Živjeti Dugovječno

1 Dragan Kalini IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO
IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO Knjini niz ZDRAVLJE Nakladnik ESDEA d.o.o. Oroslavje, Hrvatska E-mail bookcrossing-croatia@hi.htnet.hr
Urednik Velimir ubert Lektorica Ljerka Koren Korektorica Branka Vukmani Tisak ZiB Mladost, Zagreb 2007.
Dragan Kalini
IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO
ESDEA OROSLAVJE
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 649369 www.nsk.hr ISBN 978-953-6409-44-5
ULOG U DUGOVJENOST
Svi matamo o tome da doivimo duboku starost, ali da ne budemo bolesni. elimo u osamdesetoj godini ujutro ustati dobro naspavani i da nas nita ne boli. Je li to mogue? U naelu je mogue, osim ako nisu posrijedi nasljedne (genetske) i profesionalne bolesti. Otprilike treina bolesti su genetske naravi, a dvije treine su prouzroene nezdravim nainom ivljenja. Nae tijelo je savreno i skladno, ali ga trebamo uvati da ga ne upropastimo. Tu je paradoks: sve biljke i ivotinje rabe samo prikladnu hranu u potrebnim koliinama, samo mi, ljudi bia s najveim razumom jedemo tetnu hranu i uzimamo tetne tvari, i to u mnogo veim koliinama nego to nam je potrebno. Biljka nipoto iz zemlje nee crpsti vie mangana ili eljeza nego to joj je potrebno, a mi ljudi jedemo nekoliko puta vie masnoe, soli i
eera nego to nam je potrebno. Konzumiramo i neke tvari (alkohol, duhan i droge) koje nam uope nisu potrebne. to se to dogodilo s nama, najrazvijenijim stvorenjima? Od svih bia ovjek ima najveu inteligenciju i jedini ima sposobnost odluivanja. Zato su nam onda te odluke nerazumne ili zato nam se ne d provoditi ispravne odluke? Dananje generacije odnose se prema svojemu zdravlju vrlo nepravilno, ak i pogubno, kao da smo sami sebi neprijatelji. Svakodnevicu pretrpavamo prekomjernim obvezama, eludac prekomjernom hranom, a kretanje obavljamo uglavnom vozei automobil. Troimo novac za ukraavanje tijela i stanova, kupujemo skupe automobile, a u svoje tijelo trpamo previe hrane i mnogo tetnih tvari, ne vjebamo, ak i ne hodamo. Svakodnevno se uzbu ujemo zbog sitnica i stalno se brinemo o tome to e biti sutra. Ulaganje u zdravlje je najbolje ulaganje. Nije li mudrije izabrati dobro zdravlje umjesto uivanja u nezdravom nainu ivljenja zbog kojega emo imati bolesti, patnju i kra-
ULOG U DUGOVJENOST
i ivot? Nije li najvea srea u zdravlju? Prevencija je najbolje rjeenje, ali treba je provoditi od rane mladosti, a najkasnije nakon tridesete godine. to smo stariji, organizam je sve slabiji te moramo biti discipliniraniji da bismo ostvarili vitalnost do duboke starosti. Probudimo se, izaberimo i odluimo, ali odmah! Ako ne uspijevamo, znai da se ne borimo dovoljno. Stoga pojaajmo odlunost i akciju. Dokaimo da posjedujemo jak karakter i da moemo uporabiti svoj razum u ostvarenju ravnotee na svim trima aspektima zdravlja: tjelesnom, psihikom i duhovnom. Mjere poduzimajmo stalno i svakodnevno, jer ako ih prekinemo, vraamo se na poetak. ivotna filozofija zdravog ivljenja nije komplicirana. Naprotiv, vrlo je jednostavna. Znamo kako treba tjelesno, psihiki i duhovno zdravo ivjeti, ali ne elimo ili nismo uporni to primijeniti u praksi. Drutvo je bogato znanjem o zdravom ivljenju, ali to znanje ne primjenjujemo. Uglavnom smo nemoni ita poduzeti za sebe i svoju obitelj, samo
klimamo glavom kao da nam je sve jasno, ali nita se ne doga a. Ludost je rtvovati svoje zdravlje zbog stjecanja imovine, karijere, ugleda u drutvu i zadovoljenja strasti za tjelesnim uicima. Zdravlje je najvee blago, vanije od svega spomenutog, a rezultati su ipak vrlo porazni. Zapravo ne elimo promijeniti sebe, nego samo glumimo i razmeemo se. Govorimo da posjedujemo razna znanja, idemo ak i u crkvu, a zapravo smo oholi, laemo i ne posjedujemo znanja. Mnogim ljudima je teko suzdrati se od preobilnog i tetnog jela, alkoholnog pia i srdbe. Nemaju snage rei sebi: E, sada je dosta. Toga se sjetimo tek kada je kasno, kada smo bolesni, a oni najnerazumniji ne sjete se toga niti tada. Uglavnom biramo pogrene postupke jer se ne elimo ili ne moemo suzdrati, kao da nemamo razuma obuzdati prohtjeve i nezasitnosti tijela da se prejeda, opija, ukraava i uiva u svemu to poeli. Prevladavaju strasti iako znamo da to nije dobro ni za nas ni za nau okolinu. Tijelo kao da je jae od naega razuma i ne
ULOG U DUGOVJENOST
d nam da gospodarimo njime. I tako ivimo nemoni da ita poduzmemo za sebe ili se nadamo da emo to moi poslije, a vrijeme prolazi i stie naplata za sve ono to smo nepravilno inili. Rjeenje je u tome da ono to odluimo i elimo, trebamo uiniti odmah: donijeti odluku ovoga trenutka, objaviti rat tijelu i staviti ga pod nadzor razuma. Ne trebamo ekati da nam netko to sugerira ili pomogne u tome. Izaberimo sami, odluimo provesti zdravstvenu reformu u svojemu ivotu i to pretvorimo u praksu. Ponimo odmah s upornim uvjebavanjem dok nam suzdravanje od pogrenih postupaka ne postane navika i vrlina, odnosno automatizam, kao to automatizmom vozimo automobil. Svaka se navika moe promijeniti, samo moramo uporno vjebati eljenu naviku i rezultat nee izostati. Kada bismo se zdravo hranili te redovito prakticirali tjelovjebu i duhovnost, gotovo nikada ne bismo trebali ii lijeniku i tako bismo utedjeli mnogo novca. Valja izbjegavati i ekstremne postupke za popravljanje zdravlja, jer time moemo prouzroiti
10
veliku tetu. Treba uhvatiti najpovoljniji ritam ivota i biti gospodar svojega tijela i ukupnog ponaanja.
11
TJELESNO ZDRAVLJE
Pojam zdravlje ljudi uglavnom povezuju sa zdravim tijelom. Unato tehnolokom napretku suvremene medicine, neke specifine bolesti su sve uestalije: bolesti srca, krvotoka, metabolizma i maligne bolesti. Najsuvremenije medicinske metode ne mogu zaustaviti bolesti koje nastaju nezdravim nainom ivljenja. Zdravim ivotnim navikama moemo ostvariti bolje zdravlje nego to nam suvremena medicina moe u tome pomoi. Ako ve nije kasno, najbolje je lijeiti se prikladnom hranom i tjelovjebom. Da bi tijelo bilo zdravo, trebaju biti zadovoljena tri osnovna naela: a) uravnoteena prehrana naelo vage, b) tjelesna aktivnost naelo oru a, c) tetna hrana naelo ekologije. Naravno, moe se jo puno toga nadodati, no to je za neku deblju knjigu. Pridrava-
12
nje tih triju jednostavnih naela dovoljno je za zdravlje.
Uravnoteena prehrana naelo vage

Promatrajmo starinsku vagu koja ima polugu, dva tanjuria i jeziak. Zamislimo da na jednom tanjuriu stoje utroene kalorije, a na drugom kalorije unesene u organizam. Ako je vie unesenih nego utroenih kalorija, jeziak je zakrenut i pokazuje nerazmjer, odnosno bolest. Primjerice, ako svojim aktivnostima utroimo 2000 kalorija, a unesemo ih 3000, rezultat e svakako biti bolest ili vie bolesti, ovisno o tjelesnim predispozicijama. Najee se javljaju bolesti pretilosti, krvoilnog sustava i poremeaj metabolizma. Naravno da s takvim bolestima ne moemo doivjeti 80 godina. Ne smijemo unositi niti manje od oko 1500 kalorija, to ovisi o tjelesnoj teini, jer i to nam moe otetiti zdravlje. Ako smo uredski slubenici i radni dan provedemo u sjedeem poloaju, dovoljno nam je oko 1800 kalorija. Kuani-
TJELESNO ZDRAVLJE
13
cama i trgovcima potrebno je oko 2300, obrtnicima oko 2800, a gra evinskim radnicima oko 3500 i vie kalorija. Temelj pravilne prehrane ine umjerenost, raznovrsnost i zdrave namirnice. Statistike pokazuju da jedemo vrlo malo voa i povra a mnogo mesa, kruha, tjestenine i krumpira. Rezultat je takve prehrane, uz ostalo, i pretilost. To je bolest modernog doba, a nastaje zbog poveanog unosa ugljikohidrata, masne hrane i nedostatne tjelesne aktivnosti, to izaziva poremeaje metabolizma. U tkivima, najvie ispod koe, nagomilava se masnoa, a na stijenkama krvnih ila taloi se kolesterol. Postoje samo dva naina da se ostvari ravnotea izme u unesenih i potroenih kalorija: unositi manje kalorija i vie ih troiti. To pravilo je samo temeljno naelo, jer pretilost ovisi i o nasljednim imbenicima, brzini metabolizma, ravnotei hormona i nekim nejasnim imbenicima. Pretilost znatno skrauje ivot i sigurno vodi u mnogobrojne bolesti. Gotovo je nemogue da pretila osoba doivi osamdeset godina ili
14
da u starosti nema problema s kretanjem. Hoemo li biti pretili, najvie ovisi o ravnotei izme u unesenih i potroenih kalorija. Masna hrana usporava probavu i optereuje jetru i guterau. Kolesterol je vrsta sloenih zasienih masti. Ima ga samo u namirnicama ivotinjskog podrijetla. To je takozvani lo kolesterol. Bez kolesterola ne moemo ivjeti jer je sastavni dio vanjske membrane stanica, ali vrlo negativno djeluje kada ga ima vie nego to nam je potrebno. Najvie ga ima u umanjku, mozgu, iznutricama, vrhnju, kavijaru, plodovima mora, punomasnim sirevima, svinjetini, koici peradi, stvrdnutim biljnim mastima (margarin) i masnim i slatkim kolaima. Viak kolesterola se taloi na stijenkama krvnih ila koje se suavaju i oteavaju protok krvi, to dovodi do visokog tlaka, glavobolje te u konanici do sranog i modanog udara. Naalost, danas mnogi ljudi nalaze zadovoljstvo samo u konzumiranju raznih grickalica, masne i slatke hrane i pijenju alkoholnih pia. Rezultat takvih zadovoljstava je plaanje skupih lijekova i lije-
TJELESNO ZDRAVLJE
15
enja. Od svih vrsta masnoa najopasniji su trigliceridi. Najvie ih je u kolaima, sladoledu, okoladi i ostalim slatkiima. Kako napraviti red u svojemu ivotu i ne jesti kao da smo bezumni? Trebamo ivjeti uredno, reducirati sve ustaljene navike, gotovo sve smanjiti, ali ne naglo, ve postupno. Bog nam je dao razum kojim se moemo uspjeno nositi sa svakovrsnim grjenim i po tijelo unitavajuim navikama. Problem je u tome to se opravdavamo da to ne moemo, a zapravo elimo jesti i jesti, preputati se strastima tijela pa neka trbuh sve vie raste. Loe navike su postale dio nae naravi, a trebali bismo ih se bojati vie nego neprijatelja. Svi emo rei da znamo da trebamo biti umjereni, ali i stalno ustvrdimo da emo to biti ubudue, samo jo ne danas. Stalno odga anje je osnovna zamka i zabluda. Umjerenost trebamo postii odmah, pri sadanjem jelu ili piu. Ne trebamo se samo nadati, ve to trebamo uiniti odmah. Ako odmah ne udovoljimo zahtjevu navike, ona e drugi put biti slabija. Trebamo odmah i sada pojesti
16
samo onoliko koliko je potrebno, ovisno o kalorinosti hrane, i prestati kada nam je najsla e. To se jednostavno moe postii tako da prije obroka odredimo koliinu hrane koju emo pojesti. Tako emo obuzdati tk i pojesti samo doputeni broj kalorija. Na kraju takvog obroka bit emo jo uvijek gladni, ali nakon desetak minuta osjetit emo da smo siti i da bi daljnje jedenje bilo suvino i tetno. Ne smijemo sluati tk, jer nas on navodi da pojedemo vie nego to nam je potrebno i tako stvorimo zalihe zbog toga to moda neemo moi konzumirati sljedei obrok. Dakle, trebali bismo prestati jesti kada nam je najsla e, a to nije ba jednostavno. Dnevni unos hrane treba podijeliti na najmanje tri obroka i ne dopustiti da jako ogladnimo jer emo tada previe pojesti i sav viak hrane e stvarati masne zalihe. Da bi nam mozak bio bistar i spreman za intelektualni proces, treba jesti hranu sa to manje ivotinjskih masnoa i potpuno izbaciti prenu i pohanu hranu, masno i crveno
TJELESNO ZDRAVLJE
17
meso, sir trapist, kremaste kolae i gazirana obojena pia, jer upravo ta hrana najvie zaepljuje krvne ile u mozgu. Najopasnija je pohana hrana jer sadri dvostruko veu koliinu masnoe. Kada se kolesterol nataloi po kapilarama, dotok krvi je smanjen i ne moe dostaviti dovoljno kisika do modanih i svih drugih stanica. Mozak nije bistar, smanjuju se intelektualne mogunosti, poveava se sklonost stresu i rizik od modanog udara i sranog infarkta. Nakon objeda za fiziologiju je mnogo korisnije popiti mlaku nego hladnu vodu. Hladna voda usporava probavu. Najbolje bi bilo piti meku vodu koja ima malo kalcijeva karbonata (vapnenca) pa olakava probavu. Dnevno trebamo popiti najmanje dvije litre obine iste vode; ljeti ak i vie. Zbog nedostatnog unosa vode krv se zgunjava i slabije dovodi kisik u stanice organizma pa nastaju glavobolje i poremeaji u fiziologiji organizma te mnogobrojne nepotrebne bolesti. Mnogi ljudi bi ozdravili kada bi pili dovoljno vode.
18
esto ujemo da u svemu treba biti umjeren. To nije loe, ali nije ni dobro. Umjeren treba biti u zdravim stvarima, a potpuno izbaciti tetne stvari. Ljudi uglavnom jedu dvostruko vie hrane nego to im je stvarno potrebno. Umjerenost je ako pojedemo onoliko hrane koliko nam je potrebno u skladu s naim aktivnostima. Zdravija je preteito vegetarijanska prehrana. Namirnice moraju biti zdrave i raznolike. Valjalo bi nabavljati namirnice u svim duginim bojama, jer je onda velika vjerojatnost da emo u organizam unijeti gotovo sve potrebne hranjive sastojke. Salatu moemo napraviti od rajice, krastavaca, naribane mrkve, naribane cikle, matovilca, luka, mladog kukuruza i perina. Moemo dodati svjeeg sira i sve zainiti limunovim sokom i maslinovim uljem, ali bez soli. Takva salata ima sve dugine boje i sadri gotovo sve vitamine i minerale, posebice ako je povre uzgojeno na prirodnim gnojivima i izvan plastenika. Dokazano je da je mediteranski nain prehrane najbolji, jer je u tim krajevima znat-
TJELESNO ZDRAVLJE
19
no mane oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Mediteranska prehrana se sastoji od ribe i mesa peradi, lisnatog povra i kuhanih mahunarki, salate, oraastih plodova i maslinovog ulja. Prednjai kuhano povre zainjeno maslinovim uljem. Hladno cije eno maslinovo ulje smanjuje razinu kolesterola i eera u krvi i normalizira krvni tlak. Poluvegetarijanski nain prehrane je vaan jer kvalitetna kombinacija namirnica ini uravnoteenu vagu svih potrebnih sastojaka u jednom obroku. Stoga je vano da u prehrani bude prisutna mjeavina spomenutih namirnica. Plava riba i oraasti proizvodi sadre omega 3 masne kiseline koje smanjuju koliinu triglicerida i tetnog kolesterola u krvi. Najbolje je da veina obroka sadri voe i povre, posebice svjee, jer se kuhanjem ili prenjem unite vitamini i minerali. Voe i povre je niskokalorino, a sadri obilje vitamina, minerala, biljnih vlakana i sterola. Ti sastojci pomla uju organizam. Sve itarice su korisne, ali samo ako su integralne. Da bi uinkovito zamijenile meso, treba jesti vie vrsta itarica: penicu,
20
ra, riu, soju, zob. Moemo pojesti dosta voa i povra i tako napuniti eludac. to vie jedemo voa i povra, smanjivat emo vikove tjelesne teine i biti vitalniji. Celulozna vlakna u integralnim itaricama, mahunarkama i ostalom povru ne daju organizmu kalorije, ali su vrlo korisna kao istai crijeva jer upijaju otrove i mnogobrojne tetne sastojke. Vlakna nabubre i olakavaju odstranjivanje stolice. Ako prehrana sadri malo celuloznih vlakana, stolica biva tvrda jer je suha pa prouzrouje zatvor, nastanak hemoroida i rak debelog crijeva. Anatomska istraivanja dokazuju da su ovjekov probavni trakt i oblik zuba sliniji probavnom traktu i zubima biljojeda nego mesojeda. Suvremena medicinska istraivanja sve vie potvr uju da je hrana koja je nabrojena na poetku Biblije (itarice, voe, mahunarke i orasi) najbolja za dugovjean ivot bez kancerogenih i degenerativnih promjena u tijelu. Takva hrana, pripremljena jednostavno i prirodno, daje nam snagu, vitalnost i svjeinu uma, to se ne moe postii
TJELESNO ZDRAVLJE
21
mesom, posebice mesnim prera evinama. Raznovrsna vegetarijanska prehrana osigurava sve vitamine i minerale. Osobito zadovoljava potrebe organizma za magnezijem, eljezom, kalcijem i ostalim mineralima bez kojih nastaju poremeaji u funkcioniranju organizma. to vie konzumiramo voe i povre, zdravlje e nam biti bolje, a um bistriji. Vegetarijanci postiu znatno bolje sportske rezultate od osoba koje se hrane mesom. Osobe koje se hrane namirnicama biljnog podrijetla, ponajvie itaricama i voem, postiu najveu otpornost ako su izloene trajnim tjelesnim i umnim naporima, primjerice atletici i spremanju ispita na fakultetu. Zakljuimo: vegetarijanski nain prehrane nije pomodarstvo, ve zdravo naelo koje potjee jo od Bojeg stvaranja ljudskoga roda i najprikladniji je za ljude koji u svojoj profesiji nemaju jaih tjelesnih aktivnosti. Da ne bismo previe pojeli, mudro je prije obroka odrediti koliinu jela koju emo konzumirati, a ostalo pospremiti. Na tanjur valja staviti komad mesa, a ostalu koliinu
22
odmah spremiti u hladnjak da nam ne izaziva tk. Ako jedemo okoladu, odlomimo samo komadi, a ostatak pospremimo. Tako postupajmo sa svim namirnicama, ak i onda kada smo na nekoj proslavi. Ne dajmo se zavesti, budimo pobjednici. Manje zlo je baciti ostatak hrane u posudu za smee nego se prejesti. Ako ne pazimo to i koliko jedemo i pijemo, ne pomau nam nikakvi lijekovi, ajevi i pripravci. Povremeno trebamo otii lijeniku radi provjere krvne i urinske slike da bismo pravodobno i preventivno poduzeli korake za popravljanje zdravlja, no to emo postii ponajprije promjenom jelovnika. Kada promijenimo prehranu usmjeravajui je sve vie prema namirnicama biljnog podrijetla, osjetit emo da smo laki, spretniji, veseliji, smireniji, bistrije glave. Ta promjena ovisi samo o nama, o naoj odluci i ustrajnosti u borbi protiv teka, da ne bude kako tijelo hoe, ve onako kako nam razum nalae. Vano je napomenuti da stara knjiga Biblija sadri mnogo pouka o zdravlju i nudi dug ivot i sreu.
TJELESNO ZDRAVLJE
23
tetna hrana naelo tjelesne ekologije

to e nam dim i katran u pluima, to e nam alkohol, nikotin i kofein u modanim i drugim stanicama? Sve su to droge koja stvaraju naviku, a mi postajemo robovi ovisnosti, unitavamo sebe i sve koji ive u naoj blizini. Te ovisnosti su bijeg iz krute stvarnosti u kojoj smo nezadovoljni i frustrirani. Zbog njih smrdimo, sve smo nervozniji, dajemo lo primjer mla ima, loa nam je krvna slika, ubrzano starimo i izazivamo mnogobrojne bolesti. Odluimo da neemo biti robovi ovisnosti, poelimo napredak ukupnog zdravlja. Vjerujmo da to moemo i uhvatimo se ukotac sa samima sobom, odmah. Taj rat treba voditi s puno bitaka. Svaki rat jednom i zavri, a onda nastaje sloboda i ponos na samoga sebe. to e nam veliki trbuh, to e nam masnoe u ilama, to e nam toliko eera ili soli? ak se i alkohol nakon konzumacije pretvara u masti. Svinjska mast, sol, konzumni eer i bijelo brano etiri su bijele smrti.
24
Primamljivog okusa, organizmu su potrebne u ogranienim koliinama. Prehrana bogata mesom, plodovima mora, jajima, trapistom i maslacem poveava razinu kolesterola i rizik od nastanka ateroskleroze i raka. Gdje je problem? Svakako i iskljuivo u glavi! Pa to je to s naom glavom? Zato je u njoj mozak, i to vrlo razvijen? Mozak nam je razvijen, ali se nedovoljno koristimo njime. Ponaamo se inertno i opravdavamo se da uivamo u takvoj hrani, da tako svi ine, a mi emo se ve disciplinirati, ima vremena. Kada obolimo, ve je kasno pa ostatak ivota provedemo u patnji. Zbog nedostatka vremena kupujemo gotove namirnice i takozvanu brzu hranu koja ima okus i kalorije, ali nema vitamina, minerala i drugih korisnih sastojaka. Takva hrana ima kvantitetu u zasienim masnim kiselinama, ali nema kvalitetu u vitaminima i mineralima. Obiluje antibioticima, aditivima, hormonima, pesticidima, radionuklidima, veterinarskim lijekovima, soli i eerom. Zadovoljava samo osjetilo okusa, a ne sadri go-
TJELESNO ZDRAVLJE
25
tovo nita korisno nema potrebne kakvoe. Radi poboljanja okusa proizvo ai hrane rabe i posebne kemijske spojeve, aditive, i tako poveavaju komercijalni uinak. Svi ti kemijski spojevi su kancerogeni i oteuju jetra koja prera uje sve te otrovne tvari. Velika je prednost ako imamo nekoga na selu i znamo kako proizvodi povre i hrani ivotinje. Trebali bismo jesti barem dio hrane koja je dobivena tradicionalno i prirodno. Problem je i nae neznanje o toj problematici pa se trebamo educirati. U svinjskom mesu mogu biti mnogobrojni paraziti, primjerice trihinela. Ne treba ga uope jesti jer je svinja ista prirode i Bog je nije predvidio za ljudsku prehranu. Opasnost je jesti ribu ulovljenu u blizini industrijskih podruja i luka u kojima ima ive i ostalih opasnih kemikalija. Takozvana brza hrana postaje navika mlade populacije i prava poast. Zbog takve hrane sve je vie pretilosti i degenerativnih bolesti. Zar ne bismo trebali provesti i tu zdravstvenu reformu i odmah prestati sa te-
26
tnim navikama i nezdravom hranom? Izbacimo brzu hranu, alkohol i cigarete, ostale droge da i ne spominjemo. Izaberimo zdravu hranu kupljenu na trnici i budimo odluni i ustrajni. Recimo sebi: To je lako i ve danas u zdravo ivjeti! Vrlo je pogubno za zdravlje veerati neposredno prije spavanja. Mnogi ljudi najedu se prene hrane i odu na poinak opravdavajui se da su gladni i da moraju jesti. Dok spavamo, hrana se vrlo sporo probavlja te stoga trune u elucu osloba ajui toksine. Takva navika rezultira pretilou i bolestima metabolizma, a kada se probudimo, osjeamo se umrtvljeni i razdraljivi. Potrebno je uhvatiti ritam i veerati najmanje etiri sata prije spavanja tako da na poinak odemo razmjerno praznog eluca. Poeljno je da malo stariji ljudi preskoe veeru, jer im je proces probave neto usporeniji pa se stvara vie toksina. Mudro je objedovati oko 15 ili 16 sati, jer se onda lake preskoi veera. Ali ako veeramo, neka to bude mijeana salata i kruh
TJELESNO ZDRAVLJE
27
od integralnih itarica, bez imalo mesa i masnoa i svakako prije 17 sati. Pileu koicu valja odstraniti, a iznutrice su tetne jer sadre previe kolesterola, antibiotika i hormona. Nikako ne treba jesti punomasne sireve, posebice trapist, jer sadre previe tetnih masnoa. Pohanu hranu potpuno treba izbaciti iz prehrane, jer sadri dvostruko vie tetnih masnoa. Lignje su osobito tetne jer sadre veliku koliinu masti i kolesterola i bez pohanja na ulju, a nakon pohanja postaju bomba najgorih masnoa. Iz prehrane treba potpuno izbaciti kolae jer kreme i nadjevi sadre masnoe. Vrhnje je tako er tetno zbog velike koliine masnoa. Tijekom tjedna dovoljno je pojesti najvie dva jaja. S masne juhe dobro je ukloniti masnou. Preni krumpir najbolje je potpuno izbaciti iz prehrane, posebice u restoranima, jer je obilno natopljen rabljenom masnoom. Potrebu za slatkom hranom moemo zadovoljiti sezonskim voem. Osim prirodnog eera voe sadri vitamine i minerale. Umjesto torte, sladoleda ili okoladnih slastica ra-
28
dije pojedimo banane, ananas, suhe smokve, ljive, gro ice, datulje. Skriveni eer najvie konzumiramo u raznim piima i hrani. Procjenjuje se da svakih sat vremena troimo liicu rafiniranog bijelog eera. eer se ne nalazi samo u slasticama, ve i u svim prera enim suhomesnatim proizvodima, vonim sokovima, obojenim gaziranim piima, konzervama, juhama i u takozvanoj brzoj hrani. Najopasnija su gazirana obojena pia, jer sadre velike koliine eera. Kola-napitci su vrlo opasni za djecu jer osim eera sadre i velike koliine kofeina. Najvea zbrka u elucu nastaje kada se najedemo mesa pa onda pojedemo i nekoliko masnih kolaa. Birajmo proizvode koji sadre to manje eera. Slana hrana je ukusna, ali stvara ovisnost o soli. Danas ljudi u prehrani rabe ak deset do dvadeset puta vie soli nego to im je potrebno. Sol je tihi ubojica i uzrok povienog krvnog tlaka i ateroskleroze te jedan od glavnih uzronika modanog i sranog udara. Svaki ovjek bi trebao nainiti pravu revoluciju i nauiti svoj organizam na malu, a
TJELESNO ZDRAVLJE
29
dostatnu koliinu soli. Sva brza, gotova i prera ena hrana sadri prekomjernu koliinu soli zbog okusa i konzerviranja da bi hrana ostala to due u uporabi. Preveliku koliinu soli moemo izbjei ako sami pripremamo vegetarijansku hranu, kuhamo meso s vrlo malo soli i potpuno izbjegavamo sve grickalice, suhomesnate proizvode i takozvanu brzu hranu. Higijena namirnica sve je vaniji imbenik zdravlja. Nekada je bilo dovoljno oprati ruke, ali danas je i hrana vrlo oneiena te je treba dobro oprati, a neku i dobro prokuhati. Na listovima povra moe se nakupiti talog iz ispunih plinova automobila pa ga trebamo temeljito oprati. Voe moe imati previe pesticida pa ga, naalost, moramo oguliti. Puenje je pogubna navika, a cigarete su legalizirana, drutveno prihvaena droga. Uvlaimo dim pun katrana, a plua postaju poput spuve natopljene rabljenim motornim uljem. Od cigareta nemamo nikakve koristi, ve samo tetu. Puenje je tenja samouni-
30
tenju, uzrok modanog i sranog udara i raka plua. Troimo novac kao da ga spaljujemo i jo kukamo da smo siromani. Sebino oneiujemo okoli drugim ljudima, ak i djeci koja odrastaju s nama. Stanovi u veim zgradama su vrlo oneiena mjesta. Osim gomile elektrinih ica i ure aja koji emitiraju tetne zrake, moderni stanovi su izra eni od armiranog betona i umjetnih materijala tetnih za zdravlje. Zbog stanova ispod, iznad i sa strane naega stana vlada kaos zraenja. Elektrini ure aji, posebice televizori, zasloni raunala, mobiteli i mikrovalne penice emitiraju visokofrekventne valove koji ne odgovaraju frekvenciji naih biolokih stanica. Prema zakonu fizike, jaa frekvencija dominira nad slabijom potiskujui nau prirodnu frekvenciju pa nastaju teke tjelesne i psihike bolesti. Osim tetnog zraenja svi ti ure aji stvaraju i statiki elektricitet koji izaziva nesanicu, glavobolju i depresivna raspoloenja. Zato treba esto provjetravati stan, a katodne cijevi ure aja zamijeniti LCD ekrani-
TJELESNO ZDRAVLJE
31
ma. Statiki elektricitet najbolje se otklanja tuiranjem i to duim boravcima u prirodi. Nije dobro ivjeti i boraviti u blizini prometnih raskrija ili cesta kojima prolazi mnogo vozila. ist zrak je jedan od preduvjeta dugovjenosti. Nastojmo boraviti na mjestima sa to manjom koncentracijom neistog zraka. To danas moe biti neizvedivo, ali nastojmo, jer ist zrak i sunce aktiviraju hormone i vitamine, jaaju imunitet organizma i poboljavaju raspoloenje. Kada god moemo, oti imo u prirodu i diimo punim pluima. Mozak i svi ostali organi bolje e funkcionirati. Suneva svjetlost je prirodni lijek kojim se malo koristimo, iako pri izlaganju suncu moramo biti oprezni zbog oteenja ozonskog omotaa. Vrlo je vano piti istu i prirodnu vodu, bez ikakvih dodataka, i to najmanje dvije litre dnevno. Voda ini oko 60% nae ukupne mase, oko 90% krvi i oko 85% mozga. Mnogi ljudi su bolesni jer ne piju dovoljno vode. Krv im se zgusne, a to znatno uspori metabolizam i smanji mogunost rada mozga. Je-
32
dino ista voda, bez dodatka sirupa ili gaziranih sastojaka, ispravna je za potrebe naega organizma. Osobito treba izbjegavati sve obojene i gazirane napitke koji su prepuni eera, boje, kofeina, aditiva i konzervansa od kojih organizam ima samo tete. ista voda u potrebnim koliinama pravi je eliksir zdravlja. Nakon objeda treba popiti samo umjerenu koliinu vode, jer eludac prije probave mora smanjiti koliinu vode do potrebne gustoe hrane koju moe uspjeno probavljati. Svaki lijek je za neto koristan, ali je istodobno tetan za organizam jer ga truje tetnim sastojcima. Lijekovi najvie oteuju bubrege i jetra. Mnogi ljudi piju tablete jer vjeruju da e im one pomoi i da ne moraju nita poduzeti za sebe. Ta pojava se naziva tabletomanija jer ljudi piju lijekove i pri najmanjim zdravstvenim problemima. Mnogo je korisnije zdravo ivjeti nego piti tablete. Prvi korak u lijeenju neke bolesti treba biti prikladna prehrana. Drugi korak moe biti lijeenje ajevima, a tek onda, ako nema re-
TJELESNO ZDRAVLJE
33
zultata, odlazak lijeniku da nam prepie lijekove.
Tjelesna aktivnost naelo oru a

Suvremeni nain ivljenja u mnogoemu nam sve olakava, ali ostavlja i vrlo negativnu posljedicu na nae zdravlje: sve manje smo tjelesno aktivni, loe se osjeamo i ne izgledamo dobro ni lijepo. Nijednom dijetom ne moemo smanjiti poveane dijelove tijela: veliki trbuh, salo koje visi, glomaznu stranjicu, prejake noge, debeo vrat... To se moe postii jedino redovitom tjelovjebom. Za svaki dio tijela postoje prikladne vjebe: za trbune miie, bokove, kria, noge, stranjicu, bedra. Svatko treba definirati svoj splet vjebi i uporno ih primjenjivati ujutro i popodne. Problem je u tome to smo lijeni. Najradije bismo legli da nas netko masira ili da nam estetski kirurg odstrani salo. Neki bi pili tablete za mravljenje, navukli steznike i minkom pokrili nepravilnosti, samo da ne vjebaju, ne znoje se i ne bore za svoje zdrav-
34
lje. Ti problemi se ne mogu rijeiti bez borbe i odricanja, odnosno bez svakodnevne tjelovjebe. Ako neki alat ili stroj previe rabimo, brzo e se potroiti ili pokvariti. Rabimo li ga premalo, zahr at e i nee biti funkcionalan. Treba, dakle, nai sredinu, odnosno biti umjeren. Kao svaki stroj, i nae tijelo najbolje funkcionira kada ga ne optereujemo do krajnje izdrljivosti, nego od treine do polovine mogunosti. Gas do daske brzo nas umori i skrauje vijek trajanja, a premali gas zaguuje i zahtijeva popravak. Mudrost tjelesnih aktivnosti je u sporijem radu bez naprezanja i u kratkim i eim odmaranjima. Kosimo li travu, ne treba estoko navaliti i brzo se umoriti. Valja kositi lagano, a im osjetimo umor, kratko se odmoriti i opet nastaviti kositi. Tako emo pokositi znatno vie trave nego da smo intenzivno kosili bez odmora. U svemu je tako: kada trimo, nosimo teret ili obavljamo bilo koju aktivnost. Umjerenim ritmom postiemo vee radne rezulta-
TJELESNO ZDRAVLJE
35
te, a tijelo nam se ne troi, ve se oplemenjuje i ide u dugovjenost. Pri tjelesnoj aktivnosti miii se rasteu i skupljaju jer tako uvlae puno vie krvi koja u sebi nosi kisik i ostale hranjive tvari koje pritom pojaano hrane miie i sve ostale organe. Poeljno je obavljati tjelesnu aktivnost sve dok ne osjetimo lagano znojenje. To je pokazatelj da je srce pojaalo napor i uspostavilo ravnoteu u fiziologiji. Vjebanjem poboljavamo cirkulaciju krvi, a to pospjeuje izmjenu tvari. Vrlo je korisna i masaa tijela, ali je skupa pa si je moemo priutiti povremeno. Redovita tjelovjeba i fiziki rad sniavaju koliinu eera i kolesterola u krvi pa automatski postajemo vitalniji, zdraviji i sposobniji za sve dunosti. Tjelesna aktivnost moe nas sauvati od niza tjelesnih problema i bolesti. Mnogi ljudi umiru mladi zbog tjelesne neaktivnosti jer se udvostruuje rizik od bolesti srca i krvnih ila, eerne bolesti, pretilosti, povienog krvnog tlaka, bolesti plua, poviene razine masnoa u krvi, pojave hemoroida, ubrzane osteo-
36
poroze. ovjek je bie pokreta i rada, a nekretanje, posebice dugotrajno sjedenje, izaziva nered u tijelu i poveava depresiju. Bez tjelovjebe, sportskih aktivnosti ili fizikog rada ne moemo nikako doivjeti 80 godina. Tjelesne aktivnosti nas pomla uju i poboljavaju nam zdravlje i raspoloenje. Odmah ponimo s jutarnjom tjelovjebom, laganim tranjem, veernjom etnjom, vonjom bicikla. Napustimo naslonja i televizor, a umjesto dizala koristimo se stubama. Nije dobro intenzivno bavljenje nekom tjelesnom aktivnou jednom tjedno. Mnogo je bolje svakodnevno troiti kalorije po petnaestak minuta. I samo hodanje je vrlo zdravo, a kraljica svih tjelesnih aktivnosti je lagano tranje. Treba napomenuti da je najkorisniji rad u vrtu, ali bez motorne kosilice i kultivatora; koristan je jedino ako kosimo runom kosom, a vrt obra ujemo lopatom ili motikom. Dok se kreemo, dublje i pravilnije diemo, pospjeuje se cirkulacija krvi, izgara eer i poveava se uinkovitost inzulina, to uravnoteuje doputeni postotak eera u kr-
TJELESNO ZDRAVLJE
37
vi, odnosno sprjeava ili smanjuje dijabetes. Tjelesna aktivnost razgibava i jaa muskulaturu le a i trbuha, ime se masiraju crijeva i sprjeava se zatvor. Hodanje ili tranje masira prostor izme u kraljeaka i olakava rad miia i ligamenata pa tijelo postaje elastinije. Svaka tjelesna aktivnost zgunjava i uvruje kosti. To je to najbolja prevencija protiv osteoporoze. Smanjuje se i razina loeg kolesterola i triglicerida, a arterijski tlak se odrava u doputenim vrijednostima. Tjelesna aktivnost stimulira i rad neurona u mozgu. Osloba amo se stresa, a naveer lake zaspimo. Ujutro, jo u krevetu, moemo napraviti barem tri vjebe za razgibavanje kraljenice, vrata i kukova. Najstojmo se pregibati prema naprijed, zatim lei na trbuh pa se pregibati prema natrag te sjesti i zakretati tijelo lijevo i desno. Ako smo pokraj kreveta napravili barem est unjeva, taj dan smo ispravno zapoeli. Za takvu aktivnost dovoljno nam je tri do pet minuta i nije mogue da ih ne moemo odvojiti za sebe.
38
Ako dugo sjedimo za pisaim stolom, miii gornjeg dijela le a, vrata i ruku postat e zgreni i ukoeni. Poeljno je svakih sat vremena ustati i vrtjeti rukama uz tijelo, sagibati se naprijed i natrag i raditi vjebe za vrat. Za neke vjebe rastezanja i razgibavanja kraljenice moemo rabiti i stolac. Pri vjebanju emo spontano osjetiti koje nam vjebe najvie odgovaraju pa ih trebamo vie i primjenjivati. Kao to se esto koristimo miiima i vjebamo ih da bi se bolje opskrbljivali krvlju i bili to vri, a ne mlohavi, tako trebamo vjebati i mozak i pravilno ga hraniti bez eera i masnoa. Aktiviramo ga itanjem, razmiljanjem, uenjem, razgovorom, sudjelovanjem u poslu, rjeavanjem krialjki i slino. Mozak bez aktivnosti bre atrofira nego miii. Boravak na otvorenom znatno pospjeuje zdravlje jer udiemo vie kisika. Sunce nam proizvodi vitamine, smanjuje depresiju i pojaava imunitet. Svaki rad na otvorenom, posebice u istoj prirodi, potvr uje izreku:
TJELESNO ZDRAVLJE
39
U zdravom tijelu zdrav duh. Pri fizikom radu ili laganom tranju diemo duboko, punim pluima, te u organizam unosimo puno kisika, to pojaava metabolizam i poboljava rad mozga. Ako ivimo u gusto naseljenim mjestima s oneienim okoliem, vikende svakako trebamo provoditi u prirodi etajui, planinarei i bavei se sportskim i radnim aktivnostima. Duboko disanje je vrlo vano zbog unosa dovoljne koliine kisika koji sudjeluje u proiavanju krvi i razmjeni tvari u organizmu. Trebamo ga vjebati sve dok nam ne prije e u naviku. Najbolje je uvjebavati duboko disanje tijekom tjelovjebe, a ako nemamo mogunosti za tjelovjebu, moemo ga prakticirati u krevetu, u leeem poloaju. Prvo napunimo zrakom donji dio plua, to se oituje podizanjem trbuha; a zatim gornji dio plua, to se oituje podizanjem prsnog koa i ramena. Malo zadrimo zrak i onda ga sasvim lagano ispustimo te opet napravimo malu stanku. To radimo dok nam je ugodno.
40
Ako osjetimo neugodu ili potekoe, trebamo prekinuti i disati normalno. Takvu vjebu moemo primjenjivati barem dva puta dnevno pa e nam disanje postupno biti sve dublje. Tijekom sjedenja vano je ispravno dranje, jer samo uspravljenih le a moemo duboko i pravilno disati. to vie vjebamo, manje su nam udnje i potrebe za nikotinom, alkoholom i kofeinom. Jedino tjelovjebom i izbjegavanjem konzumiranja tetnih tvari moemo se osloboditi pretilosti i drugih bolesti metabolizma, a ojaati srce, manje se umarati i osloboditi se stresa.
Vrlo korisna hrana i zdravi pripravci

Mnogi ljudi kupuju razne uvozne pripravke koji popravljaju zdravstveno stanje. Me utim, u naim krajevima ima svih prirodnih pripravaka za poboljanje zdravstvenog stanja. Za svaku bolest postoji mjeavina trava koje se mogu kupiti u biljnim ljekarnama i na veim trnicama.
TJELESNO ZDRAVLJE
41
Nai domai pripravci i eliksiri dobrog zdravlja mogli bi biti: ujutro natate jabuka i kivi zbog obilja vitamina i stimulacije organizma, jabuni ocat s ekstraktom gloga za jaanja srca i bolju cirkulaciju, jabuni ocat sa liicom meda za jutarnju stimulaciju metabolizma, salata od matovilca zainjena limunovim sokom za jaanje organizma, enjak, jer stimulira enzime i eliminira toksine iz organizma, perin, prepun vitamina i minerala, u svakoj salati, rikola, jer sadri obilje eljeza, sirova mrkva i cikla, jer sadre obilja minerala i vitamina, soja, jer uva organizam od kancerogenih bolesti, zob, pripremljena kao ria, za snienje razine kolesterola i eera u krvi,
42
laneno sjeme za smanjenje razine eera i kolesterola u krvi, brokula, jer uva organizam od kancerogenih bolesti, plava riba, jer sadri omega 3 masne kiseline, maslinovo ulje, jer ima ljekovita svojstva i smanjuje razinu kolesterola, ipak, jer je vitaminska bomba, margarin i jogurt s dodatkom biljnih sterola za prevenciju bolesti srca i krvnih ila, jer znatno smanjuju prolazak molekula kolesterola iz crijeva u krvotok i odstranjuju ga iz tijela, aj za poboljanje vitalnosti organizma: 30 g koprive, 20 g pelina, 35 g kiice, 20 g maslaka, 25 g cvijeta nevena, 15 g komoraa, 15 g gloga, 35 g preslice i 30 g stolisnika. liicu mjeavine preliti s 2 dl kipue vode. Ohla en i procije en aj piti jednom do tri puta dnevno, ovisno o zdravstvenim problemima.
43
PSIHIKO ZDRAVLJE
Osim nezdrave hrane, neiste vode i oneienog zraka najopasniji uzronici veine bolesti potjeu iz naega emotivnog ivota. Kaotian emotivni ivot, u kojemu se smjenjuju emocije i misli optereene iscrpljenou, nepravdom, nezadovoljstvom, brigom, strahom, ljutnjom, gnjevom, sumnjom, alou i grinjom savjesti, negativno utjee na rad pojedinih organa u ljudskom tijelu te postupno, a katkad i naglo prouzroi odre ene bolesti. Psiha i tijelo se proimaju, utjeu jedno na drugo i zajedno ine cjelinu. Ako nam psihiko zdravlje nije dobro, loe e biti i tjelesno zdravlje, jer se psiha odraava na tijelo. Strada li psiha, stradat e i tijelo; ili, ako strada tijelo, ni psiha ne moe biti stabilna. Zacijelo ne postoji ovjek koji je psihiki potpuno uravnoteen i stabilan. esto smo zloesti, nervozni i nezadovoljni, elimo uz-
44
bu enja, ali kratkotrajna, uglavnom zbog zadovoljenja tatine. Na psihu pozitivno djeluju mir, ljubav, lijepe rijei, potivanje linosti i sve ono to elimo da nam drugi ljudi daju. Svoju psihu moramo istiti i ure ivati vie nego to istimo, ure ujemo i ukraavamo svoje tijelo. Neko vrijeme moramo provesti u samoi i pronai smirujuu tiinu koja e nas okrijepiti i uiniti mirnom i dostojanstvenom osobom. Moramo i starjeti dostojanstveno i sve vie pozornosti posveivati vitalnosti tijela i psihe. Kao to hranimo tijelo, tako trebamo hraniti i psihu prikladnom duhovnom hranom da bismo nali odgovore u sebi i doivjeli trajnu radost. Nae potpuno zadovoljstvo mora doi iznutra. Moemo imati sve materijalno, a ipak biti nesretni. Moramo nauiti voljeti i potivati sebe, svoju obitelj, sve ljude, svoju domovinu i Boga koji nas je stvorio. Dajui i primajui ljubav, nalazimo najljepi mir i sreu. Najljepe je kada nam se srea i ljubav zrcale na licu i u oima. Za sreu su dovoljne male stvari i mala ostvarenja, samo
PSIHIKO ZDRAVLJE
45
treba biti skroman. Uivajmo u srei koju posjedujemo! Psihiko zdravlje postie se na najmanje tri naina: a) intelektualnim razumijevanjem vlastitih pogreaka intelekta, b) istoom psihe naelom ekologije psihe, c) razliitim nainima oputanja.
Pogreke intelekta naelo vage

Osobe s kojima komuniciramo esto nas uzrujavaju i u nama izazivaju stres. Svi smo emocionalno ranjivi i esto na isti podraaj neprestano ponavljamo istu negativnu psihiku reakciju. ivot nas zaista moe deprimirati, ali moramo shvatiti da veinu problema sami stvaramo zbog vlastitog miljenja koje nije ispravno i stvara nam negativne emocije. Svoje osnovne psihike osobine (kolerik, sangvinik, flegmatik i melankolik) ne moemo promijeniti unato svemu to podu-
46
zimamo. Moemo popraviti samo pogreke intelekta, pogrene percepcije, pogrean odgoj i sve ostalo to nam je nametnuto, a za nas nije dobro, te ostvariti uravnoteenu psihu. Da bismo izbjegli stres, moramo intelektualno osvijestiti svoje kritine toke u miljenju i percepciji i poduzeti sve da bismo zatitili integritet svoje linosti. esto imamo psihikih problema zbog vlastite neorganiziranosti i nerazumijevanja ivotne stvarnosti. U ivotu ne moe biti sve dobro. Svakodnevno donosimo mnotvo veih i manjih odluka, ali zbog neznanja ili sebinosti neke odluke su nam pogrene te donose patnju i nama i naim blinjima. Sve aktivnosti prolaze kroz odre ene probleme, matematiki gledano, po sinusoidi. Katkada nam je jako dobro i sve nam ide od ruke, ali se nakon toga bre ili sporije sve pokvari pa smo frustrirani, svadljivi i neprimjereno reagiramo u ivotnoj i radnoj okolini. Neku pojavu drukije vidimo kada smo raspoloeni, a drukije kada smo nervozni ili tuni. Moramo razum-
PSIHIKO ZDRAVLJE
47
jeti da je to normalno, da moramo biti strpljivi i ne vezati se uz probleme. Znamo da ih mora biti i da e biti bolje. Moramo prihvatiti i patnju, jer je povremeno neizbjeiva. Ne dajmo da nas obuzme loe raspoloenje. I kada ne ide sve po planu, smijmo se. Neka izmeu loeg i dobrog bude barem ravnotea. Jedna od najveih pogreaka intelekta jest da se moramo poistovjetiti s okolinom i juriti za novcem, karijerom, materijalnim dobrima i najnovijom modom na svim ivotnim podrujima, kao to to ine drugi. Ne dajmo se uvui u iluziju materijalnog blaga i osobne promidbe. esto ujemo: Pa to svi ine. Ne dajmo se zavesti vjetim reklamama koje nas hipnotiziraju, zavode i navode da po cijeli dan radimo i snalazimo se, da samo kupujemo i kupujemo. Nemojmo dopustiti da nas drugi ljudi cijene kroz materijalna ostvarenja. Bolje je biti dobar i ispravan ovjek, nego imati materijalna dobra koja propadaju. Kada umremo, nitko za naim lijesom nee voziti naa materijalna dobra. Nemojmo eljeti bogatstvo, jer nikada nee-
48
mo biti zadovoljni, uvijek e netko drugi imati mnogo vie od nas. Skromnost je velika vrlina i budimo zahvalni ako su nam zadovoljene osnovne ivotne potrebe. Isprazno je udjeti za bogatstvom i slavom steenom na nepoten nain koji dovodi do nemira, a ne prihvatiti jednostavan, poten i smiren ivot koji vodi u dugovjenost. Uivajmo u malim stvarima i srei koju posjedujemo, a ne matajmo o nekoj nepostojeoj i neuhvatljivoj srei koju drugi posjeduju. Mudrije je gledati na one koji moda ive loije od nas. Budimo skromni i uivajmo u trudu svojih ruku, budimo veseli, optimistini, alimo se to vie, a sve obveze ispunjavajmo vrlo ozbiljno. Umjesto da jadikujemo jer smo nezadovoljni postignutim, umjereno jedimo, pijmo i veselimo se, jer ovaj ivot prebrzo prolazi. Uivajmo dok moemo prije nego to toliko ostarimo da vie ne moemo uivati. Sve vie od toga jest ispraznost. Nemojmo zavidjeti nikome i ne gledajmo u tu e ivote, jer ionako ne vidimo sve u njima.
PSIHIKO ZDRAVLJE
49
Na svijetu ne postoje dva ovjeka s istim tjelesnim obiljejima i istim psihikim osobinama. Svi razliito gledamo na svijet, mislimo i reagiramo na svoj nain i razliito provodimo svoju volju. Svijet gledamo kroz svoje naoale i tu razliitost moramo potivati. Kroz te svoje naoale interpretiramo sve ono to kroz njih vidimo. Na svijetu ne postoji dvoje istih naoala. Odlunost da budemo bespogovorno u pravu moe nas dovesti do sukoba s blinjima. Nerazumno je biti perfekcionist, oekivati da sve bude savreno i onako kako mi elimo. ovjekovo bie je slabo i nemono, krhko kao trska na vjetru. Normalno je da svakoga dana i mi i nai blinji napravimo po nekoliko pogreaka jer smo nesavreni. I najbolji ovjek je nesavren. Ne treba idealizirati niti se uzrujavati zbog pogreaka koje neizbjeivo inimo i mi i drugi. Kada god je mogue, sve treba prebaciti na alu i optimizam. Reagirajmo samo na vee i opasnije pogreke i opasnija ponaanja ljudi da nas ne bi povrijedili i moda materijalno otetili. Os-
50
tanimo pozitivni u negativnom svijetu, ne po naelu simpatije, ve po naelu empatije. To znai razumjeti i sebe i ljude koji imaju problema, da su puni stresova i predrasuda, da ne mogu iz svoje koe i da se ne mogu promijeniti. Ne traimo idealno u relativnom svijetu u kojemu vlada zbrka i koji ne moemo promijeniti. Ne umiljajmo da moemo rijeiti sve probleme, priznajmo da smo nemoni i svjesno se uvajmo i grijeha i ljudi. Pogreno je potiskivati emocije u sebi. Ljutnju prema drugome i frustraciju ne valja drati i gomilati u sebi, jer moe nakoditi naoj psihi i me uljudskim odnosima. Kaimo drugima svoje osjeaje. To e osloboditi nau psihu negativnih emocija. Ne moemo oekivati da na partner u braku ili na poslu prepoznaje nae osjeaje. Moramo rei to nam smeta, i to odmah, i dobrohotno razgovarati o tome. Time moemo izbjei dugotrajnu ljutnju i zahla enje odnosa, ak i njihov raspad. Doivljavamo li esto iste stresne situacije, malim korekcijama svojega ponaanja ili percepcije moemo izbjei neu-
PSIHIKO ZDRAVLJE
51
godnosti i ivot usmjeriti k povoljnijoj budunosti. Iz iskustva otkrijmo to nam najvie smeta, koje rijei nas najvie vrije aju te priznajmo i sebi i drugima na koje smo primjedb najosjetljiviji. Kada to uinimo, recimo sami sebi da je to glupo i ignorirajmo vlastiti problem. Recimo sebi da smo sami sebi dosadni, a onome tko nas je povrijedio odmah oprostimo, po naelu empatije, jer nije jadan kriv. Otklonimo svoje pogrene navike i postupke koji razdrauju druge ljude i navode ih da nas povrijede. tetno je potiskivati prirodne reakcije na stres i stresora, jer nas to dovodi do stalnog stanja stresa i psihotjelesnih bolesti. Mnogi ljudi ne reagiraju prirodno, u skladu sa svojim psihikim osobinama, jer su mentalno blokirani odgojem, drutvenim i zakonskim normama. Potrebno je optimalno odraavati svoju pravu linost i reagirati otvoreno, bez straha i konica, svakako izbjegavajui ekstremna ponaanja. Neka ljudi vide kakvi smo. Time emo pomoi i sebi i drugima, a oni e nas vie cijeniti. Recimo to mislimo. Ako
52
treba, povisimo ton. Zato sve gutati u sebi? Svjesno zauzmimo drukiji stav i ponaanje prema ljudima. Moramo rasteretiti svoju psihu pazei, ako je to mogue, da drugima ne nanesemo patnju. Pogreka intelekta je da stalno moramo biti pobjednici u odnosu na druge ljude. Takvo razmiljanje moe nas odvesti u frustraciju. Normalno je da povremeno izgubimo i budemo pobije eni. Nije niti dobro biti iznad drugih ljudi, jer e nam biti zavidni i nastojat e nas omalovaiti i napakostiti nam. Treba teiti pobjedi nad samim sobom, a to e se ljudima svidjeti. Pogreka intelekta je i kada drugim ljudima vidimo trn u oku, a ne zapaamo brvna u oku svome. Kada opazimo brvno, trn nam manje smeta jer manje osu ujemo druge ljude. Mnoge stvari shvaamo osobno. esto imamo pogrene misli ili potisnute stresove jo iz ranog djetinjstva, zbog kojih pogreno percipiramo stvarnost. Osobe s kojima ivimo ili radimo imaju svojih problema ili im je jednostavno lo dan. Mogu nam ne-
PSIHIKO ZDRAVLJE
53
to neugodno rei, a mi odredimo neko znaenje tih rijei, traimo skrivene motive i tako zbunimo tu osobu. Stvaramo negativno miljenje koje iskrivi nau percepciju, a zapravo se to ne odnosi na nas, nije zlonamjerno ili je posve nevano. Ako smo zbog pogrenog odgoja nesigurni u sebe ili stidljivi, recimo sebi da smo jaki, da se to ne odnosi na nas i ispravimo pogrenu reakciju bez tete za nae odnose. Ako nam to ide teko, priznajmo da je to tako i ne brinimo se, jer ne moemo biti dobri ba u svemu. Ne ide li nam ni to, recimo sebi: Ba me briga to netko misli o meni. Nitko ne reagira dobro ako ga verbalno napadnemo. Kada se ljudima obratimo s potovanjem, reakcija je suprotna: veina ljudi reagirat e pozitivno i pomoi da se problem rijei. Lijepa rije sva vrata otvara, a vatra se ne gasi vatrom. Ako smo ljutiti, ne moemo izgovarati lijepe i razumne rijei pa probleme s ljudima neemo rjeavati, nego emo samo poveati i svoju i njihovu frustraciju. Kritiziramo li druge, mnogi e radije
54
uzvratiti napad nego priznati pogreku. S djecom i suprunikom tako er treba razumno razgovarati, bez uvreda i napada. Takvim ponaanjem smanjit emo i svoj i njihov stres i omoguiti lake rjeavanje problema. Ako imamo svoj privatni posao i previe radimo, zaposlimo nekoga da bismo se rasteretili posla i smanjili stres i umor. Neka i drugi zarade, a ne samo mi. Nije mudro razmetati se svojim sposobnostima i djelima jer time izazivamo negativnu reakciju i podsmijeh drugih ljudi, to u nama moe izazvati psihiku patnju. Svako razmetanje je pogreka intelekta, jer uvijek je dvojbeno koliko smo zapravo dobri. Ako smo uinili neko dobro, ne hvalimo se time niti oekujmo da e nam netko uzvratiti i pohvaliti nas. Mudri ljudi su samozatajni, ne hvale se, omiljeni su kod ljudi i mirno ive. Ne moemo biti znalci u svim podrujima. Dopustimo drugima da budu pametniji od nas. Moemo imati talenta samo u nekoliko podruja, a ne u svima. Dopustimo
PSIHIKO ZDRAVLJE
55
i drugima da izraze svoje talente. Ljudi imaju potrebu da ih netko slua, a i mi moemo od svakoga neto nauiti. Ne plivajmo uzvodno jer emo potroiti mnogo snage, a voda e nas odnijeti jo dalje. Plivati uzvodno znai voditi bitku u kojoj ne moemo pobijediti, a odnijet e nam mnogo energije. Moda emo nekom drugom zgodom rijeiti problem plivajui nizvodno ili barem ravno, prema drugoj obali. Postupimo pravilno i kaimo prave rijei u pravom trenutku i na pravi nain. Kada pogrijeimo ili neto nije u redu, uvijek se opravdavamo pogrekom nekoga drugog i nalazimo probleme objektivne naravi. Izbjegnimo Evin i Adamov sindrom prebacivanja krivnje na druge i izi imo iz zaaranoga kruga prebacivanja odgovornosti. Prona imo probleme u svojoj glavi i ispravimo se priznavi svoju krivnju, jer onda e nam i Bog i ljudi lake oprostiti. Ako nas netko nagovara na grijeh ili na neki nezakonit postupak zbog kojega moemo imati problema, odbijmo to na samo-
56
me poetku i ne dajmo nikakva povoda pomisli da bismo to moda prihvatili. Tako emo izbjei mnogobrojne stresove i ivotne probleme. Budimo razumni i odmah odbijmo svaki nepodoban prijedlog i nagovor na neto loe. Izbjegnimo Evin i Adamov sindrom neposlunosti koji moe biti poguban. Ne pokuavajmo mijenjati druge, jer to je gotovo nemogue; sve odgovore trebamo pronai u svojoj glavi i prilagoditi se okolini vodei rauna o svojim i tu im potrebama. Ne treba biti predobar i odvie pravedan jer time moemo sebe upropastiti i sve okrenuti na zlo. Dobro je imati prijatelje, ali se nikako ne treba potpuno pouzdati u njih i sve im dopustiti, jer se moemo teko razoarati. Pogreno je misliti da su ljudi dobri. Treba biti oprezan. Ne budimo predobri ni prema svojoj djeci, jer ako im previe dopustimo ili se pretjerano skrbimo o njima, moemo ih pokvariti. Kada djeca ba sve imaju, obino zavre u loim aktivnostima, poput droge, jer ele neto to jo nemaju.
PSIHIKO ZDRAVLJE
57
Ne uspore ujmo se s modelima koje nameu mediji, ne dopustimo da nas usmjeravaju i oblikuju na nain razmiljanja i postupanja. Sve je to uglavnom pogreno i u slubi krupnog kapitala. Mediji najee prikazuju nestvarnu sliku ivota. Normalno je da se tijekom dana mijenjaju situacije zbog kojih moramo promijeniti svoje planove i prilagoditi se novim uvjetima, no ne trebamo se brinuti zbog toga. Zapreke su zato da ih preskoimo i idemo dalje. To je kao u sportu: stalno igramo i trudimo se, a tomu nikada kraja, ak i kada pobijedimo. Nije dobro da u naemu ivotu vladaju potitenost i pesimizam. Za zdravlje je znatno korisnije biti optimist i o svemu imati pozitivno miljenje. Optimisti vjeruju da e sve izii na dobro i da su loi doga aji prolazni. Ako se uhvatimo u pesimistinim razmiljanjima, na imo razloga za optimizam ili mislimo o neemu to nas veseli. Suoimo li se s vie problema, izaberimo one koje moemo lake rijeiti i tako
58
kanalizirajmo rjeavanje ostalih teih problema. Bitno je poeti rjeavati jedan problem, a onda e se samo kazivati kako rjeavati ostale probleme. Kada skoimo u duboku vodu, moramo plivati. Protiv stresora se moemo boriti, povui se ili biti neutralni. Izaberimo nain kojim emo izbjei stres. Za sukob su potrebne dvije osobe pa je mudro i najbolje povui se ili ignorirati i izbjei stresore na poslu ili u prometu, jer je sve vie razdraljivih i agresivnih ljudi to trae rtvu na koju e projicirati svoju agresiju. Ne raspravljajmo s njima jer to nije dobro niti za njih niti za nas, a moe biti i opasno za ivot. Dobro je drugima naznaiti do kojih granica smo tolerantni i preko kojih ne moemo prijei, a da ne doivimo stres. Ne smijemo dopustiti da stres dosegne kritinu toku pod ijim emo se pritiskom slomiti. Jasnim granicama svoje popustljivosti sprijeit emo da nas ljudi iskoritavaju te izbjei mnoge razloge ogorenosti i frustracije. Sami moramo poznavati vlastitu granicu do koje
PSIHIKO ZDRAVLJE
59
moemo popustiti i upoznati druge sa svojim mogunostima odravanja kvalitetne veze. Mudro je svjesno sniziti prag tolerancije i prikazati ga niim nego to zapravo jest. Tako emo tijekom itavoga dana zadrati stabilnu strpljivost, a jo uvijek imati priuve. Snizimo svoj prag tolerancije i otkrit emo da smo psihiki stabilniji. Tako emo svojoj obitelji i kolegama na poslu donijeti zadovoljstvo. To istodobno znai da moramo potivati i prag tolerancije drugih ljudi i ne optereivati ih nijekanjem njihovih granica tolerancije. Ne inimo drugima ono to ne elimo da oni ine nama. Starenjem se smanjuju psihotjelesne sposobnosti pa povremeno trebamo sniavati prag tolerancije. Glasno, ili barem u mislima, svima trebamo rei: Do ove granice moe ii, ali dalje ne, jer nisam spreman. Ne smijemo dopustiti da nam drugi ljudi u skladu s njihovim interesima nadziru ponaanje i ivot. Javno mnijenje kao da je sazdano od cementa, od krvi predaka, obiteljske batine, kolektivnih mitova i povijesnih sjeanja, pred-
60
rasuda i vjerskog usmjerenja pa je teko o neemu drukije razmiljati jer nas je sve to ubacilo u tunel unaprijed usmjerene kolektivne svijesti, u kojemu je prava istina zarobljena, a s njom smo zarobljeni i mi sami. Kada odbacimo veinu usmjerenja, doivljavamo oslobo enje od pogrenih istina i postajemo slobodni, jer nas samo prava istina osloba a. Ako se zbog negativnog utjecaja okoline ili vlastitih predrasuda osjeamo skueni, zarobljeni kao u tunelu, ili ak kao u bunaru iz kojeg vidimo samo djeli neba, razmislimo zbog ega je tako te odre enim odlukama i postupcima izi imo iz takvih okolnosti. To moe biti bolan proces i treba ga postupno provoditi da ne bismo razorili postojee odnose. Vano je u svojoj glavi izii iz tunela na svjetlost, ostvariti iroke vidike, razumjeti sve odnose s drugim ljudima i nametnutim vrijednostima, a sebe intelektualno korigirati. Tako postajemo stabilna i nova osoba koja s okolinom ostvaruje pravednije i kvalitetnije odnose, bez iluzije da druge moemo promijeniti.
PSIHIKO ZDRAVLJE
61
Svi imamo u sebi i dobrog i zloestog. Nitko nije dovoljno dobar, svi imamo problema i svima nam se mijenja raspoloenje. Normalno je da ljudi budu razdraljivi, zavidni i da nas nekada uvrijede. Ne smijemo se vezati uz takve sitnice. Moramo prihvatiti ljude onakvima kakvi jesu. Dopustimo im da budu samo ljudska bia sa svim manama i vrlinama. Budimo dobri i mudri, oprostimo im i pomozimo umjesto da se vrije amo i pravdamo s njima. Ako pogrijeimo prema nekome, nemojmo se bojati traiti oprotenje jer to osloba a psihu. Opratajmo i sebi kada nedolino postupimo ili nekome nanesemo nepravdu. Tako emo znatno smanjiti vlastiti stres i nastavit emo ivjeti s osjeajem psihikog mira. Ako se u svojoj ivotnoj i radnoj okolini na emo u zaaranom krugu problema i osjetimo psihiku krizu, oti imo barem nakratko na neko drugo mjesto, opustimo se i povratimo energiju za rjeavanje problema. Uostalom, svima nam je povremeno potreban predah, bez obzira na to to radili, da
62
bismo se smirenije psihe vratiti aktivnostima. Pogreno je misliti i oekivati da nas svi moraju uvaavati i voljeti. U boljem sluaju treina ljudi e nas uvaavati i voljeti, treina e biti ravnoduna prema svemu to radimo, a treina nas nee voljeti, kamoli sluati. Naravno, moemo ostvariti i bolje ili loije omjere, ovisno o sebi i svojoj okolini. Neizbjeivo je u svakoj ivotnoj i radnoj okolini imati nekoga tko nas ne simpatizira i nastoji nas diskvalificirati. To je normalno i zbog toga se ne treba uzbu ivati. Normalno je i da nam se netko podsmjehne, to trebamo ignorirati, jer to je zapravo rezultat njegovih psihikih problema i nesavrenosti. Ustanimo ranije iz kreveta, obavimo jutarnji ritual zdravlja, jer emo time uljepati cijeli dan. Krenimo iz kue ranije da bismo pravodobno stigli na odredite, sigurno i bez stresova. Ako polazimo u posljednji trenutak, cijelim putem emo biti ivani zbog moebitnog kanjenja. Zbog toga moemo itav dan biti ivani i ostvarivati loije rad-
PSIHIKO ZDRAVLJE
63
ne rezultate. Uznemirenu psihu teko je smiriti i prilagoditi novoj situaciji. Ako na posao do emo mirni, manje emo se sukobljavati s kolegama, bit emo kreativniji i zadovoljniji. Za sve radne aktivnosti planirajmo dovoljno vremena imajui na umu injenicu da nam obino uvijek treba neto vie vremena nego to smo raunali. Jezik esto zapali itavu umu, odnosno poremeti me uljudske odnose i nanese psihike oiljke ljudima s kojima ivimo. Jezik, odnosno govor, projicira psihiko stanje osobe koja ga rabi. Ako je osoba frustrirana, srdita i neraspoloena, velika je vjerojatnost da e joj iz usta izlaziti abe krastae umjesto leptira i cvijea. Trebamo razumjeti da ta osoba ima problema, ne vezati se uz njezine rijei i njezino psihiko stanje, odmah joj oprostiti i pokuati sve preokrenuti na alu. Ta osoba e nas cijeniti zato to joj toleriramo ispade i tako pomaemo da ne do e do verbalnog sukoba. Pogreka intelekta je ako smatramo da imamo problema samo zbog jedne pogre-
64
ke intelekta. Sigurno je da svi imamo nekoliko osnovnih pogreaka intelekta. Otkrijmo najmanje tri i odluimo da ih vie neemo initi. Uvjebavajmo to dok ih ne uklonimo. Najvei problem intelekta je to to smo spoznali sve njegove pogreke, a i dalje ih inimo i nita ne poduzimamo. Inteligentni smo ako pogreke intelekta ponemo odmah i sustavno ispravljati u praksi te se nastavimo uvjebavati u tome. Promijenimo percepciju, uivajmo u sitnicama, na sve gledajmo pozitivno i budimo skromni. Opravdajmo to vie svojih i tu ih ponaanja i pogreaka i uvajmo svoju duu za starost i vjenost. I najmanji pomak u tome probudit e u nama radost to smo uspjeli svladati sami sebe. Radujmo se samo ako sebe pobje ujemo.
istoa psihe naelo psihike ekologije

Zbog krenja moralnih i dravnih zakona u ivotu imamo mnogobrojne probleme.
PSIHIKO ZDRAVLJE
65
Sa svih strana, posebice iz medija, bombardirani smo i zavo eni izokrenutim moralnim i drutvenim vrijednostima. Stalno sluamo sline stvari koje nas upuuju da i mi trebamo tako misliti i postupati. Strunjaci politikog i svakog drugog marketinga prouavaju nau psihu i pokuavaju vladati nama. Tu se krije velika zamka jer, manje ili vie, svi podlegnemo utjecaju tetnih naela koja oneiuju nau psihu. To je ponajprije politika, svaki govor mrnje, razna zlostavljanja, informacije o potrebi legalizacije neprirodnih i izopaenih spolnih odnosa i brakova, pedofilija, kriminalni filmovi proeti morbidnostima. Internet je postao veliko leglo nemorala u kojemu je sve doputeno. Time se ponajprije zavodi mlada populacija, a posljedice su kobne. Ako svoj um hranimo nemoralnim i negativnim informacijama, nepravilno emo reagirati i prema svemu dobrom. Svoj um trebamo hraniti pozitivnim stvarima, istinom i neporonostima, pa se neemo kolebati izme u dobra i zla.
66
Svakodnevno smo svjedoci irenja mrnje preko medija i od ljudi koji su ve zaraeni tom opakom psihikom boleu. Mrnja je najtetnija za zdravlje i kao rod donosi mrnju, a ljubav oporavlja tijelo i donosi rod ljubavi. Ako u sebi gajimo mrnju, sigurno emo vrlo brzo oboljeti i psihiki i tjelesno. Zato se ne dajmo uvui u taj pogubni ivi pijesak bolesti. Stres je neeljena, ali prirodna pojava. Veina bolesti nastaje zbog nagomilanog stresa koji prouzrouje pad imuniteta, a posljedice su kronine bolesti. Stres je negativan kada ga ima previe pa se oituje kroz strah, brige, agresiju, depresiju, slabost psihe i tijela. Najtee je ljudima koji su mu svakodnevno izloeni. Organizam se ne moe adaptirati na previe stresa. Zbog stresa nastaju psihotjelesne bolesti: pretilost, alergije, glavobolje, dijabetes, visok tlak, povieni kolesterol, ir na elucu, impotencija... Stres i mrnja, sjedinjeni, obuzimaju nas poput divovske hobotnice i ubrzano vode u smrt.
PSIHIKO ZDRAVLJE
67
ivot u grijehu negativno utjee na zdravlje, prouzrouje loa emotivna stanja i onemoguuje rjeavanje nagomilanih problema. Zbog grijeha mnogi ljudi nalaze oduak u puenju i konzumiranju gurmanskih specijaliteta i pia te tako pogoravaju bolesti. injenje grijeha moe izazvati jai stres, naglo povienje krvnog tlaka ili kolesterola u krvi te modani ili srani udar. Ako mrzimo, laemo, krademo, primamo mito ili odravamo izvanbrane odnose, dovodimo se u teke stresne situacije i nakon toga obolijevamo psihiki i tjelesno. Zato i dolazi do rascjepa linosti i raspada obitelji, a time doivljavamo najtee stresove od kojih se teko moemo oporaviti. Mnoge misli nam oneiuju psihu i utjeu na izgradnju karaktera. Svaka negativna ili neista misao ostavlja dubok trag u psihi. im se uhvatimo da imamo negativnu ili neistu misao, trebamo voljno pomisliti na neto pozitivno, na neko lijepo iskustvo, a najbolje je zamijeniti loe misli nekom radnom aktivnou. Moramo popravljati svoj um,
68
istiti ga od smea koje namee kaotini ivot u suvremenom svijetu. Najbolji software za ienje od psihikog smea je svakodnevo proitati barem nekoliko ulomaka iz Biblije i razmiljati o njima. Da bismo dugo ivjeli, na um bi trebao biti preteito oputen, ali to u praksi nije sluaj. Najvie nas unitava stres. Ako ga ne odstranimo iz psihe i tijela, sigurno emo oboljeti i skratiti ivot. Mnogi ljudi nisu niti svjesni koliine strese nagomilanog u sebi i ak misle da im je to normalno stanje. Depresivni i mrzovoljni ljudi kojima je ivot optereenje, esto pate od neuroze, nesanice, glavobolje i lake obolijevaju od kancerogenih bolesti. Usred napetosti i problema na poslu i u obitelji mnogima je teko nai mir u srcu i postii psihiku ravnoteu. Isus je rekao da je najvea zapovijed ljubiti Boga svim svojim srcem i svom svojom pameu, a svoje blinje kao samoga sebe. Biblija nas upuuje da moramo voljeti ak i svoje neprijatelje, to je veini ljudi nepremostiv problem. Lako je voljeti nekoga tko
PSIHIKO ZDRAVLJE
69
nas ljubi i od koga imamo koristi, ali to moe biti sebina ljubav jer zapravo volimo sami sebe. Prava ljubav je kada volimo ljude od kojih nemamo koristi ili one koji nam ne ele dobro, ak i one koji nam nanose zlo. Ljubav je prijeko potrebna za psihiko i tjelesno zdravlje. Bez davanja i primanja ljubavi nemamo volje za ivot niti za svakodnevne aktivnosti. Mnoga znanstvena istraivanja dokazuju da su osobe koje su pozitivne i pune ljubavi psihiki zdravije, a odraz njihove ljubavi prema drugima pozitivno utjee i na zdravlje blinjih, posebice na psihiko zdravlje djece i suprunika. Zato trebamo sluiti blinjima, podnositi njihove nedostatke, opratati im i bodriti ih. Kada dajemo ljubav, pozitivno djelujemo na blinje da budu moralni i duhovni, a time e i oni biti zdraviji. Lako je glumiti ljubav ako si s nekim povremeno, ali ako si stalno, na povrinu isplivaju nae mane. Najvanija je tolerancija. Pobjednici smo tek onda kada gajimo ljubav prema osobama s kojima svakodnevno ivimo i radimo. Lju-
70
bav u braku treba pokazivati i nakon mnogih godina braka, sve do kraja ovozemaljskog ivota. Naravno, ljubav mora biti obostrana: ena e nastojati udovoljiti muu, a mu e nastojati udovoljiti eni i tako e se nadopunjavati. Mu je eni pomonik, ena je muu pomonica. Prava ljubav i istinsko zadovoljstvo vei su u davanju nego u primanju. Tko daje vie ljubavi, vie je i prima i manje vidi nedostatke drugoga. Dokazano je da osobe koje su voljene bolje obavljaju svakodnevne aktivnosti, tee doivljavaju stres, manje odlaze k lijeniku i zdravije se hrane. Nastojmo nikoga ne uvrijediti, ne svaati se i biti blagi prema svim ljudima. Nastojmo svakome uputiti rijei ohrabrenja i pohvale, stisnuti ljudima ruku, sluati ih, uvaavati, gledati u njima ono to je dobro, a ne samo ono to je loe. Trebamo biti usluni, ljubazni, pozitivni, pristojni i sve to initi od srca. Prema ljudima se trebamo ponaati onako kako elimo da se oni ponaaju prema nama.
PSIHIKO ZDRAVLJE
71
Za ljubavni odnos je vrlo vana iskrenost i ivot bez grijeha. Ne smijemo lagati, pokazivati svoju snagu, psovati, biti grubi i predavati se poudama. Trebamo obuzdavati svoj jezik da ne izazove gorinu i u svemu biti strpljivi i umjereni. U ljubavi moemo biti i povrije eni, ljubav moe ohladnjeti, ali trebamo nastojati i dalje voljeti i pratati. I Bog ima problema s nama, ali nas i dalje voli, ak je i svoj ovozemaljski ivot dao na kriu za nas. Budimo uvijek svjesni da istinska ljubav dolazi od Boga.
Naini oputanja naelo oru a Odmaranje

Ako neki stroj rabimo neprekidno, bez odmora, vrlo brzo e zakazati. I nae tijelo e brzo propasti ako ga ne odmaramo. Psiha, kao i tijelo, najbolje se oputa i oivljava odmorom. Najvaniji je dnevni i tjedni odmor. Treba spavati 7 do 8 sati, i to nou, jer je no za spavanje, a dan za aktivnost. Na zavretku radnoga tjedna trebamo se odma-
72
rati cijeli dan i prouavati duhovnu literaturu. Odmaranje ili poinak je osobito vaan za osloba anje od nakupljenih stresova koji imaju produeno trajanje te su neeljene posljedice neizbjeive. Negativne posljedice stresa su pogubne za nae psihiko i tjelesno zdravlje. Kada prije u odre enu granicu, nakupljeni stresovi mogu izazvati psihike poremeaje: neurozu, razdraljivost, frustraciju i tjeskobu. Ne poduzmemo li odre ene korake da se rijeimo takvih stanja, moemo trajno poremetiti svoju psihu bez nade da emo je popraviti. Stres moemo proizvesti sami, negativnim mislima, a to slabi obrambenu mo organizma. Stresovi kao da biraju slabosti u naemu tijelu pa napadaju ba te dijelove i izazivaju jo veu slabost. Ako netko ima slabost oiju, stresovi e tu slabost poveati. Stresovi najvie djeluju na ivani sustav, modane funkcije, endokrine procese i imunosni sustav, a iz toga proizlaze psihotjelesne bolesti.
PSIHIKO ZDRAVLJE
73
Meditacija
Psihom naizmjence dominiraju svjesni, podsvjesni i vanjski psiholoki utjecaji. Stabilno psihiko zdravlje u suvremenim uvjetima ivljenja moe se odrati samo stalnim naporom, odnosno primjenom odre enih postupaka po vlastitoj prosudbi i potrebama. U nama kao da se sukobljavaju dvije linosti, a njih pak napadaju linosti iz nae okoline i medija. Podsvjesno je nestrpljivo, nema suosjeanja i razumijevanja, neprestano je nezadovoljno i stalno se protivi naemu svjesnom biu da ne bude onako kako mi hoemo. Svijest moe dominirati nad podsvjesnim jedino kada ostvarimo mir u svojoj psihi. Tek tada moemo prepoznati zablude i neprilago ena ponaanja podsvjesnog te ga usmjeriti u pozitivna stanja i ponaanja. Smirivanjem uma doivljavamo mir koji proizlazi iz dodira sa samom bti bia. Meditacija je snano oru e za povezivanje tijela, psihe i duha. Njome moemo ostvariti duboki poinak, umiriti psihu i osloboditi se stre-
74
sova i djelovanja podsvjesnoga. Nekih stresova se ne moemo osloboditi spavanjem, ali emo ih vrlo uspjeno odstraniti meditacijom. Nakon meditacije postajemo smireni: svijest potiskuje podsvijest koja esto gospodari naim reakcijama i spoznajama. Trebamo se udobno smjestiti u stolac ili naslonja, zatvoriti oi i u sebi, u mislima, nekoliko puta, sa stankama, pomisliti na jednostavne rijei: mir; srea; ljubav; istina; razum; milost; dobrota; oprost; milosr e; pravednost; suosjeanje; isto srce; svemir; spasenje;
PSIHIKO ZDRAVLJE
75
vjenost; raj; blaenstvo; Isuse Kriste, Gospodaru moj; Isuse, pomozi mi; ... Moemo ih izgovarati prvo naglas, pa sve tie, sve do mentalne razine kada samo pomislimo na njih. Ponavljanjem tih rijei u mislima svakih deset do dvadeset sekunda obuzima nas mir i uspostavlja se veza izmeu fizikog i psihikog aspekta tijela. Kada se psiha umiri, uspori se i fiziologija, rad srca i disanje, pa se osloba aju stresovi. Oituju se kroz razne boje ili slike pred oima, trzajima pojedinih dijelova tijela, raznim emocijama, svakakvim mislima. To nas ne smije zabrinjavati, jer organizam se spontano osloba a stresova. Nakon nekoliko minuta osjetit emo mir i zadovoljstvo. Bit emo mnogo spremniji za uobiajene aktivnosti. Nae reakcije bit e kvalitetnije, bit emo zdraviji i otporniji na nove stresove.
76
Ostale tehnike oputanja

Pred veer moemo udobno sjesti, zatvoriti oi i sluati glazbu. Pri sluanju tihe glazbe moemo itati dobro tivo ili voditi ugodan razgovor. Veernjom laganom etnjom moemo smiriti psihu i tako oputeni otii na poinak. Lagane etnje su vrlo korisne i velika je teta ako svake veeri ne proetamo barem deset minuta. Popodnevni desetominutni drijeme koristan je posebice za zaposlene ljude. Pozitivo djeluje na psihu i sprjeava kardiovaskularne bolesti. itanje Biblije oputa psihu i daje nam spoznaju o ivotu i ukupnoj stvarnosti, ime rastemo duhovno. Redovito itanje Biblije osloba a nas stresa i daje nam odgovore na nae ivotne probleme. Molitvom smirujemo psihu i punimo se ljubavlju. Po Bojoj milosti koja nas smiruje i vlastita narav nas uva od neprilika i opasnosti, jer je udruena s Bojom naravi.
PSIHIKO ZDRAVLJE
77
Iskoristimo svaku prigodu da se opustimo u prirodi. Promatrajui more, rijeku, cvijee i zelenilo, stapamo se s prirodom preuzimajui njezin mir i red. Topla kupka moe zau ujue poboljati nae psihotjelesno zdravlje. Kupanjem ili tuiranjem ne skidamo samo neistou, ve uklanjamo umor i oputamo miie. Nakon tuiranja osjeamo se mirno i vitalno. Ako nam to zdravlje doputa, vrlo je korisno naizmjenino tuiranje toplom i hladnijom vodom, jer poboljava cirkulaciju krvi u kapilarama, osnauje tijelo i psihu. Tehnikom dubokog disanja moemo povratiti izgubljenu energiju i vrlo brzo se psihiki oporaviti. Ako smo doivjeli stres, vrlo je uinkovito barem tri puta duboko udahnuti cijelim pluima i vrlo lagano izdisati. Bit emo iznena eni uinkom. Bavimo li se preteito umnim aktivnostima, svaki fiziki rad nas oputa. U dnevne aktivnosti uvijek ubacimo pjeaenje, gimnastike vjebe, lagano tranje, dizanje utega, moda plivanje i sve to je korisno za
78
psihiko i tjelesno zdravlje. Tijekom vikenda je poeljna jaa tjelesna ili sportska aktivnost, a rezultat toga je da nas u ponedjeljak nitko ne moe uzrujati. Sportske aktivnosti rezultiraju kolektivnim i mladenakim duhom te veom psihikom sigurnou i kreativnou. Odline su za drutveni ivot i zabavu. Samoa je veliki problem suvremenog ovjeka jer izaziva prazninu i moe prijei u depresiju. Najbolje je druenje s osobama koje u nama izazivaju smijeh i radost, to pozitivno utjee na ukupno zdravlje. Skladan odnos s okolinom donosi nam mir. Ako moemo, izbjegavajmo osobe sa stresom, osim ako im ne elimo pomoi. Naveer je puno bolje sluati omiljenu glazbu ili itati knjigu, nego sluati rune vijesti i gledati kriminalne filmove koji nas potiu da i mi budemo zli. Kada osjetimo umor, organizam moemo okrijepiti i ojaati svjeim voem ili prirodnim sokovima, jer time vrlo brzo dobivamo vitamine, minerale i prirodni eer.
79
DUHOVNO ZDRAVLJE
Pravilna duhovnost naelo vage
Postoje mnogobrojne duhovne discipline. Ljudi uzmu od svega poneto i naprave nekakvu mjeavinu duhovnosti, to nije ispravno. Duhovnost je ispravna ako na jedan tanjuri vage stavimo Boga i sve ono to pie u Njegovoj objavi, Bibliji, a na drugi sve ostale bogove i sve ostale knjige duhovnog sadraja te se odluimo samo za kranskog Boga i Bibliju, a sve ostalo odbacimo. Duhovnost je prava i ispravna kada smo iskljuivo kristocentrini, a to podrazumijeva dobro poznavanje Evan elja. Nastojmo se ponaati poput Isusa kada je boravio na naemu planetu. ivimo bez grijeha, u ljubavi s blinjima, govorimo onako kao to je govorio Isus. Duhovnu vagu gradimo od vjere i djela. Duhovnost je uravnoteena kada je na jednom tanjuriu naa vjera, a na drugom su kranska djela prema blinjima i svim lju-
80
dima. Potrebno je teiti za ravnomjernim i progresivnim rastom vjere i djela i za njihovom ravnoteom. to je vea vjera, i kranski ivot mora biti ispravniji. Ako ljubimo Boga, ne inimo grijehe, a rezultat je smiren ivot bez problema i briga. Time e nam i zdravlje biti bolje. Tjelesno i psihiko zdravlje bez duhovnog zdravlja ne znae nita. Kua bez krova nije nita, jer prokinjava, brzo propadne i vie se ne moe obnoviti. Tjelesno i psihiko zdravlje moemo popraviti svojim trudom, ali postoje neka ogranienja odre ena genetskim predispozicijama i psihikom naravi, koje ne moemo promijeniti. S duhovnim zdravljem je drukije: taj rast nema granica. Bez Boga moemo popraviti tjelesno i psihiko zdravlje, ali pravo duhovno zdravlje moemo popraviti samo s biblijskim Bogom, i to neogranieno. Bez duhovnoga rasta na ivot je ogranien samo na ovozemaljski. Uz Boju pomo moemo postati pravi duhovni divovi i svoj ivot nastaviti u Bojem kraljevstvu, to je na konani cilj. U nas je pri zaeu
DUHOVNO ZDRAVLJE
81
udahnuo svoj Duh i mi smo postali iva dua. Bog eli da Ga preko Biblije upoznamo, budemo Mu posluni i drimo se svih zapovijedi i naela zapisanih u Bibliji. itanjem Biblije upoznajemo mudrost i istinu koja nas osloba a istei nam srce i mozak od izokrenutih moralnih vrijednosti koje nam nudi svijet oko nas. Srea koju nam nudi Biblija neusporedivo je vea od sree koju nam nudi naa okolina. Vjera je poput pupane vrpce izme u djeteta i majke. Prekine li se vrpca, dijete umire. Ako nemamo vjere i ne primjenjujemo je u svakodnevici, nemamo niti odnos s Bogom, nismo duhovni i ivimo samo materijalno. Okolina nas zavodi i mami da odemo to dalje od vjere, da prekinemo spasonosnu pupanu vrpcu sa Stvoriteljem. Zbog grjenog ivljenja i odvojenosti od Boga ugasili smo Boji duh u sebi i tako prekinuli ivu zajednicu s Njim. Prihvaanjem izokrenutih materijalnih i psihikih vrijednosti koje nam svijet namee postajemo lutalice u ovome ivotu i otoci odvojeni od kontinenta. Poboan ovjek mrzi svaki grijeh, tjelesno i
82
psihiki je mnogo zdraviji i ima osjeaj integriteta u Bojoj stvarnosti. Oko nas se vodi velika duhovna borba kojoj se uskoro blii kraj, a onda e doi spasenje od grijeha i smrti te boravak u Bojem kraljevstvu. Vidjeli smo da razumom moemo uspjeno djelovati na svoje tjelesno i psihiko zdravlje. Biblija istie vrijednost zdravog i istog tijela, Bog od nas trai da vodimo rauna o svojemu tjelesnom i psihikom zdravlju. I u vjerskom ivotu na razum ima osobitu vanost. Razumom ne doputamo sebi da inimo grijehe, razumom shvaamo da je za nas najbolje vriti sve Boje zapovijedi, razumom zakljuujemo da je za nas najvanije ivjeti u vjenosti, a ne samo osamdesetak godina. Razumom shvaamo da ne moemo ivjeti samo za sebe, ve moramo raditi i za Boga na planu spaavanja ljudi od grjenih navika i pripremati ih za nebesko kraljevstvo. S Bogom moramo sura ivati do kraja, potpuno, i ne initi nikakve kompromise, jer jedino nam tada daje svoje obilne blagoslove. Bog e nas oistiti od grjenih pobuda
DUHOVNO ZDRAVLJE
83
ako Mu to svakodnevno doputamo. Ljudima moemo glumiti vjernost i dobrotu, ali Bogu ne moemo. On sve vidi, pronie ak i u nae misli, te od nas oekuje da i sami nesebino budemo milostivi kao to je i On milostiv. Bez rtve za druge ne moemo udovoljiti Bogu. Na svoj duh, koji je od Boga, ne moemo djelovati sami jer to je dimenzija koja je od Boga. Jedino Bog moe djelovati na na duh, ali samo kada Mu osobno dopustimo i to od Njega zatraimo. Bog nam nikada nee nametati duhovnost. Moramo se sami odluiti, jer Bog eli duhovne dragovoljce. Sami u svojemu srcu moramo svakodnevno teiti pobonosti, odluivati biti posluni Stvoritelju i Otkupitelju, to e nas osposobiti da duhovno rastemo. Ako ne teimo duhovnosti, ivjet emo samo osamdesetak godina i nimalo vie. to se vie predajemo djelovanju Svetoga Duha, to smo duhovno zdraviji. Sveti Duh nas prosvjetljuje i svjedoi o naemu duhovnom stanju koje se oituje u vjeri i djelima
84
milosr a te vodi u vjeni ivot. To je najvanija svrha naega ivota. Religiozni ljudi manje obolijevaju od sranih bolesti, raka i depresije, a nakon lijeenja i operacije bre se oporavljaju nego ljudi koji ne vjeruju i nisu pravedni. Imaju nadu u vjeni ivot, u novo Nebo i novu Zemlju, gdje nijedno bie nee patiti i umirati, to zapravo znai da e sve ivotinje i svi ljudi biti vegetarijanci. Zato ve sada ne bismo bili vegetarijanci i ivjeli bez grijeha, kao u raju? Nada u vjeni ivot dovoljan je motiv za stabilniju psihu, a time i za bolje cjelokupno zdravlje. Ljudi koji uzvjeruju u Boga lake se odriu cigareta, alkohola, droga i svakovrsnog nemorala, jer postanu svjesni da to Bog ne doputa i da je nerazumno zbog grijeha izgubiti vjeni ivot. Duhovno zdravlje popravljamo okomitim i vodoravnim bogotovljem. Okomito bogotovlje je na osobni odnos prema Bogu, a vodoravno bogotovlje na odnos prema ljudima, koji su Njegova djeca. Osobni odnos s Bogom, koji se postie itanjem Biblije i mo-
DUHOVNO ZDRAVLJE
85
litvama, spontano poboljava na odnos s ljudima da im budemo milostivi. Postajemo osjetljivi za potrebe drugih ljudskih bia. Vlastitim primjerom ih moemo potaknuti da prihvate naela zdravog ivljenja i da shvate da postoji spasenje iz ovoga smrtnog kratkotrajnog ivota. Ljudima trebamo govoriti o Isusovoj rtvi, o vjenom ivotu i upuivati ih na korisnost molitve Bogu za zdravlje. One su najuinkovitiji nain osloba anja od stresa, lijeenja svih ovisnosti i zdravstvenih tegoba i najbolji eliksir zdravlja. to je najvanije u ivotu? Najvanije je umom prihvatiti Isusa Krista za Spasitelja. Tek kada to uinimo, kao odrasla osoba se istinski krstimo odozgo, od Boga, i spaeni smo za vjenost. Na prvom mjestu mora nam biti sve ono to nas vodi u spasenje od vjene smrti, a sve ostalo, sve to pripada ovome svijetu i prolaznom ivotu, mora nam biti posljednje. Trebamo biti i edni i gladni vjenoga ivota, eljeti to srcem, iskreno, a ne samo umom. Mora nas privlaiti ivot bez grijeha. Kada to elimo i vjerujemo srcem,
86
tek tada smo duhovni. Tek tada je to spasonosna vjera, vjera istoga srca, koja pozitivno djeluje na psihiko i tjelesno zdravlje. Ne smijemo kriti Boju volju izraenu u Bibliji. Mnogobrojna istraivanja su pokazala da su dobri vjernici zdraviji i sretniji, da due ive i ne boje se smrti, jer imaju nadu u uskrsnue. Veina ljudi se kad-tad zapita: odakle sam doao na svijet? Zato ivim? Zato moram umrijeti? Ima li ivota nakon smrti? Ako ivimo samo ovaj ivot, neto nije u redu. Zar da se sve prekine i da nakon smrti za nas nema vie niega? Mnoge znanosti daju razliite odgovore, ali istina moe biti samo jedna. Jedina je istina da i nakon ovoga ivota moemo ivjeti, ali samo uz posredovanje Isusa Krista koji je na kriu dao svoj ljudski ivot umjesto nas i time nas sve otkupio. Bog e uskrsnuem spasiti samo one ljude koji vjeruju da je Isus Krist Bog koji je u ljudskom obliju na udnovat nain doao na na planet da bi umjesto nas stradao te one koji ive po Njegovom uzoru, kako je to zapisano
DUHOVNO ZDRAVLJE
87
u Evan eljima i u Deset Bojih zapovijedi. Isus je savren uzor kako i mi trebamo ivjeti bez grijeha i u stalnoj molitvi. Osnova duhovnog ivota je ivjeti prema Deset Bojih zapovijedi zapisanih na poetku Biblije, u Knjizi Izlaska u 20. poglavlju. Bogu trebamo biti vjerni i u malim i velikim stvarima i neprekidno teiti duhovnosti. Preko Isusa dolazimo u vjeni ivot koji e trajati milijardu puta milijardu godina na milijarditu potenciju godina, ili, kratko reeno, beskonano i bez svretka. Umrijee Eva i Adam, Abraham i Mojsije, David i Salomon, umrije i Isus Krist razapet na kriu, ali jedini On oivi trei dan, prvoga dana u tjednu, u nedjelju, i obea da e i nas uskrisiti u posljednji dan ljudske povijesti. Zato se radujmo, jer ovaj ivot ne zavrava naom smru. Tek tada dolazi ono pravo, ali samo ako smo se u praksi duhovno pripremili za najveu nagradu uskrsnue. Poput Adama i Eve ljudi tijekom itave povijesti biraju zabranjeno voe, odnosno ivot u grijehu. Ne ele ivot u raju, ve biraju
88
drugu stvarnost u kojoj mogu birati izme u dobra i zla. U toj drugoj stvarnosti prisutne su nesree, korov, trnje, starost, bolesti i smrt. Najvei paradoks na svijetu je taj to nam Isus svima nudi vjeni ivot u raju pod uvjetom da ivimo u vjeri i bez grijeha, ali veina stanovnika ovoga planeta ipak bira samo ovaj vrlo kratki ivot govorei: Daj ti meni da sada uivam, a poslije emo vidjeti... A to poslije ne do e nikada vie, jer ivot brzo pro e. Smrt ih zatekne nespremne za Boje kraljevstvo jer su u sebe instalirali softver grijeha. Bog od nas trai da ve u ovome ivotu voljno izaberemo ivot bez grijeha, i to odmah, bez odga anja i kompromisa. Svrha naega ivota treba biti povratak u raj. To se postie prihvaanjem Isusa za Spasitelja i dranjem svih Deset Bojih zapovijedi. U Isusovoj ljubavi nalazi se duhovno zdravlje koje je izvor psihikog i tjelesnog zdravlja. Biblije se trebamo drati cjelovito, a ne samo onoga to nam odgovara. Deset Bojih zapovijedi su samo kostur onoga to
DUHOVNO ZDRAVLJE
89
Bog od nas trai. Trebamo se drati svih finesa izraenih kroz mnogobrojna naela. Netko e rei da je to teko, ali nije teko ako elimo i odmah odluimo postupno raditi na sebi uz svakodnevnu molitvu Bogu da nam pomogne u tome. Izaberimo vjeni ivot koji nema kraja i Boje vodstvo, ali odmah. Sutra ve moe biti kasno jer nas tama grijeha moe obuzeti i zarobiti nam um. Bog eli da ivimo bez grijeha. Ako zbog svoje nesavrenosti i poinimo neki grijeh, moramo se pokajati i moliti Isusa da nam oprosti i da nas ojaa kako ne bismo vie grijeili. Mudri smo jedino onda kada ispunjavamo sve ono to je zapisano u Svetom pismu i kada govorimo o onome to je zapisano u Svetom pismu. Bog je prema nama vrlo liberalan i nikoga ni na to ne prisiljiva. Svakoga na odre eni nain pozove na pravilan put zacrtan u Svetom pismu, ali u potpunosti potuje nau odluku o tome hoemo li Ga i koliko slijediti. Pouzdanje u Boga prirodno nam daje ivotni optimizam da e se sve dobro zavri-
90
ti i daje integritet naoj linosti. Nismo razdijeljeni i rascijepljeni izme u raznih silovatelja nae volje, ve tono znamo uz koje se vrijednosti trebamo vezati i kome smo odgovorni za sve uinjeno. Odgovorni smo Bogu. Znamo da Bog ini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube; onih koji su odlukom Bojom pozvani. (Rimljanima 8,28) Znanje bez duhovnog djelovanja nije gotovo nita. U razgovorima o biti ivota, ponajprije o onome to Biblija govori o tome, moramo biti duhovno aktivni. Najvea duhovna vrlina je pokazati ljudima oko sebe ljubav, oprostiti im, biti prijazan, pokazati suut i razumijevanje, biti gostoljubiv i moliti se za njih. Zato primajte jedni druge u svoje drutvo kao to je i Krist vas primio u slavu Boju! (Rimljanima 15,7) Na poetku ljudske povijesti, pri stvaranju, Bog je stvorio ljude potpuno zdrave, bez mogunosti bolesti. Padom u grijeh na ljude su dole bolesti, a na kraju i smrt. Preko Isusove rtve na kriu Bog nas eli vratiti u stanje savrenog zdravlja kao na poetku. Da
DUHOVNO ZDRAVLJE
91
bi taj plan obnove, odnosno spasenja, uspio, i mi moramo nastojati biti posluni svim zakonima i naelima zapisanima u Bibliji i ve danas imati razmjerno dobro zdravlje. U Prvoj poslanici Korinanima 3,16.17 pie da nae tijelo treba biti isto, jer je hram Boji u kojemu prebiva Duh Boji, a svaki hram mora biti svet i bez grijeha. Potpuno zdravo tijelo koje vie ne stari moemo oekivati tek nakon uskrsnua, odnosno pri povratku Isusa Krista na na planet kao Spasitelja, a to e biti uskoro. Na novoj obnovljenoj Zemlji vie nee biti boli, smrti, starenja, nitko nas nee psihiki tlaiti. Nee biti nikakvih nedaa, sve e biti savreno. Ljubav, srea i blagostanje bit e sveprisutni, ali samo za one koji ele takav ivot i dre se Bojih naela zapisanih u Bibliji. Kada se pripremaju za natjecanja, sportai se suzdravaju od svega to je tetno za njihovo tijelo i psihu. Istodobno se uvjebavaju da u to boljoj tjelesnoj i psihikoj kondiciji doekaju susret s protivnicima. Tako i mi: elimo li spasenje od grijeha i iz ovoga
92
smrtnog tijela, moramo se suzdravati od svih tetnih tvari i grjenih postupaka, a istodobno se uvjebavati u to eem druenju s Bogom, svakodnevno i u svim situacijama. To uvjebavanje moemo nazvati prakticiranje kranske duhovnosti, pri emu razvijamo ljubav, vjeru i nadu. Najvanija je ljubav prema Bogu i ljudima, jer Bog je ljubav i obilno nam je daruje ako je traimo. Od svih proroanstava koja su zapisana u Bibliji za nas su najvanija dva proroanstva i jedna prispodoba. Prvo proroanstvo govori o tome da e Isus, kada bude doao u velikoj slavi, ostati na oblacima i da e Ga vidjeti svako oko (Matej 24,30). To znai da nee silaziti na Zemlju. To nam je znak da ne vjerujemo lanim mesijama koji e hoditi po Zemlji i govoriti da su Isus Krist elei nas prevariti. Drugo proroanstvo govori o tome da e Isusa gledati samo oni koji su ista srca (Matej 5,8). Moramo biti istog srca punog ljubavi i bez grijeha. Voljeti blinje kao samoga sebe i ne initi drugima ono to ne elimo da drugi nama ine elementi
DUHOVNO ZDRAVLJE
93
su istog srca. Prispodoba koja nam je vana govori o deset djevica. Samo je pet djevica doekalo Isusa duhovno spremno (Matej 25,1.13). Budimo i mi duhovno spremni za Isusa ve danas, jer ne znamo kada e doi i uzeti nas. Ostanimo trajno u takvom duhovnom stanju i nakon osamdeset godina. Duhovno uivanje najljepe je uivanje, a biti u Kristu najljepi je osjeaj blaenstva.
Grijeh naelo duhovne ekologije

Rije je o prilino jednostavnim stvarima. Ako krimo Deset Bojih zapovijedi, oneiujemo svoj duh i duhovno sve vie propadamo te se vie ne moemo vratiti u normalno duhovno stanje. Nevjerovanje u pravoga Boga, nepotivanje Bojeg dana odmora, lo odnos prema roditeljima, lai, krae, preljubi, zavist i mrnja zatrpavaju na duh. Mogunosti da se vratimo na Boju stranu gotovo su nikakve. Grijeh kao tama zamrauje razum i savjest. Kada se ponavlja, grijeh prelazi u naviku, savjest oslabi pa ne
94
vidimo pred sobom ponor duhovne i svake druge pogibelji. Svakodnevno imamo neku kunju koja nam kvari duhovno zdravlje. Svoj duh prljamo sami zadovoljavajui tenje tijela za grijehom i inei sve da bismo se obogatili. U nama samima najvie djeluje pogubni trokut zavisti, gordosti i spolne strasti, koji se poinje stvarati jo u ranom djetinjstvu. Prvo se javi zavist, pa gordost, a poslije i spolna strast koja nas odvlai u provaliju duhovne propasti. Svi smo manje ili vie zavidni drugima na njihovim uspjesima, i to od najranijeg djetinjstva. Gordost nam ne doputa da uvidimo svoje nedostatke, neznanje i duhovnu prazninu. Sve dok smo puni sebe, ne moemo uvaavati druge ljude niti se sjetiti Boga. Spas od toga pogubnog trokuta moemo nai u itanju i analiziranju svega to je zapisano u etirima Evan eljima, pokajanjem i molitvama Bogu da nas oisti od pogubnih nagona duhovne propasti. Taj rat ne zavrava sve do nae smrti.
DUHOVNO ZDRAVLJE
95
Duhovno nas oneiuje i svijet izokrenutih moralnih vrijednosti, lanih nauka i agresivnog primamljivog marketinga. Svijet je zavodljiv, privlaan i navodi nas na zadovoljenje tjelesnih strasti i slobodno ponaanje. Nudi nam modu, bogatstvo, sjaj, grabe, preljub, agresiju i prijevare, sve radi zadovoljenja nae tatine i ega. Nae se drutvo okree od Boga prema sramotnim strastima i nevaljalu umu (Rimljanima 1,26.28). Robovanje grijehu je najtee i najpogubnije ropstvo. Iz njega nas moe izbaviti samo Bog. Zato Bog ne doputa da ivimo slobodni od svih zakona, u grijehu? Bog je stvorio ljudski rod na svoju sliku i priliku, a to je velika slava za nas. Bog mrzi grijeh. Grijeh je rezultat nie razine ponaanja, ponaanja niih tipova ljudi to su se odrekli uzvienosti i slave koju nam je Bog namijenio te svjesno ubiru zabranjeno voe. Grijeh je otklon od dobrog i lijepog, rezultat bolesnog ponaanja, bolesnog tijela i izopaene psihe. Bog je ljubav, ideal, savrenstvo. Odredio je da i mi budemo tako slavni. Dao nam je svoj um,
96
slavno i savreno tijelo. Usadio je u nas svoj duh i zahtijeva da ta savrena kombinacija u nama savreno i funkcionira. Budui da je, poevi od Adama i Eve, taj plan propao zbog djelovanja Sotone, a ovjek izgubio Boju slavu zbog pada u grijeh, Bog nas poziva da povratimo izgubljenu slavu. I neka se cijelo vae bie duh, dua i tijelo sauva besprijekorno za dolazak Gospodina naega Isusa Krista! (1. Solunjanima 5,23) Sotona je lukavi tvorac lai. eli nas okupirati lanim naucima, mnogim nemoralnim aktivnostima i navesti na grijehe. U nae umove hipnotino usa uje lano, ali privlano zabranjeno voe i svakovrsne pokvarenosti. eli da budemo mlaki i popustljivi u vjeri kako bi nas zbunio i zaveo da ne prepoznamo ono to je vano u naemu ivotu. Sotona sa svojim demonima nema moi zapovijedati nam. Dana mu je samo mo da ulazi u nae misli i da nas stalno nagovara na krenje Bojih zapovijedi i naela. Demoni nas zavode, utjeu na nau volju, nagovaraju nas u mislima na grijeh, ali ne mogu umjesto
DUHOVNO ZDRAVLJE
97
nas odluiti to emo uiniti. Odluka je nae nepovredivo pravo. Kao ahovski velemajstor, Sotona nam postavlja tisue zamaskiranih kunja i zamki iz kojih se ne znamo izvui te sve dublje zapadamo u problem. Pri nagovaranju se koristi lukavstvom i ape nam da i mi trebamo initi ono to svi ine, inae nas ljudi nee prihvatiti. ape nam da imamo vremena za promjene, a vremena nemamo jer e nas duhovni mrak toliko obuzeti da se neemo moi vratiti svjetlu. Nekima ape i to da je Bog milostiv, da nas sve voli i da e nam oprostiti grijehe to god mi inili. To godi naemu uhu, jer privlano je uzeti svu slobodu u injenju grijeha kada e ionako za nas sve dobro zavriti. To je kobna zabluda, jer Isus jasno kae da e nam oprostiti grijehe, ali samo ako se iskreno pokajemo i odluimo da neemo vie grijeiti. Sotona je najuspjeniji kada utjee na ljude da ne itaju Bibliju udaljujui ih tako od istine i oduzimajui im mudrost za spasenje. Nagovara nas da vjerujemo kako Biblija nije od Boga te da zato nije istinita. Kada bi ljudi
98
itali Bibliju, pravednije bi ivjeli, a Sotona ih ne bi mogao lako varati. Sotona eli da svi ljudi propadnu i da Bogu ne ostane niti jedan tovatelj. Stoga nam je potrebna disciplina duha koju moemo ostvariti samo ako svakodnevno od Boga traimo da nas osloba a ropstva naih tetnih navika, utjecaja svijeta i Sotone. Kao to ptica mora biti stalno na oprezu da ne bi pala u lovevu zamku, tako i mi moramo biti oprezni da ne bismo pali u Sotoninu zamku. Bezbrinost je pogibeljna za pticu, a to vrijedi i za nas. Dok smo ivi, trebamo bdjeti i biti oprezni da bismo sauvali ostvarenu duhovnost. Dokle god se trudimo ugoditi Bogu, dotle e nas opreznost uvati od neprijatelja, duhovnog spoticanja i pada. Osjetimo li, primjerice, neku grjenu poudu, odbacimo nalet te strasti u samome poetku, jer e nas inae obuzeti. Ako nas oi navode na grjene strasti, Sotona e to vjeto zlorabiti da bi nas u mislima poticao na grijeh. Spustimo pogled prema zemlji, a misli uputimo Bogu. Moramo se uvati i naj-
DUHOVNO ZDRAVLJE
99
manjeg grijeha, jer se od malih dolazi do velikih. im primijetimo opasnost, sjetimo se Boga. Iskrena molitva u vjeri osujetit e djelovanje nae grjene naravi, Sotone i demona. To je najvanije u naemu ivotu, jer je dio uvjebavanja nae neporonosti i pripreme za vjeni ivot. Kada nismo sigurni u to kakvu odluku donijeti ili to uiniti, zapitajmo se: to bi Isus uinio da je na mojemu mjestu? im se to zapitamo, odmah reagiramo drukije nego to bismo reagirali bez te pomisli pa odustajemo od grijeha. Kada pomislimo na Isusa, naa narav se preobraava i nestaju dvojbe o donoenju ispravne odluke. Uvijek emo zakljuiti da misli o Isusu kriju veliku snagu nae savjesti. Isus e uskrisiti samo one koje na Sudnji dan na e ista srca, a do istoga srca je potrebno puno godina duhovne aktivnosti i suzdravanja od grijeha. Ako samo nakratko zanemarimo molitvu koja ini sr kranstva, u nama prevladaju loe navike te postajemo meta djelovanja demona. Svakom grijehu i looj navici
100
suprotstavimo jednu dobru naviku i biblijsku vrlinu. Isus eli uvijek biti s nama, ali tek onda kada Ga traimo i molimo da nam pomogne. Jedino s Njim moemo izvojevati sve bitke ivota i konanu pobjedu nad samim sobom i svijetom oko sebe.
Duhovna aktivnost naelo oru a

Oru e nema duhovnost, ali zahtijeva nau skrb i pozornost da bi bilo uporabljivo, isto i ispravno. Ono ne moe raditi samo po sebi. Dobro e funkcionirati samo ako mi upravljamo njime. Ni mi ne moemo pravilno funkcionirati ako radimo sami po sebi. Svakodnevno moramo odvajati vrijeme za komunikaciju s Bogom i moliti Ga da budemo Njegovo oru e, da se skrbi za nas i upravlja nama. Moramo se duhovno hraniti, a to moemo jedino duhovnom praksom. Odvajanje vremena za posebnu komunikaciju s Bogom je bogotovlje. Bilo bi dobro da svakodnevno, na razne naine, provedemo ukupno barem sat vremena usredo-
DUHOVNO ZDRAVLJE
101
toeni na Boga. To je vrijeme kada barem na trenutak prestajemo s radom ili nekom drugom aktivnou i odvajamo vrijeme za slavljenje i tovanje Boga. Takvo prakticiranje duhovnosti je proces kojim se usmruju grjene tenje tijela i djelovanje neistih sila. Taj duhovni proces traje do kraja naega ovozemaljskog ivota i ne smije se prekidati, jer postoji opasnost da se vratimo na prijanje stanje. Trebamo duhovno pobje ivati itavog ivota, odnosno svakodnevno moramo sijati dobro sjeme u svoj duh: to tko sije, to e i eti; tko sije u svoje tijelo, iz tijela e eti propast, a tko sije u duh, iz duha e eti ivot vjeni. (Galaanima 6,7.8) Molitva i prouavanje Biblije su najvanije aktivnosti duhovne sjetve. Stvarnost je takva da vrlo malo ljudi prouava Bibliju. Opravdavaju se da nemaju vremena, da je Biblija zastarjela, prevladana, pisana za idove i da su je napisali obini ljudi. Me utim, tko god pozorno prouava Bibliju, shvatit e da tako opirnu knjigu, bez proturjenosti, svakako ne bi mogla napisati skupina
102
ljudi tijekom vie stoljea. Bog nam je preko Biblije izrazio svoju volju o tome kako trebamo ivjeti da bi nam bilo dobro. Onima koji vjeruju otkrio je i plan spasenja preko Isusa Krista. Biblija je aktualna i zato jer nam govori to e se dogoditi u bliskoj budunosti: drugi dolazak Gospodina Isusa Krista da uzme vjerne, a ostale prepusti onome to su sami odabrali unitenju grijehom. Bog nam je obeao vjeni ivot, uslianje molitava, duhovno prosvjetljenje i spasenje od grijeha. Dotada moramo izdrati u patnji i problemima koji su u ovome svijetu grijeha neizbjeivi. Duhovnu sjetvu moemo prakticirati na osami, a duhovni ivot i usred svakodnevnih aktivnosti. Na puno naina moemo prakticirati duhovnost i svakodnevno popravljati svoje duhovno, psihiko i tjelesno zdravlje. Bez duhovnog razvitka ostale dvije komponente nemaju smisla. Tijelo i psihu dobivamo po roditeljima. Ne vodi nas u spasenje ni tijelo ni psiha. U spasenje nas vodi samo Duh koji je od Boga. Kada tujemo Boga u svo-
DUHOVNO ZDRAVLJE
103
jim mislima, pred drugima i svojim djelima milosr a, mi se mijenjamo, duhovno se preobraavamo. Korov u vrtu najlake je poupati kada je zemlja navlaena kiom. I grijeh iz nas je najlake otkloniti kada smo vrlo duhovni, a to je kada na razliite naine komuniciramo s Bogom. Tada Bog iz nas lako upa korov grijeha i priprema nas za nebesko kraljevstvo. Prava religija i duhovnost je sluanje tihoga glasa u svojoj savjesti, kojim nam Bog kazuje kako trebamo postupati, govoriti i ivjeti. Najvanije je rei: Boe, budi volja Tvoja, priznati Mu sve svoje nedostatke kao najboljem Prijatelju i traiti pomo da bismo bili bolji. Srea bez Boga je vrlo nestabilna, a srea snano utjee na zdravlje i dugovjenost. Odluimo biti sretni s Bogom. S Njim najbolje komuniciramo na osami i kada smo psihiki oputeni. Lako je komunicirati s Isusom, jer je zapravo Bog u Isusu Kristu postao ovjek zbog plana spasenja iz ovoga smrtnog i grjenog svijeta.
104
Duhovnost moemo prakticirati na vie naina: 1. Moemo je prakticirati mislima na Boga i na sve ono to je zapisano u Bibliji, bilo gdje i u bilo kojoj situaciji, bezbroj puta tijekom dana. Kada smo u prirodi, moemo razmiljati o tome kako je Bog sve lijepo, mudro i savreno stvorio. 2. Tijekom dana, kad god imamo potrebu, moemo bezbroj puta, onoliko koliko nam je drago, pomisliti na najsvetije biblijske rijei: Isus je ljubav; Isus je moj Gospodar; Moj Prijatelj je Isus; Gospodine, moj premili Boe. To nije uzaludno spominjanje Bojeg imena, ve potreba srca. Jednostavno imamo potrebu misliti na Isusa kao Prijatelja, biti u prisnoj zajednici s Njim i u mislima izgovoriti Njegovo ime. im pomislimo na Isusa, to je kao kada sunce izi e iza tamnog oblaka, osvijetli nas i ugrije nam duu.
DUHOVNO ZDRAVLJE
105
3. Duhovnost moemo prakticirati kratkim molitvama, koje mogu trajati oko jedne sekunde, u sebi ili naglas vie puta na dan, svugdje i u svim situacijama, to vie, to bolje. Kratke molitve, izreene bilo gdje, uzdiu nas k Bogu i dovode u vezu s Bojom snagom koja e nam ojaati razum i volju te uiniti da s Bogom hodimo kao s Prijateljem. Molimo kratke molitve sve dok nam to ne prije e u automatizam, imajmo stalno na umu Boga. Kratke i vrlo este molitve mogu biti: Boe, oprosti mi; Isuse, pomozi mi; Isuse Kriste, oisti mi srce; Isuse, budi sa mnom; Isuse, daj mi psihiku vrstinu; Isuse Kriste, daj mi ljubavi; Isuse, daj mi da budem zdrav; Dragi Isuse, neka slava Tvoje milosti obasja moj ivot; Dragi Isuse, budi na svim mojim putovima; ... i slino.
106
4. Duhovnost moemo prakticirati i duim molitvama nasamo ili pred drugima. Moemo moliti za sve probleme koje imamo, najmanje dva puta, barem jednom ujutro i naveer, negdje na osami. Molitva je razgovor s Bogom, ostvarena komunikacija s Izvorom ivota. Traimo kraljevstvo Boje, a ostalo e nam se nadodati. Valja imati na umu da su najsilnije takozvane posrednike molitve, molitve za druge. Bog najvie voli kada se molimo za druge, osobito za osobe koje nam nisu sklone. Trebamo ustrajno moliti, ekati, i dalje moliti i biti sigurni da e nam Bog ispuniti molitvu kada to On odlui. 5. Duhovnost moemo prakticirati pratanjem. Pratanje je predvorje ljubavi, preduvjet za ljubav i postizanje unutarnjeg mira, sredinje mjesto u prakticiranju kranstva: Nemojte suditi, pa sigurno neete biti su eni! Ne osu ujte, pa sigurno neete biti osu eni! Opratajte, pa e vam biti oproteno! (Luka 6,37) Pratanjem odbacujemo duhovno smee mrnje i neprijateljstva. Ako nekome ne oprostimo, ne moemo ga niti
DUHOVNO ZDRAVLJE
107
voljeti i time se zatvaramo prema Bogu. Nemojmo nikoga osu ivati, jer svi imamo odre enih problema i nedostataka, ve pratajmo. Pratanjem poboljavamo svoje zdravlje, jer je pratanje vrlo ljekovito. Osveta je Boja, a ne naa. Svakodnevno trebamo vjebati sposobnost pratanja. Najbolji nain je traiti od Boga da nam podari ljubav, jer ljubav najlake izgara mrnju. Vjebajui pratanje, postajemo ljubav kao to je i Bog ljubav. 6. Duhovnost moemo prakticirati itanjem Biblije po redu, po nekom sustavu ili bez ikakvog sustava. Tako sluamo to nam Bog ima rei o naemu duhovnom ivotu. im vidimo da smo u loem duhovnom stanju, da imamo problema, trebamo se lijeiti duhovnou odozgo: itanjem Psalama, Evanelja i Poslanica. U Bibliji nalazimo odgovor na sve probleme u ivotu. Razmiljamo o onome to smo proitali i molimo se da nas Bog prosvijetli i blagoslovi. 7. Duhovnost moemo prakticirati estim zahvaljivanjem Bogu za sve ono to je nam
108
je uinio (Hvala Ti, Boe!). Time priznajemo Boje vodstvo i duhovno omekavamo. Zahvaljujmo u molitvi, ali i u svim radnim i drugim aktivnostima. Tijekom dana ostvarimo to vie duhovnih komunikacija s Bogom. 8. Duhovnost prakticiramo i dolaskom u crkvu na bogosluje, jer u crkvi je nazoan Isus Krist koji blagoslivlja svakoga tko do e u Njegov hram i ispunjava sva srca ljubavlju i blagoslovima. Sokovi ivota po Duhu Svetome tada obilno teku i ispunjavaju nam duu. Redovito odlaenje u crkvu titi od depresije i daje nam nadu da e sve biti dobro. Kada izlazimo iz crkve, primijetit emo da smo u boljem psihikom stanju nego prije dolaska u nju. 9. Duhovnost moemo prakticirati davanjem darova Crkvi, izgradnjom i ure ivanjem crkvenih prostorija, jer time iz sebe istjerujemo grijehe krtosti i samoivosti. Sve to mora biti iz srca, iskreno i bez aljenja. To je duhovna zrelost. 10. Duhovnost moemo prakticirati aktivnou i radom u Crkvi u raznim slubama
DUHOVNO ZDRAVLJE
109
i odborima, prema darovima koje nam je Bog dao. To inimo za Boga, da to bolje uspije Njegov plan spasenja, ime zapravo spaavamo i sebe jer se takvim aktivnostima vrlo dugo i prisno druimo i sjedinjujemo s Bogom. 11. Duhovnost moemo prakticirati propovijedanjem radosne vijesti da e Isus ponovno doi na na planet. Radimo kao Njegovi pomagai na spaavanju dua pa e to rezultirati naim velikim duhovnim napretkom. Prije propovijedanja uvijek se pomolimo Bogu da On kroz nas govori, i nemojmo nikada traiti svoju slavu, ve samo slavimo Boga. 12. Duhovnost moemo prakticirati poniznou i skromnou u svakoj prigodi, onako kako je ivio Isus. Nemojmo biti bahati, oholi i umiljeni, nikada ne mislimo da smo dobri i pametni. Ako mislimo da smo dobri i pametni, bolji od drugih, zatvorili smo svoja duhovna vrata Isusu pa ivimo u iluziji koja je pogubna za nae duhovno stanje jer postajemo poput farizeja. im uoimo da smo tati
110
ili oholi, urno se molimo Bogu da nas oslobodi toga negativnog duhovnog i psihikog stanja. Nemojmo kritizirati i nanositi blinjima oiljke koji mogu prerasti u emotivne rane. 13. Duhovnost moemo prakticirati potenim ivljenjem, plaanjem reija i kredita i vraanjem dugova, jer to je onda na slavu Boju. Moramo ispunjavati ono to smo drugim ljudima obeali i vrsto drati svoju rije. 14. Duhovnost prakticiramo djelima dobrote, milosr a i pomoi oaloenima, usamljenima, bolesnima i svima koji imaju neku potrebu; to je kao da to inimo samom Isusu. Dobrota je duhovni klju koji otvara ljudsko srce. Dajui i sluei drugima, i sebi inimo radost u dui. to vie dajemo, i materijalno i duhovno, svima kojima je to potrebno, to vie duhovno dobivamo, jer time skupljamo blago na Nebu. Zaista, kaem vam, meni ste uinili koliko ste uinili jednomu od ove moje najmanje brae. (Matej 25,35.40)
DUHOVNO ZDRAVLJE
111
15. Duhovnost moemo prakticirati razvijanjem sklada u obitelji, na poslu i u susjedstvu. To prakticiranje kranstva je najtee od svega. S obitelji, kolegama i sa susjedima provodimo najvie vremena i to je najvei kamen spoticanja. Ako u domu i na radnom mjestu moemo biti dobri krani, moemo i drugdje. Blinjima treba pratati, poklanjati im osmijeh i lijepe rijei. Pratanje je preduvjet skladnih obiteljskih odnosa i treba ga svjesno esto prakticirati. U svakoj obiteljskoj ili radnoj situaciji to urnije pomislimo na Boga i kratko se pomolimo Isusu za nazone da im podari mir, slogu i ljubav. Ljubav se oituje kroz davanje. Prakticirajmo i pozdravljanje rukovanjem s blinjima u obitelji, susjedstvu, na poslu i u Crkvi i izgovarajmo elje za Bojim blagoslovom, jer se time brzo uspostavlja kvalitetna komunikacija izme u ljudi, sve na Boju slavu. 16. Kada imamo zdravstvenih problema, ili su bolesni nai blinji, molimo Boga da iscijeli sve nae bolesti. Trebamo biti uporni u molitvama sve dok nas Bog ne uslia, i
112
svakako Mu zahvaljivati za svako dobro zdravlje. Bogu se moemo ispovijedati kao psihoterapeutu i traiti izljeenje od poroka i rune naravi. Trebamo vjerovati da nas Isus iscjeljuje, da nam zdravlje tee od Njega i da smo zbog Boje milosti zdravi. Izbjegnimo svaku pomisao da neto inimo svojom silom, jer samo nas vjera ozdravljuje. Govoriti drugima o potrebi zdravog ivljenja i uvanja zdravlja. Da je Isus na naemu mjestu, bio bi ljubazan, pratao bi, bio bi pun ljubavi prema svakom ovjeku, pomagao bi, potivao propise, propovijedao, molio bi se. Ukratko, stalno bi prakticirao kransku duhovnost. Ugledajmo se i mi na Njega i prihvatimo Njegove vrijednosti. U Psalmu 105,4 pie: Traite Jahvu i njegovu snagu, traite svagda njegovo lice, a u Psalmu 40,5: Blago ovjeku koji se u Jahvu uzda. Boja sila nam omoguuje bezgranian kranski duhovni rast.
DUHOVNO ZDRAVLJE
113
Molitve za osloba anje od grijeha

Mnogi ljudi imaju sklonost initi neki grijeh. Naviknuli su lagati, krasti, prejedati se, puiti, piti, ak se drogirati. Grijeh na poetku moe biti sladak, ali poslije nastaju negativne posljedica grijeha i tetnih navika. Ulazi se u zaarani krug jer se teko oslobaamo grijeha i tetnih navika. Ako se pokuavamo sami osloboditi grijeha i raznih ovisnosti, doga a se da nas te navike jo jae napadaju, mnogo veom snagom, pa ubrzo odustanemo. U trenutku kada nas obuzme elja i potreba za grijehom, prekomjernim uzimanjem hrane, nikotina, alkohola, droge, lijekova i ostalog, odmah molimo Isusa za pomo. Trebamo se u potpunosti predati Bogu i jedino od Njega oekivati osloba anje od tetnih navika. Bog je obeao da e nam pomoi, spasiti nas i osloboditi od grjenih navika i pohota. Potpunim predavanjem Bogu iz iskrenog, molitvama ispunjenog srca ugroenog ovjeka koji vapi Bogu poput utopljenika,
114
traimo oslobo enje od poroka koji nas ubrzano vodi u bolest. Treba esto ponavljati molitve: Isuse, pomozi mi, ne elim puiti. Isuse, pomozi mi, ne elim piti. Isuse, pomozi mi, ne elim se drogirati. Isuse, ne elim se prejesti. Isuse, pomozi mi da mogu vladati svojim poudama i strastima. Isuse, oslobodi me robovanja tome poroku. Naa je obveza poeti i barem jednom ne ispuniti tenju tijela i psihe za tetnom navikom, a onda zajedno s Bogom dotui toga podmuklog neprijatelja. U svakoj kunji kojoj smo izloeni, im pomislimo na grijeh ili na uporabu tetnih tvari misao o tome odmah zamijenimo milju na Isusa. Ne smijemo odustati, jer e se navika vratiti u jo veoj sili. Zajedno s nama Isus pobje uje tetnu naviku koja nas je zarobila. Ta bitka moe trajati dugo, ali moramo biti uporni sve do konane pobjede. Trebamo uporno ponav-
DUHOVNO ZDRAVLJE
115
ljati poziv Isusu sve dok ne nestane potreba za grijehom i ovisnou; trebamo moliti i ne klonuti. Isus vrlo rado pomae u takvim sluajevima, jer nas beskrajno voli. eli nas oistiti od svih grijeha i ovisnosti i pripremiti nas za svoje kraljevstvo. Bog nam pomae u onome to mi ne moemo, ali trai da i mi sudjelujemo, da odluimo to vie ne initi. Moramo shvatiti da su problemi u naoj glavi, da i mi moramo donositi odluke i zajedno s Bogom sudjelovati u rjeavanju ivotnih problema. U tome estokom okraju protiv tetnih navika grijeha i ovisnosti mogui su usponi i padovi. Kada pomislimo da smo napredovali, dogodi se da shvatimo kako smo opet na poetku, kao da se nita nije dogodilo. Ne treba se zabrinjavati zbog toga, nego valja biti uporan i u potpunosti se uzdati u Boju iscjeliteljsku silu. I kada se najmanje budemo nadali, osjetit emo olakanje i radost zbog istoe tijela i psihe. Ni tada se ne oputajmo, i dalje se druimo s Bogom i ostanimo s Njim do kraja ivota i sve u zahvalnosti.
116
To se odnosi i na sve druge grijehe: preljub, gordost, zavist, oholost, kradljivost, laljivost, hedonizam, gnjev... Bog e vrlo rado preuzeti na sebe teret svih naih grijeha osloba ajui nas tekog grjenog ivota. ovjek je stvoren da bude gospodar prirode i besmrtan, ali je zgrijeio. Zbog neposlunosti Bogu prognan je iz Boje blizine i preputen djelovanju grijeha i demona. Svakome od nas potreban je preobraaj u osobu koja e ivjeti po Bojim naelima i o tome uiti druge ljude. Duhovni ivot je maraton i treba ga istrati do kraja. Bog eka da nam u tome pomogne i oslobodi svoju nadnaravnu snagu kroz na ivot, sve do konanog cilja.
117
TROSTRUKA ETVA
Sva tri aspekta zdravlja ine holistiko jedinstvo. Da bismo ostvarili zdravlje i oputenost tijela, psihe i duha, treba prakticirati sva tri aspekta. Najvaniji je duhovni aspekt, jer potie psihiki i tjelesni te omoguuje da budemo smireni i zdravo se hranimo. I zdrav nain ivljenja s druge strane potie duhovnost, odnosno sva tri aspekta se proimaju. Time se ostvaruje integritet nae cjelokupne linosti, onako kako je to za nas Bog prvobitno zamislio i sada eka da mi to dragovoljno izaberemo i potpuno primjenjujemo u svojemu sadanjem i privremenom ivotu. Zdravo ivljenje zahtijeva mnogo strpljenja, napora i odricanja. to tko sije, to e i eti... (Galaanima 6,7) Poput crne hobotnice s otrovnim i snanim pipcima, smrt nas polako stie i gui sve dok nas posve ne ispije i uzme nam posljednji dah. Smrt bi bila vjena da nema
118
Onoga koji e u posljednji dan ljudske civilizacije zgrabiti smrt koja je uguila pravednike. Spasit e nas nitavila i vratiti natrag u ivot, gdje ne postoji 80 godina, ve bezvremenski, vjeni ivot. Stup cjelovitog zdravlja ine: 1. naelo vage kalorija u prehrani, krv bez vika eera i masnoa; 2. istezanje i skupljanje miia, bri rad srca barem do prvog znoja; 3. tijelo bez nikotina, alkohola, ostalih droga i svih tetnih tvari; 4. to ea uporaba prirodnih sredstava zdravlja: iste obine vode, istog zraka i umjerenog boravka na suncu; 5. uklanjanje stresa psihikim i tjelesnim aktivnostima; 6. utemeljenost na pravoj duhovnoj istini kakva je objavljena u Bibliji i prakticiranje kranske duhovnosti. ivot nam ne smije zavriti u hladnom grobu. Moramo se boriti za uskrsnue, za vjeni ivot. Ako se dogodi da ne uskrsnemo
TROSTRUKA ETVA
119
jer smo davali prednost ovozemaljskom ivotu i bili neposluni Bogu, onda smo se uzalud rodili i uzaludno ivjeli. Ali mi uz Boju pomo moemo postati novi, preobraeni i preporo eni. Tek takvi moemo osjeati sreu u svojemu biu, jer bez Boga se vrlo esto osjeamo isprazno. Ovaj ivot je zapravo ivot kunje ili samo pripravniki sta da bismo zavoljeli Isusa i ljude i bili posluni Bogu poprimajui Njegov karakter. Neka nam zato Isusov savreni ivot bez grijeha, na Zemlji, pri Njegovu prvom dolasku, bude primjer kako i mi trebamo ivjeti, i to odmah, sada, bez odga anja! Isus e nas mijenjati, samo Mu se prepustimo. Imajmo povjerenja u Boga, budimo Mu posluni i On e nas obnavljati. Dopustimo Isusu da upravlja naim ovozemaljskim ivotom, da nas uvjebava na svoju sliku i priliku i priprema za vjeni ivot, da s nama dijeli svoju besmrtnost. Kada se pridruimo Isusu koji je oganj ljubavi, i mi postajemo ljubav i zraimo je na svoje blinje.
120
Od samih sebe uzmimo i planirajmo vrijeme za sebe, barem dva puta dnevno, za jutarnje i popodnevno oputanje, tjelovjebe i duhovnosti. U svoje aktivnosti ukljuimo raznovrsnu i zdravu prehranu bez tetnih tvari, dnevni i tjedni odmor, nastojanje da sa svima ivimo u miru i da pomaemo blinjima. Isprva primijenimo neku dijetu, a onda uhvatimo ritam zdravog ivljenja i toga se stalno pridravajmo. Uzdajmo se u Boga u molitvi i svakodnevno itajmo Bibliju, jer je takva aktivnost najbolji program uklanjanja stresa. Boj se Boga, izvruj njegove zapovijedi, jer to je sav ovjek. Jer sva e skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud. (Propovjednik 12,13.14) ivimo uredno, ne brinimo se tjeskobno to e biti sutra, budimo pozitivni i imajmo povjerenja u Boga da e sve izvesti na dobro. O svemu tome govorimo i drugim ljudima jer time emo i sebe uvrstiti u odluci da prakticiramo cjelokupan zdravi ivot. Vjebajmo sporije hodati, voziti automobil, jesti, raditi, govoriti, voditi ljubav, sve dok nam
TROSTRUKA ETVA
121
takav nain ivljenja ne postane uobiajen. Moramo biti isti iznutra i izvana. Kada steknemo tu istou, trebamo je njegovati i odravati. Tako emo zrcaliti Isusov karakter. Zdravim nainom ivljenja vie emo uivati u ivotu, a dani e nam izgledati dui. Mnogi ne ele vjerovati u vjeni ivot tvrdei da jo nitko nije uskrsnuo i vratio se iz raja pa da im ispria kako je tamo. Takva tvrdnja je besmislica proizila iz potpunog nepoznavanja Biblije i to je otpor prema ivotu bez grijeha. Za takve je Isus uzalud umro na kriu i uzalud uskrsnuo nakon tri dana. Nije li Isus uskrsnuo i obeao nam da e uskrisiti i nas koji vjerujemo i koji smo pravedni? Zar Isus nije Bog koji je siao s nebesa i rodio se u ljudskom tijelu, inei uda koja samo Bog moe initi i propovijedajui o nebeskom kraljevstvu? Nije li u Evan eljima dovoljno priao o raju i o tome kako emo tamo ivjeti? Vjera se ne oituje u marljivom slavljenju Boia i Uskrsa. Vjera je u ljubavi prema Isusu i ljudima, u dranju svega onoga to On trai od nas. Odluimo da
122
emo od danas ivjeti kao u raju, jer to nam Bog nudi. Recimo sebi: Od danas sam Isusov i bit u Mu vjeran! I neka se cijelo vae bie duh, dua i tijelo sauva besprijekorno za dolazak Gospodina naega Isusa Krista! (1. Solunjanima 5,23)
123
KAZALO
ULOG U DUGOVJENOST .................... 5 TJELESNO ZDRAVLJE .......................... 11 Uravnoteena prehrana naelo vage .. 12 tetna hrana naelo tjelesne ekologije ............................................ 23 Tjelesna aktivnost naelo oru a ........ 33 PSIHIKO ZDRAVLJE .......................... 43 Pogreke intelekta naelo vage .......... 45 istoa psihe naelo psihike ekologije ............................................ 64 Naini oputanja naelo oru a ........... 71 DUHOVNO ZDRAVLJE ......................... 79 Pravilna duhovnost naelo vage ........ 79 Grijeh naelo duhovne ekologije ....... 93 Duhovna aktivnost naelo oru a ..... 100 TROSTRUKA ETVA .......................... 117
124

Živjeti Dugovječno

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Živjeti Dugovječno

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1 Dragan Kalini IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

nje tih triju jednostavnih naela dovoljno je za zdravlje.

Uravnoteena prehrana naelo vage

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

tetna hrana naelo tjelesne ekologije

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

zultata, odlazak lijeniku da nam prepie lijekove.

Tjelesna aktivnost naelo oru a

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

Vrlo korisna hrana i zdravi pripravci

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

Pogreke intelekta naelo vage

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

istoa psihe naelo psihike ekologije

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

Naini oputanja naelo oru a Odmaranje

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

Ostale tehnike oputanja

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

Grijeh naelo duhovne ekologije

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO

Duhovna aktivnost naelo oru a