1

Inicijativa za REKOM

Inicijativa za REKOM

UVODNIK

!Istina
nema
alternativu

ta je zapravo cilj REKOM-a? ta se deava sa Inicijativom za REKOM? ta o Inicijativi misle rtve tekih krenja ljudskih prava? Traenje odgovora na ta i slina pitanja osnovni je zadatak ! Glasa Inicijative za REKOM, koji je pred vama. ! Glas Inicijative za REKOM donosi informacije o najnovijim zbivanjima i deavanjima u vezi sa Inicijativom. On prenosi novosti o procesu javnog zagovaranja REKOM-a, o izraenoj politikoj podrci, susretima s politiarima u regionu, miljenju uglednih javnih linosti o Inicijativi za REKOM, stavovima medija i javnosti te aktivnostima koje preduzima Koalicija za REKOM. Pored toga, ! Glas Inicijative za REKOM prenosi i glas rtava. Stoga u svakom broju donosi svjedoenja rtava i miljenja onih koji pomau ostvarivanje prava rtava, kao i stavove, intervjue i izjave onih koji razmiljaju o odgovornosti, potrebi za istinom, pomirenjem i pamenjem. Bilten izlazi mjeseno u elektronskom i tromjeseno u tampanom obliku. Dostupan je preko web stranice Koalicije za REKOM (www.zarekom. org) i u obliku publikacije Koalicije za REKOM. Zato je sve to potrebno? Odgovor na to pitanje sadri javno pismo upueno predsjednicima i lanovima predsjednitva svih drava nasljednica nekadanje SFRJ. To pismo je objavljeno u medijima svih drava regiona. U pismu, brojni intelektualci i umjetnici iz svih zemalja nasljednica nekadanje SFRJ trae od najviih politikih predstavnika svojih drava da uine sve to je u njihovoj moi da REKOM zapone s radom na osnovu Statuta koji je, poslije godina konsultacija s graanima iz cijelog regiona, usvojila Skuptina Koalicije za REKOM. Ovim pismom elimo dati glasnu i snanu podrku Inicijativi za REKOM, jer vjerujemo da je utvrivanje, objavljivanje i prihvatanje injenica na regionalnom nivou
Inicijativa za REKOM

neophodno svima kako bismo stvorili osnovu da se rtvama vrati dostojanstvo, da budu zadovoljena njihova prava, da bude utvrena sudbina prisilno nestalih i da se strahote zajednike nam bliske prolosti nikada ne ponove. [] Inicijativa za REKOM moe uiniti boljim naa drutva, a prije svega nas same. Otuda se uspjeh Inicijative za REKOM ne mjeri samo kroz postizanje krajnjeg cilja, ve i na osnovu puta prijeenog ka tom cilju. Tako i put koji je prijeen, sve vie postaje dio krajnjeg cilja a to je saznanje istine o injenicama. Saznanje o onome to se zaista desilo jeste preduslov za sve to slijedi poslije toga: za pomirenje i saradnju, za izgradnju novih i boljih odnosa meu ljudima i narodima na naim prostorima. Jer istina nema alternativu. Urednitvo: Igor Mekina Predrag Ivanovi

AKTUELNO NOVOSTI O REKOMU:

! Zato REKOM? REKOM je neophodan zbog ogranienja u utvrivanju istine o ratnoj prolosti. Suenja pred Meunarodnim krivinim sudom za bivu Jugoslaviju i pred domaim sudovima u regionu nisu uspjela pokrenuti iru javnu raspravu o ratnim zloinima. U regionu se na suenja ak ni ne gleda kao na legitiman instrument utvrivanja cjelovite istine o zloinima. Zbog toga nedostaje suoavanje s prolou, prijeti opasnost od zaborava i ponavljanja sukoba.

!Prikupljeno

542 660
potpisa peticije

za REKOM

Od 26. aprila do 30. juna 2011. godine, 1.301 volonter u 150 gradova Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije skupljao je potpise podrke graana osnivanju REKOM-a. Kampanju 1.000.000 potpisa za REKOM vodile su organizacije mladih, kao to su Akademija naprednih idej iz Slovenije, PRONI

Inicijativa za REKOM

i Omladinski resursni centar iz BiH, CEMI iz Crne Gore, Integra s Kosova, Mladinski obrazovni forum iz Makedonije, Inicijativa mladih za ljudska prava iz Srbije i Hrvatske. Potpisi su prikupljani na 219 tandova u glavnim gradovima i veim mjestima, kao i u akciji od vrata do vrata. Do 05. jula prikupljeno je 542.660 potpisa. Podrka politiara i javnih linosti nije izostala. Otvaranje kampanje je bilo najvaniji medijski dogaaj u Pritini/Prishtin 26. aprila. Potpis je dao i ministar zdravlja Kosova Ferid Agani. U Hrvatskoj su potpis dali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Slobodan Uzelac, gradonaelnici Porea, Karlovca i Vukovara, kao i mnogi saborski zastupnici. U Srbiji, kampanju su potpisali predsjednik Skuptine Vojvodine Sndor Egeresi, predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajti, potpredsjednica Narodne skuptine Srbije Judita Popovi, pisac i predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drakovi, kao i brojni poslanici i politiki prvaci. U Crnoj Gori, potpis je dao i predsjednik Vlade Crne Gore Igor Luki. U Sloveniji, svoj potpis su dali ombudsman Zdenka ebaek-Travnik i predsjednik podmlatka Liberalne demokratije Slovenije Borut Cink. Inicijativu je podrao i dravni sekretar u Vladi Slovenije Joef kol. U Bosni i Hercegovini, potpise podrke su, pored potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe, ministra kulture Salmira Kaplana i gradonaelnika Sarajeva Alije Behmena, dali i knjievnik, esejist, analitiar i publicist Ivan Lovrenovi, reditelji Dino Mustafi, Haris Paovi i Danis Tanovi, pjesnikinja i knjievnica Ferida Durakovi, glumac Ermin Bravo. Zloupotrebi rtava u politike svrhe i nadmetanju u viktimizaciji, koji mogu uvui region u nove sukobe, moraju biti suprotstavljene injenice. REKOM e biti platforma za glas rtava, vansudski mehanizam koji e izgraditi injenini zapis o prolosti, prilika da se uju sve strane u sukobu. REKOM nudi model komisije koji poznajemo iz meunarodne prakse (Juna Afrika, Istoni Timor, El Salvador) i iz primjera Novog Zelanda, Belgije, Italije, Izraela, Kanade, Australije.

Inicijativa za REKOM

!Inicijativa za REKOM
ukljuena u
Strategiju proirenja i izvjetaje Evropske komisije

! Koliko je trajao konsultativni proces? Konsultativni proces zvanino otpoinje u maju 2006., kada je u Sarajevu odran Prvi regionalni forum za tranzicijsku pravdu. Preko 250 uesnika organizacije za ljudska prava, udruenja rtava, lanovi porodica nestalih, organizacije mladih, i druge civilne grupe ocijenili su da regionalni pristup ima potencijal da doprinese rjeavanju sudbine nestalih, otkrivanju tajnih grobnica i izgradnji kulture potovanja, solidarnosti i saosjeanja sa svim rtvama.

Evropska komisija je 12. 10. 2011. prihvatila Na Regionalnim konsultacijama s svoj godinji pregled strategije proirenja i porodicama rtava, logoraima i veteranima napretka na evropskom putu koje su zemlje iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i s Zapadnog Balkana, Turska i Island ostvarili u Kosova, odranim 09. 05. 2008. u Podgorici, protekloj godini. Tom prilikom su objavljeni FHP, IDC i Documenta su objavili da je Strategija proirenja i glavni izazovi 2011-2012 i sazrelo vrijeme da zalaganje za regionalni izvjetaji o napretku svake drave iz regiona, kao i pristup u utvrivanju injenica dobije zasebni analitiki izvjetaj za Srbiju. Strategija proirenja postavlja ciljeve za konkretnu formu. Predloili su da otpone naredni vremenski period i rezimira progres rasprava o modelu Regionalne komisije za kandidata za lanstvo u Evropskoj uniji. Izvjetaji utvrivanje injenica o ratnim zloinima i o napretku su dodatak Strategiji proirenja i u drugim tekim povredama ljudskih prava u njima organi Evropske komisije procjenjuju koliko vrijeme oruanih sukoba i u vezi s njima. Ve su drave napredovale u evropskim integracijama. sljedeeg dana, pokretai inicijative osnovali Ovi dokumenti jo jednom daju podrku Inicijativi za REKOM kao vanoj za taj napredak. U Strategiji proirenja, u odjeljku 2.3 pod nazivom Enhancing regional cooperation and reconciliation in the Western Balkans, istaknuto je da Evropska komisija paljivo nadzire ovakve aktivnosti, poto su od sutinskog znaaja za stabilnost i pridruivanje Evropskoj uniji. Initiatives by NGOs and civil society, such as the [...] Truth and Reconciliation Commission (RECOM) [...] play an important role in enhancing reconciliation beyond governments among the citizens of the region, kae se na tom mjestu. U odjeljku 1.3 analitikog izvjetaja za Srbiju, pod nazivom Regional issues and international obligations, spominju se regionalna saradnja i dobri meususjedski odnosi. U okviru toga, u izvjetaju kao pozitivna ocjena stoji: Serbia supports the RECOM initiative on reconciliation.
Inicijativa za REKOM

su Koordinacijsko vijee, sa lanovima po pozivu, koje je preuzelo obavezu da formira regionalnu koaliciju koja e zagovarati osnivanje REKOM-a. Tokom dvogodinje rasprave (juni 2008. juni 2010.), na 77 konsultacija i tri regionalna foruma, na kojima je uestvovalo 3.509 predstavnika organizacija za ljudska prava, organizacija mladih, vjerskih zajednica, lanova udruenja rtava i porodica rtava, veterana, umjetnika, historiara i pojedinaca iz drugih civilnih grupa, REKOM je uobliavan u tijelo koje e sainiti poimeninu evidenciju rtava ratnih zloina, stradalih i nestalih, kao i popisati bive logorae i sva mjesta zatvaranja. REKOM je, izmeu ostalog, prepoznat i kao najbolji mehanizam za rjeavanje sudbine nestalih i otkrivanje masovnih grobnica. Prijedlog statuta REKOM-a je usvojen na etvrtoj skuptini Koalicije za REKOM, 26. 03. 2011. godine, to predstavlja kraj konsultativnog procesa koji je trajao od osnivanja Koalicije za REKOM u oktobru 2008. do januara 2011.

Zvanina politika podrka Inicijativi za REKOM istaknuta je i u odjeljku 2.3 izvjetaja o napretku za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo, gdje se naglaava da svaka od tih zemalja continues to actively support [...] the RECOM initiative.

!Pismo
intelektualaca

podrke REKOM-u

potpisalo je 155

Pismo podrke Inicijativi za osnivanje REKOM-a, upueno 7. oktobra 2011. godine predsjednicima i lanovima predsjednitva zemalja nasljednica bive Jugoslavije, potpisalo je 155 umjetnika i intelektualaca, regionalno poznatih i cijenjenih. Mi kojima je rat u Jugoslaviji, sa svim posljedicama, predmet profesionalnog istraivanja i umjetnikog vienja, povod za razmiljanje i zabrinutost o sudbini sjeanja i istine, u svoje i u ime etike posla kojim se bavimo, traimo da uinite sve to je u vaoj moi da ta Inicijativa zaivi i da REKOM zapone rad, kae se u pismu. Na konferenciji za tampu odranoj tom prigodom 8. oktobra 2011. godine u Sarajevu, o podrci Inicijativi za osnivanje REKOM-a govorili su Dino Mustafi, reditelj iz BiH, Mirjana Karanovi, glumica iz Srbije, Ura Raukar, glumica iz Hrvatske, i Dino Merlin, muziar iz BiH.
Inicijativa za REKOM

Ovo je iroka inicijativa graana koji ele ! Ciljevi REKOM-a da se istina institucionalizira kroz sustav, rekao (a) da utvrdi injenice o ratnim zloinima je Dino Mustafi. Svi znamo koliko se [rtvama] i drugim tekim krenjima ljudskih prava manipulira i kako nas sve to moe odvesti samo u uinjenim na teritoriji nekadanje SFRJ nove sukobe. u periodu od 01. januara 1991. do 31. Ura Raukar podrava osnivanje REKOM-a decembra 2001. godine, politikim i jer ta komisija ima potencijal da sprijei manipulacije: Bez istine miran ivot za nau djecu drutvenim okolnostima koje su uticale na nee biti mogu... Uinjeni su strani zloini, no injenje ovih djela i posljedicama do kojih su drugi veliki zloin je manipulacija [rtvama]. zloini i krenja prava doveli; Mirjanu Karanovi plai povratak retorike iz (b) da prizna nepravde nanesene rtvama, devedesetih na srpsku politiku scenu: Do danas u cilju izgradnje kulture solidarnosti i me prati osjeaj bijesa zbog naina na koji je TV saosjeanja; Srbije manipulisala mrtvim ljudima. Muziar Dino Merlin podrava Inicijativu za REKOM, s vjerom da se ona moe suprotstaviti relativizaciji zloina: Onaj ko negira i porie Srebrenicu, to isto ini i kada je u pitanju Jasenovac. Slovenski reditelj Duan Jovanovi smatra da je Inicijativa veoma promiljena, i nada se da e apel uroditi plodom. On od politike oekuje mnogo vie od puke principijelne podrke.
Pismo podrke i spisak potpisnika moete pogledati na http://www.zarekom.org/uploads/documents/2011/10/i_2057/f_1/f_2814_bs.doc

Konferencija za tampu povodom Pisma podrke, Sarajevo, 08. oktobar 2011.

Inicijativa za REKOM

(c) da doprinese ostvarivanju prava rtava; (d) da doprinese da politike elite i drutva u stranama ugovornicama prihvate injenice o ratnim zloinima i drugim tekim krenjima ljudskih prava; (e) da doprinese rasvjetljavanju sudbine nestalih; (f) da doprinese spreavanju ponavljanja ratnih zloina i drugih tekih krenja ljudskih prava. (Prijedlog statuta REKOM-a, Dio IV Ciljevi i zadaci Komisije, lan 13 Ciljevi)

!Koalicija za REKOM

poziva da se formiraju baze podataka o nestalima

Povodom Meunarodnog dana nestalih, Koalicija za REKOM je 29. 08. 2011. pozvala vlade BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova da formiraju baze podataka o nestalim osobama prema nacionalnosti, osnuju fondove za podrku porodicama nestalih, u krivina zakonodavstva unesu prisilni nestanak kao zasebno krivino djelo, finansijski podre ekshumacije i istrage koje mogu dovesti do otkrivanja masovnih grobnica, i da pojaaju program zatite za svjedoke koji su spremni dati informacije o tajnim masovnim grobnicama. Koalicija za REKOM je tom prilikom pozvala vlade u regionu da podre osnivanje REKOM-a, prije svega zato to Komisija regionalnog karaktera ima potencijal da doprinese efikasnijem rjeavanju sudbine nestalih i otkrivanju tajnih grobnica. Udruenja nestalih iz regiona u saradnji s Regionalnom koordinacijom udruenja porodica nestalih, uz podrku Meunarodne komisije za nestale osobe i Meunarodnog odbora Crvenog kria obiljeila su Meunarodni dan nestalih u Brkom, Zagrebu, Beogradu, Pritini/Prishtin, Vukovaru, Podgorici i na Ozrenu. Univerzalna poruka sa svakog skupa je bila da vlade u regionu moraju ubrzati lociranje, ekshumaciju i identifikaciju nestalih, kao i prestati s licitiranjem broja rtava, kreiranjem kojekakvih spiskova i plasiranjem lanih obeanja radi sitnog profesionalnog ili linog interesa U razdoblju od 30. augusta . 2002. do 30. augusta 2003. rijeena je sudbina samo 86 osoba. To je tragina i poraavajua injenica, stoji u otvorenom pismu Vladi RH vie nevladinih udruenja, upuenom premijeru Hrvatske, koje je kod zagrebakog Zida boli u Selskoj proitala Zdenka Farka, voditeljica Centra Apel. Trinaest hrvatskih organizacija civilnog drutva, meu kojima i zagrebaka Documenta, izdalo je ovom prilikom Priopenje u kojem su upozorile na znaaj i ulogu budue Regionalne komisije (REKOM), koja nepristranim istraivanjem povijesnih izvora moe biti vaan iskorak u rasvjetljavanju sudbine nestalih i vraanju dostojanstva svim rtvama. Podgoriko Udruenje porodica kidnapovanih, ubijenih i nestalih Crveni
Inicijativa za REKOM

bour istaklo je kako je neophodno napraviti bazu podataka o nestalim osobama, koja e sadravati konkretne i precizne informacije o okolnostima njihovog nestanka Safet Halilovi, . ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, uputio je poruku povodom Meunarodnog dana nestalih u kojoj istie kako je rjeavanje sudbine nestalih civilizacijska i moralna obaveza Nataa . epanovi, predsjedavajua Koordinacije srpskih udruenja nestalih s podruja bive Jugoslavije, izjavila je da bi se mnogo vie postiglo depolitizacijom tog problema i pozvala na otvaranje svih arhiva i stvaranje jedinstvene baze podataka o nestalima Zahtjev Regionalne . koordinacije udruenja nestalih s podruja bive Jugoslavije je da EU ne dozvoli ni jednoj dravi regiona da postane njena lanica dok ne rijei sudbine nestalih za koje je odgovorna. 8

! Zadaci REKOM-a (a) da prikupi podatke o sluajevima ratnih zloina i drugih tekih krenja ljudskih prava, prui njihov detaljan opis, prikae obrasce krenja prava i njihove posljedice; (b) da prikupi podatke o sudbini nestalih i sarauje s nadlenim tijelima koja se u stranama ugovornicama bave potragom za nestalima; (c) da izradi popise ljudskih gubitaka u vezi s ratom ili drugim oblikom oruanog sukoba: i. civila koji su izgubili ivot ili nestali u vezi s ratom ili drugim oblikom oruanog sukoba; i ii. boraca koji su izgubili ivot ili nestali u vezi s ratom ili drugim oblikom oruanog sukoba; (d) da prikupi podatke o mjestima zatvaranja u vezi s ratom ili drugim oblikom oruanog sukoba, o osobama koje su

Obiljeavanje Meunarodnog dana nestalih u Hrvatskoj, 30. august 2011.

Manifestacija u Brkom, 29. august 2011.

Inicijativa za REKOM

protivpravno zatvarane, podvrgavane muenju i neovjenom postupanju, i izradi njihov sveobuhvatan popis uz zatitu identiteta kada je to neophodno; (e) da istrai politike i drutvene okolnosti koje su odluujue doprinijele izbijanju ratova ili drugih oblika oruanog sukoba, kao i injenju ratnih zloina i drugih tekih krenja ljudskih prava; (f) da odri javna sluanja rtava i drugih osoba o ratnim zloinima i drugim tekim krenjima ljudskih prava; (g) da preporui mjere koje se odnose na spreavanje ponavljanja krenja ljudskih prava i na reparacije za rtve; i

Tuzlanska Amica i Fondacija Alexander Langer iz Bolzana su, u okviru programa Adopt Srebrenica: International Cooperation for Memory Peta meunarodna sedmica dijaloga i susreta 05. i 06. 09. 2011. organizirali susret , (h) da izradi, objavi i predstavi zavrni grupe studenata iz Italije i Bosne i Hercegovine izvjetaj na nain koji e omoguiti da sa saradnicima FHP-a. Tom prilikom im je izvjetaj dopre do to ireg kruga ljudi u Aleksandar Obradovi predstavio aktivnosti dravama na teritoriji nekadanje SFRJ. Koalicije za REKOM od njenih poetaka do (Prijedlog statuta REKOM-a, Dio IV Ciljevi trenutne faze javnog zagovaranja. i zadaci Komisije, lan 14 Zadaci) Tokom otvorenog razgovora s Nataom Kandi o Inicijativi za REKOM, odgovornosti mladih i ideji pomirenja, studenti su iznijeli svoja miljenja o projektu regionalne komisije za istinu. Prije svega su istakli da je REKOM neophodan jer je anonimne rtve nemogue zapamtiti, pa samim tim ne mogu biti stalno prisutne u svijesti stanovnika regiona. REKOM e se, misle studenti, suoiti i s velikim problemima, jer je mnogima teko ili nemogue shvatiti da se pojam ljudskih prava odnosi na cijelo ovjeanstvo, pa ih iritira kada se odluno dokumentira ratni zloin poinjen nad zajednicama kojima se takva prava odriu. Teko je rei ta takve ljude vie okira biljeenje ratnih zloina za koje misle da nisu zloini (ve legitimni ratni postupci) ili odbrana ljudskih prava obespravljenih. rtvama, smatraju studenti, treba osigurati to vei broj mehanizama za dolaenje do pravde i to vei broj opcija za fiziku i moralnu odtetu: dakle, i suenja, ali i REKOM. Italijanski studenti su naveli jedan primjer iz njihove zemlje: cijelih trideset godina poslije Drugog svjetskog rata u Italiji se nije govorilo o graanskom ratu, kao to se sedamdesetih nije govorilo o terorizmu. Italijansko drutvo je uvidjelo veliinu problema preuivanja ako nema suoavanja s prolou, strukturi drutva prijeti raspad.
Inicijativa za REKOM

Studenti iz BiH smatraju kako su pred Inicijativom za REKOM velike tekoe u svijesti mnogih ljudi s podruja bive Jugoslavije je nacionalizam jako izraen. arko iz Srebrenice je, ipak, optimist: javna svjedoenja, koja bi bila sastavni dio REKOM-a, imala bi pozitivan uinak jer bi stvorila jaku emocionalnu reakciju, koja bi u sluaocima vrlo brzo osvijestila sav uas zloina. U odgovor na pitanje da li je opasnije negiranje prolosti ili povratak u prolost pamenjem, dokumentiranjem i obiljeavanjem studenti su unosili puno emocija. Jedan od eih odgovora je bio: Poricanje prolosti je uvijek dio politikog diskursa. Mladi evropski intelektualci uoavaju veliku razliku izmeu istine i drutvene nunosti s jedne, i politike s druge strane. Oni aktuelni politiki diskurs prije svega vide kao sebinu borbu za kratkorone ciljeve, u okviru koje se preesto prenebregavaju neprijatne istine. S druge strane, za njih je suoavanje s prolou neodloan i hitan posao, koji se predugo ostavlja nedovrenim.

10

Adopt Srebrenica, susret u FHP-u, 05. septembar. 2011.

!Epistemoloka zajednica protiv bratstva kriminalnih krugova

Na Meunarodnom forumu za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama (27. juni 2011., Sarajevo, BiH), priznati meunarodni strunjaci iznijeli su svoje vienje vanosti Inicijative za REKOM. Na panelu, kojim je moderirao Draen Lali s Fakulteta politikih znanosti u Zagrebu, govorili su Christian Axboe Nielsen (Aarhus University, Danska), Diane F. Orentlicher

Inicijativa za REKOM

(Washington College of Law, SAD), Eric Gordy (UCL School of Slavonic and East European Studies, Velika Britanija), Florence Hartmann (novinarka, Francuska), Jasna Dragovi-Soso (Goldsmiths, University of London, Velika Britanija), Lazar Stojanovi (reditelj, Srbija), Marlies Glasius (Univerzitet u Amsterdamu, Holandija), Mladen Ostoji (University of London, Queen Mary, Velika Britanija), Vera Krinik-Buki (Institut za narodnostna vpraanja, Slovenija) i Vladimir Petrovi (Institut za savremenu istoriju, Srbija). Otvarajui panel, Draen Lali je objasnio kako je svrha foruma i svih diskusija na njemu omoguiti da se ne ponovi da jedan akademski obrazovani graanin u jednom totalitarnom sistemu, ili sistemu koji je naizgled demokratski a zapravo je totalitarni, nema spoznaje o stranim stvarima koje su se dogodile, ubistvima ratnih zarobljenika.... Diane F. Orentlicher je upozorila da je neophodno provjeriti da li je ono to je nama vano zapravo ono to rtvama treba naprimjer, rtve su eljele osnivanje Meunarodnog krivinog tribunala zbog pravde, a u vezi s Tribunalom se govori o svemu drugom osim o pravdi za rtve. U javnosti se Tribunal uglavnom kritizira kao nepravedan, iako se neprestano istie potreba za pravdom. Suenja traju predugo, zloinci se osuuju na prekratke kazne, sudnice se pretvaraju u tribine za promociju politikih platformi... Eric Gordy je istakao da je Tribunal prvo pravno tijelo takve namjene Nirnberki sud i sud u Tokiju bili su vojne institucije, koje su sudile u urbi i nisu omoguavale optuenima adekvatnu odbranu. Jedan od najveih uspjeha Tribunala je sakupljanje detaljne dokumentacije koja onemoguuje bilo kakvo poricanje. To ini sukobe na teritoriji bive Jugoslavije najbolje dokumentiranim zloinima u svijetu. Ogranienje Tribunala je u nemogunosti da se odgovori na pitanje: koliko suenja je dovoljno da bi se ostvario neki oblik pravde? Svaka cifra bi bila posmatrana kao prevelika ili kao premala. Od 2000. naovamo, reagiranje javnosti se kretalo od potpunog poricanja, preko relativizacije, do dananjeg ideolokog pogleda na zloine koji se nazivaju inovima odbrane ili pobjedama. Razlog za to lei u prirodi suenja ono je tehniki proces kojem glavni cilj nije da prui zadovoljenje i priznanje rtvama. Da bi u regionu zaivjela ideja pomirenja, informacije o ratnoj prolosti graani moraju primiti od nekog kome vjeruju vie nego Tribunalu i domaim sudovima. A stepen povjerenja u politike institucije i medije je veoma nizak. Graani vjeruju prije svega rtvama, pojedincima koji su slini njima. Oni ele da uju line prie, da steknu uvid u tua osjeanja. Mladen Ostoji je podnio izvjetaj o svom istraivanju odnosa srpske politike elite prema Tribunalu. Mislim da je, ustvari, jedna od kljunih pouka Hakog tribunala to da meunarodne inicijative za tranzicijsku pravdu ne mogu uspjeti bez podrke domaih politikih elita, istakao je on na poetku svog izlaganja. Korijen neiskrenog odnosa srpske politike elite prema Tribunalu lei u strahu da Tribunal prijeti stabilnosti i legitimnosti 11

Inicijativa za REKOM

institucija u Srbiji. Taj strah od destabilizacije institucija se prenio i na vojsku i policiju i u konanom obliku doveo do ubistva premijera inia. Posljedica tog straha je pokuaj vlasti da ubijedi optuenike da se sami predaju, to je dovelo do toga da je drava praktino stala iza optuenika, kao to se moe vidjeti u Hrvatskoj i donekle u Bosni. Konaan ishod tog procesa jeste socijalizacija zloinaca i njihovo idoliziranje. Jasna Dragovi-Soso je istakla kako se u dravama bive Jugoslavije konano mijenja politika klima, te je zbog toga konano vrijeme za neke inicijative koje su u prolosti propale. Ali u regionu se jo uvijek ne vodi javna debata o zloinima iz bliske prolosti ak i kada se desi neto veoma bitno, kao hapenje Ratka Mladia, debata se svodi na ponavljanje argumenata iz devedesetih. REKOM bi mogao ustanoviti osnovne injenice o onome to se u regionu dogodilo to je veoma bitno jer ak ni na nacionalnom nivou nema univerzalno prihvaene verzije dogaanja tokom devedesetih. Christian Axboe Nielsen se osvrnuo na izjavu srpskog ministra policije Ivice Daia, da je bivu Jugoslaviju nadivjelo samo bratstvo i jedinstvo kriminalnih grupa. U svim republikama bive Jugoslavije, ratni kriminal i organizirani kriminal su dvije strane istog novia. No, za budunost regiona je puno vanije procesuiranje, a ne prouavanje tih zloinakih grupa, jer e to stvoriti kompletnu sliku historije i u isti mah ukloniti brojne probleme u drutvu. Vera Krinik-Buki posmatra REKOM kao nunu reakciju sfere civilnog drutva na sferu samovoljne politike. Kao historiar, ona je problemu pomirenja pristupila preko primjera Cazinske bune, ustanka seljatva protiv komunistikog terora 1950. godine. Ta zbivanja su bila tabu tema do 1991., kada je jedna velika studija iznijela u javnost podatke o toj buni. Na isti bi nain i REKOM trebao postupiti iznoenje neospornih injenica u to veem broju postavilo bi osnovu za pravedno rjeavanje problema. Marlies Glasius je primijetila da se tranzicijska pravda suoava sa skoro nemoguim zadacima. Ustanoviti zvanine istine o dogaajima, pruiti zadovoljenje rtvama i sprijeiti budue zloine ti zadaci su toliko teki da prije svega frustriraju one koji su im posveeni. Najzdravije je posmatrati suenja u Tribunalu sa ekspresionistikog stanovita, kao pozorite ritual koji drutvu prenosi poruke. Ali suenja ne mogu drutvu efikasno pribliiti istinu. Najprije, postoji tenzija izmeu obrade kriminalnog djela i saopenja istine suenja usmjeravaju panju na optuenog i njegov konkretan zloin, tako da dolazimo do razliitih istina za razliita suenja. Zatim, meunarodne tribunale finansiraju i organiziraju zapadne zemlje, a to otvara mogunost da se istina ustanovljena u njima odbaci kao zapadno pozorite. Na kraju, optueni e u toku suenja uraditi sve to je u njegovoj moi da dezavuira Tribunal, to stvara dvije verzije istine i rui povjerenje javnosti u Tribunal.

12

Inicijativa za REKOM

Florence Hartmann je pola od stava po kojem e proces internacionalne pravde uvijek ostati nedovren ako ne promijeni historijske narative grupa umijeanih u konflikt, a to se ini kroz proces obrazovanja. Prijedlog statuta REKOM-a u lanu 45 predvia mehanizme kojima se osigurava integracija utvrenih injenica u obrazovne sisteme zemalja u regionu. Meutim, za takve stvari je potrebno vrijeme, a u meuvremenu odrastaju poslijeratne generacije koje su obrazovane konfliktnim narativima u sistemu u kojem historijsko obrazovanje i tranzicijska pravda idu dvama razliitim kolosijecima. Obrazovanje za sada istie razlike meu nacijama u regionu, umjesto da zadovoljava potrebe za pravdom, demokratizacijom i pomirenjem. Reformiranje historije trai dosta vremena oduvijek je bilo tako i bit e tako i u ovom sluaju. Prije nego mehanizmi tranzicijske pravde, kao to je REKOM, ponu uticati na obrazovni sistem, mediji bi mogli obnarodovati utvrene injenice umjesto to skrivaju djela koja su uzrokovala toliko patnje. Lazar Stojanovi se pozabavio onim vidom REKOM-a koji ga razlikuje od pravosudnih institucija, a to je podruje moralne i politike odgovornosti. Kolektivna odgovornost ne postoji, ali bi se moglo govoriti o masovnoj politikoj odgovornosti svih onih koji su digli ruku da podre dolazak zloinca na vlast i njegovu daljnju zloinaku politiku. Priznanje takve odgovornosti je bitno u procesu osnivanja komisije za istinu i pomirenje na podruju bive Jugoslavije jer e to, po prvi put u historiji, biti jedna regionalna komisija. Stoga bi priznanje politike odgovornosti pomoglo svakoj dravi da prizna kako je i ona inila zloine, i kako ona svoje zloine prihvata isto kao i zloine poinjene protiv nje. Vladimir Petrovi je istakao zanimljivu injenicu da u suoavanju s prolou i u polju tranzicijske pravde nema puno historiara. Razlog je u tome to je historiografija disciplina koja je dala svoj veliki doprinos rastakanju Jugoslavije, [...] koja je dosta uinila u tome da to rastakanje preraste u rat, i [...] koja je uinila dosta da se karakter tog rata zamagli ukoliko je to iole mogue. Nemogue je oekivati od ljudi koji su svoje karijere uloili u jedan odreeni politiki projekt da se kritiki osvrnu na svoj vlastiti angaman i na sam taj projekt. Otuda projekt kao to je Kraj Jugoslavije pokuaj da se objave najrelevantniji dokumenti u vezi s raspadom Jugoslavije u kritikom izdanju, u nadi da e stvoriti faktografsku bazu za daljnje rasprave. Drago Pilsel je, na osnovu pola miliona potpisa za REKOM i pozitivne reakcije crnogorske politike elite, zakljuio kako postoji mogunost da se u nama smiri povijest. Priajui svoju ivotnu priu, on se osvrnuo na trenutak kada je shvatio da nije mogue u isto vrijeme biti argentinski ljeviar, hrvatski faist i student teologije. Nesposobnost da smirimo povijest u sebi jeste neto oko ega bi REKOM mogao mnogo pomoi. Amir Kulagi, preivjeli iz Srebrenice, rekao je da su procesi kao Inicijativa za REKOM najbolji dokaz da mi jo uvijek imamo snage i hrabrosti da se borimo protiv svojih tekih

13

Inicijativa za REKOM

iskustava. On se osvrnuo na teoriju po kojoj sve rtve govore istim jezikom i istakao da ona ipak nije tana: rtve se ne slau oko termina rtva, zloin, herojstvo u ratu. Postoji i problem pomirenja gledanog kao cilj tranzicijske pravde: Prvo trebamo rei ko treba da se miri. Da li je to na linom nivou? Da li je to na nivou nekakvog etnosa ili na nivou drutva? Pomirenje podrazumijeva priznanje zloina i izvinjenje za njega. Pomirenju mora prethoditi povjerenje meu ljudima, meu zajednicama i onda na nivou drutva.

14

Da vidimo ta umjetnost moe uiniti kada uzme injenice koje smo prikupili terenskim radom i kako ih onda moe vratiti? to su one kada umjetnost obavi s njima ono to ja mislim da je umjetniki zadatak? Da ne bude nesporazuma REKOM je gotovo savrena inicijativa u nesavrenom svijetu. Malo je nas umjetnika koji se bavimo zlom, govorimo o rtvama. To su mahom nae rtve. Ja se bojim da e, u ovome to nam je ostalo provesti na zemlji, ta vrsta razmjene mrtvaca za mrtvaca postati dominantna, ja se bojim da e se i dalje licitirati sa rtvama. Umjetnost se mora jako boriti protiv toga da postoje nae i vae rtve. (Slobodan najder, knjievnik, Zagreb, Hrvatska, Regionalne konsultacije sa umjetnicima o Inicijativi za osnivanje REKOM-a, Bonjaki institut, Sarajevo, BiH, 7. april 2010.)

REKLI SU O REKOM-u:

Nisam samo podrao, nego sam za nju i potpisao! Moramo nai podatke i imena ljudi. To ne znai da emo se usaglasiti oko istine. Podsjeam, strane su ratovale najprije idejama, pa po novinama, a na kraju mecima i bombama. Svako je pri tome imao svoju istinu. Ali razlike meu tim istinama e biti manje i manje na tetu nevinih rtava ukoliko prije interpretacija injenica pokaemo same injenice. Zato sam za REKOM. (Slobodan Uzelac: to bi bilo da Tadi pozdravi Karadia ili Mladia?, http://danas.net.hr/intervju-tjedna/page/2011/09/01/0075006.html, 02. 09. 2011.)

Inicijativa za REKOM

Inicijativa za REKOM doista jest politika akcija, i to prvorazrednoga znaaja. Zato se o njoj u hrvatskim medijima tako temeljito uti, e ne bi li je se kako ponitilo i ubilo. A nema danas vanijega politikog posla nego nainiti veliku knjigu mrtvih, u kojoj bi se nalo sve i jedno ime onih koji su od 1991. ubijeni, protjerani ili raseljeni, ukljuujui i imena ubijenih ubojica, takoer do posljednjega. [...] Ideja o REKOM-u nije [...] pokuaj da se doe do jedne i neporecive istine. Cilj je da se doe do neporecive faktografije: sa imenima ljudi, opisima njihovih stradanja, i na kraju sa brojem svih rtava. To je i najmanje i najvie to se na kraju svih ratova moe za rtve uiniti, a to se u nas nikada nije inilo. Ujedno, nema boljeg naina da se budui ratovi preduprijede od tog da se ustanove injenice prolih ratova. A kakvu e tko istinu iz tih injenica crpiti i kakvu e si povijest na osnovu njih pisati, to je, doista, manje vana stvar. [] Istina e se s istinom sporazumijevati ako se budu znali podaci, imena, brojevi. (Miljenko Jergovi, Zato sam podrao REKOM, u: Jutarnji list, 31. 05. 2011., str. 21) Da bi istina i pravda, kao u svemu, nale svoj put, moramo se suoiti s prolou. Upravo je to zadaa budueg REKOM-a, tanije Regionalne komisije za utvrivanje injenica o ratnim zloinima na podruju bive drave. Potrebna nam je ova komisija kako bismo odnose u regionu gradili na drugaijim osnovama, ali i koja bi predstavljala poetak multilateralnog partnerstva utemeljenog na meunarodnom priznanju i uvaavanju otvorenosti i potovanja. Ne smijemo ivjeti u lai, mora se uti glas rtve, kako bi se njoj i njenoj porodici povratilo dostojanstvo, kako bismo jednostavno ovjeku povratili dostojanstvo. Poricanje zloina je nedopustivo. Poricanje zloina znai participirati u zloinu. (Alija Behmen, gradonaelnik Sarajeva, na Meunarodnom forumu za tranzicijsku pravdu u postjugoslavenskim zemljama, 27. 06. 2011., Sarajevo, BiH)

15

Meni bi bilo jako drago kad bi mi doao moj susjed recimo, nebitno, Ramo, Ibro, Muhamed i kazao: Gospoo Miro, ovdje je va sin i mu. Ja znam, sigurno znam da je tu. Vi ga dostojno pokopajte. Ja bih mu bila zahvalna cijeli ivot. Moje bi se rane dosta, dosta ublaile. Savjest bi mi bila mirna. Ne bih ila na Bikoe, na zid, da ublaim sebe, nego bih znala gdje poivaju i gdje ostalo sve stoji. (Mira Jankovi iz Bikoa, BiH, Prvi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Sarajevo, BiH, 05./06. maj 2006.)
Inicijativa za REKOM

Kad doem, je li, vidim se s jednim, s nekim komijom, i on pita: Daj mi ispriaj istinu, onako kao ovjek ovjeku. Znai, hajdemo zaboraviti, je li, ako se moe zaboraviti sve to je bilo, kaem: Daj mi samo informaciju da naem, da sahranim, jedan dio ivota da zatvorim, znai, to kae, ovaj, da mogu otii na groblje i mogu djeci ispriati ko im je bio djed [...] Volio bih da se sazna istina i da se nau svi ti nestali nebitno, Srbi, Hrvati ili Bonjaci svi koji su stradali da se nau, da se sahrane i da se stavi jednom taka na i, i da se uradi jedna prava istina, da se kae ko je, gdje, ta i kad i kako radio. (Slavoljub Peri iz Vozue, BiH, Prvi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Sarajevo, BiH, 05./06. maj 2006.) Za mene kao ovjeka pravda bi bila kada bih dobio priliku da doem do ovjeka ili do grupe (ljudi) koji su pobili moje najblie, i da ih pitam zato?. Da li su ti ljudi uope poznavali te moje najblie lanove familije? ta je bio razlog da su ih na najsvirepiji nain umorili i da su ih ostavili moda negdje, hajde da kaemo, da nikada neu moi doi do njih. To bi za mene bila pravda. [] Za mene bi bila istina da mi neko rekne gdje je umorio sve moje mrtve lanove, muke lanove moje porodice, da mogu doi do njih i da ih mogu na

16

Predstava Analogije Pozorita Porodice bistrih potoka, Kulturni centar Pekarna, Maribor, 07. februar 2011.

Inicijativa za REKOM

dostojanstven nain na odreenom prostoru sahraniti, i da i ja [] imam svoje mjesto gdje bih mogao otii i prouiti Fatihu i, hajde da kaemo, u jednom trenutku biti s duama tih mojih. To je za nas istina. (Amir Kulagi, Udruenje ene Srebrenice, BiH, Prvi regionalni forum za tranzicijsku pravdu, Sarajevo, BiH, 05./06. maj 2006.)

!O Inicijativi REKOM
Pismo podrke umjetnika i intelektualaca iz postjugoslavenskih zemalja osnivanju REKOM-a, objavljeno 22. oktobra 2011. godine u Politici i vodeim dnevnim novinama regiona, potaklo je Dragana Popovia i Miljenka Deretu iz nevladine organizacije Graanske inicijative da jo jednom javno iskau svoj stav prema toj inicijativi. Sto pedeset i pet umjetnika i intelektualaca zatrailo je od predsjednika drava u regionu da zajedniki osnuju REKOM. Popovi na to reagira tvrdnjom, koju prenosi Politika u tekstu REKOM osuen na propast, objavljenom 24. 10. 2011., da Statut koji predlae Koalicija za REKOM sadri odredbe koje se kose sa ustavima zemalja regiona. Popovi ne navodi navodno sporne odredbe Statuta, kao ni primjer ustava s kojima nisu u skladu. Pored toga, Popovi u tekstu Statut REKOM-a protiv dobre ideje, objavljenom 23. 10. 2011. na internetskoj stranici medijske kue B92, iznosi da on lino nije za pristup utvrivanju uzroka ratova i ratnih zloina. Smatra da je, s postavljanjem tog cilja, cijela ideja o Regionalnoj komisiji osuena na propast. Odluno najavljuje da od cijele ideje nema nita i zbog toga jer zagovaranje osnivanja Regionalne komisije vodi mala grupa ljudi: Kada uska grupa ljudi pokuava da progura tako veliku ideju, ona teko prolazi. Takav nain javnog zagovaranja nije proao nigdje u svijetu, pa nee ni na prostoru bive SFRJ. Njegov ef Miljenko Dereta nije upuen
Inicijativa za REKOM

DEBATE

17

u odredbe Prijedloga statuta REKOM-a, ali je siguran da je vrijeme pokazalo da komisije zapravo ne rjeavaju nita, kako stoji u istom tekstu. S obzirom da Popovi i Dereta svoje navode ne potkrepljuju argumentima, ne mogu da polemiziram s njima. Zbog toga ukazujem na nekoliko injenica, koje mogu doprinijeti, i njihovom, boljem uvidu u proces REKOM. Prvo, Koalicija za REKOM je 26. marta 2011. godine usvojila Prijedlog statuta REKOM-a, nakon trogodinjeg konsultativnog procesa u kojem je uestvovalo vie od 6.000 aktivista civilnog drutva, ukljuujui rtve, lanove porodica nestalih, sudije, tuioce i advokate. Utvrivanje injenica o ratnim zloinima i uzroka rata su ciljevi za koje se zalae Koalicija za REKOM. Da li e to drave prihvatiti, ostaje da vidimo. Slijedi faza u kojoj radne grupe vlada u regionu trebaju razmotriti Prijedlog statuta Komisije koji predlae Koalicija za REKOM i kazati posljednju rije po tom pitanju. Ako drave zakljue da je utvrivanje uzroka rata nemogu zadatak za Regionalnu komisiju, kao to misli Popovi, onda u Statutu REKOM-a nee biti tog cilja i zadatka, nezavisno od toga to je on sadran u Prijedlogu statuta koji predlae Koalicija za REKOM. Drugo, Koalicija za REKOM nije uska grupa ljudi: ini je 1.880 organizacija i pojedinaca iz redova rtava i intelektualaca. U junu 2011. godine, 550.000 graana iz postjugoslavenskih zemalja podralo je Peticiju za osnivanje REKOM-a. Proslavljeni umjetnici i poznati intelektualci podravaju Inicijativu za osnivanje REKOM-a. Proces javnog zagovaranja, usmjeren prema politiarima, poevi od novembra 2011. godine vodit e Regionalni tim, koji ine profesor arko Puhovski (Hrvatska), profesor Zdravko Grebo i reditelj Dino Mustafi (BiH), profesorica Biljana Vankovska (Makedonija), advokat Azem Vllasi (Kosovo), novinar Igor Mekina (Slovenija), novinar Duko Vukovi (Crna Gora) i novinar Dinko Gruhonji i ja u Srbiji. U toj sam grupi prije svega zbog toga to sam pokrenula Inicijativu, a nikako zato to sam vrijedna koliko i ostali lanovi tima. Tree, u teoriji i praksi tranzicijske pravde, prihvaeno je da restorativna pravda (komisije za istinu, istrane komisije, lokalne inicijative pomirenja) doprinosi vraanju dostojanstva rtvama, drutvenoj integraciji bivih boraca i izgradnji mira, kao i da ima potencijal da sprijei ponavljanje zloina. Teoretiari i praktiari koji se bave tranzicijom drava nasljednica nekadanje SFRJ, smatraju da REKOM moe otkloniti objektivna ogranienja krivinih suenja (dugo trajanje, nedovoljni kapaciteti sudova, starost, bolest i umiranje svjedoka i rtava) i izgraditi injeninu sliku o tome ta se i zato dogodilo na teritoriji bive Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. godine. etvrto, politiari se nisu, kako tvrde Popovi i Dereta, zadrali na deklarativnoj podrci REKOM-u. U junu 2011. godine, Vlada Crne Gore formirala je radnu grupu za razmatranje
Inicijativa za REKOM

18

Inicijative REKOM. Slijedi faza u kojoj e ostale vlade u regionu poeti s formalnim pristupom Inicijativi REKOM. Peto, struna javnost je i dosad bila aktivno angairana u oblikovanju mandata REKOM-a, o emu svjedoe brojne regionalne konsultacije odravane od 2006. do usvajanja Prijedloga statuta REKOM-a, u martu 2011., dostupne na internetskoj stranici www.zarekom.org. Na kraju, slaem se s Miljenkom Deretom kada kae da dnevna politika i dalje ometa mnoge procese. Ideja REKOM-a ima potencijal da sprijei politike manipulacije brojem rtava i ispredanje nacionalnih mitova o sukobima, kako bi region najzad otpoeo drutveni, a ne dnevnopolitiki proces pomirenja. Nataa Kandi Tekstove na koje Nataa Kandi odgovara moete preuzeti sa sitea www.zarekom.org:
REKOM osuen na propast - http://www.zarekom.org/uploads/press/2011/10/i_2106/f_1/f_2820_0.doc Statut REKOM-a protiv dobre ideje - http://www.zarekom.org/uploads/press/2011/10/i_2104/f_1/f_2846_0.doc

19 Inicijativa za osnivanje REKOM-a bila je suoena s brojnim medijskim odzivima i javnom podrkom, ali i estokom kritikom. Publicist Igor Mekina razmotrio je u tekstu Analiza javne kritike i podrke Inicijative za osnivanje REKOM-a pozitivne i negativne prikaze Inicijative za REKOM u regionalnim medijima. Saimajui dosad iznesene argumente protiv ideje o osnivanju regionalne komisije za istinu, ukljuujui i poznatu polemiku Ristivojevi Ivanievi o pravnom statusu REKOM-a, Mekina pokazuje kako je argumentacija protiv REKOM-a esto zasnovana na logikim grekama. Neosnovane optube na raun REKOM-a, injenica da mediji koji su objavili napade optuenima u pravilu nisu omoguili da odgovore na teke optube, kao i upotreba uvreda i kleveta na raun nekih poznatijih zagovaraa Inicijative, prema zakljucima reene analize, nesumnjivo predstavljaju primjere krenja novinarske etike, dok medije koji na taj nain izvjetavaju o REKOM-u odlikuju prije svega govor mrnje, lai, izvlaenja injenica iz konteksta i preuivanje dogaaja.
Inicijativa za REKOM

Uprkos pravilu prema kome bi novinari, prilikom iznoenja tekih optubi na raun pojedinih osoba, morali zatraiti i miljenje osobe na koju se te optube odnose, napadnuti zagovornici REKOM-a u nabrojanim prilozima nisu imali priliku iznijeti svoje stavove, to, prema procjeni Igora Mekine, nije samo dokaz visokog nivoa neprofesionalizma spomenutih medija, nego predstavlja i povredu meunarodnih standarda novinarskog izvjetavanja, na prvom mjestu Minhenske deklaracije, koja obavezuje sve novinare. Autor naglaava da komparativna analiza tekstova kritiara REKOM-a dokazuje da su njihove kritike injenino pogrene, logiki netane, kontradiktorne i da bez obzira na to koliko uvjerljivo djelovale svaka za sebe sve zajedno predstavljaju hrpu besmislica i neistina.
Cijelu analizu moete proitati na http://www.zarekom.org/uploads/documents/2011/09/i_1647/f_1/f_2826_bs.doc

20

TA DA SE RADI?

Koaliciji za REKOM predstoje sastanci s predsjednicima drava u regionu kojima jo uvijek nisu predati prikupljeni potpisi: Atifete Jahjagom, predsjednicom Kosova; Borisom Tadiem, predsjednikom Srbije; i orgeom Ivanovim, predsjednikom Makedonije. Nakon toga e Koalicija raditi na pridobijanju nadlenih institucija da pokrenu proceduru za zakljuenje meunarodnog ugovora ili sklapanje politikog sporazuma za osnivanje REKOM-a.

Inicijativa za REKOM

21

Inicijativa za REKOM

22

Inicijativa za REKOM