236235.socioloki Aspekti Cyber Drutva

FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva
Miljenko HAJDAROVI
SOCIOLOKI ASPEKTI CYBER DRUTVA

(diplomski rad)
] [@
[@]
Zagreb, svibanj 2005.
1
mentor: dr. Ognjen ALDAROVI
CD-ROM
KAZALO
Kazalo ......................................................................................3 Uvod ........................................................................................4 Razvoj pojma cyber ....................................................................5 Razvoj interneta ....................................................................6 Sadanjost cyber drutva ..........................................................10 Percepcija cyber drutva ...........................................................13 Mrena revolucija ................................................................14 Elementi cyber drutva ...........................................................15 Pitanje cenzure ...................................................................17 Hakerska subkultura ............................................................18 Gamerska subkultura ...........................................................19 Cyber seks .........................................................................20 Cyberfeminizam ..................................................................21 Novi drutveni poredak? .......................................................21 Hrvatski cyberspace .................................................................23 Crkva u Hrvatskoj i internet ..................................................24 (Zlo)upotreba interneta ............................................................28 Budunost cyber-drutva ..........................................................32 Kraj interneta? ....................................................................32 Zakljuak ................................................................................34 Mali kiber pojmovnik ................................................................36 Literatura ................................................................................38 Bibliograja ........................................................................38 Filmovi ...............................................................................40 Web izvori ..........................................................................40 Biljeke ..................................................................................44
1
nternet je zanimljiv fenomen i ljudi mu pristupaju na razliite naine. Za neke je to mjesto puno informacija, novosti i znanja, za druge mjesto iste zabave i raznonode, za neke mjesto poslovanja i zaraivanja, dok je za neke internet mjesto za nedobronamjerno ili ak zlo ponaanje. Sa stajalita drutva internet sve vie postaje gotovo sastavni dio svakodnevnice, bilo da se njime koristimo u slobodno ili radno vrijeme. Svaki novi izum ili pojavu stanovito vrijeme obavija odreena magija, neko strahopotovanje kojim pristupamo tom novitetu. Takva je bila i pojava interneta. Javio se zanos, uzbuenje, a samim time internet se poeo iriti. Utopistika razmiljanja o tome kako e se svijet ujediniti posredstvom mrene komunikacije poveavala su nakladu novinama i asopisima. No ubrzo je dolo do demistikacije. U drugoj polovici devedesetih godina dolo je do propasti tzv. dotcom kompanija, novog vida gospodarskog uda, koje se rodilo uz internet. Uz to porastao je i broj onih koji su se na sve naine trudili ugroziti lanu ljudsku sigurnost u tehniku. Brojni virusi i hackerski upadi pokazali su novi trend irenja nesigurnosti. Rairene su rasprave o zloporabama interneta, kao npr. pornograja, pedolija, razni kultovi i sekte, irenje neprihvatljivih ideologija (faizam, antisemitizam) i sl. Prisutnost pojma cyber u irem drutvu primjeuje se tek komercijalizacijom interneta sredinom 1990-ih. Do tada su pojmovi poput cyber,
4
UVOD
cyborg i druge inaice bili prisutni samo u znanstvenim i knjievnim krugovima, posebice u knjievnom anru cyberpunk, kojeg je zapoeo Wiliam Gibson sredinom 1980-ih. Zbog tog vremenski relativno kratkog razdoblja veina radova vezanih uz temu postojanja i funkcioniranja cyber drutva kree u ekstremnim smjerovima od potpune utopije suivota ljudi, robota i kiborga do vizija totalnog unitenja nae planete. Naalost, mnogi se autori prihvaaju pisanja o cyber drutvu bez da iscrpnije ispitaju ve postojeu materiju i nain na koji internet i slina tehnologija funkcioniraju. Osim stanovite tiskane literature za ovaj je rad o sociolokim aspektima cyber drutva bilo potrebno prouiti i veu koliinu lmova te lanaka u tiskanim i elektronikim medijima, kako bih dobio to bolji uvid u to kako dananje drutvo percipira cyber prostor i njegovu budunost. Kroz rad u pokuati prikazati neke najvanije aspekte drutva koji su se pojavili pod utjecajem novih tehnologija.
RAZVOJ POJMA CYBER
ojam cyber koriten je po prvi put 1834. godine kada ga je francuski ziar Andr-Marie Ampere (1775.-1836.) istaknuo kao oznaku cyberntique, koja je oznaavala znanosti o vladanju u njegovom sistemu ljudskog znanja. Sam pojam cyber ima dva korijena u grkom jeziku: u rijei kubernetes koja znai upravitelj te u rijei kubernan koja
5
znai upravljati. Moderno koritenje pojma kibernetika poelo je u vrijeme Drugog svjetskog rata. Sam pojam kibernetika (cybernetics) skovao je Norbert Wiener u istraivanju teleologikih mehanizama, a popularizirao ga je u knjizi Cybernetics, or control and communication in the animal and machine objavljenoj 1948. godine. Istraivanje teleologikih mehanizama (strojeva s povratnom spregom) krenulo je ve nakon izuma Wattovog parnog stroja u 18. stoljeu, kada je parni stroj opremljen regulatorom. 1868. godine James Clerk Maxwell objavio je lanak o regulatorima. 1938. godine rumunjski znanstvenik Stefan Odobleja u svojoj je knjizi Psychologie consonantiste opisao mnoge kibernetike principe. Tijekom 1940-ih objavljeno je nekoliko lanaka o kibernetici, sve dok je Wiener konano nije popularizirao. Drugi smjer iz kojeg se razvio pojam cyber je knjievnost. Rije cyberpunk prvi se put pojavila u kratkoj prii Cyberpunk autora Brucea Bethkea, a objavljena je 4. studenog 1983. godine1 u magazinu Amazing koji objavljuje znanstvenofantastine prie. Radnja prie vrti se oko skupine tinejdera hackera. Prema rijeima samog autora njegova je namjera bila isto marketinka. elio je u naslovu jednoslonu rije koja e biti lako pamtljiva2. Tako je u naslovu spojio kibernetiku kao komunikacijsku znanost
i punk kao anarhistiki pokret mladih, koji je bio dominantan 1970-ih. No, prave zasluge za nastanak cyberpunk knjievnog anra ima William Gibson, koji je tijekom 1980-ih napisao nekoliko djela iju je radnju smjestio u cyberspace3. Za cyberspace Gibson je rekao da je to dogovorna halucinacija koju svakoga dana doivljavaju milijuni zakonitih operatora svih nacija tj. graka prezentacija podataka izvuenih iz skladita svakog kompjutera integriranog u ljudski sistem.4 Cyberpunk je podanr znanstvene fantastike u kojem se mijea globalizirano tehnoloko drutvo i tehno buntovnitvo.5 Ra z v o j i n t e rne t a Za razvoj koncepcije interneta zasluno je troje ljudi i jedna konferencija. Vannevar Bush jedan je od osnivaa ARPAneta. Ve je u srpnju 1945. objavio lanak As we may think u kojem govori o koritenju informatike tehnologije kojom e se stvoriti memex - ureaj na kojem e pojedinac moi pohranjivati svoje knjige, biljeke i komunikacije. Bit e to komad namjetaja kojem e se s udaljenosti moi pristupati brzo i eksibilno. Matematiar Norbert Wiener (na slici6) zasluan je za pokretanje istraivakog polja kibernetike. Tijekom Drugog svjetskog rata radio je kao raketni
6
znanstvenik i bavio se istraivanjem povratne sprege (reakcije) kod raketa, tj. kod leta rakete prouavao je kako elektronika odgovara na njen poloaj i smjer leta. Ustanovio je da je povratna sprega kljuni mehanizam svih ivih bia od najjednostavnijih biljaka do najkompleksnijih ivotinja, a omoguuje reakciju na promjenu u okoliu. Razvio je princip kibernetike kombinacijom ovjeka i elektronike, kojeg je 1948. objavio u knjizi Cybernetics, or control and communication in the animal and machine. 1956. godine na Dartmouth Collegeu u Vermontu odrana je konferencija o umjetnoj inteligenciji (Dartmouth Articial Intelligence conference). Konferencija je okupila veliki broj znanstvenika u raspravi o novoj tematici umjetnoj inteligenciji. Utvreno je da se snaga raunala udvostruuje svakih osamnaest mjeseci i da kree prema tome da strojevi mogu postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji nain e se to desiti. Poetkom 1960-ih Marshall McLuhan iznio je koncept globalnog sela povezanog elektronikim ivanim sustavom. Prvi je u svojim radovima ukazao na koncept globalnog sela uviajui kako se svijet sve vie elektroniki povezuje pa dogaaj na jednom mjestu moe u realnom vremenu imati utjecaj na neko udaljeno mjesto,
ba kao to se moe deavati u nekom malom naselju. Prve korake interneta kakvog danas imamo pred nama moemo nai u okrilju vojne industrije. Tijekom Hladnog rata i blokovske politike svaka je strana nastojala to vie pojaati svoje naoruanje, razviti to je mogue vei ubojiti arsenal. Iako je to nespojivo s uvrijeenom zdravom pameu, nastojao se ouvati mir konstantnim naoruavanjem i prijetnjama prvim udarom ili odgovorom na prvi udar. Usporedo s tim, dodue u manjoj mjeri, razvijali su se i planovi za drutvo koje bi moralo sauvati osnovne funkcije proizvodnje i preivljavanja i nakon nuklearne kataklizme. U vojnom je interesu SAD-a bilo stvoriti decentraliziranu mreu koju se ne bi moglo unititi brzim udarima. Razvoj interaktivne raunalne mree dobio je konkretne okvire posljednjih 50 godina. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata zahuktala je utrka za osvajanjem svemira, a SSSR je ve u listopadu 1957. uspio lansirati prvi Zemljin umjetni satelit. Kugla promjera pola metra je 1400 puta obletjela Zemlju, a njezin su signal mogli uti i radio amateri. Radio stanice diljem svijeta prenosile su pulsirajui signal, a vojne snage ve su kovale planove o ekspanziji u svemir. Samo mjesec dana kasnije Sovjeti su lansirali i prvu letjelicu sa ivom posadom, dodue psom, ali to je bio znak da i u svemiru mogu djelovati iva bia. A vojnu nadmo treba stvariti na Zemlji, na moru, u zraku ili svemiru. Amerikoj vojci bilo je razumljivo da nadmonim resursima postepeno mogu stei tehnoloku nadmo i prevladati sovjetsku prijetnju. Prvi satelit, Sputnik I, potaknuo je tadanjeg amerikog predsjednika Dwighta Eisenhowera da zapone razvoj agencije ARPA, kako bi ponovno stekli tehnoloku premo u utrci u naoruanju. U cilju zatite SAD7
a od svemirskog nuklearnog napada krenulo se ka razvoju komunikacijske mree koja bi povezala cijeli SAD. Ameriko Ministarstvo obrane 1958. godine osnovalo je Agenciju za napredne istraivake projekte (DARPA Defence Advanced Research Project Agency), sa ciljem stjecanja tehnoloke vojne nadmoi nad Sovjetskim Savezom. ARPAnet je nastao kao projekt jednog manjeg odjela ARPA-e. Ured za tehnologiju obrade informacija (IPTO Information Processing Techniques Ofce) poticao je istraivanje na podruju interaktivnog raunarstva. Preuzeli su novu tehniku prijenosa podataka preusmjeravanje paketa koju je za Pentagon razvila privatna korporacija. Korporacija Rand razvila je tehnologiju koja bi omoguila decentraliziranu i
eksibilnu komunikacijsku mreu koja bi mogla preivjeti nuklearni napad. U daljnjem tijeku Hladnog rata i natjecanja u naoruanju i tehnolokom razvoju, Sovjeti su napravili jo jedan veliki korak. Sovjetski je major Jurij Gagarin 12. travnja 1961. uao u povijest kao prvi ovjek koji je izveo svemirski let. Amerikanci su isti podvig uspjeli ostvariti deset mjeseci kasnije. 1963. svijet se skoro naao u vruem ratu. Naime, kad su se sovjetske rakete smjestile na lansirne rampe na Kubi, nadomak tla SAD-a, odigrala se tzv. kubanska kriza. Prva vorita budue mega-mree
spojena su 1969. godine na etiri amerika sveuilita. ARPAnet je konano zaivio u listopadu 1969. godine (na slici broj 4 je razvojni tim iz 1969. godine7). Prvu komunikaciju ostvarili su Leonard Kleinrocks research center sa University of California u Los Angelesu te Douglas Engelbarts center sa Stanford Research Instituta. 1969. godinu moemo uzeti kao poetak pravog razvoja interneta. Glavni je zadatak istraivaima bio razvoj slanja paketa podataka preko mree8. U sljedee dvije godine umreeno je ukupno petnaest vorita, uglavnom sveuilinih istraivakih centara. 1971. poslan je i prvi e-mail. Prva demonstracija ARPAneta ostvarena je 1972. na meunarodnoj konferenciji u Washingtonu. Uslijedilo je spajanje manjih mrea u vee. Od 1972. godine u komunikaciji se koriste i mailing liste. 1973. raunalni znanstvenici Robert Kahn i Vint Cerf napisali su lanak u kojem su iznijeli osnove budue mree interneta. Sljedeih deset godina istraivai su se trudili oko razvoja ovakovog protokola koji e spajati razliita raunala s razliitim operacijskim sustavima. 1979. godine pokrenuti su MUDovi. Multi-User Dungeons (MUDs) su jedno od jedinstvenijih i zabavnijih izuma na internetu. Svaki MUD je virtualni svemir kojeg vrti program na serveru. itav svemir ili svijet pie se u tekstualnom obliku od strane korisnika i/ili posredstvom automatiziranih likova. Pretea su razih buduih mrenih igara. 1980. godine zaivio je Usenet. Usenet je kratica od users network i ee se koristi naziv newsgroups. Sastoji se od tisua virtualnih korisnikih oglasnih ploa s raznim temama dostupnima u cijelome svijetu. Svatko tko ima pristup internetu moe objaviti svoju obavijest, itati poruke i odgovarati na svaku poruku. Usenet je posebno korisno mjesto za traenje odgovora na neko pitanje, jer veinu tih rasprava ine upravo pitanja i odgovori. Prvi mreni protokol koji je koristio ARPAnet bio je Network Control Program. Od 1972. do 1983. godine britanski,
8
norveki i ameriki istraivaki timovi koristili su ARPAnet za razvoj novog mrenog protokola. 1983. godine zamijenio ga je TCP/IP protokol kojeg su razvili Bob Kahn, Vinton Cerf i drugi. Internet je dobio ime po internet Protocol (internet protokol) standardnom komunikacijskom protokolu koji danas koriste sva umreena raunala. Taj je protokol u prvim koracima zaivio u veini raunala ARPAneta 1. sijenja 1983. godine i taj se datum moe smatrati pravim poetkom interneta. 1988. jo jedan napredak u meuljudskoj komunikaciji. Internet
Relay Chat (IRC) omoguava ljudima diljem svijeta komunikaciju u virtualnim sobama u realnom vremenu. 1990. godine program ARPAnet je umirovljen i prenesen na NSFnet (National Science Foundation Network). NSFnet je uskoro spojen sa CSnet (Computer Science Network), koji je spajao sveuilita diljem Sjeverne Amerike, a zatim je spojen i sa EUnetom (European Network), koji je spajao veinu europskih istraivakih centara. 1990. godinu uzimamo kao godinu kad je nastao Web ili globalna Mrea. Do kraja 1991. godine umreeno je preko 5.000 centara u preko 35 drava.
Slika 5. Mapa irenja ARPAneta - prosinac 1969. godine9
Slika 6. Mapa irenja ARPAneta - srpanj 1977. godine
3
O
SADANJOST CYBER DRUTVA
snovna postavka na kojoj se temelji cyber drutvo je SLOBODNA RAZMJENA INFORMACIJA. Informacija je od vremena najranijih drutvenih organizacija i poredaka postala sredstvo koje omoguuje mo i/ili vlast. U pokuaju prikazivanja dananjeg drutva vrlo emo lako uoiti velike podjele i razlike. Izali smo iz dvadestog stoljea koje je bilo doba propadanja starih reima poput kraljevina, uzdizanja pa padanja novih ideologija poput komunizma, slome imperijalizma te konane prevlasti kapitalizma. Termin kapitalizam pobuuje preteno negativne konotacije zato jer podrazumijeva jasnu diferencijaciju drutva na vlasnike (tj. kapitaliste) i radnike. Za takav poredak moemo konstatirati da je u biti direktan nastavak feudalizma, samo to su feudalcima i kmetovima podijeljena druga imena. Na svih est naseljenih kontinenata nalazimo potpuno drukije prirodne i drutvene uvjete. Treba istaknuti prirodne uvjete koji su veim dijelom uvjetovali razvoj svjetskog stanovnitva. Umjerena klima s dovoljno hrane doprinijela je razvoju Starog svijeta, dok su manji narodi, koji su nakon razvajanja Pangee ostali ratrkani po raznim kontinentima, uglavnom stagnirali u ekstremnijim klimatskim uvjetima. Stanovnici Starog svijeta s vremenom su stekli dovoljno znanja i tehnikih izuma koji su im omoguili osvajanje Novog svijeta i
10
kolonizaciju. Kolonizatori su preteno samo iskoritvali resurse podruja u koje su doli i jo vie pojaavali utjecaj Staroga svijeta. Razvoj drutva je dobrim dijelom uvjetovan inovacijama i izumima. Kad govorimo o inovacijama i izumima, izuzetno je bitan pojam informacija. Neki izum obino nastane u glavi jednog pojedinca, izumitelja ili eventualno grupe ljudi. Razvitak drutva zahvaljujemo upravo pojedincima koji su imali dovoljno mate da konstruiraju neto novo. Da bi taj izum postao upotrebljiv za ire drutvo, potrebno je proiriti novost o tome da postoji neto novo tj. proiriti informaciju o tome. Upravo je informacija temeljan pojam i za moderno drutvo. Rat informacijama je termin koji se naroito moe vezati uz dvadeseto stoljee. Veliki je utjecaj na ishode svjetskih ratova imala upravo propaganda, a poslovne informacije ne zaostaju u tome. Cijeli Hladni rat bio je rat informacijama. Krajem 20. stoljea, u vremenu sveope informatizacije (naravno, samo u tehnoloki razvijenim zemljama), informacija je od kljune vanosti. Moe dijeliti malog albanskog poduzetnika od preivljavanja do bogatstva. Krajem Hladnog rata veliki je broj tajnih agenta morao nai novo zaposlenje. Dio je njih zavrio u raznim vojno-policijskim organizacijama, a dio u industrijskoj pijunai. Danas pojam hakera sve vie postaje sredstvo zastraivanja informatiki nepismenih,
dok su prije samo petnaestak ili dvadeset godina hakeri bili samo znalci informatike tehnologije. Poetno pitanje vezano uz cyber drutvo je kada datirati poetak. Neki od autora koji se bave tim pitanjem poetke cyber drutva smjetaju u vrijeme razvoja tiskarskog stroja. Johann Gutenberg je 1449. godine usavrio tiskarski stroj s pominim slovima. To je u prvi mah omoguilo jo vei utjecaj crkve, poto su prva izdanja u najveoj mjeri bili crkveni spisi. Biblija koju su do tada redovnici u samostanu mukotrpno, svojim rukama godinama prepisivali i uljepavali, poela se praktiki serijski proizvoditi. Izdanja lijepe knjievnosti tek su u malom obujmu i vrlo postepeno poela dobijati na nakladi i uestalosti tiskanja. irenje informacija je olakano. No, treba uzeti u obzir da su te nove informacije mogle doi u ruke vrlo malog kruga ljudi. Velikai su bili ti koji su nancirali i kupovali proizvode tiskarskog stroja. Ako bi knjiga i dola u ruke seljaka/kmeta, vjerojatno mu ne bi puno znaila jer je bila prepuna nekih udnih znakova. Mogla je eventualno posluiti za potpalu ognjita ili za neke druge kuanske rabote. Pitanje zato tako? vrlo je lako objasniti jer je i obrazovanje u itanju i pisanju opet bila privilegija bogatih. Odmah moemo napomenuti da je informacija privilegija bogatih od samih poetaka ljudskog drutva do danas. Posjedovanje informacije znailo je mo, a u samim mitskim poecima ovjek koji je posjedovao, tj. znao bolje informacije, imao je legitimitet od samog Boga. To je zatvoreni krug. ovjek koji ima rijetku informaciju moe je prodati i vrlo dobro unoviti. Zaraeno bogatstvo opet e posluiti toj istoj osobi da se sama pozabavi novim istraivanjem ili da unajmi druge da neto istrae za nju. Ponovno otkrie opet zapoinje novi krug. Izvan toga su male mogunosti napretka. No, moemo biti stretni to mala mogunost podrazumijeva da se i takav scenarij moe desiti. Kada govorimo o cyber drutvu, govorimo o funkcioniranju drutva u
11
uvjetima moderne tehnologije, prije svega raunalne tehnologije. No, pritom se ne smije iskljuiti i mobilna komunikacija, telefonska komunikacija i audio-vizualna komunikacija. Sve to ulazi u sferu tzv. cyber drutva, ija se radnja odvija u stvarnom vremenu, ali u nevidljivom, virtualnom prostoru. Veliku korist od razvoja raunala i kiber drutva imaju i mogu imati osobe oteenog sluha ili vida. Na primjer, ljudi s oteenjima vida mogu imati pristup uslugama i proizvodima koji nude alternative tekstualnim zaslonima ili video-zaslonima, kao to su sustavi za sintezu govora ili brajev redak. Ljudi s oteenjima sluha mogu imati pristup alternativnim rjeenjima za medije zasnovane na zvuku, kao to je pisani ili znakovni jezik. Hrvatski savez slijepih uz pomo razih donatora ve godinama provodi digitalizaciju knjine grae, u to se ukljuuju i fakulteti na kojima ima najvie osoba s takvim vrstama tjelesnih oteenja. Jo jedna dimenzija kiber drutva su i kiborzi, roboti i androidi. Pri spomenu tog pojma pomisli se odmah na cyberpunk romane ili na neke prepoznatljiva lmska ostvarenja. Poznati su likovi poput Robocopa policajca kiborga, Date androida iz popularnih Zvjezdanih staza ili Terminatora robota koji je proslavio sadanjeg guvernera savezne amerike drave Kalifornije Austrijanca Arnolda Schwarzenegerra. U svim znanstveno-fantastinim djelima stojevi ele postati to je vie mogue sliniji ljudima ili ljudi raznim strojnim dodacima ele postati nadljudi. Ve dvadesetak godina puno polemika
izaziva dvojoba je li Deckard iz Blade Runnera android ili ovjek (gore na slici 10. su glavni protagonisti Blade runnera neposredno prije gaenja androida Roya12). Filmovi i knjievna djela uvelike uvjetuju nain na koji ljudi percipiraju kiborge, a da pritom ne razmisle koliko je umjetno ve dio naeg ivota. Spomenimo samo proteze za invalide, pacemakere, umjetne punice i druge medicinske dodatke koji ljudima olakavaju ili ak omoguuju ivot. Najnovija je vijest tehnologije da se usavrava tehnologija koja e dijelu slijepih osoba vratiti vid kombinacijom malih kamera i ipova povezanih s ljudskim ivcima. Dakle, ljudi ve jesu djelomino kibozi.
Slika 7. Robocop10
Slika 8. 7 of 911
Slika 9. Data12
12
4
Slika 11. Putokaz internet15
PERCEPCIJA CYBER DRUTVA
Korisnik moe internet doivljavati kao novo mjesto za izlazak. U stvari, internet moe i svaki put biti novo mjesto izlaska. Dostupne su usenet grupe, forumi, chatovi (sobe za razgovor), email komunikacija i milijuni razliitih web stranica. Uz pomo interneta i najvei usamljenik se moe osjeati kao dio velikog svemira i pronai svoje mjesto u drutvu. Spajanjem pojedinca na svjetsku mreu idealno moemo primijeniti Goffmanovu teoriju dramaturgije.14
13
offmanovo shvaanje osobe zasniva se na ideji o postojanju dramske interakcije izmeu osobe i publike, iz ega kao proizvod nastaje osoba. Osoba je dramski uinak koji proizlazi iz scene koja se prikazuje.16 Opaa visok stupanj slinosti izmeu glume u kazalitu i raznih oblika djelovanja koje svi ljudi dnevno poduzimaju. Interakcija je vrlo osjetljiva, a podravaju je drutvene izvedbe. Loa izvedba uloga opasnost je za socijalnu interakciju. U svim drutvenim interakcijama postoji prednji plan (front region) i zadnji plan (back region). Akteri na pozornici i u drutvenom ivotu slini su zbog toga to su zainteresirani za svoje uloge. U prostoru iza pozornice glumci prikrivaju svoje uloge i postaju ono to zapravo jesu. U okviru prednjeg plana razlikujemo pojmove pozornice i osobnog plana. Pozornica se odnosi na ziku scenu koja obino mora postojati da bi akteri na njoj izvodili predstave. Osobni plan sastoji se od onih elemenata izraajne opreme koju publika identicira sa izvoaima, oekujui da e je izvoai donijeti na pozornicu. Osobni plan dijeli se na dvije kategorije na izgled i nain. Izgled ukljuuje one elemente koji nam govore o izvoaevom drutvenom statusu. Nain govori publici koju vrstu uloga izvoa oekuje glumiti u nekoj situaciji. Budui da se ljudu openito trude u svojim izvedbama na prednjem planu predstaviti idealiziranu sliku o samima
sebi, oni neizbjeno osjeaju da moraju sakriti neke stvari u svojim izvedbama. Akteri esto pokuavaju proizvesti utisak da su blii publici nego to zapravo jesu. Goffman smatra da se publika sama moe nositi s tom lanou, ne elei uzdrmati idealiziranu sliku izvedbe. Izvoai koriste i tehniku mistikacije. Proizvodei socijalnu distancu izmeu sebe i publike, pokuavaju u gledalitu stvoriti osjeaj potovanja. Ova dramaturka koncepcija osobe i ponaanja drutva idealno odgovara funkcioniranju interneta. Korisnik spajanjem na internet postaje akter na cyber pozornici. Uzima korisniki prol u koji moe unijeti podatke prema svojim eljama. Umreeni pojedinac moe tako promijeniti spol, rasu, boju kose, oiju, zionomiju, nacionalnost i jo mnogo toga. Mrena plavua bujnih oblina moe u stvarnosti biti gojazni elavi mukarac. Uzimanjem korisnikog prola mora se odabrati i ime. U ovom mrenom sluaju ime mora na prvi pogled (tj. itanje) odavati karakteristike aktera, pa e se njena osoba moda nazvati Orhideja ili e se egocentrik nazvati Apolon. Mreni akter trai pozornicu na kojoj se odvija predstava koja njemu odgovara. Ukljuivanjem u takvu predstavu mora se pridravati pravila i normi ponaanja koja ve postojei akteri imaju ili u protivnome moe oekivati iskljuenje. Kao to se pojedinac eli predstaviti u najboljem svjetlu u stvarnom ivotu, tako se i na mrenoj pozornici nastoji prikazati to bolje. Mreni akteri ostvaruju socijalnu distancu prema mrenoj publici pisanjem lai ili istina o svojem ivotu u stvarnom svijetu. Mrena predstava moe aktera toliko zaokupiti da se i u stvarnom ivotu pone ponaati kao i u virtualnoj ulozi. No, ivot i smrt mrenog aktera puno su jednostavniji i korisnici imaju tu neodgovornu mogunost da izbriu svog aktera tj. da ga mreno usmrte.
ivotu? Prvo treba izdvojiti jedan od novijih tekstova u dnevnim novinama Jutarnji list. Polovicu naslovnice zauzima naslov Na internetu popis 800 homoseksualaca, a na treoj stranici o tome se pie preko cijele stranice. Sluaj komentiraju predsjednik Udruge za promicanje prava homoseksualaca, ministrica pravosua, predsjednik Hrvatskog helsinkog odbora i glavni dravni odvjetnik. Svatko iz svoje perspektive osuuje dogaaj, a samo se jedan od njih osvrnuo na nemogunost cenzure internet sadraja.17 Mediji su se ve naveliko raspisali o zavjeri protiv homoseksualaca i pokuaju diskreditiranja njihovih linosti, da bi se samo nekoliko dana kasnije autor popisa sam prijavio policiji sa izjavom da je to njegov osobni popis i da mu je nekako ukraden. Spomenemo li jo naslove poput Izvrijeali profesore na internetu i sline, dobijamo mali zakljuak internet = skandal. Osvrnemo li se na lokalni tjednik sa zamjetno manjom nakladom, susreemo naslove: Student optuen za piratstvo, Tko su najvei proizvoai spama, Osvanule nove rupe u Windowsima i Crvi, spam, napredak tehnologije..., a to su naslovi iz samo jednog broja novina. U lanku Crvi, spam, napredak tehnologije... autor pokuava dati pregled najvanijih informatikih dogaaja u 2004. godini. Uz nabrajanje raznih dogaaja dovoljno je citirati zavretak lanka: To su neke od znaajki godine na isteku, uz jo jednom podvueno: spam, virusi, hakeri ... opasnosti su na koje je ona posebice ukazala. Mali zakljuak internet = opasnost i kriminal. Komercijalizacija svjetske raunalne mree zapoela je devedesetih godina 20. stoljea. Aplikacije za pregled podataka dostupnih na mrei poele su se razvijati ve 1960. godine kada je Doug Engelbart projektirao prototip za kreiranje hipertekstualnih veza i email. Za njihovo koritenje konstruirao Mrena revolucija je raunalni mi (mouse). Konstrukciju Kakvu sliku o internetu moemo tekstualnih preglednika zapoeo je dobiti na prvi pogled u svakodnevnom 1980. godine Tim Berners-Lee. Tijekom
14
osamdesetih godina Tim Berners-Lee razvijao je preglednik koji je nazvao WorldWideWeb. Prvi nairoko koriteni mreni preglednik bio je NCSA Mosaic (na slici dolje18). Istraivaki tim Mosaica razvio je i prvi komercijalni mreni preglednik nazvan Netscape Navigator, kasnije preimenovan u Communicator, a zatim ponovo u Netscape. Netscape preglednik bio je najraireniji sve do Microsoft Internet Explorera koji je preuzeo vodstvo tijekom 1999. godine i jo je danas vodea aplikacija za pregledavanje mrenih sadraja usprkos brojnim sigurnosnim propustima koje ima i koji se svakodnevno otkrivaju. Svoju popularnost duguje tvrtki
Od 1988. godine do danas broj korisnika raunala konstantno raste, u prosjeku za 80% godinje. Usporedbe radi, broj telefonskih prikljuaka raste u prosjeku 5-10% godinje.
Elementi cyber drutva

Koja se sve pitanja mogu postaviti vezana uz funkcioniranje cyber drutva ili virtualne stvarnosti? Je li virtualno drutvo samo lijepa simulacija stvarnog drutva? Virtualno moe biti samo dodatak ili eventualno nadomjestak stvarnog. Sudjelovanje u virtualnoj stvarnosti podrazumijeva da osoba trenutano proizvede novo Ja, da sudjeluje u komunikaciji i da se istodobno otuuje. Virtualno novo Ja, nick (nadimak), prol ili avatar omoguuje ispoljavanje eljenih osobina linosti. Virtualno Ja ima mogunost i daje slobodu da se osoba iznova denira. Takva se osoba ukljuuje u drutvo, koje je opet denirao njegov tvorac, i tamo se prilagouje novim uvjetima prema radnjama korisnika i drugih sudionika u istom virtualnom okoliu. Lani identiteti koji nastaju kreiranjem brojnih e-mail adresa i korisnikih prola mogu sluiti zatiti osobe korisnika, ali esto i za zloupotrebu. Lanim se predstavljanjem kao i u stvarnom ivotu moe nanijeti teta dignitetu osobe, pa ak i materijalna teta. Problem sigurnosti podataka postaje sve vei kako raste broj koritenja kreditnih kartica u online plaanju roba i usluga. Krajem 1980-ih i poetkom 1990ih pala je velika veina totalitaristikih i komunistikih reima. Pokreti za ujedninjenje Europe, Afrike i drugih dijelova svijeta sve su vie jaali i samim time i proces globalizacije. Internet je izvanredno sredstvo globalizacije. Ni
Microsoft u sklopu koje je proizveden, a koja ga je irila uz prodaju operacijskog sustava Windows. Zbog tog ukljuivanja Internet Explorera tvrtka Microsoft je niz godina vodila sudski spor pod optubom nelegalnog distribuiranja. Istraivai su nastavili rad na otvorenom kodu Netscapea i tijekom 2002. razvijen je preglednik Mozilla, koji je izuzetno popularan na raunalima koja nemaju Windows operacijski sustav. Krajem 2004. godine objavljena je unaprijeena verzija Mozille nazvana FireFox, koja je postala izuzetno popularna zbog stabilnosti i sigurnosti.
15
jedan prijanji medij ili komunikacijska tehnika nisu toliko smanjili udaljenosti meu ljudima koliko dananja moderna tehnika. Upotrebom interneta dolazi do kompresije vremena i prostora korisnik iz neke zagrebake ulice moe u nekoliko sekundi zapoeti video-konferenciju putem interneta s nekim u umama Amazone. Tako zika i vremenska udaljenost vie ne predstavljaju zapreku. Uz pomo brzih raunala poslovi i komunikacija su se takoer ubrzali, pa je za pretpostaviti da se vie vremena moe iskoristiti za slobodne aktivnosti. Skraivanjem vremena potrebnog za obavljanje nekog posla ostaje slobodno vrijeme koje se moe iskoristiti na razliite naine. Internet nudi mnoge sadraje koji mogu toliko zaokupiti korisnika da se moe pojaviti ovisnost. Ve su 1995. godine formulirani izrazi Intenet Addiction Disorder (IAD) i Patologycal Internet Usage (PIU). Istraivanja provedena na Zapadu govore da je ovisnik o internetu osoba koja tjedno provede vie od 36 sati online. Ako rastavimo dan od 24 sata na 8 sati spavanja i odmora, ostaje nam jo 16 sati. Od toga oduzmemo 8 sati koliko se provede na poslu ili u koli. Od preostalih 8 sati za vrijeme kojih trebamo obaviti osnovne zioloke potrebe, putovati na radno mjesto, za deniciju ovisnika morali bi provesti barem neto vie od 5 sati online. Ovisnost o internetu denirana je kao kliniki poremeaj sa snanim negativnim posljedicama na socijalno, radno, obiteljsko, nancijsko i ekonomsko funkcioniranje osobe. Istraivanje o ovisnosti o internetu u Hrvatskoj provedeno je od oujka do srpnja 2001. godine.19 Prema rezultatima tog istraivanja najei razlozi pristupanju internetu su radoznalost, zabava, elja za upoznavanjem drugih te dosada. Rijetko je to razlog za traenje partnera ili je to zbog premalo prijatelja uivo. Upitnik je prireen u elektronskom obliku na hrvatskom jeziku, a ispitivanje je provedeno anonimno uz mogunost da ispitanici upiu svoje ime ili e-mail adresu. Sudjelovalo je 205 osoba u dobi
16
od 13 do 60 godina, od njih 48% ena i 52% mukaraca. ak 49% ispitanika je staro izmeu 20 i 30 godina, dok je 26% ispitanika imalo izmeu 15 i 20 godina to pokazuje da je veina korisnika mlae ivotne dobi. Od svih ispitanika za njih 31% utvreno je da su ovisni o internetu. Trenutana dostupnost informacijama na internetu u svega nekoliko klikova ima dobre i loe strane. Dobra je strana ta to se puno lake i bre mogu dobiti informacije poput stanja na cestama, auto-karte, vremenske prognoze i druge informacije korisne u svakodnevnom ivotu. No, nedostatak interneta je taj to svatko moe biti autor informacija. Takvi objavljeni sadraji nisu provjereni i nemaju nikakvu potvrdu da su istiniti. Svaka se novost moe iskriviti, povijest se moe napisati prema eljama autora web stranice. Lane informacije mogu dovesti do velikih problema. Tu ak moemo govoriti i o omalovaavanju znanja i truda. Piscu knjige moda su bile potrebne godine da bi prikupio podatke o neemu. Zatim mu je jo trebala sva sila volje da tu knjigu objavi. Neki ambiciozni webmaster tu istu knjigu moe skenirati i objaviti je online u svega nekoliko sati. Tu se dotiemo i autorskih prava. Velika se hajka dizala prije nekoliko godina oko Napstera (logo na slici20).
Napster je bio aplikacija pomou koje su korisnici interneta mogli razmjenjivati glazbene datoteke. Naalost, izvoau te glazbe ta se razmjena nikako nije mogla naplatiti i autor Napstera je tuen
zbog povrede autorskih prava. No, nije problem samo u glazbi. Autori aplikacija za raunala, operacijskih sustava, lmai i mnogi drugi susreu se sa istim problemom svaki se sadraj moe razmjenjivati internetom. Gospodarski gubici radi toga su golemi. Gubitak privatnosti jo je jedan od aspekata koritenja interneta. Veina web stranica na kojima se koriste korisnika imena i lozinke koristi datoteke zvane kolaii (cookies) za pohranu podataka koje korisnik ostavi. Te se datoteke pohranjuju na korisnikovu raunalu i sljedei put kada posjeti istu stranicu korisnik esto ni ne mora ponovno upisivati svoje korisnike podatke. Na taj se nain moe uznemiravati privatnost pojedinca, budui da mnogi forumi i druge web stranice imaju popis korisnika koji su trenutno online na toj stranici. Drugi nas na taj nain mogu vidjeti, pa ak i pogledati na prol u kojem u veini sluajeva ili stoji naa e-mail adresa ili kontakt obrazac putem kojeg nam se moe poslati poruka. Mi ni ne znamo da nas drugi vide. Programi za instant poruke to rade jo suptilnije. Na njima si korisnik moe oznaiti svoje prijatelje i im se netko od njih spoji na internet, mi dobijamo poruku da je on online. Pitanje cenzure esto se postavlja pitanje Tko upravlja internetom?. Ne postoji neka centralna kontrola ili administracija interneta. Tu se otvara pitanje cenzure tj. slabljenje kontrole sadraja na internetu. Ve poetkom komercijalizacije istaknuto je da internet postaje mjesto za ekstremistike i ine negativne stavove. Zbog organizacijske strukture koja nema centar ili tehnologije koja nema sredinji sustav internet je nemogue kontrolirati. Postoji vie organizacija koje zajedno rade na razvoju, istraivanju i upravljanju internetom. Neke od najznaajnih organizacija su: 1. Internet Society - (ISOC) Internet Drutvo je osnovano 1992. godine i danas
17
2.
3.
4.
5.
6.
funkcionira kao krovna internet organizacija. To je nevladina organizacija u koju je ukljueno stotinjak organizacija diljem svijeta i nekoliko tisua lanova.21 Osnovna je misija informiranje o internetu. Organizacija je zbog toga 2002. godine nagraena dodjelom upravljanja .org domenama. Odrava godinju konferenciju International Networking (INET) i regulira aktivnosti lokalnih podrunica. Brine se i za slobodnu upotrebu termina internet. Internet Architecture Board - Organizacija IAB je 1983. evoluirala iz organizacije Internet Conguration Control Board (ICCB), originalno osnovane 1979. godine od strane voditelja ARPAneta Vintona Cerfa. Osnovni su joj zadaci: nadzor nad standardima arhitekture, protokola i procedura; nadzor nad IETF-om i IANA-om. Sastavljena je od 13 lanova, od kojih se 12 bira iz IETF-a (odobravaju ih u ISOC-u), a jedan je voditelj IANA. Internet Engineering Task Force IETF forimirana je 1986. od strane administratora IAB-a, a osnovni joj je zadatak poboljanje internet protokola i standarda. Internet Research Task Force IRTF je zaduena za istraivanja budunosti i razvoja interneta. Internet Corporation for Assigned Names & Numbers ICANN upravlja raspodjelom imena domena i IP brojeva. Tu je funkciju preuzela 1988. od dravne National Science Foundation. Internet Assigned Numbers Authority IANA ima funkciju
centra za koordinaciju, razmjetaj i registraciju organizacija za internet adrese, imena domena i parametara protokola. Od najranijih dana razvoja interneta smjetena je na University of Southern Californias Information Sciences Institute. 7. Network Solutions prvi je javni registrar imena domena i jo uvijek je centralna baza podataka za registraciju domena. Od 1993. do 1999. godine vodili su jedinu tvrtku za registraciju domena InterNIC. 8. Accredited Registrars akreditirani registrari omoguuju registraciju imena domena. Prema gore navednoj strukturi vidljivo je da je u biti nemogue provoditi neku efektivnu cenzuru ili zatitu sadraja koji se pojavljuju online. Za ponaanje na internetu donesen je i online bonton poznatiji kao Netiquette ili Internet Etiquette.22 Tijekom dugogodinje prakse u online komunikaciji donesene su smjernice koje bi morale olakati komunikaciju na internet servisima. Saeto su razvrstane u nekoliko skupina: osnove, slanje, odgovaranje i povjerljivost. Pridravanje smjernica uveliko bi smanjilo nepotreban i veliki broj mailova koji stiu u potanski sandui, kao i izbjegavanje da se korisni e-mail na temelju nepridravanja standarda protumai kao beskoristan i tako se automatski izbrie. Internet omoguava slobodu govora. Sve to netko eli objaviti dostupno je svima koji su umreeni. Uprkos pokuajima zabrane ili ukidanjem pristupa informacijama imamo mnogo primjera kada je internet ostao zadnja opcija za irenje informacija (npr. 1990. godine dogaanja na trgu Tiananmen, 1991. godine dravni udar u Rusiji, 1991. iraka invazija Kuwaita, 1996. beogradski radio B-92 nastavio je emitiranje internetom nakon diktatorske
18
zabrane radio emitiranja itd.). Od 1996. godine neke su drave zapoele sustavno ograniavati koritenje interneta. Najrigoroznija je Kina u kojoj se korisnici interneta moraju registrirati kod policije. Saudijska Arabija ograniava pristup internetu samo na bolnice i univerzitete. U Singapuru sve politike i vjerske internet stranice moraju biti registrirane kod vlade. Novozelandski sudovi su donijeli zakljuak da se raunalni diskovi mogu smatrati publikacijama koje se mogu cenzurirati. Hakerska subkultura Kod deniranja hakerske subkulture prvo treba postaviti neku povijesnu podjelu odnosno razlikovanje triju generacija hakera. Prvobitni hakeri koji su se javili ve u 1960-im godinama bili su vrhunski elektroniari koji su mogli skoro svaki problem rijeiti brzo,
uinkovito te esto na nekoncencionalan i inovativan nain. Druga je generacija ona generacija hakera koji su postali pravi razbojnici sa osnovnom namjerom upadanja u tua raunala i kreiranje virusa. Precizniji naziv za ovu generaciju je crackers. Neki od najpoznatijih crackera su John Draper24, Mark Abene25, Kevin Mitnick26 23 , Kevin Poulsen27 i Vladimir Levin28.
Najnovija se generacija hakera bavi distribucijom slobodnog softvera odnosno razbijanjem zatite poznatih softerskih proizvoda radi besplatne distribucije. Zaetnik ovog pokreta je Richard Stallman. Stallman je 1984. zapoeo razvoj besplatnog operacijskog sustava pod nazivom GNU.29 Prema GNU Opoj Javnoj Licenci (GPL) danas se razvija sustav pod imenom Linux, premda to nisu istovjetni sustavi. 1985. osnovao je Free Software Foundation (Fundaciju za slobodni softver). Osnovna ideja FSF-a je da se za svaki program ili igru objavi i izvorni kod (source code) kako bi se dalje mogao razvijati po potrebama pojedinaca ili organizacija. Ta ideja je nadalje potakla razvoj shareware i open source software pokreta. Ideja o slobodi informacija je zajednika i projektima poput TheFreeSite.com (http://www. thefreesite.com), koji nude besplatne proizvode i softver, te Project Gutenberg (http://www.gutenberg.org), koji nudi besplatne kopije knjiga. Zato bi se moglo govoriti o hakerskoj subkulturi? Vjerojatno ne po nekom zajednikom stilu odijevanja koji je vie-manje standardan za sve ljubitelje raunala (premda dominiraju predmeti koji su pozitivno nastrojeni prema koritenju otvorenog koda ili antikorporacijskih oznaka). Zajednika su im mjesta okupljanja. U online svijetu to su IRC ili chat sobe, forumi i sline stranice. Razvijen i poseban nain govora tj. pisanja, tzv. hackerski sleng, sastavljen je od kombinacije slova, brojki i znakova s naglaskom na zamjeni slova brojkama i znakovima (npr. 3ll1t3 elite, h4ck3rz hackers i sl.). Gamerska subkultura Gameri su korisnici raunala koji veinu svojeg vremena troe na igranje raunalnih igara ili na podeavanje vlastitog raunala da bi odavalo to bolje performanse za igranje. Bitan je element da gameri ne igraju samostalno (protiv umjetne raunalne inteligencije) ve u mreama (internet i LAN) protiv drugih
19
ivih igraa. Specino za gamersku kulturu je postojanje klanova. Klan je skupina istomiljenika koji se bore (ili natjeu) pod zajednikim imenom, oznakama ili zastavama. ak su i igre ve tako podeene da postoje razine igranja namijenjene iskljuivo mrenom igranju u grupama. No, ta virtualna podjela je zadrala neka ogranienja slina podjelama u stvarnome svijetu, pa su tako klanovi izrazito nacionalno ili lokalno podijeljeni. U gamersku subkulturu se moe ukljuiti i specian oblik igranja.
RPG via e-mail je igra glumljenja uloga preko e-maila. U takvim igrama igrai se okupe oko jedne zajednike ideje (esto na literalnim ili lmski predlocima), deniraju cilj ili misiju i meusobnom komunikacijom grade radnju. Interesantan su primjer recimo poklonici znanstveno-fantastine serije Star Trek, koji su taj RPG via e-mail anr igranja razvili u najsitnije detalje i detaljno preslikali ideje zaetnika Star Treka Genea Rodenberryja. Tako se pojedinac ukljuuje u igru odabirom virtualnog identiteta gdje se bira rasa (interplanetarna), spol i tjelesni detalji. Taj prol (odnosno identitet) stalno prati pojdinca tijekom igranja. Nitko ne spreava pojedinca da istodobno preuzme nekoliko identiteta , tj. uloga u igri. Osim online druenja preko igara i tamo dostupnih oblika razgovora chatom ili upotrebom opreme za zvune
razgovore, gameri esto organiziraju ako bi cyber seks pokuali denirati kao i turnire tj. druenja na kojima se zamiljeno voenje ljubavi posredstvom organiziraju natjecanja u nekim igrama. elektronikih ureaja, onda u cyber seks moemo uvrstiti i telefonski seks, erotski televizijski ili radijski program, pa ak i telegraf. Postavljaju se pitanja Zato cyber seks?. Kao prvo, cyber seks je neto novo, nepoznato pa ak i nenormalno (u smislu uobiajene seksualne prakse). Vaniji je faktor anonimnost. Pojedinac se moe predstavljati i otkrivati sebe drugima na nain na koji nikad ne bi imao hrabrosti da to uini i u stvarnosti. Netko svoje seksualne fantazije ne moe ostvariti u stvarnosti, bilo da su toliko nastrane, bilo da je pojedinac moda ziki sprijeen da to uini u stvarnom ivotu (npr. zatvorenici, vojnici, mornari, astronauti). Cyber seks moe nekima biti jedino rjeenje jer zbog tjelesnih nedostataka, invaliditeta ili ak zaraznih Cyber seks bolesti od kojih boluju, jedino na taj Cyber seks se sastoji od senzorikih nain mogu ostvariti svoje seksualne podraaja. Ulazne i izlazne informacije potrebe. Naravno, tu dolaze u pitanje i su vizualne, zvune i taktilne, a ovise razne nastranosti ili ak seksualne prakse o suelju izmeu raunala i ovjeka. kanjive na svaki nain. Introvertirane Stenslie Stahl je u prvoj verziji njegovog osobe mogu upranjavati cyber seks bez Cyber S/M odijela koristio sustav koji straha od odbijanja ili ismijavanja. je sadravao umjetnu vaginu (u enskoj Svakako je sigurno da je varijanti vibrator), grijae za noge, upranjavanje cyber seksa samo trbuh se stimulirao elektro-okovima, nadomjestak za stvarni seks. U potrazi za bradavice stezaljkama, a preko tijela stvarnim seksualnim iskustvom ljudi se se kretao veliki vibrator. Jednostavnije samozadovoljavaju, a cyber seks je samo varijante cyber seksa podrazumijevaju jedna nova i dodatna opcija u tome nizu. samozadovoljavanje sa ili bez seksualnih Nove tehnoloke mogunosti stimulacije pomagala, uz konzumaciju dostupnih orgazma dakako pojaavaju privlanost online sadraja poput porno galerija ili cyber seksa, ali cyber seks i dalje ostaje chat soba. Manje interaktivni nain je vrue dopisivanje e-mailom. Cyber seks moemo promatrati u nekoliko vrsta. Moemo govoriti o seksualnoj interakciji ovjekraunalo u kojoj nema druge ive osobe ve se akter zadovoljava uz pomo audio-vizualnih sadraja koje mu raunalo servira. Druga vrsta cyber seksa je model ovjekraunalo-ovjek u kojem dvoje (ili vie) ljudi seksualno komunicira preko raunala. Ono to je vano istaknuti je to da je kod obje vrste bitan faktor ljudska imaginacija i
20
samo slaba simulacija jer je nemogue simulirati nepredvidljivost tuih reakcija, dodira, uzdaha ili pokreta. Opasnosti koje se konzumiranjem cyber seksa mogu javiti su mogunost da pojedinac otkrije da voli neto za to nije mislio da mu se svia. Ozbiljniji bi problem mogao biti deformacija meuljudskih odnosa jer pojedinac cyber seksom dobiva upravo onakve povratne reakcije kakve eli, a i cyber partneri su idealizirane slike, to u stvarnom ivotu esto nije sluaj ni kod reakcija niti karakteristika partnera. Pozitivni aspekt cyber seksa moe biti jaanje komunikacijskih vjetina i kreativnosti, jer pojedinac svaku svoju elju mora pretoiti u standardizirani oblik kako bi se omoguila komunikacija s raunalom ili partnerom u cyber seksu. injenica da u seksu vaniju ulogu od tijela ima mata potvruje se i kod cyber seksa. Cyberfeminizam Pregledom pretplatnika nekoliko popularnih raunalnih asopisa potvruje se da su ene uvelike odsutne iz aktivnosti vezanih uz kompjutere. ene ine tek oko 20% itateljstva PC Worlda, 15% pretplatnika na Wired, 15-18% pretplatnika na Well, 10% pretplatnika na CompuServe, 15% na AOL i 30% na Prodigy. Bit feministike teorije je da je ona i kritika i aktivistika zato to se sa enske pozicije trudi stvoriti bolji svijet za ene, a time prema njihovom miljenju i za cijelo drutvo. No, feministika teorija nije samo socioloka ve i interdisciplinarna, budui da obuhvaa i antropologiju, biologiju, ekonomiju, povijest, pravo i mnoge druge. Pisanje u feministikoj tradiciji ima dugu povijest sve do 1630. godine, ali se feminizam nije razvijao kao kontinuirani pokret. Nakon 1960-ih sve se vie govori o sociologiji roda, gdje je sociologija roda prouavanje socijalno oblikovanih enskih i mukih uloga. Sociologija roda uzima rod kao jednu od mnogobrojnih varijabli socijalnih odnosa i struktura. Internet i kiber prostor
21
mjesta su u kojima feministiki ili rodni pokret nanovo moe ojaati. Teoretiari feminizma pokuavaju pitanje odnosa roda i spola protegnuti i kroz kiber prostor, kao mjesto u kojem je spol pitanje odabira. Svaki sudionik interaktivne komunikacije putem interneta bira nain na koji e se predstaviti drugima, ukljuujui i spol. Postoji puno primjera u kojima ene online glume mukarce jer im je tako lake izrei svoje miljenje o neemu, a i drugi sudionici se prema njima odnose tolerantnije. Mogunost mijenjanja identiteta i uloga koje uz to dolaze pomae meusobnom razumijevanju problema i situacija u kojima se pojedinac moe nai ukoliko se predstavlja kao osoba drugog spola. Puno se takvih primjera moe proitati u zbirci radova Cyberfeminizam. Kod kreiranja virtualnog identiteta pojavio se i trei spol - neuter ili nedenirani koji pojedincu nudi mogunost da se prezentira spolno i rodno neutralno. Novi drutveni poredak? Da li e se tijekom razvoja cyber drutva razviti i novi drutveni poredak? Na ovo pitanje pokuavaju odgovoriti mnogi autori. Dvojica hrvatskih autora u svojoj knjizi Kiberkomunizam predviaju sljedee: Nastupajue Novo doba bit e svijet kiborga i robota, superinteligentnih ljudskih bia i strojeva., a poredak koji e tim drutvom upravljati e biti kiberkomunizam. Kiberkomunizam se razvija uvoenjem i irenjem slobodnog kompjutorskog operacijskog sustava, otvorenog koda i besplatnog softvera, pakete uredskog poslovanja, beinog komuniciranja i obrazovanja po izboru i bez naknade. Dalje istiu ovo: Tako poinje povijesni proces koji vodi ljudski rod u otvoreno, slobodno, besplatno i svima dostupno globalno zajednitvo. U kibekomunistikom drutvu suverenitet drava preao bi na individue i njihova udruenja i zajednice. Autori knjige Netokracija tvrde kako
je u dananje vrijeme promijenjen nain za podizanje drutvenog statusa. Dok se nekad to radilo rodom, obrazovanjem ili stjecanjem bogatstva, danas najbolji drutveni status imaju oni koji skupe najvie ekstremnih iskustava. Pri tome se misli na to tko je proputovao vie svijeta, isprobao to vie raznih legalnih i ilegalnih stvari ili ak bolje reeno tko je osjetio to vee emocionalno uzbuenje pri tome. Takvo je razmiljanje na tragu egzistencijalistikih sociologa koji svoje prouavanje temelje na prouavanju aktera, njihovih misli, osjeaja i akcija.
22
5
rvatska akademska i istraivaka mrea ili CARNet (Croatian Academic and Research Network) nastala je 1991. godine kao projekt Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (logotip Carneta na slici). Godine 1995. Vlada Republike Hrvatske Uredbom osniva ustanovu CARNet. CARNetove aktivnosti prvenstveno su okrenute akademskoj i istraivakoj zajednici, sa ciljem stvaranja, uvoenja i uporabe novih tehnologija. 1993. godine Hrvatska je dobila svoju .hr vrnu domenu kojom se oznaavaju internet stranice hrvatskog podruja, a vrnom domenom upravlja CARNet. CARNet 1994. godine uspostavlja sredinji WWW posluitelj (bazu hiperveza na hrvatske stranice) i odrava prve teajevi o internetu za korisnike. Danas CARNet prua ISP usluge znanstvenim i obrazovnim ustanovama te njihovim korisnicima, brine se za vrnu .hr domenu i provodi mnoge projekte za unapreenje sadraja i usluga u hrvatskom internetskom prostoru. Prvi hrvatski komercijalni ponua internet usluga HiNet (u okviru Hrvatskih pota i telekomunikacija) zapoeo je s radom 1996. godine, a tijekom godina promijenila se vlasnika struktura i ime
23
HRVATSKI CYBERSPACE
do sadanjeg T-com-a. Od listopada 2001. godine Deutsche Telekom AG postaje veinskim vlasnikom HTa, s udjelom u vlasnikoj strukturi 51%, dok je vlasnik preostalog dijela Vlada Republike Hrvatske. Zbog takve monopolistike vlasnike strukture razvoj komercijalne uporabe interneta u Hrvatskoj uvelike zaostaje za europskim prosjekom. T-HT je u svojem izvjetaju o poslovanju iznio podatke da je 2004. godinu zavrio sa porastom od 15% u broju korisnika mobillne telefonije (1,53 milijuna) i porastom od 22% korisnika interneta (585,8 tisua). Dokidanjem monopola i stvaranjem manjih privatnih ISP-a poput Iskona, Globalneta i VIPneta cijena koritenja usluga se smanjila, ali veliki nedostatak je taj to vie od 95% korisnika interneta u Hrvatskoj koristi sporu vezu za preuzimanje internet sadraja. Poveanje broja korisnika ADSL-a (irokopojasnog pristupa internetu - broadband) ide sporim tempom i dio je hrvatske nacionalne strategije informatizacije. Prema tom planu elja je da do 2006. godine broj DSL korisnika bude oko 100.000 (ili oko 10% od sadanjih skoro milijun korisnika interneta). U zadnjih est mjeseci cijene se stalno smanjuju, dok se broj korisnika sporo poveava. Krajem oujka 2005. objavljeno je da ima oko 25.000 korisnika koji su smjeteni u 70 najveih gradova Hrvatske. irenje DSL usluge u ruralne krajeve jo nije ostvareno i to je jedan
od razloga sporog rasta. U gradovima je prisutna i kabelska veza na internet koja se ostvaruje preko televizijsko kabelskih distribucijskih sistema i nudi brzine sline DSL-u. Hrvati su u velikoj mjeri jo uvijek tradicionalisti i konzervativci. Novotarije, osim onih pomodnih, ne probijaju se esto. Ruralna sredina ima minimalnih veza s koritenjem interneta, to je vidljivo i prema gore iznesenim podacima. Nae se drutvo nije promijenilo iako imamo i dravnu politiku i plan informatizacije. Dobar su primjer male zajednice poput ruralnih opina koje su izradile web stranice s mogunou javnih rasprava o bitnim pitanjima za lokalnu sredinu. U veini sluajeva bezuspjeno. Takvim se stvarima bave samo mladi i to veinom kolskog uzrasta. Fenomen ope proirenosti interneta stalno je prisutan u medijima, ali naalost odnosi se na negativne strane interneta. Tirani hrvatski tjednik Nacional u jednom svom travanjskom izdanju na naslovnici donosi natpis Istraivanje pokazalo da u Hrvatskoj na djecu preko interneta vreba vie pedola nego u SAD-u. U istraivanju koje je provela neprotna organizacija Hrabri telefon (za pomo zlostavljanoj djeci) glavna su pitanja bila u koje se svrhe koristi internet i kakva su djeja iskustva s internetom. U istraivanju je prema pisanju tjednika obuhvaeno ukupno 4.000 uenika osnovnih i srednjih kola (od etvrtog do osmog razreda osnovne te prvi i drugi razred srednje kole). Hrabar je zakljuak autora lanka da je istraivanje pokazalo da je 27 posto kolske djece u Hrvatskoj bilo izloeno porukama seksualnog sadraja. ak 10 posto vie nego djeca u SADu. Na nereprezentativnom uzorku iz urbane sredine donesen je zakljuak za cijelu Hrvatsku. Do cjelokupnog izvjetaja o istraivanju nije mogue doi, ali su u tjedniku vidljivi jo neki interesantni podaci poput da 90% djece iz uzorka koristi kompjuter, a
24
od njih 83% ga koristi za igranje i 66% za surfanje. Interesantan je podatak o 56% djece koja koriste chat za zabavu i upoznavanje novih prijatelja. Razumljiv je cilj djece koja se koriste raunalom, ali bi pritom puno vie panje trebalo posvetiti njihovoj zatiti od nepodobnih sadraja. U razvijenijim zeljama postoje organizacije koje se bave edukacijom roditelja i pronalaenjem nepodobnih sadraja, a postoje i posebne aplikacije koje djeci ograniavaju koritenje interneta. S pedagoke strane internet takoer ima svoje pluseve i minuse. Poeljno je da uenici vie samostalno rade i internet im omoguava pronalaenje korisnih sadraja za nastavu. No, meutim sadraji koji su na internetu u najveoj mjeri nisu proli nikakvu kontrolu istinitosti i na taj se nain djeca mogu pouiti krivim istinama. Uz to, na internetu su vrlo prisutni i sadraji poput lektire, seminara, pa ak i maturalnih radnji, koji se ne koriste samo u informativne svrhe ve kao plagijati i na taj se nain obrazovanje srozava. Naalost, jo je jedna negativnost interneta i njegov lo utjecaj na pismenost korisnika. Internet je medij u kojem je veina sadraja napisana, a ti pisani materijali esto nisu lektorirani i puni su nepravilnosti. Crkva u Hrvatskoj i internet Uz Poljsku i Irsku, Hrvatska je esto proglaavana najkatolikijom zemljom Europe zbog vrlo velikog utjecaja Katolike crkve na javno miljenje. Nakon dugih desetljea vlasti komunistikog reima, koji je potiskivao pa i ak zabranjivao svojim lanovima sudjelovanje u bilo kojim vjerskim aktivnostima, Hrvati su poetkom devedesetih godina pohrlili u okrilje Crkve. Za taj nagli skok u broju vjernika moemo nai nekoliko povoda. Prvi meu njima i denitivno najsigurniji povod je stvarna povezanost hrvatskog naroda uz katoliku vjeru. Kroz najraniju povijest Hrvata na ovim prostorima moemo pratiti utjecaj katolike crkve. Stoljeima tijekom turske
najezde prema srcu Europe Hrvatska je smatrana predziem kranstva. Narod je cijeli svoj ivot uredio prema godinjim dobima i uz to vezanim poljoprivrednim radovima, te uz velike crkvene blagdane. U duhu vjere ljudi su primali sakramente, ili i rasli uz crkvu, enili se i udavali, te na kraju i umirali. Najvei moralni utjecaj dugo je vremena imao sveenik. Sveenici su kroz due vrijeme bili i jedini izvor obrazovanja, budui da se uiteljska profesija u Hrvatskoj razvila relativno kasno, tek u drugoj polovici 19. stoljea. Nakon Drugog svjetskog rata i prvih poratnih izbora na vlasti su ovrsnuli komunisti, koji su voeni idealiziranim sovjetskim uzorima ubrzo poeli potiskivati i marginalizirati vjeru. Biti vjernik je tijekom godina postajala sve vie javna tajna budui da lan Komunistike partije Jugoslavije nije mogao biti vjernik, a opet je bilo uvrijeeno pravilo da uspjean ovjek moe biti samo komunist. Slomom socijalistikih poredaka u Europi, a zatim i proglaenjem neovisnosti Hrvatske, nova je politika elita prigrlila Crkvu koja je zauzvrat morala osigurati moralnu legitimaciju nove vlasti. Sljedei razlog kojeg moramo navesti je Domovinski rat u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Pravo se zajednitvo ljudi moe vidjeti tek u kritinim situacijama, a ovaj je ratni konikt to i pokazao. Vrlo se brzo isproliralo tko sa kime ratuje, pa su tako ratovali katolici Hrvati protiv pravoslavnih Srba. Znai, denitivno smo imali etnikovjerski sukob. O moralnosti rata niti jedna strana nije dvojila. Hrvati brane svoj dom i vjeru, a Srbi samo ele svoju otadbinu. Naalost, srpski napadi na vjerske objekte samo su poveavali taj jaz. Politiari su jasno pokazali to znai biti pravi Hrvat pravi je Hrvat katolik i pravi vjernik koji u Crkvi stoji u prvom redu i moli Boga za pomo naalost pravi razlozi su u veini sluajeva bili samo politika promidba i skupljanje bodova za sljedee izbore. Sasvim je jasna bila i potreba ljudi okruenih ratom da vjeruju u dobro i spas koji Bog
25
nudi. Vjerujem da se svima u pamenje urezala slika vojnika u maskirnoj uniformi s krunicom oko vrata. Plastine krunice, koje svijetle u mraku, bile su sastavni dio prvih poiljki humanitarne pomoi koja je stigla u Hrvatsku. S tog je stajalita jasno i stalno zajedniko pojavljivanje tadanjeg predsjednika Franje Tumana i kardinala Kuharia. Po zavretku rata i povratkom prognanih i izbjeglica, relativnom stabilizacijom drave, utjecaj Crkve, zaudo, nije opao. U naoj je javnosti jo uvijek prisutno traenje legitimacije od strane crkve. Tijekom prvih deset godina hrvatske samostalnosti i vlasti Hrvatske demokratske zajednice, mogli smo svjedoiti izuzetnoj suradnji vlasti i Crkve, koja je imala priliku i mogunost komentiranja svih bitnijih odluka Hrvatskog sabora ili Vlade. Nakon sijeanjskih izbora 2000. godine, kada je na vlast dola oporbena koalicija estorke, vidljivo je zahlaenje odnosa sa Crkvom. Denacionalizacijom imovine Crkva je stekla znaajna sredstva, od nekretnina do uea u raznim fondovima. Svaki element drutva koji vjernicima skree pozornost, poput nekih vrsta glazbe, lmova ili interneta, ne moe naii na odobravanje crkve. Hrvatska je slubena crkva u velikoj mjeri konzervativna i nije blagonaklona prema novitetima te bismo stoga mogli rei da internetizacija Hrvatske doprinosi sekularizaciji hrvatskog drutva. Slubeni stavovi Svete Stolice, koje je formulirao nedavno preminuli papa Ivan Pavao II., bili su za oprezno koritenje novih tehnologija u nadi da se vjera moe iriti i sluiti medijima i raunalima. Katolika crkva takoer ulazi u 21. stoljee i da bi opstala mora prigrliti nove tehnologije, ali to ini vrlo polagano i skeptino. Papa Ivan Pavao II. u svojem je apostolskom pismu Brzi razvitak o sredstvima drutvenoga komuniciranja, medije i novinare upozorio na opasnosti od manipulacija koje sredstva informiranja mogu initi.
Papa pie da je drutveno komuniciranje samom oveku. dobra stvar za cijelu zajednicu i da stalno treba usavravati mjere koje jame pluralizam. O pitanju koritenja interneta papa je poruio da ga i Crkva moe i treba koristiti bez straha. Pozvao je prije svega vjernike da se ne plae novih tehnologija koje nam je Bog stavio na raspolaganje za otkrivanje, upotrebu i omoguavanja upoznavanja istine. Slini stavovi stoje i u dokumentu Crkva i internet, kojeg je Papinsko vijea za medije izdalo u veljai 2002. godine. Za istaknuti je internet koji pridonosi revolucionarnim promjenama u trgovini, obrazovanju, politici, novinarstvu, odnosima meu narodima i meu kulturama. Te promjene ne zadiru samo u oblik na koji osobe meusobno komuniciraju, Slika 21. Papa Ivan Pavao II. zalagao ve i u nain na koji tumae vlastiti ivot. se za koritenje suvremenih medija Ve iz ovih istaknutih dijelova vidljivo je da je katolika crkva prepoznala snani utjecaj interneta i modernih komunikacija u irenju evangelizacije u vremenima sve vee nereligioznosti. Po smrti pape Ivana Pavla II. puno je puta isticano da se vjeto sluio medijima i internetom i za oekivati je da se takav trend nastavi i u budunosti. Vatikan osim televizijskog i radijskog program ima i opsene web stranice na kojima se mogu pronai svi multimedijski sadraji, enciklike, odluke, biograje i, naravno, Sveto pismo. I u Hrvatskoj smo svjedoci da ak i manje upe imaju svoje web stranice na kojima objavljuju svoje aktivnosti. Stavove sline katolikoj crkvi ima i pravoslavna crkva. U jednom intervjuu jeromonah Petar (sekretar Nastavnog Komiteta Ruske Pravoslavne Crkve) istie sljedeu misao: Sam po sebi, Internet kao i vecina drugih tehnoloskih dostignuca je moralno neutralan - zbog toga sto ga neko koristi u korisne ili stetne svrhe, ne treba imati prema njemu negativan stav. Nadalje kae: Sablazan i stetnost Interneta nije vise opasna od televizije ili stampe. I reklama u metrou moze da sablazni, stvar je u
26
Slika 19. Pristup internetu od kue najvie je zastupljen u naseljima do 100.000 stanovnika (izmeu 91 i 94%), vie je prisutan kod mukaraca (90%), u dobnoj skupini od 35 do 44 godine starosti (92%), kod onih s mjesenim osobnim prihodima od 4.000 do 6.000 kuna. Pristup na poslu je iznad prosjeka zastupljen prvenstveno u Zagrebu s okolicom (42%), kod osoba s najviom naobrazbom (53%) i osoba starih izmeu 35 i 44 godine (45%).
Slika 20. Najea svrha koritenja Interneta.

27
6
osljednju etvrtinu 2004. godine Hrvatsku je preplavio novi val oduevljenja za televizijom i internetom. U Hrvata je zapoelo emitiranje globalno napopularnije reality TV emisije Big Brother. Hrvatska je tu ast dobila kao 26 zemlja na svijetu. Globalno Big Brother biljei strahoviti uspjeh i svugdje izbija na vodeu poziciju gledanosti meu televizijskim emisijama. ak je gledaniji i od meunarodnih nogometnih utakmica ili utakmica Lige prvaka, a tu se radi o emisiji koja traje otprilike sat vremena dnevno. Slinu popularnost biljee i pratee web stranice, to je i za oekivati jer one nude 24/7 uslugu. Naime, dok se na televiziji moe pratiti samo izbor dnevnih dogaaja, na internet
28
(ZLO)UPOTREBA INTERNETA
stranicama Big Brothera svaki ponosni vlasnik raunala sa kolikotoliko stabilnom vezom na internet (brzina i nije presudna) moe ui u Big Brother kuu svih 24 sata dnevno i svih 7 dana u tjednu. Za nekoliko trenutaka i klikova miem ulazimo u arobni voajerski svijet reality televizije. Prema podacima RTL telelevizije Big Brother je u prosincu pratilo oko milijun gledatelja svake veeri osim petkom kada je broj gledatelja rastao i do 1,4 milijuna. Petkom je naime, ila emisija u kojoj su se zbrajali tjedni glasovi gledatelja o tome tko e ostati, a tko ispasti iz emisije. Fenomen u tome je mogunost da svaki, obian gledatelj ima mogunost odluivati o neijoj sudbini. Veliki boom krajem 1980-ih donio je ureaj za reprodukciju video zapisa. Uskoro nakon toga, a uvjetovano time, zapoelo je irenje VHS kamera. Video rekorder i kamera omoguili su pojedincima ono to su do tada mogli vidjeti ili initi samo u kino dvoranama ili na televiziji. Svatko je s vremenom mogao nabaviti potrebne elektronike ureaje i raditi vlastite video uratke. Poetkom 1990-ih svijetom i Europom poeo se iriti amaterski video seksualnih sadraja. Ono to je tu interesantno je upravo taj amaterizam koji bi ujedno mogao oznaavati i autentinost. Ono to bi bilo snimljeno amaterski moglo je
znaiti i svakodnevno, a ne samo neto u domeni scenarista, redatelja i plaenih glumaca. Razvojem digitalnih foto i video kamera, irenjem interneta i raunalnih web kamera, amaterski i profesionalni seksualni sadraji zapoeli su prodor u domove. U Hrvatskoj smo sredinom 2004. godine bili svjedocima velike navale na video kasete i raunalne kompakt diskove kada je internet portal objavio vijest da je ukraden video uradak eksplicitnog sadraja popularne pjevaice Severine Vukovi. Fascinantno je koliko je tih 11 minuta kuno snimljenog materijala uzburkalo cijelo hrvatsko drutvo. Tjedan-dva ta je tema bila najintezivnije okretana u svim hrvatskim medijima i drutvima. Svoje ocjene tog sluaja iznosili su svi, od obinih ljudi s ulice pa sve do crkvenih dunosnika, politiara i znanstvenika. Video materijal zapoeo se distribuirati prvenstveno internetom i vjerojatno je pozitivno djelovao i na informiranost ljudi o tome to je to internet, kao i na kasniji porast prodaje raunala i broj minuta provedenih online. Mogli smo svjedoiti i o tome koliko se malo zna o internetu. Dokazano je da se openito ne zna da je internet decentralizirana mrea koja nema efa koji bi jednostavno prekinuo prekida i zaustavio dotok nepristojnih materijala. To je dodue bio amaterski uradak, ali su akteri bili ve otprije poznati i medijski eksponirani. Nije zauujui interes za dotinu snimku. No, interesantnija je navala na internet poetkom 2005. godine kada se u kratko vrijeme pojavilo nekoliko potpuno amaterskih snimaka od aktera koji su do tada bili potpuno nepoznati javnosti. Tu dolazi do izraaja vrijednost amaterskih snimaka koje vie podrazumijevaju autentini stvarni ivot. Novi su akteri bili studenti iz jednog zagrebakog studentskog doma, djevojka iz Pule i srednjokolke iz srpskog Zemuna. Interesantno je demonstracija seksualnosti koja u ovim sluajevima dolazi od ena, koje se dokazuju kao seksualno aktivne, kao vrioci radnje i kao one koje imaju kontolu nad mukim
29
partnerima. Moda je tu na djelu onaj nedenirani i novi cyberfeminizam. Manje benigni sadraji, koji su isto tako u domeni voajerske kulture dananjice, pojava je i pravi procvat reality televizije. Na mnogo satelitskih kanala moe se tokom cijelog dana pratiti kako policija proganja prestupnike, kako vatrogasci gase poar, kako forenziari istrauju mjesto zloina ili kako medicinske ekipe saniraju i najtee ozljede. Postavljanjem potpuno bezopasnog upita na Google ili nekim drugim poznatim trailicama za pretraivanje internetskog sadraja sa neseksualnim pojmovima izlistavaju se pornografski sadraji (posebice kod slika). To je esta pojava kada se pornografski materijali imenuju poput predmeta iz svakodnevne upotrebe ili po pojmovima koji se esto koriste, a sve sa ciljem dovoenja to veeg broja posjeta njihovim stranicama. Vei broj posjeta omoguava i vei potencijalnu zaradu na prodaji sadraja ili marketinkog prostora. Na internetu se moe nai i pedolija zamotana u legalne okvire. Primjer je recimo stranica www.childsupermodels.com na kojoj se poziva roditelje (Roditelji, napravite od svoje djece supermodele i zaradite novac!) da zarade laki novac na vlastitoj djeci, koja naravno moraju biti lijepe djevojice ili djeaci. Radi se o razvijenoj internetskoj industriji temeljenoj na tome da je, uz dozvolu i prisustvo roditelja, posve legalno fotograrati djecu u odjei i raznim pozama. No, moralno gledajui nije legalno gledati fotograja maloljetnika koji su oskudno ili izazovno odjeveni, naminkani ili postavljeni u izazovne poze. Pravno gledajui, roditelji su dali dozvolu, nema golotinje, a i na samim web stranicama je istaknuto da nemaju veze sa seks stranicama ili stranicama na bilo koji nain povezanim sa seksom. Internet je prepoznat kao jedno od zadnjih utoita tzv. brze zarade. Najei su to sponzorirani sadraji koji nude potencijalnu zaradu za webmastere (i druge) koji ih objavljuju uz esto vrlo
upitan ili nikakav sadraj za posjetitelja koji klikne na njihove linkove. Veina je takvih programa obiljeena kao nekakav partnerski odnos objavljivaa sadraja i neke tvrtke proizvoaa sadraja koja izdvaja dio novca od svoje zarade. Poznate su piramide, lanci sree, programi za zaradu surfanjem i programi za klikanje. Svi se oni temelje na principu da korisnik klikne na link ne bi li dobio neki, esto mizeran postotak koji zarade tvrtke koje se bave takvim reklamiranjem. esto se obeava da e se taj postotak znatno povisiti ako lan takve mree podigne svoj status kupnjom zlatnog lanstva. Iako postoje i ozbiljne tvrtke koje se time bave, na takav je nain, naalost, prevareno mnogo korisnika. Jo su jedan problem interneta i daileri. Takvi programi su nametnici na korisnikom raunalu i stvaraju dodatne novane probleme zvanjem satelitskih telefonskih brojeva ili nekih egzotinih zemalja. Cijena takvih poziva kree se i po 250 kuna po satu. O veliini problem dailera svjedoi i podatak da je hrvatski
30
T-Com u sklopu rauna za telefonske usluge svojim korisnicima dostavio i krai tekst o tome to su daileri i kako ih prepoznati te sprijeiti zlouporabu. U jesen 2004. godine Hrvatskom se proirio jo jedan internetski skandal kada su se novine raspisale o internetskom dnevniku koji je pisao zaposlenik diplomatskog predstavnitva Hrvatske u Washingtonu. Djelatnik se skrivao iz prola Vibbi i na blogu (internetskom dnevniku) je pisao o svojim vienjima diplomatskog nerada, onaniranju uz porno internet stranice i drugim, diplomatima neprigodnim aktivnostima. Nakon objave postojanja takvog dnevnika u dnevnom tisku, svi su tekstovi maknuti s interneta. Iz svega do sada navedenog vidljivo je da dojam neupuenog korisnika ili ovjeka koji se internetom nije sluio ne moe biti pozitivan. Prijevare, skandali i pornograja preesto su koriteni uz termin internet, pa se pozitivne strane zaboravljaju. U naprednijim drutvima mnogo se sredstava troi na produkciju korisnih mrenih sadraja i na internet
poslovanje. U Hrvatskoj postoje takvi planovi, ali se provode sporo i uz nedovoljno obrazovanje. U kolama se informatika nastava jo uvijek vodi uz starije programske pakete i nije usmjerena na praktino.
31
7
O
BUDUNOST CYBER DRUTVA
pe je poznata nezahvalnost teme kao to je predvianje budunosti. Kod takvih predvianja svaki autor riskira svoj dobar glas i upravo se zato mnogi i ustruavaju od takvih pretpostavki. Tijekom devedesetih i poetkom novog stoljea tek je zaivjela komerijalizacija interneta i njegovo irenje u veinu kuanstava. U tijeku je poboljavanje brzine pristupa informacijama i pad cijena informatike tehnologije, to omoguava jo vee irenje Mree. U domenu internetskih tehnologija sve vie ulazi i telefonija te multimedijski sadraji poput glazbe i lmova, dok edukativni sadraji jo uvelike kaskaju i zaostaju zbog nedostatka sredstava. Jasno je da ono to nosi prot ima i prednost. Moemo se nadati da emo u budunosti knjige i drugu literaturu moi itati s vlastitog raunala. Gledano globalno, ovjeanstvo ima puno vie problema koji se moraju rijeiti odmah, a tek nakon toga moe doi do umreene utopije.
32
Kraj interneta?
Slika 24. Rezultat najrairenijeg virusa u 2004. godini bilo je gaenje sistema Moe li se dogoditi kraj interneta? Vjerojatno nitko ne moe sa sigurnou tvrditi njegov kraj, ali sudei prema ve postojeim miljenjima to je mogue zamisliti. Sa sigurnou moemo rei da korisnici interneta imaju sve vee probleme s njegovim koritenjem. Naalost, gotovo je nemogue ili barem nepreporuljivo sluiti se internetom, a da na raunalu nemate instaliran barem neki antivirusni program. Vrlo je vjerojatno da puno korisnika uz neki antivirusni alat ima na svojim raunalima instalirane jo i dodatne programe za zatitu, poput vatrozida (rewall), antidailer i anti-spyware programa. To ima nekoliko implikacija na korisnika. Prva su dodatni trokovi jer svaki od tih alata stoji odreenu sumu novaca. Postoje, dodue, i besplatne verzije takvih programa, ali su one ograniene u svojoj uinkovitosti i vjerojatno ne nude mogunost stalnog osvjeavanja lokalne baze podataka o
opasnostima koje prijete. To je izuzetno bitna stvar budui da se svakodnevno piu novi zloudni programi koji ele pokoriti raunala. Svaki od programa za zatitu troi i resurse raunala, pa raunalo radi sporije i korisnik ee mora troiti sate na raunalu samo u svrhu njegove zatite. Iz toga proizlazi mogua elja korisnika da kupi novo i bre raunalo kojemu e za takve aktivnosti trebati manje vremena. Sigurnosni strunjaci tvrde da bi antivirusna zatita trebala biti poput svakodnevne higijene. Mnoge bi se opasnosti koje donosi internet mogle sprijeiti i edukacijom korisnika. Ta edukacija morala bi sadravati sve elemente, od koritenja web preglednika, e-mail klijenata, podeavanja vatrozidova (rewall), podeavanja anti virusnih alata, koritenja sigurnosnih postavki preglednika pa sve do pravila ponaanja na internetu. Tu opet dolazimo do poveanih izdataka koji se iz kunog prorauna moraju izdvojiti radi edukacije i za pretpostaviti je da takav izbor nije vjerojatan. irenjem virusa, dailera, trojanaca, tj. upadima u sustave normalnim korisnicim postaje sve tee ili gotovo nemogue ostvariti radne ili neke druge zadatke na internetu ili raunalu. Virusi se sve vie ire ak i na mobitelima. Za pretpostaviti je da se uslijed svih tih dogaaja moe desiti da e nezadovoljstvo korisnika rasti, da se moe pojaviti i neka vrsta gaenja od stalne napetosti i opasnosti koje prijete. Posljedica toga moglo bi biti opadanje koritenja interneta koje bi opet moglo voditi prema kraju (smrti) interneta. Jednadba je jednostavna. Manje korisnika online, manje posjeta i klikova na reklame, manje prihoda vlasnicima web stranica, zatvaranje sadraja, iz tog razloga jo manje online korisnika i na kraju - krah. Premda je takav scenarij mogu, ipak nije vjerojatno da e se i ostvariti.
33
8
nternet dananjice omoguava interakciju stotinama milijuna raunala preko svjetske mree. Internet je platforma na kojoj funkcioniraju World Wide Web, e-mail, instant komunikacija i VoIP telefonija. Postao je medij za pregled audio i video datoteka, pa ak i za gledanje digitalne televizije. Internet i cyber drutvo su mjesta ili pojave koja tek dobivaju na znaaju ili se svakim trenutkom ire i dobivaju na teini, pa je zbog toga nemogue ispisati neke zakljuke. Mogue je samo ispisati neka predvianja. Postojee socioloke teorije moraju se nadograditi za nove dimenzije poput cyber drutva, cyber identiteta, cyber drutvenih uloga i cyber statusa. Ne treba u zanosu predviati utopistiku budunost cyber drutva jer e ono i nadalje ostati samo nadomjestak ili eventualno dopuna stvarnom drutvu i iskustvu koje samo realno drutvo nosi. Vjerojatni razvoj kiborga i/ili androida tj. humanoidne umjetne inteligencije dovest e do daljnjih strukturalnih podjela unutar drutva i moguih sukoba. Sigurno je da e podjela ljudskog vremena uz rad i slobodno vrijeme dobiti jo jednu dimenziju koja e ulaziti u te obje sfere. Individualnost e sve vie postajati dominantna karakteristika drutva, a pojedinci e sve vie kruiti u ciklusu stvarno-virtualno. U budunosti moemo oekivati da e se informacije i znanje iriti internetom uz smanjenje trokova. Ljudima e biti
34
ZAKLJUAK
dostupne informacije prema njihovim eljama i i njihovom domu, to e utjecati na neinstitucionalno kolovanje i na dobrobit lokalne zajednice. Informirano ovjeanstvo utjecat e na donoenje odluka boljih za globalnu razinu. Smanjit e se vezanost na vlastitu dravu i lokalnu sredinu, a jaat e osjeaj pripadnosti cijeloj planeti Zemlji. U globalno umrenome svijetu protirati e lokalne zajednice koje su takoer umreene. Koritenjem mailing lista, newsgrupa i web stranica naselja e se bolje organizirati na dobrosusjedskoj razini. Izolirane zajednice i pojedinci napredovat e koritenjem dostupnog znanja i postat e dio globalnog sela. Ipak, internet je samo kcija, privid. Nema stvarne temelje poput kue u realnom svijetu. Ne postoji kao organizacija ili kao neko superraunalo. Internet je virtualno mjesto, ija je osnova meunarodni dogovoreni standard za povezivanje sustava umreenih raunala u globalnu mreu. U ekonomskom smislu internet je nemogu. Nema vlasnika, nema direktnih uposlenika ni izravno donosi prot. Softver koji omoguava rad interneta uglavnom je besplatan, a odravaju ga profesionalni ili amaterski webmasteri, programeri i hackeri, kojima je esto dovoljna nagrada i to to ih smatraju arobnjacima Mree. Internetom vlada duh zajednitva, kozmopolitizam, otvorenost i demokratinost. Traga li za
specinom informacijom, moe raunati na nesebinu pomo i kolegijalnu podrku potpuno nepoznatih ljudi. Sve to daje izuzetan poticaj svakom imalo kreativnijem pojedincu. Etika interneta, naime, nalae pomo u nevolji, te se naprosto mora odgovoriti na neki upit. No, zbog sve veih napada virusa i ostalih zloupotreba moe se desiti i potpuni krah. Virtualna kula od karata lako se moe sruiti itekavanjem iz strujnog kruga.
35
9
A.I. android BBS cybercyberpunk cyberspace cybersquatting hacker
MALI KIBER POJMOVNIK
Articial life (eng. umjetni ivot) umjetni robotski sustav koji ispoljava karakteristike vezane iskljuivo uz koncept ivog organizma Bulletin Board Systems (eng. elektronska oglasna ploa) raunalni sustav komunikacije koji se razvija krajem 1970-ih, a djeluje kao virtualna oglasna ploa preks preuzet iz kibernetike koji se uobiajeno upotrebljava u popularnoj kulturi za oznaavanje tehnoloki orijentiranih pojmova i ideja literarni pokret koji je 1984. zapoeo William Gibson romanom Neuromancer dio znanstvene fantastike u kojoj se radnja udvija u budunosti, a likovi su esto drutveni devijanti s naglaenom tehnolokom komponentom pokret evoluirao u subkulturu virtualni okoli, ujedinjuje sve vrste virtualnih prostora Cybersquatting je zlonamjerna upotreba imena domene koje je slino nekoj poznatoj robnoj marki. u poetku (1960-ih) osoba koja se intenzivno bavi elektronikom, 1980-ih osoba koja neuvlateno ulazi u raunalne sustave, 1990-ih osoba koja oslobouje informacije eng. hyper textual markup language svjetska mrea raunala net je sinonim Svakom raunalu spojenom na internet dodjeljuje se jedinstveni broj poznati internet Protocol (IP) adresa. Ti su brojevi odreeni blokovima koji simboliziraju drave. internet Relay Chat komunikacija raunalima u realnom vremenu znanost o komunikacijskim sustavima u ivim organizmima i strojevima, matematika analiza protoka informacija kibernetiki organizam, hibrid stroja i organizma, esti motiv znanstvene fantastike
html internet IP Adresa
IRC kibernetika kiborg
36
MUD p2p typosquatting Technotechnokultura teledildonika usenet virtualna kultura virtualna stvarnost virtualna zajednica VoIP
web webmaster www
Multi-User Domain (Dungeon i Dimension) virtualni svijet baziran na tekstualnoj komunikaciji izmeu uesnika Peer to peer mree za razmjenu multimedijalnih sadraja putem interneta vrsta cybersquattinga, temeljena na mogunosti da netko pogrijei prilikom ukucavanja neke web adrese. preks koji se obino upotrebljava u popularnoj kulturi za oznaavanje tehnoloki orijentiranih pojmova i ideja ideja o kulturi snano utemeljenoj na tehnologiji virtualni seks u virtualnom okoliu zbir konferencijskih grupa u kojima pojedinci mogu diskutirati, ali ne u realnom vremenu kultura svojstvena virtualnoj zajednici (virtual reality) svijet koji postoji samo u kiberprostoru, podrazumijeva upotrebu suelja pomou kojeg pojedinac ulazi u takvu stvarnost zajednica koja postoji u kiberprostoru eng. Voice over Internet Protocol glas preko internet protokola, tehnika telefonije koja su koristi pretvaranjem glasa u digitalne pakete koji se onda alju internetskom mreom sinonim za mreu autor koji izrauje internet stranice kratica od engleskog naziva World wide web
37
10
LITERATURA
Bibliografija 1. -[l33t h4x0rZ]-, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 84-85 2. BARD, Alexander, SOEDERQVIST, Jan Netokracija : nova elita moi i ivot poslije kapitalizma, Differo, Zagreb 2003. 3. CARI, Lucijan, Abrakadabra, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 16 4. CARI, Lucijan Tko to kae, Bug broj 87 veljaa 2000. str. 19 5. CASTELLS, Manuel Informacijsko doba : ekonomija, drutvo i kultura (1. svezak: Uspon umreenog drutva), Zagreb, Golden marketing, 2000. 6. CASTELLS, Manuel Informacijsko doba : ekonomija, drutvo i kultura (2. svezak), Zagreb, Golden marketing, 2002. 7. CASTELLS, Manuel Informacijsko doba : ekonomija, drutvo i kultura (3. svezak: Kraj tisuljea), Zagreb, Golden marketing, 2003. 8. Cenzura uzela maha u Kini zatvoreno ak 18.000 internet cafea, Meimurske novine, broj 479, 10.11.2004., str. 11 9. CERF, Vinton How the Internet Came to Be, The Online Users Encyclopedia, Addison-Wesley, November 1993 (http://www.internetvalley. com/archives/mirrors/cerf-how-inet.txt) 10. COYNE, Richard Technoromanticism, MIT Press, Cambridge, 1999. 11. Crvi, spam, napredak tehnologije..., Meimurske novine, broj 487., str. 11 12. Cyberfeminizam: (ver 1.0) (uredio Igor Markovi), Centar za enske studije, Zagreb, 1999. 13. DRAGIEVI, Adolf Doba kiberkomunizma : visoke tehnologije i drutvene promjene, Zagreb, Golden marketing, 2003. 14. DICK, Philip K., Blade runner Sanjaju li androidi elektrine ovce?, Zagrebaka naklada, Zagreb, 2000. 15. Do 2006. godine nestaje internet?, Meimurske novine, broj 479, 10.11.2004., str. 11 16. DVORAK, John C., Fenomen grupnog miljenja, Bug, broj 104-105, srpanjkolovoz 2001., str. 12 17. DVORAK, John C. Pretjerivanje oko smrti PC-a, Bug broj 87 veljaa 2000. str. 15 18. Echelon je stvarnost, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 24 19. FEATHERSTONE, Mike i BURROWS, Roger Kiberprostor, kibertijela i cyberpunk, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. 20. FRANI, Zdenko Na Internetu je budunost ve poela, Hrvatski Obzor, broj 106., 1997. str. 38-9 (http://www.tel.hr/hrvatski-obzor/broj106/franic106.
38
21. 22. 23. 24. 25.
26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.
34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47.
48. 49. 50. 51. 52.
html) GIBSON, William Neuromancer, Zagreb, Naklada Lukom, 2001. GROOTHUIS, Douglas Dua u kiberprostoru, Zagreb, StePress, 2003. Hacker dobio 9 godina zatvora, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17 HARALAMBOS, M. Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989. HARAWAY, Donna A Cyborg Manifesto: Science, Technology, and SocialistFeminism in the Late Twentieth Century u Cyborgs and Women: The Reinvention of Nature, New York; Routledge, 1991, pp.149-181 (http:// www.stanford.edu/dept/HPS/Haraway/CyborgManifesto.html) Hrvatska vozi dva megabita sa svijetom, Bug, broj 44-45, srpanj-kolovoz 1996., str. 22 Izvrijeali profesore na internetu, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17 Jo 9 internet samoubojstava, Veernji list, 06.02.2005. str 5 KULTURE interneta : virtualni prostori, stvarne povijesti i ivua tijela (uredio Rob Schields), Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2001. Kraj internet doba, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 24 KREI, Goran, Sukob pionira, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 87 MATKOVI, Hrvoje Povijest Jugoslavije: 1918. - 1991.: hrvatski pogled, Naklada Pavii, Zagreb, 1998. MYERS, Brad A. A Brief History of Human Computer Interaction Technology ACM interactions. Vol. 5, no. 2, March, 1998. pp. 44-54. Carnegie Mellon University, Pittsburgh (http://www.cs.cmu.edu/~bam) Na internetu popis 800 homoseksualaca, Jutarnji list, broj 2419, 14.02.2005. str. 3 NENI, Iva Kultura sajber prostora, (http://www.bos.org.yu/cepit/ evolucija/html/5/sajberkultura.htm) Novi internet crv se iri preko Googlea, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17 Novi propusti u Google-ovom Desktop Search alatu, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17 Odijelo ini vojnika, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 28 ORWELL, George 1984., Alfa, Zagreb, 2001. OSTOI, Sunica i MAJCEN, Olga, Aspekti nove seksualnosti, Kontura art magazin, broj 75., travanj 2003., str. 55-57 Osvanule nove rupe u Windowsima, Meimurske novine, broj 487., str. 11 Papa: Ne plaite se novih tehnologija, koristite Internet (http://www. vjesnik.hr/html/2005/02/22/Clanak.asp?r=van&c=1) Pedola u RH vie nego u SAD-u, Nacional, broj 491 od 12. travnja 2005., str 86-91 Prekinuto piratiziranje, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 26 Prije 6 godina na internetu se pojavila prva poast crv, Meimurske novine, broj 479, 10.11.2004., str. 11 Prva cyberklupa, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 19 Returning Internet Governance to the People (http://english.ohmynews. com/ArticleView/article_view.asp?menu=A11100&no=198177&rel_ no=1&back_url=) RITZER, George Suvremene socioloke teorije, Globus, Zagreb, 1997. Sankcije za cyber-kriminal, Bug, broj 106, rujan 2001., str. 30 Sigurnosni propusti u Operi, Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17 Sigurno oko, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 20 Spamer dobio devet godina zatvora, Meimurske novine, broj 479,
39
10.11.2004., str. 11 53. Student optuen za piratstvo, Meimurske novine, broj 487., str. 11 54. aljiva predizborna kampanja na internetu Meimurske novine, 29.12.2004. str. 17 55. esti dani interneta, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 26 56. Tko je vidio moju buduu dragu?, Bug, broj 104-105, srpanj-kolovoz 2001., str. 24 57. Tko su najvei proizvoai spama, Meimurske novine, broj 487., str. 11 58. TOMI, Zorica Sajber-prostor i problemi razgranienja, Kultura, Broj 107/108, maj 2004. (http://www.zaprokul.org.yu/kultura/107uvod.html) 59. U zagrljaju Borga, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 32 60. Uvod u istoriju sociologije (priredio Hari Elmer Barnes), Beogradski izdavako-graki zavod, Beograd 1982. 61. VIRKES, Davor Multimedija za slijepe, MAGISTARSKI RAD, Zagreb, 2004. godina (http://www.savez-slijepih.hr/hr/strucniradovi/magisterij/davor_ virkes) 62. Welcoming the New Millennium, Amateur Computerist Vol 10 No 1 Spring/ Summer 2000.(http://www.ais.org/~jrh/acn/text/acn10-1.articles/acn101.a01.txt) 63. WIENER, Norbert God & golem, Inc., Cabridge, M.I.T. Press, 1966. 64. Zapljena krivotvorenoga softvera, Bug, broj 113, travanj 2002., str. 26 65. Zavisnost od Interneta [revizija 2.0] (http://ehtml0.tripod.com/zoi.htm) Filmovi 1. Terminator 2. Terminator II Judgment day 3. Metropolis 4. 1984. 5. A Clockwork Orange 6. Star Trek First Contact 7. Brazil 8. Frankenstein 9. Bride of Frankenstein 10. Videodrome 11.Tetsuo 12.Johnny Mnemonic 13.Blade runner 14.Star Trek serijali The next generation i Voyager 15.Star Trek: First contact 16.Bicentential Man 17.A.I. 18.Truman show 19.Total recall 20.Defending Our Kids: The Julie Posey Story 21.Class of 1999 22.The Net Web izvori 1. www.cyber.webdomene.info Cyber drutvo 2. http://www.imdb.com Internet Movie Data Base 3. http://www.veritas.com.hr/dokumenti/crkva_i_internet.php - Crkva i
40
Internet - Dokument Papinskog vijea za medije 4. http://www.veritas.com.hr/panorama/vatikan_potice_crkvu_dpikim.php Vatikan potie Crkvu da prihvati internet kreativno i mudro 5. http://www.glas-koncila.hr/rubrike_komentar.html?broj_ID=1290 - Javna ljubav Crkve i interneta (Rafael Rimi) 6. http://www.skac.hr/dopisivanja/internet,%20globalizacija.htm ulomak iz dopisivanja vjernika i sveenika u vezi interneta i globalizacije 7. http://www.zupa-astepinca-kc.hr/vijesti/v_svijet.html - lanci Internet kao novo sredstvo evangelizacije i Ivan Pavao II. prvi papa informatike ere 8. http://selcom.hr/info/1/tmp.php?go=020 lanak Vatikan upozorio na opasnosti ispovijedi na internetu 9. http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/ointernetu.html - Sam po sebi internet je moralno neutralan intervju sa jeromonahom Petrom 10. http://podrska.iskon.hr/vodic/index.php3?id=467 Kako prijaviti zloupotrebu internet servisa? 11. http://www.pf.unze.ba/seminarski/Pravila%20ponasanja%20na%20interne tu%20-%20Nettiquette%20(Pripoljac%20Alem).pdf Pravila ponaanja na internetu Nettiquette 12. http://www.mppv.hr/userdocsimages/Plan%20razvoja.pdf 13. http://www.ief.hr/hr/novaetnograja/Poster.pdf 14. http://personal.unizd.hr/~bdadic/duh - ovjekov duh pred izazovom tehnike (Borislav Dadi) 15. http://www.mediaonline.ba/mediaupit/arhiva/pdf/2000/mnbr51bh.pdf 16. http://www.carnet.hr/casopis/18/Clanci/1 - Novi izborni kolegiji vezani uz internet 17. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=3&gl=200411100000003&sid=&jezik =1 Hrvatska Vlada pokrenula je novi projekt web portal www.otvorenavrata.hr 18. http://www.psihologija.ims.hr/rezultati.htm - Istraivanje o internet ovisnosti 19. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=405&akcija= 20. http://www.lmski.net/vijesti.php?kat=2&idn=798 Sluaj pedolija Pete Townshend 21. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=477&sid=&akcija=&jezik=1 23. - Pedolija 22. http://www.gay 24. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=458&sid=&akcija=&jezik=1 25. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=315&sid=&akcija=&jezik=1 26. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=544&sid=&akcija=&jezik=1 27. http://www.startbih.info/broj/print.asp?br=117&print_tekst=erotika.htm Art & sex: U virtualnom svijetu 28. http://www.corner.hr/it/insider.asp?id=394 Pedolija na internetu 29. http://www.mzos.hr/default.asp?ru=168&gl=200404290000001&sid=&jezi k=1 30. http://www.mzos.hr/default.asp?gl=200404300000001 31. http://www.julieposey.com/live.htm - Self Exploitation with Live Video Broadcasts (Julie Posey) 32. http://www.julieposey.com/dates.htm - Personal Ads, Singles, and Cyber Dates (Julie Posey) 33. http://www.julieposey.com/models.htm - The Teen Model Web Sites: Modeling or Exploitation? (Julie Posey) 34. http://www.julieposey.com/crimeghter.htm - The Cyber Crime Fighter 35. http://www.csi.ba/modules.php?op=modload&name=News&le=article&sid
41
=342 Teenageri sve vie slobodno koriste internet 36. http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/142038/index.do Nisam sumnjala ni kad me upitao za grudnjak (Jolanda Rak ajn) 37. http://www.vjesnik.com/html/2002/11/24/ClanakTx.asp?r=tem&c=3 Od strastvenog matanja do izopaene nastranosti 38. http://www.vjesnik.com/html/2001/10/07/ClanakTx.asp?r=unu&c=11 Korisnici pedolskih sadraja obrazovani su ljudi pa i drutveno ugledne osobe 39. http://www.vjesnik.hr/pdf/2002%5C11%5C18%5C03A3.PDF 40. http://www.bhdani.com/arhiva/187/t18705.shtml - Pa zar ja nemam pravo tui svoju enu? 41. http://www.plivazdravlje.hr/ ?section=arhiva&acat=x&cat=x&id=921&show=1 Spolne nastranosti na zvoniku splitske katedrale 42. http://www.crowmagazine.com/cultstereoh.htm - Mediji se prema enama ponaaju kao prema maloumnim glupaama! 43. http://www.gfk.hr/press/internet4.htm - internet - jo uvijek usporen!! 44. http://www.gfk.hr/press/internet3.htm - Internet usporava!! 45. http://www.gfk.hr/press/internet2.htm 46. http://www.gfk.hr/press/internet.htm - Internet ide dalje 47. http://www.vecernji-list.hr/newsroom/blackchronicle/16743/index.do Osam Hrvata raspaavalo pedolske snimke na netu (Andreja Kasani) 48. http://www.gfk.hr/press/vjera.htm - Kako se opredjeljujemo prema vjeri? 49. http://www.gfk.hr/press/hrnet.htm - HR internet: u etiri mjeseca 2002. godine oko 100 000 novih netovaca 50. http://www.gfk.hr/press/radio.htm - Dobri stari radio! 51. http://www.gfk.hr/istrazivanja/net_hrv.htm - Koritenje interneta u Hrvatskoj 52. http://www.zarez.hr/116/animal2.htm - Bestijalne pornjave i erotske zoolije (Suzana Marjani) 53. http://www.gfk.hr/istrazivanja/tranzicija2000.htm - Tranzicija i stvarnost 54. http://uk.news.yahoo.com/041122/325/f741r.html - Reality TV hots up with sex videos 55. http://www.cert.hr/text/hr/top20_hr.html?lang=hr Dvadeset najkritinijih sigurnosnih ranjivosti (prema konsenzusu strunjaka) 56. http://www.monitor.hr Poinje balkanski reality show 57. http://www.slobodnadalmacija.hr/20041113/novosti04.asp - Smrt interneta prijeti svijetu vie od ernobila 58. http://www.livinginternet.com - internet history, design, advanced use, help, security, important features... 59. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=136733 - Uspjeh u psiholokom lijeenju parova putem interneta 60. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=227999 - Izradite sami svoje web stranice za samo 3 minute 61. http://www.monitor.hr/index2.php - 24.02.2005, Juer rekordan dan u internet bankarstvu Hrvatske 62. http://www.monitor.hr/index2.php - 24.02.2005, U Njemakoj kree reality show neogranienog trajanja 63. http://www.monitor.hr/index2.php - 25.02.2005, Dao otkaz kako bi mogao pisati Blog 64. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=208765 - Pokrenuta dosad najvea operacija protiv prijevara na internetu
42
65. http://www.online.hr/_clanak.asp?id=141111 - Do kraja godine vie od milijun korisnika interneta u Hrvatskoj 66. http://www.kottke.org - 22.02.2005, Doing kottke.org as a full-time job 67. http://www.index.hr/clanak.aspx?id=252332 - Glavni direktor Irske banke dao ostavku zbog gledanja web-siteova pornografskog sadraja 68. http://www.index.hr/clanak.aspx?id=252332 - Internet nudi nove mogunosti pornografskoj industriji 69. http://www.isoc.org/internet/history/cerf.shtml - A Brief History of the Internet and Related Networks 70. http://www.24sata.hr/articles/view/1620/ - Legalna internet pedolija, uvajte se! 71. http://www.ofm.hr/razno/crkva_i_internet.asp Crkva i internet 72. http://en.wikipedia.org/wiki/Norbert_Wiener - biograja Norberta Wienera 73. http://project.cyberpunk.ru/idb/cyber_punk.html - Cyber + Punk = Cyberpunk
43
11
BILJEKE
1 http://project.cyberpunk.ru/idb/cyber_punk.html 2 Isto. 3 William Gibson autor je romana Neuromancer kojeg se uzima kao kamen temeljac cyberpunka (nalovnica na slici izvor: http://images-eu.amazon.com/ images/P/0006480411.02.LZZZZZZZ.jpg ) 4 http://www.bos.org.yu/cepit/evolucija/html/5/sajberkultura.htm 5 www.cyber.webdomene.info 6 Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/c/c1/NorbertWiener.jpg 7 Izvor: http://www.astrosurf.org/lombry/qsl-ham-history11.htm 8 packet switching 9 Izvor: http://som.csudh.edu/cis/lpress/history/arpamaps/ 10 Izvor: http://www.sensesofcinema.com/images/directors/03/24/robo.jpg 11 Izvor: http://www.oricomtech.com/projects/7of9a.jpg 12 Izvor: http://www.astrosurf.org/lombry/Documents/star-trek-dataandroide.jpg 13 Izvor: http://freeweb.supereva.com/maiucchi/Alessandro/Cinema/ durante.htm?p 14 Ritzer, str. 196 15 Izvor: http://www.antville.org/img/aususs/internet.jpg 16 Isto. 17 Citat izjave: To je cijena interneta kao medija. 18 Izvor: http://www.winplanet.com/img/screenshots/mosaic1-big.gif 19 www.psihologija.ims.hr 20 Izvor: http://archives.cnn.com/2001/TECH/internet/03/06/napster. offshore/story.napster.clone.jpg 21 Hrvatska jo uvijek nema organizaciju lanicu premda je 2003. godine osnovano Hrvatsko internet drutvo (HID). 22 Dobar primjer na linku: http://www.albion.com/netiquette/index.html 23 Izvor: http://www.casa.ucl.ac.uk/martin/summer_institute/mitnick_ wanted.jpg 24 John Draper je prvi poznati telefonski haker koji je 1969. godine modikaciranom zvidaljkom iz paketa itarica Capn Crunch omoguio besplatne telefonske razgovore. Modicirana zvidaljka je proizvodila ton od 2600 Hz, koji je bio standardan znak za prekid poziva na meunarodnoj telefonskoj vezi. Nakon uporabe zvidaljke razgovor se i dalje mogao nastavljati, ali telefonski sistem vie
44
nije obraunavao cijenu razgovora. Ta se metoda ubrzo proirila, a Draper je uhien 1972. godine i u zatvoru je proveo etiri mjeseca. 25 Mark Abene je poznati telefonski haker, poznatiji pod pseudonimom Phiber Optik. Upadao je i ruio mnoge telefonske kompanije poput Southwestern Bell, New York Telephone, Pacic Bell, US West i Martin Marietta Electronics Information and Missile Group. 1991. odsluio je desetomjesenu zatvorsku kaznu, a nakon toga je do 2004. godine bio predsjednik tvrtke Crossbar Security. 26 Kevin Mitnick, poznatiji kao Condor, naosuivaniji je haker. Nakon provale u Digital Equipment Company computer network bio je prvi haker koji se naao na listi najtraenijih kriminalaca koju objavljuje ameriki FBI. Zbog toga je bio godinu dana na lijeenju od njegove ovisnosti o raunalima. 1995. je ponovno uhien zbog provale u mnoga raunala i skidanja preko 20.000 brojeva kreditnih kartica. Zbog opasnosti koju je predstavljao dran je zatvoren etiri godine i prije nego je osuen. Nakon priznanja osuen je na pet godina ukjuujui i vrijeme ve provedeno u zatvoru. Osloboen je 2000. godine uz uvjet da se vie ne koristi raunalom ili mobilnim telefonom. Tijekom njegovog zatvaranja mnoga su hakerska udruenja provaljivala na stranice i ostavljale poruke u kojima su traili njegovo oslobaanje. 27 Kevin Poulsen poznatiji je kao haker Dark Dante. Kako bi postao najbolji haker, trenirao je ak i obijanje brava. Upadao je u mnoge telefonske linije, a proslavio se kada je upao u linije radija KIIS-FM iz Los Angelesa i tada je kao 102. sluatelj osvojio Porsche 944 S2. U ljeto 1994. godine osuen je na 51 mjesec u zatvoru i morao je platiti 56.000 dolara odtete zbog potanskih, telefonskih i raunalnih prijevara, pranje novca te opstruiranje pravde. 28 Vladimir Levin ruski je biokemiar koji je vodio grupu hakera u prvu mrenu pljaku banke. Koristei laptop, on je u Londonu provalio u raunalo Citibank i pokupio podatke s nekoliko korisnikih rauna. Nakon toga jo je 18 puta uao u Citibank raunalo da bi prenio ukupno 3,7 miljuna dolara na raune svoje grupe u SAD-u, Finskoj, Nizozemskoj, Njemakoj i Izraelu. Uhien je 1995. i izruen u SAD, gdje je osuen na tri godine zatvora i odtetu od 240.015 dolara. Osuena su i etiri lana njegove grupe. Citibank je uspjela vratiti 3,3 miljuna dolara. 29 GNU ili GNUs not Unix je pandan sustavu Unix za iju se upotrebu treba platiti licenca. 30 Izvor: http://www.gaessu.ch/images/lan-parties/lanforce5/aussicht.jpg 31 eng. Role Playing Game via e-mail igranje uloga preko elektronike pote 32 Izvor: http://www.stenslie.net/stahl/projects/cybersm/cybersm_pic.html 33 OSTOI, Sunica i MAJCEN, Olga Aspekti ... Intervju sa norvekim umjetnikom Stenslie Stahlom koji je 1993. konstruirao prvo cyber seks odijelo. 34 Cyberfeminizam str. 50 35 Kiberkomunizam str. 499 36 Kiberkomunizam str. 10 37 Izvor: http://www.carnet.hr 38 ISP kratica engl. naziva Internet Service Provider davatelj internet usluga 39 Izvor: http://www.gfk.hr/press/internet5.htm 40 Izvor: http://www.gfk.hr/press/internet5.htm 41 Pedola u RH vie nego u SAD-u, Nacional, broj 491, str 86-91 42 Isto. 43 Izvor: http://www.michaeljournal.org/images/Pape-courriel.jpg 44 http://www.vjesnik.hr/html/2005/02/22/Clanak.asp?r=van&c=1 45 Isto.
45
46 http://www.ofm.hr/razno/crkva_i_internet.asp 47 http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/ointernetu.html 48 Izvor: http://bulgaria.indymedia.org/usermedia/image/7/reality-tv.gif 49 Parents, make your child a super model and make cash! - www. childsupermodels.com 50 Rije blog je proglaena za najpopularniju rije 2004. godine zbog sve veeg broja internetskih dnevnika 51 Izvor: http://vil.nai.com/images/125007b.gif 52 Objanjenja pojmova u poglavlju Mali kiber pojmovnik
46

236235.socioloki Aspekti Cyber Drutva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

236235.socioloki Aspekti Cyber Drutva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

SOCIOLOKI ASPEKTI CYBER DRUTVA

mentor: dr. Ognjen ALDAROVI

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

RAZVOJ POJMA CYBER

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Slika 5. Mapa irenja ARPAneta - prosinac 1969. godine9

Slika 6. Mapa irenja ARPAneta - srpanj 1977. godine

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

SADANJOST CYBER DRUTVA

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

PERCEPCIJA CYBER DRUTVA

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Elementi cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Slika 20. Najea svrha koritenja Interneta.

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

BUDUNOST CYBER DRUTVA

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

MALI KIBER POJMOVNIK

html internet IP Adresa

IRC kibernetika kiborg

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

web webmaster www

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

21. 22. 23. 24. 25.

26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.

48. 49. 50. 51. 52.

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva

Miljenko Hajdarovi Socioloki aspekti cyber drutva