GRAANSKO PRAVO I.

GRAANSKO PRAVO u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureuje odnos pravnih subjekata povodom stvari, inidaba, imovine, i njihovi osobnih neimovinskih dobara. NAELA GRAANSKOG PRAVA: Naelo stranake dispozitivnosti Naelo stranake ravnopravnosti Imovinska sankcija Naelo prometnosti
Naelo stranake dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravnih subjekata.

Prema naelu ravnopravnosti subjekata u graanskom pravu poloaj strana u odnosu je koordiniran i nema podreivanja jedne strane drugoj, tj.nema subordinacije.

Kada se govori o prometnosti prava kao jednom od naela graanskog prava treba imati na umu da se tu radi o prometu subjektivnih graanskih prava. NAELO DISPOZITIVNOSTI:

Sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi, a takoer je to tetna posljedica i za onoga koji ne ispuni obvezu to ju je na sebe preuzeo stupajui u graanskopravni odnos.

Jo se naziva naelo slobodne inicijative ili naelo autonomije. Naelo dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje, mijenja se I prestaje ponajprije voljom pravnih subjekata. Ljudi stupaju u odreene graanskopravne odnose u prvom redu da bi zadovoljili svoje materijalne potrebe. Pri zasnivanju, promjeni ili prestanku graanskopravnog odnosa mora se uvaavati njihova volja. Naelo izraava injenicu da osoba slobodno raspolae svojim osobnim neimovinskim dobrima. Na podruju obveznog prava naelo dispozitivnosti izraava se kao SLOBODA ugovaranja koja podrazumijeva: Slobodu svakog sudionika u prometu da se odlui hoe li ui u neki obvezni odnos ili ne Slobodu izbora vrste ugovornog odnosa Slobodu utvrivanja sadraja Slobodu izbora oblika ugovornog odnosa Sloboda utvrivanja obveznih odnosa NIJE NEOGRANIENA!! l. 2 ZOO kae : Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva. NAELO STRANAKE RAVNOPRAVNOSTI: Poloaj stranaka u odnosu je KOORDINIRAN, a to znai da nema podreivanja jedne strane drugoj ili drugim rijeima nema subordinacije. Ovo naelo je usko povezano s naelom dispozitivnosti. l. 3 ZOO kae: Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su! IMOVINSKA SANKCIJA: Sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi. Ona znai tetnu posljedicu koja stie onoga koji ne ispuni obvezu to ju je na sebe preuzeo stupajui u graanskopravni odnos.

imovinske sankcije: pr.

Naruimo taksi da nas u 12 h da nas odveze na kolodvor jer moramo otputovati ba vlakom koji odlazi u 12:30. Voza taksija ili jako zakasni ili uope ne doe I mi ne stignemo na vlak. Prema tome taksist nije ispunio preuzetu obvezu. Mi ga zbog toga ne moemo strpati u zatvor, ali moemo ga tuiti za naknadu tete ako smo pretrpjeli tetu njegovom krivnjom. On biti osuen platiti odreeni iznos novca, a ako nema novca zaplijenit e mu se njegove stvari I one e se sudski prodati da bi se namirila naa trabina. Iz ovoga vidimo da je graanskopravna sankcija imovinska, a ne osobna I u ovom primjeru ona nije pogodila taksista nego njegovu imovinu.

PROMETNOST PRAVA: Pri prometnosti prava ima se na umu promet SUBJEKTIVNIH graanskih prava. Subjektivno graansko pravo je ovlatenje koje za sudionika KONKRETNOG graanskog odnosa nastaje u okviru tog odnosa ureenog graanskim pravom u objektivnom smislu. pr. pravni odnos kupoprodaje ureen je pravnim pravilima objektivnog graanskog prava. u konkretnom kupoprodajnom odnosu kupac je ovlaten traiti od prodavatelja izruenje stvari. To njegovo ovlatenje naziva se SUBJEKTIVNO pravo. Takoer ima subjektivnoh prava koja su neprometna, npr.pravo osobne slunosti, strogo osob Na prava kao to su pravo na ivot, ast, ugled itd. SUSTAV GRAANSKOG PRAVA
Sustav graanskog prava je sinonim za cjelokupno privatno pravo.

Poznata su dva modela u izgradnji sustava graanskog prava:

Institucijski Pandektni
Pandektni sustav graanskog prava razvijen je u njemakoj pravnoj teoriji i primjenjen u njemakom Graanskom zakoniku iz 1896.g, a sastoji se od 5 dijelova: Opi dio Obvezno pravo Stvarno pravo Obiteljsko pravo Nasljedno pravo

Institucijski sustav potjee iz rimskog prava. Gaj u svojim institucijama kae da se cjelokupno pravo kojim se koristimo odnosi na: 1. Persone (osobe) 2. Res (stvari) 3. Actiones (tube)

Kod nas je prihvaen pandektni sustav pa se nae graansko pravo sastoji od: 1. Opeg dijela graanskog prava 2. Stvarnog prava 3. Obveznog prava 4. Nasljednog prava Opi dio graanskog prava sadri skup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima graanskog prava. Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlatena od druge strane (dunika) zahtijevati neku inidbu, a ona je duna tu inidbu ispuniti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureuje prijelaz njezine imovine na druge osobe (njezine nasljednike). ODNOS GRAANSKOG PRAVA PREMA DRUGIM GRANAMA PRAVA GRAANSKO PRAVO TRGOVAKO PRAVO: Graansko pravo I trgovako pravo ureuju istu vrstu odnosa I graansko pravo se prema trgovakom pravu odnosi kao ope prema posebnom. Dvije su varijante odnosa graanskog prava I trgovakog prava. Dualistika koja se sastoji u potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava kao to je to u Njemakoj, Francuskoj Itd. Monistika prema kojoj se zadrava jedinstvenost graanskog prava za sve vrste subjekata I pravnih poslova s odreenim odstupanjima za trgovce I trgovake poslove kao to je to u Italiji I vicarskoj. Zoo prihvaa monistiku varijantu!! GRAANSKO PRAVO OBITELJSKO PRAVO: U nekim sustavima u graanskom pravu obuhvaeno je I obiteljsko pravo, dok je kod nas obiteljsko pravo izdvojeno kao samostalna grana prava. Slinost glede odnosa postoji posebno u imovinskim odnosima u braku I obitelji. Metodoloka slinost temelji se na naelu dispozitivnosti I na naelu ravnopravnosti.

 Razliku ine neprometnost obiteljskih subjektivnih prava I odsutnost imovinske sankcije u obiteljskom pravu. GRAANSKO PRAVO RADNO PRAVO: Radno pravo bilo je sastavni dio graanskog prava. U suvremenom radnom pravu prevladavaju norme imperativnog I zatitnog karaktera, ali ima I onih koje su imovinskopravne naravi, kao npr. propisi kojima se ureuje odgovornost za tetu koju uini radnik organizaciji u kojoj radi ili treima. Takoer vano je to da zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter.
GRAANSKO PRAVO UPRAVNO PRAVO: Postoje znatne razlike izmeu graanskog prava I upravnog prava. Naela upravnog prava u suprotnosti su s naelima graanskog prava. Umjesto ravnopravnosti I koordinacije meu stranama u upravnom pravu vrijedi naelo subordinacije, zatim umjesto naela prometnosti vrijedi naelo neprometnosti I delegacije nadlenosti, te umjesto imovinske vrijedi preteno osobna sankcija. Takoer u upravnom pravu prevladavaju kogentne norme, dok u graanskom pravu dispozitivne. Upravno pravo ureuje I neke imovinske odnose. GRAANSKO PRAVO MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO: Meunarodno privatno pravo ureuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi s tzv.meunarodnim obiljejem. Graansko pravo jedne drave ureuje samo unutarnje imovinske odnose, tj.one koji se po svojim elementima nalaze u granicama njegovog vaenja. IZVORI GRAANSKOG PRAVA Pravni izvori su razliiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila.
IZVORE DJELIMO NA:

Unutarnji ili materijalnopravni izvori ili vrela prava Vanjski ili formalnopravni izvori ili vrela prava

Pravna praksa govori o izvorima u formalnopravnom smislu!!! Izvori naeg graanskog prava su: Propisi Pravni obiaji Sudska praksa Pravna znanost USTAV ZAKONI PROPISI STARE JUGOSLAVIJE RETROAKTIVNOST PROPISA

USTAV: Odredbe Ustava za graansko pravo imaju prvorazredno znaenje. Ustavom se kao temeljnim I najviim pravnim aktom jedne drave ureuju osnove pravnog, politikog I gospodarskog sustava jedne drutvene zajednice. Neke od vanih odredaba Ustava za graansko pravo su da jami pravo vlasnitva I pravo nasljeivanja, zatim odreuje da pravo vlasnitva obvezuje njegove nositelje I korisnike na doprinoenje opem dobru. Ustavom se jame poduzetnika I trina sloboda, a zabranjuje zlouporaba monopola. Ustavne odredbe se razrauju u odgovarajuim zakonima I ine temelj pojedinih graanskopravnih instituta. ZAKON: Zakon je akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisan nain, a sadri apstraktno ope pravno pravilo. Nae graansko pravo nije u cjelini ureeno novim zakonom, ono jo nije kodificirano. Pravila obveznog prava sadrana su u ZOO 2005., pravila stvarnog prava u Zakonu o vlasnitvu I drugim stvarnim pravima 1996., a pravila nasljednog prava u Zakonu o nasljeivanju 2003. PROPISI STARE JUGOSLAVIJE: Zakonom o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije uinjen je prekid pravnog kontinuiteta izmeu stare I nove Jugoslavije. Stara pravna pravila dolazila su u obzir samo u ovim sluajevima: 1. Ako odreena materija nije bila odreena propisima SFRJ

2. 3.

Ako takva pravila nisu bila u suprotnosti s Ustavom SFRJ I ustavima socijalistikih republika Ako takva pravna pravila nisu bila u suprotnosti s naelima socijalistikog pravnog poretka SFRJ

Zakonom o preuzimanju ZOO I Zakonom o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 1991.g bila je doputena primjena odredaba OGZ-a I drugih propisa koji su bili na snazi do 1941., ali glede tono odreenih pravnih instituta I pod uvjetom da su u suglasnosti I s Ustavom I s Zakonima RH. Svako pravno pravilo ima dva osnovna elementa: 1. SADRAJNI DIO sadraj niza konkretnih odnosa izraen pomou pojmova 2. NORMATIVNI DIO zapovijed ili zabrana koja se odnosi na taj sadraj U staroj Jugoslaviji postojalo je est pravnih podruja: 1. Hrvatska I Slavonija austrijski OGZ 1811. 2. Slovenija I Dalmacija novelirani OGZ 3. Srbija I Makedonija Srpski graanski zakonik 1844. 4. Bosna I Hercegovina tursko (Mendek) I obiajno pravo 5. Crna Gora Opti imovinski zakonik za Crnu Goru 1888.-1898. 6. Vojvodina I Meimurje sustav sudskih presuda RETROAKTIVNOST PROPISA: U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Za suce je zabrana retroaktivnosti APSOLUTNA, a za zakonodavca RELATIVNA. U pravnoj znanosti su stvorene dvije teorije koje pokuavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa: 1. TEORIJA STEENIH PRAVA prema kojoj propisi ne mogu djelovati unatrag ako bi time vrijeali steena prava pravnih subjekata 2. TZV. MODERNA TEORIJA prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa PRAVNI OBIAJI: Pravni obiaji su pravila ponaanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u drutvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrenog shvaanja, a zakonski im je propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter. U pravnom obuaju kao izvoru prava moraju biti utjelovljena dva elementa: Materijalni koji pokazuje da drutvena praksa koja se izraava kao vrenje ili navrenje odreenih radnji ili postupaka je dovoljno gusta, stalna i jednolina Psiholoki koji se naziva opinio iuris sine necessitatis, tj. uvjerenje da se radi o opeobvezatnom pravnom pravilu ponaanja Dvije osnovne karakteristike pravnih obiaja: 1. Pravni obiaji su subordinirani zakonskom pravu jer vae samo onda ako ih zakon prizna 2. Karakteristika pravnih obiaja je da su supsidijaran pravni izvor, a to znai da dolaze u obzir samo onda ako odreeni odnos nije propisom u cijelosti pravno ureen, a pravilo koje sadri nije protivno naelima na kojima se temelji itav pravni poredak odreene zajednice.

pr. pravnog obiaja:

A je bio u inozemstvu I u automobilskoj nesrei bio je vrlo teko ozlijeen. Ba mu je u to vrijeme umrla majka. Njegov prijatelj B sahranio je majku na svoj troak. Kad se A vratio, B mu je podnio raun. Meu trokovima pogreba bio je I jedan vijenac na kojem je pisaolo;Svojoj majci sin A. meutim, A nije htio priznati taj izdatak. Dolo je do spora I sud je presudio da je A duan naknaditi B-u izdatak za vijenac. Istina, ni u jednom propisu ne stoji da se pokojniku mora kupiti vijenac, ali u naem narodu je to obiaj pijeteta koji nije suprotan ni pravu ni moralu. Zato je logino da je sud pozivajui s ena obiaj donio presudu kojom je uvaio tubeni zahtjev. SUDSKA PRAKSA: Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojih se ustanovljuje opeobvezatna pravna norma. Sudska praksa je NEIZRAVAN izvor prava! Sudska praksa kod nas nema karakter presedana. PRESEDAN kao pravni izvor znai takvu sudsku odluku koja je podignuta na rang opeg pravila I proglaena kao obrazac za rjeavanje slinih sluajeva. PRAVNA ZNANOST: Znanstvena djela u kojima se teorijski obrauju pravni problemi imaju veliko znaenje za razvoj pravne znanosti. Izravno utjeu na struno I znanstveno uzdizanje pravnikog kadra, ali nemaju snagu izravnog pravnog izvora.

Pravna znanost je NEIZRAVAN izvor prava.

GRAANSKOPRAVNI ODNOS Graanskopravni odnos je onaj drutveni odnos koji je ureen pravnim pravilima graanskog prava.

FAKTINI

MATERIJALNI

DRUTVENI

Pravne injenice dijele se na: Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju Vrste pravnih injenica s obzirom na postanak

PRAVNE INJENICE su injenice za koje pravo vee postanak , promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a u vzi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava. PRIRODNI DOGAAJI postaju pravnim injenicama kad pravo za njih vee pravne uinke (s obzirom na postanak) pr. roenje, smrt, protek vremena, pojava otoka u rijeci itd. LJUDSKE RADNJE manifestacije ljudske volje z akoje su vezani pravni uinci DOPUTENE(pravne radnje) NEDOPUTENE(delikti)

VRSTE PRAVNIH INJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU: injenino stanje je skup svih injenica koje su potrebne za nastanak nekog graanskopravnog odnosa. Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju: Pretpostavka Pravna osnova presumptio iuris Predmnijeva ili presumpcija Fikcija presumptio iuris et de iure Pretpostavka je pravna injenica koja je doista kao injenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao graanskopravni odnos. U graanskopravnoj terminologiji pod pretpostavkom razumijevamo injenicu za koju smo sigurni da se dogodila i ije postojanje moemo uvijek dokazati. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnih graanskih prava ILI pravno pravilo ili pravna norma koja sadri ovlatenje, dunost, odgovornost ili zabranu odreenog ponaanja. Graanskopravnim odnosom nastaju odreena prava za subjekte izmeu kojih je odnos nastao koja se nazivaju subjektivna graanska prava. Subjektivna graanska prava proizlaze iz jedne pretpostavke. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano I iz koje nastaje subjektivno graansko pravo razlikovala od ostalih pretpostavki koje su potrebne za postanak odnosa, ona se naziva pravnom osnovom. Njezino se postojanje mora dokazati. Ona je sredinja pravna injenica oko koje se grupiraju sve ostale potrebne pravne injenice. Zato ona daje I odreuje karakter samog graanskopravnog odnosa. Graanskopravni odnos bitno je ovisan o pravnoj osnovi. Pravna osnova uvijek prethodi samom graanskopravnom odnosu. Da bi nastao konkretni graanskopravni odnos sa pravima I obvezama za odreene subjekte nije dovoljna pravna osnova nego je potrebno da se ostvare I sve injenice koje se pravnom normom trae kao pretpostavke. Osim pravne osnove potrebna je I injenina osnova koja se nalazi u uzronom kompleksu s pravnom osnovom. Predmnjeva ili presumpcija je takva pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokae protivno. Nikad se ne dokazuje ono to se predmnijeva, ve ono to je predmnjevi protivno. U propisima se oznaava rijeima SMATRA SE. Budui da sam pravni odnos odreuje da se neka injenica smatra tako dugo dokazanom dok se ne dokae protivno, takva se pravna injenica zove pravna predmnjeva, PRESUMPTIO IURIS. Prema tome ne moe se svaka od potrebnih pravnih injenica tretirati kao presumpcija nego samo ona za koju propis to odredi. Osim pravne predmnjeve koja se uvijek moe oboriti protudokazom, u pravu je poznata i tzv.neoboriva predmnjeva. Nazivamo je pravna predmnjeva i o pravu (presumptio iuris et de iure)

Neoboriva predmnjeva znai da se po propisu smatra neka injenica dokazanom, a protudokaz NIJE UOPE DOPUTEN! Kod presumptio iuris et de iure ne radi se samo o tome da se neka injenica uzima kao dokazana, nego se uzima i dokazano i samo pravo koje se iz te injenice izvodi. Zbog toga u takvim tono odreenim sluajevima pravo ne doputa izvoenje protudokaza. FIKCIJA je pravna injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili da se nikad nee ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki graanskopravni odnos. Oznaava se u propisu rijeima UZIMA SE. I za fikciju vrijedi naelo da se ne moe fingirati svaka pravna injenica nego samo ona za koju propis to dopusti. SUBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Pravni subjekt moe biti: Fizika ili naravna osoba Pravna osoba Da bi se pravni subjekt mogao ukljuiti u graanskopravne odnose mora imati dva osnovna svojstva: 1. Pravnu sposobnost 2. Poslovnu sposobnost + deliktna sposobnost
PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo biti POSLOVNA SPOSOBNOST je DELIKTNA SPOSOBNOST je

noositeljem prava i obveza. Svaka fizika i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza. Pravna sposobnost je osnovno svojstvo pravnog subjekta i pravni subjekt ne moe postojati bez pravne sposobnosti.

sposobnost da se svojim vlastitim oitovanjem volje stjeu prava i obveze. Poslovno sposobna osoba moe svojim vlastitim oitovanjem volje stvarati pravne uinke. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali nemora imati i poslovnu sposobnost.

Svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelanja. za deliktnu sposobnost se trai odreen stupanj svijesti. Ponekad i poslobno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne, npr. alkoholiar moe biti svijestan kad je trijezan da ne smije razbijati

Fizika ili naravna osoba je iv ovjek kao subjekt prava. POSTANAK FIZIKE OSOBE:
FIZIKA OSOBA POSTAJE ROENJEM.

To znai da dijete im se rodi dobiva pravnu sposobnost i ak je dovoljno da pokazuje znakove ivota i ne mora biti sposobno za ivot. Porod mora biti zavren. Po naem pravu predmnjeva se da je dijete roeno ivo. Pravilo je da dijete koje je roeno ivo postaje pravnim subjektom. Ponekad se ukazuje potreba da se i zaetom, ali jo neroenom djetetu sauvaju neka prava te se tada u pravu sluimo fikcijom: nasciturus pro iam nato habetur quotiens de commodis eius agitur Uzima se da je zaeto dijete roeno kadgod se radi o njegovim probicima pod uvjetom da se rodi ivo!!! Time fingiramo postojanje pravnog subjekta makar je oigledno da subjekt jo ne postoji i pritom moramo paziti na: 1. Da fikcija mora ii u korist nasciturusa 2. Da se dijete doista mora roditi ivo. PRESTANAK FIZIKE OSOBE: Fizika osoba prestaje smru i gubi pravnu sposobnost. Za svrhe presaivanja dijelova tijela doneseni su propisi prema kojima se smatra da je nastupila smrt osobe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presaivanja ako je u osnovi medicinskih kriterija i na propisan nain sa sigurnou utvren prestanak rada mozga i srca. PROGLAENJE UMRLIM: U sluaju kad se ne zna da li je neka osoba iva ili mrtva tad se pravo slui presumcijom smrti. Presumciju smrti pozna nae pravo u vidu ustanove proglaenja nestale osobe umrlom. Od proglaenja nestale osobe umrlom valja razlikovati postupak za dokazivanje smrti. U tom se sluaju sigurno zna da je neka osoba mrtva samo se ne zna tono kad je umrla. Ustanovljenje dana smrti vano je za nasljedno pravo i da bi se u matinim knjigama mogla ubiljeiti smrt. Ponekad e biti teko utvrditi tono vrijeme smrti, kad je recimo vie osoba umrlo u istoj prometnoj nesrei pa treba utvrditi jesu li sve umrle u istom trenutku ili u razliitim trenutcima. Prema ZOO ako je umrlo vie osoba smatra se da su umrle istodobno ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge. POSLOVNA SPOSOBNOST FIZIKE OSOBE: Poslovna sposobnost ima osnovnu funkciju u zatiti pravnih subjekata. Pravo mora voditi rauna o razlici meu ljudima koja postoji s obzirom na dob itd. Institutom stupnjevanja poslovne sposobnosti pravo zatiuje svoje subjekte. Pravna sposobnost fizike osobe: NE MOE se oduzeti NEMA stupnjevanja (opa pravna sposobnost) Unutar poslovne sposobnosti fizike osobe postoje tri stupnja: Puna poslovna sposobnost Ograniena poslovna sposobnost Poslovna nesposobnost Puna ili potpuna poslovna sposobnost stjee se po naem pravu s navrenih 18. godina. Osobe koje su navrile 18. God postaju punoljetne osobe to znai da same mogu sklapati pravne poslove. I maloljetna osoba s navrenih 16 godina moe stei potpunu poslovnu sposobnost kad postane roditelj i kad je mentalno zrela o emu odluuje sud u izvanparninom postupku. Ograniena ili djelomina poslovna sposobnost Osobe s ogranienom poslovnom sposobnou u pravilu mogu same sklapati pravne poslove ali samo kad ih odobri zakonski zastupnik. Takav pravni posao naziva se EPAVI PRAVNI POSAO. Potpuna poslovna nesposobnost Osobe koje su potpuno poslovno nesposobne ne mogu uope same sklapati pravne poslove i za njih pravne poslove sklapaju njihovi zakonski zastupnici. DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIKIH OSOBA: Deliktna sposobnost fizike osobe moe biti: Potpuna Oboriva nesposobnost Nesposobnost Deliktna sposobnost nastupa s 14 godina ivota i maloljetnik koji je navrio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je drutveno zdrav. Duevno zdravlje se predmnjeva. Maloljetnik od navrene 7 god do navrene 14 god nije deliktno sposoban ali e iznimno biti ako se dokae da je pri poinjenju graanskog delikta bio sposoban za rasuivanje. To je mogue zato to je njegova deliktna nesposobnost smao oboriva predmneva pa je doputeno dokazivati protivno.

Pravna osoba je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. SKICA OSNOVNIH PRAVNIH TEORIJA O PRAVNOJ OSOBI: 1. Teorija fikcije
Organska teorija Teorija pravne realnosti Teorija ustanove

2. 3. 4.

Potvrdne teorije Odrine teorije Teorija realne egzistencije

Teorija namjenske imovine Teorija destinatara Teorija kolektivnog vlasnitva Druge odrine teorija

Naglaava dva osnovna naela: 1.da treba priznati postojanje pravne osobe 2.da treba priznati sva prava pravnoj osobi

POSTANAK PRAVNE OSOBE: Da bi neka drutvena tvorevina postala pravna osoba potrebno je da se kumulativno ispune sljedee pretpostavke: 1. Drutvena tvorevina mora imati vrstu i stalnu organizaciju, tj. mora predstavljati organizacijsko jedinstvo 2. Mora imati svoju zasebnu imovinu, razliitu i odvojenu od imovine njezinih lanova 3. Mora joj biti priznata pravna sposobnost

Danas postoje 3 sustava glede pretpostavki potrebnih da neka tvorevina dobije pravnu sposobnost: 1. Po sustavu SLOBODNOG UDRUIVANJA pravna osoba nastaje organiziranjem. Nadlenom se dravnom tijelu mora podnijeti prijava, ali ona nema konstitutivni karakter. Ako cilj pravne osobe nije u skladu s postojeim poretkom mora se donijeti rjeenje kojim se zabranjuje rad toj pravnoj osobi. 2. Po sustavu NORMATIVNOG AKTA drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na dva naina: a) U prvom je redu mogue da se izravno propisom, singularnom zakonskom odredbom osnuje neka tono odreena pravna osoba b) U drugoj se varijanti u posebnim propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka tvorevina postala pravna osoba. Pravna se osobnost stjee tek registracijom, a nadleno tijelo ispituje samo jesu li ispunjene po zakonu odreene pretpostavke i ako jesu onda mora izvriti registraciju 3. Po sustavu KONCESIJE drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost posebnim aktom upravnog tijela ODOBRENJEM koje se daje po diskrecijskoj ocjeni. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE: Pravna sposobnost pravne osobe: MOE se oduzeti ograniena je (posebna pravna sposobnost), fizika osoba djeluje u krugu onoga to joj nije zabranjeno a pravna u krugu onoga to joj je odreeno POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE: Poslovna sposobnost pravne osobe: NEMA stupnjevanja im nastane, ima poslovnu sposobnost, za razliku od fizike osobe volju izraava putem tijela/organa (DINAMIKA VOLJU) ili statuta/pravila (STATIKA VOLJA) Tijelo ili organ pravne osobe je fizika osoba ili skup fizikih osoba preko kojih pravna osoba izraava svoju volju. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOSBE: Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe bilo je polazana toka I za priznanje deliktne sposobnosti pravne osobe. Pravna osoba moe: povrijediti ugovornu I zakonsku obvezu poiniti tzv. Graanski delikt VRSTE PRAVNIH OSOBA: Vrste pravnih osoba: Pravne osobe javnog prava

po cilju i

Pravne osobe privatnog prava zadai Korporacije po supstratu Zaklade pravne osobnosti

U pravne osobe javnog prava ubrajaju se: Drava Jedinice lokalne samouprave I uprave Razliite ustanove koje dobivaju sredstva iz dravnog prorauna Javna poduzea sl.

Sve ostale pravne osobe spadale bi u pravne osobe privatnog prava kao npr. trgovaka drutva, udruge graana i slino.

KORPORACIJA je organizirana zajednica osoba koja je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinih lanova korporacije.

Korporacija ima svoju imovinu, ali u supstratu pravne osobnosti nije teite na imovinskoj masi nego na skupu osoba. Korporacija nuno mora imati svoje lanstvo. Odnos lanova prema korporaciji i obrnuto ureen je statutom i ugovorom. Imovina korporacije razliita je od imovine lanova, a slui lanovima korporacije i svrsi korporacije. Za korporaciju je karakteristino da se njezin identitet ne mjenja promjenom lanova U tipine korporacije ubrajaju se npr. dionika drutva.

ZAKLADA ja za odreenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. Dominantan element njezine pravne sposobnosti je upravo IMOVINSKA MASA. Osniva se: Aktom dravne vlasti Pravnim poslom fizike ili pravne osobe Moe biti: Samostalna zaklada Nesamostalna zaklada
Od samostalne zaklade treba razlikovati nalog oporuitelja kojim ostavlja dio ili cijelu ostavinu ve postojeoj pravnoj osobi da je koristi za ostvarenje neke doputene svrhe, npr. zbrinjavanje i kolovanje siroadi. Takva oporuna odredba po svojoj je pravnoj naravi nalog ili modus, a imovinska masa koja je ula u imovinsku masu ve postojee pravne osobe naziva se NESAMOSTALNA ZAKLADA, i ona nije

FUNDACIJA je zaklada osnovana na razdoblje ne dulje od pet godina. Vrste pravnih osoba prema naem pravu: Drutvena pravna osoba Graanske pravna osoba
Graanske pravne osobe su bile one drutvene tvorevine ija se gospodarska osnova nalazi u graanskom vlasnitvu.

Drutvena pravna osoba definirana ja kao pravni subjekt kojemu se ekonomska baza nalazi iskljuivo u drutvenom vlasnitvu. Prije su najvanije drutvene pravne osobe bile: Drava Politiko-teritorijalne jedinice Radne organizacije unutar kojih dominiraju ustanove i poduzea Drutveno-politike zajednice

Na osnovu ovoga moemo definirati drutvenu pravnu osobu kao onu drutvenu tvorevinu koja svoje ciljeve moe ostvariti samo angairanjem sredstava u drutvenom vlasnitvu. Poduzee je pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dohotka, odn. dobiti. ZOP razlikuje etiri tipa poduzea: 1. Drutveno poduzee koje posluje sredstvima u drutvenom vlasnitvu 2. Zadruno poduzee koje posluje sredstvima u zadrunom vlasnitvu

3. 4.

Mjeovito poduzee koje posluje sredstvima u drutvenom, zadrunom i vlasnitvu domaih fizikih i graanskih pravnih osoba te vlasnitvu stranih osoba Privatno poduzee koje posluje sredstvima u privatnom vlasnitvu, tj.vlasnitvu domaih fizikih i graanskih pravnih osoba i stranih osoba

Prema ZOP kao temeljni oblici pravnih osoba u gospodarstvu normirani su: Javno trgovako drutvo Komanditno drutvo Dioniko drutvo Drutvo s ogranienom odgovornou Gospodarsko interesno udruenje Udruge su oblici dobrovoljnog udruivanja fizikih i pravnih osoba radi zatite i promicanja zajednikih ekolokih, gospodarskih, humanitarnih, informacijskih, kulturnih, etikih i nacionalnih, prosvjednih, socijalnih, strukovnih, portskih, tehnikih, zdravstvenih, znanstvenih i drugih interesa, ciljeva i uvjerenja, ALI BEZ NAMJERE STJECANJA DOBITI. PRAVNA OSOBA PRESTAJE: propisom, aktom dravne vlasti (zabranom) ispunjenjem cilja padom broja lanova ispod odreenog broja nestankom imovine steajem (insolventnost i prezaduenost) Likvidacija je postupak u kojem se rjeavaju imovinsko pravni odnosi pravne osobe koja treba da prestane postojati kao samostalni pravni subjekt. GRAANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU Pokuaji definiranja subjektivnog prava: 1. TEORIJA VOLJE subjektivno pravo je pravnim poretkom zajamena mo volje, pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo. 2. TEORIJA INTERESA u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zatien interes koji je uvijek neka korist ili neko dobro 3. VOLJNO-INTERESNA TEORIJA subjektivno pravo se definira kao pravnim poretkom pojedincu podijeljena mo volje u svrhu zadovoljavanja njegovih interesa. Subjektivno graansko pravo je skup ovlatenja koja pravnom subjektu u odreenom graanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graanskog prava. Zahtjev je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugoga zahtjeva in ili propust koji istodobno znai ostvarenje subjektivnog prava. Sadraj subjektivnog prava: pripadanje ovlatenje interes Vrste prava u subjektivnom smislu: Apsolutna i relativna Prenosiva i neprenosiva Glavna i sporedna prava Preobraana prava
Kad nastanak, prijenos ili prestanak nekog subjektivnog graanskog prava ovisi o postojanju nekog drugog subjektivnog graanskog prava, tada to nazivamo sporednim ili akcesornim pravom.pr.pravo na kamate Apsolutna su ona subjektivna graanska prava koja djeluju protiv svakoga ili erga omnes. pr. pravo vlasnitva.... Relativna su ona subjektivna graanska prava koja djeluju izmeu tono odreenih strana ili inter partes. pr. obvezna prava

Prenosiva su ona subjektivna graanska prava koja se mogu neogranieno prenositi s jednog na druge subjekte. Neprenosiva su ona subjektivna graanska prava koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi s jednog subjekta na 10 drugi. pr. osobne slunosti

Pod preobraajnim pravom razumijeva se ovlatenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona graanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka. Prema uincima koje izazivaju preobraajna prava se mogu podijeliti na: Preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa Preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa Preobraajna prava prstanka graanskopravnog odnosa

OBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA Objekti graanskopravnog odnosa su stvari, inidbe, imovina i osobna neimovinska dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u te odnose. Stvarna prava u graanskopravnom smislu su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sadanjosti, ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti. Prema ZV stvari su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Dioba stvari: Dioba po kriteriju prometnosti Dioba po kriteriju prirodnih svojstava Odnos izmeu pojedinih stvari Dioba stvari po kriteriju prometnosti: Stvari u prometu (res in commercio) Stvari ograniene u prometu Stvari izvan prometa (res extra commercium) javni putovi, parkovi, voda u rijekama, jezerima, zrak itd. pr. Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava: Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles i res immobiles) Zamjenjive i nezamjenjive stvari Potrone i nepotrone stvari Djeljive i nedjeljive stvari Pokretne su one stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru a da se pritom ne poniti nihova bit, odn.da se time ne promijeni njihova struktura. pr. ivotinja Nepokretne stvari su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da im se kod toga ne uniti bit ili ne promijeni struktura. To je npr.estica zemljine povrine zajedno sa svime to je sa zemljitem razmjerno trajno spojeno sve to je sagraeno, ugraeno, nadograeno, dograeno, trajno spojeno Kriteriji za odreivanje pojma nekretnine: Kriterij prirodne kakvoe (zemljina estica, zgrade, sve to je na nekretnini sagraeno, nadograeno itd) Kriterij pertinencije (pertitnencijom nekretnine smatraju se strojevi, stoka, sjeme, gnojivo, gorivo itd.) Kriterij posebnih ciljeva ( prema ovom kriteriju neka pokretna stvar se smatra nekretninom, pr.brod, avion) Prema KRITERIJU PRIRODNE KAKVOE nekretnine su ponajprije zemljita, odn. estice zemljine povrine i sve ono to je sa zemljitem trajno povezano bilo mehaniki, organski, na povrini zemlje ili ispod nje. Nekretninama se smatraju, prema tome: 1. ZEMLJINA ESTICA i sve to je s njom trajno spojeno, na povrini ili ispod nje (trava, drvee, plodovi) 2. ZGRADE I DRUGE GRAEVINE izgraene na povrini zemlje, iznad ili ispod nje, a namjenjene da tamo trajno ostanu 3. SVE TO JE U NEKRETNINU UGRAENO, NJOJ DOGRAENO, NA NJOJ NADOGRAENO ili je na neki nain s njom trajno spojeno, sve dok se od nje ne odvoji (pr. inatalacije, ureaji, strojevi, antene...

11

Prema KRITERIJU PERTINENCIJE nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim fizikim svojstvima pokretna. Ako je pertinencija pokretna stvar ona se po namjeni smatra nekretninom ako slui gospodatskim svrhama nekretnine. npr. smatraju se nekretninom stoka, strojevi, sjeme, gnojivo, gorivo i slino namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnji na jednom poljoprivrednom dobru. Takoer se smatraju pripatkom poslovne zgrade, strojevi i slini ureaji koji trajno slue svrsi zgrade namjenjene proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti. Prema KRITERIJU POSEBNIH CILJEVA smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato to je zakonom tako odreeno. npr. pomorski brodovi, zrakoplovi i sl. Zamjenjive stvari su one stvari koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. Pr.ito, vino, eer... to su GENERINE STVARI. npr. ako sam pozajmio 100 kg penice, tada ne moram vratiti istu tu penicu, vano je da vratim 100kg Nezamjenjive su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost. Pr.umjetnika slika SPECIES Potrone stvari su one stvari koje se jednokratnom upotrebom unitavaju ili im se vidljivo smanji supstancija. pr. ito, vino, novac Nepotrone su one stvari koje se prvom uobiajenom uporabom ne unitavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija. pr. zgrada Djeljive su one stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne smanji vrijednost. Pr.ploa okolade Nedjeljive su one stvari kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se srazmjerno umanjila vrijednost. Pr.iva ivotinja, dijamant.... Stvari se mogu podijeliti na nekoliko naina; Naini diobe stvari: Fizika dioba (POKRETNINE) Geometrijska dioba (NEKRETNINE) Civilna dioba (DIOBA PO VRIJEDNOSTI) Idealna dioba (DIOBA NA IDEALNE DIJELOVE) svaka se stvar moe podijeliti na sadrajno jednake dijelove. Njihova se dioba odreuje raunski u odreenom razmjeru prema cijeloj stvari, npr. 1/5, 1/3 itd. Fizika dioba znai da se stvar moe mehanikim putem podijeliti na dijelove i takva je dioba ugl. Primjenjiva kod pokretnih stvari. pr. kolut sira razreemo, plou okolade razlomimo Geometrijska dioba se primjenjuje kod zemljita. Zemljita se mogu ravnim crtama po njihovoj povrini podijeliti na vie parcela. Zgrade se mogu podijeliti okomito i vodoravno. Oba pravca diobe nisu u svim pravima doputena. Oni pravni sustavi koji stoje na naelu superficies cedit solo ne doputaju horizontalnu diobu. Ta prava ne doputaju da vlasnik zemljita bude jedna osoba, a vlasnik zgrade na tom zemljitu druga osoba. Na zakon prihvaa naelo superficies cedit solo i sukladno njemu uspostavlja naelo jedinstvenosti nekretnine. Civilna dioba je dioba po vrijednosti. Ako je potrebno podijeliti nedjeljivu stvar, npr. maku, automobil, TV, mogue je tu stvar prodati pa onda podijeliti cijenu. JEDNOSTAVNE ILI JEDINSTVENE stvari su one koje po shvaanju u obinom ivotu i prometu ine jedinstvo. pr. kamen, biljka, ivotinja, greda. SASTAVLJENE stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni diojelovi NE gube svoju dosadanju fiziku opstojnost. pr. kua, zgrada, brod, ormar Sastavljena stvar s nesamostalnim dijelovima pr. eljezne ipke u betonskom stupu sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost (zadravaju fiziku opstojnost) sastavni dio NE MOE se odvojiti a da se time cijela stvar ili on sam ne uniti NISU mogua zasebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima pr.briljant u zlatnom prstenu, kota u automobilu sastavni dijelovi ne zadravaju samo fiziku opstojnost, nego i stanovitu samostalnost MOGUA su zasebna imovinska prava na sastavnim dijelovima, a predmnijeva je da na njima postoje ista prava kao i na cijeloj stvari PERTINENCIJA ILI PRIPADAK je sporedna stvar koja je odreena da trajno slui gospodarskim svrhama neke glavne stvari (pokretnine ili nekretnine), a da pri tom NE postaje njezin sastavni dio ALI slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accesorium sequitur principale) ILI Prema ZV to je pokretna stvar koju je NJEZIN vlasnik namijenio (subjektivni element) da kao sporedna trajno slui svrsi glavne (subordinacija), a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da odgovara toj namjeni.

12

NIJE pripadak ona stvar koja se prema shvaanju u prometu ne smatra pripatkom (objektivni element). Pripadak je: Fiziki samostalna stvar Pokretna stvar Ima odnos podreenosti prema glavnoj stvari Slijedi pravnu sudbinu glavne stvari Element trajnosti PLODOVI su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava. Vrste plodova: Prirodni plodovi pr. divlje voe je plod drveta, trava koju ovjek nije posijao je plod zemljita Industrijski plodovi pr. plod plemenite voke Civilni plodovi pr. najamnina, zakupnina, kamate VRSTE PRIRODNIH I INDUSTRIJSKIH PLODOVA Visei plodovi (fructus pendentes) Odvojeni plodovi (fructus separati) Ubrani plodovi (fructus percepti) Potroeni plodovi (fructus consumpti) Nepotroeni plodovi (fructus non consumpti) Zanemareni plodovi (fructus percipiendi) VRSTE CIVILNIH POLODOVA Dospjeli Nedospjeli Dok se vlasnitvo prirodnih ili industrijskih plodova stjee separacijom, ponekad i percepcijom, dotle se vlasnitvo civilnih plodova stjee dospjelou i percepcijom. UKUPNOST STVARI (universitas rerum) razumijeva zbroj fiziki samostalnih I meusobno kooridiranih stvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajednikim nazivom. Objekt pravnog odnosa su pojedine stvari unutar skupine. pr. stado ovaca, biblioteka, skladite robe itd. KOMPLEMENTARNE STVARI su skup fiziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari onemoguuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline. pr. ah, par rukavica, par cipela, igrae karte itd. NOVAC I PROCJENJIVOST STVARI: Procjenjive su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novanim ekvivalentom, npr.naknada tete, dioba suvlasnike zajednice. Neprocjenjive su one stvari koje se nemogu svesti na novani ekvivalent, npr.pramen kose, gruda zemlje
VRSTE CIJENA:

Redovita cijena (pretium orinarium) Izavnredna cijena (pretium extraordinarium) Afekcijska cijena (pretium affectionis)

Pod redovitom cijenom podrazumijeva se obina, normalna prometna vrijednost.

Pod afekcijskom cijenom razumijeva se posebna subjektivna vrijednost koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima.

Pod izvanrednom cijenom razumijeva se subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima.

13

inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. Karakteristike inidbe: inidba mora biti ljudska radnja inidba mora imati imovinski karakter inidba mora biti mogua inidba mora biti pravno doputena inidba mora biti odreena ili barem odrediva Meu neodreene, ali ipak odredive inidbe spadaju: Alternativne inidbe Fakultativne inidbe Generine inidbe Alternativne inidbe su inidbe kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im jednu od njih ispuni oslobaa se obveze. Fakultativne su inidbe takve kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno ispuniti neku drugu inidbu da bi se oslobodio obveze. Generine inidbe su one inidbe kod kojih je sadraj, odn objekt inidbe odreen samo po vrsti, pa se dunik oslobaa obveze davanjem odreene stvari unutar vrste. Sadraj inidbe: Davanje (dare) injenje (facere) Proputanje (non facere) Trpljenje (pati) Imovina: Kao gospodarska kategorija skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu Kao pravna kategorija skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem Kao knjigovodstvena kategorija skup subjektivnih prava(aktiva) I obveza(pasiva) predstavljenih jednim nositeljem. Funkcije imovine: Jamstvena funkcija imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za namirenje njegove trabine Olakanje prometa pomou imovine omoguuje se da prava I obveze jednog subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu Karakteristike imovine: Jedinstvenost ili jedinstvo imovine znai da odreeni pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu Identitet imovine znai da imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz nje izlazili, a drugi u nju ulazili Prava osobnosti prema ZOO su: Pravo na ivot Pravo na ime Pravo na tjelesno I duevno zdravlje Pravo na privatnost osobnog I obiteljskog ivota Pravo na ugled, ast I dostojanstvo Pravo na slobodu Osobna neimovinska dobra fizike osobe su: ivot Tjelesno zdravlje Duevno zdravlje Ugled ast Dostojanstvo Ime Privatnost osobnog I obiteljskog ivota Sloboda

14

Osobna neimovinska dobra pravne osobe su: Ugled I dobar glas ast Ime odn. Tvrtka Poslovna tajna Sloboda privreivanja Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj naravnoj I pravnoj osobi samom injenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta. Pravo osobnosti moe se definirati kao skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na osobnim neimovinskim dobrima. Dva su temeljna ovlatenja na osobnim neimovinskim dobrima koja ine sadraj prava osobnosti: 1. Raspolaganje 2. Zatita prema treima PRAVNI POSAO je stranako oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog graanskopravnog odnosa. Obvezno pravni ugovori prema ZOO imaju tri bitne karakteristike: 1. Takvim se ugovorima zasnivaju obveze I protuobveze I ovdje je namjera ugovornih strana usmjerena na zasnivanjeobveze 2. U takvim ugovorima do maksimuma je izraeno naelo dispozitivnosti ili naelo autonomije pravnih subjekata, koji se ne oituju samo u tome da obveznopravni odnos nastaje, mijenja se I prestaje njihovom voljom, nego I slobodnom odreivanju sadraja ugovornog odnosa 3. Obveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude Vrste pravnih poslova: 1. Jednostrani pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane Dvostrani pravni poslovi nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj 2. Pravni poslovi meu ivima pravni uinak nastupa jo za ivota strana Pravni poslovi za sluaj smrti pravni uinak nastupa tek nakon smrti strane koja je poduzela pravni posao 3. Komutativni pravni poslovi oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate meusobne inidbe I stranake uloge Aleatorni pravni poslovi pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava I obveze strana, ponekad niti njihove stranake uoge, ve se to ini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog dogaaja. 4. Kauzalni pravni poslovi onih kod kojih je kauza naznaana kao bitan element pravnog posla Apstraktni pravni poslovi oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla 5. Formalni pravni poslovi oni za koje je oblik odreen ili propisom ili voljom strana Neformalni pravni poslovi oni za koje oblik nije odreen, odn nije obvezatan neki odreeni oblik

Sadraj pravnog posla: Bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii) oni sastojci koji su nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla Prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii) oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odn pravne naravi odreenog pravnog posla Nuzgredni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii) sastojci koji vrijede samo ako ih stranke ugovore U nuzgredne sastojke spadaju: Uvjet Rok

15

Namet

UVJET je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinci ravnog posla ine ovisnim o nekoj buduoj I neizvjesnoj

okolnosti. Vrste uvjeta: Odgodni (suspenzivni) uvjet: odgaa uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Raskidni (rezolutivni) uvjet: takav uvjet ijim nastupom prestaju uinci pravnog posla Afirmativni uvjet: onaj uvjet koji zahtijeva da se neto dogodi Negativni uvjet: onaj uvjet koji zahtijeva da se neto ne dogodi Potestativan uvjet: onaj uvjet kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisno o volji I odluci uvjetno ovlaetnog Kauzalni uvjet: onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili volji nekog treeg Mikstni ili mjeoviti uvjet: onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlatenog I o nekom vanjskom dogaaju ili djelovanju neke tree osobe

PRAVI UVJETI
NEPRAVI UVJETI:

Nuni uvjet: onaj kod kojega okolnost koja se treba dogoditi je budua, ali je neizvjesna Pravni uvjet: to nije uvjet nego jedna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa Nemogui uvjet: onaj uvjet koji se ne moe ostvariti niti fiziki niti pravno Nedoputeni uvjet: onaj uvjet koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva Nemoralan uvjet: onaj uvjet koji je protivan moralu drutva

Djelovanje uvjeta treba pratiti kroz dva vremenska razdoblja: 1. Prvo razdoblje se naziva vrijeme pendencije 2. Drugo razdoblje nastupa od onog trenutka kad se uvjet ispuni ili izjalovi Vrijeme pendencije (conditio pendet) je razdoblje koje zapoinje sklapanjem pravng posla i traje sve dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. FIKCIJA ISPUNJENJA - smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen (l.298. st.4. ZOO) FIKCIJA IZJALOVLJENJA smatra se da uvjet nije ostvaren ako njegovo ostvarenje protivno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuje strana u iju je korist odreen (l.298. st.4. ZOO) Ispunjenje uvjeta: conditio existit uvjet je ispunjen kada se dogodila/nastala ona okolnost koja je predviena u dispoziciji conditio deficit uvjet se izjalovio kada je sigurno da se okolnost postavljena kao uvjet vie nee ispuniti ROK (dies) je nugredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ograniuje vremenom, tj. uinak pravnog posla nastaje tek od odreenog vremena ili pak traje do odreenog vremena. Za razliku od uvjeta, rokovi se MOGU ureivati propisom i NE javljaju se iskljuivo samo kod pravnih poslova. Kod roka nema neizvjesnosti.
VRSTE ROKOVA:

1. Poetni rokovi (dies a quo) i zavrni rokovi (dies ad quem)

2.

Jednostavni i sloeni jednostavni odreeni su kalendarski dies cerus an certus quando sloeni u sebi sadre element neizvjesnosti dies certus an incerus quando dies incerus an incerus quando dies incertus an certus quando

16

NALOG ILI NAMET (modus) je nuzgredna odredba dodana BESPLATNOM pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka

dunost. To NE pretvara besplati pravni posao u naplatni jer nalog NEMA karakter protuinidbe. Pod oblikom volje treba razumjeti razliite oblike i razliite mogunosti u kojima se izraava unutarnja volja subjekta. Oblici i forme oitovanja volje su: a) Usmeno oitovanje volje: oitovanje pomou ive izgovorene rijei b) Pismeno oitovanje volje: ono oitovanje koje je dano pomou pisanih rijei Potpis Paraf Faksimil Rukoznak Elektroniki potpis c) Oitovanje volje znacima d) Oitovanje volje konkludentnim radnjama (inima): iz odreenog ponaanja oitovatelja moe se sigurno zakljuiti da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju e) utnja: spada meu oblike oitovanja volje, ali u pravilu vie ne. Ovdje imamo dvije iznimke prema ZOO: Prva se iznimka odnosi na sluaj kad ponueni stoji u STALNOJ POSLOVNOJ VEZI s ponuditeljem u vezi s odreenom robom Druga se iznimka odnosi na osobe koje su se PONUDILE izvravati naloge druge osobe za obavljanje odreenih poslova kao i osobe u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga npr.odvjetnici Takoer postoje ograde od konkludentnih radnji: Protestatio: oitovanje volje kojim se odreena osoba unaprijed osigurava od pogrenog shvaanja njezinih postupaka Reservatio: oitovanje volje kojim se subjekt ograuje od toga da se neki njegov in shvati kao naptanje prava Najei oblici pravnih poslova su:

J J J J

Usmeni Pisani Sa svjedocima Sudjelovanjem nadlenih tijela a) Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadlenim tijelom Sudski zapisnik Javnobiljeniki akt b) Potvrivanje (ovjeravanje) isprava c) Ovjeravanje potpisa Usmeni dodaci pisanom ugovoru Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova Valjanost pravnog posla Utuivost pravnog posla Dokazivanje postojanja pravnog posla Upis u javni registar

J J

Pretpostavke valjanosti pravnih poslova: Pravna i poslovna sposobnost subjekata Valjano i suglasno oitovanje volje Mogua, doputena, odreena ili odrediva inidba Nedoputena pobuda Ponekad odreeni oblik pravnog posla

17

NITAVNI oni pravni poslovi koji NE proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti.

nitavost nastupa EX LEGE sud na nju pazi EF OFFO (deklaratorna odluka) djeluje EX TUNC a) b)

RAZLOZI NITAVOSTI:

poslovna nesposobnost stranaka nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje KOLSKI PRIMJER (exempli causa) i ALA (iocus) SIMULACIJA (simulatio); apsolutna simulacija i simulirani pravni posao kod relativne simulacije NESPORAZUM (dissensus) c) nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe radi se o OBJEKTIVNOJ nemogunosti (impossibilium nulla obligatio est) nedoputenost zabranjeni pravni poslovi nemoralni pravni poslovi zelenaki pravni poslovi d) nedoputenost pobude e) nedostatak potrebnog oblika f) nedoputenost osnove (u oitovanja. (svjesni i nesvjesni nesklad) Mane volje su sluajevi nesklada izmeu volje inovom ZOO to nema)
Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja postoji u onim sluajevima kad osoba namjerno oituje ono to uistinu nee, npr.ala, simulacija... Nesvjesni nesklad postoji u onim sluajevima kad osoba nesvjesno oituje ono to uistinu ne eli, npr.zabluda, neznanje.... Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga strana za to nezna. pr. draba Simulacija je prividno sklapanje ugovora, odn.oenito pravnih poslova. (apsolutna i relativna) Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u kakvu drugu svrhu. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prekrio neki drugi posao. Nesporazum nastaje kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora.

DJELOMINA NITETNOST: Djelomina nitetnost je nitetnost pojedine ugovorne odredbe. Nitetnost pojedine ugovorne odredbe ne dovodi do nitetnosti cijelog ugovora, osim: ako ugovor ne moe opstati bez te nitetne odredbe, ako je ta odredba bila uvjet ugovora ako je ta odredba bila odluujua presuda za sklapanje ugovora

Ugovor ostaje na snazi i u sluaju da je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora, ako je nitetnost ustanovljena upravo kako bi ugovor bio osloboen te odredbe ili vrijedio bez nje. Umjesto nitetne odredbe primjenjuju se dispozitivna pravila propisa. POSLJEDICE NITAVOSTI: 1) obaveza restitucije (restitutio in integrum) 2) odgovornost za tetu 3) oduzimanje primljenog u korist opine

na tetu nesavjesne strane

POBOJNI (RELATIVNO NITAVI) pravni poslovi proizvode pravne uinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u predvienom roku, ponititi. Kada protekne rok za ponitenje, oni postaju valjani; KONVALIDIRAJU. sud NE pazi EX OFFO ako su poniteni, to vrijedi EX TUNC nitavost NE nastupa EX LEGE, mora se podignuti tuba za ponitenje (querella nullitatis) RAZLOZI POBOJNOSTI: a) ograniena poslovna sposobnost b) mane volje fizika prisila (vis apsoluta)

18

c)

d)

PRIJETNJA PRIJEVARA (fraus) psihika prisila (vis compulsiva) ZABLUDA NEZNANJE povrede naela jednake vrijednosti inidaba prekomjerno oteenje (laesio enormis) u vrijeme sklapanja vrijedi SAMO kod NAPLATNIH ugovora pravne radnje dunika na tetu vjerovnika svaki vjerovnik ije je potraivanje DOSPJELO za isplatu, moe pobijati radnju svog dunika koja je IZVRENA na njegovu tetu pobijanje moe biti U STEAJU (Steajni zakon) ili IZVAN STEAJA (ZOO) tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika: Dolozna Paulijanska tuba (actio Pauliana dolosa) znanje i svijest dunika o tetnosti postoji u vrijeme zakljueja posla naplatan pravni posao Kulpozna Paulijanska tuba (actio Pauliana culposa) dunik je mogao znati za tetnost vjerovnik je mogao znati za dunikovu nepanju naplatan pravni posao Obiteljska Paulijanska tuba (actio Pauliana familliaria) predmnijeva da je familii suspecti bila poznata tetnost naplatan pravni posao nastao u korist familiae suspectae Kvazipaulijanska tuba za besplatne pravne poslove

PASIVNO LEGITIMIRANI KOD PAULIJANSKIH TUBI 1) osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odnosno osoba u iju je korist poduzeta radnja 2) univerzalni nasljednici te osobe 3) singularni nasljednici te osobe tj. osobe kojima je ona pravnim poslom prenijela steenu korist Prijetnja se javlja kad jedna strana ili netko trei, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi odreeni pravni posao. Strana koja je pod prijetnjom sklopila pravni posao ima pravo zahtijevati njegovo ponitenje I pritom mora dokazati: da su joj druga strana ili trea osoba prijetile da je prijetnja bila nedoputena da je prijetnja izazvala OPRAVDAN STRAH koji je u uzronoj vezi sa sklapanjem pravnog posla Zabluda je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Razlikujemo vie vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris) zabluda o injenicama (error facti) zabluda u morivu (error in motivo) Pravnoposlovna zabluda je zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla, a iznimno I na motive preuzimanja obveze. Pravnoposlovnu zabludu autori dijele na dvije vrste: 1. zabluda u oitovanju 2. poslovna zabluda u uem smislu U vicarskoj teoriji zabluda se razvrstava u dva osnovna oblika: 1. Neprava zabluda sluaj nesklada izmeu volje I oitovanja u kojemu oitovatelj stvarno nee ni oitovanje ni njegov sadraj, ali toga u trenutku davanja izjave uope nije svjestan 2. Prava zabluda sluaj nesklada izmeu volje I oitovanja kod kojega oitovatelj nee ono to je oitovao

19

Francuska teorija izradila je tri oblika zablude: 1. Zabluda zapreka 2. Zabluda nitetnost 3. Zabluda koja ne smeta U njemakoj teoriji zabluda o oitovanju ima tri posebna oblika: 1. Zabluda u aktu oitovanja 2. Zabluda u sadraju 3. Sluaj krivog prenoenja Prema ZOO bitnom zabludom smatra se zabluda samo onda ako se odnosi na: Objekt ugovora (error in corpore) Bitna svojstva objekta ugovora (error in qualitate i error in substantia) Osobu s kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona) Okolnosti koje se po obiaju u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila pravni posao takvog sadraja Pobudu koja je iskljuivo kod besplatnih pravnih poslova bila odluna za preuzimanje obeveze (error in motivo) Odreivanje bitnosti zablude s obzirom na okolnosti ima u biti znaenje generalne klauzule koja u sebi sadri dva kriterija: Prvi je objektivni kriterij prema kome e zabluda biti bitna ako se odnosi na okolnosti koje se prema shvaanjima u prometu smatraju odlunim (zabluda u objektivno bitnoj okolnosti) Drugi je subjektivni kriterij prema kome e zabluda biti bitna ako obuhvaa okolnosti koje su po namjeri strana bile presudne za sklapanje ugovora (zabluda u subjektivno bitnoj okolnosti)
PRIJEVARA: o

prijevari se radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla. POSLJEDICE PONITENJA: obaveza restitucije odgovornost za tetu

KONVALIDACIJA je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova.

KONVERZIJA

NITAVI pravni poslovi NE mogu konvalidirati, OSIM zabranjenih ako je zabrana manjeg znaenja ako je posao izvren zelenakih ako oteenik istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravian oznos ako takav zahtjev podnese u roku 5 godina ako sud udovolji tom zahtjevu konvalidacijom posla koji nije sklopljen u zahtjevanom pisanom obliku, a izvren je ucijelosti ili pretenom dijelu POBOJNI pravni poslovi mogu konvalidirati

je pretvaranje nitavog u valjani posao ako nitavi pravni posao sadri pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog pravnog posla ako se konverzijom postie cilj koji su stranke namjeravale postii nitavim pravnim poslom ako bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale da e ovaj biti nitav STJECANJE PRAVA znai spajanje subjektivnih graanskih prava s nekim subjektom. izvorno ili originarno izvedeno ili derivativno

20

Izvorno ili originarno stjecanje prava znai da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stjee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno graansko pravo vee stjecanje subjektivnih prava. Izvedeno ili derivativno stjecanje prava postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika, odnosno izvodi iz prava prednika. Postoje dvije vrste izvedenog stjecanja subjektivnih graanskih prava: Translativno stjecanje Konstitutivno stjecanje
To je takvo izvedeno stjecanje kod kojega prednik svoje dosadanje pravo u cijelom njegovom sadraju i obujmu renosi na novog stjecatelja.

To je takvo izvedeno stjecanje kod kojeg prednik ne prenosi na stjecatelja itavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo.

SVEOPA ILI UNIVERZALNA SUKCESIJA

SINGULARNA SUKCESIJA

GUBITAK PRAVA znai odvajanje subjektivnog graanskog prava od njegova nositelja. Relativan gubitak prava postoji u onom podruju kad jedan subjekt odreeno subjektivno pravo gubi, a drugi ga subjekt istodobno stjee. Apsolutan gubitak prava postoji u onom sluaju kad jedan subjekt odreeno subjektivno pravo gubi, a da ga drugi subjekt istodobno ne stjee. Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Dosjelost je stjecanje prava na temelju vrenja njegovog bitnog sadraja (posjedovanja) kroz zakonom odreeno vrijeme. Pretpostavke zastare su: Nepodignue tube Protek zakonom odreenog vremena (rok zastare ili zastarni rok) Rok zastare je zakonom odreeno vrijeme nakon kojega se pravo vie ne moe prisilnim putem ostvariti (tuba se ugasila). Opi zastarni rok koji iznosi 5 god Trogodinji zastarni rok Jednogodinji zastarni rok Prekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti odreene radnje ako nee da joj se ugasi, ne samo zahtjev, nego i samo subjektivno pravo. Ne prekluzivni rok sud pazi po slubenoj dunosti i kod prekluzivnih rokova nema zastoja ni prekida roka. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava.

OBVEZNO PRAVO Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju obvezni odnosi. Obveznopravni odnosi su drutveni odnosi u koje pravni subjekti ulaze povodom inidaba.

Naelo savjesnosti i potenja spada u tzv. Pravne standarde, dakle pojmove iji sadraj nije odreen nego se stavlja sudu da ga konkretizira u pojedinom sluaju KARAKTERISTIKE OBVEZNOG PRAVA: drei se njegova opeg znaenja kao smjernice. objekt obveznog prava je inidba U suvremenim interpretacijama potivanje tog naela razumijeva itav niz dodatnih obveza: relativnost pravaobvezno pravo djeluje samo izmeu strana koje se nalaze u obveznom odnosu Postupiti s povjerenjem i obvezama naspram osobe i ogranien dispozitivnost znai da subjekti slobodno ureuju svoje pbvezne odnose te da broj pbveznih odnosa nije interesa zakonom suuovaratelja Razvijati suradnju Osnovna naela obveznog prava: Podjednako uvaavati interese ugovornih strana u tumaenju ugovora Naelo savjesnosti i potenja Meusobno se obavjeivati Polagati raune Pruati zatitu 21 Suzdravati se od konkurencije i nedosljednog ponaanja

Naelo jednake vrijednosti inidaba Naelo zabrane prouzroenja tete Naelo dunosti i ispunjenja obveza

Naelo je dna vrijednost ke i inadab a ili naelo ek vivalenci je od ovog nael a polaze sudionici pri sklapan ju naplatnih pravnih p olsova i povreda na pravne po ela izaziva sljedice.

Sudionici obveznih odnosa duni su ispuniti svoje obveze i odgovaraju za njihovo ispunjenje. Izraeno je maksimom pacta sunt servanda (ugovore treba ispunjavati). U ispunjenju obveza mora se postupati s panjom dobrog domaina i s panjom dobrog strunjaka.

Svatko je duan suzdrati se od postupka kojim se moe drugom prouzroiti teta. U rimskom pravu izraeno je sintagmom neminem laedere. Pravne posljedice povrede tog naela sastoje se u zahtjevu da se izvor opasnosti tete ukloni i u odgovornosti za prouzroenu tetu.

SUSTAV OBVEZNOG PRAVA sastoji se od dva dijela:

opi dio koji sadri naela i institute koji su zajedniki za sve obvezne odnose posebni dio kojeg ine: ugovorni odnosi izvanugovorni obvezni odnosi

Obveze nastaju iz:

UGOVORA UZROKOVANJA TETE STJECANJA BEZ OSNOVE POSLOVODSTVA BEZ NALOGA JEDNOSTRANIH IZJAVA VOLJE

Obveza je pravni odnos izmeu dviju osoba po kojemu je jedna osoba (vjerovnik) ovlatena zahtijevati od druge osobe (dunika) neku inidbu koju je ta druga osoba duna ispuniti. POTPUNE I NEPOTPUNE OBVEZE: Potpuni obveznopravni odnos je obvezni odnos u kojem se trabina sastoji od subjektivnog prava i zahtjeva, a dugovanje od duga i odgovornosti za dug. Nepotpune obveze su obveze kod kojih dunik uope ne odgovara za postojei dug ili kad ne odgovara itavom svojom imovinom nego samo njezinim dijelom. Imamo 2 vrste nepotpunih obveza: Naturalne ili prirodne obveze takve obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se ispunjenje ne moe protiv vjerovnika tubom ostvariti. Obveze s ogranienom odgovornou Javljaju se u tri oblika: SUSTAV ABANDONA (NAPUTANJA STVARI) Dunikova je obveza povezana iskljuivo s jednom stvari. Npr. vlasnik koji od potenog posjednika trai povrat svoje stvari mora ovom nakaditi nune i korisne trokove. Meutim, vlasnik koji nee naknaditi trokove, moe posjedniku prepustiti tu popravljenu stvar

22

OVRNI ILI PEKULIJARNI SUSTAV Dunik za preuzete obveze odgovara vjerovniku samo odreenim dijelom svoje imovine. Npr. u sluaju kad vjerovnici ostavitelja trae tzv. separatio bonorum nasljednik e za ostaviteljeve dugove odgovarati samo ostavinom. SUSTAV KVANTITATIVNO OGRANIENE ODGOVORNOSTI To su sluajevi u kojima dunik za preuzete obveze odgovara itavom svojom imovinom, ali samo do stanovitog iznosa. Npr. nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove itavom svojom imovinom, dakle i svojom i naslijeenom, ali samo do visine vrijednosti naslijeene imovine

OBVEZE S VIE SUBJEKATA (PLURALISTIKE OBVEZE) Dualistike obveze su obveze kod kojih u obveznopravnom odnosu sudjeluju dva subjekta I to tako da se svaki od njih nalazi na u drugoj stranakoj ulozi. Dualistike obveze javljaju s eu dvije varijante: Jednostrano obvezni ugovor stranake uloge su podijeljene tako da je jedan subjekt vjerovnik, a na suprotnoj strani odnosa je drugi subjekt dunim, pr. posudba Dvostranoobvezni ugovor svaka je strana istodobno I dunik I vjerovnik, pr, kupoprodaja, najam , zakup Pluralistike obveze su obveze s vie subjekata bilo na kojoj obveznoj strani ili na obje strane. Odnos izmeu subjekata rjeava se s obzirom na pitanje je li inidba djeljiva ili nedjeljiva. Pluralistike obveze dijelimo na; djeljive, nedjeljive i solidarne. a) Djeljive obveze Djeljiva ili razdijeljena obveza nastaje kad je inidba djeljiva, a u obveznopravnom se odnosu pojavljuje vie subjekata. inidba je djeljiva onda kada se dade podijeliti na kvote (dijelove) tako da se svaki dio samo kvantitativno, a ne kvalitativno razlikuje od cijele inidbe. Vano je pri tome da svi dijelovi zajedno imaju i za vjerovnike i za dunike istu vrijednost. pr. novane inidbe inidba se moe ispuniti u djelovima. Kad u djeljivoj obvezi ima vie vjerovnika, potraivanje se meu njima dijeli, ako nije drukije ugovoreno, na jednake dijelove i svaki od njih moe zahtijevati samo svoj dio trabine. pr. ako tir suvlasnika zgrade zakljue ugovor o najmu stana s jednim najmoprimcem uz najamnino od 900kn, svaki od suvlasnika e imati pravo na 300kn najamnine mjeseno. Ako pak u djeljivoj obvezi ima vie dunika, obveza se meu njima dijeli na jednake dijelove i svaki od njih odgovara za svoj dio duga. b) Nedjeljive obveze Nedjeljiva ili razdijeljena obveza nastaje kao posljedica nedjeljivosti inidbe ako se u obveznom odnosu nalazi vie subjekata bilo na kojoj strani. Nedjeljiva je ona inidba koja se ne moe podijeliti na kvote. pr. obveza da se u neiju korist osnuje slunost puta je nedjeljiva, jer slunost puta ne moemo osnivati na dijelove....ne moemo osnovati slunost puta samo do polovice nekretnine ako korisnik treba proi preko cijele nekretnine. S l u a j v i e v j e r o v n i k a . U sluaju nerazdjeljive obveze s vie vjerovnika svaki je od vjerovnika subjekt cijele trabine, ali izvrenje inidbe mogu traiti samo svi zajedno. Ako bi ispunjenje zatraio samo jedan od njih, morao bi biti ovlaten od drugih da ispunjenje trai u njihovo ime. Dunik je duan ispuniti inidbu svima zajedno, jednome onda kad on to zatrai u ime svih, ili pak moe poloiti dug u sudsku ostavu ili javnom biljeniku. S l u a j v i e d u n i k a . Ako u nedjeljivoj obvezi postoji vie sudunika, odgovornost za ispunjenje obveze tereti svakog sudunika u cijelosti. Vjerovnik je ovlaten od bilo kojeg dunika zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. ime je jedan od dunika u nedjeljivoj obvezi ispunio dunu inidbu, obveza se u cijelosti prema svima gasi. Regres. Onaj tko je ispunio cijelu inidbu ima pravo traiti od ostalih da mu naknade onoliko koliko na svakog od njih otpada, ve prema tome u kakvom su odnosu. c) Solidarne obveze inidba bi se mogla ispuniti u dijelovima, ali se mora ispuniti odjednom.

23

Solidarna obveza je takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od vie suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg dunika, a svaki od vie sudunika duan je cijelu inidbu ispuniti premda je sama inidba djeljiva. Ako je inidba jedanput izvrena, namireni su svi vjerovnici i osloboeni svi dunici. Solidarna obveza moe biti aktivna ako na vjerovnikoj strani ima vie subjekata. Solidarnost moe biti pasivna ako na dunikoj strani ima vie dunika. A k t i v n a s o l i d a r n o s t . Svaki od je od suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. Vjerovnik je ovlaten traiti ispunjenje i dijela inidbe. Dunik mora platiti onom vjerovniku koji je od njega prvi traio isplatu, odnosno prvi tuio na isplatu. Aktivna solidarnost izmeu vjerovnika nastaje samo kad je ugovorena ili zakonom odreena, Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada. A i B se dodovore da e kao solidarni vjerovnici pozajmiti C-u 10 000 kn. A moe zahtjevati od C-a cijelu svotu, i ako je tada C pr. platio onda su namireni i A i B. Isto tako moe uiniti i B. P a s i v n a s o l i d a r n o s t . Pasivna solidarnost znai takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od sudunika usprkos djeljivosti inidbe duan ispuniti cijelu inidbu bilo kojem vjerovniku. A,B i C kao solidarni dunici uzmu zajam od 20 000 kn od D-a. Razumije se da je tu D dobio veu sigurnost jer moe povrat traiti od bilo kojeg dunika. Pasivna solidarnost nastaje: Ugovorom. Odredbom posljednje volje Zakonom. Izravno iz zakona ne nastaje solidarna obveza , nego se tu radi o tome da zakon uz postojanje nekih injenica i bez obzira na stranaku volju vee nastanak solidarne obveze. Ako npr. vie osoba uzrokuje tetu. Nasljednici solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove. P r e s t a n a k s o l i d a r n e o b v e z e . Solidarna obveza, u pravilu, prestaje izvrenjem dune inidbe bilo kojeg od solidarnih dunika Solidarna obveza moe prestati i kompenzacijom. U sluaju solidarnosti vjerovnika, otpustom duga koji izvri jedan od vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi trabina tog vjerovnika. Regres izmeu sudunika. Pravo regresa znai pravo povrata. Naime, kad jedan od sudunika u cijelosti podmiri vjerovnika, tada takav dunik ima pravo da se na jednake dijelove namiri od ostalih sudunika, jer on nije platio samo svoj nego i njihov dug. U regresnom zahtjevu nema solidarnosti. Pravo na regres se gubi ako je dunik ispunio obvezu koju nije bio duan ispuniti, npr. isplatio je zastarjeli dug ne istaknuvi prigovor zastare. OBVEZE S VIE INIDABA Obveze s vie inidaba su : Alternativne obveze Fakultativne obveze Kumulativne obveze a) Alternativne obveze su takve obveze kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im ispuni jednu od njih, oslobaa se obveze. Ako to drugo nije ugovoreno pravo izbora pripada duniku. Postane li koja od inidaba nemoguom, zbog dogaaja za koji nijedna strana ne odgovara, obveza se ne gasi nego ograniava na preostalu inidbu odnosno preostale inidbe. Ako je meutim vjerovnik odgovoran to je jedna od inidaba postala nemoguom, dunikova obveza se gasi. pr.ako je netko obvezan predati ili kuu ili stan i im preda npr.kuu rijeio se u potpunosti cijele obveze. b) Fakultativne obveze su one kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno osloboditi se svoje obveze izvrenjem neke druge odreene inidbe. Ako inidba postane nemoguom, a do toga doe bez dunikove krivnje, obveza se gasi. Ako je inidba postala nemoguom dunikovom krivnjom, vjerovnik moe traiti samo naknadu tete,

24

c) Kumulativne obveze su obveze u kojima dunik duguje vie inidaba, a obveze se oslobaa ako ih sve izvri. Ako dunik ne odgovara za nemogunost ispunjenja, obveza se u pogledu te inidbe gasi. Vjerovnik moe traiti ispunjenje preostalih inidaba ako mu to odgovara, ako ne obveza se u cijelosti gasi. Skrivi li dunik nemogunost ispunjenja, vjerovnik ima pravo na naknadu tete i na ispunjenje ili odustajanje od preostalih inidaba. NOVANE OBVEZE Novana je ona obveza koja za inidbu ima odreeni iznos novca. Novana inidba se ne smatra vie inidbom davanja zamjenjivih stvari nego inidbom vrijednosti. Naela nominalizma i valorizma: Naelo monetarnog nominalizma glasi: Kad obveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, izuzev kad zakon nareuje to drugo. Prema naelu valorizma promjena vrijednosti novca odnosno njegove kupovne moi zahtijeva promjenu visine novane svote koja je objekt novane obveze. Nae pravo usvaja naelo nominalizma ali je doputeno ugovaranje zatitnih klauzula. Tzv. zatitnim klauzulama stranke preveniraju gubitak zbog promjene vrijednosti novca. Izuzeci od naela nominalizma: odredbe o izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti ako u sluaju nitetnosti nije mogue izvriti povrat u prijanje stanje tada novana naknada prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke visina novane naknade materijalne tete cijena u vrijeme donoenja sudske odluke naknada tete u obliku rente Potrebno je razlikovati monetarne klauzule, indeksne klauzule i klauzulu o kliznoj skali. Glede zatitnih monetarnih klauzula (zlatnih i valutnih) doputeno je ugovoriti da e se vrijednost ugovorne obveze u domaoj vrijednosti izraunati na temelju cijene zlata ili teaja domae valute prema odreenoj stranoj valuti. Indeksna klauzula je ugovorna odredba kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promijene cijene dobara, roba i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe (npr. zavoda za statistiku). Klizna skala je ugovorna klauzula prema kojoj se, u ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete, ugovorena cijena ini zavisnom od cijena potrebnog materijala, rada i drugih trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme i na odreenom tritu. KAMATE su naknada za koritenje tuih zamjenjivih, pokretnih stvari, najee novca. Kamate se dijele na: zakonske i ugovorne Z a k o n s k e k a m a t e imaju svoj temelj u zakonskoj normi kojom se duniku namee, uz podmirenje glavnice, i obveza na kamate. Najpoznatiji primjer zakonskih kamata jesu z a t e z n e kamate. Zatezne ili moratorne kamate sankcija su prema duniku koji zakasni s ispunjenjem novane obveze. Visina stope zatezne kamate utvruje se posebnim zakonom. U naem obveznom pravu je zabranjen anatocizam odnosno naplaivanje kamata na kamatu. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate, ali samo od dana kada je takav zahtjev (tuba) podnesen sudu. Takve se zatezne kamate nazivaju procesnim kamatama. U g o v o r n e s u k a m a t e naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari utvrena ugovorom. Osnova ugovornih kamata najee je ugovor o zajmu. Stopu ugovorene kamate utvruju ugovorne strane, s tim da ne smiju prekoraiti granicu utvrenu zakonom=>ne moe biti vea od stope zakonskih zateznih kamata na dan sklapanja ugovora, osim ako je rije o trgovcima tada moe biti uveana za do polovicu te stope. I kod ugovornih kamata zabranjen je anatocizam. Zabrana anatocizma ne odnosi se na depozite kod banaka (i finan. institucija). Postoje i tzv. diskontne ili meutomne kamate koje idu u dunikovu korist. Ispuni li novanu obvezu prije roka, ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dana dospjelosti. Taj se odbitak naziva diskontnim ili meutomnim kamatama. Pravo na odbitak, meutim, mora biti predvieno ugovorom ili proizlaziti iz obiaja. Odricanje od tog prava je nitetno.
POJAM I SKLAPANJE UGOVORA

25

Ugovor je dvostran pravni posao, a to znai da nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju stranaka. Obvezni ugovori su dvostrani pravni poslovi koji smjeraju na zasnivanje obveznopravnog odnosa. Stranka koja eli sklopiti ugovor mora svoju volju na neki nain uputiti onoj stranci s kojom hoe sklopiti ugovor. Izjava ili oitovanje volje one strane koja nudi zakljuenje ugovora zove se ponuda. Slanje kataloga i cijenika nije

ponuda ve poziv da se stavi ponuda.

PONUDA Ponuda je akt kojim bilo koja od buduih ugovornih strana inicira NASTANAK ugovora. Ponuda je prijedlog ugovora za sklapanjem ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke budueg ugovora tako da bi se njegovim prihvatom mogao SKLOPITI ugovor. U sadrajnom pogledu ponuda mora sadravati najmanje bitne sastojke budueg ugovora. U ponudi mora biti jasno izraena namjera da se sklopi ugovor. To je tzv. animus contrahendi. Mora biti upuena odreenoj osobi (iznimka-oglasi, izlaganje robe u izlogu). Opoziv ponude vrijedi samo onda kad je stigao ponueniku prije ponude ili bar istodobno s njom. Ponuditelj je vezan ponudom do isteka roka koji je u ponudi naznaio. Ako nije odredio rok, vezan je onoliko vremena koliko je potrebno da ponuda stigne, da ovaj razmisli i odlui se, te da stigne odgovor. U praksi je taj rok obino osam dana. Pregovori za sklapanje ugovora ne obvezuju, ali strana koja je pregovarala bez namjere da sklopi ugovor ili koja je bez ozbiljnog razloga odustala od pregovora odgovarati e za tetu. Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako nije potpisana od strane ovlatene osobe ako:

ISTO PRAVILO VRIJEDI I ZA PRIHVAT PONUDE!!!!

je dana na poslovnom papiru s kojim se ponuditelj slui u svom poslovanju je potpisana na uobiajen nain se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi se odnosi na opseg poslova kojim se ponuditelj redovito bavi ponueni nije znaop niti je mogao znati da je ponudu potpisala neovlatena osoba

PRIHVAT Prihvat ponude je pozitivno oitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda. Prihvat, kao i ponudu, mora dati sama stranka osobno ili njezin zakonski ili ugovorni zastupnik. Prihvat mora sadrajno odgovarati ponudi. Prihvat se moe dati u bilo kojem obliku u kojem se moe oitati volja. utnja ponuenog u naelu ne znai prihvaanje ponude. Iznimno e i utnja ponuenog znaiti prihvat ako ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, a ponudu nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Isto vrijedi kad osoba koja se ponudila drugom izvravati njegove naloge ili je obavljanje naloga njegova djelatnost (otpremnik, odvjetnik, posrednik) dobiveni nalog odmah ne odbije. Prihvat treba dati u odreenom obliku ako je takav oblik propisan, ili u ponudi odreen. TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA Ugovor se smatra zakljuenim kad su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora u trenutku prihvata ponude. Razlikujemo: Sklapanje ugovora meu nazonima Sklapanje ugovora meu odsutnima

Distancijsko spajanje ponude i prihvata Trenutak perfekcije ugovora Zakanjela dostava prihvata

SKLAPANJE UGOVORA PRISTUPANJEM (ADHEZIJOM)

26

Adhezijsko zakljuivanje ugovora nastaje prihvaanjem od jednog ugovaratelja ve unaprijed utvrenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja (ponuditelja). Ponuditelj koji u svom redovnom poslovanju zakljuuje svakodnevno velik broj po sadraju potpuno identinih ugovora, izrauje unaprijed svoje poslovne uvjete pod kojima nudi zakljuene ugovora. Opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sastavljanja ugovora predlae drugoj strani. Oni obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili ili morali biti poznati. Nitetne su odredbe opih uvjeta koje su u suprotnosti naelu savjesnosti i potenja.
NEE BITI NITETNE I NEPOTENE ONE ODREDBE:

iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa o kojima se prije sklapanja ugovora pojedinano pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njegov sadraj ako se odnose na predmet i cijenu te ako su jasne, razumljive i lako uoljive
OBVEZNO ZAKLJUIVANJE UGOVORA: POD OBVEZNIM ZAKLJUIVANJEM UGOVORA RAZUMIJEVAJU SE SLUAJEVI U KOJIMA SU JEDAN ILI OBA UGOVARATELJA PO ZAKONU DUNI ZAKLJUITI ODREENE UGOVORE. PREDUGOVOR ILI PRELIMINAR Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Predugovor je samostalan i potpun ugovor, samo se sadraj njegove inidbe sastoji u sklapanju budueg glavnog ugovora. Za punovanost preliminara potrebno je da u njemu budu sadrane sve glavne toke glavnog ugovora (bitni elementi). To je potrebno zato da se moe odrediti osnovni sadraj glavnog ugovora. to se tie oblika, za predugovor vrijedi naelo neformalnosti. Meutim, ako se za glavni ugovor trai odreeni oblik, u tom se obliku mora zakljuiti i preliminar. Sklapanje glavnog ugovora moe se traiti u roku od 6 mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje, Kod predugovora se presumira tzv. c l a u s u l a r e b u s s i c s t a n t i b u s tj. da okolnosti ostanu kakve su bile. Nema retroaktivnosti glavnog ugovora. On proizvodi pravne uinke od dana njegova zakljuenja, a ne dana zakljuenja predugovora.
VRSTE I TIPOVI UGOVORA U OBVEZNOM PRAVU

KONSENZUALNI UGOVORI Konsenzualni ugovori su oni koji nastaju ve samim sporazumom stranaka. Za postanak konsenzualnih ugovora dovoljno je da se prihvati ponuda. Npr. prodaja, najam, zamjena, mandat itd. pr. osobe A I B zajedno putuju vlakom. A ima kod kue u Zg bicikl. A moe taj bicikl u vlaku prodati B-u. A prodaje svoj bicikl B-u za 150 kn, a B kupuje A-ov bicikl za 159 kn. im su se sporazumjeli o predmetu I cijeni kupnja je sklopljena iako A jo nije predao bicikl B-u niti je B platio bicikl A-u. REALNI UGOVORI Za realne ugovore znaajno je da ne nastaju ve u trenutku sporazuma, nego nastaju tek predajom stvari jednog ugovaratelja drugome. Kod realnih ugovora predaja stvari (je bitan element) spada u zakljuenje ugovora (darovanje, posudba, ugovori s kaparom). Svaki konsenzualni ugovor zakljuen u reimu kapare pretvara se zapravo u realni ugovor. TIPOLOGIJA UGOVORA U OBVEZNOM PRAVU Na podruju graanskog prava moemo razlikovati: stvarnopravne ugovore obveznopravne ugovore nasljednopravne ugovore. Karakteristike obveznopravnih ugovora: jedna strana se obvezuje drugoj na neko injenje, davanje ili proputanje odnosno trpljenje. nastaju suglasnou oitovanja volja. nastaju prihvatom ponude. Najvaniji obveznopravni poslovi:

27

POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

Obligacijski ugovori Poslovi iz ruke u ruku Ugovori o raspolaganju

Razlikujemo: institute osobnog pojaanja institute stvarnog pojaanja

STVARNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA:

ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE GARANCIJA KAPARA PREKOMJERNO OTEENJE PRAVO ZADRANJA-RETENCIJE

OSOBNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA. JAMSTVO UGOVORNA KAZNA 1. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE Nedostaci se javljaju kao nedostaci samog objekta inidbe. Odredbe o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja: Svaka strana kod naplatnog ugovora odgovara za materijalne i pravne nedostatke svoga ispunjenja Odgovornost za pravne nedostatke ukljuuje i dunost zatite druge ugovorne strane od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljuivo ili sueno (zatita od evikcije) Na navedene odgovornosti prenositelja primjenjuju s ena odgovarajui nain odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke prodane stvari
POTROAKI UGOVOR je

onaj koji naravna (fizika) osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s naravnom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti. Ope pretpostavke odgovornosti: Za ostvarivanje zahtjeva iz odgovornosti za nedostatke inidbe moraju se kumulativno ispuniti ove pretpostavke: naplatni pravni posao materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prelaska rizika na stjecatelja, ili su posljedica uzroka koji je postojao prije tog trenutka, a pravni u trenutku izvrenja ugovora stjecatelj nije znao niti je morao znati za nedostatke. Odgovornost za materijalne nedostatke Kada postoje nedostaci? U ovim sluajevima: ako stvar nema potrebna svojstva za njezinu redovitu uporabu ili promet, ako stvar nema svojstva za naroitu uporabu za koju je stjecatelj pribavlja, a koja je morala biti poznata otuivatelju ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrekom ili preutno ugovorene, odnosno propisane ako predana stvar nije jednaka uzorku ili modelu na temelju kojih je ugovor zakljuen, osim ako su uzorak ili model prikazani iskljuivo radi obavijesti ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste ako je stvar nepravilno montirana, pod uvjetom da je usluga montae bila predviena ugovorom

28

ako je nepravilna montaa posljedica nedostatka u uputama za montau

Kad postoji odgovornost? Odgovornou za materijalne nedostatke optereen je kod naplatnih pravnih poslova onaj ugovaratelj ija se obveza sastoji u predaji stvari. On odgovara za nedostatke ako su ispunjene pretpostavke odgovornosti Odgovara za materijalne nedostatke koje je stvar imala u asu predaje stvari i nakon prijelaza rizika na stjecatelja Kad ne postoji odgovornost? U ovim sluajevima: kad je stvar steena besplatnim pravnim poslom; kad je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji; kad su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati; kad je ugovorom iskljuena. Meutim, ugovorna odredba o iskljuenju odgovornosti za materijalne nedostatke stvari bit e nitava ako je nedostatak bio poznat otuivatelju, a o njemu nije obavijestio stjecatelja, kad se te odgovornosti odreknemo kad su ti nedostaci neznatni ako se ti nedostaci pokau nakon to je proteklo 6 mjeseci od predaje stvari Obveza pregleda i obavijesti. Da bi se stjecatelj mogao koristiti pravima koja mu pripadaju s naslova odgovornosti za nedostatke stvari, duan je tu stvar, im je to prema redovnom toku stvari mogue, na uobiajen nain pregledati ili je dati na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti otuivatelja u roku od 8 dana a kod trgovakih ugovora odmah, a o skrivenim nedostacima u roku od 2 mjeseca raunajui od dana kada je nedostatak otkriven, a kod trgovakih ugovora bez odgaanja. Sadraj odgovornosti. Onaj koji je pravodobno i uredno obavijestio o nedostatku moe koristiti jedno od ovih prava: zahtijevati da se nedostatak ukloni ili da mu se preda druga takva stvar bez nedostatka, drugim rijeima, moe insistirati na ispunjenju ugovora; traiti snienje cijene; izjaviti da raskida ugovor; zahtijevati naknadu tete u svakom od tih sluajeva, ukljuivo tetu koju je zbog nedostataka pretrpio na drugim svojim dobrima refleksna teta.
NAKNADA TETE:

Pravo na naknadu tete raziumijeva postojanje pretpostavaka odgovornosti za tetu. Potencijalno su mogua tri tipa tete: Damnum quoad rem ili teta na samoj stvari Damnum circa rem ili teta u vezi s kupnjom stvari Damnum extra rem ili teta na drugim pravnim dobrima kupca izvan kupljene stvari Rok za ostvarenje prava. Stjecatelj stvari koji je pravodobno obavijestio otuivatelja o nedostacima na njoj, moe ostvarivati svoja prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke u roku od DVIJE GODINE od dana odailjanja obavijesti o nedostacima. Iznimno, stjecatelj moe i nakon toga roka ostvarivati svoja prava ako je otuivatelj postupao prijevarno. PR. vrsto je obeao isporuku nove stvari do koje nije dolo Rok od dvije godine je prekluzivan.
GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONIRANJE STVARI

(rauna se od predaje stvari kupcu) Stranke obino unose u ugovor tzv. klauzulu o jamstvu ili garanciji. Odgovornost se sastoji u tome da se, u sluaju da stvar ne funkcionira ispravno, kupac moe obratiti bilo proizvoau bilo prodavatelju s zahtjevom da mu stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne uini, da mu da drugu stvar koja funkcionira ispravno.

29

To se pravo moe ostvarivati tijekom garancijskog roka, bez obzira kad se nedostatak u funkcioniranju pojavio. Kupac ima pravo i na naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to je bio lien uporabe stvari za vrijeme dok je stvar bila na popravku odnosno do njezine zamjene. Garancijski rok se produljuje onoliko koliko je trajao (manji) popravak stvari, a u sluaju zamjene stvari i veeg (bitnog) popravka, garancijski rok tee iznova poevi od zamjene odnosno vraanja stvari s popravka.
ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE (zatita od evikcije)

Pretpostavke Javlja se kad je prenositelj trebao prenijeti pravo vlasnitvo na stvari, a nije bio vlasnik. Odgovornost postoji i onda kada je trebalo prenijeti stvar slobodnu od tereta, a pokae se da na toj stvari postoji neko pravo u korist treega. I kod odgovornosti za pravne nedostatke trai se da stjecatelj za njih nije znao niti morao znati, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. Odgovornost za pravne nedostatke se naziva i zatita od evikcije.
EVIKCIJA je

svaki pravni akt tree osobe kojim ta osoba na temelju svoga prava iskljuuje ili ograniava stjecatelja u ostvarivanju prava koje bi ovome po ugovoru pripadalo ili pripadalo bez ogranienja. Odgovornost za pravne nedostatke inidbe moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. Sadraj i ostvarivanje odgovornosti Kad se pokae da trea osoba polae neko pravo na stvar, bez obzira na to je li ve tuila, stjecatelj je o tome duan obavijestiti otuivatelja, osim ako je to ve njemu poznato, i postaviti svoj zahtjev. Zahtjev se sastoji od prigovora otuivatelju da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treega ili da stjecatelju isporui drugu stvar koja nije optereena pravnim nedostatkom. Ne udovolji li otuivatelj zahtjevu stjecatelja, a trei (vlasnik stvari) oduzme preko suda stvar stjecatelju, ugovor se po samom zakonu, dakle automatski, raskida. To bi bio sluaj tzv. p o t p u n e e v i k c i j e . Ako nije dolo do oduzimanja stvari, ali je stjecateljevo pravo umanjeno ili ogranieno pravima treeg na toj stvari tzv. d j e l o m i n a e v i k c i j a , stjecatelj moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Stjecatelj uz svako od navedenih prava moe istaknuti i zahtjev za naknadu pretrpljene tete. Prava s naslova odgovornosti za pravne nedostatke inidbe gase se istekom godine dana od dana saznanja za prava treega. No ako je unutar te godine trea osoba pokrenula spor protiv stjecatelja, a ovaj pozvao otuivatelja da se u spor umijea na njegovoj strani, stjecateljeva prava se gase tek kad istekne 6 mjeseci od dana pravomonosti sudske odluke. PREKOMJERNO OTEENJE (LAESIO ENORMIS) Prekomjerno oteenje je oiti nesrazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Odgovornost za prekomjerno oteenje moe nastupiti samo ako su ispunjene ove pretpostavke: naplatni pravni posao; oiti nesrazmjer izmeu inidbe i protuinidbe u trenutku zakljuenja ugovora i da oteena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost inidbe. Uinak prekomjernog oteenja. Prekomjerno oteenje je jedan od razloga pobojnosti pravnih poslova. Ispune li se spomenute pretpostavke, oteena strana e moi traiti ponitenje ugovora kojim je ostvareno prekomjerno oteenje. Posljedica ponitenja ugovora bit e uspostava prijanjeg stanja. Protivna strana, meutim, ima pravo ponuditi dopunu do prave vrijednosti i ugovor e tada ostati na snazi. Kada se ne odgovara za prekomjerno oteenje? Ponitaj ugovora zbog prekomjernog oteenja nee se moi zahtijevati ako se radi o: Besplatnim ugovorima Ugovorima na sreu Javnoj prodaji

30

Onih naplatnih ugovora kod kojih je via cijena za stvar dana iz OSOBITE NAKLONOSTI

ZOO ne doputa ponitaj trgovakog ugovora zbog prekomjernog oteenja!!!!!!!!! TRGOVAKI UGOVORI su oni ugovori koje sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja baram jednog od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. Odricanje od odgovornosti. Odricanje unaprijed od prava ponitaja ugovora zbog prekomjernog oteenja nema pravni uinak. Trgovai ugovori se ne mogu pobijati zbog prekomjernog oteenja.

KAPARA (ARRHA) Kapara(arrha) je iznos novca ili odreena koliina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ispuniti obveza iz ugovora. Ugovor se smatra zakljuenim kad je kapara dana. pr.A prodaje B-u za 10 000 kn sliku. Ako A dade B-u kaparu 2000 kn to je samo znak da je kupoprodajni ugovor sklopljen. Ne moe se dati kapara najprije, a onda sklopiti ugovor. Kapara se mora vratiti: ako nije istovrsna s inidbom ako stranke sporazumno raskinu ugovor; ako do ispunjenja ugovora nije dolo zbog uzroka za koji nijedna strana ne odgovara (npr. zbog vie sile). kad su obje stranke krive za neizvrenje ugovora. Kad je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je DALA kaparu, druga strana moe izabrati jednu od ove tri mogunosti: Zahtijevati izvrenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja. Zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja ugovora, pri emu se kapara moe uraunati u naknadu tete ili vratiti; Zadovoljiti se primljenom kaparom. Ako je pak za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je P R I M I L A kaparu, druga strana takoer ima na izboru tri mogunosti: Zahtijevati izvrenje ugovora, ako je to jo mogue, i naknadu tete zbog zakanjenja. Zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja ugovora i povrat kapare; Zahtijevati vraanje dvostruke kapare. Kapara se moe ugovoriti i kao o d u s t a t n i n a . To e biti kad se uz kaparu ugovori pravo da se odustane od ugovora. Odustane li strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, ona je vraa u dvostrukom iznosu. Razlika kapara-odustatnina npr. odustatnina je kao vrsta naknade tete. PRAVO ZADRANJA (IUS RETENTIONIS) Pravo zadranja je ovlatenje vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadri do isplate potraivanja te da se, ako isplata izostane, naplati iz njezine vrijednosti. Ne osporavajui bliskost s zalonim pravom, osnovano se, s druge strane, upuuje i na razlike izmeu tih dvaju prava. Od znaajnijih razlika navodimo: pravo zadranja prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari, dok zalono pravo u takvom sluaju ne prestaje; pravo zadranja je neprenosivo, zalono pravo je prenosivo; pravo zadranja nastaje ex lege, zalono pravo u pravilu nastaje ugovorom, sudskom odlukom Objektom prava zadranja mogu, u naelu, biti sve pokretne i nepokretne stvari u prometu, ali ne mogu biti objektom prava zadranja: Stvari koje su iz dunikovog posjeda izile protiv njegove volje (silom, ukradene i sl.), Stvari koje su vjerovniku predane na uvanje ili na posudbu Stvari osobne prirode,

31

Stvari koje se ne mogu izloiti prodaji.

Trabina: Ona mora biti d o s p j e l a . Iznimno vjerovnik ima pravo zadranja i za svoje nedospjelo potraivanje ako je dunik postao nesposoban za plaanje (zbog prezaduenosti ili nelikvidnosti). U teoriji se takvo pravo zadranja naziva p r a v o m zadranja u nudi ili nevolji. Trabina mora biti u t u i v a Pravo zadranja ima dva ovlatenja: Zadrati dunikovu stvar Naplatiti se iz vrijednosti zadrane stvari Pravo zadranja prestaje: Isplatom potraivanja, oprostom duga, prijebojom, novacijom Sjedinjenjem (c o n f u s i o ); Gubitkom faktine vlasti na stvari Davanjem odgovarajueg osiguranja trabine Prestaje li pravo zadranja ako u meuvremenu nastupi zastara trabine? U naoj teoriji prevladava gledite da pravo zadranja ne prestaje jer se ono uzima kao razlog prekida zastare.

OSOBNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

JAMSTVO ILI PORUANSTVO Jamstvo ili poruanstvo je ugovor kojim se trea osoba, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika ako to dunik ne uini. Za obvezu glavnog dunika odgovara jamac itavom svojom imovinom!!! Karakteristike jamstva: akcesornost - akcesornost jamstva znai da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika. Ako je obveza glavnog dunika nitava ili je utrnula, ne moemo je pojaati jamstvom. Obveza jamca ne moe bit vea od dogovorene supsidijarnost - supsidijarnost jamstva znai da vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze od jamca istom onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dunika Jamac moe protiv vjerovnikova zahtjeva isticati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti i glavni dunik, ukljuivo i prigovor prijeboja. Ne moe se isticati jedino osobne d u n i k o v e prigovore. No, svoje osobne prigovore moe isticati vjerovniku.
VRSTE JAMSTA:

Redovito jamstvo Solidarno jamstvo Podjamstvo (potporuanstvo)

To je jamstvo o kojemu smo do sada govorili. Njegova je karakteristika u tome da je obveza jamstva akcesorna i supsidijarna. ZOO ga naziva supsidijarnim jamstvom.

Podjamstvo je ugovor kojim se netko trei Ako se jamac obvee kao jamac-platac, vjerovnik moe zahtijevati obvezuje vjerovniku, ali ne za dunika, nego za ispunjenje cijele obveze bilo od glavnog dunika bilo od jamca Regres: jamca (jamev jamac). Podjamac ili jamev jamac ili od obojice istodobno. Zato se naziva solidarnim jamstvom. poziva se na ispuni obvezu glavnogkad se Kad jamac odgovornost istom onda dunika, sva vjerovnika prava ipso jure prelaze na jamca. To je tzv. zakonska subrogacija. Jamac vjerovnik ne uspije namiriti od glavnog dunika , traiti sve ono to je za njega platio vjerovniku. na ime regresa moe sada od glavnog dunika odn. od jamca.

Oblik ugovora o jamstvu: Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamenju uinio u pisanom obliku. Prestanak jamstva; Jamstvo kao akcesorna obveza prestaje ako je na bilo koji nain prestala obveza glavnog dunika. Jamstvo moe, meutim, prestati i samostalno, tj. tako da glavni dug ostane, a jamac potpuno ispadne iz odnosa. To e se dogoditi, npr. kad vjerovnik otpusti jamca.

32

UGOVORNA KAZNA ILI PENAL Ugovorna kazna ili penal je ugovorom unaprijed odreeni iznos novca ili druga imovinska korist koje se dunik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni. pr.A proda B-u 1000 pari cipela za 100 000 kuna I obvee mu se da e u sluaju neispunjenja ili zakanjenja u ispunjavanju glavne obveze platiti ugovornu kaznu u iznosu od 20 000 kn. Karakteristika sporazuma o ugovornoj kazni AKCESORNOST to znai da on dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje odnosi. Prestane li zbog npr. nitavosti glavna obveza, prestaje i sporazum o ugovornoj kazni. ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze Ako je penal ugovoren za sluaj neispunjenja obveze, tada strana u iju je korist penal ugovoren, moe traiti ili ispunjenje ugovora ili penal. Zahtjev je alternativan. pr.A nije uope isporuio cipele B-u. B stoga moe od A ili zahtijevati isporuku od 1000 pari cipela ili penal u iznosu od 20 000 kn, ali ne moe I jedno I drugo. Naprotiv, ako je penal ugovoren za sluaj zakanjenja ili neurednog ispunjenja, tada vjerovnik moe traiti i ispunjenje glavne obveze i penal. U tom sluaju vjerovnikov zahtjev bio bi kumulativan (i-i). pr.A je isporuio B-u 1000 pari cipela, ali je 500 bilo ispravnih, a 500 neispravnih. B moe zahtijevati potpuno i uredno ispunjenje ugovora, tj. jo 500 ispravnih cipela I osim toga penal od 20 000 kn. Kod povrede ugovornog obveznog odnosa krivnja stranke se presumira. To znai da e strana koja bi bila obvezna platiti penal, morati dokazati da nije kriva za neispunjenje odnosno zakanjenje, npr. da nije ispunila obvezu zbog vie sile. Ugovorna kazna se ne moe kumulirati s naknadom koju zakon propisuje zbog neispunjenja ili zakanjenja u ispunjenju neke obveze, Ako je ugovorna kazna prekomjerno ugovorena, sud e na zahtjev dunika smanjiti njezin iznos ako nae da je on nesrazmjerno visok
PROMJENE U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU

Razlikujemo: promjena subjekata KOJA ne utjee na promjenu identiteta obveznopravnog odnosa. promjena sadraja obveznopravnog odnosa KOJA moe dovesti do promjene pravnog identiteta samog odnosa.

promjena subjekata

PROMJENE VJEROVNIKA PROMJENE DUNIKA

1. PROMJENA VJEROVNIKA A. Cesija B. Personalna subrogacija Cesija ili ustup trabine Cesija je ugovor kojim vjerovnik svoju otuivu trabinu prenosi na drugu osobu.
STARI VJEROVNIK - CEDENT ILI USTUPITELJ NOVI SE VJEROVNIK - CESIONAR ILI PRIMATELJ DUNIK - CESUS

Razlikujemo: dobrovoljna ili ugovorna cesija - koja se odvija temeljem ugovora zakonska cesija - temeljem injenica po sili zakona nuna cesija - vjerovnik moe biti prisiljen da svoju trabinu prenese na drugog (kod jamstva regres) Razlika izmeu zakonske i nune cesije lei u tome to za zakonsku cesiju ne treba neki poseban cesijski akt, a za nunu treba. Cesijski ugovor je konsenzualan ugovor i, prema tome, postaje perfektan u trenutku sporazuma izmeu cedenta i cesionara. Za cesiju nije potreban pristanak dunika, ali je cedent duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju. Ta se obavijest naziva notifikacijom. Notifikacija obavijest o ustupanju trabine!!!!

33

U jednom e sluaju za valjanost cesije biti potreban pristanak dunika. To je sluaj kad su vjerovnik i dunik tako ugovorili. Objektom cesije mogu biti samo prenosive trabine!!!!! MEUSOBNI ODNOS SUBJEKATA; 1. Odnos cedenta i cesionara Cesijom prelazi na novog vjerovnika trabina u onom opsegu i u onoj kvaliteti u kojoj je postojala kod cedenta. Stari vjerovnik odgovara novom za: istinitost veritet trabine (postojanje trabine) naplativost bonitet trabine

2. Odnos cesionara i cesusa Dunik ima prema novom vjerovniku isti poloaj kao i prema starom. Dunik moe staviti nasuprot novom vjerovniku sve one prigovore koje je mogao staviti i prvobitnom vjerovniku
Personalna subrogacija je prijelaz vjerovnikova potraivanja na osobu koja ga je ispunila umjesto dunika. Ta osoba se obino naziva ispunitelj ili isplatitelj (solvens). Dotadanji vjerovnik potpuno izlazi iz odnosa, a ispunitelj dolazi na njegovo mjesto i u isti poloaj koji je prije ispunjenja imao vjerovnik prema duniku. Razlikujemo: U g o v o r n a p e r s o n a l n a s u b r o g a c i j a nastaje kad ispunitelj, prije ispunjenja ili prilikom ispunjenja, ugovori s vjerovnikom, da ispunjeno potraivanje prijee na njega sa svim ili samo s nekim sporednim pravima. Za valjanost ugovora o personalnoj subrogaciji nije propisan oblik. Predmet subrogacije ne mogu biti strogo osobna, dakle, neprenosiva prava. Kod personalne subrogacije vjerovnikovo potraivanje je ispunjeno, a kod cesije jo nije. Z a k o n s k a p e r s o n a l n a s u b r o g a c i j a nastaje kad dunikovu obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes na tome. To su osobe od kojih je vjerovnik duan primiti ispunjenje ak i onda kad se dunik protivi ispunjenju. Razlika cesija i personalna subrogacija Osnovne razlike ugovorne personalne subrogacije i ugovorne cesije u sljedeem: ugovor o subrogaciji sklapaju ispunitelj dunikove obveze s vjerovnikom ili dunikom, a ugovor o cesiji stari vjerovnik s novim vjerovnikom; kod ugovorne subrogacije do prijenosa potraivanja na ispunitelja dolazi u trenutku ispunjenja dunikove obveze, a kod cesije u trenutku perfekcije ugovora o cesiji; kod subrogacije vjerovnik ne odgovara za veritet i bonitet svog potraivanja, dok kod cesije, ako je naplatna, cedent odgovara za veritet, a za bonitet potraivanja ako je takva odgovornost ugovorena; kod subrogacije prenose se samo ona sporedna prava koja su ugovorena, dok se kod cesije s glavnim potraivanjem prenose i sporedna prava; ispunitelj kod subrogacije moe zahtijevati od dunika samo onoliko koliko je isplatio vjerovniku, a kod cesije cesionar ima pravo na cjelokupnu trabinu makar je za nju platio manje od nominalne vrijednosti ili mu je darovana kod subrogacije nema obavjetavanja dunika (odnosno vjerovnika) o ugovorenom prijenosu potraivanja, dok je kod cesije cedent duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju. PROMJENE NA STRANI DUNIKA: A. Preuzimanje duga B. Pristupanje dugu C. Preuzimanje ispunjenja
Ugovorom izmeu vjerovnika i treega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku, trei stupa u obveznopravni odnos PORED dunika. Tu je vjerovnik stekao pravo da trai ispunjenje bilo od svoga prvobitnog dunika bilo od ovog treeg. Dug se preuzima izmeu vjerovnika i treega uz vjerovnikov pristanak. Tim ugovorom dolazi do promjene dunika. Stari dunik potpuno ispada iz obveznopravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi novi dunik. Taj se ugovor sklapa izmeu dunika i treega i taj trei se obvezuje da e potpuno preuzeti na sebe dunikov dug. Do preuzimanja ispunjenja dolazi ugovorom izmeu dunika i treega kojim trei preuzima obvezu da umjesto dunika ispuni dunu inidbu. Vjerovnik u ovom sluaju ne moe tuiti dunika za ispunjenje jer trei ne stoji ni u kakvom odnosu s vjerovnikom. Vjerovnik je samo duan kad obveza dospije primiti ispunjenje od treega jer inae pada u zakanjenje.

34

PRIJENOS UGOVORA Pod prijenosom ugovora razumijeva se pravni posao kojim se cjelokupna pravna pozicija jedne ugovorne strane dakle sve trabine i sva dugovanja kao i razna druga sporedna i nesamostalna prava i zahtijevi vezani za pojedinu trabinu ili dug, odn za sam pravni odnos kao takav, prenosi na treu osobu, a da se time ipak ne ukida identitet prvobitnog obveznopravnog odnosa. ASIGNACIJA ILI UPUTA Asignacija (uputa) jest izjava asignanta (uputitelja) kojom ovlauje asignata (upuenika) da u svoje ime, a za raun asignanta izvri odreenu inidbu asignataru (primatelju upute), a asignatara ovlauje da u svoje ime a za njegov (asignantov) raun primi inidbu od asignata. Osoba A duguje osobi C 1000 kn, B duguje A 1000 kn, C je vjerovnik od A, A upuuje osobu B da plati osobi C 1000 kn umjesta pr. njega, dakle u njegovo ime.

promjena sadraja

Novacija ili obnova Nagodba ili poravnanje

NOVACIJA ILI OBNOVA Novacija je ugovor kojim strane mijenjaju ili pravnu osnovu ili glavnu inidbu svoje dosadanje obveze. Akt kojim se mijenja identitet pravnog odnosa naziva se novacijom ili obnovom. Novacijom nastaje nova obveza, a stara se gasi. Kod novacije mora namjera noviranja animus novandi biti jasno izraena. Novirati se moe samo valjana obveza. Novirati se moe i zastarjela obveza, jer se za nju ne moe rei da ne postoji ili da je nitava. NAGODBA ILI PORAVNANJE

Nagodba ili poravnanje je ugovor kojim strane svoja sporna i dvojbena potraivanja tako ureuju da svaka poneto odstupi od svog zahtjeva.
Pravo je sporno kad meu strankama nema suglasja o njegovoj opstojnosti. Pravo je dvojbeno kad su meu strankama sporni struktura i obujam njegova sadraja i kad je neizvjesno njegovo ostvarenje. VRSTE NAGODBI: Osim ove koju smo razmatrali i koja se obino naziva i z v a n s u d s k o m nagodbom (dobrovoljna), postoje s u d s k a nagodba koja je ureena propisima parninog postupka i p r i s i l n a nagodba ureena propisima o prisilnom poravnanju i steaju.
DJELOVANJE UGOVORA

DJELOVANJE MEU UGOVARATELJIMA Ugovor djeluje relativno inter partes u pravilu samo prema ugovornim stranama i njihovim univerzalnim sljednicima. Izuzetak su oni ugovori iji se uinci sastoje u pravima i obvezama strogo osobne naravi. DJELOVANJE PREMA TREIMA Izvan kruga ugovornih strana i njihovih univerzalnih sljednika svi ostali su tree osobe. Za njih vrijedi naelo da im ugovor ne moe tetiti ni koristiti. RES INTER ALIOS ACTA, ALIIS NEQUE NOCERE NEQUE PRODESSE POTEST!! Postoji nekoliko iznimaka: Ugovor u korist treih Obeanje radnje tree osobe Pobijanje dunikovih pravnih radnji Ugovor u korist treih: Ugovorom u korist treih jedna se ugovorna strana (obeavatelj, promitent) obvezuje drugoj (promisaru ili stipulantu) da e ispuniti odreenu inidbu u korist tree osobe (korisnika, beneficijara ili destinatara). pr.kupac se obvee prodavatelju da e cijenu isplatiti treoj osobi

35

Ako trei ima samo primiti inidbu, a ne i pravo zahtijevati njeno ispunjenje, takav se ugovor ne smatra ugovorom u korist treih. U pravnoj se literaturi naziva i n e p r a v i m ugovorom u korist treih. Taj se ugovor u biti svodi na jednu klauzulu koja se dodaje nekome od postojeih ugovora Obeanje radnje tree osobe. Ugovorom se ne mogu obvezivati tree osobe. Odstupanje od tog naela doputeno je iskljuivo kad se ugovara korist za treega, no i tada se ostavlja treemu na volju da namijenjenu mu korist prihvati ili odbije. - kod nas nije doputeno Pobijanje dunikovih pravnih radnji. Pobijanje dunikovih radnji na tetu vjerovnika iscrpno je obraeno meu pobojnim pravnim poslovima kao razlog pobojnosti.
PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

Do prestanka obveznopravnog odnosa moe doi: ISPUNJENJEM NEMOGUNOU ISPUNJENJA RASKIDOM UGOVORA PRIJEBOJEM OTPUSTOM DUGA PROTEKOM VREMENA I OTKAZOM NA NEKE DRUGE NAINE ISPUNJENJE (solutio) Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim izvrenjem dune inidbe. Ispunjenjem prestaju sve obveze neovisno o izvoru iz kojeg potjeu. Subjekti ispunjenja. Tko moe ispuniti obvezu? Ispuniti dunu inidbu u pravilu je duan uiniti dunik, ali moe i trea osoba koja za to ima pravni interes ak i kada bi se dunik tome protivio. Pravovaljano moe ispuniti samo ona osoba koja ima poslovnu sposobnost. Iznimno se doputa da i poslovno nesposoban dunik pravovaljano ispuni svoju obvezu. Kome se moe ispuniti obveza? Ispunjenje se treba izvriti vjerovniku. Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od svake osobe koja za to ima interes. Alternativno se obveza moe ispuniti osobi koja je odreena: z a k o n o m , npr. vjerovnikovom zakonskom zastupniku o d l u k o m s u d a , npr. ovrhovoditelju u g o v o r o m i z m e u d u n i k a i v j e r o v n i k a , npr. beneficijaru v o l j o m s a m o g v j e r o v n i k a , npr. vjerovnikovom punomoniku Opa pravila ispunjenja. A) Ispunjenje dune inidbe. Dunik je, u pravilu, obvezan izvriti upravo dunu inidbu, tj. onu inidbu koja je objekt ba tog odreenoga obveznopravnog odnosa. Ima nekoliko iznimki: D a v a n j e u m j e s t o i s p l a t e uobiajeni je naziv za sporazum izmeu dunika i vjerovnika na temelju kojeg dunik daje, a vjerovnik prima neto drugo umjesto onog to mu se duguje. D a v a n j e r a d i i s p l a t e postoji kad dunik u sporazumu s vjerovnikom vjerovniku preda neku stvar ili mu ustupi neko pravo da ih proda i iz postignutog iznosa naplati svoje potraivanje, a eventualni mu ostatak vrati. B) Ispunjenje u cijelosti. Dunik nije ovlaten inidbu ispunjavati na dijelove, niti je vjerovnik duan primiti isplatu na dijelove. C) Uzajamnosti i istodobnost ispunjenja. dolazi do izraaja u dvostranoobveznim pravnim poslovima

36

D) Mjesto, vrijeme i nain ispunjenja - dunik je obvezan izvriti inidbu na odreenom mjestu, u odreeno vrijeme (rok) i na odreeni nain. Uraunavanje ispunjenja Pitanje uraunavanja javlja se kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza, a ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se moglo sve u potpunosti namiriti. Problem se rjeava postavljanjem r e d a u r a u n a v a n j a , a uraunava se ovim redoslijedom: po sporazumu vjerovnika i dunika; ako sporazuma nema, redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja; ako nema dunikove izjave o uraunavanju, redom kako je koja obveza dospjela za ispunjenje; ako su dospjele istodobno, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane; ako su podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najtegotnije; ako su u svemu naprijed reenom jednake, namiruju se redom kako su nastale; ako su nastale istodobno, ispunjenje se rasporeuje na sve obveze razmjerno njihovim iznosima. Vrijeme ispunjenja kod trgovakih ugovora - ako ugovorom nije predvien rok dunik je duan ispuniti obveztu u roku 30 dana od: primitka rauna, odnosno zahtjeva za isplatu dana kada je vjerovnik ispunio svoju obvezu dana pregleda predmeta obveze - nitetna je odredba kojom se ugovara drugi rok Izdavanje priznanice i vraanje obveznice. P r i z n a n i c a je vjerovnikova pisana izjava kojom potvruje primitak dugovane inidbe. O b v e z n i c a je dunikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku. S izdavanjem priznanice povezane su dvije predmnijeve: 1. priznanica na potpunu isplatu glavnice sadri i predmnijevu da su isplaene i kamate, te sudski i drugi trokovi 2. odnosi se na obveze koje se podmiruju obrono u odreenim vremenskim razmacima, kao to su zakupnine, najamnine, i trabine koje se obraunavaju povremeno Ispunjenje polaganjem dugovanog u sud. Polaganje se obavlja kod suda u mjestu ispunjenja, O izvrenom polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i njegovo boravite. Zakanjenje (mora): Zakanjenje je povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodranju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja. 1. Zakanjenje dunika. Dunik pada u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje. 2. Zakanjenje vjerovnika. Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. inidba mora biti ponuena u roku, za odreenom mjestu, na odreen nain, i to od dunika ili druge ovlatene osobe. im vjerovnik padne u zakanjenje, prestaje dunikovo zakanjenje, a na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti i oteenja stvari te troak daljnjeg uvanja stvari. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Kad ispunjenje obveze postane nemogue zbog dogaaja ili okolnosti za koje dunik ne odgovara, obveza prestaje. Ako bi za nemogunost ispunjenja bio odgovoran dunik, ne bi dolo do prestanka obveze, nego do njezine preobrazbe u naknadu tete. RASKID UGOVORA raskid na osnovi stranake volje raskid na osnovi zakona Raskid je nain prestanka valjanog ugovora koji jo nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. Raskidom prestaje ugovor koji je pravno valjan.

37

Raskid valja razlikovati od otkaza. O t k a z je jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okonava trajniji ugovorni odnos na neodreeno vrijeme.
RASKID NA OSNOVI STRANAKE VOLJE

Ugovorne strane mogu raskinuti ugovor sporazumno ili jednostrano. Sporazumni raskid je novi ugovor kojim ugovorne strane odustaju od postojeeg, valjanog ugovora prije njegova ispunjenja na temelju suglasnog oitovanja volja. Za sporazumni raskid potrebno je isto to i za sklapanje ugovora: sposobnost stranaka valjana inidba suglasnost oitovanja volje forma Sporazumni raskid mogu je samo ako ugovor nije ispunjen ili samo djelomino ispunjen. Jednostrani raskid na temelju ugovora je izjava jedne od ugovornih strana kojom ona raskida ugovor, Mogu je ako je predvien ugovorom najee zbog neispunjenja ili krenja obveza i odredbi. Klauzule kojima se ve u ugovoru predvia pravo jednostranog raskida ugovorazbog neispunjenja su: CLAUSULA IRRITATORIA je klauzula po kojoj se jednoj strani doputa da moe odustati od ugovora ako druga strana ne ispuni svoju obvezu LEX COMMISSORIA je klauzula kod kupoprodaje kojom je prodavatelj ovlateno dustati od ugovora ako kupac na vrijeme ne plati cijenu. U sluajeve jednostranog raskida na temelju ugovora spada sklapanje ugovora s pravom odustanka (davanjem odustatnine) i sklapanje ugovora u reimu kapare (kao odustatnine).
RASKID NA OSNOVI ZAKONA

Jednostrani raskid na osnovi zakona Raskid ex lege

Razlikujemo sluajeve u kojima zakon ovlauje ugovornu stranu da jednostranom izjavom volje raskine ugovor od sluajeva raskida ugovora po samom zakonu. Jednostrani raskid na osnovi zakona mogu je u onim sluajevima kad je dolo do odreenih poremeaja u ispunjenju ugovornih obveza, kao to su zakanjenje, neizvjesnost, djelomina nemogunost i oteanost ispunjenja. 1. R a s k i d z b o g n e i s p u n j e n j a -ne ako je neznatno. Moe zahtijevati ispunjenje ili raskid. Moe ga traiti samo ona strana koja je ispunila ugovor. Mora mu ostaviti primjeren rok. Ako ga ne ispuni ni u tom roku ugovor se raskida ex lege. 2. R a s k i d z b o g p r o m i j e n j e n i h o k o l n o s t i . Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine. Pravnoteorijska podloga te odredbe nalazi se u uenju poznatom pod nazivom c l a u s u l a r e b u s s i c s t a n t i b u s . Izmjenu ili raskid ugovora ne moe zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati. Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje njezine obveze. Primarna posljedica promijenjenih okolnosti je izmjena ugovora, a do raskida e doi tek ako izmjena nije mogua. Raskid ex lege. O raskidu ex lege govorimo kad do raskida dolazi po samom zakonu odnosno po ispunjenju pretpostavki koje zakon predvia, dakle stranka ne treba izriito traiti njegovo raskidanje. Najpoznatiji sluaj raskida po samom zakonu imamo kod f i k s n i h ugovora. To su ugovori kod kojih je ispunjenje u odreenom roku bitan sastojak ugovora, ako dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Uinci raskida. Raskidom ugovora obje su strane osloboene svojih obveza, osim odgovornosti za tetu u nekim sluajevima raskida (zakanjenje, neuredno ispunjenje).

38

Raskidom ugovora nastaje i obveza r e s t i t u c i j e ili povrata onoga to je primljeno na ime ispunjenja. Ako je objekt vraanja novac, tada se uz glavnicu duguju i zatezne kamate poev od dana kad je novac primljen. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA): Prijeboj ili kompenzacija je prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom. Dunikova e obveza prestati prijebojem samo ako je dunikova protutrabina po visini jednaka vjerovnikovom potraivanju. Vrste prijeboja. Do prijeboja moe doi : na osnovi ugovora sporazumni prijeboj, jednostrani prijeboj na osnovi zakona Sporazumni ili dobrovoljni prijeboj - je novi ugovor kojim ugovorne strane svoja meusobna potraivanja prebijaju odnosno kompenziraju. Naziva se i ugovorni prijeboj ili ugovorna kompenzacija. Jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane nakon to u ispunjene zakonom predviene pretpostavke. Te su pretpostavke: uzajamnost, istovrsnost, dospjelost i utuivost potraivanja izjava o prijeboju. Prijeboj ex lege. Nae ga pravo ne poznaje. Iskljuenje prijeboja. Trabine koje potjeu iz odreenih taksativno navedenih obveznopravnih odnosa, ne mogu prema ZOO prestati prijebojem. To su: Trabine koje se ne mogu zaplijeniti niti prisilno izvriti, kao npr. socijalne pomoi, stipendije, naknade zbog tjelesnog oteenja i dr.; Trabine nastale namjernim prouzroenjem tete; Trabine objekt kojih su stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku dane na uvanje ili posudbu ili ih je dunik bespravno oduzeo odnosno zadrao; Trabine naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti i Trabine na osnovi zakonske obveze uzdravanja. OTPUST DUGA Otpustom ili oprostom duga obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. Otpust duga glavnom duniku oslobaa obveze i jamca, dok otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika. PROTEK VREMENA I OTKAZ Obveznopravni odnos na odreeno vrijeme prestaje istekom toga vremena. Onaj obveznopravni odnos ije trajanje nije vremenski odreeno, prestaje otkazom bilo kojeg od sudionika tog odnosa. Otkaz je jednostrana izjava kojom se okonava trajni obveznopravni odnos na neodreeno vrijeme.

OSTALI NAINI PRESTANKA Obveznopravni odnos moe prestati jo i: smru dunika ili vjerovnika, ali samo ako je obveza vezana za osobna svojstva jedne ili obiju strana ili osobne sposobnosti dunika novacijom ili obnovom jer ugovorom o obnovi prijanja obveza prestaje, a nova nastaje sjedinjenjem ili konfuzijom kad ista osoba postane vjerovnik i dunik propisom i dr. UGOVORI O PRIJENOSU STVARI I PRAVA UGOVORNI ODNOSI: ugovori o prijenosu stvari i prava

39

kupoprodaja zamjena (razmjena) darovanje ugovor o doivotnom uzdravanju ugovor o dosmrtnom uzdravanju ugovori o uporabi i koritenju stvari zakup najam zajam posudba ugovori o uslugama ugovor o djelu ugovor o graenju ostava (depozit) ugovor o uskladitenju ugovor o nalogu ugovor o punovlau ugovor o komisiji ugovor o ortatvu

KUPOPRODAJA (emptio venditio): Kupoprodaja je ugovor kojim se jedna stranka (prodavatelj) obvezuje drugoj stranci (kupcu) prepustiti odreeni objekt, a kupac se obvezuje za preputeni objekt platiti odreeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Kupoprodaja je: konsenzualni ugovor d v o s t r a n o o b v e z n i ugovor (reciproni ugovor ili sinalgmatini ugovor) n a p l a t n i pravni posao n e f o r m a l n i - osim za kupoprodaju nekretnina se uvijek trai pisani oblik. k a u z a l a n posao. Kauza jest stjecanje vlasnitva na stvari. OBJEKTI KUPOPRODAJE Objekti kupoprodaje mogu biti: stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Valjana je prodaja budue stvari. Meu stvarima valja razlikovati pokretnine od nekretnina. a) Pokretnine su najei objekt kupoprodaje. Meu njima su najtipinije one koje se nazivaju robom. b) Nekretnine su takoer objekt kupoprodaje, no u svezi s njima mogua su odreena ogranienja prema vrsti i veliini. Prava takoer mogu biti objekti kupoprodaje. Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna. Imovina se takoer pojavljuje kao objekt kupoprodaje jer meu ostalim jedna od funkcija imovine upravo i jest u tome da skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo kolati u prometu. Za objekt kupoprodaje trai se da bude o d r e e n ili bar o d r e d i v . CIJENA

Cijena je vrijednost stvari izraena u novcu. Cijena je novani ekvivalent koji kupac daje prodavatelju za preputeni objekt. Za cijenu se trae tri karakteristike: Cijena mora biti izraena u novcu. Moe to biti i vrijednosni papir. 40

Cijena mora biti odreena ili odrediva. Ugovor u kojem cijena nije odreena niti odrediva je nitav. Cijena ne smije biti protuzakonita.

OBVEZE STRANAKA Obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: a) Dunosti prodavatelja do trenutka predaje. Prodavatelj mora stvar do trenutka predaje briljivo uvati. Mora je predati kupcu u slobodan posjed kako je ugovoreno. Vaan je trenutak predaje stvari, jer u tom trenutku na kupca prelazi odgovornost za rizik. b) Dunosti prodavatelja nakon predaje. Nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao Obveze kupca. Osnovne su preuzimanje stvari i plaanje cijene. POSEBNE VRSTE KUPOPRODAJE

Kupoprodaja s pravom prvokupa Nazadkupnja Nazadprodaja Realna kupoprodaja Kupoprodaja s obronim otplatnim cijenama Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva Kupnja na pokus Kupoprodaja po uzroku ili modelu Kupoprodaja sa specifikacijom Prodajni nalog

Kupoprodaja s pravom prvokupa: Pravo prvokupa je pravo odreenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odlui da je proda. Vlasnik stvari optereene prvokupom duan je da najprije ponudi stvar onome tko ima pravo prvokupa. Kada se u ugovoru unese odredba kojom se kupac obvezuje izvijestiti prodavatelja o namjeri da stvar proda treemu prodavatelj je duan, ako se eli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u roku od mjesec dana, raunajui od dana kada je od kupca dobio obavijest o namjeravanoj prodaji treoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s treom osobom, ili je poloiti kod suda. Ako je kupac ipak prodaop stvar treemu i prenio na njega pravo vlasnitva ne obavijestivi prodavatelja, prodavatelj moe u roku od 6 mjeseci od saznanja za prijenos prava vlasnitva zahtijevati da se on poniti i njemu proda stvar pod istim uvjetima. Nakon proteka 5. god. od prijenosa prava vlasnitva na treaga prodavatelja ne moe vie ostvarivati svoje pravo prvokupa. Nazadkupnja.(na zahtjev prodavatelja) To je takva vrsta prodaje kod koje prodavatelj nekretnine pridrava pravo da prodanu stvar za unaprijed odreenu cijenu opet otkupi od kupca. Nazadkupnja je pravo koje pripada prodavatelju samo za njegova ivota. To se pravo moe upisati u zemljine knjige. za nekretnine Nazadprodaja.(na zahtjev kupca) To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca za unaprijed odreenu cijenu nekretninu ponovno kupi. Tu odluka lei kod kupca. To se pravo moe intabulirati. za nekretnine Realna kupoprodaja. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt zakljuivanja od akta izvrenja ugovora, takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku, odnosno kupnje za gotovo. Kod takve je kupoprodaje stranaka namjera upravljena na neposrednu izmjenu inidbe i protuinidbe (npr. kupnja na trnici). Kupoprodaja s obronim otplatama cijene. K r e d i t n a p r o d a j a i l i p r o d a j a n a k r e d i t . Prodavatelj se obvezuje da preda kupcu odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obvezuje da isplati njezinu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima. Objektom kreditne prodaje moe biti samo pokretna stvar. Za valjanost ovog ugovora ZOO propisuje p i s a n i oblik.

41

Osim stvari i cijene, bitni su sastojci ukupan iznos svih obronih otplata, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi. Kupac ima 2 prava koja moraju biti uneena u ugovor: pravo na odustanak od ugovora. Kupac se ne moe unaprijed odrei tog prava. pravom da isplati odjednom ostatak cijene, i to ist, bez ugovornih kamata Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovore ako kupac kasni s poetnom otplatom, kao i kad doe u zakanjenje s najmanje dvije uzastopne otplate Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva. Prodavatelj moe posebnom odredbom ugovora pridrati pravo vlasnitva i poslije predaje stvari kupcu dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. (sad mogu i nekretnine, prije nisu mogle). Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. Kupnja na pokus. Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanaenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba kako bi utvrdio odgovara li njegovim eljama. Dvije su varijante kupnje na pokus: bez predaje i s predajom stvari kupcu. Ako stvar n i j e p r e d a n a kupcu, prodavatelj je duan omoguiti mu ispitivanje stvari, a kupac je duan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. Ako je stvar p r e d a n a kupcu do odreenog roka radi isprobavanja, pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ili ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se da je ostao pri ugovoru. utnja se ovdje tumai kao pristanak. Kupoprodaja po uzorku ili modelu. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duan predati kupcu stvar jednaku uzorku ili modelu na temelju kojeg je ugovor i sklopljen. Kupoprodaja s specifikacijom. Prodaja s specifikacijom nastaje ako kad se kupcu ostavi pravo da kasnije, nakon zakljuivanja ugovora, odredi oblik, mjeru, asortiman ili koju drugu pojedinost kupljene stvari. Prodajni nalog: Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje pokretnu stvar, koju mu je predao nalogodavac, prodati za odreenu cijenu i u odreenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu. Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda odreenu cijenu nalogodavcu do odreenog roka, niti je vrati u tom roku, smatra se da je on kupio stvar. Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moe opozvati.

ZAMJENA (razmjenA)
Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obvee da e predati drugoj strani odreenu stvar U VLASNITVO, a ta se druga strana obvee da e joj kao protuinidbu dati neku drugu svoju stvar U VLASNITVO. Objekt ugovora. Objekt zamjene mogu biti sve stvari koje su u prometu. Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Meu objektima zamjene poseban poloaj ima novac. Ako obje strane zamjenjuju domai valutni novac, radi se o zamjeni. Meutim, ako jedna strana obea da e dati domai valutni novac, a druga strana obea da e joj za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni, nego o kupoprodaji. Karakteristike ugovora. Zamjena je: naplatni pravni posao, kauzalni pravni posao. Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnitva. neformalan. Meutim, ako se radi o zamjeni nekretnina, za valjanost ugovora je potreban pisani oblik.

42

Prijelaz rizika. Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno.

Darovanje

Darovanje je ugovor u kojem jedna stranka (darovatelj) dobrovoljno i besplatno preputa drugoj strani (OBDARENIK) neku imovinsku korist, a ona to prihvaa. Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez protuinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. Karakteristike. Darovanje je: ugovor za koji je potreban prihvat obdarenog. besplatan pravni posao. Za inidbu se ne trai niti se moe traiti protuinidba. ili konsenzualan ili realan ugovor. za darovanje je potrebna dobrovoljnost. animus donandi (namjera darovanja) znai da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti, a daroprimcu se mora darovanjem njegova imovina poveati. kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnitva ili nekog drugog imovinskog prava. opoziv Objekti darovne inidbe; Kao objekt darovne inidbe mogu se u prvom redu javljati stvari, i to sve stvari, sadanje i budue. Osim stvari mogu se darovati i prava. Pritom je vano da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosivo. Objekt darovane inidbe moe biti i imovina.

Oblik darovnog ugovora: Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to da li se radi o konsenzualnom darovanju (darovanje bez prave predaje), ili se pak radi o realnom darovanju.

Kod konsenzualnih darovanja (obeanje darovanja) akt zakljuenja ugovora vremenski je odvojen od akta izvrenja. Za takvo se darovanje trai oblik javnobiljenikog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Kod realnog se darovanja u kojem akt izvrenja neposredno slijedi iza akta zakljuenja u naelu se ne trai odreeni oblik. Ali ako se radi o darovanju nekretnina, potreban je pisani oblik.

Opoziv darovanja: Darovanje je ugovor koji se moe opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. Ti razlozi su: Ako darovatelj naknadno, nakon ispunjenja ugovora toliko osiromai a) opoziv zbog oskudnosti darovatelja, da nema vie sredstava za svoje nuno uzdravanje, a nema nikoga ko bi ga po zakonu bio duan uzdravati moe opozvati darovanje. b) opoziv zbog nezahvalnosti (obdarenika),
Obdarenikova gruba nezahvalnost podrazumjeva da je prema darovatelju ili lanu njegove ue obitelji uinio djelo kanjivo po kaznenim propisima ili se tee ogrijeio o zakonske dunosti prema tim osobama (pr. dunost uzdravanja).

Darovanje se opoziva pisanom izjavom upuenom obdareniku. Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog biljenika.

Opoziv se mora dati u roku od godine dana od dana saznanja za razlog opoziva, a najkasnije u roku od 10 godina za nekretnine, odn 5 godina z apokretnine raunajui od dana predaje dara.
VRSTE DAROVANJA:

Darovanje s nametom Nagradno darovanje Uzajamno darovanje

Postoji kad se dogovori da e obdarenik uzvratiti darom darovatelju. Prema ZOO dar u tom sluaju postoji samo glede vee vrijednosti dara.

U ugovoru o darovanju moe se unijeti uglavak kojim se obdarenik obvezuje da u korist darovatelja, tree osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvri odreenju radnju ili se od nje uzdri. Pr. obdareniku se daje odreeni iznos novca da otputuje na

43

Mjeovito darovanje Darovanje za sluaj smrti

Nagradno darovanje imamo u sluaju kad je uinjeno na ime nagrade, priznanja za neki uspjeh ili neke zasluge. Ako je netko imao pravo na nagradu na osnovu ugovora i zakona onda nije rije o darovanju nego o naplatnom pravnom poslu ili izvanugovornoj obvezi.

Bitna karakteristika ovog darovanja je da se treba ispuniti tek nakon smrti darovatelja. Budui da je tu ve nuno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja, za valjanost takvog darovanja potreban je oblik javnobiljenikog akta ili ovjerovljenje

Postoji kad inidbe u naplatnom poslu nisu vroijednosno jednake, a za razliku vrijednosti je nedvosmisleno izraena namjera darovanja .

UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU:

Ugovorom o doivotnom uzdravanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdravanja) doivotno uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu (primatelj uzdravanja), a druga strana izjavljuje da joj daje svu ili dio imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgoeno do smrti primatelja uzdravanja.
Po svojoj naravi ugovor o doivotnom uzdravanju je DVOSTRANO-OBVEZAN, NAPLATAN I STROGO FORMALAN obveznopravni posao. Mora biti sklopljen u PISANOM OBLIKU i ovjeren kod NADLENOG SUCA ili sastavljen u obliku JAVNOBILJENIKOG AKTA ili POTVREN po javnom biljeniku. Objekt ugovorne inidbe uzdravanog je njegova imovina koja mu pripada u vrijeme sklapanja ugovora, nepokretne i pokretne stvari i prava ukljuujui i sve pripadnosti stvari i prava osim ako su ugovorom iskljuene.

Odgovornost za dugove davatelj uzdravanja ne odgovara poslije smrti primatelja uzdravanja za njegove dugove, osima ko se drukije ugovori, npr. da e odgovarati za njegove dugove koji postoje u trenutku sklapanja ugovora prema odreenim vjerovnicima. Naini prestanka ugovora o doivotnom uzdravanju su: 1. SPORAZUMNI RASKID do kojeg moe doi u svako doba 2. JEDNOSTRANI RASKID do kojeg moe doi preko suda u dva sluaja: Kad ugovaratelji ive zajedno pa se njihovi odnosi u tolikoj mjeri poremete da zajedniki ivot postane nepodnoljiv Kad jedna strana ne ispunjava svoje obveze 3. RASKID ZBOG IZMJENJENIH OKOLNOSTI 4. RASKID ZBOG SMRTI DAVATELJA UZDRAVANJA 5. SMRU PRIMATELJA UZDRAVANJA UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU:

Ugovorom o dosmrtnom uzdravanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdravanja) uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu (primatelj uzdravanja) do njezine smrti, a druga se obvezuje za ivota prenijeti joj svu ili dio svoje imovine.
Kao jamstvo za ispunjenje obveze uzdravanja primatelj uzdravanja moe odrediti da se, ako uzdravatelju daje nekretninu, u
njegovu korist osnuje stvarni teret uzdravanja. Osnivanjem stvarnog tereta primatelj uzdravanja se osigurava za sluaj da uzdravatelj otui nekretninu jer time stvarni teret uzdravanja ostaje na nekretnini i kod novog vlasnika.

44

Sudbina ugovora u sluaju smrti uzdravatelja Ako uzdravatelj umre prije primatelja uzdravanja, osnovno je pravilo da ugovor o dosmrtnom uzdravanju ne prestaje nego prava i obveze iz ugovora prelaze na njegove nasljednike ako na to pristanu. Ako ne pristanu onda se ugovor ex lege raskida, a oni snose dvije neugodne posljedice: Nemaju pravo na naknadu za do raskida dano uzdravanje Moraju primatelju uzdravanja bratiti sve ono to je ugovorom stekao davatelj uzdravanja, a ako to nemogu vratiti
onda moraju nakanditi vrijednost steenog

UGOVORI O UPORABI I KORITENJU STVARI

ZAKUP: Zakup je KONSENZUALNI DVOSTRANOOBVEZNI ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da e uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvar na koritenje. Zakupodavac mora biti vlasnik stvari ili takav stvarnopravni ovlatenik koji moe na drugog prenijeti izvravanje svog prava (npr. uzufruktuar). Zakupac ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove, pa ta injenica odreuje i objekte zakupa. Objekt: U zakup se obino daju nekretnine - obradiva zemljita, poslovne zgrade i poslovne prostorije. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom, ljunara, panjaci itd.). Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. filmovi). Meutim, zakup pokretnina dosta je rijedak. Zakup=>koritenje Najam=>uporaba Razlika prema najmu je u tome to kod najma najmoprimacima ima samo pravo uporabe, dok kod zakupa ima pravo koritenja (moe i crpsti plodove). Obveze i prava strana: Z a k u p o d a v a c je duan:

P r e d a t i z a k u p c u s t v a r u i s p r a v n o m s t a n j u , tj. u stanju kakvo je ugovorom odreeno O d r a v a t i s t v a r u i s p r a v n o m s t a n j u za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na
njoj o svom troku

Snositi Snositi

o d g o v o r n o s t z a m a t e r i j a l n e n e d o s t a t k e s t v a r i koja se odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ili redovitom koritenju, pa i onda ako za njih nije znao o d g o v o r n o s t z a p r a v n e n e d o s t a t k e zakupljene stvari

Z a k u p n i k je duan: K o r i s t i t i s t v a r k a o d o b a r g o s p o d a r s t v e n i k odnosno kao dobar domain, odnosno onako kako je odreeno ugovorom ili namjenom stvari; N a k n a d i t i t e t u za uporabu stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. P l a a t i z a k u p n i n u u rokovima odreenim ugovorom, zakonom ili obiajem u mjestu predaje stvari zakupcu. uvati zakupljene stvari i nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu.

Zakupac je duan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u trenutku predaje. Dodatke koje je uinio na stvari moe odnijeti (i u s t o l l e n d i ) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez oteenja stvari. Podzakup: Podzakup je ugovor kojim zakupnik zakupljenu stvar daje u zakup drugom (u podzakup), ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu. Ovlatenje podzakupa ureuje se ugovorom o zakupu. Podzakup prestaje u svakom sluaju kad i zakup. Prestanak zakupa:

45

Z a k u p prestaje:

i s t e k o m v r e m e n a ako je sklopljen na odreeno vrijeme ili je njegovo trajanje odreeno zakonom otkazom ako mu trajanje nije odreeno niti se ne moe ustanoviti iz okolnosti p r o p a u s t v a r i zbog vie sile

POSEBNE VRSTE ZAKUPA:

Zakup poljoprivrednog zemljita Zakup poslovnog prostora

ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA Subjekti u odnosu: Zakupac moe biti svaka fizika i pravna osoba. Razumije se zakupodavac i dalje moe biti samo vlasnik zemljita. Glede poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave, osim zemljita koje je oduzeto prijanjim vlasnicima, moe se dati dozvola (koncesija) stranoj i domaoj fizikoj i pravnoj osobi pod uvjetima iz Zakona o koncesijama i Zakona o poljoprivrednom zemljitu. Oblik ugovora: ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji ele. Potrebno je, meutim, imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moe upisati u zemljine knjige, pa ako se ugovaratelji odlue za upis, morati e ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. Pisani oblik obvezatan je za dugoroni zakup sa stranom fizikom osobom. Sadraj ugovora. Bitni sastojci tog ugovora su:

poljoprivredno zemljite zakupnina. vrstu i veliinu poljoprivrednog zemljita, nain njegova koritenja, namjenu, mogunost davanja u podzakup, visinu i rokove plaanja zakupnine, trajanje zakupa, druga prava i obveze ugovornih strana.

ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureen je Zakonom o zakupu i prodaji poslovnog prostora. Subjekti Zakupodavac moe biti svaka osoba, fizika i pravna, koja ima u vlasnitvu poslovnu prostoriju. Zakupac moe biti svaka fizika i pravna osoba, ukljuivo i strana fizika osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja doputene djelatnosti. Oblik i sadraj ugovora: Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti zakljuen u pisanom obliku. U sadraj ugovora svakako treba unijeti:

naznaenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze, opis poslovne djelatnosti koju e zakupac obavljati, odredbe o koritenju zajednikih prostora i ureaja, trajanje ugovora, visinu zakupnine i nain njezina plaanja, naknadu za koritenje ureaja, odredbu o otkaznim rokovima.

Sklapanje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupaca; U takvom sluaju prednost, tj. pravo na useljenje ima onaj zakupac koji je prvi sklopio ugovor. Time je usvojeno stvarnopravno naelo prioriteta, a naputeno obveznopravno naelo preferencije.

46

Prava i obveze ugovornih strana: U prvom redu zakupodavac je obvezan

predati objekt u upotrebljivom stanju i u tom ga stanju odravati. nune trokove koje je duan uloiti zakupodavac - moe izvriti i zakupac, te ih kompenzirati sa iznosom zakupnine

Osnovno je pravo zakupca da se poslovnom prostorijom namjenski koristi, a osnovna mu je dunost plaati zakupninu i nakon prestanka ugovora vratiti prostoriju u stanju u kakvom ju je primio, ako nije drugaije ugovoreno ili odreeno propisom. Prestanak ugovora.: Ugovor o podzakupu prestaje:

NAJAM

otkazom, istekom roka, odustankom. ako zakupodavac proda zakupljeni objekt, ugovor o zakupu ne prestaje, nego trea osoba stupa u prava i dunosti zakupodavca.

Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje najmoprimcu predati odreenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plaati odreenu najamninu. Najam je: konsenzualan dvostranoobvezan naplatan kauzalan ugovor. Kauza kod najma je naplatno preputanje stvari na uporabu. MEUSOBNE OBVEZE UGOVORENIH STRANA: Najmodavac ima sljedee obveze: predati stvar najmoprimcu i odravati je u stanju podobnom za ugovorenu uporabu snositi poreze i druge javne terete na iznajmljenoj stvari uzdrati se od preinaka na iznajmljenoj stvari koje bi ometale njezinu uporabu, osim uz pristanak najmoprimca odgovarati za materijalne i pravne nedostatke iznajmljene stvari Najmoprimac ima sljedee obveze: plaati najamninu u ugovorenim ili zakonom odreenim rokovima, odn u rokovima uobiajenim u mjestu predaje stvari ako nisu odreeni ugovorom ili zakonom uzdrati se od protuugovorne uporabe stvari vratiti stvar nakon prestanka najma u stanju u kakvom je bila u vrijeme predaje PODNAJAM: Najmoprimac moe dati iznajmljenu stvar u podnajam samo uz suglasnost najmoprimca.podnajam prestaje u naelu kao i najam, ali u svakom sluaju kad prestane najam. PRESTANAK NAJMA: Najam moe prestati: istekom vremena na koje je ugovor sklopljen s tim da se ugovor produljuje na neodreeno vrijeme ako bi istekom vremena najmoprimac nastavio rabiti stvar, a najmodavac se tome nebi protivio otkazom ako je sklopljen na neodreeno vrijeme propau stvari ako za propast nije odgovorna ni jedna ugovorna strana (via sila) Ugovor o najmu stana je ureen Zakonom o najmu stanova. Ovaj se ugovor moe zakljuiti na neodreeno ili na odreeno vrijeme. Osim stana, objektom ovog ugovora mogu biti pokustvo i kuanski aparati, za koje ugovaratelji mogu ugovoriti posebnu naknadu.

47

Subjekti. Najmodavac moe biti prvenstveno vlasnik stana. Najmoprimac moe biti samo fizika osoba. Oblik i sadraj. Za valjanost ugovora o najmu trai se p i s a n i oblik. Obveze i prava stranaka. Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimcu omogui uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrava. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca. Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovornoj uporabi stvari. Glavna najmoprimeva obveza je da na vrijeme plaa najamninu (stanarinu). Rokovi plaanja odreuju se ugovorom ili propisom. Najmoprimac je duan uvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kojem je stan primio. Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je dolo zbog redovite uporabe stana. Ako nije bilo u ugovoru izriito predvieno, najmodavac ne moe zabraniti odnosno najmoprimac u tom sluaju moe stan dati u podnajam.
UGOVOR O NAJMU STANA PRESTAJE:

istekom vremena ako je sklopljen na odreeno vrijeme otkazom ako je sklopljen na neodreeno vrijeme raskidom sporazumom ugovorenih strana u svako doba

ZAJAM Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu, poslije odreenog vremena, vrati isti iznos novca odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Karakteristike: Zajam je:

k o n s e n z u a l n i ugovor, jer nastaje samim sporazumom stranaka, a predaja stvari spada u izvrenje ugovora. d v o s t r a n o o b v e z n i ugovor jer je svaka ugovorna strana istodobno i dunik i vjerovnik. n a p l a t n i pravni posao, a beskamatni zajam je b e s p l a t n i pravni posao. kauzalni pravni posao. C i l j z a j m a j e o s t v a r e n j e k r e d i t a n e f o r m a l a n pravni posao iznimno se pisani oblik trai za ugovor o kreditu.

Objekt zajamske inidbe Kao objekti zajamske inidbe mogu se pojaviti novac ili zamjenjive stvari. Obveze i prava ugovorenih strana: Najvanija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. Zajmodavac moe odbiti obeanu stvar ako su materijalne prilike zajmoprimca da je upitno hoe li vratiti zajam. Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu koliinu stvari iste vrste i kvalitete. Neke vrste zajma: I n v e s t i c i j s k i z a j a m . To je zajam s ugovorenom namjenom. Zajmodavac je banka, a zajmoprimci su odreene kategorije fizikih i pravnih osoba. Banka raspisuje natjeaj za odabir najpovoljnijih. Kako se zajmoprimac mora koristiti zajmom za odreenu svrhu, u ugovor treba unijeti jo dvije klauzule. Po jednoj se predvia da zajmodavac (banka) ima pravo kontrole nad investiranjem pozajmljene sume. Po drugoj se pak predviaju sankcije zbog nekoritenja zajma za ugovorenu namjenu. Sankcije e u pravilu biti imovinskopravne. E m i s i o n i z a j a m . Ugovor o emisionom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje. Naime, ugovor o emisionom zajmu nastaje kad dunik izda javne obveznice o zajmu, a vjerovnici te obveznice kupuju. To znai da je vjerovnik dao zajam istom onog trenutka kad je kupio obveznicu. Tipian primjer je npr. zajam za izgradnju cesta. UGOVOR O KREDITU: Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obvezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom.

48

Karakteristike su mu: (razlike prema zajmnu) da je zajmodavac uvijek b a n k a , da je objekt inidbe iskljuivo n o v a c , da je uvijek n a p l a t a n , tj. uvijek se da daje uz kamatu i da je f o r m a l a n , jer se mora se zakljuiti u pisanom obliku. Banka moe otkazati ugovor prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski, ako korisnik kredita postane insolventan i u sluaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika, ako bi time banka dola u nepovoljniji poloaj. Kao podvrstu ugovora o kreditu ZOO ureuje i UGOVOR O KREDITU NA TEMELJU ZALOGA VRIJEDNOSNIH PAPIRA kojim banka odobrava korisniku kredit u odreenom novanom iznosu pod uvjetom da korisnik ili netko trei, na ime osiguranja povrata kredita, banci dade u zalog vrijednosne papire. POSUDBA Posudba je ugovor koji nastaje kad posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obvee vratiti je nakon odreenog vremena ili nakon dogovorene uporabe. (Ako je naplatna uporaba to je onda najam) Posudba je jednostranoobvezni ugovor. Istodobno ona je realni ugovor. Dunik stjee samo posjed stvari i mora vratiti upravo istu stvar. Meu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. Nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe. Objekt posudbe mogu biti samo nepotrone stvari. Za posudbu nije bitno je li stvar potrona ili nepotrona, nego je bitno da se mora vratiti ista stvar. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari. Posuditi se moe i tua stvar. Prava posudovnika. Posudovnik ima pravo sluiti se stvarju onako kako je to ugovoreno, odnosno ako nije nita ugovoreno, tada je mjerodavan uobiajeni nain uporabe posuene stvari. Dunosti posudovnika. Posudovnik odgovara posuditelju za tetu do koje je dolo zbog protuugovorne uporabe stvari. Potposudba. Posudovnik nije ovlaten stvar dati drugom u potposudbu. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. Prekarij. Kada je stvar dana na besplatnu uporabu, ali nije ustanovljena ni svrha ni vrijeme uporabe, tada se, uope ne radi o posudbi, nego o prekariju. Za prekarij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moe u svako doba opozvati.
UGOVORI O USLUGAMA

UGOVOR O DJELU: Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvoa ili poduzetnik) obaviti odreeni posao, a druga strana (naruitelj) platiti joj za to odreenu naknadu. Bitni elementi: djelo i naknada Ugovor o djelu je: k o n s e n z u a l n i ugovor, to znai da je za njegov nastanak dovoljan sporazum stranaka o djelu i naknadi, kao njegovim bitnim sastojcima dvostranoobvezan n a p l a t a n , jer se za izvreno djelo uvijek se daje naknada k a u z a l a n ugovor, ija kauza je izvrenje nekog posla uz naknadu n e f o r m a l a n ugovor, osim ako se stranke ne ugovore odreeni oblik. obveza izvrenja djela vrlo esto strogo osobna. Objekt inidbe izvoaa je izvrenje odreenog djela (posla). Npr. izradba ili popravak neke stvari ili izvrenje kakvog fizikog ili intelektualnog rada. Sadraj inidbe je i n j e n j e , to znai da je rije o tzv. i n i d b i r a d a . Meutim, njezin objekt nije funkcija rada, nego rezultat rada(pr. saiti vjenanu haljinu).

49

OSNOVNE OBVEZE I PRAVA STRANA:

I z v o a je duan: izvriti djelo prema ugovoru i pravilima struke; predati naruitelju izraenu ili popravljenu stvar, osim ako stvar propadne iz uzroka za koji ne odgovara (npr. vie sile); upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao, kao i na nedostatke u naruiteljevu nalogu, inae odgovara za tetu; snositi odgovornost za nedostatke djela. N a r u i t e l j je duan: primiti izvreni rad; isplatiti ugovorenu ili na drugi nain odreenu naknadu; pregledati izvreno djelo im je to po redovnom toku stvari mogue i bez odlaganja obavijestiti izvoaa o naenim nedostacima. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obinim pregledom (skriveni nedostaci), duan je obavijestiti izvoaa najkasnije u roku od mjesec dana od dana njihova otkrivanja. Poslije 2 godine od primitka posla, naruitelj se ne moe pozvati na nedostatke, a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moe ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti. Zbog nedostataka izvrenog djela, naruitelj moe, ovisno o odreenim pretpostavkama, alternativno koristiti se: pravom na otklanjanje nedostataka, raskid ugovora ili snienje naknade. Sa svakim od tih prava moe se kumulirati zahtjev za naknadu tete. Za sve vrijeme obavljanja posla naruitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa, a izvoa mu je duan to omoguiti. Izvoa ima zakonsko zalono pravo na izraenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroeni materijal. Prestanak ugovora. Uz sluajeve prestanka opeg znaenja dolaze u obzir ovi naini prestanka: i z v r e n j e m djela i i s p l a t o m naknade, r a s k i d o m ugovora. Osim sporazumnog raskida koji je mogu u svako doba, svaka strana ima i pravo jednostranog raskida ugovora. Tako e naruitelj moi raskinuti ugovor u ovim sluajevima: sve dok djelo nije dovreno, kad god hoe, uz plaanje ugovorene naknade umanjene za trokove koje izvoa nije uinio ako je izvoaa upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama, a izvoa ne postupi po njegovom zahtjevu, zbog izvoaeva znatnijeg zakanjenja s poetkom ili zavretkom posla i zbog nedostataka izvrenog djela, osim ako su neznatni. Izvoa moe jednostrano raskinuti ugovor ako je oito da materijal, od kojeg bi po zahtjevu naruitelja trebao izraditi narueno djelo, nije podoban za to djelo ili bi izrada od takva materijala mogla nanijeti tetu ugledu izvoaa. s m r u s t r a n a , ali samo kad je ugovoren na osobna svojstva. To e u pravilu biti sluaj s izvoaem, no moe biti i s naruiteljem; g u b i t k o m r a d n e s p o s o b n o s t i i z v o a a (npr. bolesti, povrede i sl.). UGOVOR O GRAENJU

50

Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obvezuje prema odreenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje da mu za to isplati odreenu cijenu.

Ugovor o graenju je konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan i k a u z a l a n ugovor. f o r m a l a n ugovor, jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. Prije sklapanja ugovora potrebno je obaviti tzv. prethodne radove (investicijski program i odluka o graenju), izraditi potrebne projekte i drugu tehniku dokumentaciju, pribaviti graevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ili radova odreenom izvoau (javnim natjeajem ili neposrednom pogodbom). Bitni sastojci ugovora: Obveze izvoaa: Obveze naruitelja: 1) graevina 1) izgradnja graevine 1) preuzeti graevinu 2) cijena radova 2) odgovornost za nedostatke 2) platiti cijenu 3) odgovornsot za bitne zahtjeve za graevinu Graevina: Objekt naruiteljeve inidbe i jedan od bitnih elemenata ugovora o graenju je graevina. Pod graevinom se podrazumijevaju: zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, eljeznike pruge i ostali graevinski objekti ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove. Ugovor se moe zakljuiti i za druge graevinske radove. Oni obuhvaaju npr. adaptacije, nadogradnje, sanaciju, preinake i sl. Cijena radova: Bitan element ugovora o graenju je i cijena radova. Odreuje se na dva naina: po jedinici mjere ugovorenih radova npr. komadu, m2 i sl. To je tzv. j e d i n i n a c i j e n a ; u ukupnom iznosu za cijeli objekt tzv. u k u p n o u g o v o r e n a c i j e n a . ZOO doputa mogunost izmjene cijene: na temelju ugovora (klizna skala) na temelju zakona Izvoa radova koji je u roku izvrio radove moe zahtijevati p o v e a n j e cijene, ako su u vremenu izmeu zakljuenja i ispunjenja ugovora poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena (materijal, rad i dr.).. Poveanje predstavlja razliku koja prelazi 2%. Ako je zakasnio, moe traiti ako je dolo za vie od 5 %. Po slinim uvjetima, naruitelj moe traiti s n i e n j e ugovorene cijene. Ako bi cijena morala biti znatno p o v e a n a , naruitelj ima pravo r a s k i n u t i ugovor, s tim da izvoau isplati dio cijene za dotle izvrene radove i pravinu naknadu za uinjene nune trokove. Ako je ugovoreno da se cijena nee mijenjati u sluaju poveanja cijene materijala, izvoa moe traitit izmjenu cijene ako su se one poveale toliko da bi cijena radova bila vea od 10%. Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. Odstupanje o kojemu je rije, iznimno je mogue, ali samo ako izvoa dobije p i s a n u s u g l a s n o s t naruitelja. Za radove koje izvri bez te suglasnosti, izvoa ne moe traiti poveanje cijene. Izuzetak su tzv. h i t n i n e p r e d v i e n i r a d o v i ije je poduzimanje bilo nuno: da bi se osigurala stabilnost graevine, sprijei opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, a izazvani su izvanrednim i neoekivanim dogaajima da bi se sprijeio nastanak tete uslijed tih dogaaja po naredbi tijela javne vlasti Nadzor nad radovima Izvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine, kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda. Odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu Izvoa odgovara za nedostatke graevine koji se tiu ispunjavanja zakonom

51

odreenih bitnih zahtjeva za graevinu ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova. Izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kojem je podignuta graevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova. Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u projektu. Isto vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u provedbi nadzora. Oni su odgovorni ne samo prema naruitelju nego i svakom drugom stjecatelju graevine. Ova njihova odgovornost ne moe se ugovorom iskljuiti ni ograniiti. Naruitelj je duan u roku od 6 mjeseci od kada je ustanovio nedostatak, obavijestiti projektanta i izvoaa, inae gubi pravo da se na njega pozove. Vano je napomenuti da se u sluaju odgovornosti za tetu zbog nedostatka kad odgovaraju izvoa, projektant i osoba koja obavlja nadzor, udio svakoga od njih odreuje razmjerno njihovoj krivnji. Ta naelna odredba ZOO-a ostvaruje se putem regresivnih zahtjeva izmeu navedenih osoba na sljedei nain: ako izvoa naknadi tetu zbog nedostatka u izvedenim radovima ima pravo zahtjevati naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostatci potjeu od nedostataka u projektu, a od osobe koja je obavljala nadzor u mjeri u kojoj se nedostatci mogu pripisati nedostatcima u provedbi nadzora osoba koja obavlja nadzor, odn projektant kojem je povjeren i nadzor nad izvoenjem radova, odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima ako su se mogli opaziti savjesnim nadgledanjem radova, s tim da ima pravo od izvoaa zahtjevati odgovarajuu naknadu Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke Odredba klju u ruke ili njoj slina znai da je izvoa preuzeo obvezu da samostalno izvri sve radove potrebne za izgradnju i uporabu graevine. U tom sluaju ugovorena cijena obuhvaa i vrijednost svih nepredvidivih radova i vikova radova. Ako u takvoj gradnji sudjeluje vie izvoaa, njihova je odgovornost prema naruitelju solidarna. OSTAVA (DEPOZIT) Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je uva i da je vrati kad je ovaj bude zatraio. Ugovor o ostavi naziva se i depozitom, a strane deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). Karakteristike: konsenzualni ugovor u naelu b e s p l a t a n , a iznimno n a p l a t a n pravni posao (npr. kod banaka) j e d n o s t r a n o o b v e z u j u i ugovor ako je tako ugovoreno neformalan i k a u z a l a n pravni posao. Kauza mu je uvanje stvari. SubjektiZa postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. Depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. Objekt ugovoraObjekt depozitne inidbe moe biti samo pokretna stvar. Ostavoprimeve dunosti: Prva je i osnovna depozitareva dunost da povjerenu mu stvar uva kao svoju vlastitu, a ako je depozit uz naknadu, onda je uva panjom dobrog gospodarstvenika odnosno dobrog domaina. Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena. Samo izuzetno, kada to trai sama priroda uvanja, mora i moe stvar upotrebljavati. Dunost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nain oteena. U protivnom odgovara za tetu. Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je dunou vraanja deponirane stvari. Mora je vratiti sa svim pripadnostima, plodovima i priratajem, te u stanju u kakvom je bila u trenutku predaje u depozit. Stvar mora vratiti deponentu. Treu grupu ostavoprimevih obveza predstavlja odgovornost za tetu. Ostavoprimeva prava:On ima pravo na naknadu koja mu pripada samo ako je naknada ugovorena. Ostavoprimac ima pravo i na trokove koje je opravdano uinio radi ouvanja stvari. To e biti nuni i korisno trokovi. Pravo ostavoprimca koji se obvezao besplatno

52

uvati stvar je da je vrati ostavodavcu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja ili ako bi nastavljanjem uvanja mogao pretrpjeti tetu. Prestanak ugovora o ostavi Ugovor o ostavi prestaje kada ostavoprimac vrati stvar ostavodavcu. Zatim, ugovor prestaje i onda ako je sluajno propala stvar kod ostavoprimca. Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o ostavi, jer ostava nema strogo osobni karakter. Neke vrste ostave: Spominjemo samo dvije; N e p r a v a o s t a v a (regularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrone stvari, a ne ugovori se individualno vraanje. U g o s t i t e l j s k a o s t a v a . Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti d o n i j e l i i odgovaraju za njihov nestanak ili oteenje. Ta odgovornost je o g r a n i e n a do odreene svote novca 10.000 kn. Odgovornost je iskljuena ako je stvar nestala ili oteena zbog okolnosti koje se nisu uspjele izbjei ili krivnjom gosta. Pojmom doneenih stvari obuhvaene su prema ZOO-u sljedee stvari: Koje se nalaze u ugostiteljakom objektu za vrijeme smjetaja gosta Koje se nalaze izvan ugostiteljskog objekta na mjestu koje je ugovaratelj odredio i stavio pod svoj nadzor, za vrijeme smjetaja gosta Nad kojima je ugovaratelj preuzeo nadzor u ili izvan ugostiteljskog objekta u razumnom vremenu prije ili poslije smjetaja gosta Kraj spomenute ograniene odgovornosti za unesene stvari, postoje i sluajevi kad je ugostitelj duan dati potpunu naknadu za nestanak i oteenje stvari: 1. Kad mu je gost predao stvar na uvanje 2. Ako je teta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara UGOVOR O USKLADITENJU
JAVNA SKLADITA su

gospodarske organizacije, najee trgovaka drutva, koja se bave poslovima smjetaja i uvanja robe, te su posebnim odobrenjem ovlatene da za smjetenu robu izdaju vrijednosne papire koji se zovu skladinice. Za javno skladite vrijedi naelo da ne smije ni za svoj ni za tui raun trgovati onom robom koju je kao javni skladitar smjestilo u svom skladitu. Javna skladita posluju na temelju: Poslovnih uvjeta Fiksirane tarife Propisane knige Ugovorom o uskladitenju obvezuje se skladitar primiti i uvati odreenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju te je predati na zahtjev ostavitelja ili druge ovlatene osobe, a ostavitelj se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Ugovor o uskladitenju je konsenzualni ugovor, dvostranoobvezan i naplatan ugovor Zakljuuje se na adhezijski nain pristupanjem uvjetima skladita. Skladinica je izvadak iz matine knjige za skladinice, koju javno skladite vodi kronolokim redom. Knjiga mora biti povezana, paginirana i ovjerena. Skladinica se sastoji od dvaju meusobno povezanih dijelova koji se mogu rastaviti. Jedan dio se zove priznanica, a drugi varant ili zalonica. Oba dijela skladinice glase po naredbi. P r i z n a n i c a daje pravo raspolaganja pohranjenom robom. Z a l o n i c a daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini svote koja je u zalonici naznaena. Skladinica u cjelini, a i svaki dio posebno, jesu vrijednosni papiri i to papiri po naredbi.

53

Javno je skladite duno predati pohranjenu robu samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladinicu tj. i priznanicu i zalonicu. Ako netko zatrai izruenje robe samo na temelju priznanice, tada mu javno skladite moe izdati robu samo kad javnom skladitu poloi svotu osiguranu pravom zaloga na robi. Taj iznos isplauje se imaocu zalonice, a sama zalonica se tada povlai. Odgovornost za tetu ZOO se odluuje za objektivnu odgovornost skladitara. UGOVOR O NALOGU (CONTRACTUS MANDATI) Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlauje poduzimati odreene poslove za raun nalogodavca (mandanta). Ovdje nema punomoi kao kod ugovora o punovlau. Objekt ugovora o nalogu su p o s l o v i koje bi imao poduzeti nalogoprimac. Ugovor o nalogu je n a p l a t a n ugovor s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode meusobnog odnosa ugovaratelja. Ugovor o nalogu je n e f o r m a l a n pravni posao. To je k o n s e n z u a l a n ugovor. Obveze nalogoprimca nalogoprimac ima pravo na proviziju i u pravilu djleuje u svoje ime. I z v r e n j e n a l o g a Nalogoprimac je duan izvriti nalog u svemu kako glasi. Pri tome je duan postupiti prema primljenim uputama, s panjom dobrog gospodarstvenika Nalogoprimac je duan o s o b n o izvriti nalog. Izvrenje moe povjeriti drugom samo s doputenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti P o d n o e n j e i z v j e t a j a i p o l a g a n j e r a u n a Nakon izvrenog posla, ali u tijeku izvravanja naloga, ako to nalogodavac zatrai, nalogoprimac je duan podnijeti izvjee i poloiti raun. Obveze nalogodavca. Najvanije su sljedee: p r e d u j m i t i nalogoprimcu na njegov zahtjev odreenu iznos novca (avans) za predviene izdatke i trokove u svezi s obavljanjem posla; p l a t i t i n a k n a d u nalogoprimcu za njegov trud (proviziju) u visini koja je uobiajena, a ako nema obiaja onda pravinu naknadu n a k n a d i t i t r o k o v e koje je nalogoprimac uinio i koji su bili potrebni za izvrenje naloga s kamatama od dana kada su uinjeni, ak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjean p r e u z e t i o b v e z e to ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajui poslove u svoje ime, a za raun nalogodavca; n a k n a d i t i t e t u koju je nalogoprimac pretrpio u izvrenju naloga bez svoje krivnje. Prestanak naloga. Nalog prestaje: odustankom nalogodavca. o t k a z o m n a l o g o p r i m c a koji moe dati kad hoe, samo ne u nevrijeme. smru nalogoprimca. s m r u n a l o g o d a v c a , ali samo ako je to tako ugovoreno ili ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem p r e s t a n k o m p r a v n e o s o b e ako je nalogodavac ili nalogoprimac pravna osoba. l i e n j e m p o s l o v n e s p o s o b n o s t i ( p o t p u n i m i l i d j e l o m i n i m ) nalogodavca ili nalogoprimca. Razlika prema ugovoru o djelu: kod ugovora o djelu objekt inidbe je djelo kao rezultat rada, a kod naloga su poslovi ugovor o nalogu moe biti besplatan, dok je ugovor o djelu uvijek naplatan UGOVOR O PUNOVLAU Volju moe oitovati direktno sama OSOBA koja sklapa pravni posao, no za nju moe volju oitovati i netko trei. Taj trei zove se zastupnik. Zastupnik je osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga.

54

Zastupstvo se u teoriji dijeli na: neposredno i posredno. a) N e p o s r e d n o z a s t u p s t v o je zastupstvo u pravnom smislu. Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim oitovanjem volje u ime i za raun zastupanog. Uinci pravnog posla, koji je sklopio zastupnik, nastaju neposredno za zastupanoga. Neposredno zastupstvo, koje kratko naziva zastupstvo, se dijeli na ; ugovorno (dobrovoljno) i => ugovor o punovlau zakonsko (npr. starateljstvo) na temelju akta nadlenog tijela Osim na ugovoru i zakonu, neposredno zastupstvo se moe temeljiti jo i na statutu ili drugom opem aktu i aktu nadlenog tijela. b) P o s r e d n o z a s t u p s t v o je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, ali za raun zastupanoga. I sam se pravni posao smatra njegovim pravnim poslom. ON je osoba koja prema treem stjee prava i obveze. Ugovorno zastupstvo ugovor o punovlau. Elementi ugovora o punovlau: Nalog (mandat) Kod zastupstva stvarno postoje dva odnosa: Jedan je odnos zastupnika i treih osoba, a drugi je odnos koji postoji izmeu zastupnika i treih osoba. S jedne strane zastupnik treba neto uiniti, a s druge strane zastupnik pravno moe neto uiniti. Nalog je konsenzualni ugovor kojim jedna strana (mandatar ili gospodar posla) nalae drugoj strani (mandataru) da za nju obavi neki posao, a druga se strana prihvatom naloga obvezuje na njegovo izvrenje. 2. Punomo Punomo je nalogodaveva (mandantova) izjava upuena treim osobama kojom se prema van daje ovlatenje opunomoeniku da sklapa pravne poslove u ime i za raun opunomoitelja. Punomo ovlauje nalogoprimca prema van, dok ga sam nalog obvezuje interno. Zastupanje Ono se ne mora posebno ugovoriti. Onog trenutka im je netko drugome dao nalog i punomo, i taj drugi je to prihvatio, nastao je ugovor o punovlau, a s njime i uinak neposrednog zastupanja. Prema tome, opunomoenik je neposredni zastupnik po ugovoru. Ali, npr. staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. I jedan i drugi je neposredni zastupnik. Samo, dok je punomonik ugovorni zastupnik, dotle je staratelj zakonski zastupnik. je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomoitelj dade nalog i punomo opunomoeniku da sklapa pravne poslove u ime i za raun opunomoitelja, a ovaj na to pristane.
UGOVOR O PUNOVLAU

1.

3.

Vrste punomoi: Dijelimo punovlae na specijalno, generino i generalno. S p e c i j a l n o p u n o v l a e daje se za jedan odreeni pravni posao. G e n e r i n o p u n o v l a e je ono koje se zakljuuje odjednom za sklapanje cijele vrste pravnih poslova, npr. odvjetniku. G e n e r a l n o p u n o v l a e je ono kojem se zastupniku daje ovlast da zakljuuje sve vrste poslova koji se tiu opunomoitelja. Ono je ipak ogranieno na poslove koji ulaze u redovno poslovanje. Prekoraenje ovlatenjaOsnovno je pravilo da punomonik mora djelovati u okviru ovlatenja iz punomoi. Prekorai li punomonik ovlatenja, opunomoitelja ne obvezuje tako zakljueni ugovor, osim ako ga naknadno ne odobri (rehabilitacija). Prava i dunosti strana:

55

Punomonik je duan izvriti nalog prema uputama, s panjom dobrog gospodarstvenika odnosno dobrog domaina. Pri tome je duan paziti na interese opunomoitelja. U naelu, punomonik je duan obaviti nalog osobno. Opunomoenik je duan, na zahtjev opunomoitelja, podnijeti izvjetaj o stanju poslova, opunomoenik ima pravo na naknadu za svoj trud Opunomoitelj je duan naknaditi punomoniku trokove koje je on, kao potrebne, uinio za izvrenje naloga. Opunomoenik ima zakonsko zalono pravo na novanim iznosima koje je naplatio za raun opunomoitelja i drugim pokretnim stvarima opunomoitelja to ih je primio na osnovi naloga, radi osiguranja svoga potraivanja na ime naknade i trokova.

Prestanak ugovora o punovlau izvrenjem naloga; istekom roka na koji je sklopljen; odustankom opunomoitelja; otkazom opunomoenika (osim u nevrijeme); smru opunomoenika, a smru opunomoitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se opunomoenik primio naloga s obzirom na svoje osobne odnose s opunomoiteljem ili se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete za pravne sljednike prestankom postojanja, ako su opunomoitelj ili punomonik pravne osobe; steajem ili lienjem (potpunim ili djelominim) poslovne sposobnosti opunomoitelja ili opunomoenika. opozivom punomoi.

UGOVOR O KOMISIJI Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar da e uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime, a za raun komitenta. Komisionar ima pravo na proviziju i kad nije ugovorena. Komision jest: dvostranoobvezni i n a p l a t n i pravni posao. neformalan pravni posao. Razlika prema ugovoru o punovlau: komisionar sklapa pravne poslove u svije ime, a za raun komitenta nema punomoi Vaan sadrajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. Komisionar ne postupa prema treim osobama kao komitentov punomonik. On ne dobiva od komitenta punomo. Komisionaru takva punomo nije potrebna jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. (posredno zastupstvo) Obveze komisionara Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s p a n j o m d o b r o g g o s p o d a r s t v e n i k a , kao i da s istom panjom uva povjerenu mu robu. Komisionar je takoer duan obavjetavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraiti njegove upute. Nakon obavljenog posla komisionar mora, bez nepotrebnog odgaanja, poloiti raun. Prava komisionara: Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu, kad bude ispunjen posao to ga je komisionar poduzeo ili ako ispunjenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent. Ako ne doe do ispunjenja sklopljenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud. Komisionar ima pravo i na sve trokove koji su bili potrebni Komisionar ima zakonsko zalono pravo na komisionoj robi (na stvarima koje su objekt ugovora o komisiji)

56

Komision delkredere je komision kod kojeg komisionar odgovara za to da e komitent ispuniti obvezu koju je on za njega preuzeo. Odgovornost je solidarna. Komisionar ima pravo na posebnu proviziju.
UGOVOR O ORTATVU

Ugovorom o ortatvu ili drutvu graanskog prava dvije se ili vie osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i/ili imovine radi ostvarivanje nekog zajednikog cilja. Ortakluk nije pravna osoba, ve zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Po svojim karakteristikama ugovor o ortatvu je: konsenzualan; n e f o r m a l a n , iznimno, ugovor e se morati sainiti u pisanom obliku kad se u movinu ortatva unose nekretnine u z a j a m n o o b v e z a n , to podrazumijeva dunost svakog ortaka na ugovoreni nain, osobito svojim ulogom, doprinositi ostvarivanju zajednikog cilja. n a p l a t a n jer za svoj ulog kao inidbu ortak dobiva udio u ortakoj imovini kao protuinidbu; viestrani pravni posao; t r a j n i obveznopravni odnos, to kod otkaza nalae potivanje otkaznog roka.2 Konstitutivni elementi ortakluka: S u b j e k t i . Ortakluk mogu osnovati i fizike i pravne osobe Z a j e d n i k i c i l j . Cilj mora biti doputen i zajedniki. Zajedniki cilj moe biti materijalne (ostvarenje dobiti) ili idealne naravi. Z a j e d n i c a o s o b a . Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina, zahtijeva se da ima stanovitu, makar i posve labavu, organizaciju. Z a j e d n i c a d o b a r a ( z a j e d n i k a i m o v i n a ) . Ortakluk redovito ima imovinu. Imovina se sastoji od ortakih uloga, te od imovine steene poslovanjem ortakluka, a naziva se g l a v n i c o m ili f o n d o m . Ulau se stvari, prava, novac, rad i druga dobra, Ortaci su obvezni na jednake dijelove, ali je mogue i drugaije ugovoriti, poveanje je mogue samo uz pristanak ortaka. Ulogom u stvarima, pravima ili novcu stjee se udio na glavnici i ostvarenoj dobiti. Ortak koji ulae samo rad ima pravo na udio u dobiti ali ne i na udio u glavnici. Poslovodstvo i zastupanje: U naelu, pravo je i dunost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u voenju zajednikih poslova. P o s l o v o d s t v o obuhvaa svaku mjeru, pravnu i fiziku, koja je povezana s ostvarivanjem zajednikog cilja ortakluka. Kako e donositi odluke u svezi poslovodstva, ortaci utvruju ugovor o ortatvu. Ortaci mogu poslovodstvo povjeriti jednom ili nekolicini ortaka, a i osobi izvan uz pristanak svih ortaka. Na zastupanje ortakluka prema treima ovlateni su svi ortaci, osim ako bi drugaije bilo ugovoreno. Za sklapanje pravnih poslova s treima potrebna je suglasnost, izriita ili preutna, svih ortaka ili njihovih opunomoenika. Prava i obveze ortaka: O b v e z a n a u n o e n j e u l o g a . Svaki je ortak duan unijeti ugovorom o ortakluku utvreni ulog. Sudjelovanje u zajednikim poslovima Sudjelovanje u dobiti i gubitku. O d g o v o r n o s t z a t e t u . Ortak odgovara za tetu koju nanese svojom krivnjom. O d n o s p r e m a t r e i m a i z a b r a n a k o n k u r e n c i j e . Nije doputeno ortaku da pravnim poslom s treom osobom obvezuje ortakluk bez izriitog ili barem preutnog pristanka ostalih ortaka I s t u p i i s k l j u e n j e o r t a k a . Ortak moe istupiti u svako doba, osim u nevrijeme ili na tetu ostalih ortaka, moe biti iskljuen iz ortakluka ako za to postoje valjani razlozi. Prestanak ortakluka Ortatvo prestaje: 1. ostvarenjem cilja ortatva ili ako njegovo ostvarenje postane nemoguim, 2. protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortatvu,

57

3. 4. 5. 6.

propau zajednike imovine, sporazumom ortaka, smru, odnosno prestankom postojanja te istupom i iskljuenjem ortaka, ako ortatvo ine dva ortaka, odlukom suda u sluaju prestanka ortatva iz vanog razloga.

Dioba zajednike imovine : Nakon to je ortakluka prestao pristupa se diobi zajednike imovine ortaka. Stvari koje je ortak dao na uporabu vraaju mu se, ali bez prava na naknadu za pogoranje uslijed upotrebe. Zatim se podmiruju zajedniki dugovi, pri emu se ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja. Tek nakon toga se vraaju ortaki ulozi. Za nenovane uloge daje se naknada u visini vrijednosti koje su imali u vrijeme ulaganja. Nakon toga dijeli se eventualni ostatak zajednike imovine na ortake prema njihovim udjelima u dobiti. Dogodi li se da zajednika imovina nije dostatna za podmirenje zajednikih dugova i vraanje uloga, tada ortaci doplauju manjak prema razmjeru snaanja gubitka. Ako koji ortak ne bi mogao isplatiti svoju kvotu, ostali ortaci su je duni podmiriti na jednake dijelove. OBVEZNO PRAVO IZVANUGOVORNI ODNOSI
IZVANUGOVORNE OBVEZE:

U ZOO-u imamo sljedee izvanugovorne odnose: (osim ugovora obveze mogu nastati iz:) 1. uzrokovanje tete, 2. stjecanje bez osnove, 3. poslovodstvo bez naloga 4. javno obeanje nagrade i 5. vrijednosni papiri
ODGOVORNOST ZA TETU

Odgovornost za tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a druga je strana ovlatena zahtijevati takav popravak. PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU: Za postanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za tetu potrebno je da se ispune sljedee pretpostavke: Subjekti odnosa odgovornosti za tetu. Subjekt koji je odgovoran za tetu zove se tetnik, subjekt koji zahtjeva odtetu zove se O oteenik. P tetna radnja tetnika. tetnik mora poiniti tetnu radnji. E teta. Ona mora nastati na strani oteenika. Uzrona veza (kauzalni neksus). Izvrena tetna radnja mora kao uzrok proizvesti odreenu tetu kao posljedicu. Protupravnost tetne radnje. IMA OBJEKTIVNE I SUBJEKTIVNE ELEMENTE

1. Krivnja 2. Opasnost stvari i opasnost djelatnosti

POSEBNE PRETPOSTAVKE

Iznesene pretpostavke podudaraju se s onima koji se trae za s u b j e k t i v n u odgovornost. SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI ZA TETU To mogu biti i fizike i pravne osobe. Fizika osoba: Svaka fizika osoba moe biti tetnik. Da bi se fizika osoba pojavila ne samo kao tetnik nego i kao tetnik koji za tetu i odgovara, potrebno je da ima dva svojstva: ubrojivost i poslovnu sposobnost. Ubrojivost ili deliktna sposobnost je svojstvo neke osobe da odgovara za svoja protupravna ponaanja (je kvaliteta koju imaju samo fizike osobe). Ubrojiva je svaka ona osoba koja je u stanju shvatiti znaenje svojeg postupanja. Ubrojiva moe biti samo ona osoba : koja ima odreenu tjelesnu zrelost (dob) i koja je duevno zdrava.

58

Sve one osobe koje zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nisu sposobne za rasuivanje, ne odgovaraju za tetu koju drugom nanesu. Od tih treba razlikovati osobe koje uine tetu u stanju p r o l a z n e n e s p o s o b n o s t i z a r a s u i v a n j e u koje su dospjeli npr. zbog uivanja alkohola ili droga. Ako su u takvo stanje doli vlastitom krivnjom, odgovaraju za uinjenu tetu, a ako ih je netko drugi doveo u takvo stanje, za tetu e odgovarati taj drugi. Po naem pravu, ubrojiva je svaka ona osoba koja je navrila 14 godina ivota i koja je duevno zdrava. Za ove osobe odgovaraju druge sobe: Djeca do navrene 7 godine ivota ne odgovaraju za nikakvu tetu koju prouzroe. Maloljetnici od 7 do 14 godine ne odgovaraju za tetu, osim ako se dokae da su prilikom nanoenja tete bili sposobni za rasuivanje. Tko odgovara za tete koje prouzroe deliktno nesposobne osobe? Odgovaraju druge osobe, i to za maloljetnike njihovi roditelji, za osobe koje su nesposobne za rasuivanje zbog duevne bolesti, zaostalog umnog razvoja ili kojeg drugog razloga, oni koji su na temelju zakona, odluke nadlenog dravnog tijela ili ugovora bili duni voditi nadzor nad njima, npr. roditelji, staratelji, odreena ustanova. Ako tetu uzrokuje maloljetnik pod nadzorom staratelja, kole ili druge ustanove, odgovarat e staratelj, kola odnosno ustanova. Iznimno e za tetu odgovarati i deliktno nesposobna osoba. To je sluaj kad se naknada ne moe dobiti od osobe koja je bila duna voditi nadzor nad njom, a sud nae, uzimajui u obzir materijalno stanje tetnika i oteenika, da je to zahtjev pravinosti. Poslovna sposobnost Kad kaemo da tetnik mora biti ubrojiv i poslovno sposoban, to ne znai da se uvijek kumulativno trae oba svojstva. Ima, naime, tetnih radnji kod kojih se trai samo ubrojivost, a ima tetnih radnji kod kojih se osim ubrojivosti trai i poslovna sposobnost fizike osobe (npr. kod ugovorne odgovornosti za tetu). Pravna osoba Kao tetnik moe se pojaviti i pravna osoba. Pravna osoba ne moe imati kvalitetu ubrojivosti. Meutim, pravna osoba je deliktno sposobna, a to znai da je za deliktnu sposobnost pravne osobe dovoljna ve sama poslovna sposobnost. to se tie oteenika, za njega je dovoljno da je pravni subjekt. TETNA RADNJA TETNA RADNJA je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu na strani oteenika. tetna radnja moe biti samo ljudska radnja. tetna radnja se moe podijeliti u dvije osnovne grupe: g r a a n s k i d e l i k t (povodom kojeg nastaje tzv. d e l i k t n a odgovornost za tetu) i p o v r e d u o b v e z n o g o d n o s a (povodom kojeg nastaje tzv. u g o v o r n a i l i k o n t r a k t n a o d g o v o r n o s t z a t e t u ). Graanski delikt je tetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za tetu. Mora se postaviti razlika izmeu graanskog i kaznenog delikta. Kazneni delikt je djelo koje je posebno i poimenino opisano u Kaznenom zakonu. Graanski se delikt odreuje prema propisima generalno , jer za graanski delikt je osnovno da je to radnja koja je prouzrokovala tetu. Povreda obveznog odnosa je takva tetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojeeg obveznopravnog odnosa u odnos odgovornosti za tetu ili do toga da pored postojeeg obveznopravnog odnosa nastane i odnos odgovornosti za tetu imovinsku i neimovinsku. tetna radnja moe dovesti do toga da ispunjenje inidbe postane nemogue. Tada na mjesto dotadanje ugovorne obveze dolazi obveza na naknadu tete. TETA teta je umanjenje neije imovine (obina teta), spreavanje njezina poveanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska teta). tete se mogu prema razliitim kriterijima podijeliti na razliite vrste:

59

Imovinska ili materijalna teta Neimovinska ili nematerijalna teta Pozitivna ili obina teta Negativna teta ili izmakla korist

Pod imovinskim tetama treba razumjeti sve one tete koje su nastale kao posljedica tetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi oteenika. Pr. netko namjerno zapali tuu kuu.

Neimovinske ili nematerijalne tete su tete u pravnom smislu povrede subjektivnih neimovinskih prava i interese. Neimovinska teta jo se naziva: Nematerijalna Pozitivna ili obina teta sastoji se u umanjenju Materijalna postojee imovine oteenika. Ponekad se naziva i stvarnom tetom, a ako ju gledamo Nenovana vremenski to je onda u pravilu sadanja teta. Neekonomska Pr. netko namjerno razbije tuu kristalnu vazu Idealna Moralna teta Oblici i podoblici neimovinske tete prema ZOO-78: Izmakla korist je dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim 1. Fizike boli okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo tetne 2. Duevne boli radnje. Pr. trgovaki pomonik je potkradao Duevne boli zbog smanjenja ivotne aktivnosti mjesecima radnju odnosei iz duana gotovu Duevne boli zbog naruenosti Duevne boli zbog povrede ugleda i asti Duevne boli zbog povrede slobode Duevne boli zbog povrede prava osobnosti Duevne boli zbog smrti bliske osobe Duevne boli zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe Duevne boli zbog navoenja na kanjivu obljubu, kanjivu bludnu radnju ili drugo kazneno djelo protiv dostojanstva osobe i morala 3. Povreda prava osobnosti 4. Strah

Imali bismo i sljedee oblike neimovinske tete: 1. naravna (fizika osoba) povreda prava na ivot povreda prava na tjelesno zdravlje povreda prava na duevno zdravlje povreda prava na ugled povreda prava na ast povreda prava na dostojanstvo povreda prava na ime povreda prava na privatnost osobnog i obiteljskog ivota povreda prava na slobodu 2. pravna osoba

povreda prava na ugled i dobar glas povreda prava na ime odn.tvrtku

povreda prava na poslovnu tajnu povreda prava na slobodu privreivanja

UZRONOST UZRONOST kao pretpostavka odgovornosti za tetu jest veza izmeu tetne radnje kao uzroka i nastale tete kao posljedice. Bez kauzalnog neksusa nema ni tetnikove odgovornosti za tetu.

60

Uzrona veza mora biti neprekinuta. Oteenik mora dokazati postojanje uzrone veze. Uzrona veza je jedna od onih pretpostavki koje se u pravilu ne predmnijevaju. ZOO je predvidio jednu iznimku kad se i sama uzronost predmnijeva. teta koja je nastala u svezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnou smatra se da potjee od te stvari djelatnosti, izuzev ako se dokae da one nisu bile uzrok tete. PROTUPRAVNOST Protupravnost znai povredu nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka. Protupravnost se moe odnositi samo na tetnu radnju. tetna radnja mora biti protupravna. a) Objektivni elementi protupravnosti sastoje se u injenici da je za postojanje protupravnosti dovoljno da je tetnom radnjom povrijeeno neko pravilo koje spada u pravni poredak. b) Subjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom poinitelja (tetnika). KRIVNJA: Krivnja je odreen psihiki odnos uinitelja prema djelu, tj. prema tetnoj radnji i teti kao njezinoj posljedici. Vrste i stupnjevi krivnje: 1. Namjera - je takva vrsta krivnje kod koje se trai da je tetnik postupao znajui i hotimice. Kod namjere se trai i volja i znanje. 2. Nepanja - je takva vrsta krivnje kod koje je poinitelj svjestan da svojom radnjom moe poiniti tetu ali on olako smatra da do nje nee doi. Kod nepanje razlikujemo dva stupnja : krajnju i obinu nepanju. S krajnjom nepanjom ili s grubom nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrebi ni onu panju koju bi upotreijebio svaki prosjeni ovjek. CULPA LATA S obinom nepanjom ili nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrijebi onu panju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik odn dobar domain (osobito paljiv i savjestan ovjek) CULPA LEVIS Nekoliko posebnih pitanja u svezi s protupravnou: Protupravnost tetne radnje Odgovornost za tetu nastaje samo ako je tetna radnja protupravna. tetna radnja doputena tetu treba popraviti Postoje situacije u kojima tetna radnja nije protupravna, ali treba popraviti tetu koja je tom radnjom uzrokovana. Mora se u propisima uvijek posebno istaknuti kad se radi o popravljanju tete koja je prouzroena doputenom tetnom radnjom. Ima vie sluajeva, ali emo spomenuti samo krajnju nudu. Za tete nanesene u stanju nude odgovara osoba koja je kriva na nastanak opasnosti tete. No, oteenik moe traiti naknadu i od osoba od kojih je teta otklonjena, ali ne vie od koristi to su je imale od toga. Krajnja nuda je takva situacija u kojoj uinitelj ini tetnu radnju da bi od sebe ili od drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost, koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom je zlo koje je uinjeno manje od onog kojim se prijetilo. Iskljuenje protupravnosti uope. U pravu postoje sluajevi gdje je iskljuenja protupravnost radnje pa u takvim sluajevima nema ni odgovornosti za tetu, ni naknade tete. Navodimo samo neke tipine primjere: Nanoenje tete po dunosti. Nuna obrana Via sila Doputena samopomo Pristanak oteenika Pod nanoenjem tete po dunosti razumijevamo one sluajeve u kojima su pojedine osobe u pravilnom izvravanju svoje dunosti po samom propisu dune poiniti tetu. Pr.slubena osoba koja izvrava smrtnu presudu Pod nunom obranom razumijevamo pravo da se od sebe ili od drugoga odbije istodoban protupravni napadaj. Doputena samopomo je pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna I ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost.

61

Vrste odgovornosti za tetu:

Izvanugovorna, ugovorna I predugovorna odgovornost Subjektivna I objektivna odgovornost Vlastita odgovornost I odgovornost za drugoga Odgovornost vie osoba za istu tetu Posebni sluajevi odgovornosti

IZVANUGOVORNA, UGOVORNA I PREDUGOVORNA ODGOVORNOST

Izvanugovorna odgovornost je odgovornost za tetu koja je nastala graanskim deliktom. Unutar izvanugovorne ili deliktne odgovornosti mogu se dalje razlikovati subjektivna i objektivna odgovornost, vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga, podijeljena i solidarna odgovornost. Ugovorna ili kontraktna odgovornost. Ugovorna ili kontraktna odgovornost nastaje kad je teta nanesena povredom ugovorne obveze. Prema tome, oteenik mora, osim opih pretpostavaka odgovornosti za tetu, dokazati jo dvije postojanje ugovora odnosno ugovorne obveze i povredu te obveze. Oteenik ima pravo i na naknadu neimovinske tete uzrokovane povredom ugovora. Predugovorna odgovornost je odgovornost za tetu koju jedna strana uzrokuje drugoj osobi vodei pregovore za sklapanje ugovora suprotno naelu savjesnosti i potenja, osobito ako ih prekine suprotno tom naelu ili u njih ue bez pravne namjere da sklopi ugovor.

Razlike izmeu ugovorne i deliktne(izvanugovorne) odgovornosti: Za nastanak ugovorne odgovornosti zahtjeva se kao pretpostavka poslovna sposobnost tetnika, dok je za nastanak izvanugovorne odgovornosti dovoljna deliktna sposobnost Kod ugovorne odgovornosti tetnik odgovara za prouzroenu tetu, ali takoer i za ispunjenje prvobitne obveze, dok kod izvanugovorne odgovornosti odgovara samo za prouzroenu tetu Pravila su ugovorne odgovornosti preteno dispozitivne naravi, to ugovornim stranama omoguuje irenje, ograniavanje pa i iskljuenje odgovornosti. Nastanak izvanugovorne obveze ureen je imperativnim propisima pa je dispozitivnost ograniena samo na promjenu i prestanak odnosa odgovornosti Oteenik kod ugovorne odgovornosti moe biti u pravilu samo vjerovnik, a kod izvanugovorne svaka osoba kojoj teta bude nanesena Rjeenja koja se nude u teorijama u vezi s predugovornom odgovornou: 1. Da na predugovornu odgovornost treba primjeniti pravila ugovorne odgovornosti 2. Da treba primjeniti pravila deliktne odgovornosti 3. Rije je o odgovornosti iz odnosa povjerenja ZOO polazi od naela da pregovori to prethode sklapanju ugovora ne obvezuju pa ih svaka strana moe prekinuti kad god hoe. Svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake dijelove, osim ako bi se strane sporazumjele drukije. Odgovornost za tetu prouzroenu voenjem pregovora nastaje samo ako je ispunjena barem jedna od sljedee tri pretpostavke: Da su pregovori voeni bez prave namjere sklapanja ugovora Da su pregovori prekinuti suprotno naelu savjesnosti i potenja, npr. ako za prekid nije bilo osnovanog razloga Da je strana koja je od druge primila povjerljive obavijesti ili joj je omoguila da doe do njih, ove koristila za svoje interese ili ih uinila dostupnim treima, a da ta mogunost nije prethodno bila ugovorena SUBJEKTIVNA (KULPOZNA) I OBJEKTIVNA (KAUZALNA) ODGOVORNOST Subjektivna ili kulpozna odgovornost. O subjektivnoj odgovornosti govorimo ako je za nastanak odgovornosti za tetu potrebna, meu ostalim pretpostavkama, i krivnja tetnika. Za nastanak subjektivne odgovornosti trae se sljedee pretpostavke: 1. tetna radnja, 2. teta, 3. uzrona veza,

62

4. 5.

protupravnost u objektivnom smislu i krivnja.

Razlikujemo dvije podvrste subjektivne odgovornosti: Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje. Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja presumira. Vrijedi pravilo da se presumira najnii stupanj krivnje, a to je obina nepanja. Svaki vii stupanj krivnje, a to su namjera i krajnja nepanja, oteenik je duan dokazati. Pravila subjektivne odgovornosti primjenjuju se na sve tete, ugovorne i izvanugovorne, osim za one za koje vrijede pravila objektivne odgovornosti. Granica do koje see subjektivna odgovornost su tzv. sluajne tete S l u a j je takav dogaaj koji bismo, da smo ga predvidjeli, mogli sprijeiti, naspram vie sile gdje se radi o dogaaju koji, da smo ga i predvidjeli, ne bismo mogli sprijeiti. Bivi OGZ predviao je da se za sluaj iznimno odgovara kod: Povoda Povrede zatitnih propisa Mijeanja u tue poslove Objektivna ili kauzalna odgovornost. Odgovornost za tetu za iji se nastanak ne trai krivnja tetnika, Moe se rei da se ovdje za tetu odgovara ve na temelju objektivne injenice to je teta prouzroena. Objektivna e odgovornost nastati kad se ispune odnosno kad oteenik dokae ove pretpostavke: tetnu radnju, tetu, uzronu vezu izmeu tetne radnje i tete i protupravnost tetne radnje. Najvaniji sluajevi odgovornosti na koje se primjenjuju pravila objektivne odgovornosti su: Odgovornost za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti Odgovornost za neispravan proizvod Odgovornost organizatora priredbi Odgovornost za oneiivanje okolia Odgovornost za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Pod o p a s n o m s t v a r i se razumijeva svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu uporabe ili na drugi nain predstavlja poveanu opasnost nastanka tete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati poveanom panjom. Jedna djelatnost predstavlja poveanu opasnost kada u njezinu redovitom tijeku, ve po samoj njezinoj tehnikoj prirodi i nainu obavljanja mogu biti ugroeni ivoti i zdrvlje ljudi, ili imovina, tako da to ugroavanje iziskuje poveanu pozornost osoba koje obavljaju tu djelatnost kao i osoba koje s njom dolaze u dodir. Kao s u b j e k t i o d g o v o r n o s t i za tete od opasnih stvari i djelatnosti mogu se pojaviti: za tete od opasnih stvari njezin imatelj, a to je u prvom redu vlasnik stvari. Umjesto imatelja, odgovarat e onaj koji mu na protupravan nain oduzme odnosno onaj kome je imatelj povjeri da se njome slui za tete od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi; korisnik nuklearnog ureaja. Odgovornost za tetu u sluaju nezgode izazvane motornim vozilom u pogonu: Za tetu koju pretrpe tree osobe (pjeaci, putnici) odgovara imalac stvari po pravilima objektivne odgovornosti U sudaru motornih vozila po pravilima subjektivne odgovornosti. Ako je pri tome jedan iskljuivo kriv snosi svu tetu Ako je krivnja obostrana svaki imatelj odgovara razmjerno svojoj krivnji Ako nema krivnje nijednoga imatelji odgovaraju na jednake djelove.

63

Prema ZOO motorno vozilo je vozilo koje je namjenjeno da se snagom vlastitog motora kree po povrini zemlje, po tralnicama ili bez njih, a u pogonu je kad se koristi u svrhu kojoj je namjenjeno bez obzira radi li pri tom motor koji slui za njegovo kretanje. Osloboenje od odgovornosti. tetnik se oslobaa ako dokae jednu od sljedeih injenica: da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a ije se djelovanje nije moglo sprijeiti, izbaciti ili otkloniti, drugim rijeima da je teta nastala viom silom da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika, to znai da je dovoljno da ju je prouzroio, a ne trai se i njegova krivnja. Ako je oteenik samo djelomino pridonio nastanku tete, tetnik se oslobaa odgovornosti djelomino; da je teta nastala iskljuivo radnjom tree osobe koju tienik nije mogao predvidjeti, niti njezine posljedice izbjei ili otkloniti. Odgovornost za neispravan proizvod: PROIZVOD Pravila odgovornosti za neispravan proizvod odnose se na sve vrste pokretnih stvari. Iskljuene su nekretnine, ali su ukljueni samostalni dijelovi ugraeni u pokretnu ili nepokretnu stvar. Pojmom proizvoda obuhvaeni su takoer elektrini i drugi oblici energije. Pravila odgovornosti za neispravan proizvod ne primjenjuju se na tete koje su posljedica nuklearne nesree. NEISPRAVAN PROIZVOD Proizvod je neispravan ako ne prua sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano oekuje. TETNIK tetnik je proizvoa koji je izradio gotov proizvod i stavio ga u promet, ali takoer proizvoaem se smatra i osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio koji je ugraen u proizvod, ali i svaka osoba koja se predstavlja kao proizvoa, pr. obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim znakom. TETA Po pravilima odgovornosti za neispravan proizvod odgovara se samo za imovinsku tetu i to: prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom korisnika neispravnog proizvoda prouzroenu oteenjem ili unitenjem oteenikove stvari, osim neispravnog proizvoda Da bi se oslobodio odgovornosti za tetu proizvoa e morati dokazati neku od sljedeih okolnosti: da proizvod nije stavio u promet da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja proizvoda u promet da proizvod nije proizveden za bilo koju poslovnu svrhu, niti je proizveden i stavljen u promet u okviru njegovog poslovanja da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa da stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omoguavalo otklanjanje neispravnosti da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju odgovara, odn radnjom tree osobe koju nije mogao predvidjeti, niti izbjei niti otkloniti njezine posljedice Dva su roka ostvarivanja prava na popravljanje tete: Zastarni rok od tri godine koji tee od dana kada je oteenik saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost proizvoda i proizvoaa Prekluzivni rok od 10 godina koji tee od dana stavljanja proizvoda u promet Kao organizator priredb emoe se pojaviti svaka pravna i fizika osoba koja u kakvu sportsku, kulturnu i sl. djelatnost okupi vei broj ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru. Organizator odgovara za tetu koja nastane smru ili tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi zbog izvanrednih okolnosti koje su u takvim prilikama mogue.
ODGOVORNOST ORGANIZATORA PRIREDBI

Prema pravilima objektivne odgovornosti odgovaraju pravne i fizike osobe koje svojim djelovanjem ili propustom prouzroe oneienje okolia. Takoer odgovara i osoba koja je nezakonitim djelovanjem ili proputanjem omoguila ili dopustila oneiavanje okolia.
ODGOVORNOST ZA ONEIAVANJE OKOLIA

VLASTITA ODGOVORNOST I ODGOVORNOST ZA DRUGOGA Vlastita odgovornost je odgovornost kad tetnik odgovara za tetu prouzroenu vlastitom tetnom radnjom. Odgovornost za drugoga. O odgovornosti za drugoga govorimo kad netko odgovara za tetu koju je ta druga osoba prouzroila. Da bi nastala odgovornost za drugoga, trai se, u ostale uobiajene pretpostavke, jedna dodatna poseban odnos izmeu tetnika i odgovorne osobe.

64

TIPINI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI ZA DRUGOGA:

Odgovornost za maloljetnike Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju Odgovornost poslodavca za zaposlenike Odgovornost pravne osobe za tetu koju treima prouzroi njezino tijelo

1) Odgovornost za maloljetnike. Za tetu koju uine maloljetnici mogu odgovarati roditelji, staratelji, kola i neke druge ustanove (vrtii, aki domovi i sl.). Roditelji odgovaraju za tete svoje maloljetne djece koje ive s njima; za onu do navrene sedme godine ivota bez obzira na svoju krivnju, dakle, prema pravilima objektivne odgovornosti, a za onu s navrenih sedam godina (do 14) prema pravilima subjektivne odgovornosti, s tim da se njihova krivnja presumira. Uine li maloljetnici tetu dok su pod nadzorom roditelja, kole ili neke druge ustanove, odgovarat e staratelj, kola odnosno ustanova, izuzev ako dokau da su nadzor obavljali upravo onako kako su bili duni 2) Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju. Za tete koje uine osobe koje zbog duevne bolesti i zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nisu sposobne za rasuivanje pa zbog toga nemaju i deliktnu sposobnost, odgovaraju oni koji su duni voditi nadzor nad njima, po pravilima subjektivne odgovornosti s tim da se krivnja presumira. 3) Odgovornost poslodavca za zaposlenike. Poslodavac odgovara za tetu koju njegov zaposlenik prouzroi treoj osobi u radu ili u svezi s radom. Iznimno, kad je teta prouzroena namjerno, oteenik ima pravo zahtijevati popravljanje tete i neposredno od radnika koji je tetu uinio. teta je uinjena u r a d u ako ju je radnik uinio obavljajui poslove, zadatke ili funkcije u okviru svog radnog mjesta ili po posebnom nalogu. Poslodavac se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je radnik u odreenim okolnostima postupao o n a k o k a k o j e trebalo. Poslodavac koji je naknadio tetu treoj osobi ima pravo zahtijevati od radnika naknadu isplaenog iznosa u roku od est mjeseci od dana isplate, ako je radnik prouzroio tetu namjerno ili iz krajnje nepanje. 4) Odgovornost pravne osobe za tetu koju treima uzrokuju njezina tijela upravljanja. Pravna osoba koja je naknadila tetu ima pravo regresa od osobe koja je tetu skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom. Pravo regresa zastarijeva za est mjeseci od dana isplaene naknade. Kad ne bi bilo priznato pravo regresa prema odreenoj osobi, ne bi se radilo o odgovornosti za drugoga, nego o vlastitoj odgovornosti pravne osobe. ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA ISTU TETU

Podijeljena odgovornost. Kod podijeljene odgovornosti svaka od vie osoba odgovara za odreeni dio tete. Osnovno je pravilo da svaka odgovara za onaj dio tete koji je prouzroila. Ako se taj dio ne moe utvrditi, odgovaraju na jednake dijelove. teta mora nastati namjerno ili iz krajnje nepanje. Solidarna odgovornost. Odgovornost je solidarna kad svaki od vie tetnika odgovara za cjelokupnu tetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju tete. Vie radnika kod poslodavca e odgovarati solidarno ako su tetu poinili kaznenim djelom s umiljajem.

POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI Odgovornost zbog uskraivanja nune pomoi. Za tetu odgovara onaj tko je bez opasnosti za sebe mogao pruiti pomo, a prema okolnostima sluaja morao predvidjeti nastanak tete. Odgovornost u svezi s obvezom sklapanja ugovora. Za tetu odgovara osoba koja je po zakonu bila duna zakljuiti neki ugovor, a nije ga ni na zahtjev zainteresirane osobe bez odgaanja sklopila. Odgovornost u svezi s obavljanjem poslova od javnog interesa. Organizacije koje obavljaju komunalnu ili drugu slinu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za tetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovno obavljaju uslugu.

65

POPRAVLJANJE TETE Pod popravljanjem tete razumijeva se uklanjanje, naknaivanje ili ublaavanje onih tetnih posljedica koje su nastupile zbog odreene tetne radnje. U naem pravu postoje tri osnovna oblika popravljanja tete: naturalna restitucija, naknada tete i satisfakcija 1. Naturalna restitucija. Naturalna restitucija je uspostava stanja koje je bilo prije nego to je teta nastala. Javlja se u tri osnovna oblika. individualna restitucija, koja znai vraanje stvari koja je, recimo, bila oduzeta generina restitucija, a sastoji se u davanju zamjenjivih stvari umjesto oduzetih ili oteenih. restitucija u obliku trokova. Tu se radi o sluaju kad je stvar oteena pa je sam oteeni dade popraviti. tetnik mu je duan naknaditi trokove. U vezi s naturalnom restitucijom treba zapamtiti da po naem pravu postoji tzv. obvezatnost restitucije. Tek ako ona nije mogua u obzir dolazi naknada tete. Izuzeci: ako sud odredi da to nije nuno ako oteenik trai naknadu tete 2. Naknada tete. To je oblik popravljanja teta koji se sastoji u novanom ekvivalentu. U vezi s naknadom tete razmotrit emo njezin obujam ili opseg, visinu te nain ustanovljavanja i oblik naknade. a) Obujam naknade tete. Pod obujmom se razumijeva skup svih teta koje su se dogodile zbog neke tetne radnje. Tu spadaju obina teta i izmakla korist, trokovi uinjeni radi umanjenja ili ublaavanja tetnih posljedica i kamate na iznos naknade i to od dana donoenja sudske odluke. Deliktna odgovornost. Bez obzira na vrstu i stupanj krivnje oteenika, oteenik ima kod deliktne odgovornosti pravo na naknadu kako obine, stvarne tete, tako i na naknadu izmakle koristi. Ugovorna odgovornost. Kod ugovorne odgovornosti za tetu u obujam naknade ulaze obina teta i izmakla korist. U sluaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepanje, vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. tetnik koji prouzroi smrt neke osobe duan je naknaditi: Uobiajene trokove njezina pogreba Trokove njezina lijeenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne trokove u vezi s lijeenjem Izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad tetu koju trpi osoba koju je poginuli uzdravao ili redovito pomagao Onaj koji drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu narui zdravlje duan mu je naknaditi: Trokove oko lijeenja i druge potrebne trokove u vezi s lijeenjem Izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja Gubitak zarade zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad tetu zbog trajno poveanih potreba u obliku novane rente tetu zbog unitenja ili umanjenja mogunosti oteenikova daljenjeg razvijanja i napredovanja, u obliku novane rente b) Visina naknade tete. Pod visinom naknade tete razumijeva se vrijednost tete izraena u novcu prema odreenima cijenama.

66

Deliktna odgovornost. Prema naelu potpune naknade sud ima dosuditi naknadu tete u svoti koja je potrebna da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo tetne radnje. ZOO je u nekoliko sluajeva odstupio od naela potpunosti naknade odnosno njezine ekvivalentnosti spram tete doputajui, pod odreenim pretpostavkama, njezino snienje. Navest emo dva sluaja kad sud moe odrediti manju naknadu nego to iznosi teta. Prvi je sluaj kad je odgovorna osoba slabog imovinskog stanja pa bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu, a teta nije prouzroena ni namjerno ni krajnjom nepanjom. Drugi je sluaj kad je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno za oteenika, postupajui pri tome briljivou koju bi pokazao i u vlastitim poslovima. Ugovorna odgovornost. Ugovorne strane mogu sporazumno utvrditi visinu naknade odnosno najvii iznos naknade. Takva ugovorna odredba bit e, meutim, nevaljana, ako je ugovoreni iznos naknade u oitom nesrazmjeru s tetom. Vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu i u sluaju kad je njezina visina ograniena, ako je dunik namjerno ili krajnjom nepanjom uzrokovao nemogunost ispunjenja. Kod ugovorne odtete je takoer predvieno nekoliko sluajeva smanjenja naknade: ako je pri povredi obveze osim tete za vjerovnika nastao i odreeni dobitak; ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom; kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku tete ili njezinoj visini, odn oteanju dunikova poloaja. Tada se naknada smanjuje razmjerno krivnji vjerovnika. c) Ustanovljivanje i oblik naknade tete. Ima vie naina ustanovljenja naknade tete: ustanovljenje propisom koji sadri cjenik ili tarifu o naknadi odreene vrste teta; arbitrarno ustanovljenje od strane suda po njegovom slobodnom uvjerenju; ustanovljenje od strane suda prema procjeni sudskih vjetaka; komisijsko ustanovljenje ustanovljenje sporazumom izmeu tetnika i oteenika. Iznos naknade tete moe se odrediti u dva oblika ukupnom (jednokratnom) iznosa i u obliku novane rente. Naknada u obliku novane rente odreuje se za imovinsku tetu nakon smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja, Novana se renta odreuje doivotno ili za odreeno vrijeme, a isplauje, u pravilu, mjeseno unaprijed. Vjerovnik moe, umjesto rente, zahtijevati da mu se isplati jedna ukupna svota, ako za to ima ozbiljnih razloga ili ako dunik ne da osiguranje za isplatu rente koju sud odredi. 3. Satisfakcija. To je takav oblik popravljanja tete koji se priznaje oteeniku kao neko subjektivno zadovoljenje bez obzira na vrstu tete i njezinu naknadu. Prema sadraju koji satisfakcija moe imati, mogli bismo razlikovati moralnu od novane satisfakcije. a) Moralna satisfakcija. Naziva se jo i nematerijalnom satisfakcijom, a moe se sastojati u objavljivanju presude, objavljivanja ispravka, opozivu uvrede ili neem drugom ime se moe ostvariti svrha popravljanja tete. b) Novana satisfakcija. O novanoj ili materijalnoj satisfakciji govorimo kad se oteeniku daje svota novca kao subjektivno zadovoljenje. =>pravina novana naknada Pravo na novanu satisfakciju imaju lanovi ue obitelji (smrt neke osobe), brani drug, djeca i roditelji. Ovo je strogo osobno pravo pa predmetom nasljeivanja, ustupanja moe biti tek kad je priznato pravomonom odlukom suda ili pisanim sporazumom. Prema ZOO-78 tri su tipine tete za koje se priznavala satisfakcija u novcu: Za pretrpjele fizike boli Za pretrpjele duevne boli Za pretrpljeni strah UKLANJANJE OPASNOSTI TETE

67

Svatko ima pravo zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija teta njemu ili odreenom broju osoba. Takoer je svatko ovlaten od drugoga traiti da se uzdri od djelatnosti koja izaziva uznemiravanje ili opasnost tete ako se nastanak uznemiravanja ili tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama. Zahtjev se ostvaruje tzv. tubom na proputanje.
STJECANJE BEZ OSNOVE

Stjecanje bez osnove je izvanugovorni obveznopravni odnos temeljem kojeg je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala. Ope pretpostavke nastanka takvog obveznopravnog odnosa jesu: Poveanje imovine na jednoj strani. Umanjenje imovine na drugoj strani. Kauzalna povezanost izmeu umanjenja imovine na jednoj i poveanja imovine na drugoj strani. Nepostojanje odgovarajue pravne osnove. Pod pravnom osnovom treba razumjeti sve pravom predviene osnove stjecanja i gubitka imovinskih prava i obveza. Da inidba zbog koje je dolo do promjene u imovini ne bi smjela biti tetna radnja, jer e tada nastati obveznopravni odnos odgovornosti za tetu, Tuba kojom se trai povrat steene koristi naziva se kondikcija. TIPINI SLUAJEVI onda kad netko u zabludi isplati drugome odreeni iznos novca na ime duga, premda stvarno nikakav dug nije postojao. Do tog e doi i kad se isti dug plati dva puta. ZOO predvia i nekoliko izuzetaka od obveze vraanja onoga to je plaeno, a nije se dugovalo. Tako se povrat neosnovano plaenog ne moe traiti: Kad netko izvri isplatu znajui da nije duan platiti Ako je plaanje izvreno na ime ispunjenja neke naravne ili moralne obveze Ako je plaanje izvreno na ime naknade tete zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, a primatelj isplate je bio poten
PLATE NEDUGAPostoji

Obveza vraanja nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila. Ovdje se trai povrat onoga to je netko dao u oekivanju da e nastupiti neki dogaaj ili pravni uspjeh, a taj nije nastupio. Npr. netko dade drugome pokretnu stvar u zalog oekujui od njega odreeni iznos zajma, a do zajma ipak ne doe.
STJECANJE S OBZIROM NA OSNOVU KOJA SE NIJE OSTVARILA

Zahtjev ide za povrat inidbe koja je uslijedila na temelju valjane osnove, samo to je ta osnova zamiljena kao trajna, a kasnije otpala. Pr. zakupnik plati zakupninu godinu dana uaprijed, a ve nakon 6 mjeseci doe do raskida ugovora o zakupu.
STJECANJE PO OSNOVI KOJA JE KASNIJE OTPALA

Do neosnovanog stjecanja dolazi i kad netko svoju ili tuu stvar bez poslovodstva upotrijebi na korist tree osobe. Pr. netko svojom voljom oboji vrata tue garae uvjeren da je to njegova garaa
UPORABA STVARI NA TUU KORIST

Kad netko tuu stvar upotrijebi u svoju korist (pr. tuim sjemenom zasije svoju njivu), vlasnik stvari moe zahtjevati da mu on naknadi korist koju je on imao od uporabe.
UPORABA TUE STVARI U SVOJU KORIST IZDATAK ZA DRUGOG

Tko za drugog uini bilo kakav izdatak ili to drugo to je on po zakonu bio duan uiniti, ima pravo zahtjevati

naknadu od njega. OPSEG VRAANJA U sluaju nitavosti ugovora svaka je ugovorna strana duna drugoj vratiti sve to je primila po osnovi takvog ugovora, a ako to nije mogue ima se dati odgovarajua naknada u novcu. Uz povrat steenoga, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate. Pravilo o vraanju, odn naknaivanju vrijednosti steenog vrijedi u slijedeim situacijama: Ako je to mogue stjecatelj je duan, bez obzira na to je li poten ili nije vratiti steeno, odn uiniti potrebno da se uspostavi prijanje stanje

68

Ako vraanje nije mogue, stjecatelj je duan naknaditi vrijednosti postignute koristi, bez obzira na to je li poten ili nije, ako se vrijednost steenoga jo uvijek nalazi u njegovoj imovini u bilo kojem obliku Ako se steeno ne nalazi vie u imovini stjecatlja tada bi potenog stjecatelja trebalo osloboditi obveze naknaivanja vrijednosti, dok bi nepoteni stjecatelj i u tom sluaju bio duan naknaditi je, posebice ako je stvar unitio ili otuio da bi izbjegao vraanje Vrijednost steenog uvijek se naknauje kad se njegova narav protivi vraanju

ZASTARA KONDICIJSKOG ZAHTJEVA Za njega vrijedi opi zastarni rok od pet godina, raunajui od dana stjecanja bez osnove. Krai zastarni rok kondicijskog zahtjeva odreen je u propisima o mjenici i eku. Taj rok iznosi tri godine. Uzgred napominjemo da se u tim propisima koristi naziv neopravdano bogaenje.
POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Poslovodstvo bez naloga je takav obveznopravni izvanugovorni odnos koji nastaje time to se netko nepozvan mijea u tue poslove obavljajui ih za tui raun i u tuem interesu. PREDMET POSLOVODSTVA: Predmet poslovodstva bez naloga je obavljanje tueg posla. Obavljanju tueg posla se nezvano moe pristupiti samo ako posao ne trpi odgaanje bilo zbog toga to predstoji teta ili proputanje oite koristi. PRETPOSTAVKE POSLOVODSTVA: Pretpostavke poslovodstva bez naloga jesu: da se poslovodstvo sastoji u obavljanju posla; da posao mora biti tu; da posao mora biti obavljen u tuem interesu; da poslovoa radi bez naloga ili ovlatenja VRSTE POSLOVODSTVA: nuno poslovodstvo korisno poslovodstvo poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla nepravo poslovodstvo a) Nuno poslovodstvo. Ono postoji kad se obavljanju tueg posla pristupi da bi se od gospodara posla otklonila predstojea teta. Poslovoa je duan obavijestiti gospodara posla to je prije mogue prije o onome to je uinio i ako mu je to mogue, nastaviti posao dok ga on ne bude u stanju preuzeti. Gospodar posla je sa svoje strane duan, ako je poslovoa u svemu postupio kako treba i radio ono to su nalagale konkretne prilike, osloboditi ga svih obveza Poslovoa ima pravo odnijeti stvari (ius tollendi) b) Korisno poslovodstvo. Ono postoji kad se nezvano obavi tui posao na oitu korist drugog. c) Poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla. To poslovodstvo postoji kad se netko prihvati tueg posla unato zabrani gospodara posla koja mu je bila ili morala biti poznata. d) Nepravo poslovodstvo je obavljanje tueg posla u namjeri da se za sebe zadri postignuta korist, iako poslovoa zna da je posao tu. NAKNADO ODOBRENJE: Gospodar posla moe naknadno odobriti ono to je bez njegova naloga odnosno usprkos njegovoj zabrani izvreno. U tom sluaju, poslovoa se smatra nalogoprimcem, a cijeli se odnos rjeava prema pravilima ugovora o nalogu.
JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE

Izvorom obveze moe biti i jednostrano izjavljena volja. ZOO ureuje dva sluaja: javno obeanje nagrade i vrijednosne papire.
JAVNO OBEANJE NAGRADE:

Javno obeanje nagrade je javnim oglasom izjavljena volja kojom se obeavatelj obvezuje dati nagradi onomu tko izvri odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili ispuni to drugo pod odreenim uvjetom.

69

Obveza obeavatelja da ispuni obeanje nastaje ako se kumulativno ispune sljedee pretpostavke: da je nagrada obeana; da je obeanje nagrade uinjeno javnim oglasom; da se izjava o obeanju odnosi na neodreeni broj osoba koje, meutim, mogu pripadati krugu osoba odreenim po profesiji, spolu, dobi i sl. da su radnja koju treba izvriti i obeana nagrada u svemu odreene, mogue i doputene. Obeavatelj nagrade je duan odrediti rok za natjecanje. OPOZIV OBEANJA: Sve dok se ne izvri radnja obeanje se, u naelu, moe opozvati. Ne moe se, jedino, opozvati ako je u oglasu odreen rok za izvrenje radnje odnosno rok u kojem e se dati obavijest o postignutom rezultatu ili ostvarenju odreene situacije. Ako netko izvri radnju, a dokae da nije znao niti je morao znati da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo na nagradu. PRAVO NA NAGRADU: Pravo na nagradu stjee onaj koji prvi izvri radnju za koju je obeana nagrada. Ako ih je vie u isto vrijeme izvrilo radnju, svakom pripada jednak dio nagrade, ako pravinost ne zahtijeva drugaiju podjelu. Svaki sudionik natjeaja ima pravo zahtijevati ponitenje odluke o dodjeli nagrade ako nagrada nije dodijeljena u skladu s pravilima natjeaja. Obeavatelj nagrade odgovara dobitniku za materijalne i pravne nedostatke objekta nagrade. PRESTANAK OBVEZE: Osim opozivom, obveza obeavatelja prestaje ako mu nitko, u roku iz javnog oglasa, ne priopi da je izvrio radnju ili postigao uspjeh ili uope ispunio oglasom postavljene uvjete. Ako rok nije oglasom odreen, obveza obeavatelja prestaje istekom jedne godine od oglasa. Razumije se, obveza obeavatelja prestaje i ispunjenjem obeanja. VRIJEDONOSNI PAPIRI Vrijedonosni papir je jednostrani pravni posao kojim se njegov izdavatelj obvezuje ispuniti odreenu inidbu u njemu naznaenom ovlateniku. Vrijedonosni papir je stvar podobna da bude objektom stvarnih prava Kod vrijedonosnog papira razlikujemo: pravo iz papira- je pravo koje je sadrano u vrijedonosnom papiru. U pravilu je to neko obvezno pravo, odnosno trabina. pravo na papir-je stvarno pravo (vlasnitvo, zalono pravo) Vrijedonosni papir mora sadravati: Naznaku vrste vrijedonosnog papira Ime izdavatelja-trasanta Naznaku korisnika-remitenta Tono oznaenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira Mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, a kod onih koji se izdaju u seriji i njihov serijski broj Potpis izdavatelja, odn faksimil potpisa izdavatelja za one vrijednosne papire koji s eizdaju u seriji

KARAKTERISTIKE VRIJEDNOSNIH PAPIRA Povezanost isprave i prava iz papira: pravo iz vrijedonosnog papira ne moe nastati bez isprave pravo iz papira se ne moe prenositi na druge subjekte bez isprave pravo iz papira se ne moe ostvariti bez isprave Tri su osnovne funkcije vrijednosnog papira: 1. platenog sredstva (ek) 2. kreditnog sredstva(mjenica)

70

3.

sredstva robnog prometa(skladinica)

DIOBA VRIJEDONOSNIH PAPIRA Prema inkorporiranom pravu: OBVEZNOPRAVNI su takvi vrijednosni papiri koji sadre odreenu trabinu koja pripada ovlateniku prema duniku STVARNOPRAVNI PAPIRI inkorporiraju neko stvarno pravo, kao npr. pravo vlasnitva KORPORACIJSKI PAPIRI sadre pravo neke osobe na lanstvo, upravljanje I sudjelovanje u dobrobiti u nekoj pravnoj osobi, korporaciji. Pr. dionice kod dionikih drutava Prema nainu odreivanja korisnika razlikujemo: PAPIRI NA IME Vrijednosnim papirima na ime smatraju se oni kod kojih je osoba ovlatenika poimenino odreena. PAPIRI PO NAREDBI Papiri po naredbi su vrijednosni papiri u kojima je ovlatenik poimenino naznaena osoba, ali I svaka druga osoba koju ona svojom naredbom odredi. PAPIRI NA DONOSITELJA papiri na donositelja su vrijednosni papiri kod kojih je korisnik svaki donositelj papira. AMORTIZACIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA: Amortizacija vrijednosnih papira je sudski ponitaj isprave.

71