SAOBRA AJNI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
TRANSPORTNA SREDSTVA I URE AJI TEMA: Hidrodinami ke spojnice

MENTOR: Prof.dr Sato Olevi ASISTENT: mr. Muhamed Sarvan

STUDENT:Mladen Stojanovi BR. INDEXA: 13/09-I

Travnik, prosinac 2011.god.

1

1. SPOJNICE

Spojnica je dio transmisije koja se nalazi izme u motora i mjenja a. Njen zadatak je da prenese snagu motora na mjenja , odnosno da obezbjedi elasti nu vezu izme u motora i mjenja a. Kva ilo (spojnica) omogu ava prekid prijenosa snage sa motora na pogonske to kove. Takav prekid je potreban prije svega prilikom kretanja s mjesta i kad se mjenjaju stupnjevi prijenosa.

Slika 1. Spojnica Kad voza pritisne papu icu kva ila (spojnice, kuplunga), on time razdvaja zamajac i potisnu plo u. Zamajac je vrsto u vr en na kraju koljenastog vratila i okre e se s njim. Potisna plo a je je pri vr ena za vratilo koje dolazi od mjenja a. Izme u njih nalazi se disk, odnosno dio vozila koji se naziva lamela. Ona ima zadatak da primi na sebe optere enja, otpore i sl.. Kada voza pritiskom na papu icu kva ila smanji pritisak potisne plo e na lamelu, koljenasto vratilo (sa zamajcem) i vratilo kva ila okre u se svako za sebe.

Slika 2. Razdvajanje zamajca i potisne plo e pritiskom papu ice spojnice (kva ila)

Kada voza oslobodi papu icu, uklju uje spojnicu i onda se okre u zajedno, tako da se na taj na in prenosi obrtni moment s motora preko spojnice na mjenja .

Slika 3. Preno enje obrtnog momenta s motora na mjenja otpu tanjem papu ice spojnice Osnovni dijelovi klasi ne frikcione spojnice:

1. 2. 3. 4. 5.

Zamajac Disk (lamela) Potisna plo a Potisni le aj Opruge1

1. http://www.vozite.com/transmisija_na_motornom_vozilu.html

1.2. PODJELA SPOJNICA

Prema svojim karakteristikama u toku rada- eksploatacije spojnice mogu biti: A) Nerazdvojive kod kojih u toku rada su vratila stalno spojena i prenos snake je stalan, ovdje spadaju: krute, elasti ne i zglobne spojnice. B) Razdvojive spojnice kod kojih u toku rada se veza mo e razdvojiti bez rasklapanja spojnice, od ovih najvi e u primjeni su: kand aste, zup aste, frikcione, i sinhro spojnice. C) Specijalne spojnice koje su uglavnom razdvojivog tipa i pored prenosa obrtnog momenta imaju i odre enu specifi nu funkciju. Ovdje spadaju: sigurnosne, centrifugalne, hidrodinami ke, jednosmjerne itd. Sigurnosne spojnice imaju zadatak da kod prekora enja odre ene veli ine momenta dolazi do prekida odre enog sigurnosnog elementa (vijak, ivija itd.) koji je prora unat za tu veli inu momenta. Centrifugalne spojnice se uklju uju i isklju uju tek kada centrifugalna sila dostigne odre enu vrijednost (ugaona brzina) (automobili , motorne pile i sl). Jednosmjerne spojnice prenose obrtni moment samo u jednom smjeru dok u suprotnom smjeru okretanje je slobodno (pogon bicikla, vala ki stanovi). U ma instvu uop te koriste se razli iti tipovi, ovdje e mo posebnu pa nju posvetiti oni spojnicama koje nalaze primjenu u transportnim sredstvima Prema na inu ostvarivanja veze me u vratilima spojnice se dijele na: A.) Krute spojnice B.) Elasti ne spojnice A.) Krutim spojnicama se ostvaruje kruta veza kod potpuno saosnih vratila i kod istih nema pomjeranja vratila. Pored obrtnog momenta ove spojnice mogu da prenesu i moment savijanja kao i transverzalne i aksijalne sile. Stoga iste se postavljaju gdje moment savijanja vratila prolazi kroz (0) ili blizu oslonaca.

Slika 4. Kruta spojnica B.) Elasti ne spojnice spadaju u grupu prilagodljivih (kompenziraju ih) spojnica, gdje je omogu ena kompenzacija odstupanja vratila u aksijalnom i radijalnom pravcu kao i ugaona odstupanja. Ova odstupanja su nastala u toku izrade , monta e ili deformacija vratila. Pored osnovnog zadatka da prenesu obrtni moment istovremeno prigu uju dinami ka i udarna optere enje. Ugradnjom ovih spojnica mogu se izbje i pojave rezonantnih oscilacija.2

Slika 5. Elasti na spojnica 2. Transportna sredstva i ure aji, Mr. Muhamed Sarvan, Travnik 2010.

1.3. HIDRODINAMI KE SPOJNICE

Hidrodinami ke spojnice (turbo spojnice) pripadaju grupi specijalnih spojnica i primjenjuju se kod velikog broja strojeva posebno kod sustava prijenosa snage kod motornih vozila.

Slika 6. Hidrodinami ka spojnica sa sa planetarnim dvosmjernim mjenja em namijenjna za vilju kare, tretna i inska vozila. Ovakva konstrukcija osigurava minimalna udarna optere enja , za titu komponenata i elemanata transmisije kao i beztrzajno uklju ivanje

Odlikuje se specifi nim principom rada u odnosu na ostale, naime prenos snage se ostvaruje posredstvom fluida naj e e ulja pa je veza pogonskog i gonjenog vratila veoma elasti na. Osnovni dijelovi koji u estvuju u prijenosu snage kod hidrodinami ke spojnice (slika7.) su: kolo centrifugalne pumpe (1), kolo turbine(2) i ku i te (3). Na pogonsko vratilo se postavlja kolo centrifugalne pumpe, a kolo turbine na gonjeno vratilo. Sa unutarnje strane oba kola se nalaze
6

radijalne lopatice.Spojnica se puni mineralnim uljem visoke to ke paljenja i velikom postojano u s 85do 90% zapremine. Ova spojnica prigu uje oscilacije i udarce, a rad je miran. U slu aju da je spojnica preoptere ena du e vrijeme, dolazi do pregrijavanja ulja. Zato spojnica imalakotopljivi ep koji se usljed povi ene temperature topi pri emu dolazi do istjecanja ulja i prekidanja veze. 3

Slika 7. Shema hidrodinami ke spojnice Prednosti ove spojnice u odnosu na ostale je: - meki prijenos obrtnog momenta, - velika mogu nost regulacije izlazne brzine i momenta, - prigu enje udara i vibracija, - pouzdan rad, - automatsko odvajanje pogonskog i radnog dijela stroja pri malim kutnim brzinama. Ova posljednja karakteristika je zna ajna kod vozila jer pri estim zaustavljnjima nije potrebno isklju ivati motor od transmisije. Posebno je pogodna primjena kod vozila gradskg 3. http://www.scribd.com/doc/25033046/Spojnice-Masinski-elementi
7

saobra aja gdje voza na 100 km isklju i frikcionu spojnicu i do 2000 puta. Rad hidrodinami ke spojnice je uvijek pra en proklizavanjem odnosno razlikom vrijednosti ugaonih brzina pogonskog ([1 ) i gonjenog ([2 ) vratila. Kod velikih proklizavanja veoma je mali stupanj korisnosti to predstavlja osnovne nedostatke, ovo proklizavanje je najve e na po etku rada te je tada i stepen iskori tenja najmanji to je nepovoljno u sustavu rada vozila. Ovaj nedostatak se otklanja regulacijom obrtnog momenta. Hidrodinami ka spojnica nikada potpuno ne odvaja i pri praznom hodu se prenosi neki manji obrtni moment to je nepovoljno za slu aj uklju enja menja kog prenosnika kod vozila. Ovo se neutrali e ili ugradnjom dodatne frikcione spojnice ili ugradnjom specijalnog planetarnog prenosnika. Stupanj iskori tenja hidrodinami ke spojnice je: L ! Pt T[ n [ ! t t ! t ! t , gdje je Pt -snaga Pp Tp [ p [ p n p

na turbinskom kolu, Pp -snaga na pumpnom kolu, [t - kutna brzina turbinskog kola, [p -kutna brzina pumpnog kola. Stupanj proklizavanja (s) jednak je s ! [p  [t [p ! 1 [t , odakle je L=1-s, [p

Stupanj iskori tenja hidrodinami ke spojnice je u direktnoj vezi s odnosom kutnih brzina turbinskog i pumpnog kola odnosno od proklizavanja spojnice. Tako za stupanj proklizavanja s=0,02 (2%) stupanj korisnosti spojnice je 0,98. Obrtni moment koji spojnica mo e prenijeti zavisi od vrste fluida i re ima strujanja fluida uklju uju i i otpore koji nastaju, kutne brzine i gabarita spojnice, T=Tp=Tt= Pmh V[p2D5, gdje je: V-gusto a fluida, [p -kutna brzina pumpnog kola, Dmaksimalni promjer kruga cirkulacije fluida u pumpnom kolu spojnice, Pmh -koeficijent hidrauli kog momenta odnosno obrtni moment koji prenosi radni fluid pumpnog kola pri D=1m, [=1rad/s, V=1kg/m3. Ovaj koeficijent zavisi od konstrukcije hidrauli ne spojnice i njenog proklizavanja, a odre uje se eksperimentalno i daje se kao bezdimenzionalna karakteristika. U toku rada hidrodinami ke spojnice dolazi do zagrijavanja srazmjerno proklizavanju. Jedna od prednosti hidrodinami ke spojnice je i mogu nost regulacije obrtnog momenta, promjenom ulazne kutne brzine pumpnog kola ili promjenom koli ine fluida u spojnici. Karakteristike ovih spojnica su date standardima.

2. ZAKLJU AK

Spojnica je dio transmisije koja se nalazi izme u motora i mjenja a. Njen zadatak je da prenese snagu motora na mjenja , odnosno da obezbjedi elasti nu vezu izme u motora i mjenja a. Kva ilo (spojnica) omogu ava prekid prijenosa snage sa motora na pogonske to kove. Takav prekid je potreban prije svega prilikom kretanja s mjesta i kad se mjenjaju stupnjevi prijenosa. Hidrodinami ke spojnice (turbo spojnice) pripadaju grupi specijalnih spojnica i primjenjuju se kod velikog broja strojeva posebno kod sustava prijenosa snage kod motornih vozila. Odlikuje se specifi nim principom rada u odnosu na ostale, naime prenos snage se ostvaruje posredstvom fluida naj e e ulja pa je veza pogonskog i gonjenog vratila veoma elasti na. Ova spojnica prigu uje oscilacije i udarce, a rad je miran. U slu aju da je spojnica preoptere ena du e vrijeme, dolazi do pregrijavanja ulja. Prednosti ove spojnice u odnosu na ostale je: - meki prijenos obrtnog momenta, - velika mogu nost regulacije izlazne brzine i momenta, - prigu enje udara i vibracija, - pouzdan rad, -automatsko odvajanje pogonskog i radnog dijela stroja pri malim kutnim brzinama Zbog toga, kvalitetno kori tenje i odr avanje ovih spojnica pobolj ava kvalitet prijenosa obrtnog momenta i maksimalno kori tenje iskori tenje snage motora.

3. LITERATURA
1. http://www.vozite.com/transmisija_na_motornom_vozilu.html 2. Transportna sredstva i ure aji, Mr. Muhamed Sarvan, Travnik 2010. 3. http://www.scribd.com/doc/25033046/Spojnice-Masinski-elementi

10

SADR AJ:
1. SPOJNICE..................................................................................................2 1.2. PODJELA SPOJNICA....................................................................4 1.3. HIDRODINAMI KE SPOJNICE...................................................6 2. ZAKLJU AK............................................................................................9 3. LITERATURA.........................................................................................10

11