Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
27Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Gramatika hrvatskog jezika (teorija)

Gramatika hrvatskog jezika (teorija)

Ratings: (0)|Views: 7,136|Likes:
Published by Tena Skok

More info:

Published by: Tena Skok on Jan 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as RTF, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/05/2013

pdf

text

original

 
SINTAKSA
je dio gramatike koji proučava pravila po kojima se riječi slažu u sintagme irečenice. Sintaktičke jedinice: riječ, sintagma i rečenica.
Pradigmatski odnosi
- odnosi među jedinicama zasnovani na odabiru ili selekciji.
Sintagmatski odnosi
- odnosi zasnovani na razmještaju, kombinaciji oblika riječi.
Imenice
mogu imati službu bilo kojeg rečeničnog dijela.
Pridjevi
su najčešće u službi atributa ilidijela imenskog predikata.
Zamjenice
se odnose na imenice ili pridjeve pa im je služba ista.
Brojevi
imaju ulogu rečeničnog dijela, najčešće su uz imenicu kao njeni atributi.
Glagoli
- u rečenici gotovo uvijek predikat. (
 prijelazni
- uz sebe riječ u A,
neprijelazni
- uz sebene mogu imati riječ u A,
 povratni
- imaju uz sebe povratnu zamjenicu).
Odnos prema radnji:
indikativ - izjava, imperativ - zapovijed,želja,molba, kondicional - uvjet,optativ - željni način.
Prilozi
- najčešće priložne oznake, dopune pridjevima ili drugim prilozima.
SINTAGMA
je spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi koje su međusobnogramatički povezane i imaju cjelovito značenje. Jedna od riječi je uvijek 
 glavna sastavnica(određenica)
, a ostale su
 zavisne sastavnice (odrednice).
 
Punoznačne riječi
- imaju i leksičko igramatičko značenje,a to su: sve promjenjive riječi (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi,glagoli) + prilozi.
Nepunoznačne riječi
- služe za uspostavljanje gramatičkih odnosa među punoznačnim riječima, a to su: prijedlozi, veznici, uzvici i čestice.
SROČNOST (kongruencija)
- slaganje riječi s nekom drugom riječi u rečenici prema rodu, broju, licu i padežu. (
subjektno-predikatna sročnost
- slaganje subjekta s predikatom u licu, broju i rodu;
imenska sročnost
- slaganje sastavnica unutar sintagme u rodu, broju i padežu*dijeli se na atributnu - "Sid voli pričati", apozicijsku - "ledeno doba" i 3. - "grad Vinkovci").
Nesročni atribut
- ne slaže se s imenicom u padežu sročnost - kakve?
UPRAVLJANJE (rekcija)
- ("jede sir") gramatički odnos u kojem glavna sastavnica "upravlja"gramatičkim osobinama zavisne sastavnice. Glavna je sastavnica glagol koji traži dopunu utočno određenom padežu. (lagati - traži dopunu u D,obraniti,izazvati - u Ak.) prijelazni gl.- jakouprav.
PRIDRUŽIVANJE
- ("jede stalno") odnos u kojem je veza između glavne i zavisne sastavnicevrlo slaba.(primjeri: vikati glasno, učiniti namjerno, gledati prestrašeno, pitati bezglasno)-kako?
VRSTE SINTAGMI:- odredbena (atributna)
- pokazuje odnos između imenice i njezina atributa (imenice i apoz.)
- dopunska (objektna)
- rezultat upravljanja; odnos između glagola i njegova objekta
- okolnosna (adverbijalna)
- rezultat pridruživanja; odnos između predikata i priložne oznake 
DISKURZ
je jezična jedinica najviše razine u kojoj postoje odnosi međusobne zavisnosti. Tamogdje prestaje ta zavisnost, diskurz je završen. Diskurz je potpuni jezični izraz koji sadrži sve što je trebalo i šro se htjelo reći. Osnovna značajka mu je
dovršenost.
REČENICA
- riječ ili skup riječi kojom se izriče potpuna obavijest. U govoru ona je iskaz.
Gramatičko ustrojstvo rečenice
čine samostalni i nesamostalni rečenični dijelovi.
Samostalni (glavni) rečenični dijelovi:
predikat, subjekt, objekt i priložna oznaka.
Nesamostalni (sporedni) rečenični dijelovi:
imenski dodaci - atribut i apozicija.
Članjivost
- osobina rečenica da se može rastaviti na manje dijelove.
 
Izricanje vremena:
sadašnjost
(prezentom nesvršenih glagola),
prošlost
(aoristom, imperfektom, perfektom i pluskvam.),
budućnost
(futurom I. i II.)Izric. načina:
indikativ
(izjavan),
imperativ
(zapovjedni),
kondicional
(pogodben),
optativ
(željni).
 Relativna uporaba vremena
- apsolutno vrijeme je vrijeme u kojem se govori, a relativno ono okojem se govori.
Obavijest o vremenu i načinu radnje, stanja ili zbivanja
najčešće izričemo glagol. oblicima.Međutim, na raspolaganju su nam i ostala sintaktička sredstva (prilozi, imenice...)
PREDIKAT
je temelj rečeničnog ustrojstva. Sam sebi otvara mjesto u rečenici, kao i subjektu,objektu, priložnoj oznaci. Predikat ima
posebna gramatička svojstva
- predikatne kategorijekojima upravlja ostalim reč. dijelovima.- Subjekt se uvrštava prema sročnosti s predikatom, objekt po rekciji predikatnog glagola, a priložna oznaka po predikatu.
Vrste predikata: glagolski predikat
- predikat koji se izričeglagolom: - jednim glagolskim oblikom: jednostavnim ili složenim ili - pomoću dva ili višerazličitih glagola;
imenski predikat
- sastoji se od oblika pomoćnog glagola biti (spona/kopula)i neke imenske riječi.
Predikatni proširak 
je izraz koji upotpunjuje značenje glagola kao predikata:
imenski
(Bili smo sretni. Otišli smo. -> Otišli smo sretni) i
glagolski
(Prići ću im.Smijat ću se. -> Prići ću im smijući se.)
Neoglagoljena rečenica
- rečenica u kojoj predikat nije izrečen ("Dobar dan! Ovdje Goran.")
SUBJEKT
- dio rečenice kojem predikat otvara mjesto i uglavnom znači vršitelja radnje. Uvijek  je u nominativu i u rečenicu se uvrštava prema sročnosti s predikatom.
Izricanje subjekta:
imenicom, zamjenicom, poimeničenim pridjevom, brojem, s više riječi.Kad subjekt izostavimo jer je poznat iz predikata -> takav subjekt se zove
neizrečeni(skriveni).Besubjektna rečenica
je ona u kojoj predikat ne otvara mjesto subjektu, ()ako uz predikat nemožemo postaviti pitanje u nominativu, tj. bez subjekta. Predikat je u njoj u 3.l.jed.
(obezličenipredikat)
. Glagoli koji ih uvode jesu
bezlični glagoli.OBJEKT
je rečenični dio u kosom padežu kojem mjesto u rečenici otvara glagol tj. on je predmet radnje. Može biti u svim padežima osim u N i V. Izriče se imenskim riječima (imenica,zamjenica, poimeničeni pridjev ili broj).
Vrste objekta: izravni/direktni
- prijelazni gl. muotvaraju mjesto, gl. radnja obuhvaća cijeli objekt, većinom u A;*
neizravni/indirektni
- u ostalim padežima, neprijelazni gl. mu otvaraju mjesto, gl. radnja ne obuhvaća cijeli objekt;
djelni ilipartitivni
- izrazava količinu, uvijek u G bez prijedloga, može se zamjeniti A ->mjenja značenje;
*prijedložni
(On je pitao za tebe) -
besprijedložni
(Pričamo im).;
slavenski genitiv
- mora bitiu negaciji (Ne vidim put(a).)
ATRIBUT
je (najčešće!¡!) pridjev koji pobliže opisuje imenicu.Odgovara na pitanja:koji?,čiji?,kakav?,kolik?.
Vrste atributa:
 
pridjevni (sročni)
- najčešće pridjev,a može izamjenica ili broj, s imenicom koju dopunjuje slaže se u rodu broju i padežu;
imenski(nesročni/nekongruentni)
-najčešće imenica, nikad nije u istom padežu kao imenica kojudopunjuje. (+atributni skup)
APOZICIJA
je imenica koja se dodaje drugoj imenici i slaže se s njom u padežu.
Vrsteapozicije: sročna
- učitelj Luka;
nesročna
- rijeka Dunav.
Nesklonjiva apozicija
- kada sesklanja (deklinira) apozicija, a ne sklanja se imanica koja joj otvara mjesto. (+apozicijski skup)
 
PRILOŽNA (ADVERBNA) OZNAKA
- rečenični dio kojim se izriču okolnosti vršenja predikatne radnje. U rečenicu se uvrštava po sadržaju predikata.
Vrste priložnih oznaka: POM
(gdje=mjesto,kamo=cilj,kuda=smjer),
POV
(kad,otkad,dokad,koliko dugo),
PONačina
(kako,nakoji način),
POU
(zašto,zbog čega-zbog bolje plaće),
PONamjere
(radi čega,s kojom namjerom-radi filma),
POK 
(koliko (puta)),
POS
(čime),
POD
(s kim),
POP
(s kojom posljedicom-smijem se do suza),
POGD
(pod kojim uvjetom-bez alata nema zanata),
PODP
(unatoč čemu- bili su dobri unatoč umoru),
POI
(osim/izuzev koga/čega- svi..osim nje).
Razlika izmeđuobjekta i PO
- O se uvrštava prema rekciji glagola u predikatu, ne može se prepričati (izgubio ječitav dan), a PO se uvrštava prema sadržaju predikata, može se prepričati (spavao je čitav dan).
PODJELA REČENICA PO SASTAVU:Jednostavna rečenica
- ona u kojoj se osnovno rečenično ustrojstvo ponavlja samo 1.
Složena rečenica
- ona koja nastaje spajanjem dvije ili više jednostavnih rečenica pododređenim uvjetima. Jednostavne rečenice koje se sklapaju u složenu su
ishodišne r./surečenice.PODJELA REČENICA PREMA NAČINU SKLAPANJA:1) sklapanje povezivanjem
- Ishodišne reč. mogu se sklopiti u složenu povezivanjem veznikom.Tako
nastaju nezavisno složene rečenice.2) sklapanje nizanjem
- Ishodišne reč. mogu se sklopiti u složenu nizanjem bez veznika.
3) sklapanje uvrštavanjem
- Jedna ishodišna reč. (zavisna) uvrštava se u gramatičko ustrojstvodruge reč. (glavne). Tako
nastaju zavisno složene rečenice.ZAVISNO SLOŽENA REČENICA -
sastavljena je od glavne i zavisne reč. Umjesto jednognjezinog člana, u gl. reč. uvrštava se zavisna.
Prema mjestu na koje se zavisna rečenicauvrštava u ustrojstvo glavne, zavisne rečenice se dijele na:predikatna
-
 Ljudi su bili da ih nema normalnijih
. - veznik da, odnosno zamjenice
subjektna
-
Tko nema veliku tajnu, sigurno ovamo ne ulazi. -
veznik da, odnosne zam. i prilozi
objektna
-
Starac je odgovorio da on prodaje tajne.
- veznik da, odnosne zam., prilozi
atributna
-
 Posjetit ću prodavaonicu u kojoj se prodaju tajne. -
odnosne zam. i prilozi,veznik da
priložna:mjesna(lokalna)
-
 Jučer smo sreli prijatelje gdje ih nismo očekivali.
-gdje, kamo, kuda,otkuda, odakle, dokud, dokle
vremenska(temporalna)
-
 Prijatelje smo susreli kada je pao mrak.
- kada, tek, tek što,prije nego što, dok, jedva
načinska(modalna)
-
 Druge ljude procjenjujem kako najbolje znam
. -kako, kao što/da
uzročna(kauzalna)
-
 Neke volim više jer se dobro razumijemo
.- jer,zato što, budući da
namjerna(finalna)
-
 Izlazim da se odmorim od obaveza.
- da, kako, neka, li
posljedična(konsekutivna)
-
Sunce je toliko jako da se ljudi skrivaju po kućama
. -veznik da
dopusna(koncesivna)
-
 Premda se nije dobro snašla, odlučila je ostati
.- iako, makar,mada, premda
pogodbena:stvarna (realna)
-
Ukoliko kasnite, javite se
.- ukoliko, ako, li
moguća (potencijalna)
-
 Kada bi se svako od nas nečega odrekao, svimabi bilo lakše
. -ako, kad(a)
nestvarna (irealna)
-
 Da smo na vrijeme krenuli, možda bi stigli
.- da, kada

Activity (27)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Iva Liović liked this
Irma Handabaka liked this
hyperion8 liked this
Marko Nezić liked this
Marko Nezić liked this
Marko Nezić liked this
Vincent Tyler liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->