prilago ava svoj osje aj samopotovanja ivotnom ciklusu partnera (ako je partner iznimno uspjean ena moe postati duboko depresivna jer ne uspijeva drati korak s njim, ako pak partner nije uspjean u vanjskom svijetu te postane depresivan ili agresivan, ena moe osjetiti krivnju i na sebe preuzeti dio odgovornosti zbog nedovoljne podrke partneru). Takvi unutarnji sukobi stvaraju poreme aj protoka energije u tre oj akri i mogu dovesti do fizi kih oboljenja vezanih uz eludac i probavni sustav, jetru i u ni mjehur, poreme aje hranjenja (anoreksija i bulimija) i sl. Sva iskustva iz ranog fizi kog ivota povezana s ljudima, doga ajima i sje anjima uglavnom pune naa nia energetska sredita tj. prve tri akre. Isto tako neproivljeni stresovi kao to su: - ljutnja - ogor enost, osje aj odba enosti - stid od vlastitog tijela - zlostavljanje - krivnja zbog poba aja - nemogu nost za e a - nemogu nost promicanja vlastitog kreativnog rada i sl. potencijalno utje u na organe ispod struka i crpe energiju iz sve tri me usobno povezane, donje akre.
4. etvrta sr ana akra vezuje se za nau sposobnost emocionalnog izraavanja u istinskom i ravnopravnom partnerskom odnosu. Ima poseban me uodnos s drugom akrom. Maternica se ponekad naziva donjim srcem, a srce u grudima gornjim srcem (prevedeno na jezik shiatsua, sr ana akra je sjedite tzv. sekundarne vatre, a veza s maternicom postoji preko meridijana sekundarne vatre, trostrukog grija a: donji grija druga akra, gornji grija etvrta akra; ili preko tri tan-tiena, od kojih je jedan smjeten u hari, a jedan u srcu). Problemi i emocionalne povrede iz druge akre (zlostavljanja, zanemarivanje, ovisni ki odnosi) utje u na zatvaranje etvrte akre odnosno na nemogu nost otvaranja gornjeg srca. S druge strane, zapadnja ka, kr anska kultura u i da je dobro biti u dodiru s vlastitim osje ajima i srcem, no istovremeno ne cijeni senzualnost u smislu seksualne ili erotske potrebe koju djevojke-ene esto potiskuju, zbog ega dolazi do zatvarnja donjeg srca tj. do sukoba druge i etvrte akre. Jo su uvijek esta vjerovanja po kojima ena mora voditi brigu o egzistencijalnim potrebama svojih voljenih, ako i sama eli biti voljena, priznata i sigurna da je nekome potrebna, to zapravo predstavlja oblik ovisni kog ponaanja. Kad nesvjesno sudjeluje u nekom od uvjetovanih obrazaca razmiljanja i ponaanja (npr. arhetip majke, rtve, silovanja ili prostitutke), ena gubi dodir sa svojim najdubljim bi em i unutarnjim potrebama. Osim sr anih tegoba i bolesti krvoilnog sustava, bolesti plu a te problema s gornjim le ima i ramenima, uz poreme aj etvrte akre vezuju se i problemi s grudima te rak dojke.
Peta - grlena akra vezuje se uz sposobnost komunikacije, izraavanje vlastitih stavova. injenica da su ene stolje ima bile omalovaavane, bez prava glasa i prava na slobodno izraavanje, dovela je u dananje vrijeme do silne potrebe za emancipacijom i, s druge strane, pretjerane potrebe za dokazivanjem. Smatra se da su u estali problemi sa titnja om kod ena dananjice posljedica takve neravnotee.
esta akra koja se jo naziva i tre e oko vezana je za jasnu percepciju, pronicljivost, sposobnost racionalnog i intuitivnog uvida. Suprotno uobi ajenoj pretpostavci da je energija srca smjetena u podru ju sr ane akre, smatra se da je upravo tre e oko sjedite primarne vatre odnosno, energije srca (tre i tan-tien). Sedma, krunska akra vezuje se uz osje aj i uvid u viu svrhovitost ivljenja, mo stvaranja vlastitog ivota uz istovremeno potivanje viih sila koje djeluju u univerzumu i nad kojima nemamo nikakav nadzor.
akre i prednji medijalni kanal akre su smjetene na sredinjoj liniji tijela koja u sustavu meridijana prema tradicionalnoj kineskoj medicini odgovara prednjem, odnosno stranjem medijalnom kanalu koji zajedno ine centralni energetski kanal. Oba su prisutna od trenutka samog za e a i predstavljaju zametak energetskog razvoja unutar oplo ene jajne stanice. Neprestanim pretvaranjem energije u materiju i obratno, odgovorni su za razvoj fetusa u maj inoj utrobi. Na prednjoj strani tijela (prednji aspekt akri) energija proti e prednjim medijalnim kanalom (PMK) koji se jo naziva velika majka YIN-a i kontrolira yin energiju tijela pune i sve yin meridijane. Dualnost yina i yanga (u jednom) vidljiva je na primjeru prednjeg medijalnog kanala. Nalazi se na yin strani tijela, a zaduen je za vie yang funkcije (probava - pretvaranje energije hrane u fizi ko tijelo, reprodukcija, ...). I kod ena i kod mukaraca PMK predstavlja enski aspekt, pokazuje nau sposobnost primanja i duhovnog komuniciranja s okolinom (yin kvaliteta na van u odnosu na vie yang funkcije na unutra). Ve spomenuti poreme aji ravnotee u akrama, posebno donjim, istovremeno predstavljaju neravnoteu PMK-a (nisko samopotovanje, prejako zati ivanje sebe, problemi seksualnih odnosa i op enito teko e u komunikaciji s okolinom). Na fizi kom nivou mogu se javiti bolesti urogenitalnog trakta, osje aj hladno e u probavnom sustavu, impotencija, menstrualne smetnje, infekcije mjehura, poteko e sa srcem, duhovni nemir.
5 transformacija energije u funkciji menstruacijskog ciklusa Prema sustavu 5 transformacija energije najve i utjecaj na enske reproduktivne organe i menstruacijski ciklus imaju energija VODE, ZEMLJE, i DRVA. Naravno, kroz me usobne odnose podrke i kontrole zastupljene su i energija VATRE, odnosno METALA. Ovdje se promatra specifi nost svake vrste energije s aspekta enskog reproduktivnog sustava i menstruacijskog ciklusa te simptomi koji se, u slu aju neravnotee, mogu javiti s tim u vezi.
14
1. VODA
WATER brings the elements full circle. It gives us adaptability and will-power. It is the element of winter, giving us time to pause and gather strength. It is the seedbed of all life.
http://www.5elements.com/docs/elements/water.html
Reproduktivni organi i seksualna energija spadaju u energiju VODE. Voda je sama baza nae egzistencije, naeg fizi kog i energetskog ivljenja. Upravlja prenatalnim ivotom i povezuje nas s naim fizi kim precima i nasljednim informacijama generacija prije nas. Evolucijski gledano, ivot i razvoj embrija kroz 9 mjeseci trudno e odgovara evolucijskom razdoblju razvitka ivota u vodi koje je trajalo gotovo 3 milijarde godina. To zna i da jedan dan ivota embrija u maternici korespondira s otprilike 10 milijuna godina bioloke evolucije. Plodna voda u kojoj embrio pluta i pup anom vrpcom dobiva hranu iz posteljice predstavlja drevno more koje je pokrivalo itavu povrinu planete sve do stvaranja kopna.
http://www.vastuworld.com/vedic/water.asp
Kao to je evolucijska faza ivota u vodi temelj i priprema za idu i stupanj - ivot na zraku, tako je glavni zadatak ovog ivotnog razdoblja formiranje tjelesne konstitucije i time priprema osnove za mentalno-duhovni razvoj u sljede em stupnju ivota. Stoga je od temeljne vanosti kvaliteta prehrane embrija, vrsta energije koju dobiva iz maj ine aktivnosti, vrsta vibracija svijesti koju prima putem maj inih misli i slika (stari ljudi kau da trudnica treba svakodnevno promatrati prizore ljepote i boraviti u mirnom, skladnom okruenju kako bi rodila zdravo, lijepo dijete). Sve to sudjeluje u razvoju embrija i utje e na ivot djeteta nakon ro enja - u svijetu zraka. Izvroni KI, ivotna energija s kojom se ra amo pohranjena je u bubrezima. Bubrezi ine bazu YIN-a i YANG-a te upravljaju ro enjem, rastom i reprodukcijom. Kae se da energija Mokra nog mjehura (MM) i Bubrega (BU) utjelovljuje impetus - pokreta ku silu u ivotu, instinktivnu volju za preivljavanjem, samozatitom i reprodukcijom. Energija MM i BU upravlja autonomnim iv anim sustavom i hipofizom, te dalje preko nje, endokrinim i hormonskim sustavom. Na taj na in snano utje e na rad reproduktivnih organa i upravlja njihovim funkcijama. Duh T'CHEN se prepoznaje kroz hrabrost, unutarnju snagu i postojanost, seksualni ivot, libido i elju za reprodukcijom. T'CHEN je prisutnost u sada, on u svakom trenutku zna da jest. Psihi ki simptomi disbalansa energije vode, vezano za enski menstruacijski ciklus su: strah, napadaji panike, paranoja, fobije, ili pak pretjerivanje u poslu, preuveli avanje i preosjetljivost. Na fizi kom se nivou neravnotea energije MM i BU moe manifestirati kroz menstrualne probleme i disfunkcije (neredovite menstruacije, obilna krvarenja i sl.)
15
2. ZEMLJA
EARTH is the energy of late summer; it gives us the ability to nurture ourselves and others. It provides our center, and represents our mother.
http://www.5elements.com/docs/elements/earth.html
http://www.fengshuipictures.com/page26.html
Prethodno opisani utjecaj sile Zemlje na nastanak i obiljeja enskog bi a u bliskoj je vezi s elementarnim duhom energije ZEMLJE, YI. Energija zemlje zaduena je za funkciju plodnosti i hranjenja (dojenja). Energija eluca (E) regulira produkciju hormona kod ena i na taj na in izravno kontrolira menstruaciju, jajnike, grudi. Energija Slezene (SL) regulira protok krvi te je tako er u izravnoj vezi s menstruacijom. Funkcija SL je i transformacija hrane u KI. ensko tijelo ima sposobnost transformacije unesene hrane u stvaranje spolnih stanica, jajaca, iz kojih se dalje u maternici moe razviti novi ivot.6 Kvalitetu energije zemlje povezujemo s tipi no enskim karakteristikama kao to su sposobnost primanja, receptivnost, povjerenje, podrka, stabilnost, uravnoteenost, mirovanje-energija centra, prilagodljivost te ravnotea u smislu primanja i davanja (odnos majka-dijete, ena-mukarac), povezanosti i razdvajanja (majka koja zna mudro i mirno pustiti stasalo dijete da samostalno krene u ivot, ili sli no tome odnos shiatsu prakti ar klijent). Duh YI je prakti na inteligencija, sposobnost realizacije i stvaranja rezultata (kreacije, ploda). YI ima meko u kojom blago utje e na ostale elemente (smatra se da se pri transformaciji jednog elementa u drugi uvijek nakratko pojavljuje zemlja). U slu aju disbalansa javlja se povu enost, nezadovoljstvo, stalna glad za panjom ili pak prevelika briga i razmiljanje, nepovjerenje, nemir i zbunjenost. Na fizi kom nivou se mogu javiti problemi s laktacijom, nemogu nost za e a, neredovite ili bolne i obilne menstruacije, menstrualni gr evi, poja ana elja za slatkim.
M.Kushi, THE BOOK OF MACROBIOTICS, str. 145 SHIATSU KOLA HRVATSKA 16
3. DRVO
WOOD is the energy of spring; It gives us the power of birth and renewal. It enables us to move forward with vision and determination.
http://www.5elements.com/docs/elements/wood.html
Energija DRVA je zaduena za jasnu viziju, kretanje kroz ivot i sposobnost izraavanja sebe kao individue kroz harmoni nu koegzistenciju s drugim ljudima. Izraziti sebe mogu e je jedino unutar zajednice kroz skladne odnose s drugima. Eteri na dua HUN zaduena je za osobni razvoj, smisao ivota, ciljeve i zadatke koje odra ujemo u ivotu. Tradicionalna kineska medicina (TKM) gleda na simptome PMS-a kao na stagnaciju krvi i KI-a. Protokom krvi upravlja KI pa, u slu aju stagnacije KI-a, slabi cirkulacija krvi i krv ima tendenciju zgruavanja. To dovodi do napetosti koja se smatra uzrokom simptoma PMS-a. Organ koji je zaduen za skladitenje krvi i KI-a, odnosno za neometan protok KI-a kroz tijelo, je jetra. Energija Jetre ima veliki utjecaj na emocije: uravnoteen protok energije Jetre (JE) osigurava proto nost na razini emocija. Kad JE dobro funkcionira prevladava relaksiranost i lako a u izraavanju emocija i osje aja. Emocije koje prevladavaju u slu aju disbalansa su: frustriranost, ljutnja, razdraljivost, eksplozivnost, mrzovolja, ispadi bijesa nakon kojih slijede emocionalne depresije i sl. Na fizi kom nivou, znakovi disbalansa vezani uz reproduktivne funkcije i simptome PMS-a su npr. bolne menstruacije, bo ne glavobolje i migrene. Kad ena ima osje aj da ivi po pravilima nametnutim izvana (okolina, roditelji, drutvene norme, objektivne okolnosti) javlja se npr. emocija ljutnje kojom unutranja mudrost poru uje da neto nije u redu; ako takve poruke zanemaruje i potiskuje, one se vra aju u obliku PMS-a (kao to je ve opisano u 1. dijelu, str. 7). U tom se smislu, nemogu nost izraavanja sebe kao znak slabe energije drva, moe povezati i s ulogom jajnika, koji simboliziraju kreativnu snagu ene u njezinom izraavanju prema vanjskom svijetu (vidi str. 5). Energija drva je vana i kroz ulogu kontrole energije zemlje. Na primjer, ena koja je doma ica i svaki dan provodi u ku i, zaokupljena ku anskim poslovima i brigom za obitelj ima tendenciju da njena prirodno dominantna energija zemlje postane predominantna, da ivot postane previe stati an i bez kretanja. U tom je slu aju uloga energije drva da unese pokret i aktivnost kroz npr. radoznalost, nove ciljeve i sl.
17
4. VATRA
FIRE S characteristic attribute is transformation. It is hot, intense and bright.
http://www.musixspa.com/pages/fire.html
Energija VATRE, duh SHEN, je zaduen za svijest i jasno u o prioritetima u ivotu. Bez svjesnosti SHENA nema potpunog razvitka. Kao to je bilo govora u 1. dijelu (str. 6), ena u drugoj polovici ciklusa prolazi kroz lutealnu ili tzv. sjenovitu fazu u kojoj ima priliku doprijeti do dubokih, intuitivnih informacija iz nesvjesnog, iz podsvijesti. Za prepoznavanje, osvjetavanje i integriranje tih dijelova sebe zaduen je SHEN.
http://images.google.com/
Na razini meridijana jasno u vatre podrava energija Tankog crijeva (TC) svojom funkcijom odabira (to je za mene vano, a to mogu odbaciti). S druge strane disbalans enenergije TC moe dovesti do simptoma PMS-a kao to je zbunjenost, odnosno nemogu nost izraavanja osje aja ljutnje ili krivnje i sl. Meridijan Trostrukog grija a (TG) energetski povezuje podru je zdjelice, zonu seksualne energije, s gornjim dijelovima tijela (smatra se da je seksualna energija pokreta svega tj. zdrava seksualna energija = kreativna snaga i potencijal = zdrava hara). Uravnoteena energija TG zna i uskla enost i jedinstvo kroz tri aspekta bivanja: na razini osjetila (tjelesnog), na razini osje aja (emotivnog) i na razini misli (mentalnog).
5. METAL
The Metal Element is the breath of life. The ability to easily accept, let go, and move on in life.
http://www.elementsforlife.com/elements/metal.html
Duh energije METALA je P'O instinkt, razmjena i otputanje. U samu prirodu enskog ciklusa ugra en je princip otputanja (aspekt DC). Menstruacijsko krvarenje predstavlja jedan od oblika eliminacije starog i nepotrebnog kako bi se otvorio prostor za po etak novog ciklusa.
http://www.fengshuipictures.com/page32.html
Energija metala ima najja e izraen polaritet (Debelo crijevo-DC / Plu a-PL) izme u materijalnog i duhovnog, izme u baze tjelesnog ivota na instinktivnoj razini i povezanosti s viim nivoima bivanja. Na taj na in povezuje unutranju mudrost enskih reproduktivnih organa s podru jem racionalne percepcije u gornjim sferama.
18
Uskla enost s makrokozmi kim ciklusima Cikli ka priroda menstruacijskog ciklusa povezuje se s drugim cikli kim zbivanjima u prirodi kao to su plima i oseka, Mjese eve mijene, smjena godinjih doba. Sama rije menstruacija dolazi od latinske rije i menstruatio, koja pak ima svoj korijen u latinskoj rije i mensis, odnosno gr koj men, to zna i mjesec.
Have you ever wondered about the connection between your body's 28 day cycle and the cycle of the moon? Here's the theory. In the days before electricity, women's bodies were influenced by the amount of moonlight we saw. Just as sunlight and moonlight affect plants and animals, our hormones were triggered by levels of moonlight. And, all women cycled together. Today, with artificial light everywhere, day and night, our cycles no longer correspond to the moon.
Iako smo dananjim na inom ivota odvojeni od ritmova prirode, dokazano je da poticaji iz okolia kao to su svjetlost, Mjesec te plima i oseka imaju bitnu ulogu u reguliranju enskog menstruacijskog ciklusa i plodnosti. Postoji zakonitost u u estalosti broja za e a (dakle ovulacije) u vrijeme punog Mjeseca, dok za vrijeme mladog Mjeseca ovulacija i broj za e a padaju, a kod velikog broja ena po inje menstruacijsko krvarenje. Mjesec upravlja protokom teku ina (kako plimom i osekom mora, tako i tjelesnim teku inama) te utje e na nesvjesni um i snove7. Kad ene ive zajedno u prirodnom okruenju, njihove se ovulacije usklade i javljaju naj e e u vrijeme punog Mjeseca, dok se menstruacija odvija tijekom tamne Mjese eve faze. Kao to je opisano u 1. dijelu (str. 7), faze naeg kreativnog psiholoko-emocionalnog ciklusa tako er se mogu usporediti s Mjese evim mijenama, odnosno prirodnim tokovima energije u prirodi kroz godinja doba. Sam po etak ciklusa, prvi dani menstruacije, simboli ki se podudaraju s tamnom fazom Mjeseca. ena u to vrijema prirodno osje a kratkotrajan pad energije i potrebno joj je vie mirovanja i odmora. Odmah zatim, u prvoj polovici ciklusa slijede dani poleta i nadahnu a, vrijeme novih po etaka, pune smo energije i aktivne u vanjskom svijetu. Ta plima odgovara fazi postepenog rasta mladog Mjeseca prema punom Mjesecu, odnosno uzlaznoj energiji rasta u prirodi tijekom prolje a te punoj aktivnosti ivota tijekom ljeta. Sam vrhunac kreativnosti, dani ovulacije mogu se usporediti s punim Mjesecom, odnosno razdobljem kasnog ljeta i plodnosti. Nakon toga, kroz drugu polovicu ciklusa slijedi faza povla enja u sebe, refleksivnosti i promiljanja. Mjesec po inje opadati, kao to se i energija u prirodi, u jesen povla i na unutra. To je vrijeme oseke kad sve to ina e ne elimo vidjeti, postaje vidljivo poja an je dotok informacija s nesvjesnih razina. Dani neposredno prije menstruacije kao i sam njezin po etak, dani su tamnog Mjeseca, odnosno zime. ivot u prirodi povla i se u korijenje, gdje se na dubinskoj razini odvija akumulacija energije i proces pripreme revitalizacije koja ponovno kre e s po etkom novog ciklusa (godinjih doba-Mjese evog-menstruacijskog-ivotnog).
Dr. C. Northrup, ENSKO TIJELO, ENSKA MUDROST, str. 94, upu uje na: E. Hartman, DREAMING SLEEP AND THE MENSTRUAL CYCLE i E. M. Swanson i D. Foulkes, DREAM CONTENT AND THE MENSTRUAL CYCLE
19
Zanimljivo je da su mnogi simptomi koji se ina e povezuju s PMS-om (povu enost, depresivnost, umor, pove anje tjelesne teine, pove ana potreba za ugljikohidratima-elja za slatkim, razdraljivost i sl.) istovjetni onima koji se pojavljuju kod tzv. sezonske potitenosti (seasonal affected disorder). Taj se oblik depresije, a prema nekim saznanjima i simptomi PMS-a, u estalije javljaju u jesen kad dani postaju kra i pa smo zbog povla enja u domove i zatvorene prostore manje izloeni prirodnom svjetlu (smatra se da je svjetlo hranjiva tvar za tijelo jer preko mrenice oka izravno djeluje na mozak i cijeli neuroendokrini sustav). Ovo je jo jedan od pokazatelja uro ene mudrosti enskog ciklusa i njegove uskla enosti s prirodnim ritmovima. Slijed opisanih cikli kih promjena u tijelu preveden na sustav 5 transformacija izgleda ovako: Razdoblje ciklusa Po etak ciklusa, prvi dani menstruacije 1. polovica ciklusa, nakon menstruacije 1. polovica ciklusa, pred ovulaciju Dani ovulacije 2. polovica ciklusa, nakon ovulacije Kraj ciklusa neposredno pred menstruaciju Dominatna energija VODA DRVO VATRA ZEMLJA METAL VODA
U smislu yina i yanga se faze menstruacijskog ciklusa, s obzirom na koli inu energije i aktivnost ene, mogu promatrati kao: 1. faza folikularna, aktivnija, svjetlija, otvorenija, svijetla strana Mjeseca = vie YANG 2. faza luteinska, pasivnija, sjenovita, povu enija, tamna strana Mjeseca = vie YIN Ovakvo povezivanje faze ciklusa s op im stanjem ene, kao i utjecaj tj. zna ajke svake vrste energije opisane na str. 13-15, mogu biti dodatna podrka shiatsu prakti aru u promiljanju cjelovite slike klijentice i stvaranju trenutne energetske procjene. (vidi prilog - prakti ni dio zavrnog rada).
http://womenshormonalbalance.com/
20
Jo nekoliko zanimljivosti o povezanosti drevnog ra unanja vremena i enskog ciklusa:

The Roman Goddess of measurement, numbers, calendars, and record-keeping; derived from the Moon-goddess as the inventor of numerical systems; measurer of time. It has been shown that calendar consciousness developed first in women because their natural body rhythms corresponded to observations of the moon. Chinese women established a lunar calendar 3000 years ago. Mayan women understood the great Maya calendar was based on menstrual cycles. Romans called the calculation of time menstruation, meaning knowledge of the menses. In Gaelic, menstruation and calendar are the same word. The lunar calendar's thirteen 28-day months had four 7-day weeks, marking the new, waxing, full, and waning moons. Thirteen months is 364 days. Pagan traditions describe an annual cycle as a 13 months and a day. Even today, Easter is the first Sunday after the first full moon after the spring equinox. The 13 month calendar also led to pagan reverence for the number 13 and the Christian attempts to demolish it. Generally, the ancient symbols of matriarchy were the night, moon and 13. Patriarchy (under Christianity) honored the day, the sun and 12.
21
3. DIO KONVENCIONALNI PRISTUP PMS-u Smatra se da danas ak sedamdeset do devedeset posto ena osje a razli ite tegobe tijekom druge polovice mjese nog ciklusa, dakle, izme u ovulacije i po etka mjese nice. Pojam predmenstruacijski sindrom - PMS obuhva a preko stotinu razli itih fizi kih i psihi kih simptoma koji se cikli ki ponavljaju. Pojavljuju se u svim kombinacijama - kod svake ene druga ije; mogu biti razli itog intenziteta, od vrlo blagih pa do snano izraenih i vrlo tekih do te mjere da znatno naruavaju kvalitetu svakodnevnog ivota, sposobnost noenja s dnevnim obavezama i me uljudske odnose. Iako je PMS slubeno priznat kao zasebno zdravstveno stanje jo prije sedamdeset godina, klasi na medicina ni danas nije jasno utvrdila njegove uzroke - PMS kao da se na neki na in opire uobi ajenim medicinskim istraivanjima i znanstvenim metodama. Kad su se posljednjih dvadesetak godina zahuktale rasprave o PMS-u, neki su stru njaci tvrdili da nije rije o pravoj bolesti nego o psiholokom problemu, tvrde i da je sve u glavi i da se ene pozivaju na PMS im su loe volje. Osim toga, postojala je opasnost da se najrazli itiji simptomi, jednostavno proglase PMS-om, bez da se ispitaju i isklju e drugi mogu i uzroci, odnosno zdravstveni problemi koji mogu imati sli ne simptome (anemije, dijabetes, bolesti titnja e, depresija i sl.). Treba naglasiti da je kod izrazitih tegoba u vezi menstruacijskog cilklusa i njegove neredovitosti vano obaviti potrebne medicinske pretrage, posebno kada se simptomi koji podsje aju na PMS javljaju i zadravaju neovisno o fazi ciklusa! S druge strane, obzirom da se ene ve dugo i uporno bore da dokau kako njihova druga ija fiziologija nije prepreka nikakvim postignu ima, tako rairena suvremena pojava PMS-a zbog koje se ene iz mjeseca u mjesec suo avaju s razli itim tegobama, mogla bi dovesti u pitanje tvrdnju da smo u stanju uvijek biti jednako djelotvorne. Vjerojatno iz tog razloga, i same ene ponekad nastoje stisnuti zube i hrabro se boriti protiv vlastite enske prirode. Koliko smo kulturoloki tako isprogramirane moda najbolje prikazuje ulomak iz knjige Seks za neznalice (iz 1995. godine), u kojem autorica dr. Ruth K. Westheimer, dakle ena, savjetnica za seksualne probleme, iznosi svoj stav u vezi PMS-a: ini se da ne u mo i u potpunosti obraditi temu menstruacije ne dotaknem li i temu predmenstrualnog sindroma (PMS-a), premda bih je radije izbjegla. Utje e li predmenstrualni period na enu u tjelesnom i duevnom pogledu? Vjerojatno utje e mnogo ena to tvrdi pa se i ja moram sloiti s njima. No ljuti me kada neke ene pridaju PMS-u previe pozornosti, upotrebljavaju i ga kao izgovor za hirovito ponaanje. Mukarci to, naime, mogu upotrijebiti kao argument za istiskivanje ena s vanih poloaja u drutvu. ... Isto tako, ni tzv. enska mui avost ne bi smjela tjerati ene u pozadinu drutvenih zbivanja i stoga ne treba previe isticati simptome PMS-a. ...Stru njaci su pripisali PMS-u preko 150 simptoma (a vi se jo pitate zato drim da se u pogledu te teme pretjeruje!) ... ...Patite li od posljedica PMS-a, znajte da suosje am s vama. No sluite li se PMS-om kao izgovorom za izbjegavanje odgovornosti, tetite svim enama zahvaljuju i vama ini se da nismo sposobne obavljati svoje dunosti svakoga dana u mjesecu. PMS treba jo mnogo istraivati, jer mu za sada nije utvr en uzrok niti je na en lijek. Dok ne budemo znale vie o predmenstrualnim simptomima i dok ne budemo u stanju pomo i enama koje od njih pate, predlaem svakoj eni da pokua sama iza i na kraj s njima, ne oteavaju i pri tom ivot onima koji ih okruuju, posebice ne mukarcima. Mislim da je dolo vrijeme da Amerika
dobije enskog predsjednika, a to se ne e dogoditi dopusti li se novinarima zbijanje ala na ra un kandidatkinjinih problema s PMS-om. . Ovakav je stav tipi an primjer zahtjeva koji se pred enu esto postavlja (ili ju se u tom smjeru ohrabruje) da se odvoji od svog ciklusa od prirode unutarnjeg ritma koji se, htjeli mi to ili ne, ionako odvija. Unato sklonostima da se po sistemu ne znam, ne vidim, ne ujem ovaj problem proglasi nepostoje im, ostaje injenica da se ene oduvijek, ovisno o danu u mjesecu, razli ito i druga ije osje aju, ponaaju i rasu uju. Osobna i kolektivna utnja, ignoriranje, neprihva anje ili ak tabuiziranje ove teme zapravo dovode do daljnje izolacije, odvajanja i potiskivanja, a nikako do poboljanja kvalitete ivota ene. Smatra se da danas ene prosje no imaju vie menstruacijskih ciklusa nego nekad, zbog same injenice da su nekad vie ra ale i potom dojile (ponekad izme u dviju trudno a zbog razdoblja dojenja nije ni bilo menstruacije). Danas su, u naem zapadnja kom drutvu obitelji mnogo manje, ene se posve uju poslu i karijeri, zbog ega nerijetko trudno u odga aju do iza 30. godine ivota. Usto, u usporedbi s prethodnim generacijama, danas djevoj ice sve ranije dobivaju menstruaciju (poneke ve u dobi od devet godina) pa nije neobi no da je broj ciklusa u ivotu ene danas ve i nego nekad. Time je i mogu nost pojave predmenstruacijskog sindroma ve a, a simptomi izraeniji. Naj e i simptomi mogu se razdijeliti u dvije skupine: Tjelesni simptomi: elja za slatkim i odre enom vrstom hrane oticanje i zadravanje teku ine bolne i osjetljive dojke umor akne glavobolje/migrene dobitak na teini nespretnost, nekoordiniranost izmijenjena spolna elja pretjerana e lupanje srca poreme aj spavanja (nesanica ili pak dubok san i prekomjerna potreba za spavanjem) bol u kriima gr evi hunjavica herpes iscjedak iz rodnice nepodnoenje svjetlosti ili buke nemir ili drhtavica Osje ajni i duevni simptomi: nagle promjene raspoloenja razdraljivost anksioznost (tjeskobnost) napetost
ljutnja, agresivnost, ispadi bijesa depresivnost, potitenost, letargija napadaji pla a zaboravljivost, smuenost, nesabranost nemogu nost rjeavanja svakodnevnih obaveza napadaji panike osje aj nesigurnosti, osje aj manje vrijednosti, gubitak samopotovanja neodlu nost straljivost, paranoja, fobije ljubomora, iracionalno razmiljanje, privi anje osje aj krivnje
http://www.topvita.info/clanak.asp?id=585
Ponekad se doga a da se u vrijeme pred menstruaciju pogoraju neki kroni ni poreme aji kao npr. artritis, glaukom, irevi, depresija i sl. Trajanje simptoma moe biti razli ito, odnosno ovisi o duljini eninog ciklusa. U ranijim stadijima PMS-a simptomi se javljaju nekoliko dana prije menstruacije i prestaju kad po ne krvarenje. Ve ina ena osje a kako simptomi nestaju kad mjese no krvarenje postane zaista snano - kao da izlaskom krvi izlaze i simptomi PMS-a; ene kod kojih krvarenje zapo inje polako, kapanjem, ne osje aju olakanje sve dok mjese nica potpuno ne zapo ne. Ako se nita ne poduzima simptomi se po inju javljati sve ranije, tjedan do dva prije menstruacije. Neke ene osjete nalet simptoma ve u vrijeme ovulacije nakon ega moe uslijediti oko tjedan dana bez simptoma, a zatim se simptomi vra aju tjedan dana prije menstruacije. S vremenom se moe dogoditi da ena svega dva do tri dana u mjesecu ne osje a nikakve simptome, odnosno da se osje a normalno i sretno, da je sposobna hvatati se ukotac sa ivotom i ima snage raditi ono to eli. U izrazito tekim slu ajevima, na kraju gotovo da vie nije mogu e razlikovati dobre od loih dana u mjesecu i ena kao da osje a PMS doslovno svo vrijeme. Simptomi se ponekad javljaju postepeno i poja avaju se kako se pribliava vrijeme mjese nice. U drugom se slu aju mogu javiti naglo i doslovce preko no i preobraziti enu tako da se jednog jutra oko sredine ciklusa naprosto probudi napeta, razdraljiva ili tuna i prije nego je dan zapo eo. Takvu promjenu nerijetko primje uju i potvr uju i partneri, odnosno lanovi obitelji ena s PMS-om. Nepoeljni utjecaji na obiteljski ivot, partnere i djecu mogu biti tako snani da ih same ene opisuju kao promjene dr. Jekyll / Mr. Hyde. Iako su ih svjesne, naprosto ih nisu u stanju kontrolirati. Rizi ni initelji koji poja avaju vjerojatnost da e ena patiti od PMS-a mogu biti: dob izme u trideset i pedeset godina dvoje ili vie djece ili vie uzastopnih trudno a nasljedni faktor (majka je imala iste simptome) nedavni hormonski poreme aj (porod, abortus, spontani poba aj, sterilizacija ili prestanak uzimanja kontracepcijskih pilula) neo ekivana trauma, smrt u obitelji manja koli ina prirodnog svjetla (u jesen ili zimu)
24
Utvr eno je, tako er, kako se PMS poja ava s dobi pa ene kasnih tridesetih i etrdesetih godina imaju najizraenije simptome. Autorica knjige Prirodno lije enje PMS-a, dr.sc. Marilyn Glenville smatra da s odmicanjem ivotne dobi tijelo mora sve tee raditi da svlada hormonske promjene koje su tijekom ciklusa prirodne, a i ena postaje sve osjetljivija na te oscilacije. Osim toga, kako postaje zrelija, ena ima sve vie obaveza i odgovornosti, pa se pove ava i stres. Primjerice, optere enost poslom i obiteljskim obavezama, neredoviti obroci, nedostatak tjelesne aktivnosti i premalo sna mogu dovesti do poreme aja hormonske ravnotee to e potaknuti PMS. Razli ite teorije navode razli ite mogu e uzroke PMS-a, od kojih su neki: previe estrogena u odnosu na progesteron previe progesterona u odnosu na estrogen poreme aji tolerancije na glukozu (zbog simptoma kao to su pove an tek i elja za slatkim, pogotovo okoladom) premalo serotonina (depresivna stanja) ili pak previe serotonina (iv anost, zadravanje vode, pospanost i nedostatak koncentracije) previe adrenalina (kao odgovor na stres nadbubrene lijezde izlu uju vie adrenalina koriste i pritom progesteron kao sirovinu i dovode i tako do hormonske neravnotee kod koje je dominantan estrogen) preslab rad titne lijezde (simptomi kao to su depresija ili umor) visoka razina prolaktina (bolna osjetljivost dojki) manjak vitamina B6 (vaan za proizvodnju neurotransmitera serotonina) manjak magnezija (anksioznost, napetost, glavobolje, menstrualni gr evi) stres nerijeeni emocionalni problemi (mogu poremetiti hormonsku ravnoteu i menstruacijski ritam)
Sve ove teorije daju samo djelomi no, ponekad suprostavljeno tuma enje osnovnog uzroka PMS-a. Tako je i osnovni nedostatak konvencionalnog pristupa to se propisivanjem odre ene vrste lijeka (diuretici, analgetici, antidepresivi i sl.) djeluje isklju ivo na odre enu vrstu simptoma koji se ublaavaju samo dok se lijek uzima. im ena prestane s uzimanjem pojedinog lijeka, simptomi se vra aju. Prema holisti kom pristupu koji promatra enu kao jedinstvenu cjelinu smatra se da su suvremene ene u velikoj mjeri izgubile kontakt sa skrivenim, dubokim i nesvjesnim razinama svoga bi a te osje aju izraene predmenstruacijske tegobe. Budu i da ena nije samo skup dijelova koje je mogu e parcijalno analizirati i zasebno lije iti, lije enjem samo jednoga aspekta (pimjerice hormona ili emocija) nije mogu e do i do klju a tegoba koje se javljaju u PMS-u. O ito je da uzrok nije samo jedan, nego je svaki od simptoma najvjerojatnije posljedica sloenih interakcija emocionalnih, fizi ko-fiziolokih i genetskih imbenika. Stoga je, kako bi tretiranje PMS-a bilo uspjeno, vano primijeniti cjeloviti pristup osobi sklopu uma i tijela, te shvatiti da je svaka ena jedinstvena pa su i uzroci tegoba jedinstveni.
25
Stres i PMS Stres je nedvojbeno u korijenu mnogih bolesti modernog doba pa ne iznena uje to ga se esto smatra jednim od glavnih okida a PMS-a. Dananji na in ivota sadri brojne stresne situacije: zaguen promet, kanjenja na poslovne sastanke, nov ane brige, preoptere enost poslom, obiteljske odgovornosti, brzina ivljenja... Adrenalin se gotovo stalno izlu uje i snano utje e na organizam, pa tako i na enski hormonski sustav, u toj mjeri da moe do i do poreme aja mjese nog krvarenja ili potpunog izostanka mjese nice. Kad se izlu uje adrenalin tijelo ene nije u mogu nosti pravilno iskoristiti progesteron tijekom druge polovice ciklusa. Budu i da su i estrogen i progesteron po svojim sposobnostima neurotransmiteri, oni jasno utje u na raspoloenje. Estrogen, ako mu se ne suprostavi progesteron, ima sklonost nadraivati iv ani sustav. Za razliku od njega, progesteron se povezuje sa smirivanjem i sredstvo je oputanja sredinjeg iv anog sustava. Na taj na in mehanizmi koji se u tijelu odvijaju u stresnoj situaciji okidaju simptome PMS-a vezane za promjene raspoloenja. Osim toga, poreme aj u radu nadbubrenih lijezda koje su zaduene za lu enje adrenalina i drugih hormona, a uslijed trajnog stresa postaju prestimulirane i iscrpljene, moe dovesti do pogoranja ostalih simptoma PMS-a. Na primjer, poreme ena razina i ritam lu enja kortizola moe dovesti do smanjene koli ine energije i osje aja tekog ustajanja u jutro, dok aldosteron kojeg tako er izlu uju nadbubrene lijezde, djeluje na bubrege i regulaciju ravnotee soli i vode u tijelu te, u slu aju neravnotee, moe dovesti do zadravanja vode i nadutosti. Ako su zbog trajnog utjecaja stresa adrenalne lijezde pretjerano stimulirane, mogu izlu ivati previe mukih spolnih hormona to e zaustaviti ovulaciju, a kad ovulacija prestane jajnici po inju izlu ivati jo vie testosterona te je ravnotea hormona na kraju ozbiljno naruena. Pod stresom je mogu e i poja ano lu enje prolaktina to moe pogorati bolnu osjetljivost dojki, a mogu e je da je povezano i s depresijom. Pod djelovanjem stresa slabi i obrambeni sustav te smo skloniji razli itim infekcijama. Nai mehanizmi i mogu nosti otresanja stresa iz tijela su vrlo ograni eni (tako er esto zbog drutvenih normi i mjerila ponaanja). U pretpovijesno doba je adrenalinski impuls bio potreban za brzu reakciju na opasnu situaciju, za pokretanje mehanizma bori se ili bjei. Kad bi prijetnja prestala, razine adrenalina su se vra ale na normalne vrijednosti to bi se sve dogodilo u vrlo kratkom vremenskom rasponu. Budu i da se danas mnoge stresne situacije svakodnevno javljaju, neprestano se izmjenjuju i prisutne su dugotrajno, doga a se da adrenalin navire i suklja tijelom katkad i satima te mu u inak na cjelokupno zdravlje moe biti vrlo snaan (ubrzava se rad srca, arterije se suavaju i raste krvni tlak, probava se zaustavlja, e er u krvi pada, skra uje se vrijeme zgruavanja krvi te rizik od modanog ili sr anog udara dramati no raste). Budu i da odre ena situacija ne mora biti u istoj mjeri stresna za razli ite osobe, od velike je vanosti na in na koji neku situaciju doivljavamo i kako joj pristupamo, odnosno koju koli inu stresa doivljavamo. ene koje pate od PMS-a svoje dnevne stresove doivljavaju jo stresnijima prije menstruacije, a manje stresnima poslije nje. Op enito, imaju tendenciju da doivljavaju vie stresa u svojim ivotima nego ene bez PMS-a.
26
... i jo malo o tome kako svakodnevni stres utje e na menstruacijski ciklus...
Zlatko Pavlini
... i PMS...
26a
4. DIO PRIRODNI PUT
Uobi ajeno je razmiljanje kako PMS utje e na zdravlje ene jer moe uzrokovati svaku mogu u kombinaciju preko stotinu razli itih simptoma. No, zapravo se na tu situaciju moe gledati i na drugi na in, upravo obratno. Naime, op e zdravstveno stanje ene u kombinaciji s na inom ivota je ono to dovodi do o itovanja simptoma PMS-a. Ako se ena ne hrani pravilno, vjerojatno ne e biti mogu e odrati potrebne razine vitamina i minerala u organizmu. Ako ne vjeba, pati od stresa i kroni nog umora, mogu e je da e sposobnost tijela da proizvodi uravnoteene koli ine hormona i pravilno ih iskoritava tijekom ciklusa biti ozbiljno ugroena. Iako je injenica da se PMS vezuje uz hormonalne promjene koje se tijekom menstruacijskog ciklusa doga aju, ini se da simptome PMS-a ne uzrokuju sami hormoni, odnosno njihova koli ina (viak ili manjak) nego enin individualni odgovor na prirodne promjene njihovih razina tijekom mjese nog ciklusa. Prirodni sustav fizioloko-tjelesnih i emocionalno-psiholokih promjena nije stvoren da bi eni zagor avao ivot i stvarao tegobe. Prirodni je ciklus tu sa svojim cjelokupnim kreativnim potencijalom, a ho e li i u kojoj mjeri taj potencijal biti iskoriten, ovisi o naoj uskla enosti s prirodnim ritmovima. Klju je u odravanju optimalnog zdravlja ene i cjelokupne ravnotee na tjelesnom i emocionalno-mentalnom nivou.
Utjecaj prehrane Klju nu ulogu u odravanju ravnotee ima pravilna prehrana koja omogu ava organizmu da se iz mjeseca u mjesec prilago ava prirodnim oscilacijama hormona. Naime, istraivanja su pokazala da dananji na in prehrane uvelike poja ava simptome PMS-a. Tu su u prvom redu velika potronja mlije nih proizvoda, kofeina (u obliku gaziranih pi a, kave ili okolade) kao i pretjerana potronja rafiniranog e era i rafiniranih namirnica op enito, te nedovoljno cjelovitih itarica i povr a. Vjerojatno naj e i i najproblemati niji simptomi kao to su: razdraljivost provale agresivnosti zaboravljivost, smuenost, nemogu nost koncentracije anksioznost napadaji pla a nedostatak spolne elje glavobolje i migrene elja za slatkim ili odre enom vrstom hrane imaju jednu zajedni ku crtu. Svaki od ovih simptoma je uobi ajena posljedica velikih oscilacija razine e era u krvi. Zato je pravilna prehrana osnova za rjeavanje PMS-a na fizi kom nivou.
27
Za stabilnu razinu e era u krvi od presudne je vanosti vrsta hrane koju unosimo. Rafinirane namirnice, od kojih su najzastupljenije bijeli e er i bijelo brano, vrlo se brzo probavljaju. To zna i da glukoza ulazi u krvotok prenaglo, kao i kod konzumiranja stimuliraju ih napitaka ili hrane (kava, aj ili okolada). Po etni stimuliraju i u inak brzo i naglo prolazi i dovodi do jo ve eg beda, osje aja umora i iscije enosti te potrebe za novim stimulansom. Kod velikih razmaka izme u obroka razina glukoze u krvi pada prenisko to poti e nadbubrene lijezde na lu enje adrenalina. To zatim djeluje na jetru da u krvotok ubaci rezerve energije glukozu kako bi se ispravila neravnotea. Istovremeno, zbog osje aja iscrpljenosti, mi poseemo za instant energijom u obliku brzog stimulansa, npr. kave i okolade. Sad odjednom u krvotoku ima previe glukoze pa gutera a mora lu iti inzulin da bi snizila razinu e era u krvi. Te velike oscilacije dovode do u inka klackalice i djeluju iscrpljuju e na organizam. Vidljivo je da nije PMS taj koji uzrokuje elju za odre enom vrstom hrane, nego je u podlozi takve potrebe neprimjerena razina e era u krvi koja uzrokuje otputanje adrenalina, to zatim uznemirava ravnoteu hormona (pogotovo progesterona), a to onda izaziva i pogorava simptome PMS-a! Jedan od osnovnih principa kojim se sprje ava pretjeran pad razine e era u krvi, a time i izlu ivanje adrenalina, je jesti malo i esto. Kad se razina e era u krvi (glukoze) ustali, manje je porasta adrenalina koji poja ava osje aj stresa i blokira djelovanje progesterona. Konzumiranje sloenih ugljikohidrata iz cjelovitih itarica i nerafiniranih namirnica, osnova je za sporo otputanje glukoze u krvotok to daje trajan osje aj stabilnosti i uravnoteenosti tijekom dana. Vano je jesti polako i dobro vakati! Osim to odravaju razinu e era u krvi stabilnom, kvalitetni ugljikohidrati pomau da se povisi koli ina serotonina u krvi koji podie raspoloenje i zaustavlja tek. U knjizi Prirodno lije enje PMS-a, Dr. sc. M. Glenville navodi kako se jednim ispitivanjem pokazalo kako ve puka zamjena ve ernjeg obroka laganim obrokom bogatim ugljikohidratima i siromanim bjelan evinama u drugoj polovini ciklusa, moe smanjiti simptome PMS-a kao to su depresija, ljutnja, smuenost, tuga, umor, uznemirenost i letargija. Fitoestrogeni su biljni estrogeni koji na vrlo zanimljiv na in uravnoteuju razinu estrogena u organizmu: mogu povisiti razinu estrogena u tijelu kad je niska ili ju sniziti kad je previsoka. Nalaze se u gotovo svom vo u, povr u i itaricama, ali najkorisniji su u obliku izoflavina koji se nalaze u mahunarkama poput soje, le e i slanutka. Vana namirnica koju bi tako er trebalo uklju iti u svakodnevnu prehranu je laneno sjeme, kako zbog prirodnih fitoestrogena koje sadri, tako i zbog sadraja esencijalnih masnih kiselina omega-3 i omega-6. Vano je prehranom unositi dovoljno kvalitetnih nezasi enih masno a, posebno esencijalnih masnih kiselina koje ljudsko tijelo nije u stanju samo sintetizirati. Esencijalne masti su vitalne sastavnice svake ljudske stanice, a tijelu su potrebne za odravanje hormonske ravnotee, zatitu iv anih stanica, odravanje elasti nosti koe i arterija. Valja ih konzumirati u obliku viestruko nezasi enih masno a (omega-6 i omega-3) koje se nalaze u oraastim plodovima, sjemenkama i masnijoj ribi (sardine u maslinovom ulju, losos i sl.).
28
Sa stanovita PMS-a posebnu vanost me u hranjivim sastojcima imaju vitamini B skupine, vitamin E, te minerali: kalcij, magnezij, cink, krom, mangan. Vitamini B skupine nazivaju se jo i vitaminima stresa i na razli ite na ine utje u na simptome koji se vezuju uz PMS: B2, B3 i B6 su potrebni za normalnu proizvodnju hormona titnja e; deficit vitamina B1 moe se o itovati umorom i gr evima; B3 je potreban za pravilnu regulaciju e era u krvi; B5 pomae radu nadbubrenih lijezda pa ima vano antistresno djelovanje; B6 utje e na zadravanje vode u organizmu i poboljava protok krvi kroz spolne organe, pomae u regulaciji razine estrogena, vaan je pri sintetiziranju neurotransmitera u mozgu-serotonina. Vitamin E se preporu uje kod osje aja napetih i bolnih dojki, pomae kod razdraljivosti i naglih promjena raspoloenja. Vitamin D je posebno vaan zbog pravilne apsorpcije kalcija. Kalcij je jedan od najvanijih minerala potrebnih za prevenciju menstruacijskih gr eva. Razdraljivost, anksioznost, umor, depresija i migrene vezuju se uz nedostatak kalcija. Magnezij se esto naziva sedativ iz prirode. Pomae kod anksioznosti, napetosti i sli nih psihi kih stanja. Poti e izlu ivanje vode iz organizma, pomae pri regulaciji e era u krvi. Pokazao se djelotvornim i kod ublaavanja menstrualnih bolova i migrena. Djelovanje vitamina i minerala, kao i njihova iskoristivost u organizmu me usobno je povezano. Stoga bi svako uzimanje dodataka prehrani trebalo provoditi u skladu s preporukom stru njaka. Vano je zapamtiti da su nadoknadni pripravci upravo ono to im naziv i govori: neto nadopunjuju i nadokna uju, a nikako nisu i ne mogu biti zamjena za zdravu, uravnoteenu prehranu.
Pitanje izbora - ovisnost o hrani ili svjestan pristup? Mi smo ovisni ka civilizacija. Koristimo sve mogu e na ine i aktivnosti radi odvra anja panje od svojih stvarnih osje aja i potreba. Kao sredstvo ovisnosti moe posluiti sve to nam privremeno moe skrenuti panju s nas samih: od uobi ajenih svakodnevnih aktivnosti do tekih psihoaktivnih droga. Ovisnost o hrani je jedna od najrairenijih, ali i najsuptilnijih ovisnosti: u pravilu smo vrlo malo svjesni ne samo u inaka nekvalitetne hrane, nego i samog ovisni kog ponaanja. Vanost hrane ima duboke korijene u svakome od nas. Prva zadovoljstva, osje aj ugode i sigurnosti doivjeli smo preko usta, kroz hranu u kontaktu s majkom. U tom odnosu doivljavali smo radost, ljubav, njenost, utjehu. Kad nije bilo dovoljno hrane, ili je nismo dobivali ustaljenim tempom, doivljavali smo neugodu, napetost, strah i tugu. Odrasle ene esto nastoje uspostaviti osje aj emocionalne ravnotee i sigurnosti uivanjem u hrani. Katkad nisu u stanju kontrolirati unutarnja nezadovoljstva ili vanjske imbenike koji poti u stres pa se nesvjesno slue hranom u obrani od loih doga aja, emocija, tuge, depresije... Prekomjernim uzimanjem hrane (pogotovo slatkog) nadopunjavaju psihi koemocionalnu prazninu konkretnim sadrajem. Uz nju ponovno postiu ugodu, zadovoljstvo, smirenje. No, samo nakratko, jer uivanje u hrani ne moe zadovoljiti stvarnu potrebu, nego prua privremenu ugodu. Svaki put kad pojedemo namirnicu koja predstavlja emocionalnu utjehu, ublait emo osje aj potrebe, ali istovremeno oja ati okida koji tu potrebu pokre e. Na taj na in se razvija ovisnost o hrani.
29
e er je namirnica koja izaziva najraireniju vrstu ovisnosti. Ima molekularnu strukturu sli nu alkoholu i stvara emocionalnu i kemijsku ovisnost. e er naglo pove ava koli inu inzulina i stvara kiselo stanje krvi te liava tijelo vitamina B, kalcija, eljeza i drugih minerala. Utvr eno je da to vie e era ima u eninoj prehrani to e snaniji biti simptomi PMS-a. Osim toga e er utje e na obrambeni sustav i moe ugroziti sposobnost organizma da se bori s infekcijama.
Samo jo ova okolada (ili keks ili neto drugo). Prelijeva vas osje aj sigurnosti, doivljavamo uzlet, sve izgleda ljepe, zadovoljstvo se iri... ovakav osje aj kratko traje, a onda padamo u .... Sugar Blues... William Dufty, autor istoimene knjige
Umjetni zasla iva i, npr. aspartam, mijenjaju razinu serotonina te izazivaju nagle promjene raspoloenja, depresiju i niz drugih tegoba. Zato je vano izbjegavati aspartam i sve namirnice ili napitke koje ga sadre (gazirana pi a, jogurti, deserti, konzervirana hrana, gotova jela, proizvodi bez dodanog e era i sl.). Zdrava alternativa e eru, odnosno umjetnim zasla iva ima su je meni ili riin slad koji imaju prehrambenu vrijednost i ne izazivaju nagle promjene razine e era u krvi. Osim toga postepenim odvikavanjem od e era probudit e se okusni pupoljci na jeziku i razviti prepoznavanje prirodno slatkog okusa hrane, primjerice pastrnaka, kupusa, bundeve i sl. Iako se smatra da i kofein razvija ovisnost, unato tome, kava nikada nije dospjela na "crnu listu" opijata, preivjela je stolje ima u "legali". Zna se da kofein djeluje kao stimulans te izaziva nagli porast, a potom pad razine e era u krvi (to svojstvo, kao i u slu aju e era, vjeto iskoritavaju industrijski proizvo a i bezalkoholnih napitaka). Kofein djeluje kao diuretik i tako troi vrijedne zalihe vitamina i minerala bitnih za optimalno zdravlje i hormonsku ravnoteu. Poja ava bolnu osjetljivost dojki pa se u slu ajevima kad je to najja i predmenstruacijski simptom preporu uje izbjegavanje svih pi a i namirnica koje ga sadre (kava, crni i zeleni aj, okolada, kola napitci, neki od ljekova protiv glavobolje). Prirodni napitci koji se preporu uju su biljni ajevi, bancha ili kukicha, itna kava, voda ili male koli ine istih vo nih i povrtnih sokova. Alkohol je viestruko nepoeljan kod nastojanja da se ublae simptomi PMS-a. Utje e na jetru i moe oslabiti njezinu sposobnost detoksifikacije organizma i metaboli ke funkcije hormona. Izaziva oscilacije e era u krvi, pun je praznih kalorija, liava tijelo vitamina i minerala i moe izmijeniti metabolizam esencijalnih masnih kiselina. Sol je tako er jedna od namirnica koja se skriva u velikom broju proizvoda na tritu. Prekomjerna potronja soli nepovoljno utje e na zadravanje vode u organizmu (procjenjuje se da u sebi nosimo oko 2 kg vika tjelesne mase zbog zadrane vode u tijelu). Trebalo bi izbjegavati svu prera enu, konzerviranu i smrznutu hranu. Vano je smanjiti koli inu soli pri kuhanju, a koristiti umjerene koli ine za inskih trava i fermentiranih sojinih proizvoda (tamari, miso). Velika potronja industrijskih mlije nih proizvoda povezuje se s brojnim enskim problemima kao to su: menstruacijski gr evi, jaka krvarenja, bolovi u grudima, dobro udne tvorevine na grudima (pa i rak dojke/jajnika) endometrioza, miomi, kroni ni vaginalni iscjedak i sl. Ve ina navedenih tegoba se smanjuje ili nestaje s prestankom uzimanja
mlije nih proizvoda. Vjeruje se da postoji veza izme u prevelike stimulacije kravljih mlije nih lijezda hormonima koji se upotrebljavaju radi pove anja proizvodnje mlijeka, i nepovoljnog utjecaja na zdravlje enskih organa. Osim toga, mlije ni proizvodi sadre zasi ene masno e, a esta je i netolerancija na mlije ne bjelan evine i mlije ni e er laktozu, zbog ega dolazi do problema nepotpune probave. Mlije ni proizvodi mogu utjecati na sposobnost organizma da proizvodi tzv. dobri prostaglandin. Prostaglandini su tvari koje nastaju iz esencijalnih masnih kiselina, nalaze se u ve ini tjelesnih stanica. Dobri prostaglandin uravnoteuje e er u krvi, pomae pri reguliranju prolaktina koji djeluje na bolnu osjetljivost dojki, pomae pri izlu ivanju vika teku ine iz tijela...). Za razliku od dobrih, loi prostaglandini se povezuju s menstruacijskim bolovima i endometriozom. Upravo su mlije ni proizvodi glavni izvor arahidonske kiseline iz koje u tijelu nastaju loi prostaglandini. Op enito, zasi ene masno e iz namirnica ivotinjskog porijekla (mesa, jaja, mlije nih proizvoda) kao i iz tropskih uljarica (palmino ili kokosovo ulje) mogu tetiti zdravlju ako se konzumiraju u velikim koli inama te ih valja izbjegavati. Isto tako sva hidrogenizirana biljna ulja i margarin sadre transmasne kiseline koje se taloe u organizmu i oteavaju stvaranje dobrih prostaglandina iz hrane. Previe mlije ne hrane moe blokirati apsorpciju magnezija koji se smatra prirodnim sedativom i posebno je vaan kod simptoma anksioznosti, glavobolja, gr eva, nesanice, napetosti te naglih promjena raspoloenja. Iako se mlijeko i mlije ni proizvodi smatraju dobrim izvorom kalcija, postoje i drugi, optimalniji izvori: zeleno lisnato povr e, morske alge i sjemenke, posebno sezam. Tako npr. veliki dio svjetskog pu anstva, uklju uju i stanovnitvo Kine ili nekih afri kih plemena, uop e ne koristi mlijeko, a prema statistikama manje oboljevaju od osteoporoze ili npr. raka dojke.
http://www.bhtelecom.ba/mobile_portal_news_item+M5bf178582d7.html#
Mijenjanje prehrambenih navika je stvar slobodnog, svjesnog izbora, a ne prisilne dijete ili stavova nametnutih izvana.
31
Za enu je vano da osvijesti vlastiti odnos prema hrani i pripremanju hrane, emocije koje vezujemo uz hranu, svoja trebanja, moranja, krivnje i potrebe koje zadovoljavamo odre enom vrstom hrane. Iako se promiljanje o kvaliteti hrane, odabiru i na inu pripremanja namirnica ponekad ini zahtjevnim, to smo svjesniji vrijednosti takve hrane to emo vie uivati u samoj pripremi. A hrana pripremljena s panjom i veseljem uzvratit e nam viestruko! Kad se jednom uspostave uravnoteene prehrambene navike i razvije svijest o hrani, vano je da ostanemo svoji i ne robujemo principima. Povremeno, svjesno konzumiranje malih koli ina namirnica koje nam moda i nisu najbolji prijatelji ne e nanijeti veliku tetu. Dapa e, osje aj zadovoljstva i uivanje u malom okoladnom grijehu, ili klasi nom obiteljskom ru ku za blagdane, ili ve eri u restoranu s dragim prijateljima, nadja at e nepovoljni u inak. Naravno, naglasak je na onom povremeno i male koli ine, a to to to no zna i svaka ena mora odrediti individualno.
32
Energija hrane S opisanim nutricionisti kim pristupom podudara se i energetsko tuma enje nepovoljnog djelovanja navedenih namirnica na simptome PMS-a. e er, kava, gazirana pi a, alkohol i ve ina mlije nih proizvoda predstavljaju namirnice izrazito yin djelovanja. S druge strane, prekomjerno koritenje soli i zasi enih masno a iz namirnica ivotinjskog porijekla ima krajnje yang djelovanje. Samo po sebi je jasno, da se za uravnoteenu prehranu koja ima za cilj ravnoteu na fizi kom, mentalnom i emotivnom nivou kao klju suzbijanja PMS-a, ne preporu uju namirnice ekstremnog djelovanja na organizam. Izraziti yin trai izraziti yang i obratno, a u estalo konzumiranje takvih namirnica predstavlja ravnoteu krajnosti kojom se sustavi u tijelu neprestano nadrauju naglim, suprotnim u incima te zapravo djeluje iscrpljuju e na organizam. Nasuprot tome, prirodne, cjelovite namirnice, paljiva priprema hrane i odre eni na ini kuhanja mogu se koristiti u svrhu energetskog uravnoteavanja hranom. Na primjer, kuhanje itarica pod tlakom predstavlja miran na in kuhanja koji daje snanu i stabilnu energiju i dodatno podrava energiju VODE reproduktivnih organa. Slatkasti okus kuhane itarice u kombinaciji s povr em kao to je mrkva, pastrnak, bundeva, kuhani luk i sl. ja aju energiju ZEMLJE i smanjuju izrazitu potrebu za e erom.
Primjeri uravnoteavanja hranom: Simptom PMS-a kao energetski disbalans poja ana elja za slatkim Jelo / napitak / pripravak
smuenost, nemogu nost koncentracije, razdraljivost nedostatak energije, klonulost, umor menstrualni gr evi
oticanje, zadravanje teku ine glavobolje
- redovito konzumiranje cjelovitih itarica, korjenastog i glavi astog povr a; npr. proso s bundevom (stabilna energija, prirodna slatko a hrane) - zeleno lisnato povr e, pareno (umiruje iv ani sustav, poti e mentalne funkcije i jasno u misli) - umeshokuzu napitak, - umbirovi oblozi (vra a vitalnost, pokre e cirkulaciju) - oblog od soli, - bancha-gomashio napitak (prokrvljuje i oputa mii e) - napitak od mrkve, daikona i nori alge (diuretsko djelovanje, i enje) ovisno o tipu: a) eone ume-sho-bancha napitak, gomashio ili kuzu aj b) stranji dio glave jabu ni sok, umeboshi c) bo ne napitak od daikona ili rotkve, miso juha s mladim lukom
33
Na in ivota Osim prehrane, usvajanje zdravih navika u svim sferama ivota moe omogu iti odravanje optimalnog zdravlja i ve u djelotvornost u odnosu na sve zahtjeve suvremenog ivota. Vano je, na primjer, izbjegavati puenje koje, pored svih ostalih nepovoljnih u inaka, snano negativno djeluje i na hormone tako da sniava razinu estrogena. Budu i da stres i adrenalin igraju zna ajnu ulogu u aktiviranju PMS-a, ena mora nau iti prilagoditi svoj na in i tempo ivota kako bi se to bolje nosila sa stresom i postala to otpornija na njega. Priutiti si dovoljno kvalitetnog sna i odmora, vrijeme za oputanje, razonodu i dokolicu. Odvojiti trenutak za sebe pa i za samo u. Fizi ka aktivnost kao npr. hodanje, jogging ili vonja bicikle vana je za odravanje zdravog metabolizma, za zdravlje zglobova te za pove anje sadraja kalcija u kostima. Isto tako, ne pretjerano fizi ki zahtjevne, ali redovite vjebe istezanja, relaksacije, disanja i meditacije (kao to su danas sve popularniji pilates, yoga, tai-chi ili drevne isto nja ke vjebe DO-IN) utjecat e na op u vitalnost, popraviti raspoloenje, smanjiti anksioznost i op enito posljedice stresa te u kona nici doprinijeti boljem izgledu, osje aju zadovoljstva i samopotovanja. Smatra se da redovit seksualni odnos pomae u normalizaciji nepravilnih i neredovitih ciklusa, kao i ublaavanju PMS-a. Istraivanja su pokazala da orgazam moe ublaiti (pred)menstrualne gr eve, osje aj nadutosti i glavobolje (zbog irenja krvnih ila za vrijeme orgazma). Mnoge ene osje aju ja i spolni nagon upravo u danima oko i za vrijeme menstruacije, iako se uobi ajeno smatra da bi najsnaniju spolnu elju ena trebala osje ati u vrijeme ovulacije (zbog prirodnog zakona produenja vrste!). ini se da je priroda po pitanju enskog libida u inila svojevrstan evolucijski iskorak u odnosu na enke sisavaca u ivotinjskom svijetu koje ve inom osje aju spolni nagon jedino u vrijeme ovulacije, dok ostatak vremena nisu zainteresirane za parenje. S majmunima, ovjekolikim majmunima i ljudskim bi ima dogodila se promjena razvitkom menstruacijskog ciklusa s kojom enka postaje sposobna za spolno uzbu enje u bilo kojoj fazi ciklusa. Penelope Shuttle i Peter Redgrove u knjizi MUDRA KRV, navode brojna istraivanja na ovu temu, citiraju i razli ite autore. Prema jednoj takvoj studiji pokazalo se da postoji razlika u kvaliteti seksualne elje u vrijeme ovulacije, odnosno menstruacije: u ovulacijsko vrijeme ena ima sklonosti iskusiti elju da se preda... dok e za vrijeme menstrualnog perioda ona biti sklonija preuzeti erotsku inicijativu.... U svakom slu aju, evolucijska promjena menstruacijskog ciklusa dovela je do toga da se seksulana elja u ljudi (ena) izdigne iznad nagona za nastavljanjem vrste reprodukcijom potomstva. Seksualni in nije vie samo puka oplodnja ene, ve ima ulogu poboljanja ivota do kojeg dolazi zbog zajedni ki dijeljenog seksualnog iskustva ene i mukarca.
34
5. DIO SHIATSU - PODRKA NA PUTU IVOTNIH PROMJENA
Nema boljega na ina rjeavanja PMS-a od promjene na ina ivota. M. Glenville, PRIRODNO LIJE ENJE PMS-a
Op enite su preporuke za usvajanje zdravijih ivotnih navika dobro poznate, pa ipak... Ponekad promjene na idu lako. Koliko god da smo svjesni dobrobiti koju nam, na primjer, donosi boravak u prirodi, redovito vjebanje ili jutarnja alica miso juhe umjesto kave..., esto se vrsto drimo dobro poznatoga i ostajemo u istom za aranom krugu... jo ovaj mjesec... pa jo ovaj... a onda, od sljede eg mjeseca sigurno kre em s promjenama... od ponedeljka... od Nove godine... Osje aj da stojimo na mjestu, da se vrtimo u krug, da je ivot zapeo sve su to znaci zaustavljenog protoka ivotne energije. SHIATSU je, u tom smislu, odli na podrka promjenama u ivotu, od svakodnevnih navika i malih stvari do teih ivotnih situacija ili dugoro nih odluka. Shiatsu daje IMPULS koji pomae ja anju volje i POTICAJ je aktivnom preuzimanju odgovornosti za svoj ivot.
Ponekad ve i poticaj na mijenjanje prehrambenih navika moe biti kota i koji e pokrenuti cijeli sistem... Osim toga, ako se uz shiatsu, i kroz shiatsu, ena zaista odlu i promijeniti prehranu i time izravno, na fizi kom nivou, podrati vlastitu ravnoteu, tada se djelovanje odvija istovremeno na dva fronta pa je u inak bri i izvjesniji. Sam po sebi duboko oputaju i, shiatsu tretman pokre e ivotnu energiju i postepeno dovodi do kvalitetnih pomaka u razli itim sferama ivota, do osje aja dublje povezanosti sa sobom, sa sutinom vlastitog bi a. Bit rjeavanja predmenstrualnih tegoba lei upravo u osvjetavanju i sluanju potreba vlastitog tijela i due, upoznavanju svoje prirode i uskla ivanju ivotnih navika, obaveza i ritmova s vlastitim unutarnjim ritmom. Shiatsu tretmanom nastoji se podrati kvaliteta ene kao cjelovitog bi a. Uklanjanjem energetskih blokada mogu e je potaknuti proces osvjetavanja uzro no-posljedi nih veza na tjelesno-emotivno-mentalno-spiritualnoj razini, s ciljem da se usmjeri panja na potencijal i prirodno uro enu, kreativnu mo koju svaka ena nosi u sebi. Gledano simptomatski, shiatsu tretman moe biti vrlo u inkovit u olakavanju menstrualnih bolova, glavobolja ili op e iscrpljenosti i drugih simptoma vezanih uz PMS. Budu i da simptomi PMS-a mogu biti toliko raznovrsni, nemogu e bi bilo nabrojati sve tehnike ili tsubo to ke koje se preporu uju za tretiranje pojedinih predmenstrualnih i menstrualnih tegoba. Isto tako, razli iti autori predlau razli ite kombinacije akupresurnih to aka kao op enitu (za sve ene istu) preporuku za olakavanje menstrualnih tegoba.
35
Za U INKOVITOST TRETMANA je puno vanija intuitivna ENERGETSKA PROCJENA koju donosi prakti ar u izravnoj komunikaciji s klijenticom, jasno postavljen zajedni ki CILJ prakti ara i klijentice, fokusiran pristup i naravno jasna NAMJERA prakti ara. U tako postavljenu cjelinu tretmana dobro je ciljano uklju iti tretiranje pojedinih to aka, zadravaju i pri tome individualni pristup i daju i prednost trenutnom prioritetu.
1) Tretiranje meridijana VODE Kao to je objanjeno u 2. dijelu (str. 16), reproduktivni organi su pod izravnim djelovanjem energije VODE. Stoga je tretiranje meridijana BU i MM, koje pomae u oputanju iv anog sustava i stabiliziranju vitalne energije tijela, uvijek dobrodolo kada su u pitanju menstrualne tegobe, posebno ako se tretman odvija u vrijeme neposredno prije, za vrijeme, ili neposrdeno nakon menstruacije. Vane to ke na meridijanima MM i BU za tretiranje menstrualnih problema, disfunkcija i bolova: MM # 17, MM # 23 (YU to ka BU, MING MEN; OPREZNO U TRUDNO I !), MM # 27 (YU to ka TC), MM # 28 (YU to ka MM) BU # 1, BU # 3 (NE PRESTIMULIRATI U TRUDNO I !), BU # 6, BU # 9, BU # 16, BU # 27
2) Tretiranje meridijana ZEMLJE Obzirom na utjecaj energije ZEMLJE na ciklus i funkciju plodonsti ene, dobro je podrati meridijan E (kad elimo kontrolirati elju za slatkim ili op enito ovisnost o hrani) i naro ito meridijan SL kada se nastoji ublaiti menstrualne gr eve (budu i da ZEMLJA kontrolira mii no tkivo, a gr evi nastaju uslijed kontrakcija mii a maternice). Vane to ke na meridijanima E i SL za tretiranje menstrualnih bolova (gr eva): E # 25 (BO to ka DC), E # 36 SL # 1, SL # 4, SL # 6 (tako er pomae protiv zadravanja vode u tijelu; NE TRETIRA SE U TRUDNO I !), SL # 9, SL # 10, SL # 12, SL # 13
3) Tretman HARE i PMK Svakako se preporu a tretman hare i/ili prednjeg medijalnog kanala (PMK). esto se kae kako je cilj shiatsua spustiti ovjeka u haru, vratiti ga sebi - u centar, zaustaviti pa onda pokrenuti na djelovanje iz hare. Za enu je hara doslovno sredite stvaranja i bivanja pa je dubok, u inkovit tretman hare i PMK-a put do uspostavljanja kontakta s najdubljim informacijama u tijelu upravo ono to je istovremeno i preduvjet i cilj kada je rije o uklanjanju PMS-a.
36
Radom na PMK-u se hrani krv i esencija, stabilizira se i sputa KI to dovodi do uravnoteavanja razli itih problema vezanih uz menstruacijski ciklus (neredovite menstruacije, bolne menstruacije, PMS) Vane to ke na PMK za tretiranje menstrualnih tegoba: PMK # 1, PMK # 3 (BO to ka MM), PMK # 4 (BO to ka TC), PMK # 5 (BO to ka TG) , PMK # 6 (TAN TIEN)
4) Ostale to ke (preporu uju se ovisno o simptomima):
OS # 6 JE # 3, JE # 11
PMS op enito, emocionalna nestabilnost problemi menstruacijskoog ciklusa, bolne menstruacije, napetost, razdraljivost (prema TKM emocionalni stres dovodi do neravnotee energije DRVA JETRE to onda uzrokuje PMS) glavobolje, pospjeuje eliminaciju (NE TRETIRATI U TRUDNO I !)
DC # 4
Shiatsu prakti ar moe, kao samopomo , preporu iti eni stimulaciju navedenih to aka na tijelu, odnosno specifi ne vjebe za olakavanje pojedinih simptoma. Takve je vjebe, odnosno samotretman akupresurom poeljno izvoditi svakodnevno po 10-tak minuta kao prevenciju, odnosno nekoliko puta na dan u vrijeme kad se simptomi jave.
37
Primjer simptomatskog tretmana akupresurne to ke za samopomo na stopalima 1) Za poticanje cirkulacije - bolju prokrvljenost mii a i ublaavanje gr eva:
- masirati podru je s gornje strane stopala izme u prve i druge metatarzalne kosti (JE #3)
2) Za olakavanje problema zadravanja vode: - pritiskati podru je glenja, izme u medijalnog maleolusa i ahilove tetive (BU #3)
3) Za brzo podizanje energije i vra anje vitalnosti u slu aju (pred)menstrualne iscrpljenosti: - duboko stimulirati to ku na sredini tabana, u V-naboru na jastu i u tabana (BU # 1)
4) Za obuzdavanje elje za slatkim i sprje avanje depresije: - palcem pritiskati podru je izme u druge i tre e metatarzalne kosti (E # 44)
(Fotografije i vjebe preuzete sa http://www.ehow.com/how_6609_shiatsu-pms.html)
Primjer simptomatskog tretmana za ublaavanje menstrualnih i predmenstrualnih tegoba

(Prema primjeru iz knjige TSUBO, Katsusuke Serizawa)
Zapo eti s to kama mokra nog mjehura: MM # 22, 23, 31, 33, 34, 48. Posebnu panju posvetiti to ki MM # 23 (MING MEN) koja je ujedno YU to ka Bubrega. Prema tradicionalnim u enjima se smatra da ta to ka upravlja nasljednim KI-em, odnosno energijom koju tijelo posjeduje od ro enja (dok MM # 22 upravlja energijom ste enom nakon ro enja).
38
Nastaviti tretman du to aka PMK # 12, 6 i 4, zatim E # 27, BU # 12 i PMK # 3. Za jo u inkovitiji tretman stimulirati to ke DC # 4, BU # 9, SL # 6 i BU # 3.
Za sprje avanje i poputanje glavobolja dobro je zavriti tretman to kama MM # 10, M # 20, te SMK # 19, 20, 21.
39
Primjer preporuke za samopomo - podrka energiji DRVA Za prevenciju i ublaavanje emocionalne napetosti, nestabilnih stanja, razdraljivosti ili anksioznosti preporu uje se fizi ka aktivnost za pokretanje stagnacija u zglobovima i stimuliranje energije JE. Na primjer: - vjebe istezanja meridijana - posebno JE i M, - ples - posebno pokreti trbunog plesa, - pokretanje energije u podru ju zdjelice i kukova lupkanjem, - rotacija kukova, - glasno pjevanje ili drugi oblik glasovnog izraavanja u kombinaciji s fizi kim kretnjama stvaranje zvukova koji osloba aju unutranju napetost i sl.
Primjer preporuke za samopomo - vjeba za ublaavanje bolova u kriima i menstrualnih gr eva ( vidi http://www.ehow.com/how_6609_shiatsu-pms.html) Bolovi u le ima i kraljenici koji se javljaju kroz PMS esto su povezani sa zadravanjem vode u tijelu. Viak teku ine moe dovesti do upalnog procesa u tkivu kraljeni kih diskova i nadraenosti me u kraljecima. Istezanje i kretanje poti e osloba anje suvine teku ine iz tkiva te na taj na in pomae ublaavanju upale i bolne osjetljivosti. Vrlo je u inkovito aktiviranje to aka na sakrumu (MM # 27 34).
(Fotografije iz knjige Tatjana Rutoni , AKUPRESURA VODI ZA SAMOPOMO )
1) Le i na le a, noge savinuti u koljenima, ruke podvu i pod donji dio le a s dlanovima okrenutim prema dolje. 2) Odgurivati se stopalima o pod, pokrenuti i promasirati zdjelicu te istegnuti donji dio kraljenice. Uz udah se donji dio le a podie od poda, uz izdah se sputa. 3) Za oputanje napetosti u donjem dijelu le a ruke stisnuti u ake, le ima se osloniti na vrhove kostiju ake. Podizanjem i sputanjem stranjice tretirati to ke MM # 27 34. Teinom tijela podeavati dubinu pritiska. Zadrati se dulje na bolnim mjestima. (Ista se vjeba moe izvoditi uz pomo dvije teniske loptice).
40
UMJESTO ZAKLJU KA
Razmiljaju i na koji na in zavriti ovaj rad, zaklju ila sam da sam na kraju zapravo stigla do novog po etka... novih knjiga, novih izvora informacija, novih pitanja... S jedne strane sam nastojala da, unato viestrukoj slojevitosti teme, ne odem previe u irinu; s druge sam strane svjesna da su neka pitanja tek informativno spomenuta i da bi im, zbog bliske veze s prirodom enskog ciklusa, trebalo (moda u nekom sljede em radu ) posvetiti vie panje: yin/yang polariteti u nama, razlike koje nas zbliavaju i vode istinskom sjedinjenju, ljepoti muko-enskog odnosa seksualnost i menstruacija, seks u vrijeme menstrualnog krvarenja kontracepcijska sredstva i menstruacijski ciklus/PMS postoji li i kako izgleda muki ciklus slavljenje enskosti kao izraz osobnog razvitka
Za mene je ovaj rad bio veliko uzbu enje, istraivanje i uivanje. Veselio me svaki podatak, svaka sli ica, svaka pri a i svaki pomak koji se dogodio kod klijentica s kojima sam radila ovih nekoliko mjeseci.
Posebno me veseli to su Iva, Katja i Robi podijelili samnom, svak na svoj na in, ovu moju pri u...
Iva je sudjelovala u prakti nom dijelu rada, kao najmla a klijentica (15 god.) s kojom sam radila na jasno definiranom cilju pokazalo se vrlo brzo, s punim uspjehom! (vie detalja u Prilogu Shiatsu i PMS u praksi)
Robi je pronaao podatak, zanimljiv za ovaj rad, a meni posebno drag jer je originalan i tipi no njegov...
The National Flag of the Republic of Palau shall be a golden-yellow moon slightly off-centered on a field of sky-blue. The moon plays a significant role in harvests, reproductive cycles, and launching of events in traditional Palau. The ocean is a constant which has provided sustenance to Palau through its bounties. The full moon signifies Palau's emergence as an independent sovereign country. The blue ocean signifies the constancy of Palau through the years, surviving through various foreign dominations to finally emerge at the full moon.
http://www.crwflags.com/fotw/flags/pw.html
41
Katja je svojom iskrenom, jo dje jom zaigrano u i lako om spremno prionula na zadatak kad sam je zamolila da mi pomogne u mom radu... U inila je to na svoj na in, i prikazala crteom svoje vi enje pri e o enskom ivotnom ciklusu:
Katja Grubia, 11 god. (rad na ra unalu - PAINT BRUSH)
Osobno vjerujem da istinski put samoostvarivanja, kako ene tako i mukarca, kre e upravo od razumijevanja, prihva anja i izgovaranja vlastite istine. Jedino mi sami moemo promijeniti sebe iznutra, to ne moe u initi nitko drugi i nita drugo izvan nas. Naa osobna unutranja promjena dovest e do promjene uvjeta u kojima ivimo, utjecat e na kreativne promjene u obitelji, u drutvu i, kona no, a zato ne i na planetu?!
Za kraj koji je ujedno i po etak, odabrala sam jo jedan citat, iz knjige koju sam upravo ovih dana dobila na poklon - Boginje u svakoj eni, J.S. Bolen:
42
Na svakom putu nailazimo na presudno vana ra vanja na kojima je potrebno donijeti odluku. Kojim putem krenuti? Koji smjer slijediti? Nastaviti putem koji odgovara vlastitim na elima ili se prilagoditi drugima? Zapo eti studij ili se zaposliti? Roditi dijete ili pobaciti? Prekinuti vezu ili je odravati? Udati se za odre enog mukarca ili ga odbiti? Potraiti medicinsku pomo odmah po otkrivanju kvrice u dojci ili odgoditi intervenciju? Napustiti kolu ili radno mjesto i potraiti neto drugo? Upustiti se u izvanbra nu vezu i ugroziti brak? Odustati ili ustrajati? to odabrati? Koji put? Po koju cijenu?
... Kad se ena suo i s ili-ili odlukom koja e znatno utjecati na njezin ivot, esto se na e netko tko je pouruje u odluci: Udaj se!, Rodi dijete!, Prodaj ku u!, Promijeni posao!, Odustani!, Preseli se!, Pristani!, Nemoj pristati!... ena je vrlo esto prisiljena donijeti odluku pod pritiskom nastalim zbog ne ije
nestrpljivosti. Da bi postala donositeljica odluka mora ustrajati u tome da odluke donosi kad njoj to odgovara, svjesna da je posrijedi njezin ivot i da e sama snositi posljedice.
...Prihva anje odgovornosti za donoenje odluke presudno je vano i nije uvijek lako.
Istinska cijena bilo ega jest ono ega se odri emo da bismo to imali. Put kojim ne idemo. Junakinji je svojstveno prihva anje te odgovornosti.
43
LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Dr. Christiane Northrup, ENSKO TIJELO, ENSKA MUDROST Dr. sc. Marilyn Glenville, PRIRODNO LIJE ENJE PMS-a Penelope Shuttle i Peter Redgrove, MUDRA KRV Michio Kushi, THE BOOK OF MACROBIOTICS Michio Kushi, DO-IN, VJEBE ZA TJELESNI I DUHOVNI RAZVOJ dr. Ruth K. Westheimer, SEKS ZA NEZNALICE Katsusuke Serizawa, TSUBO VITAL POINTS FOR ORIENTAL THERAPY Tatjana Rutoni , AKUPRESURA VODI ZA SAMOPOMO Jean Shinoda Bolen, BOGINJE U SVAKOJ ENI SHIATSU KOLA HRVATSKA - SHIATSU I, skripta - SHIATSU I - IV, biljeke s predavanja
Internetske stranice i lanci 1. http://www.tcmpage.com/hp_pms.html Solving the Premenstrual Syndrome Mystery with CHINESE MEDICINE http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1162/ Hrana nije rjeenje emocionalnih tegoba http://massagewallah.wordpress.com/2004/12/23/shiatsu-self-treatment-for-pmt-pms/ Shiatsu Self-Treatment for PMT (PMS) http://www.fwhc.org/health/moon.htm#time Women s Health Information - Menstrual Cycles: What Really Happens in those 28 Days?! Ostali internetski izvori, kako je navedeno u tekstu uz slike i citate
2.
3.
4.
5.
44
PRILOZI
SHIATSU I PMS U PRAKSI - Prikaz prakti nog rada
MAPE UMA :
1) Menstruacijski ciklus usporedba s makrokozmi kim ciklusima 2) Energetska anatomija ene 3) Primjer preporuke: SAMOPOMO za ublaavanje PMS-a 4) Primjer preporuke: PREHRANA kod PMS-a
Anja Grubia, ZAVRNI RAD SHIATSU I PMS U PRAKSI
SHIATSU I PMS U PRAKSI - Prikaz prakti nog rada Nastoje i da teoretski dio ovog rada zaivi to intenzivnije u praksi, pozvala sam nekoliko svojih kolegica da sudjeluju u prakti nom dijelu koji je osmiljen kao kontinuirani niz tematskih shiatsu susreta, u razdoblju od priblino tri mjeseca. Rado su se odazvale, i Kao rezultat, slijedi prikaz obra ivanih tema i potom osobne pri e klijentica.
Uvodni susret - koja je ideja, namjera i cilj ovog rada ? Svaka ena dobila je upitnik sljede eg sadraja:
TEMA:
PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE - enski menstruacijski ciklus s naglaskom na simptome PMS-a i kako ih ublaiti prirodnim putem
PRIMATELJICA Ime i prezime, godina ro enja: _________________________________________________ Adresa, broj telefona, e- mail: _________________________________________________ Jeste li do sada primali shiatsu tretmane? ________________________________________
O MENSTRUACIJSKOM CIKLUSU (prva menstruacija, pratite li svoj ciklus, otkad, je li uredan ili ne, broj dana, postoji li obrazac u tjelesnim i duevnim promjenama tijekom ciklusa i sli no): ___________________________________________________________________________ PMS ta je to za Vas i kako ga doivljavate (kao smetnje, tegobe, olakanje, ansu ili ...? ): ___________________________________________________________________________ AKTUALNA IVOTNA TEMA (navedite najvaniju temu, pitanje ili problem s kojim se trenutno suo avate u ivotu i na kojem bi eljeli raditi - SHIATSU tretmanima podravamo protok energije, kako u tijelu tako i u ivotu; zato je vano osvijestiti gdje je ivot zapeo, stao, ne te e... potaknuti promjenu, kretanje i protok): ___________________________________________________________________________
OSTALO (ako elite, ovdje moete zabiljeiti bilo koji podatak, sliku ili osje aj koji nosite vezano za ovu temu, ili o sebi op enito): ___________________________________________________________________________
CILJ ovog rada je: osvijestiti promjene koje se u tijelu ene doga aju tijekom mjese nog ciklusa razumjeti energetsku sliku koja prati ta zbivanja ublaiti eventualne negativne simptome PMS-a prirodnim putem svjesno vratiti mo ljepoti enskog bi a u sebi.
Razmislite: Kako ste kao djevoj ica doivjeli svoju prvu menstruaciju, koliko se i na koji na in u obitelji o tome razgovaralo? Koliko svjesno pratite to se doga a s Vaim ciklusom? Uo avate li tijekom mjese nog ciklusa promjene na svome tijelu, mislima, emocijama, u dui? Postoji li obrazac koji se ponavlja iz mjeseca u mjesec, bilo da je rije o tjelesnim simptomima ili promjenama raspoloenja? Koristite li ljekove, pripravke ili dodatke prehrani za ublaavanje simptoma PMS-a?
Provjerite imate li neke od sljede ih simptoma (ozna ite): Tjelesni - elja za slatkim ili odre enom vrstom hrane - oticanje, zadravanje teku ine, nadutost - bolne, osjetljive dojke - porast tjelesne teine - umor - glavobolje - nespretnost, nekoordiniranost - promijenjena seksualna elja - lupanje srca - poreme aj spavanja - bol u kriima - gr evi - promjene u radu crijeva - hemoroidi - iscjedak iz rodnice - herpes - nemir, treskavica i sl. - ostalo: ___________________________ Osje ajni i duevni - nagle promjene raspoloenja - razdraljivost - tjeskoba, potitenost - napetost - ljutnja, agresivnost - depresivnost, letargija - napadaji pla a - smuenost, rasprenost - nesposobnost rjeavanja svakodnevnih obaveza - osje aj nesigurnosti, straljivost - osje aj manje vrijednosti, gubitak samopotovanja - nelogi no ili iracionalno razmiljanje - ljubomora - osje aj krivnje - ostalo: ____________________________
Rezultati ankete (priloeni uz biljeke o tretmanima) pokazali su da je ve ina ena prvu menstruaciju dobila u dobi od 13. godina, da svoje cikluse uglavnom prate (najvie u smislu duljine ciklusa). Sve opisuju simptome PMS-a kao smetnju, tegobu, neto to stvara probleme, katastrofu, Na pitanja o sje anjima koja vezuju uz prvu menstruaciju uglavnom odgovaraju kao neto normalno, mama me pripremila i sl. Ne spominju neugodna sje anja (to nisam ni o ekivala), ali ni jedna nije opisala dolazak menstruacije kao trenutak sve anosti, veselja, ponosa, radosti (to sam otprilike i o ekivala). Svjesno pra enje ciklusa uglavnom povezuju s pojavom neugodnih simptoma u vrijeme prije menstruacije (razli iti bolovi i promjene raspoloenja). Obrazac koji se ponavlja tijekom ciklusa tako er uo avaju isklju ivo vezano za simptome, bez ulaenja u dublje, osobne pri e. Naj e i simptomi koje navode su: gr evi, bol u kriima, glavobolje, bolne dojke, nadutost i zadravanje teku ine, elja za slatkim, napetost, razdraljivost, nagle promjene raspoloenja. Na op enita pitanja o aktualnoj ivotnoj temi i ostalim podacima koje ele o sebi navesti odgovorile su samo dvije od pet ena. Pri svakom individualnom susretu, razgovarala sam s klijenticom o zadanoj temi, s namjerom istinskog osvjetavanja promjena koje su u eni doga aju tijekom ciklusa, sagledavanja i razumijevanja vlastite pri e iz neke nove to ke gledita, transformiranja slike o smetnjama i tegobama koje doivljavamo iz mjeseca u mjesec u svijest o vlastitoj mo i i kreativnom potencijalu. Potom bi uslijedio tretman, na osnovu slike koju sam o pojedinoj klijentici stekla kroz uvodni razgovor i na osnovu klasi nih shiatsu metoda energetske procjene. Biljeke o tretmanima zavedene su pod brojevima tretmana 145 - 181.
Pregled tematskih cjelina koje su obra ivane tijekom niza od 6-7 tretmana:
1. Razgovor o cilju ovog rada, ispunjenom upitniku, izgradnja E slike vizuelnom dijagnozom + promatranje aure, akri Op a zapaanja: - naj e e o itavam sr anu akru koja zove (autodijagnoza ?) esto nalazim MM kao JITSU; u dosadanjim tretmanima kad mi panja nije bila na fazama menstruacijskog ciklusa, uglavnom se disbalans MM kretao u smjeru KYO - tijekom prve serije tretmana pokazalo se da smo ve ina klijentica i ja bile uskla ene tj. u zavrnoj fazi ciklusa (moj ciklus nakon dulje vremena produljen, 35 umjesto uobi ajenih 29-30 dana)
2. Vanost prehrane i na ina ivota - osnovne informacije o utjecaju prehrane; vidi: MAPA UMA - PREHRANA kod PMS-a - osobna preporuka za samopomo kod pojedinih simptoma; vidi: MAPA UMA SAMOPOMO za ublaavanje PMS-a - podijelila tekst o stresu i PMS-u
3. HARA - ulazak u unutranji svijet intuicije - nakon uvodnih i op enitih informacija duboki tretman hare s tehnikama za pokretanje procesa i enja (otvaranje vrata vjetrova), bez puno razgovora - pospremiti do sada primljene informacije, zakora iti dublje prema intuitivnom - tretman kao prekretnica u sklopu niza tretmana, sredinji tretman - svaka ena osjetila je neku vrstu reakcije, od umjereno tjelesne, do snane tjelesno-psihi ke promjene ili do privremenog odustajanja
4. Priroda kreativnog ciklusa - uskla enost s makrokozmi kim ciklusima - usporedba enskog ciklusa na fiziolokoj i emotivno-psiholokoj razini s velikim makrokozmi kim zbivanjima oko nas (Mjese ev ciklus i ciklus godinjih doba); vidi: MAPA UMA: Menstruacijski ciklus usporedba s makrokozmi kim ciklusima - poveznica s ciklusom pet transformacija - tretman kao igra: zajedno, svjesno podrati energiju koja prevladava obzirom na trenutnu fazu ciklusa
5. Pet transformacija; Yin / Yang - kao nastavak teme prethodnog susreta - osnovne informacije o polaritetu Yina i Yanga (veza s ciklusom: aktivnija, sun ana, dinami na faza / pasivnija, mirnija, sjenovita faza) i teoriji pet transformacija energije - tretman slobodan, intuitivan, kreativan
6. Polako zatvaramo krug - zadnje teoretske informacije - najosnovnije o akrama i utjecaju E Zemlje na nastanak ene; vidi: MAPA UMA Energetska anatomija ene - kako vide ovaj rad, sebe, ima li promjena? Kako i koliko mogu o tome razgovarati u obitelji, s partnerom? - to bi jo eljele, pitanja - je li ostalo neto neobra eno? - razmisliti za zadnji susret: to jo podrati, odabrati konkretan, jasan cilj za zavrni tretman
7. Svako svojim tempom dalje - moj kratki osvrt na odra eno, zadovoljstvo zbog promjena koje uo avam na svakoj od njih kao i kod sebe - dogovor za dalje - prema osobnom osje aju i potrebi, promatrati sebe i dalje, pokuati proniknuti korak dublje, dozvoliti si vidjeti ta ima ispod ljutnje, razdraljivosti, tjeskobe i drugih emocija s kojima se susre u - jo jednom ukratko - naglasak na prehrani, izbjegavanju stresa, nau iti sluati poruke iz dubine, voljeti sebe i dozvoliti si odmor, odmak, relaksaciju - tretman prema elji klijentice
Prikaz osobnih pri a klijentica:
ADRIANA, 28 god. Tretmani br. 154, 157, 160, 171, 176, 179 Prvi put se susre e sa shiatsuom, osje a se lagani oprez i kontrola, ali i spremnost na suradnju. Ciklus uredan, PMS osje a kao smetnje koje nisu pretjerano izraene, ali ipak postoje i utje u na kvalitetu ivota. Tijekom prva dva tretmana prvenstveno nastojim izgraditi povjerenje, dati vremena koliko je potrebno za oputanje i otvaranje, podsjetiti na MO dodira i KOMUNIKACIJU dodirom... Podrka energiji VODE i lagano rastresanje napetosti DRVA-M. Tretman HARE (tre i u nizu) vie naizmjeni nih prelazaka ORTHO-PARA stanje; ne uspijeva se do kraja prepustiti, ne podnosi tehniku spirale- i enja na golu kou prekidamo i prelazimo na tehnike integracije: rad dlanovima i puno istezanja cijelog tijela. Nakon tog tretmana uslijedila dua pauza od 1,5 mjesec. Vratila se sa jasnom eljom da nastavimo, otvorenije pri a o planovima u privatnom ivotu, isti e da su glavobolje koje je prije u estalo osje ala gotovo sasvim nestale. Ipak, moj je osje aj da i dalje dolazi s odre enim oprezom, da postoji zatvorenost koju ne uspijevam bitno promijeniti niti razgovorom, niti samim tretmanima. Dalje u tretmanima nastojim raditi na energetskom povezivanju, integriranju dijelova tijela (pogotvo donji dio tijela noge) u cjelinu vratiti, omekati, opustiti. I dalje je osnovni cilj do i do pravog SWITCH-a u tretmanu, iz kojeg onda dalje graditi switch-eve u ivotu, na razini svjesnosti, itd. Zavrni tretman: promjena u mom pristupu, odustajem od nastojanja i o ekivanja da se neto bitno promijeni, to zapravo donosi switch! - finim fascijalnim tehnikama istezanja ruku i nogu postiglo se stanje duboke oputenosti, preputenosti u tretmanu. Fascija se aktivirala i pokrenula, to je u meni izazvalo osje aj istinske zadivljenosti i dubokog potovanja, ali i svijesti o ljepoti i mo i shiatsua!
DAVORKA, 29 god. Tretmani br. 145, 153, 161, 166, 168, 174, 177 Mlada ena, eljna promjena, eli neto vie, trai odgovore, treba podrku u ja anju volje i samopouzdanja. Sebe opisuje kao osobu koja je eljna puno toga, eli ivjeti punim plu ima, svjesna svega, ali blokirana - strah od promjena i manjak vjere u sebe. (Upitnik) Redovna klijentica (dvadesetak tretmana do sad), dolazila zbog u estalih glavobolja i bolova u vratu i ramenima koji su s vremenom popustili. U prijanjim tretmanima esto osje aj nemira i otpora u podru ju korespondiraju ih zona zdjelice-kukova / ramenog pojasa. Ciklus neuredan, policisti ni jajnici (sad po prvi puta iznosi tu informaciju). U upitniku tako er navodi kao aktualnu ivotnu temu: planiranje zajedni kog ivota s de kom, brak - veliki korak, brine kako e biti, ho e li sve stizati, novac?, eli novi posao na koji e odlaziti sretna. Prvi tretmani usmjereni na podrku energije DRVA-JE (kretanje u novi ivot), otputanje (DC) i oputanje ZEMLJE - E (ja anje samopouzdanja, vjere u sebe). Savjeti: vjebati svjesno oputanje i otputanje stresa, svaku ve er prije spavanja s nekoliko udaha/izdaha otpustiti stres i brige prethodnog dana, dozvoliti si odmor. Nakon mjesec dana i dva tretmana, dolazi na 3. tretman, NOVOSTI u ivotu: iznajmljuje stan s de kom, seli se, uzbu enje, pripreme, polet !!! Nakon 3. tretmana, sredinjeg tretmana HARE, dva dana osje ala laganu mu ninu i bol u trbuhu. Nastavljamo raditi na podrci DRVA, puno istezanja i otvaranja zglobova, elasti nih rotacija, rad na meridijanima JE/M. Puno fascijalnih istezanja - otvaranja kukova, pokuaj da se sprijateljimo sa zonom nemira, daljnja podrka slobodi kretanja. Osvjetavanje vlastite pri e: u toku 4. tretmana prisjetila se sna prethodne no i (2. dan ciklusa) - straan most (ima strah od visine), nitko u drutvu ne eli preko, ona krene, ali nakon par koraka odustane i vrati se razmisliti: doivljava li u ivotu pritisak iz vana, kako se odnosi prema kriti nosti drugih?... pokuati to povezati s problemom policisti nih jajnika = jajnici kao kreativna snaga izraavanja na van. Na kraju serije tretmana zaklju uje da se op enito osje a bolje, SVJESNIJE, ne osje a posebne tegobe vezano za PMS (ili su puno manje izraene), o svemu vie razmilja i posve uje puno vie panje nego prije. I dalje eli raditi na ja anju svijesti o vlastitoj vrijednosti, uklanjanju blokada i ve em samopouzdanju.
SANJA, 34 god. Tretmani br. 146, 151, 162, 167, 170, 175, 181 Redovna klijentica (sedam tretmana do sad), otvorena, srda na, polako, ali sigurno mijenja kvalitetu ivota i unosi promjene u okruenje (posao, obitelj). Glavni potencijal je u energiji ZEMLJE - uvijek spremna podrati zajednicu i dobrobit ekipe, stabilna, uravnoteena, topla, okuplja druge oko sebe. Istovremeno, postoji disbalans energije ZEMLJE - SL - proirene vene (od prvog poroda, prije 12 godina); u situacijama koje potencijalno vode u sukob, radije se povla i, ne inzistira, ne potencira vlastiti interes - radije priguuje stvari na unutra; u vrijeme PMS-a osje a jaku elju za slatkim. Ciklus se nakon drugog poroda (pred 3 godine) ustalio i od tada je uglavnom uredan. Na tretmane dolazi spremno, otvoreno, eljna novih informacija, s lako om i interesom prihva a novu to ku gledita i mogu nost novog na ina promiljanja sebe, odnosa, Ve nakon prvog tretmana primje uje: dobila menstruaciju, a da nisam ni osjetila, sve je prolo bez tegoba na fizi ko/emotivnom nivou, ak je i okolina primijetila pozitivnu promjenu - nakon dugo vremena bez napetosti u danima prije menstruacije. U toku rada puno razgovaramo o vanosti osvjetavanja enske mo i, kako za nju samu, tako i zbog prenoenja (makar i neverbalnog) informacije u obitelj i na nove generacije (k er, 12 god., o ekuje prvu menstruaciju); o energetskoj podlozi muko-enskog odnosa (razumjeti i potivati razlike Yin-Yang principa, ljepota u nadopunjavanju) i sl. Razmisliti o estoj potrebi za slatkim - koja se vrsta emocionalne gladi krije u pozadini? U tretmanima preteno podrka SL/E, rad na HARI - i dalje odrati/podrati stabilnost i op i osje aj uravnoteenosti. Tako er rad na energiji METALA - meridijani PL/DC s puno jasno e i preciznosti dodira u tretmanu (s namjerom uvo enja vie mentalne jasno e, reda i preciznosti u ivotu). U zavrnim tretmanima sve vie fascijalnih tehnika, pogotovo na ramenim zglobovima. Za zadnji tretman zaelila jo jednom duboki, kompletan tretman hare. Na kraju isti e kako sada s vie lako e prolazi razdoblje prije menstruacije, glavobolje ne osje a ve vie od dva mjeseca. Op enito joj je tema enskog ciklusa sada prisutna na puno svjesniji i osobniji na in nego prije.
VJERA, 36 god. Tretmani br. 147, 152, 163, 165, 173, 180 Do sad primila jedan shiatsu tretman. Izravna, otvorena, rje ita, jasnih stavova dominantan potencijal u energiji METALA. Ciklus uredan, ali kra i (22-26 dana) s dugim krvarenjima (i do 7 dana), u upitniku navodi nekad mi se ini, kad je ciklus kra i, a menstruacija dua, da je sve u tome.... Osje a promjene prije po etka menstruacije i skoro svaku ovulaciju unutar ciklusa (bolno, neugodno). Dolazi spremna i odlu na rjeiti zaglavljene dijelove ivota, kao aktualnu ivotnu temu navodi veliko razo aranje jako, jako loim me uljudskim odnosima na poslu. Ve od prvog tretmana radimo direktno na osvjetavanju: prepoznati sebe u osobi koja ju uznemirava, ljuti, povre uje; ne suditi, prihvatiti... U tretmanima preteno duboka, snana podrka energiji VODE-BU (umiriti, ukloniti nemir i strahove iz glave, stres otpao pramen kose, iscrpljenost...) i rastresanje napetosti DRVAM (ljutnja, uzrujavanje...). Detaljna preporuka za samopomo prehrana, vjebe, akupresura (vidi MAPA UMA: Samopomo za ublaavanje simptoma PMS-a). Nakon 3. tretmana (HARA, vrata vjetrova) prekretnica: burna, duboka reakcija, danima mu nina, povra anje i nelagoda u trbuhu, ciklus produljen na 35 dana (ne pamti da se to ikad dogodilo). Nakon 7 dana stanje se smiruje, pokrenula se redovita stolica, dolazi na sljede i tretman druga ija, nasmijana, nova, odlu na da ide dalje (promjenila frizuru, kre e sa stru nom specijalizacijom..)! Pred kraj serije tretmana sama zatraila da ponovimo duboki tretman HARE s tehnikama i enja (ako je jo ta zaostalo neka iza e!).
ELJKA, 29 god. Tretmani br. 150, 156, 159, 164, 169, 172, 178 Do sad primila jedan shiatsu tretman. Sebe vidi kao idealan slu aj za rad na PMS-u (osje a velike i nagle promjene raspoloenja, ljutnju i bijes koju ina e kod sebe ne poznaje). Ciklus uredan, to no 28 dana, od kad koristi kontracepcijske pilule (7 godina). Unato piluli ima izraene simptome PMS-a (ne traju dugo, ali su snani; u upitniku zaokruila ve inu simptoma, izme u ostalog jedina navodi kao simptom promijenjenu seksualnu elju u vrijeme PMS-a - razmisliti o utjecaju pilule ?) Osvjetavanje: - to je zajedni ko u situacijama koje ju izbacuju iz takta, - gdje se u tijelu javlja pobuna, otpor (sama pokazuje na sredite - HARU), - koja se vrsta emocija javlja (bijes, ljutnja, nervozna reakcija, nakon toga osje aj krivnje i nijekanje - ne volim se takvu, nisam to ja) Savjet: razmisliti o odnosu s mamom (obi no isprovocirana maminim reakcijama koje doivljava kao povredu). Prihvatiti sebe u cijelosti, ba takvu kakva je, ne negirati se, dozvoliti si razli ita raspoloenja pa i ispade bijesa. Po etni tretmani podrka energiji ZEMLJE, VODE, DRVA. Tako er prema kraju sve vie rad na energiji VATRE: dodati sr anosti, probuditi vatru (TC), oja ati osje aj emotivne zatite (OS). Nakon 3-4 tretmana po ela primje ivati sve vie pozitivne promjene, manje razdraljivosti, manje doivljavanja stresa u svakodnevnom ivotu (po ela s pripremama za vjen anje - bez napetosti, osje a se smireno i oputeno). Na kraju op enito zadovoljnija, ipak osje a se jo uvijek lagana priguenost, postoji jo prostora za rad i daljnje irenje krila !
Slijede dva netipi na, ali ne manje vana primjera iz prakse:
MAJA, 45 god. Tretmani br. 148, 155 Sestra, primila nekoliko mojih tretmana do sad. Ciklus zaustavljen u 44. godini uslijed hormonalne terapije (lije enje od karcinoma). Tretmani prvenstveno kao podrka zdravlju (izlije enje do kraja) i rastere enju od stresa uslijed stalnih odlazaka lije niku, kontrola... Do sad smo odradile dva tretmana, bez posebnog naglaavanja navedenih tema vezano za enski ciklus i prepoznavanje enske mo i u sebi. Uspostavljen je istinski kontakt putem shiatsua, otvorena komunikacija i pronalaenje nove to ke gledita na aktualnu ivotnu situaciju.
IVA, 15 god. Tretman br. 144 K er, moja prva klijentica , povremno prima tretmane. 1. menstruacija u dobi od 13 godina, ciklus jo neustaljen i neuredan (razmaci izme u menstruacija i po 2,5 3 mjeseca). Iako nismo radile tipi nu seriju tretmana kao s ostalim klijenticama, uklju ila sam ju u ovaj izvjetaj jer se i u njezinom slu aju jasno pokazala u inkovitost shiatsua. Tretman smo odradile s jasno zacrtanim ciljem: UREDAN, USTALJEN CIKLUS. Faza ciklusa na dan tretmana: 14. dan Podrka energiji VODE MM, puno rockinga (dinamika vode), rad na kraljenici i otvaranju centralnog kanala. Integracija: velika istezanja + zavrno temeljiti tretman stopala. Nakon samo jednog tretmana sljede a je menstruacija stigla to no 28. dana ciklusa, od tada (4 mjeseca) ciklus redovit, 29-30 dana.
10
Anja Grubia, MAPA UMA: MENSTRUACIJSKI CIKLUS USPOREDBA S MAKROKOZMI KIM CIKLUSIMA
11
Anja Grubia, MAPA UMA: ENERGETSKA ANATOMIJA ENE
b
Anja Grubia, MAPA UMA: SAMOPOMO
za ublaavanje PMS-a
13
Anja Grubia, MAPA UMA: PREHRANA kod PMS-a
14

Anja Grubisa - Prirodni Ritmovi U Tijelu Zene

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Anja Grubisa - Prirodni Ritmovi U Tijelu Zene

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SHIATSU KOLA HRVATSKA

PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Rijeka, sije anj 2008.

SHIATSU KOLA HRVATSKA

PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Rijeka, sije anj 2008.

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Penelope Shuttle i Peter Redgrove, MUDRA KRV SHIATSU KOLA HRVATSKA 2

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

1. DIO ENSKI REPRODUKTIVNI ORGANI I MENSTRUACIJSKI CIKLUS

Gra a i funkcija enskih reproduktivnih organa

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Prikaz cikli kih promjena po danima ciklusa:

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Priroda kreativnog psiholoko-emocionalnog ciklusa

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

2. DIO ENERGETSKA ANATOMIJA ENE I ENSKOG CIKLUSA

Katja Grubia, 11 god., prema M. KUSHI (rad na ra unalu - PAINT BRUSH)

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

M.Kushi, THE BOOK OF MACROBIOTICS, str. 145 SHIATSU KOLA HRVATSKA 16

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Jo nekoliko zanimljivosti o povezanosti drevnog ra unanja vremena i enskog ciklusa:

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

... i jo malo o tome kako svakodnevni stres utje e na menstruacijski ciklus...

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

4. DIO PRIRODNI PUT

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE

SHIATSU KOLA HRVATSKA

Anja Grubia, ZAVRNI RAD: PRIRODNI RITMOVI U TIJELU ENE