PRAKTINA NASTAVA MONTAE SOLARNOG SISTEMA DIJELOVI SUSTAVA I KOMPONENTE

- Snaga Sunevog zraenja koja dolazi do Zemlje naziva se globalnim zraenjem. - Snaga i udio izravnog i difuznog zraenja ovise o godinjem dobu i lokalnim vremenskim prilikama. -Difuzno zraenje = raspreno zraenje. Takoer iskoristivo za solarnu tehniku. -U nekim uvjetima kod oblanog vremena difuzno zraenje moe biti i do 300 W/m2. -Godinji prosjek dnevne doznaene energije Sunca u RH ovisno o lokaciji iznosi od 4.2 do 5.2 kWh/m2d. -U praktinim se formulama najee rauna sa cca 1000 kWh/m2 godinje ( to odgovara energetskoj vrijednosti za 100 litara ulja ). -Solarnim sustavom pri uobiajenom dimenzioniranju mogue je pokriti cca 60 70% potrebe za toplom sanitarnom vodom. -Ljeti se moe pokriti 100% a u prosjenoj godini oko 60% potrebne koliine tople sanitarne vode. -Osim za pripremu tople sanitarne vode soloarni sustavi daju znaajni doprinos zagrijavanju prostora naroito u proljee i jesen ( vrlo isplativo u turizmu ). -Solarni sustavi imaju vijek trajanja i preko 20 godina.

Solarni sustav za zagrijavanje PTV-a sastoji se od etri glavne komponente:

- kolektorsko polje apsorbiraja ( prikupljaju ) Sunevo zraenje a sastoji se od vakumskih ili ploastih kolektora

- solarna Dif.automatika koja upravlja solanim sustavom te nadzire i mjeri zadane parametre,

- solarna stanica ( solarni set ) sadri sve komponente za prijenos topline kao i sigurnost rada sustava,

- Solarni spremnik toplne slui za akumulaciju i pripremu PTV-a i pomo u grijanju prostora.

SOLARNI TOPLINSKI SUSTAVI

OSNOVNI DIJELOVI
SET ZA IZLAZ TOPLE VODE

SOLARNI KOLEKTORI

REGULACIJA

SOLARNI SET SET ZA ULAZ HLADNE VODE SOLARNI SPREMNIK TOPLINE

OPIS RADA SOLARNOG SUSTAVA ZA PRIPREMU PTV-a

Sunce zagrijava apsorber u kolektoru i solarni fluid koji u njemu cirkulira, Fluid se putem cirkulacione crpke prenosi do donjeg izmjenjivaa u spremniku, U spremniku se preko izmjenjivaa zagrijava sanitarna voda, Solarna automatika ukljuuje crpku u solarnom krugu uvijek samo onda kada je temperatura u kolektoru vea od one u donjem dijelu spremnika. Razlika temperature utvruje se pomou temperaturnog osjetnika na kolektoru i u solarnom spremniku potrone tople vode. Ako temperatura padne ispod odreene granice automatika iskljuuje crpku solarnog kruga jer se ne moe oekivati znaajno energetsko iskoritenje a crpka ne bi trebala beskorisno troiti struju. Ako suneva energija nije dostatna za zagrijavanje PTV-a istu je potrebno dodatno zagrijati na zadanu temperaturu pomou drugog konvencionalnog energenta / izvora ( struja, plin, drvo i sl. ).

OPIS RADA SOLARNOG SUSTAVA ZA PRIPREMU PTV-a I POMO U GRIJANJU PROSTORA

Sunce zagrijava apsorber u kolektoru i solarni fluid koji u njemu cirkulira, Fluid se putem cirkulacione crpke prenosi do donjeg izmjenjivaa u spremniku, U spremniku se preko izmjenjivaa zagrijava sanitarna voda, Solarna automatika ukljuuje crpku u solarnom krugu uvijek samo onda kada je temperatura u kolektoru vea od one u donjem dijelu spremnika. Iz manjeg spremnika koji je u solarnom spremniku uronjen u kotlovsku vodu ( vodu za grijanje prostora ) koristimo sanitarnu vodu. Kod potrebe za grijanjem prostora zagrijana voda od suneve energije iz donjeg dijela spremnika odlazi u sustav centralnog grijanja ( podno, zidno, radijatorsko ). Dodatni izvor za dogrijavanje ukoliko Sunca nema dovoljno je kotao, kamin, toplotna pumpa i dr.

Ovaj je sustav naroito isplativ u turizmu Ljeti puno tople sanitarne vode Zimi topla voda i grijanje od Sunca !

SOLARNI KOLEKTORI
Dva su osnovna tipa solarnih kolektora na naem tritu:

- ravni / ploasti

- vakumski

Bezdimenzijska ili u % navedena korisnost kolektora ( Eta ) opisuje odnos toplinskog uina koji se odvodi iz kolektora i zaprimljenog zraenja. Matematiki se korisnost opisuje koeficijentima k1 i k2. Optika korisnost odgovara sjecitu karakteristika s okomitom osi. Termiki gubici, koji su u praksi od odluujue vanosti za uin nekog kolektora, ne utjeu na uvrenje optike korisnosti niti je mogue iste procjeniti navoenjem optike korisnosti. Oni se naime opisuju koeficijentima k1 i k2. Stoga navoenje optike, odnosno maksimalne korisnosti ne predstavlja doststnu izjavu o uinu nekog kolektora.

UINKOVITOST SOLARNIH KOLEKTORA

PLOASTI VAKUMSKI BAZENSKI ( PLASTINI )

SUNEVO ZRAENJE U RH

Lokacija Hrvatska, juni Jadran Hrvatska, sjeverni Jadran Hrvatska, kontinentalni dio Srednja Europa Sjeverna Europa Juna Europa

Godinji prosjek dnevne dozraene energije (kWh/m2d) 5,0 5,2 4,2 4,6 3,4 4,2 3,2 3,3 2,8 3,0 4,4 5,6

SOLARNI KOLEKTORI
Solarni kolektori slue za prikupljanje doznaene Suneve energije i pretvorbu u toplinsku enegriju.

SOLARNI KOLEKTORI PLANIRANJE VELIINE

KOLEKTORSKOG POLJA
PRIMJERI

I FORMULA

SPAJANJE KOLEKTORA KOLEKTORSKA POLJA

Kolektorsko polje su dva ili vie kolektora spojenih u hidrauliku cjelinu.

DIMENZIONIRANJE KOLEKTORSKIH POLJA

Voditi rauna o: - najveoj koliini Suneve energije koju treba prikupiti ( s obzirom na potrebe PTVa i grijanje u objektu ) i najveoj godinjoj dozraenoj sunevoj energiji, - padovima tlaka kako bi se osigurali optimalni uvjeti rada sustava.

Ako postavljanje kolektora odstupa od optimalnog usmjerenja jug i nagiba 30 40, umanjuje se i godinja koliina dozraene energije, to su vea odstupanja manja je dozraenost. Zimi usljed manje koliine zraenja gotovo nije mogue 100% pokriti potrebnu koliinu energije za grijanje. To se moe nadoknaditi dodavanjem kolektora to dovodi do opasnosti od pregrijavanja ljeti a to se pak moe na idealan nain rijeiti dodavanjem dodatnog potroaa za taj period npr. otvoreni bazen.

Obratiti pozornost na pad tlaka u kolektorskom sustavu to ovisi o veliini kolektorskog polja.

Doputeni padovi tlaka kod povezivanja solarnih kolektora

Ukupna povrina kolektorskog polja, m2 do 6 6 30 30 100 Doputeni pad tlaka, mbr 50 100 100 200 200 - 400

Diletacijske lire slue....

 Stanje

mirovanja pregrijavanje

Osjetnici

( senzori ) : vanost pravilnog smjetaja u protok medija u kolektoru Odzraivanje ( ime i gdje staviti )
Opasnost

od smrzavanja ( solarni fluid )

Najei naini postavljanja kolektora:

Ravni i kosi krovovi

Proelja zgrada ( zidovi )

Bilo koje druge ravne i kose povrine

SPAJANJE KOLEKTORA

Za postavljanje kolektora najbolje je koristiti ve gotovu konstrukciju prilagoenu za broj kolektora i nagib krova

SPAJANJE KOLEKTORA
Smjetaj kolektora u okvir konstrukcije Postava nosive konstrukcije za kolektore na najosunaniji dio krova. Najvea ozraenost kolektora je ukoliko je postavljen prama jugu. Optimalan nagib kolektorskog polja ovisi o najmjeni i razdoblju kada se solar koristi

Razdoblje koritenja solarnog sustava Ljeti Zimi Godinji prosjek

Optimalan nagib kolektora , 20 55 37

Vaan je pravilan smjetaj: kut i strana svijeta za to vei doprinos kolektora

SPAJANJE KOLEKTORA
VANO: - obvezna izolacija cjevovoda i otpornost iste na vremenske uvjete naroito UV zrake, - nakon montae brtvljenje ( hidroizolacija ) svih proboja u krovu.

Prilikom postavljanja na ravni krov ( povrinu ) kod veih kolektorskih polja s vie redova treba paziti na najmanji potrebni razmak redova, radi meusobnog zasjenjivanja.

Taj se razmak odreuje jednadbom:

Ilustracija 4.6 Osnove solarnih sustava

CJEVOVOD, IZOLACIJA, SOLARNI SET

Cjevovod solarne instalacije najee se izvodi Cu cjevima. U duim periodima mirovanja a kod intenzivnog sunevog zraenja temperature u kolektoru i preko 200 drugi materijali nisu pouzdani. C Paralelno uz cijevovod postavlja se i kabel za kolektorski osjetnik.

NAPOMENA: -najvanija je dobra izolacija cjevovoda -toplinski gubitci dugorono minus u energetskoj bilanci

CJEVOVOD, IZOLACIJA, SOLARNI SET

SOLARNI SET DIJELOVI: - ekspanzijska posuda, - cirkulaciona pumpa, - nepovratni ventil, - sigurnosni ventil, - termometri, - manometar, - zaporni ventili, - pp slavine.

Prednost gotovog seta je brza montaa i minimalna mogunost pogreke izostavljanja dijelova.

Ekspanzijska posuda:
U solarnim sustavima i u sustavima grijanja slui za preuzimanje volumnih rastezanja solarnog medija pri promjenama temperature, Mora zadovoljiti zahtjeve za povienim temperaturama u sustavu. Ekspanzijska posuda i sigurnosni ventil pri izvoenju solarnog sustava se namjetaju prema najniem radnom pretlaku u solarnom krugu. Ekspanzijska posuda se dimenzionira prema radnom tlaku, volumenu solarnog medija i najvioj temperaturi koja moe nastati u sustavu.

Sigurnosna, mjerna i zaporna oprema:

ukljuuje elemente solarnog sustava koji onemoguava povienje temperature i tlaka u njemu iznad odreenih vrijednosti, odnosno tete koja bi zbog toga mogla nastati. Tri osnovna elementa sol. sustava: - ekspanzijska posuda, - sigurnosni ventil, - manometar

 Sigurnosni ventil: slui za isputanje vika solarnog

medija u sluaju prekoraivanja vrijednosti najvieg doputenog tlaka u cijevnom razvodu.

Manometar: slui za nadzor tlaka i namjetanje

najnieg radnog pretlaka. Od zaporne i mjerne opreme treba spomenuti: - nepovratne ventile ( gravitacijsku konicu ), - ventile za punjenje, - zaporne ventile, - odzrane ventile, - hvatae neistoa, - termometre, - mjerila tolinske energije (kaloriometre, itd. ).

Cirkulacijske crpke za solarne sustave:

Cirkulacijska crpka slui za ostvarivanje prisilnog strujanja solarnog medija unutar solarnog kruga. Treba voditi rauna o najvioj doputenoj radnoj temperaturi ( za veinu crpki za sustave grijanja ona iznosi oko 110 C ), pri odabiru dati prednost s mogunou automatske regulacije broja okretaja. U pravilu se ugrauje u povratni vod ime se onemoguava doticaj sa solarnim medijem visoke temperature. Ispred i iza nje obvezno se ugrauje zaporni ventil ( za potrebe servisa i zamjene ). Visina dobave za sol. crpke uobiajeno iznosi 2 - 6 m, to odgovara padu tlaka 200 600 mbar.

SOLARNI SPREMNICI TOPLINE

Solarni spremnik je dio toplinskog sustava koji slui za privremenu pohranu ( akumulaciju ) toplinske energije koja je prikupljena solarnim kolektorima.

Omoguava rad solarnog sustava, odnosno pripremu PTV-a i/ili potporu sustavu grijanja ak i kada solarni kolektori ne rade ( npr. nou ili kod jako oblanog vremena ).

Solarni spremnik za pripremu PTV-a s dva izmjenjivaa ( spirale ) i el. grijaem

Solarni spremnik za pripremu PTV-a i pomo u grijanju prostora ( dogrijavanje kotlom )

Montaa SOLARNOG SPREMNIKA TOPLINE

- Postavljanje spremnika na predvieno mjesto. - Najpoeljnije u niim etaama objekta u prostoriji s odvodom.

VANO: obvezno prouiti uputstva za smjetaj i montau spremnika od proizvoaa istog. NAPOMENA: u sluaju montae npr. u potkrovlje spremnik smjestiti u sigurnosnu kadicu zbog osiguranja od poplave u sluaju curenja spremnika

Dimenzioniranje solrnog spremnika: formula iz rukava = 50 litara / osoba npr. 50 lit. x 4 osobe = 200 lit. spremnnik

Smjernice za dimenzioniranje:
namjena potrebe za toplinskom energijom kW h / d trajanje pohrane tople vode / dan temperaturna razina C

pripreta PTV-a niskotemperaturni sustavi grijanja

2 3 po osobi 0,5 1 po m2 stambene povrine

23 2 20

45 - 60 30 - 60

 Radni tlak u spremniku Mg anoda Meuspremnici puferski spremnici

PRIKLJUCI NA SPREMNIKU: spajanje HLADNE VODE na spremnik topline SET ULAZA HLADNE VODE - Glavni zaporni ventil -Smanjiva tlaka (reducir ventil)
radni tlak 6 bara-preporuka 4,5 bara

-Nepovratni ventil
spreavanje istjecanja vode iz spremnika

-Filter sa omekivaem spreavanje stvaranja i taloenja kamenca u spremniku

- Ekspanziona posuda za stabilnost tlaka,

spreavanje curenja vode na sigurnosnom ventilu

- Sigurnosni ventil zbog sigurnost od neeljenog visokog tlaka

EKSPANZIONA POSUDA

SIGURNOSNI VENTIL

PRIKLJUAK ZA SPAJANJE NA IZLAZ TOPLE VODE OBILAZNI VOD VENTIL

VENTIL ULAZ HLADNE VODE U SPREMNIK TOPLINE

VENTIL

NEPOVRATNI VENTIL

REDUCIR VENTIL

FILTER ULAZ IZ VODOVODNE MREE

4. Spajanje HLADNE VODE na spremnik topline

ZATO JE VAAN OMEKIVA ? Trajni magnet mijenja polaritet kalcijevom karbonatu u sanitarnoj vodi koji putuje s vodom i ne taloi se za stjenke spremnika i cjevovoda.

Kada se kamenac taloi na stjenke spremnika onemoguuje brz i uspjean prijelaz topline sa grijalica na sanitarnu vodu.

4. Spajanje HLADNE VODE na spremnik topline

Na stjenkama ele. grijaa visoka temperatura pogodno za kamenac dolazi do pregaranja ele. grijaa u spremniku Kod potreba veih snaga ele. grijaa za dogrijavanje vode u spremniku preporuuje se vanjski termo blok.

PRIKLJUCI NA SPREMNIKU Spajanje TOPLE VODE iz spremnika na mreu

SET IZLAZA TOPLE VODE

- Mjeajui termostatski ventil - Zaporni ventili - Termometar - Zaobilazni vod (bypass)

PRIKLJUCI NA SPREMNIKU Spajanje TOPLE VODE iz spremnika na mreu

SET ZA TERMOSTATSKI REGULIRANI IZLAZA TOPLE VODE IZ SPREMNIKA

Dijelovi: - termometar, - termostatski mjeajui ventil, - zaporni ventili - zaobilazni vod ( bypass )

PREDNOST: brza montaa, sigurnost, uteda tople vode, uteda energije, spreavanje opeklina

PRIKLJUCI NA SPREMNIKU Spajanje RECIRKULACIJE

Primjena recirkulacije PTV u sistemima u kojima je zapremnina vode u cjevovodu od spremnika do izljevnog mjesta vea od 3 litre ima opravdanja.
NAPOMENA: Radi pravilnog rada i utede energije cjevovod tople vode i recirkulacioni cjevovod moraju biti dobro toplinski izolirani. Rad recirkulacione pumpe mora biti strogo kontroliran vremenski i temperaturno.

REGULACIJA TEMPERATURE
DIFERENCIJALNA AUTOMATIKA Solarni toplinski sustavi moraju se opremiti elementima ( jedinicama ) za automatsku regulaciju zbog: - ispravnog rada cijelog sustava, - prilagoavanje zadanim uvjetima ( potrebom za toplinom, Sunevom zraenju, dogrijavanjem ). Regulacija se osniva na stalnom mjerenju temperatura ( u kolektoru, spremniku itd ) na osnovi ega se ukljuuje ili iskljuuje cirkulacijska crpka. Moe pokazivati istroenost Mg anode u spremniku.

REGULACIJA TEMPERATURNE RAZLIKE

jedan je od osnovnih zadataka automatike, pri emu se stalno mjere temperature u na kolektoru i u spremniku te se na osnovi temperaturne razlike ukljuuje / iskljuuje cirkulacijska crpka. Vrijednost temperaturne razlike iznosi: a) za ukljuivanje cirkulacijske crpke: - uobiajena: 2 12 C - preporuljiva standardna: 5 8 C b) za iskljuivanje cirkulacijske crpke: - uobiajena: 1 10 C - preporuljiva standardna: 3 C

DIFERENCIJALNA AUTOMATIKA ( automatska regulacija

Montaa i spajanje AUTOMATIKE i elektro dogrijavanja - Automatika automatski upravlja svim dijelovima sistema - Automatika se odabire prema projektnom zadatku

- SOLARNI KRUG - KRUG DOGRIJAVANJA - ELEKTRO GRIJA - DVA SPREMNIKA ( opcija )

Prikupljanje i distribucija energije. Posebna automatika koja se izrauje iskljuivo prema projektnom zadatku.

7. Montaa i spajanje AUTOMATIKE i elektro dogrijavanja

7. Montaa i spajanje AUTOMATIKE i elektro dogrijavanja - OSJETNICI TEMPERATURE MORAJU BITI NA MJESTIMA PREDVIENIM ZA SMJETAJ OSJETNIKA kako bi to bolje prenosili odnosno mjerili temperaturu KOLEKTORSKI OSJETNIK smjeten je u protoku KOTLOVSKI OSJETNIK smjeten na mjestu najvee temperature OSJETNICI U SPREMNIKU: osjetnik u donjem dijelu spremnika smjeten je iznad povratnog voda solarnog izmjenjivaa - osjetnik u gornjem dijelu spremnika smjeten je iznad povratnog voda kotlovskog izmjenjivaa topline KABLOVI: RAZDVOJITI SIGNALNE (5VDC) I NAPOJNE KABLOVE (220VAC) - kako bi se izbjegle smetnje uzrokovane elektromagnetskom indukcijom - po mogunosti koristiti oklopljene kablove za spajanje temperaturnih osjetnika, - kablovi bi trebali biti zatieni buirom kako se nebi unitili dodirom na vrue cijevi

7. Montaa i spajanje AUTOMATIKE i elektro dogrijavanja

CIJEVNI RAZVOD SOLARNOG SUSTAVA

CIJEVOVODI Cijevni razvod slui za povezivanje svih dijelova sustava u funkcionalnu cjelinu. solarnog

Cijevi pri tome mogu biti: - bakrene DIN 1786, - eline, - od umreenog polietilena ( PE-X ). Bakrene prema DIN 1786 najee se koriste.

Cijevi trebaju biti toplinski izolirane, a kao materijal za toplinsku izolaciju naee se koriste: predgotovljena cijevna izolacija od polimernog materijala sa strukturom zatvorenih elija ( do 105 C ),

Kod odabira obratiti pozornost na najvie temperature solarnog medija. U podruju izvan zgrade ( na otvorenom ) mora biti otporna na vremenske utjecaje ( vlag UV zraenje i dr. ).

DIMENZIONIRANJE CIJEVNOG RAZVODA

Cijevni razvod solarnog sustava dimenzionira se u odnosu na zahtijevanu brzinu strujanja solarnog medija i pad tlaka kroz cijevi. Kod manjih solarnih sustava promjer cijevi se s dovoljnom tonou moe odrediti orijentacijski, na osnovi povrine kolektora i ukupne duljine cijevnog razvoda ili visinske razlike kolektora i spremnika.
Sustavi s cirkulacijskom crpkom u solarnom krugu
duljina cjevovoda, m 10 20 30 40 50

povrina kolektora, m2 8 15 25 15 x 1 15 x 1 22 x 1 15 x 1 18 x 1 22 x 1 15 x 1 22 x 1 28 x 1,5 18 x 1 22 x 1 28 x 1,5 18 x 1 28 x 1,5 28 x 1,5

SOLARNI MEDIJ
je prijenosnik energije koji struji kroz cijevni razvod solarnog sustava od kolektora do spremnika gdje predaje toplinu. Nekoliko osnovnih zahtjeva kod sastava solarnog medija: - veliki specifini toplinski kapacitet, - mala viskoznost, - visoko vrelite ( vie od 120 C ), - nisko ledite ( nie od 20 C ), - nekorozivnost i agresivost na materijale cijevnog razvoda, - nezapaljivost i neotrovnost, - bioloka razgradivost

SOLARNI FLUID VRSTE: Etilen-glikol se s vodom najee mijea u omjeru 35-55%. Udio etilen-glikola od 34% u smjesi omoguava zatitu od smrzavanja do -20 C. Smjesa etilen-glikola je s trokovnog gledita vrlo povoljno rjeenje no valja naglasiti da je etilen-glikol otrovan. Propilen-glikol se s vodom najee mijea u omjeru 35 60%. Udio propilen-glikola od 38% u smjesi omoguava zatitu od smrzavanja do -22 C. Smjesa propilen-glikola je s trokovnog gledita skuplji od etilen-glikola, no kako je neotrovan mnogo je sigurniji u primjeni.

HVALA NA PANJI ! Za sva Vaa pitanja molimo obratite se na HORVATI d.o.o. Bregana, Samoborska 26 Tel: 01 / 33 75 508 Fax: 01 / 33 75 510 Email: info@horvatic.hr www.horvatic.hr

PUTANJE SUSTAVA U POGON

8. PUNJENJE SPREMNIKA HLADNOM VODOM

- Punjenje se izvodi preko prethodno postavljenog seta ulaza hladne vode

-Najprije se puni spremnik sanitarne vode a tek onda izmjenjivai

-Tlak hladne vode u spremniku ne bi trebao biti vei od 4,5 bara, ekspanziona posuda e odravati stabilan tlak

PUNJENJE SOLARNOG SISTEMA I ISPITIVANJE NA NEPROPUSNOST

-Punjenje solarnog sistema izvodi se preko PP slavine prvo sa vodom kako bi se utvrdila nepropusnost, -Ukoliko se utvrdi nepropusnost, sistem se puni neotrovnim glikolom uz pomo pumpe preko PP slavine na povratnom vodu -Tlak u sistemu mora biti 2,2 bara - Predtlak u ekspanzionoj posudi mora biti 1,5 bar

PUNJENJE IZMJENJIVAA KOTLOVSKOG DOGRIJAVANJA

Izmjenjiva topline kotlovskog dogrijavanja slui za prijenos temperature iz kotla na sanitarnu vodu (PTV).

Izmjenjiva se puni sa kotlovskom vodom istom onom koja se nalazi u sistemu centralnog grijanja.

Tlak u kotlovskom izmjenjivau mora biti: 2,2 bar.

Expanziona posuda mora biti dimenzionirana tako da zadovoljava volumen svih grijaih tijela, cjevovoda te povrinu kotlovskog izmjenjivaa topline.

POSTAVLJANJE PARAMETARA REGULACIJE TE PROVJERA TLAKOVA EKSPANZIONIH POSUDA I UNOENJE TIH PODATAKA U ZAPISNIK

PARAMETRI: - DIFERENCIJA: 5 C - ELEKTRO DOGRIJAVANJE: 50 C - KOTLOVSKO DOGRIJAVANJE: 60 C

TLAKOVI: - TLAK U KRUGU HLADNE VODE: 4,5 bar -TLAK U SOLARNOM SISTEMU: 2,2 bar -TLAK U SISTEMU GRIJANJA: 2,2 bar

GODINJI SERVIS
Provjeriti zatitu od smrzavanja Ispitati tlak u sustavu Ispitati funkciju crpke Odzraiti sustav Ispitati predtlak u ex. posudi Optika kontrola kolektora Ispitati cijevne izolacije i tete Provjeriti indikaciju tempereture na osjetniku ( automatika ) Provjeriti zatitnu Mg anodu i brtvu ( eventualna promjena ) Provjeriti ele. grija Ispitati prikljuke na nepropusnost Provjeriti sigurnosne ventile Promijeniti filter u omekivau i punjenje

HVALA NA PANJI ! Za sva Vaa pitanja molimo obratite se na HORVATI d.o.o. Bregana, Samoborska 26 Tel: 01 / 33 75 508 Fax: 01 / 33 75 510 Email: info@horvatic.hr www.horvatic.hr