Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
27Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Gramatika hrvatskog jezika (teorija)

Gramatika hrvatskog jezika (teorija)

Ratings: (0)|Views: 6,496|Likes:
Published by Tena Skok

More info:

Published by: Tena Skok on Jan 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

06/05/2013

pdf

text

original

 
SINTAKSA
je dio gramatike koji proučava pravila po kojima se riječi slažu u sintagme irečenice. Sintaktičke jedinice: riječ, sintagma i rečenica.
Pradigmatski odnosi
- odnosi među jedinicama zasnovani na odabiru ili selekciji.
Sintagmatski odnosi
- odnosi zasnovani na razmještaju, kombinaciji oblika riječi.
Imenice
mogu imati službu bilo kojeg rečeničnog dijela.
Pridjevi
su najčešće u službi atributa ilidijela imenskog predikata.
Zamjenice
se odnose na imenice ili pridjeve pa im je služba ista.
Brojevi
imaju ulogu rečeničnog dijela, najčešće su uz imenicu kao njeni atributi.
Glagoli
- u rečenici gotovo uvijek predikat. (
 prijelazni
- uz sebe riječ u A,
neprijelazni
- uz sebene mogu imati riječ u A,
 povratni
- imaju uz sebe povratnu zamjenicu).
Odnos prema radnji:
indikativ - izjava, imperativ - zapovijed,želja,molba, kondicional - uvjet,optativ - željni način.
Prilozi
- najčešće priložne oznake, dopune pridjevima ili drugim prilozima.
SINTAGMA
je spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi koje su međusobnogramatički povezane i imaju cjelovito značenje. Jedna od riječi je uvijek 
 glavna sastavnica(određenica)
, a ostale su
 zavisne sastavnice (odrednice).
 
Punoznačne riječi
- imaju i leksičko igramatičko značenje,a to su: sve promjenjive riječi (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi,glagoli) + prilozi.
Nepunoznačne riječi
- služe za uspostavljanje gramatičkih odnosa među punoznačnim riječima, a to su: prijedlozi, veznici, uzvici i čestice.
SROČNOST (kongruencija)
- slaganje riječi s nekom drugom riječi u rečenici prema rodu, broju, licu i padežu. (
subjektno-predikatna sročnost
- slaganje subjekta s predikatom u licu, broju i rodu;
imenska sročnost
- slaganje sastavnica unutar sintagme u rodu, broju i padežu*dijeli se na atributnu - "Sid voli pričati", apozicijsku - "ledeno doba" i 3. - "grad Vinkovci").
Nesročni atribut
- ne slaže se s imenicom u padežu sročnost - kakve?
UPRAVLJANJE (rekcija)
- ("jede sir") gramatički odnos u kojem glavna sastavnica "upravlja"gramatičkim osobinama zavisne sastavnice. Glavna je sastavnica glagol koji traži dopunu utočno određenom padežu. (lagati - traži dopunu u D,obraniti,izazvati - u Ak.) prijelazni gl.- jakouprav.
PRIDRUŽIVANJE
- ("jede stalno") odnos u kojem je veza između glavne i zavisne sastavnicevrlo slaba.(primjeri: vikati glasno, učiniti namjerno, gledati prestrašeno, pitati bezglasno)-kako?
VRSTE SINTAGMI:- odredbena (atributna)
- pokazuje odnos između imenice i njezina atributa (imenice i apoz.)
- dopunska (objektna)
- rezultat upravljanja; odnos između glagola i njegova objekta
- okolnosna (adverbijalna)
- rezultat pridruživanja; odnos između predikata i priložne oznake 
DISKURZ
je jezična jedinica najviše razine u kojoj postoje odnosi međusobne zavisnosti. Tamogdje prestaje ta zavisnost, diskurz je završen. Diskurz je potpuni jezični izraz koji sadrži sve što je trebalo i šro se htjelo reći. Osnovna značajka mu je
dovršenost.
REČENICA
- riječ ili skup riječi kojom se izriče potpuna obavijest. U govoru ona je iskaz.
Gramatičko ustrojstvo rečenice
čine samostalni i nesamostalni rečenični dijelovi.
Samostalni (glavni) rečenični dijelovi:
predikat, subjekt, objekt i priložna oznaka.
Nesamostalni (sporedni) rečenični dijelovi:
imenski dodaci - atribut i apozicija.
Članjivost
- osobina rečenica da se može rastaviti na manje dijelove.
 
Izricanje vremena:
sadašnjost
(prezentom nesvršenih glagola),
prošlost
(aoristom, imperfektom, perfektom i pluskvam.),
budućnost
(futurom I. i II.)Izric. načina:
indikativ
(izjavan),
imperativ
(zapovjedni),
kondicional
(pogodben),
optativ
(željni).
 Relativna uporaba vremena
- apsolutno vrijeme je vrijeme u kojem se govori, a relativno ono okojem se govori.
Obavijest o vremenu i načinu radnje, stanja ili zbivanja
najčešće izričemo glagol. oblicima.Međutim, na raspolaganju su nam i ostala sintaktička sredstva (prilozi, imenice...)
PREDIKAT
je temelj rečeničnog ustrojstva. Sam sebi otvara mjesto u rečenici, kao i subjektu,objektu, priložnoj oznaci. Predikat ima
posebna gramatička svojstva
- predikatne kategorijekojima upravlja ostalim reč. dijelovima.- Subjekt se uvrštava prema sročnosti s predikatom, objekt po rekciji predikatnog glagola, a priložna oznaka po predikatu.
Vrste predikata: glagolski predikat
- predikat koji se izričeglagolom: - jednim glagolskim oblikom: jednostavnim ili složenim ili - pomoću dva ili višerazličitih glagola;
imenski predikat
- sastoji se od oblika pomoćnog glagola biti (spona/kopula)i neke imenske riječi.
Predikatni proširak 
je izraz koji upotpunjuje značenje glagola kao predikata:
imenski
(Bili smo sretni. Otišli smo. -> Otišli smo sretni) i
glagolski
(Prići ću im.Smijat ću se. -> Prići ću im smijući se.)
Neoglagoljena rečenica
- rečenica u kojoj predikat nije izrečen ("Dobar dan! Ovdje Goran.")
SUBJEKT
- dio rečenice kojem predikat otvara mjesto i uglavnom znači vršitelja radnje. Uvijek  je u nominativu i u rečenicu se uvrštava prema sročnosti s predikatom.
Izricanje subjekta:
imenicom, zamjenicom, poimeničenim pridjevom, brojem, s više riječi.Kad subjekt izostavimo jer je poznat iz predikata -> takav subjekt se zove
neizrečeni(skriveni).Besubjektna rečenica
je ona u kojoj predikat ne otvara mjesto subjektu, ()ako uz predikat nemožemo postaviti pitanje u nominativu, tj. bez subjekta. Predikat je u njoj u 3.l.jed.
(obezličenipredikat)
. Glagoli koji ih uvode jesu
bezlični glagoli.OBJEKT
je rečenični dio u kosom padežu kojem mjesto u rečenici otvara glagol tj. on je predmet radnje. Može biti u svim padežima osim u N i V. Izriče se imenskim riječima (imenica,zamjenica, poimeničeni pridjev ili broj).
Vrste objekta: izravni/direktni
- prijelazni gl. muotvaraju mjesto, gl. radnja obuhvaća cijeli objekt, većinom u A;*
neizravni/indirektni
- u ostalim padežima, neprijelazni gl. mu otvaraju mjesto, gl. radnja ne obuhvaća cijeli objekt;
djelni ilipartitivni
- izrazava količinu, uvijek u G bez prijedloga, može se zamjeniti A ->mjenja značenje;
*prijedložni
(On je pitao za tebe) -
besprijedložni
(Pričamo im).;
slavenski genitiv
- mora bitiu negaciji (Ne vidim put(a).)
ATRIBUT
je (najčešće!¡!) pridjev koji pobliže opisuje imenicu.Odgovara na pitanja:koji?,čiji?,kakav?,kolik?.
Vrste atributa:
 
pridjevni (sročni)
- najčešće pridjev,a može izamjenica ili broj, s imenicom koju dopunjuje slaže se u rodu broju i padežu;
imenski(nesročni/nekongruentni)
-najčešće imenica, nikad nije u istom padežu kao imenica kojudopunjuje. (+atributni skup)
APOZICIJA
je imenica koja se dodaje drugoj imenici i slaže se s njom u padežu.
Vrsteapozicije: sročna
- učitelj Luka;
nesročna
- rijeka Dunav.
Nesklonjiva apozicija
- kada sesklanja (deklinira) apozicija, a ne sklanja se imanica koja joj otvara mjesto. (+apozicijski skup)
 
PRILOŽNA (ADVERBNA) OZNAKA
- rečenični dio kojim se izriču okolnosti vršenja predikatne radnje. U rečenicu se uvrštava po sadržaju predikata.
Vrste priložnih oznaka: POM
(gdje=mjesto,kamo=cilj,kuda=smjer),
POV
(kad,otkad,dokad,koliko dugo),
PONačina
(kako,nakoji način),
POU
(zašto,zbog čega-zbog bolje plaće),
PONamjere
(radi čega,s kojom namjerom-radi filma),
POK 
(koliko (puta)),
POS
(čime),
POD
(s kim),
POP
(s kojom posljedicom-smijem se do suza),
POGD
(pod kojim uvjetom-bez alata nema zanata),
PODP
(unatoč čemu- bili su dobri unatoč umoru),
POI
(osim/izuzev koga/čega- svi..osim nje).
Razlika izmeđuobjekta i PO
- O se uvrštava prema rekciji glagola u predikatu, ne može se prepričati (izgubio ječitav dan), a PO se uvrštava prema sadržaju predikata, može se prepričati (spavao je čitav dan).
PODJELA REČENICA PO SASTAVU:Jednostavna rečenica
- ona u kojoj se osnovno rečenično ustrojstvo ponavlja samo 1.
Složena rečenica
- ona koja nastaje spajanjem dvije ili više jednostavnih rečenica pododređenim uvjetima. Jednostavne rečenice koje se sklapaju u složenu su
ishodišne r./surečenice.PODJELA REČENICA PREMA NAČINU SKLAPANJA:1) sklapanje povezivanjem
- Ishodišne reč. mogu se sklopiti u složenu povezivanjem veznikom.Tako
nastaju nezavisno složene rečenice.2) sklapanje nizanjem
- Ishodišne reč. mogu se sklopiti u složenu nizanjem bez veznika.
3) sklapanje uvrštavanjem
- Jedna ishodišna reč. (zavisna) uvrštava se u gramatičko ustrojstvodruge reč. (glavne). Tako
nastaju zavisno složene rečenice.ZAVISNO SLOŽENA REČENICA -
sastavljena je od glavne i zavisne reč. Umjesto jednognjezinog člana, u gl. reč. uvrštava se zavisna.
Prema mjestu na koje se zavisna rečenicauvrštava u ustrojstvo glavne, zavisne rečenice se dijele na:predikatna
-
 Ljudi su bili da ih nema normalnijih
. - veznik da, odnosno zamjenice
subjektna
-
Tko nema veliku tajnu, sigurno ovamo ne ulazi. -
veznik da, odnosne zam. i prilozi
objektna
-
Starac je odgovorio da on prodaje tajne.
- veznik da, odnosne zam., prilozi
atributna
-
 Posjetit ću prodavaonicu u kojoj se prodaju tajne. -
odnosne zam. i prilozi,veznik da
priložna:mjesna(lokalna)
-
 Jučer smo sreli prijatelje gdje ih nismo očekivali.
-gdje, kamo, kuda,otkuda, odakle, dokud, dokle
vremenska(temporalna)
-
 Prijatelje smo susreli kada je pao mrak.
- kada, tek, tek što,prije nego što, dok, jedva
načinska(modalna)
-
 Druge ljude procjenjujem kako najbolje znam
. -kako, kao što/da
uzročna(kauzalna)
-
 Neke volim više jer se dobro razumijemo
.- jer,zato što, budući da
namjerna(finalna)
-
 Izlazim da se odmorim od obaveza.
- da, kako, neka, li
posljedična(konsekutivna)
-
Sunce je toliko jako da se ljudi skrivaju po kućama
. -veznik da
dopusna(koncesivna)
-
 Premda se nije dobro snašla, odlučila je ostati
.- iako, makar,mada, premda
pogodbena:stvarna (realna)
-
Ukoliko kasnite, javite se
.- ukoliko, ako, li
moguća (potencijalna)
-
 Kada bi se svako od nas nečega odrekao, svimabi bilo lakše
. -ako, kad(a)
nestvarna (irealna)
-
 Da smo na vrijeme krenuli, možda bi stigli
.- da, kada

Activity (27)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Iva Liović liked this
Irma Handabaka liked this
hyperion8 liked this
Marko Nezić liked this
Marko Nezić liked this
Marko Nezić liked this
Ernesrt_E liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->