L
ično, sviđa mi se intervju saSanjom Šestović. To je prilikada dva medija koja se baveautomobilizmom reklamiraju jedandrugog kako bi proširili svoju gledan
-
ost. Volio bih da je imala više prim
-
jedbi na auto portal, jer bi to značiloda je dobro upoznata sa njegovimsadržajem, a primjedbe su uvijekdobrodošle jer su od koristi. Isto važii za časopis.Tekst Karting je izvanredan. O An
-
dreju Pavićeviću se svojevremenodosta pisalo. Da li je neko u kontaktusa njim. Moža bi neko trebalo da do
-
puni tekst o njemu na Wikipediji. Bilobi interesantno čuti šta sada radi,pročitati kako se probijao tokom kari
-
jere.Zaista šteta što su se nansijeispriječile na putu Ivu Pavićeviću.Karting je prva stepenica na trnovitomputu do formule 1. Volio bih da namispriča kako se radi u kampu DanilaRosija. Da li on ima neki savjet šta is
-
praviti, kako doći do sredstava. Zepter je svojevremeno bio sponzor i MilošuPavloviću, ali ga je u sredini sezoneu italijanskom Šampionatu formule3 napustio. Kako Miloš kaže, bezobrazloženja.Volio bihda detaljnijesaznam kakoprolazi VukanVušurović uItaliji, kakvasu njegovaiskustva, ka
-
kav je njegovsavjet kako seprobijati krozsvijet kartinga,kakvi su muplanovi zabudućnost.U jednom odsledećih bro
-
jeva trebalobi dati prikazsvih klasakoje se voze ukartingu, kaoi značajnijihšampionata.Sinsheim Auto i technik Muzej je jedan od najboljih muzeja toga tipa usvijetu. Muzej automobila u Beogradu je daleko od njega, ali zahvaljujućitrudu Bratislava Brace Petkovića,režisera i poslastičara, i on ima lijepbroj starovremenskih vozila. Posebnosu zanimljive prostorije iza izložbenih.Puno automobila, motocikala, djelo
-
va, alata. Za neki od sledećih brojevabi mogao da se uradi njegov prikaz.Gospodin Radoš Cvijović zaslužujesvaku pohvalu za svoj trud koji ulažeu restauraciju starih automobila. Kadabude gotov Opel Kapiten, njegovefotograje bi trebalo da se nađu naovim stranicama. Šta je sa ostalimautomobilima koje je Radoš do sadarestaurirao? Pozivam ga da bude gostna 6. godišnjem skupu Udruženjaistoričara automobilizma koji će seodržati druge nedjelje aprila 2012. naSaobraćajnom fakultetu u Beogradu.Prvo biciklo u Crnoj Gori 1887. – iz
-
vanredan podatak. Tema zaslužujeobimniji tekst.Knjiga „Drumovima kroz vrijeme“ jeočigledno izvanredna. Tekstovi, foto
-
graje. Tekst „Milo Tomanović – Prvicrnogorski šofer“ zaslužuje počasnomesto. Uzgred, prvo srpski šofer Sre
-
ten Kostić je prije prvog svjetskograta službovao na Cetinju.Ovo je dragocjena knjiga za CrnuGoru jer spašava od zaboravaspecičnu djelatnost kao što je auto
-
mobilizam, kome se ona priključila nasamom početku.Svi njeni amba
-
sadori trebalibi da je imaju idijele kao pok
-
lon.Volio bih da jeZeljko Banićevićmalo detaljnijegovorio o svojimpočetcima, kla
-
sama, automo
-
bilima. Izuzetnakarijera. Ovegodine je voziou Kragujevcui Banja Luci.Kako je njego
-
vo mišljenje otim trkama, omeđunarodnomragionalnomkupu, stanju uautomobilizmuu regionu. Gdje je rješnje. Kakovratiti gledaoce i privući sponzorei medije, uključiti što više mlađihvozača i krenuti u svijet.Trebalo bi prikazati stanje u au
-
to-sportu u Crnoj Gori, prikazatidva postojeća saveza, trke, klase,konkurenciju, rješenje problema.Listajući stare brojeve časopisaAuto naišao sam u broju 9 od 9. Sep
-
tembara 1968. tekst pod naslovom „Reli Crne Gore“. U kratkom tekstu po
-
minje se tradicionalni zvjezdasti religdje su pojedine deonice iznosile od169 do 220 kilometara i da je startova
-
lo 45 vozača. Ispit tačnosti i spretnostiobavljen je u Titogradu. Jedina ženameđu učesnicima relija bila je VesnaAsanović.
Osvrt na prošli broj
piše: Ljubomir Ivanović
2
S
vaka genaracija je dužna da
napravi korak do dva više od pre-thodne. Ako neko napravi mnogoviše, recimo pet koraka više od prethodne
generacije, onda će sledeće
morati da se vrate nazadza pet koraka kako bi novegeneracije mogle nor-malno napredovati!
Ovu sam izjavu čuood automehaničaraMića Milanovića izZagoriča.
Prava je
denicija stan
- ja u kojem senalazimo. Kako?Posle II svjetskog rata Jugoslavija je pod“jednoumljem” i „pendrek sistemom”, na-predovala. Blokovska podijeljenost i politika
nesvrstanosti činili su da doživimo meteor
-ski ugled na svim meridijanima. Koga godda ste pitali za Jugoslaviju znao bi bar za
Tita i Džajića.
Vozili smo uglavnom skromne ali noveautomobile Zastava , Lada, PZ , Vartburgkaravan koji je tovaren kao rijetko koji. Po-
sle 3 do 5 godina vožnje kupovani su drugi.
Moj jedini novi automobil bio je Zastava101 mediteran godine 1979-te.Tih sedamdesetih , zlatnih godina, bilismo više od pet koraka ispred dobrog dijelaEvrope, a posebno zemalja takozvanog
istočnog bloka.Za Čehe i Čehinje smo bili zemlja snova!
Zastava je imala Floridu a Škoda nije imalani Favorit.Ali devedesete godine donijele su
raspad Jugoslavije i sve što ni u najluđem
snu nijesmo mogli sanjati. Mi smo se vratilimnogo više od pet koraka unazad, a svi os-
tali su nekako protrčali pored nas.Oni svi u Euro-zajednici a mi se vraćamo
Turcima. Kako?Jednostavno, ogroman broj turskih seri- ja, velike investicije , kapital i Gintaš. Spre-
ma se kažu regija Evropa II, gdje ćemo mi
, Srbija , Bosna i Albanija sa Kosovombiti zajedno sa Turskom.
Kažu da oni najbolje
umiju sa nama jer su vladali 500 go-dina. Dva puta sambio u Turskoj, jednom
turistički, a drugi put po
-slovno. Dobro znam kakoTurska izgleda. Mi mislimo da smo iznaddrugih samo što to oni ne vide.A gdje se danas nalazimo najbolje sevidi kod novih generacija koji su upravomaturirali.
Čak tri četvrtine ne znaju šta bi žljlelida upišu. Želja za određenom profesijom
prisutna je kod veoma malog broja matura-nata. Da je materijalno postalo mjerilo sve-
ga, pa i ljudskih kvaliteta, govori sledeće.
Jednom svršenom maturantu otac je ku-pio novi sportski automobil. Normalno oku-pili se drugovi sa oduševljenjem gledaju taj
rijetki i moćni bolid. “Ja bih dao bubreg za
ovakav automobil!” -progovara momak koji
tek treba da zakorači na pozornicu života.Kako ih naučiti da je zdravlje najbitnije, da jeduhovna kultura i obrazovanje ključ života.Možda će nam to Turci objasniti kada opetdođu, a možda nijesu ni odlazili?
Septembar 2011
Osnivač:
Mreža d.o.o. tel: 020 272 953; fax: 020 272 915 E-mail: auto@t-com.me Žiro račun: 510-4614-69 |
Adresa:
Piperska 24, Podgorica
Direktor:
Branka Pantović |
Glavni i odgovorni urednik:
Miodrag Pantović |
Urednik:
Igor Damjanović |
Saradnici:
Ljubomir Ivanović, Dejan Satarić
Prepress:
Marker doo |
Štampa:
Daily press
KOLUMNA:
Piše Darko Popović
ZAŠTO
ZAOSTAJEMO
AUTO CENTAR
P O P O V I Ć
Pljevaljska 16.Podgorica,tel:020 660 269
0,5 0 €
C i j e n a
PRVI CRNOGORSKI AUTO PORTALSANJA ŠESTOVIĆ
Putem od Bijelog Polja do Bara
8 GODINA SA VAMA
JEEP WILLYS
KARTING U CRNOJ GORIKOJE MOTORNO ULJE ODABRATI
Strana 8.Strana 12.Strana 7.Strana 17.
JUBILEJ:70GODINA
AUTO TEST
CHEVROLETSPARK L 1.068KS
Ljeto i skuteri
CijeneskuteraimotorauPodgorici
Strana14.
Strana 20.
Strane 4 i 5
BICIKLA
Strana10i11.Strana23.
ŽELJKO BATO BANIĆEVIĆ