Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
9Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Bljesak

Bljesak

Ratings: (0)|Views: 311 |Likes:
Published by Nina Nikolić

More info:

Published by: Nina Nikolić on Jan 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/18/2014

pdf

text

original

 
Naslov izvornika Judith Krantz DAZZLECopyright © by Judith Krantz, 1990S engleskoga prevela Bo
ica JakovljevJudith KrantzBLJESAKMLADINSKA KNJIGA ZAGREBZa Magic Johnsona, James Worthyja, Byron Scotta, A. C. Greena, Michael Coopera,Mychal Thompsona, Orlanda Wool- ridgea, Vladu Divca, Larry Drewa i druge èlanove ko
arka
ke momèadi Los Angeles Lakersa u 1990. Zajedno i ponaosob, nadahnuti unutranjomsnagom svog izvrsnog trenera Pat Rileya i vodstvom jedinstvenog Magic Johnsona,najsavr
enijeg ko
arka
a na
eg doba, Lakersi neprestano obogaæuju
ivote svojih navijaèazujuæi srèanost, hrabrost, nesebiènu posveæenost i zadivljujuæu nadarenost.Za mog supruga Stevea. Svi spisatelji prolaze kroz napore i isku
enja. Ali ja imamsreæe da sam udata za èovjeka koji oslu
kuje moje sumnje, daje sud o mojim spisateljskim rje
enjima, odreðuje stvarima pravo mjesto pa napori i isku
enja nestaju. Po isteku radnog dana, Steve je jedini s kojim mogu u cijelosti podijeliti radost.Tijekom istra
ivanja za "STUDIO "DAZZLE" pomogli su mi mnogi dare
ljivi ljudi dajuæi neprocjenjive odgovore na moja pitanja; drugi su mi, pak, pru
ili priliku da ih promatram na poslu. Svima im od sveg srca zahvaljujem.Alice O'Neill Avery, pravoj velikoj kalifornijskoj dami, èija su sjeæanja o pro
lim danima bila oèaravajuæa, potresna i nadahnuta.Anthony R. Moiso, predsjednik i generalni direktor Santa Margarita Company. TonyMoiso, sin gospoðe Avery, Kalifor- nijac sedme generacije i glavni pokretaè OrangeCounty, trudi se oèuvati kvalitetu jednog naèina
ivota koji brzo nestaje.Dr William P. Frank, poèasni kustos odjela Western Manuscripts pri Huntington Library, koji mije pomogao razrije
iti pojedine dijelove mozaika.Dr Judy Rosner, profesor na Graduate School of Management, pri University of California, Irvine, divna prijateljica i upuæeni vodiè u tajne Orange County.Nancy Dackstrand koja je tako dobro znala kako saznati o naèinu na koji su
panjolcidijelili lena.Gep Durenberger struènjak za starine iz San Juan Capi- strana koji mi je otvorio mnoga vrata u Orange County.Joanne Jaffe, glavna urednica èasopisa Angeles.Tricia Burlingham, agentica fotografa, strpljiv, neumoran izvor podataka i obja
njenja.Rick Smolen, urednik, izdavaè i fotograf, guru i kum svih novinskih fotografa.Brian Laetart, fotograf prehrambenih proizvodaRobert L. Grigg, slikar, modni i portretni fotografVictoria Cameron Pearson, modni i portretni fotografSusan peters, mudra
ena, fotograf i urednik.Karen Silverstein, foto urednik u tvrtki Conde Nast L. A.Karen Gillingham, koja se javlja prilozima o prehrani, dizajner hrane.Edwina Lloyd, moja pomoænica i prijateljica koja prva proèita moje stranice i nikadse ne uspanièi.Medina Rosner i Harris Rosner, koji su izvor radosti i nadahnuæa.UKaliforniji se potres nije dogodio sve dok se ljudi ne do- mognu telefona i porazgovaraju o tome. Ako prijatelji nisu kod kuæe, zadovoljit æe se time da ih poslu
a ineka nepoznata osoba, ukoliko je do
ivjela potres i mo
e potvrditi da se dogodio. Telefonska sekretarica zubara, èinovnik u kartoteci zaposlen na odreðeno vrijeme, dadilja - sve su to zadovoljavajuæi primaoci post-potresnih èavrljanja. Kalifornijac tek poslije jednog takvog razgovora mo
e biti zadovoljan potresom i smjestiti ga napravo mjesto u poretku stvari.Danas je bio jedan od tih dana. Dok se Jazz Kilkullen vozila na posao do
lo je dojasno èujnog, iako beznaèajnog podrhtavanja tla. Uslijedio je jednosatni prometni zastoj. Sama u automobilu, a radio veæ dugo neispravan, pa su joj za provjeru preostala jedino razdra
ena lica nepoznatih ljudi u drugim automobilima. Naposljetku seJazz dovuèe njezinim klasiènim tir- kizno-be
thunderbirdom iz 1956. godine do uobièajenog mjesta za parkiranje, kao motkom se odbaci s vozaèkog sjedala i u punom trku prijeðe razdaljinu od mjesta za parkiranje do "Dazzlea", svog fotografskog studija.
 
I upravo danas da zakasni, pomisli bijesno. Tu i tamo bi promar
irala pokraj parova u
etnji koji su joj se uklanjali s puta, zastajali i zurili u nju. Turisti kojisu boravili u Venice u Kaliforniji i koje je veæ ugodno uzbunilo slabo, ali nedvojbeno pomicanje tla, bili su raspolo
eni da ih usput razveseli sve na
to naiðu u ovomzanimljivom dijelu grada. Jazzino pona
anje samo potvrdi ugled Venice kao ekscentriènog i izvornog mjesta.Ovog pomalo zlokobnog, ali inaèe obiènog rujanskog petka 1990. godine, ova djevojkakoja grabi velikim koracima i trèi kao da je ulica njezina, imala je na glavi neobièan
e
ir kakav se mogao vidjeti na fotografijama
ena na utrci u Ascotu, velik
e
ir odne slame u obliku kotaèa za seoska kola, ruba ote
ala od divovskih, ovje
enih crvenihmakova. Crvena vunena suknja odigla se deset centimetara iznad koljena, otkriv
i duge, lijepo oblikovane noge u crnim èarapama i crnim cipelama s visokim petama. Zagledav
i se za njom zakljuèi
e da je ona zacijelo netko. Tko bi inaèe nosio takve odurnovelike sunèane naoèale koje skrivaju lice? Tko bi inaèe tako neobazrivo trèao kao da joj nitko nije na putu?Jazz stigne do ulaza "Dazzlea", gurne staklena vrata i postavi se pred Sandy, djevojku s recepcije.-Sandy, jesi li osjetila potres? Koliko si ovdje? - o
tro zapita sopèuæi. - Prokletstvo! Mrzim kad me ljudi moraju èekati!-Sve je u redu. Jedan od njegovih ljudi upravo je telefonirao iz svoje limuzine. Zakasnit æe najmanje jedan sat, a mo
da i vi
e.-On æe zakasniti?! On æe zakasniti?! A umalo sam poludjela od straha u onom krkljancu! Zar nisi osjetila potres? Taj ima petlju. Nadam se da si im to rekla.-Naravno da sam osjetila potres. Uobajeno podrhtavanje. Nazvala sam sestru u Valley i ona nije znala da je bio potres. Jazz, da ima
telefon u automobilu,mogla sam ti javiti da on nije ovdje - potu
i se Sandy. Ona je u osnovi
ivjela milo
æutelefona pa ju je neprestano gnjevila èinjenica da Jazz odbija oskvrnuti unutra
njost one stare hrpe
eljeza koju vozi s toliko ponosa tako neophodnom spravom.-U pravu si kao i obièno - odvrati Jazz,
iroko se os- mjehnuv
i poput drzovitafakina koji je upravo izveo vragoliju koju nije moguæe otkriti. Duboko udahne i povrati joj se uobièajeni izraz nehajnosti, nevidljive discipline i samopouzdanja cirkuske jahaèice neosedlana konja kod koje se i najte
a toèka odr
avanja ravnote
e doima lakom.Ode do svog studija na drugom katu prelazeæi dvije stepenice odjednom. Zidovi vanjskog ureda bili su prekriveni velikim uokvirenim fotografijama. U svakom okvirubile su dvije fotografije istog objekta - jedna uèinjena u prvim trenucima snimanja, kad je objekt jo
sumnjièav, ukoèen i krut, odluèan da se na slici vidi dragocjena persona, a druga na svr
etku snimanja, kad se objekt preobrazi i neusiljeno reagira- otvoreno ljudsko biæe èiju je nutarnju istinu razotkrio Jazzin foto-aparat.Francois Mitterrand, Isabelle Adjani, princeza Anne, Jesse Jackson, Marlon Brando, Muammar Gaddafi, Woody Allen:
to je uspostavljanje kontakta te
e polazilo od ruke, to je Jazz bila zadovoljnija rezultatom. Fotografije modela koji su veæ uspostavili duboko sauèe
ni
tvo s foto-aparatom, od Madonne do Pape, nikad se nisu na
le na zidovima ovog studija u kojem je postala jednim od najuspje
nijih amerièkih reklamnih fotografa i portretnih fotografa slavnih ljudi.-Ima li koga? - povikne Jazz u
av
i u sam studio. Zbaci cipele s nogu, odbaci 
e
ir na pod i zavali se u viktorijansku sofu, nezgrapnu kulisu u golemom prostorubijelo obijeljenih zidova. Kroz goleme prozore pru
ao se vidik na Tihi ocean, miran i umirujuæe modar.Prije pet godina su Jazz i jo
dva fotografa, Mel Botvinick, vrhunski fotograf prehrambenih proizvoda, i Pete di Constan- za, koji se specijalizirao za fotografiranje automobila, te njihova agentica, Phoebe Milbank, kupili u Venice praznu zgradu u stilu Trga San Marco na bulevaru Windward, na samom drvenom
etali
tu, nekoliko koraka od pla
e. Prije èetrdeset godina u njoj je bila banka, a nakon toga je napu
tena i predana zaboravu i propadanju. Povoljno su kupili to plemenito oblièje, prekrstili ga u "Dazzle" i preuredili u kompleks koji se sastojao od tri prostrana studija, Phoebina ureda i obilnog radnog prostora za njihove pomoænike i voditeljestudija.Toby Roe, Jazzin glavni pomoænik, vitak mladiæ odjeven od glave do pete u crno, pojavi se iza vrata koja su vodila iz studija u urede, svlaèionice i kartoteku.
 
-Hej, dobro si? Kasni
zbog potresa ili ti je dana
nji posao gnjava
a? - upitaToby.-Nismo te krivili kad se nisi pojavila - dometne Melissa Kraft. Jazzina pomoænica, druga po va
nosti, bila je odjevena jednako kao i Toby, i kao i on nosilaje tri foto-aparata. -Kad dobro razmisli
, tko je on? Jo
jedna proleterska macho budala koja ima dobrog menad
era.-Olo
- slo
i se Jazz. - Teatralni ljigavac. Nemojmo smetnuti s uma, tip je samo glumac. Samo glumac. Osjetili ste potres?-Aha - reèe Toby. - Nije vrijedno spomena. Nazvao sam mamu, ali mi se javila telefonska sekretarica pa sam ostavio poruku, nazvao brata i sve mu isprièao. Onse nije ni probudio.Osmjehnu
e se jedno drugom. Potres je skinut s dnevnog reda i zaboravljen. Usprkosironiènoj objektivnosti koju fotografi rado zadr
avaju prema svojim modelima, kao da upravljaju svijetom poput lutkarskih majstora, sve troje je znalo da su oni drugi uzbuðeni zbog dana
njeg snimanja.Sam Butler iz Australije je mno
tvom odlièno odglumljenih uloga neoèekivano zamijenioTom Cruisea kao najzavodljivijeg i najtalentiranijeg mladog glumca koji se posljednjih godina pojavio u svijetu. Za razliku od veæine amerièkih zvijezda, jo
nije pristao da reklamira svoje filmove poziranjem za naslovne stranice èasopisa. Dana
nje snimanje za naslovnu stranicu "Vanity Fair" bio je glavni zgoditak.-Sandy ka
e da æe stiæi tek za jedan sat - Jazz reèe svojim pomoænicima.-Obavijestila nas je kad su njegovi ljudi nazvali - odgovori Toby. - Zatose ovdje prisutna mlaðahna Melissa nije zapjenila.
tedi pjenu za kasnije.-Toby ga namjerava pitati gdje se
i
a - reèe Melissa namje
tajuæi leæu. Toby se neotrudi odgovoriti. Gledao je u Jazz koja se na tren opustila na sofi i ponavljaou sebi mantru kojom bi zapoèinjao svaki radni dan:-Hvala budi Bogu da se nikad neæu zaljubiti u Jazz. Bogata je, slavna i
efica mi je. Nikad se neæu zaljubiti u Jazz. - Naoru
an ovom mantrom, koju je kad
to moraoponavljati nekoliko puta kad bi se snimanje odu
ilo, a njegova usmjerenost na posao oslabila, Toby je uspio pre
ivjeti dvije godine beznade
ne ljubavne èe
nje.Barem jo
nije ni
ta posumnjala, pomisli pogledavajuæi prema njoj, kao i uvijek poku
avajuæi razrije
iti zagonetku njezina lica. Fotograf je od rane mladosti, a jo
ne mo
e u cijelosti shvatiti jednom za svagda,
to ga to oèarava kod Jazz. Po prirodi posla bioje naviknut gledati
ene kojima je okosnica
ivota njihova ljepota. Mnoge su bile ljep
e od Jazz i mlaðe (bilo joj je dvadeset devet godina), ali njezino lice bilo jejedino s kojeg, kad bi skinuo pogled, ne bi osjetio vizuelnu okonèanost, zasiæenost,estetsku gadljivost, kao da je vidio dovoljno.Na Jazz, stvorenju od krvi i mesa, bilo je dijelova koje se moglo jedino usporediti s topazom, rijetkim dragim kamenom bogata zlatnog sjaja i topla smeðeg odsjaja, tim dragocjenim kristalima za koje su stari
koti smatrali da lijeèe ludilo. Ali se Toby pitao jesu li stari
koti ikad vidjeli
enu zlatnih oèiju? Jesu li ikada gledali
enu èiji je slap zlatnosmeðe kose na stanovitu svjetlu imao jantarni, a na drugom kestenjasti preljev, kosu koja je padala sve do ispod ramena u neusiljenim, djetinjim uvojcima koje se kad
to nalazi i u drugih
ena, ali jedino na sljepooèici ili èelu?Jesu li ikad imali posla sa
enom èija ko
a kao da je uvijek bila lako pocrnjela od sunca, kojoj su se obrazi rumenjeli poput ru
e boje marelice, zlatnoru
ièasto rumenilodrukèije od boje ikoje ru
e? Ako jesu, tada ih
ali,
ali ih kao
to
ali i sebe.Iznad zlatnih oèiju, Jazzine smeðe obrve èinile su neobièno stroge i ravne linije, precizne poput onih koje iscrtava balerina. Naglo bi se izvinule kad bi se iznenadila, ili bila izazvana ili kad bi joj ne
to bilo smije
no. Èesto bi jedino izraz njezinihoèiju bio znakom promjene njezinih èuvstava. Ispod èvrste, nezavisne i potencijalno drske linije nosa, usne su joj bile
kolski primjer opreènosti, jer je gornja usna bila fina, gotovo kao u djeteta, a donja suvi
e debela, suvi
e otvorena, suvi
e nabu- brena za klasiènu ljepoticu.Uz to, podsjeti se Toby, Jazz Kilkullen je i
enski vra
iæak, puna naboja, prekrasna koketa koja igra svoju igru, majstorica prikrivanja, stvorenje promjenljivih raspolo
enja, ljubitelj istine,
ena du
evno i tjelesno savr
ena, a kao fotograf vrijedna kao malo tko.Bogu budi hvala da se nikad neæu zaljubiti u Jazz, ponovi Toby u sebi provjeriv
i fo

Activity (9)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
mirela liked this
Marina Radulovic liked this
Marin Struja liked this
Marin Struja liked this
Saban Redzepovic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->