PRILOZ) BGO 4 INSTITUT Err 1S TORII EN NEKOG PKLETA Say ISTORI TSKE PRETPOSTAVKE R RI p SARAIRVO (IEP. o Oho Neke specifi¢nosti istorije Bosne pod Turcima Avdo Suceska Stanje u Bosni i njen polofaj u periodu osmanlijske vladavine karakte- { rigu enaéajne spccifi¢nosti u poredenju s ostalim nasim zemljama kojima su Wadali Turei. Te specifiénosti bile su posljedica razligitih faktora. Pri tome ie aatajmu ulogu odigrala éinjenica Sto se stanje u Bosni, vee u period {urskog osvajanja, znatno razlikovalo od stanja u drugim nasim zemiljana, To je olakéalo potpunije i sire ukljutivanje ranije strukture u ekonomske: druSivenu i politigku organizaciju Osmanskog Caisiva. Time je ostvaren i vjestan Kontinuitet iz predosmanske Bosne; on seu dobroj mijetl kretao Praycem postepenog oformljavanja specifitnog muslimanskog drustva, Zurel su prilikom osvajanja uniitili Bosansku feudalnu drzavu i njene najvise predstavnike (kralja i ostale najkrupnije feudalce) i time rarrJsil) njenu drZavnost. Pri tome, oni su nastojali, i uglavnom uspjeli, da, koristed: S¢ Protivurjecnostima koje su razdirale Bosansku feudalnu drzavu, privul, edt stranu velik dio svih slojeva bosanskog stanovnistva i time ga utine ne samo snaZnim osloncem svoje viasti veé i nosiocem i braniéers gstaanske drZavne ideje, Na taj nagin u Bosni su sacuvane domate didavor {Rompe snage, koje su narocito dokle do izraZaja u posljednjim stoljecina turske viasti, Odluéujucu ulogu, u tom pogiedu, odigrale su na pogethu tan ske Viadavine dvije znaéajne dinjenice: ukljutivanje velikog broja sitnik i petomaka Krupnih domacih feudalaca, koji su vrlo rano primili islam, peaangkst feudalnu (timarsku) organizaciju, i islamizacija ogromnog broja bosanskog sel jaSiva. Uporedo sa osvajanjem pojedinih krajeva Bosanskog kraljevstya, ‘popu- jiavani su redovi turskib spahija domacim ljudima, koji su, umjesto ranijih fexdalnihy baétina, dobivali_od sultana timare i zijamete. Ptavna priroda tt mara i zijameta u Bosni u pogetku nije se razlikovala od Pravne prirode tih posieds u ostalim zemljama Osmanskog Carstva, jer ni u Bosni posjednict pinata i zijameta nisu bili njihovi vlasnici. Ali se timarska organizcije a Bosni vilo brzo potela da razvija u praveu slabilizacije feudalaih posjeda u fikama demacih spalija. Na to je uticalo nekoliko vainih tinjentea: Brvo, “Umari i zijemeti znagajnog broja bosanskih feudalnih porodica bili su for. mirant od njihovih starth plemenitih batina. Spahije su, osim toga, na mo, 43a TORTIE svoje tifluke koji su, u stvari, predstav- gim posjedima drugih spahija imali ; Ijali njihove stare baStine. Ti ¢ifluci imali su status tzv. rajinske zemlje, abog dega su njihovi viasnici bili duzni da daju odredenu rentu drugim spa- hijama, To znagi da je znatnim dijelom odréan kontinuitet_ posjedovanja zemlje od strane pojedinih spahijskih porodica. Ta tinjenica je kasnije odi- grala magajnu ulogu u pretvaranju timara i zijameta u ¢ifluke i postepenom Sticanju vlasnitkih prava ina tim posjedima. Drugo, u Bosni je vrio rano zavedena na zakénu osnovana praksa da se timaii i zijameti dodjeljuju samo domacim spahijama, To je snazrfo"uticalo na dalje jatanje pozicija domaceg jplemstva u spahijskoj organizaciji. Treée, veé koncem XVI stoljeca_bosan- skim spahijama je priznato potpunijé nasijedivanje timara i zijameta, Sulta- novim férmanima priznato im je pravo da timare nasljeduju iskljuéivo pri padnici njihovih porodica (od¥akluk timari). Konkretno, od konca XVI stoljeca w Bosni timari i zijaineti tiasljedivani su kolektivno, i to ovim na- sijednim redom: sinovi ostavioca sposobni za noSenje oruzja; ako nije bilo sinova, onda braéa; ako nije bilo braée, onda unuci po muskoj liniji; a ako nije bilo ni unuka, onda dalji muski rodaci; a ako ni njih nije bilo, onda najblizi muski potomei po Zenskoj Jiniji. Relativno rano uspostavijanje odZakluk timara omogucilo je da znata broj tadaSnjeg bosanskog plemstva i njihovi potomei zadrze dugi kontinuitet udivanja timara, Sto maéi da su. mnoge bosanske spahije i tim putem odrzale kontinuitet svojih posjeda. Izmedu ostalog, to se moze zakljuciti na osnovu Ginjenice 3to u nekim turskim dokumentimna pojedini utivaoci timara tvrde za sebe i svoje pretke da dre te posjede joS od osvojenja Bosne (feth-i hakanidenberi). Odzakluk timari su na vise natina uticali na uévr3civanje zemljisnih posjeda pojedinih spahijskih porodica, kao i na jaéanje njihovog druitvenog i politi¢kog polozaja kao poviastenog staleza. Prvo, posjed jes generacije na generaciju ostajao u rukama jedne porodice. Time se ustaljivalo uyjerenje © yjeénosti feudalnih prava. Drugo, sistem odzakluk timara je pogodovao raavoju procesa Giflugenja u interesu uZivalaca odiakluk timara, jer su oni svoje timare vrlo esto pretvarali u éifluke ina taj natin fakti¢kim putem. postajali ogranigeni (mirijski) vlasnici zemlje (éifluk sahibije). Treée, usta nova odéakluk timara pogodovala je konzerviranju svih feuda, bez obzira na njihovu veliinu, i olakSala borbu uzivaocima timara i zijameta protiv mo- i guéih zloupotreba provincijske uprayne hijerarhije, i na taj naéin oncmo- guéila cvjetanje feudalne anarhije, kakva je bila u drugim”provincijama Osmanskog Carstva. Istaknuti i drugi momenti pomogli su izneztno u_uévrscivanju p domaceg muslimanskog plemstva u Bosni i za nekoliko stoljeca uth osnovnim faktorom u politiékom Zivotu zemlje, To, naravno, ne znati da su svi bosanski plemi¢i imali isti drustveni i polilicki polozaj, ali se za sve mote 5 reéi da su, na odreden nagin, sa¢injavali politi¢ki narod u feudalnom smishi 2 dok su stvarni udio u vlasti imali samo rajistaknutiji predstaynici 4 spahijskog staleZa, uzivaoci vecih posjeda (zijameta). Njihov istaknutiji po- = Jozaj ogleda se i u ¢injenici Sto su muSki élanovi zajimskih porodica najéesce nosili titulu beg (knez). U pogetku su uzivacci zijameta (zajimi) bili koman- danti manjih spahijskih jedinica i kao takvi zvali se subaie, U klasiénom osmanskom periodu iz tih porodica regrutovani su raznovrsni funkcioneri spahijske organizacije (sandzakbezi, alajbeci, Ceribase), lokalni upravno-poli- 4 aacijski funkcioneri (vojvode, subase, muteselims), visoki funkcioneri bosan- skog Divana (vezirov échaja, timar defterdar, timar teskeredzija i dr.) i kapetani u bosanskim kapetanijama. Jednom rijeci, sva lica koja su vrsila neku viast i mogla da uticu na vlast bosanskog vezira, a na taj polozaj su vrlo esto, narodito ranije, imenovani pojedinci rodom iz Bosne. Premda su pojedini funkcioneri éesto smjenjivani, pravilo je bilo da se na njihova mje- sta postavijaju opet lica njihovog druStvenog ranga, cime je stvarni politi¢ki uticaj ostajao uvijek u istom druStvenom krugu, to jest u krugu najuticaj- nijih i najnfognijih begovskih porodica. Njihovi predstavnici bili su nosicci javnog mnjenja i kao najugledniji predstavnict svog staleZa spadali su u kategoriju tzv. vilajetskih ajana (Ayan viléyct). Kao takvi, oni su, zajedno sa najvisim predstavnicima duhovnog reda (ulema), bili nosioci i predstav- nici javnog mnjenja, a mnogi, kao Sto je redeno, i stvarni nosioci viasti. Materijalnu osnovicu. njihovog istakautijeg polozaja Ginili su u poterku feudaini posjedi (timari, zijameti), ponegdje éifluci, zatim unosne plate dobi vene od prihoda od dréavnih posjeda (hasova, mukata, malikana) i od vakufa Zahvaljujuci svome povoljnom ekonomskom polozaju i politiékom uticaju, svi su vrlo rano poéeli da svoje ckonomske pozicije jacaju putem difluka koji su nastajali na razne naéine. Mnogi od njih su Gifluke stvarali kupovi- hom zemlje, Oni pojedinci koji su bili Glanovi bosanskog Divana i nalazili se blizu viasti, dolazili su do ¢ifluka i putem razligitih zloupotreba koje su im vrlo esto, narogito kasnije, bile omoguéene i Einjenicom Sto su mnogi posjedi, zbog stradanja bosanskih spahija i ostalog stanovnistva u ratoyima i od kuge, ostajali bez svojih posjednika. Neki od istaknutijih glavara su do- lazili u posjed Sifluka i ukmeéivanja njihovih ranijih viasnika (raje) primje nom sile, Sto se, izgleda, kasnije Sesto deSavalo u Bosanskoj krajini i sjevero- isto¢noj Bosni. Znatan broj gornjih slojeva spahijskog. staleza uveéavao je svoje bogatstvo i putem zakupa razih driavnih prihoda, koji su davani u ograniéeni zakup (mukata) ili dofivotno (malikana). Najzad, naroéite mi gucnosti za bogacenje imali su oni pojedinci koji su vr8ili vlast i Kao taki bili ovlasteni da ubiru razne dazbine u korist bosanskog vezira. To se esto degavalo od XVIII vijeka, kada je bio zaveden poseban namet za vezira tzv. taksit, koji su od cjelokupnog stanovnisiva koje je posjedovalo zemlju (éit- Juke) ubirali ajani i kapetani kao nosioci viasti u kadilucima. Polotaj srednjih i sitnih spahija znatno se razlikovao od polozaja gornjih slojeva tog staleia. I oni su ufivali spahijska lena (timare), a prihodi su im bili znatno manji. U stvari, vecinu pripadnika spahijskog staleza sacinjavale su sitne spahije, medu kojima je bio znatan bruj sa prihodima od svega nekoliko dukata godignje. Ekonomski polo3aj znatnog broja spahija bio je sli¢an polozaju srednjih seljaka. U nemogucnosti da se izdrzavaju prihodima sa timara, takve spahije i Elanovi njihovih porodica zadrZavali su svoje ranije seljaéke posjede (bastine i Zifluke), obradivali ih u svojoj reziji i davali rentu drugim spahijama. Uvidajuci

You might also like

• Aleksandar Matkovski - Prilog Pitanju Devsirme

  

  Document19 pages

  Aleksandar Matkovski - Prilog Pitanju Devsirme

  E. Porca

  No ratings yet
• Adem Handzic - O Formiranju Nekih Gradskih Naselja U Bosni

  

  Document37 pages

  Adem Handzic - O Formiranju Nekih Gradskih Naselja U Bosni

  Nebojša Mićić

  100% (1)
• Adem Handzic - Sejh Hamza - Izvori o Hamzevijama

  

  Document8 pages

  Adem Handzic - Sejh Hamza - Izvori o Hamzevijama

  E. Porca

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Avdo Suceska - Mjesto Muteselima U Lokalnoj Upravi Do Tanzimata

  

  Document10 pages

  Avdo Suceska - Mjesto Muteselima U Lokalnoj Upravi Do Tanzimata

  E. Porca

  No ratings yet