SUTJEKI VJESNIK

Kraljeva Sutjeska online

ISSN 1840-0736

Kraljeva Sutjeska, LIPANJ 2005.; broj 8., godina II.; Cijena 1 KM

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

impresum
FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA Andrej Matoc
Glavna i odgovorna urednca: Za nakladnika: Nakladnik:

iz sadraja aktualno tema broja

Aktualnosti
Potovani itatelji! Pred vama se nalazi osmo izdanje Sutjekog vjesnika, broj u kojem je dosta zanimljivog sadraja, krenuvi od aktualnosti kojih je u zadnjih mjesec dana bilo uistinu mnogo, pa do nekoliko zanimljivih pria koje su i ovaj put za nas napisali nai ve redovni suradnici. Tema ovoga broja je manifestacija Spasimo Bobovac o kojoj se prialo ve i ranije, ali koja je dosta bitna za nas i na kraj radi njegovog oivljavanja i promicanja.Vezano za temu broja, razgovarali smo sa Draenom Filipoviem, lanom fondacije Curia Bani, koordinatorom akcije u zajednici Kraljeva Sutjeska - Turisticki info ured Naravno, nismo zaboravili ni da se ovaj mjesec obiljeila i dvanaesta obljetnica stradanja hrvatskog naroda na ovim prostorima.Donosimo vam nekoliko i ugodnih vijesti. Nadamo se da ete u ovom sadraju pronai upravo neto to je po vaem ukusu! Ugodno vam itanje!

Rije urednika

Iva Tomi

Nikolina Pavlovi, Perica Subai, Drago Dujmovi, Tomislav ondra, Vjeko Tomi Helena Andrijevi +387 32 552 160 +387 32 552 160 www.kraljeva-sutjeska.com ksonline@kraljeva-sutjeska.com UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj. KM: 3385902202105029 Devizni raun:3385904800065729 Europska unija: 0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse, fra Antun Perkovi, Franziskaner Platz 1, A-6330 Kufstein za Kraljeva Sutjeska online
Grafiko oblikovanje: Bankovni rauni: Web izdanje i e-pota: Fax: Telefon: Lektorica:

Uredniko vijee:

Nova glavna urednica Iva Tomi

Posjeta izaslanstva RH Sutjesci

Akcija Spasimo Bobovac 2005

knjievnost

razgovor

Izaslanstvo Sabora RH posjetilo Sutjesku Potpora dijaspore Sutjekom vjesniku

Sutjeki vjesnik, jedino tiskano javno glasilo u cijelom naem kraju, dobio je sredinom svibnja ove godine financijsku poporu u iznosu od 2150 vicarskih franaka. Novac neophodan za opstanak i razvitak jedinog naeg medija prikupili su i darivali na zamolbu nakladnika nai ljudi koji ive i rade u vicarskoj. Donacija e dijelom biti utroena za smjetaj redakcije u nove prostorije, njeno materijalnotehniko opremanje i profesionalizaciju kadrova, a dijelom za tiskanje nekoliko narednih brojeva Sutjekog vjesnika. Ureenje prostora u kojem e biti smjetena nova redakcija Sutjekog vjesnika Darivateljima se od srca zahvaljujemo! Nadamo se da emo svojim kvalitetnim radom, koji moete pratiti i preko nae elektronike verzije Kraljeva Sutjeska online, opravdati vae povjerenje. Hvala vam! Izaslanstvo Sabora Republike Hrvatske sa fra Andrejem Matoc Predsjednik Odjela za izvanjsku politiku Sabora Republike Hrvatske gospodin Gordan Jandrokovi, lanovi odjela i predstavnici Parlamentarne skuptine BiH koje je predvodio gospodin Martin Ragu, posjetili su 24. svibnja 2005. Franjevaki samostan u Kraljevoj Sutjesci! Gosti su pokazali zanimanje za sva aktualna dogaanja i razvojne projekte vezane uz na kraj, a potom su obili Muzej i knjinicu Franjevakog samostana Kraljeva Sutjeska i razgledali Foaje koji se izgrauje zahvaljujui ponajvie donaciji Vlade R H. Foaje s etnolokom zbirkom trebao biti dovren do konca ove, a cijeli projekt do sredine naredne godine.Gosti su pokazali veliko zanimanje i za druge projekte koji se realiziraju na ovom prostoru i obeali su nastavak iznimno dobre i uspjene suradnje na ovom podruju. A prostora za suradnju svakako ima...

Mecedes

Draen Filipovi koordinator info centra

Mario ari i Nicolae Golea Fondacija Curia bani Sutjeki vjesnik Kraljice Katarine br. 7 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH MEDIA, Zenica 500 primjeraka
Odlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12 srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanosti, kulture i porta asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda. ISSN: 1840-0736 Naklada: Tisak: Adresa urednitva:

batina

dijaspora

Svadbeni obiaji

Susret u Luzernu

/ PORTAL ks online

/ PORTAL ks online 3

2 www.kraljeva-sutjeska.com

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

VIJESTI - DOGAANJA
U ponedjeljak 13. lipnja ove godine, na blagdan sv. Ante u Ratnju je odran blagoslov polja poslije ega je sluena sveta Misa u novobnovljenoj kapeli. Svete obrede je u nazonosti stotinjak okupljenih domaih i iseljenih upljana predvodio sutjeki gvardijan fra Vjeko Tomi. Stara kapela graena u drugoj polovici prolog stoljea tijekom rata je pretrpjela totalno oteenje. Zauzimanjem samih Ratanjana, a uz inicijativu prije svega g. Fabijana Tomia, sada je na istom mjestu podignuta nova i ljepa na koju stanovnici ovog naeg sela itekako mogu biti ponosni. Svima njima ovo je ujedno i poziv da ovog ljeta u Ratanj obavezno svrate te da takoer daju i svoj prilog za dovretak financiranja njene gradnje. Vidimo se ovog ljeta u Ratnju! / PORTAL ks online

Obiljeena dvanaesta obljetnica stradanja

Obiljeena dvanaesta obljetnica stradanja hrvatskih branitelja domovinskog rata opine Kakanj, 13. lipnja 2005.g. Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja domovinskog rata iz Kaknja danas je obiljeila dvanaestu obljetnica stradanja hrvatskih branitelja i civila domovinskog rata nae opine. U 09,00 sati sluena je misa u upnoj crkvi za poginule branitelje opine Kakanj. Misu su predvodili sutjeki gvardijan fra Vijeko Tomi i vikar fra Andrej Matoc. Svetoj misi su prisustvovali svi politiki predstavnici hrvatskog naroda iz nae opine. Poslije je slijedilo opijelo i polaganje vijenaca za poginule branitelje na centralno groblje u Grmaama. U 14,00 sati odrana je skuptina Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja domovinskog rata opine Kakanj u Domu kulture u Kraljevoj Sutjesci. / I.T.

Obnovljena kapela u Ratnju

Unutranji izgled obnovljene kapele sv. Ante u Ratnju

Profesionalizacija medija

Anketa mjeseca

Podravate li ideju o organiziranju meunarodne motorijade u Kraljevoj Sutjesci? a) DA 74% b) NE 7% c) NE ZNAM 9%

Poslije 12 godina identificirano tijelo ubijenog Hrvata sa Slapnice Josipa Maraia

Josip Marai (1956) sa Slapnice, ubijen je 19. 6. 1993. Njegovo tijelo identificirano je ovih dana u Visokom Forenziari u Visokom su poslije 12 godina od kako je Josip Marai, sin Stjepana, 1956. godite, netragom nestao iz zloglasne Muzike kole u Zenici, identificirali njegovo tijelo u zajednikoj masovnoj grobnici u Pranicama. Identifikaciji je pomogla analiza uzoraka DNK ali i ostaci ouvanog pokojnikovog tijela kojega je obitelj lako prepoznala. Tragovi mukog zlostavljanja Josipa Maraia vidljivi su i danas 12 godina poslije nasilne smrti, posvjedoila nam je njegova obitelj i govori o zvjerskom muenju kojem je bio izloen prije smrti. Sve ove godine vodio se u rubrici nestali a nje

Obnovljen drveni most u Kraljevoj Sutjesci

Tiskano javno glasilo Sutjeki vjesnik i njegova elektronika verzija Kraljeva Sutjeska online imaju novu glavnu i odgovornu urednicu. Fondacija Nae stolno mjesto Curia bani iz Kraljeve Sutjeske, kao osniva i nakladnik tiskanog javnog glasila Sutjeki vjesnik i njegove elektronike verzije Kraljeva Sutjeska online, sklopila je 14. svibnja 2005. godine prvi profesionalni ugovor s novom glavnom i odgovornom urednicom gospoicom Ivom Tomi iz atia koja bi na tu funkciju trebala stupiti 1. lipnja ove godine.Cilj sklapanja ugovora je osiguranje daljnjeg rasta kvalitete ovog medija kroz njegovu profesionalizaciju. Nova glavna i odgovorna urednica je studentica zavrnih godina urnalistike, potjee iz ovog kraja i uiva povjerenje i potporu svih mjesnih struktura. / PORTAL ks online 4

???
5709 5880 6242

Statistika

BROJ POSJETA NA PORTAL SUTJEKOG KRAJA

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ

govo tijelo je pronaeno tek poto je s tim ciljem obitelj pokrenula sudski postupak. Sprovod mu je zakazan za nedjelju 19. lipnja 2005. na Slapnici, u 15 sati. Bit e to doslovce istog onoga dana kada je Josip prije 12 godina ubijen. Poelimo njegovu tijelu laku zemlju rodne Slapnice a dui mu bio kod Boga pokoj vjeni. Kad e pred lice pravde biti privedeni akteri ovog zloina? / PORTAL ks online

Radnici kakanjskog Trgopeda obnovili gornji sloj drvenog mosta u Kraljevoj Sutjesci! Radnici kakanjskog Trgopeda izmijenili su danas, 27. svibnja 2005. godine, gornji sloj drvenog mosta u Kraljevoj Sutjesci. Ova kakanjska tvrtka zaduena je i inae za redovito odravanje opinske putne mree. Radi se o redovitom godinjem odravanju regionalne putne komunikacije Kakanj Zavidovii koja je na pojedinim mjestima poprilino oteena intenziviranim prometom tekih kamiona i strojeva koji su jo od proljea angairani na poslovima proirenja i asfaltiranja ovog puta na dionici od naeg stolnog mjesta do raskrija za planinarski dom Bobovac./ PORTAL ks online

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

VIJESTI - DOGAANJA

SUTJEKI MOTEL

Prva sveta priest u upama Sutjeska i Kakanj

U upnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci pod sveanim misnim slavljem kojim je predsjedao sutjeki vikar fra Andrej Matoc podijeljen je, 05. lipnja 2005. godine, sveti sakrament prve priesti. Sveti sakrament prve priesti primilo je etrnaest Bojih izabranika iz nae upe. Broj ovogodinjih prvopriesnika neto je vei u odnosu na prolu godinu. Oni su naa budunost i budunost naeg kraja. Iako ih nema mnogo, sigurni smo da e svojim ivotnim svjedoanstvom ostvariti od Boga im povjereno poslanje da budu Isusov miomiris u ovom svijetu.

Kako do pravice?
Nastavlja se akcija prikupljanja financijskih sredstava u MZ Kraljeva Sutjeska za trokove angairanja odvjetnika u imovinsko pravnom sporu s Opinom Kakanj i UTU Bobovac oko Motela.
Akcija prikupljanja financijskih sredstava u MZ Kraljeva Sutjeska za pokrie trokova odvjetnika angairanog za rjeavanje imovinsko pravnog spora nastalog privatizacijom mjesnog Motela i dalje je u tijeku. Svoju novanu potporu MZ Kraljeva Sutjeska do 17. svibnja 2005. godine dali su slijedei mjetani naeg stolnog mjesta: 1. Matilda ain 50 KM 2. Ilija Jurjevi 50 KM 3. Fra Vjeko Tomi 50 KM 4. Jelka Jurjevi 10 KM 5. Mirko Filipovi 20 KM 6. Dragica Tomi 10 KM 7. Filip Adaji 20 KM 8. Mlade Kraljeve Sutjeske 50 KM 9. Miro ain Pavlovi 20 KM 10. Anto Adaji 10 KM 11. Ivan Filipovi 10 KM 12. imo Dujmovi 10 KM 13. Sreko Dugonji 20 KM 14. Jozo Pavlovi 10 KM 15. Marijan ain 10 Eura Dakle, do sada je prikupljeno ukupno 340 KM i 10 Eura. To jo uvijek nije ni polovina potrebnih sredstava za ovu etapu aktualnog imovinsko pravnog spora. Ukoliko se i

U upi sv. Petra i Pavla u Kaknju u nedjelju 12. lipnja slavljena Prva sveta priest. Svetu misu je predvodio kakanjski upnik vl. Josip Grubii. Kristovom euharistijskom stolu po prvi put je pristupilo etvoro mladih kakanjskih upljana.

Motel na trgu Pape Ivana Pavla II

vi elite ukljuiti u ovu akciju, svoje financijske priloge moete uplatiti na slijedeu adresu: RAIFFEISEN BANK DD BIH FILIJALA KAKANJ ZGOANSKA P+4+M 72 240 KAKANJ BiH Zajedno do pravice Jo nije kasno, ukljuite se i vi svojim novanim prilozima! SWIFT BANKE: RZBABA2S ZA MZ KRALJEVA SUTJESKA KAKANJ DEVIZNI ACC: 502012000650044 (EUR) DEVIZNI ACC: 502013000650044 (USD)

Anketiranje Sutjeana
Curia bani Team proveo anketiranje Sutjeana! Anketno pitanje bilo je vezano za turistiku ponudu Kraljeve Sutjeske. Anketni listi odnosio se na pitanje to bi ljudi u Kraljevoj Sutjesci bili spremni ponuditi turistima koji svakim danom sve vie pristiu u nae stolno mjesto. Ponuda ukljuuje tradicionalne sutjeke i moderne suvenire, smjetaj ili domau hranu i pie i realizirala bi se preko novootvorenog Turistikog info ureda u Kraljevoj Sutjesci. Odaziv Sutjeana bio je jako pozitivan, i nadamo se da emo ubrzo imati dosta toga ponuditi svima onima koji ele da dou u na kraj, provedu tu nekoliko dana i doive Sutjesku! 6

Saniran put do kapele na Seocu

Saniran klizanjem terena oteen put prema groblju i kapeli na Seocu! Poetkom svibnja ove godine, zahvaljujui angamanu mjetana i potpori nadlenih opinskih struktura, saniran je klizanjem terena oteeni dio puta prema groblju i kapeli na Seocu. Vrijedni su mjetani Seoca prole godine nasuli put prema groblju i kapeli, a nedavno su vlastitim snagama uveli i struju u svoju kapelu. Sloni itelji Seoca zasigurno mogu biti primjer i drugima kako se vlastitim angamanom moe puno toga uraditi za svoje mjesto. Svaka ast!

Tradicionalni susret Sutjeana

I ove godine odrat e se tradicionalni susret Sutjeana na Milankovcu u subotu pred Veliku Gospu! Kao i protekle dvije, tako e i ove godine biti organiziran susret Sutjeana na Milankovcu, u subotu 13. kolovoza, pred Veliku Gospu. Pozvani su svi Sutjeani i svi ljudi dobre volje u zemlji i inozemstvu kojima je Kraljeva Sutjeska na srcu da se tog dana okupe na oblinjem Milankovcu i uz pjesmu i igru obnove ranija i uspostave nova prijateljstva. Vie informacija potraite na naem portalu u rubrici Mali oglasi. Dobro nam doli!

Veer Kraljeve Sutjeske u Luzernu

U subotu 18. 6. 2005. godine u Luzernu odrana zabava u korist obnove upne crkve u Kraljevoj Sutjesci. Svetu misu je slavio vikar samostana fra Andrej Matoc. Veer naih iseljenika u subotu 18. lipnja je uspjeno odrana prema najavljenom programu. Humanitarnoj veeri na kojoj je prikupljan novac za zapoetu nunu obnovu upne crkve u Kraljevoj Sutjesci prisustvovalo je stotinjak osoba. U nedljelju 19. 6. 2005.godine, fra Andrej je s naim iseljenicima slavio i svetu Misu. S njim u posjetu naim u vicarskoj boravili su i predsjednik Fondacije Curia bani g. Draen Filipovi te urednica Sutjekog vjesnika, tiskanog i elektronskog izdanja gica Iva Tomi. Oni e po povratku zacijelo imati to ispriati o svom putovanju 7 u zemlju upljeg sira i odline okolade.

Sutjeki vjesnik i u Luzernu

/ I.T.

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

AKCIJA SPASIMO BOBOVAC SPASIMO BOBOVAC ZAJEDNO

Spaavanje Bobovca i dalje se nastavlja. Mnogi, kada uju naziv ove manifestacije se zapitaju od ega i od koga spasiti Bobovac? Odgovor se namee sam - od nas samih, od naeg nemara, zaborava i njegovog daljnjeg propadanja. Sjetimo se kako je izgledao Bobovac samo prije dvije godine, potpuno zaputeno i zanemaren od svih. Od drave, od naroda od svih onih koji bi se prvi trebali pobrinuti za njega. Znamo svi da je u Mauzolej mogao ui bilo tko i bilo kada, od skitnica, sluajnih prolaznika, obana do ivotinja. I na sve je ovaj kraljevski grad vie podsjeao nego na kraljevski. Ne zasluuje to Bobovac, ne zasluuje to kraljica Katarina niti kralj Toma, ne zasluuje kao svjedok jednog vremena, jedne prolosti koja daje peat svima nama. Zato uvijek manje cijenimo ono to je nae, ono na to bi trebali biti ponosni. Do kada e to biti tako? Je li doao kraj tome? Kulturno-povijesna i ekoloka manifestacija Spasimo Bobovac se odrava drugu godinu za redom. Ove akcija se odvija kroz razliite vidove, njeno trajanje je predvieno od proljea pa sve do jeseni. Ona ukljuuje ekoloko ureenje cijelog prostora , izgradnju i ureenje izletnikih lokacija dolinom rijeke Bukovica , markiranje prilaznih putova i staza od Kraljeve Sutjeske do Bobovca. Mnogo posla je do sada ve uraeno kao ienje lokaliteta uz rijeku Bukovicu, raskravanje staza prema starom gradu Bobovcu, i ienje samog prostora oko Bobovca. Pie: Iva TOMI
lan predsjednitva BiH, Ivo Miro Jovi, ugrauje kamen u zidine grada Bobovca Prigodan glazbeni trenutak uz Janu oljan, mladu glazbenu nadu milozvunog glasa

Tema broja
Prezentacija projekata vezanih uz Kraljevu Sutjesku i Bobovac

Sveano podizanje zastave na oltaru domovine

Poto je ovo akcija velikog razmjera, dosta toga je u tijeku, ili pri samom zavretku kao ureenje lokaliteta na rijeci Bukovici od ua do vodozahvata, izgradnja nastrenice, djejeg igralita, planira se i ureivanje betonskih ognjita, postavljanje klupa sa stolovima, postavljanje toaleta i izgradnja pjeakog mosta, postavljanje sigurnosne ograde uz staze,itd. Sredinja manifestacija je odrana 11. lipnja na kojoj su nazoilii veliki broj predstavnika diplomatskog kora iz Bosne i Hercegovine, kulturnih radnika i u javnosti istaknutih linosti.Meu najistaknutijim bili su ameriki veleposlanik u BiH Douglas Mchaney, lan Predsjednitva BiH Ivo Miro Jovi, predsjednik Federacije BiH Niko Lozani, predstavnici Vojske Federacije, naelnik opine Kakanj i Vare te mnogi drugi politiki i drugi predstavnici. Naravno, nije

Sveano otvorenje turistikog info ureda

Simbolino putanje riblje mlai u Bukovicu

Dravni zvaninici s djevojicama u nonji

to liilo ni na kakav politiki skup, jer pored ovih istaknutih linosti iz nae zemlje bilo je i obinih ljudi, koji jednostavno vole Bobovac. Program za taj dan je zapoeo otvarajem Turistikog info ureda u Kraljevoj Sutjesci. Nakon sveanog presijecanja vrpce i razgledavanja unutarnjeg prostora krenulo se u razgledanje novoizgraenih objekata na izletitu Rijenjaci. Udruenje ribara Bistro iz Kaknja su u sklopu tog obilaska za goste manifestacije organizirali putanje riblje mlai u rijeku Bukovicu. Vei dio manifestacije posjetitelji su proveli na samom Bobovcu, ispred uzoleja dinastije Kotromani.. Intoniranje dravne himne i podizanje zastave na Bobovcu gdje su temelji nae dravnosti budi vjerojatno poseban osjeaj kod svakog ovjeka koji je roen na ovim prostorima. Prigodan pozdravni govor odrao je sutjeki gvardijan fra Vijeko Tomi ispred

pokretaa manifestacije. lan Predsjednitva Ivo Miro Jovi je u zidine starog grada Bobovca simbolino ugradio kamen s natpisom manifestacije, kao potpis na sve uinjeno do sada. Govora nije bilo previe. Taj dan nije bio radni, tako da je vei dio programa se sastojao u pjesmi, glazbi i ugodnom razgovoru uz naravno i ukusnu hranu. Na samom kraju prikazana je i kratka video prezentacija projekata vezanih uz Bobovac i Kraljevu Sutjesku u prostoru Mauzoleja. Potrebno je dodati i da se trenutno u Mauzoleju radi na poploavanju prostora te oznaavanju grobnih mjesta, koja e biti tvoriti vitrine, oblika latinskog kria u staklu. Takoer je u planu da se napravi nacrt prijanjeg, pravog izgleda Bobovca, kao eksponat za posjetitelje. Projekt ostvaruje NVO Kraljevski grad Bobovac, uz financijsku potpotu Vlade Republike Hrvatske 9

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

AKCIJA SPASIMO BOBOVAC

Nadstrenica na lokalitetu Luka prema Bobovcu jedan je od plodova akcije Spasimo Bobovac 2005.

IZDVAJAMO
VI SJEDNICA OV KAKANJ
Dana 24.05.2005. odrana je esta sjednica OV Kakanj koja je zapoela sa izvjesnim kanjenjem obzirom da je dolo do mirnog protesta okupljenih mjetana MZ Doboj. Naime, oni su traili da OV Kakanj konano donese odluku o raspodjeli sredstava u iznosu od 700 000 KM koja je Vlada ZE DO kantona odobrila na ime tete radom tvornice cementa Kakanj. Stekao se dojam da nije doneena prihvatljiva oidluka za mjetane Doboja, stoga e se vjenici OV Kakanj ovom problematikom morati jo dugo baviti. Moda konana odluka bude donesena na izvanrednoj sjednici! U nastavku sjednice vijenici su vodili raspravu o programima utroka sredstava za 2005.god. Mada su svi programi raspodjele sredstava nakon duljih rasprava usvojeni, gotovo je sigurno da svi korisnici nee biti jadnako zadovoljni. Evo nekih raspodjele: pokazatelja same Za sanaciju mosta u Kraljevoj Sutjesci izdvojeno je 30 000 KM, dok je za ureenje korita rijeke Trstionice u Kraljevoj Sutjesci obezbjeeno 5000 KM. Za FK Rudar 35 000 KM, za Drutvo pedagoga tjelesnog odgoja 5000 KM. Za Dan Dravnosti BiH kao i za Dan Neovisnosti BiH po 1000 KM. Za obiljeavanje manifestacije Grmae 2000 KM. Za doek Nove 2006.god. na otvorenom 5000 KM Razmatrajui informaciju o stanju zaposlenosti i nezaposlenosti na podruju kakanjske opine dolo se do ope konstatacije da je broj nezaposlenosti iz godine u godinu u porastu, a za oekivati je da e se isti trend nastaviti i u narednim godinama.

Drugi je put odravanja manifestacije Spasimo Bobovac, no bilo je lako primijetiti bogatstvo i rasko ovogodinjeg programa. Poevi od cjelokupnog sadraja, smjetaja za goste, pozornice, te cjelokupne organizacije,osobito mislei na radove koji su predhodili ovoj sredinjoj manifestaciji.To je jako dobar znak i daje nam nadu da e ve sljedee godine ova manifestacija biti jo bolja, organizovanija i jo uspjenija. Svrha svega svega je turistiko promoviranje i ekonomsko unapreenje unapreenje naeg kraja, te vrlo bitna, edukacija ljudi, nas koji ivimo tu nadomak ovog kraljevskog grada, pa i ire. Nadajmo se da smo dozreli i spremni shvatili; nitko nam nee nita uiniti za nas ako prvo mi sami ne shvatimo bit Bobovca i ne pokrenemo svoje snage. Tek tada emo drugima moi prikazati to kao neto to svi trebaju da upoznaju. Ali, mislim da smo sada na pravome putu. Polako, sigurnim koracima idemo naprijed, a samo to je bitno, neka se ide naprijed. Moda se Bobovcu smijei ipak neko svijetlije doba! Budimo svjedoci ali i sudionici toga doba

Pokrovitelj manifestacije je opina Kakanj, organizatori su Franjevaki samostan Kraljeva Sutjeska, NVO Oda iz Zenice i fondacija Curia bani iz Kraljeve Sutjeske. Takoer, jako mnogo su doprinijeli i partneri ove akcije kao to su planinari, vatrogasci, i mnogi drugi volonteri koji su uistinu davali sve od sebe, i odradili veliki dio posla, bilo po jakoj kii ili suncu kako bi se uradili svi predvieni poslovi. Sponzori su brojni privredni subjekti iz Kaknja kao i Turistika zajednica ze-do upanije, ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta ze-do upanije, predsjednik Federacije Niko Lozani.

Dobojani protestirali! Programima utroka sredstava nisu svi zadovoljni! Nezaposlenost u porastu!

Naih ruku djelo

Projekt Tradicionalne rukotvorine, financiran od Fondacije za razvoj zajednica Mozaik iz Sarajeva, zaivio je i u rukama naih ena! Ovaj projekat je u okviru programa ivo naslijee. Utemeljen je na koritenju resursa prirodnog i kulturnog naslijea kojeg mi, na nau sreu, imamo u izobilju. Ovo je naa jedinstvena ansa da iskoristimo to bogatstvo i na taj nain pomognemo da ono ne padne u zaborav. Izradom raznih suvenira koji e nositi na sebi vezove karakteristine za ovaj kraj, ujedno promoviramo i nas i nau tradiciju Danas smo imali prigodu da prisustvujemo vrlo zanimljivom druenju koje je rezultat ovog projekta. Druenje uz kavu, kolae, igle i arene konce koje su ove ene svojim rukama vrlo spretno uplitale na bijelo platno. Urneci na sve strane! A to su to urneci?! Oni koji to ne znaju, njihove majke e im sigurno to ve dobro objasniti. Jer su to moda i same vezle, ili su im njihove majke priale o tim urnecima i krievima,

Medijska promiba Bobovca i Kraljeve Sutjeske

Organizacijski odbor tradicionalne kulturno-povijesne u ekoloke akcije Spasimo Bobovac 2005. priredio je u subotu, 14. svibnja 2005. godine, za petnaestak domaih novinara iz svih bh medija zanimljiv informativno-promidbeni izlet u Kraljevu Sutjesku i na Bobovac .Tako su predstavnici sedme sile imali jedinstvenu prigodu da razgledaju sve kulturno-povijesne i prirodne ljepote Kraljeve Sutjeske i Bobovca i upoznaju se s detaljima akcije Spasimo Bobovac 2005 i planovima za turistiki razvoj Kraljeve Sutjeske kroz projekte turistikog info ureda i Fondacije Curia bani.

Medijska promiba Bobovca i Kraljeve Sutjeske

Organizacijski odbor tradicionalne kulturno-povijesne u ekoloke akcije Spasimo Bobovac 2005. priredio je u subotu, 14. svibnja 2005. godine, za petnaestak domaih novinara iz svih bh medija zanimljiv informativno-promidbeni izlet u Kraljevu Sutjesku i na Bobovac .Tako su predstavnici sedme sile imali jedinstvenu prigodu da razgledaju sve kulturno-povijesne i prirodne ljepote Kraljeve Sutjeske i Bobovca i upoznaju se s detaljima akcije Spasimo Bobovac 2005 i planovima za turistiki razvoj Kraljeve Sutjeske kroz projekte turistikog info ureda i Fondacije Curia bani. 10

a moda ih ve imate lijepo uokvirene i okaene na zidu u vaoj kui. Naravno, na mjestima koja su dovoljno uoljiva da se kri dobro vidi, kako bi svaki gost ga primijetio i kako bi domaica ustima puna hvale priala o tome. Svi vi, koji jo uvijek nemate to u svome domu, moi ete kupiti u Turist-info uredu u Kraljevoj Sutjesci. Neka to bude suvenir koji e vas uvijek podsjeati na Sutjesku, na nau tradiciju i na va dom. 11

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

TURISTIKI INFO URED

Razgovor
Mislim da ljudi koji ive u Sutjesci ele da Sutjeska zasja novim sjajem, da bude puna ljudi svakim danom a ne samo za velike blagdane, da u Sutjesci bude vie djece i prisile ministarstvo za vraanje osmogodinjeg kolskog plana.
Kada ostvarimo i zavrimo akciju to onda, mnogi se sigurno pitaju? Svaka akcija u zajednici mora biti zasnovana na samoodrivosti bez tog elementa ona je promaaj za cijelo mjesto. Nakon ubranih plodova bit e vrijeme ponovnog saenja i ulaganja u Kraljevu Sutjeska a vjerujte mi ve postoje brojni interesatni koji su spremni svoj novac uloiti ba ovdje. Najbolje je rjeenje da glavni adut budu ljudi iz Sutjeske koji ulaui u svoje mjesto trebaju izvui najvie koristi. Kako se ukljuiti u ovu akciju, biti dio novog lica Sutjeske? Vrlo lako moete vidjeti sebe i svoje mjesto u ovome, bilo da je rije o izradi suvenira, ugostiteljskim uslugama ili uslugama prenoita, kulturnim ili zabavnim sadrajem, direktnim sudjelovanjem u projektu kroz volontersko pomaganje oko ureenja mjesta, ureenje svog kunog praga. Zajednikim snagama bit e mnogo lake i bre doi do cilja. Mislim da ljudi koji ive u Sutjesci ele da Sutjeska zasja novim sjajem, da budu puna ljudi svakim danom a ne samo za velike blagdane, da u Sutjesci bude vie djece i prisile ministarstvo za vraanje osmogodinjeg kolskog plana. Moda izgleda neostvarimo ali bez ovih zadnjih trzaja kako emo znati da nismo mogli uspjeti. Rzgovarala: Iva TOMI

Povodom sveanog otvorenja i poetka rada turistikog info ureda u Kraljevoj Sutjesci 11. lipnja 2005. razgovarali smo s koordinatorom ove akcije Draenom Filipoviem te predsjednikom upravnog odbora Fondacije Curia bani.
Od kuda ideja o pokretanju turistiko info ureda ba u Kraljevoj Sutjesci? Turistiki info ured nije novo otkrie jer bilo koje mjesto gdje dolaze mnogobrojni posjetitelji zasluuje jedan ureeni prostor koji e biti sredite prikupljenih informacija i ponude kraja. Zahvaljujui projektu Fondacije Mozaik Tragovi nasljea, predstavnici lokalne zajednice, opine, vjerskih ustanova i nevladinih organizaciju uvidjeli su prilike koje prua ovaj projekt te su sjeli i napisali prijedlog projekta koji je ubrzo bio usvojen od strane implementatora. to je svrha ove akcije u zajednici te koliko e projekt trajati? Svrha akcije je Turistiki razvoj Kraljeve Sutjeske kroz oivljavanje i njegovanje tradicionalnih i kulturnopovijesnih vrijednosti kraja a osobito srednjovjekovnog kraljevskog grada Bobovca. Akcija u zajednici se namjerava ostvariti u periodu od devet mjeseci a poevi u travnju te e trajati do kraja ove godine. 12

KOORDINATOR AKCIJE U ZAJEDNICI TURISTIKI INFO URED KRALJEVA SUTJESKA , Draen Filipovi

Sutjeki turizam zadnji trzaj je poziv na napredak kraja

Tko podrava va projekt, tko su sponzori? Akcija u zajednici Kraljeva Sutjeska ostvaruje se uz pomo Fondacije Mozaik iz Sarajeva a glavni njihov financijer je Europska unija, Otvoreno Drutvo Soro BiH te jedna belgijska nevladina organizacija. Osim Mozaika u akciju je velike ljudske i materijalne resurse uloila lokalna mjesna zajednica, Fondacija Curia bani i gospodin Josip Branovi. to se namjerava ostvariti do zavretka akcije, koje plodove emo brati? Fondacija Curia bani koja je direktni provoditelj ove akcije zajedno s lokalni resursima do sada je uspjela urediti Turistiki info ured koji je glavni adut ovog projekta. Kroz info ured cjelokupna ponuda sutjekog kraja bit e dostupna svakom posjetitelji bilo da se radi o tradicionalni sutjekim suvenirima, ugostiteljskim uslugama ili nekoj vrsti zabavno-kulturnog programa. Osim ureenja ureda slijedea faza je ureenja samog mjesta Kraljeve Sutjeska na nain da privue jo vei broj turista. Namjerava se kroz par volonterskih akcija oistiti prostor oko rijeke i urediti zelene povrine. Sutjeska mora biti mjesta koje e zraiti izvanjskim skladom osim velike kulturno-povijesne vrijednosti koju posjeduje. Postavljanje korpi za otpatke, smjerokaza, ploa s oznakom resursa u samom mjestu i okolo njega te ureenje prigodnog parka za posjetitelje s klapama i stolovima i mnogo cvijea i zelenila bit e naa krajnja zadaa u ovoj akciji.

Dan otvaranja info ureda

Ureenje info ureda

Sveano otvorenje turistikog info ureda

Akcije ienja i ureenja

13

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

KNJIEVNOST
Pie: Julijana MATANOVI
o svom kretanju nisu obavijestile urednike vijesti. I da je moja neduna koncentracija pogreno prozvana. Voza u uniformi hodao je nervozno i na loem engleskom pitao se o udnim obiajima zemlje u kojoj se naao, ljepukasti mladi sive limuzine spominjao je poslovni sastanak na koji e zakasniti i izgubiti jo jednu amsu za pristojan poso, vozaica terenca odjevena u kone hlae ljutito je tipkala po mobitelu, prijetila federalnom policijom, tuiteljem koji je njezin kolski kolega, dozivala zatvor u Zenici. U svoju litaniju nije zaboravila ukljuiti i Evropu koja nas takve i ne treba primiti u svoje fino drutvo A ovce, u sporom ritmu, omedjene vozilima iz pravca glavnoga grada zemlje u koju su smjetene Andrieve prie i vozilima u pravcu njega, nisu ubrzavale svoj korak. Starije su se okretale za mladjima, dozivale ih svojim jezikom i vjerojatno se udile to je mlada uvarica odjedanput postala nezaintersirana za svoje milo stado. Ona, onako - sudaljenosti se jasno vidjelo - mlada i lijepa, poput krhkih junakinja romana jedinoga naeg nobelovca, stajala je u podnoju brda i iz velike naranastocrvene kutije uzimala komadie prenoga krumpiria. Njoj nasuprot, oslonjen na biciklu, epurio se crnokosi mladi. Desnom je rukom pridravao korman, a lijevom micao plavi uperak s djevojkina lica. I tko bi se, ako zna gledati prie oko sebe, mogao ljutiti na romantian prizor uklopljen u tek otile snjegove, u tlo na kojem e uskoro procvjetati mirisni kukurjeci i na kojem e ozelenjeti stablo kojem ve godinama ne uspijevam saznati ime. U jednoj slici, koja, moda i nije dugo trajala i koja bi u starim predanjima bila opisana kao priina, mijeale su se prometne kulture, steeni svjetonazori,

Iz umjetnikog pera
Ureenje turistikog parka
Nastavlja se ureenje turistikog parka i drugih zelenih povrina u Kraljevoj Sutjesci! Sve je poelo zahvaljujui ponajprije trojici volontera NVO Stolno mjesto iz Kraljeve Sutjeske, od kojih dolazi ideja za ureenje parka na ulazu u Franjevaki samostan Kraljeva Sutjeska, neposredno ispod zidina banskog/kraljevskog dvorca dinastije Kotromani. Izvedeni su radovi na oplemenjavanju i kultiviranju tog prostora nasipanjem zemlje i saenjem cvijea u drvene saksije. Sav potrebni materijal donirali su mjesni gospodarstvenici na emu im se od srca zahvaljujemo. Poslije ureenja povrine namjerava se pripremiti prikladan natkriveni prostor za sjedenje to spada u akciju Fondacije Curia bani kroz projekt ureenja mjesta. Tako zahvaljujui vrijednim rukama samo nekolicine volontera nae stolno mjesto svaki dan poprima sve ljepi izgled. A kako bi tek lijepo izgledalo da se vie nas ukljui u ovakve akcije ureenja i oplemenjavanja naeg najueg ivotnog prostora zakljuite sami! PORTAL ks online

Radijske vijesti sluam samo u automobilu. Ne zbog toga da bih se u vonji zabavljala glasovima koji promiljaju o razlozima zbog kojih bi nacija iz svojih kalendara trebala izbrisati 17. oujka, nego da bih uz vremensku prognozu saznala kakvo je stanje na cestama. I da bih na vrijeme mogla izbjei nezgode, stajanja, udare s desnog boka, ledenu kiu i loa raspoloenja vozaa ispred i iza sebe. Kada sam se nedavno, dvadesetak kilometa sjevernije od Sarajeva, nala u dugoj postmodernistikoj koloni najneobinijih vozila, optuila sam - po tko zna koji put - svoju lou koncentraciju koja, pazei na porijeklo pojedinih voditeljskih rijei, nije zabiljeila obavijest o zastoju na tom i tom kilometru te i te magistralne ceste. Nadjem li se u zastoju, najee ne izlazim iz automobila. Plaim se brzine kojom kola hitne pomoi pristiu na mjesto dogadjaja, ne volim zvuk policijske sirene, bojim se slike odbaene cipele na kolniku i duge crne povorke koja po selima unutranjosti jo uvijek lagano koraa sredinom promotnice ispraajui blinjega na posljednje poivalite. Ali toga dana neka je udna hrabrost i znatielja sjedila do mene i ja sam istog asa, im sam automobil zaustavila, poeljela vlastitim oima vidjeti ono o emu na radiju nisam ula, ili o emu uope nita nisu rekli. Stvarno sam sretna osoba, pomislila sam kad sam odmah desno, uz svoj Piti, ugledala ugibalite. Odluila sam, pogledavi da iza mene nema ni jednog autobusa, svoga plavca preparkirati na zaustavno mjesto. Pedesetak metara naprijed, ispred glomaznoga vojnoga vozila stranog promatraa, glavnu prometnicu su prelazile ovce. Sada je bilo jasno da one

MERCEDES
naslijedjene tradicije. I sukobljavale razliite emocije. Vozaica terenca poeljela je krenuti prema obanici ne bi li opametila tu balavicu, voza limuzine u svojim je povicima bio skloniji za sve optuiti djeaka koji je ba znao pogoditi vrijeme i mjesto aikovanja, mirotvorac s nianom na vozilu odluio je svoj odnos prema novonastalom problemu prokomentirati govorom svoga djetinjstva. Na svim jezicima svijeta, psovke se izgovaraju istom visinom, pomislila sam. Ne znam koliko je minuta trajao prometni zastoj i do koje se nedoputene brojke popela kazaljka u vozilima za ije su upravljae, poslije nepredvidjenoga prelaska nesvakidanjih pjeaka, sjeli oni koji su pokuati nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Priekala sam da se stanje normalizira, a onda sam se - kada su otili svi oni koji su uz veliku trenju zalupili vratima svojih vozila - uputila

mladom paru. Ona, vidjelo joj se u oima, nije nita znala o mjestu na kojem je stajala, nije ula nita od onih upuenih povika, nije znala ni naziv najbliega sela u kojem je jutros otvorila tor. Letjela je iznad prostora, prepletala se s poslijepodnevnom izmaglicom i s usana skidala mrvice ruskavih peenih krumpiria. On je bio muki ozbiljan. Ne ljutite se, obratio mi se, sreli smo se sluajno, a... Ne, ne ljutim se, ne znam ni ja zato sam vam prila, odgovorila sam mu kao da se ispriavam. Osjetila sam kako mi nelagoda otkriva bore na licu. Da sam mu rekla da me zanima pria i da se na putovanjima oblaim u kostime kradljivaca tudjih ivota, zasigurno me ne bi razumio. Primijetio sam va auto, nisam nikada vidio takav, svoju je reenicom oslikao bojom komplimenta. Djevojka je samo utjela. Pogledala je na suprotnu stranu ceste. Ovce su se lagano penjale uz brdo. Na njezinu su se licu razlijevale mirnoa i zadovoljstvo. Pozdravila sam ih i krenula prema automobilu. Odakle ste vi?, pitanje me sustiglo u trenutku kad sam davala naredbu za otkljuavanje. Glas je bio sjetan, mladenaki, enski. Iz Zagreba, odvratila sam joj dovoljno glasno. U tom je trenutku poela trati prema meni. Stvarno ste iz Zagreba? U pitanju je bilo i zaprepatenja i nevjerice i enje i elje za putovanjem. Da,

jesam, odgovorila sam mirno. Prila je vozilu i zagledala se u registracijsku oznaku. Pa, da i auto je plavi. Kao Dinamo. I moj babo navija za Dinamo, nastavila je u tonu bajke. Osjetila sam prema tom biu toplinu kakvu prepoznajem u susretu s blinjima koji su se, bacani strujama svojih nemirnih biografija, nali daleko od dvorita ije su ograde preci izgradili na postojanim vjekovnim temeljima. I rodjena si u Zagrebu?, bilo je njezino sljedee pitanje. Ne, nisam, izgovorila sam tiho, kao da se pravdam za nenamjerno uinjenu pogreku. Ihhhhhhhh, izustila je ne skrivajui razoarenje. Bez pozdrava je krenula prema svojim meketavim obavezama. Mladi je jo uvijek stajao na istom mjestu, oslonjen na bicikl. Na kratkim radijskim vijestima bilo je vrijeme vremenske prognoze. Autoritativno su obeavali proljetnost nadolazeega vikenda i dobro stanje na cestama. Nadala sam se da e me u povratku zaustaviti djevojica s tragovima ipsa oko usana i upitati me hou li je povesti u Zagreb, grad koji je, bilo je suditi po njezinoj reakciji, duboko skriven u njezinim matama. I dok je budem molila da mi prije ulaska u piti oprosti to nisam ba tamo rodjena, kolona iza nas dozivat e zenike straare na nekom nama nerazumljivom jeziku.

14

15

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

SVADBENI OBIAJI
Pie: Vjekoslava TOMI Svatovi su ili kui sa punom ploskom rakije i po dolasku u svoje selo sve su redom astili. Prva nedjelja poslije vjenanja je prvi svetac. Svi svatovi, opet lijepo obueni, dolazili su u Sutjesku k misi. Mlada je bila obuena kao prvo jutro. Te nedjelje, poslije mise, mladu je darivala njena familija. To darivanje se odvijalo na Pijesku gdje su se svi skupljali. Nakon toga se ilo na uinu koju je iznosio mladoenjin otac. S prvim svecom su zavravali svadbeni obiaji.

Naa batina
Pribliavala se Korizma, post i pripreme za Uskrs. Eto tako je to bilo sedam dana se pjerovalo! Ba im zavidim to su imali toliko vremena za veselje.

Prvo jutro i prvi svetac

Slavlje na pjerovima se nastavljalo i sljedeeg dana po vjenanju u etvrtak. Tog dana su obiaji vezani za prvo jutro i dolazak prijatelja ( mladine rodbine). Ustajalo se rano. Mlada je opet oblaila sveanu odjeu, samo je umjesto duvaka na glavu stavljala poelicu s naroito izabranom lijepom tkanom krpom - statusni znak udate ene. Od prvog jutra do smrti ene su to nosile i tako se razlikovale od djevojaka. Po ustajanju mlada je uzimala legenj i ibrik s vodom i redom polijevala svim svatovima i ukuanima da se umiju. Jenjga je nosila tkane pekire kojima je mlada sve darovala. Muki su to polijevanje plaali darivali su mladu novcem. Kada bi polila svima u kui, onda bi krenuli u selo da mlada polije i ostaloj rodbini. U svakoj kui bi ih doekali kolaii i suho meso, malo bi se posjedilo. Svatovi su nosili ploske s rakijom i sve astili piem. S njima su ili i mlai roaci koji su kupili lovinu. Naime, svaki domain kome se polije, osim dara za mladu, darivao je ivu koko. Te kokoi bi vezanih nogu stavljali na deblji drveni tap ( sou ili podvoru ) i tako nosili kroz selo. Po zavretku poljevanja po selu, lovina se nosila mladoenjinoj kui. Tu je ve bila pripremljena vrela voda. Kokoi su se klale, perutale i stavljale u velike lonce da se kuhaju za keke jelo koje se tog dana sluilo. Bijelo kokoije meso se 16

Pie: Vjekoslava TOMI

Svatovi na prvi svetac

stavljalo u keke , a bataci su se odvajali i njima su se kitili svatovi i prijatelji kada pou kui ( na gunj bi se privrsti batak umjesto cvijeta ). U to bi dolazili prijatelji mladina rodbina. U prijatelje su ili mlai brat, sestra, zet, svak i sl. Muki su dolazili na konjima, a ene pjeke nosei maslanicu. Ta maslanica je bila posebno ukraena perecima i cvjetovima od papira. Sva je bila prekrivena duvakom. Prijatelji su kao i svatovi doekivani pjesmom, a onda se sjedalo za siniju pa i taj dan praznovalo. Na kraju objeda iznosile su se asti ( tepsije kolaa )- prvo starog svata, onda jenjge i djevera, komordije i na kraju prijateljska maslanica. Tada je mlada iznosila pripremljene darove i darivala ukuane i rodbinu. Sve je to bilo popraeno pjesmom. Pjevalo se onome ija je bila ast:

Stari svate, osjvjetlano perje, Ti si svoje osvjetlao perje - i tako redom. Uz to se alilo i zadirkivalo pa su se pjevale aljive pjesme: Prijatelju straljivi, eno prije na ljivi. Samo rukom mani eno je na grani. Ili: Prijo moja prionula za me ko koulja za krvavo rame Kolai su se iznosili na siniju , a dio se ostavljalo u tepsiji da svako ponese kui emu su se najvie radovala djeca. Ako su prijatelji bili iz drugog sela, ostajali su na konaku. Kui su se vraali u petak poslije doruka, a svatovi su se razilazili u subotu. Prethodno bi stari svat curama i aama podijelio skupljene novane darove.

Da se ne zaboravi i ne ponovi
Selo Grmae, dvanaest godina poslije Za sv. Antu i njegov blagdan sve nas veu neka posebna sjeanja. Nekako je uvijek bio, bar kod nas u Bosni, najomiljeniji svetac. Njemu smo se obraali i molili za pomo od malih nogu. Tako su nas uili nai stari:Za svaku muku preporui se sv. Anti. Radovali smo se njegovom blagdanu u lipnju nadajui se da emo otii na zavjet u Busovau ili Vukanovie. Tako je bilo sve do 1993. godine. Od tog 13. lipnja sva lijepa sjeanja potiskuje sjeanje na Svetog Antu, te teke i tune godine. Iako smo ih otada nabrojali ve dvanaest, i jutros, sa ovim danom, u prsima se stvori neka tvrda gruda i gui, pritie i budi sjeanja. Koliko li nas danas rasutih od Hercegovine do Australije i Amerike tuguje i sjea se puta od rodnog sela do Varea? Ni nasto drugo ne mislim i nekako sam morala otii na groblje u Grmae (u Grmae moete otii samo na groblje) jer se kod nas jedino tu obiljeava spomen na taj dan. Malo nas je bilo na groblju u Grmaama. Ili smo tako zaboravni, ili nam je lake da svoju tugu odtugujemo sami. to rei? Samo tuga, tuga, tuga. Moe li biti vea od ove kad se vidi mati na grobu trojice sinova i mua? Tuga je gledati slike pokojnih i itati godine njihovog roena. To je najvea tuga. Tuga je gledati razruena i neobnovljena sela. Sjeam se kako su gorjele kue na Teevu kao velike upaljene baklje. I danas su tu samo zidovi - sad kao ugaene baklje. Mrtva sela. A lipanj se rascvjetao, sunce ugrijalo poslije toliko kinih dana. Hoe li ikada biti radosti u ovoj zemlji? Tu, nekoliko kilometara dalje, u Poljanima neki drugi takoer tuguju za svojima. Zar je tuga drugaija nosi li se na glavi okruga ili amija? I tako irom cijele Bosne. Ovo sam zapisala zbog toga sto mislim da se ne smije zaboraviti da se ne bi vie nikada ponovilo. Valjda smo nesto svi nauili. Napisala sam ovo i zbog malog estogodinjeg Zorana koji je bio na groblju u Grmaama. On nosi ime po stricu kojeg sam uila itati i pisati i spremala za neki bolji ivot, a ne da mu danas na grobu palimo svijeu. A te 1993. godine, je imao samo devetnaest godina. Gledajui malog Zorana onako lijepog i rumenog nadati je se i nekim veselijim blagdanima sv. Ante, ali i sjeati se onog 13. 6. 1993.godine. Da se ne zaboravi i ne ponovi!

17

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

NIZ SUTJESKU - SOKAK

Dusperova kua
Ispred stare Dusperove kue na Sokaku nalazila se uvena Strujia gostiona, iji je stvarni vlasnik bio Mato Dusper koga su jo nazivali Malievi. Gostiona je poslije II. svjetskog rata nastavila rad u privremenom vl. Ugostiteljskog poduzea Bobovac iz Kaknja i radila do 1965. godine. Na spratu gostione stanovao je brani par ain, Jozo zv. Josko i njegova ena Lucija koja je bila najderica. Lucija je jo tada posjedovala modernu ivau mainu Singericu. Bila je vrlo vjeta u ivanju mukih odjela bez postave od bijelog platna zv. cajga, koje je ila za okolno stanovnitvo Kr. Sutjeske a isto je bilo i dio narodne nonje u to vrijeme. U tekim vremenima II. svjetskog rata sa svojim uslugama od ivanja, prehranjivala je svoju brojnu obitelj. Iza Ivania kavane u istom pravcu bila je gostiona vl. Joze ovia zv. Jozelja i njegove ene Marije zv. Marica. Koja je bila sestra od Ilije Adajia zv. Ilkan. U njegovom ugostiteljskom objektu pored vina i piva posluivala se i dobra domaa rakija ljivovica. U Jozeljinom objektu u veernjim satima uglavnom su odsjedali stariji ljudi i igrali domine i karte. Omladina nije ulazila u ovaj objekat. Preko puta Jozelje nalazila se kua na sprat pokrivena sindrom (drveni krov) u vl. ovoga branog para. U prizemlju kue njegova ena 18 Iza njih je bila kua na sprat pokrivena crijepom koja i danas postoji u vlasnitvu Ante aina zv. Tunja. Anto se dva puta enio i imao brojnu djecu. U prizemlju kue nekada je bila kavana. Jedno je vrijeme poslije II. svjetskog rata sluila kao skladite TP Rudar i ugostiteljskog je bio obuar, a poslije fotograf i imao je fotografsku radnju u kui. S svojim fotoaparatom ovjekovjeio je sve vanije dogaaje u Kr. Sutjesci i okolini izmeu dva svjetska rata, kao i poslije II. svjetskog rata. Fotografije sutjeke omladine i drugih linosti nalaze seu knjizi Marica drala je kavanu u kojoj je kao i ostali prodavala kavu i aj. Inae Jozelja je bi rodom iz sela Luia. Ovaj brani par nije imao svoje djece, nego su usvojili ker od Ilije i Kate Radi Talijanovi po imenu Ljubica koja se od njih udala 1933. godine za Slovenca Karla Poar u Sarajevo. Iza Maricine kavane bila je jedna manja prizemnica vl. Ivana Rategorca zv. Kalajdija, gdje je vrio zanatske djelatnosti iz svoje struke, za mjesno i lokalno stanovnitvo vrio popravku kunog posua, kalajisao bakreno posue. poduzea Bobovac. Preko puta Tunjine kue bila je stara kua na sprat, indrom pokrivena vl. Ilije Adajia zv. Ilkan, koji je u prizemlju kue imao imao duan s epencima, gdje je drao mjeovitu robu, vrio prodaju tekstila na metrau, ukrasne trake za narodnu nonju, biuteriju, razne staklene i plastine bobke, prehrambene artikle, sol, eer, kavu, duvan, gas, i dr. U trgovini su pomagali sinovi Anto zv. Ilkanov Sjepan zv. Pepo, Paradajiz i Mijo. Iza Ilkanove kue u istom redu nalazila se kua na sprat vl. Davida Mikeljevia. U poetku U ranoj mladosti je bio zaokupljen elektrotehnikom i mehanikom. Izmeu dva svjetska rata sam je sebi, po prianju drugih napravio radio aparat, prvi u Kraljevoj Sutjesci. Preko njega je 1934. g.uo vijesti da je kralj Aleksandar I. Karaorevi ubijen u Marsellu, Francuska. Ovom vijeu je obavijestio tadanje lokalno stanovnitvo i policiju. Isto tako je 1941. g. obavijestio stanovnitvo i policiju o napadu njemake vojske na Jugoslaviju.

U Maricinoj kavani: Jozo ovi - Jozelja, supruga Marica i gosti

David Mikeljevi sa bliom familijom i prijateljima

David Mikeljevi sa suprugom Malinom na izletu

S svojom enom Malinom je imao troje djece: sina Julijusa, kerke Janju i Angelinu. Davidova kua i dan danas postoji u ruevnom stanju i u njoj vie niko ne stanuje. Preko puta Davidove kue bila je stara kua na sprat indrom pokrivena vl. udovice Ane Pavlovi Naki. U prizemlju kue drala je kavanu, gdje je sama spremala muterijama kavu i aj uz prodaju pokojega okalja rakije i ruma. U ovom poslu su je najvie pomagali sinovi Ivica i Anto.

ivot i obiaji narodni u Visokoj nahiji izdatoj 1949. g. Milenka S. Filipovi. Nije iskljueno da je i sam David pomogao ovome skupljau narodnih obiaja, kulture i tradicije ovoga kraja. Jedan je od prvih koji je napravio fotografsku razglednicu Kr. Sutjeske ( oko 1936. g.) za to je bio pohvaljen. Svoje fotografske usluge je veinom pruao mjetanima Kr. Sutjeske i okolice. Veinu fotografija je nainio u neposrednoj blizini svoje kue i u samom mjestu. Ovim se poslom bavio sve do svoje smrti. U zadnjim godinama Davidova ivota s njime je radio njegov unuk Mirko Pavlovi, sin njegove najstarije keri Janje koga je uveo u tajne fotografskog zanata. Poslije djedove smrti unuk Mirko Pavlovi kratko je nastavio djedovu tradiciju i radio 2 godine. Prestao je s radom 1970. godine.

Pripremio: Mijo AIN

19

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

FRAMA
janje koje je pripremila Frama Livno. U radnom dijelu skupa o kljunim aspektima duhovnosti sv. Franje na krajnje zanimljiv i mladima pristupaan nain govorio je prof. fra arevi poslije ega su mladi vjernici te aspekte razdijeljene u est Franjinih reenica dalje produbljivali u radu po skupinama. U zabavnom dijelu programa sva su se bratstva predstavila vlastitim tokama a tu je prvu nagradu odnijela Frama Uskoplje zanimljivom pjesmom i prigodnim humoristikim skeom. Susret su odlino priredili mladi iz upe Kotor Varo predvoeni sveenicima fra Perom Karajicom, upnikom i njegovim pomonikom fra Vinkom Markoviem. upa Kotor Varo je u ratu doivjela slinu sudbinu kao i Kraljeva Sutjeska. Od prijeratnih deset tisua vjernika sada ih je tamo manje od pet stotina. Obnavljaju u ratu teko oteenu crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije i rade na povratku prognanih i izbjeglih. I jedno i drugo ide sporo i teko. I ovaj molitveni skup mladih iz svih krajeva Bosne Srebrene bio je izraz blizine s napaenim vjernicima u Kotor Varoi i molitva za sve njih u tom dijelu Bosne i Hercegovine.

PROSLAVA IVANDANA

Mladi iz Kraljeve Sutjeske na skupu Franjevake mladei u Kotor Varou

Na VIII. Susretu Franjevake mladei to je u subotu 18. lipnja odran u Kotor Varoi sudjelovala je i skupina mladih iz upe Kraljeva Sutjeske Rije je o tradicionalnom vjernikom okupljanju mladih koji pripadaju laikom bratstvu Franjevake mladei a koja djeluju na upama povjerenim franjevcima Bosne Srebrene. Na skupu koji je bio u znaku Godine Euharistije sudjelovalo je dvije stotine framaa i framaica te njihovih duhovnih asistenata iz upa domaina Kotor Varoi kao i upa Buii, Bugojno, Dolac, Livno, Ljubuni, Kraljeva Sutjeska, Nova Bila, Podmilaje, Rama it, Uskoplje, Vitez i Zenica. Sredinji dio Susreta bilo je slavlje Svete mise u poluobnovljenoj/ polurazruenoj upnoj crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije koje je predvodio dr. fra Ivan arevi, profesor s Franjevake teologije u Sarajevu te euharistijsko klan-

Framai ureuju Bukovicu

PROSLAVA SVETOG IVE U KRALJEVOJ SUTJESCI

Dan sv. Ive, zatitnika naeg samostana i nae upe, juer 24. lipnja tradicionalno je i prigodno proslavljen u Kraljevoj Sutjesci. Okupilo se vie tisua vjernika od ega je veliki broj njih pristigao i iz inozemstva. Sunano jutro u Kraljevoj Sutjesci, upravo idealno za ovaj dan, ljudi su pristizali sa svih strana u ovo malo mjesto. Neki da bi zauzeli mjesto za svoj stan i prodavali svoju robu, neki kako bi zauzeli mjesto u crkvi za sjediti, ili da se pomole nasamo svome svecu prije glavne mise. Osim nje bile su jo dvije jutarnje, ona u 7 i 9 sati (bolesnika), a neki tko zna, moda samo jer su eljeli da taj dan pone to prije. Ovaj dan je uistinu ulio radosti i ivosti u ovo mjesto, upravo ono to je Sutjesci i potrebno. Slavljenje glavne svete mise poelo je u 11 sati. Predvodio ju je gvardijan u akovcu fra Ilija Mijatovi, sveenik rodom iz Poljana. U crkvi punoj vjernika, hodoasnika pristiglih iz mnogih mjesta, fra Iliji su misu pomogli sluiti i davdesetak domaih te sveenika iz okolnih upa, pristiglih povodom ovog

Framai Kraljeve Sutjeske organizirali 21. svibnja ove godine akciju ienja podruja uz rijeku Bukovicu. Naalost, ruke su im i ovaj put bile pune posla! Ovo izletite koje svi tako rado posjeujemo, i dalje nije poteeno raznovrsnog smea! Do kada tako?!Skupini od desetak sutjekih framaa u pomo je pritekla i nekolicina mjesnih volontera, raspoloenih za rad. Meutim, iako se dosta uradilo posla e biti jo, i ovaj put se nadamo da e odaziv biti vei, kako bi se to vie uradilo i oistilo! Hoete li vi biti ti koji e i dalje /PORTAL ks online tolerirati bacanje smea na sve strane?Vjerujemo da niste jedan od tih i da ete zajedno sa nama uiniti da ivimo u ioj okolini, barem onoliko U nedjelju, 12. lipnja 2005. godine, u prepunoj upnoj crkvi Sv. Ivana uinimo Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, pod pukom misom u 11 sati, est mladih koliko je u naoj moi! framaa iz naeg kraja dalo je svoja prva sveana obeanja da e Iskreno se zahvaljujemo slijedeu godinu dana ivjeti po naelima franjevake mladei koja su svima koji su inspirirana ivotom Sv. Franje Asikog. sudjelovali u ovoj akciji! /PORTAL ks online Sljedei put... oekujemo i vas!

Sveani zavjeti sutjekih framaa

velikog dana za Sutjesku i njene upljane. Poslije mise otpoelo je tradicionalno druenje na Ivandan. Ovo je bila idealna prilika za sve one koji to vole da se poigra kolo, zapjeva dobra pjesma, popije pie s dragim prijateljima, proeta se Pijeskom ili sokakom, upozna ili prepozna nekoga. Svaki Ivandan je idealan razlog da se doe u Bosnu, bilo iz daleka ili od nekuda blie, svejedno u Sutjesci je juer bilo nekoliko tisua ljudi, a veina njih su oni koji ne ive stalno ovdje. Slavilo se cijeli dan, jelo, pilo

i pjevalo, i trajalo je to do kasnih poslijepodnevnih sati. Sve zajedno, na kraju jedan lijep dan za nae stolno mjesto, za nae upljane, za nae goste i ovaj kraj. Dan uvijek prepoznatljiv, ali ipak svaki put na svoj nain poseban, s nekih drugim sjeanjima. Svi vi vjerojatno znate kako sve to izgleda na taj dan, jer ako niste juer, nekada prije ste zasigurno i sami ili da slavite Ivandan u Sutjesci i onda znate koliko znai naim ljudima taj dan i taj svetac. To je ono neto nae. Doite dogodine! Sveti Ivo, hvala ti.

20

21

Sutjeki vjesnik, SRPANJ, 2005.

DIJASPORA

22