Vise Posla Vise Radnih Mjesta (Web Izdanje)

VI[E POSLA...
VI[E RADNIH MJESTA
VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

specijalno web izdanje
2006.
1
Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH SISTEM RANOG UPOZORAVANJA
Vi{i rukovodilac programa Koordinator projekta Recenzenti
Armin SIRÔ Tarik ZAIMOVI] Mersiha ]URÎ] Christine McNAB, UNDP BiH Rezidentna predstavnica Stefan PRIESNER, Zamjenik Rezidentne predstavnice Armin SIRÔ, Vi{i rukovodilac programa
Urednici
Tarik ZAIMOVI] Armin SIRÔ mr. Desmond MAURER
Autori
Tarik ZAIMOVI] mr. Adnan EFENDI] mr. Aleksandar DRAGANI] dr. Mirko PULJI] dr. Dragoljub STOJANOV dr. Fikret HAD@I] mr. Richard MARSHALL mr. Sabina SILAJD@I] dr. Mario HOLZNER mr. Mirjana ÔMI]
Grafi~ki dizajn korica Tehni~ko ure|enje i obrada
Tamara KOREN Samira SALIHBEGOVI]
Bez obzira {to je publikacija ovog izvje{taja podràna od strane Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) mi{ljenja izraèna u Izvje{taju ne odraàvaju oficijelne stavove Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).
SADR@AJ
PREDGOVOR ..................................................................................................................................5 SA@ETAK ......................................................................................................................................7 UVOD: DESET GODINA NAKON DAYTONA ....................................................................................11
OKVIR POLITIKA ......................................................................................................................12 SVRHA I SADR@AJ IZVJE[TAJA
................................................................................................12
PRVO POGLAVLJE: EKONOMSKI IZAZOVI ..................................................................................13

MAKROEKONOMSKA POLITIKA ..................................................................................................14 ULAGANJA I FINANSIJSKI SISTEM
............................................................................................17
PLATNI BILANS I TRGOVINSKI DEFICIT ........................................................................................18 ZVANI^NI BDP
......................................................................................................................20 ..............................................................................................21
NEZAPOSLENOST I SIROMA[TVO
BIH I EVROPSKE INTEGRACIJE ..................................................................................................23 ZAKLJU^CI ............................................................................................................................24
DRUGO POGLAVLJE: SREDNJORO^NA RAZVOJNA STRATEGIJA ..............................................26

UVOD ....................................................................................................................................26 CILJEVI I PRISTUP POLITIKE REZULTATI
....................................................................................................26
............................................................................................................................28
REVIZIJA PRSP ......................................................................................................................28 KOMENTAR ............................................................................................................................29
TRE]E POGLAVLJE: GRANI^NE SKLONOSTI I MULTIPLIKATOR ZA BIH......................................33

GRANI^NE SKLONOSTI
............................................................................................................33 ..........................................................................................................35
MULTIPLIKATOR ZA BIH
ZAKLJU^CI U VEZI SA GRANI^NIM SKLONOSTIMA I MULTIPLIKATORIMA ZA BIH ..............................36
ÊTVRTO POGLAVLJE: NEFORMALNA EKONOMIJA....................................................................38

ISPUNJAVANJE POREZNIH OBAVEZA DOMA]INSTAVA
..................................................................38 ................................38
POREZ NA LI^NI DOHODAK I MODEL DOPRINOSA ZA SOCIJALNO OSIGURANJE ISPUNJAVANJE POREZNIH OBAVEZA ZA POREZ NA OSOBNI DOHODAK I
DOPRINOSE ZA SOCIJALNO OSIGURANJE - REZULTATI ..................................................................40 PORE\ENJA NA ME\UNARODNOM PLANU ..................................................................................40 DRUGE PROCJENE STANJA NEFORMALNE EKONOMIJE..................................................................42 ZAKLJU^CI I KOMENTAR ..........................................................................................................44
3
PETO POGLAVLJE: DINAMIKA ZAPO[LJAVANJA U BIH ............................................................45

NEZAPOSLENOST PREMA PROCJENAMA BIROA ZA ZAPO[LJAVANJE ..............................................46 NEZAPOSLENOST PREMA LISTAMA SA BIROA ..............................................................................47 KOMENTAR ............................................................................................................................48 VEZE S NEFORMALNOM EKONOMIJOM
......................................................................................48 ................................................................................50
DODATAK: ANKETA O RADNOJ SNAZI U BIH
ZAKLJU^CI ............................................................................................................................53
[ESTO POGLAVLJE: NOVI PRAVAC - VI[E POSLA VI[E RADNIH MJESTA ............................54
UVOD ....................................................................................................................................54 POTREBA ZA NOVIM NAÎNIMA RAZMI[LJANJA ..........................................................................54 NOVI SMJEROVI U POLITICI ......................................................................................................57 JAÂNJE PRIJEDLOGA POLITIKA
..............................................................................................62
PRILOZI ......................................................................................................................................64
PRILOG A - GRANI^NE SKLONOSTI I MULTIPLIKATOR ....................................................................64 PRILOG B - ISPUNJAVANJE PORESKIH OBAVEZA ZA AKCIZE I POREZ NA PROMET ROBA I USLUGA ..........67 PRILOG C - ANKETA O RADNOJ SNAZI ........................................................................................70
Izuzetno mi je zadovoljstvo predstaviti ovaj, tre}i po redu, specijalni izvje{taj Sistema ranog upozoravanja (EWS), koji se bavi makroekonomskim i izazovima trì{ta rada, s kojima se suo~ava BiH, te daje kriti~ki pregled postoje}eg stanja u domeni politika u ova dava va`na segmenta BiH ekonomije. Ovaj izvje{taj, koji je sa~inila grupa doma}ih stru~njaka uz podr{ku UNDP-a, predstavlja pravovremeni doprinos sveprisutnoj debati o BiH ekonomiji i njenoj povezanosti s politi~kim procesima i {irim dru{tvenim promjenama. Ovu pravovremenost nagla{avaju dva me|usobno povezana faktora. Prvi je smanjivanje me|unarodne supervizije, ~ime se ozna~ava novi period odgovornosti i 'vlasni{tva' doma}ih instanci nad odlukama i institucijama BiH. Drugi faktor predstavlja ozbiljan napredak Bosne i Hercegovine ka punom ~lanstvu u Evropskoj Uniji. êsto se previ|a da su implikacije doma}ega vlasni{tva, odnosno odgovornosti nad procesima u sferi ekonomije jednako zna~ajne kao i one u politi~koj sferi. Institucionalni okvir koji je proiza{ao iz Daytonskog mirovnog sporazuma uveliko se oslanjao na posredni{tvo, pa ~ak i izravnu kontrolu od strane vanjskih aktera. U takvim je okvirima postignuto mnogo, prije svega, makroekonomska stabilnost BiH, nastala kroz aran`man 'currency boarda', jedinstveni ekonomski prostor i gotovo potpuna tranzicija ka trì{tu. Sve su to, me|utim, tek po~etni koraci, a ne ispunjeni ciljevi. BiH se jo{ uvijek suo~ava sa brojnim ekonomskim problemima, izme|u ostaloga s hroni~nom neuposleno{}u, kako radne snage tako i kapitala te s time povezanim dru{tvenim problemima - materijalnim siroma{tvom i socijalnom izolirano{}u. I samim naslovom ovog izvje{taja nagla{ava se zna~aj potrebe ve}e stope zapo{ljavanja u svrhu progresivnih, inkluzivnih ekonomskih promjena. Sli~no tome - ~lanstvo u EU pretpostavlja velike promjene - dok istovremeno daje i velika obe}anja. Za pristupanje Uniji bit }e, me|utim, potrebno znatno vi{e od pukog zadovoljavanja tehni~kih uvjeta koje postavlja Acquis communautaire - pravna ste~evina EU. Ako BiH èli prosperirati unutar pro{irene EU, potrebno je da izgradi instrumente neophodne da u tome uspije, {to u ekonomskoj domeni zna~i ukupni oporavak na temelju potpunog iskori{tavanja svojih brojnih potencijala. Samo }e kroz {iroko zasnovanu ekonomsku snagu BiH mo}i osigurati socijalna prava i ispuniti obaveze svojstvene evropskom na~inu ìvljenja te time, zauzvrat, dati pozitivan doprinos {iroj evropskoj obitelji dràva. Ova dva dinamizma su me|usobno povezana, jer uspjeh u potonjem zahtijeva izgradnju sposobnosti i kapaciteta za provo|enje prvoga. Kvaliteta i zrelost ovoga izvje{taja pokazuju da je ekonomija kao nauka u BiH ìva i aktivna. Taj bogati izvor misli, koji dolazi uglavnom od nevladinoga sektora, potrebno je njegovati i iskoristiti. Izvje{taj sadrì brojne presudne nalaze, a neki od zaklju~aka koji se u njemu nude mogli bi biti ocijenjeni i kao kontroverzni. UNDP ne podràva nu`no iznesena stajali{ta i ne zauzima odre|en stav u pogledu precizne kombinacije politika i modela ekonomskih institucija u BiH. Ali ipak sna`no zagovaramo stav da otvorena rasprava i utemeljene kritike oboga}uju proces izrade i usvajanja politika. Izvje{taj koji predo~avamo, a koji predstavlja analizu zasnovanu na kvalitetnom istraìvanju i nalazima, nudi ovim procesima poticaj. Christine McNab,
PREDGOVOR
Rrezidentna predstavnica, UNDP BiH
U Izvje{taju se razmatra napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla dosad, deset godina nakon Daytona, teè}i ka odrìvom i ujedna~enom razvoju i evropskim integracijama, te daju preporuke na koji se na~in ti procesi mogu ubrzati. To se ~ini kriti~kim osvrtom na makroekonomske osnove i okvir postoje}ih politika, nakon ~ega slijedi ispitivanje dvaju klju~nih strukturnih izazova - neformalnoga sektora i disfunkcionalnog trì{ta rada. Izvje{taj se zavr{ava daju}i prospekt politika za budu}nost. Izvje{taj se sastoji od ukupno {est poglavlja, ali se moè saèti u tri podnaslova.
SA@ETAK
BH ekonomija i stav politike

Pregled koji dajemo u po~etnim poglavljima izvje{taja otkriva kako se stanje popravlja, ali i da jo{ uvijek nije zadovoljavaju}e. Na primjer, apsolutne (na potro{nji zasnovane) mjere ukazuju da se, od 2000. godine smanjio broj doma}instava koja ìve u siroma{tvu (sa oko 19% na 17%). To je, uzimaju}i u obzir rast BDPa i pove}anje prosje~nih zarada, nedovoljno. Zapravo, rezultati ankete ukazuju da su prihodi ve}ine ljudi i dalje niski. [tavi{e, uprkos zna~ajnoj stopi ekonomskog rasta, jasno je kako i dalje privreda funkcionira daleko ispod raspoloìvih potencijala. Nije u mogu}nosti apsorbirati raspoloìvu radnu snagu niti iskoristiti postoje}e zalihe kapitala. Stvarna nezaposlenost radne snage i neiskori{tenost privrednih kapaciteta stoga ostaju visoki dok per capita BDP ostaje na nivou ispod predratnoga. Deficit teku}eg ra~una zemlje iznosi vi{e od 20% od BDP-a. Postoje dokazi o fundamentalnoj strukturnoj neravnoteì: netrì{ni sektor raste brè od trì{nog; proizvodnoj bazi je potreban oporavak, ali je ulaganja veoma malo, iako su istovremeno banke izuzetno likvidne; priliv FDI je daleko od stabilnog (pad registriran u 2005. godini). BiH se, sve u svemu, suo~ava s klasi~nim problemom strukturnoga prilago|avanja. Najve}i razlog za zabrinutost jest niska razina investiranja, posebno u proizvodnju i poljoprivredu. Poduzetnici iz BiH se suo~avaju s te{ko}ama u osiguravanju kredita (visoke grani~ne kamatne stope, kratki periodi otplate i veliki zahtjevi u smislu garancija). Pa ipak, {tednja raste, a bankarski je sektor jedan od razvijenijih u regiji. U uobi~ajenim obja{njenjima navode se postoje}e institucionalne slabosti i ekonomska rigidnost. Na{a analiza sugerira da je za to jednako kriv stav politike, koji je i rigidan i nedovoljno podsticajan spram inovacija. [tavi{e, zbog ~injenice da brojni aspekti trenutnog okvira politika korijene imaju u Daytonskom mirovnom sporazumu, ovi su problemi uvelike 'zacementirani', pri ~emu se alternativna rje{enja za doma}e donosioce odluka progla{avaju 'zabranjenima'. Srednjoro~nom razvojnom strategijom BiH - MTDS (spominje se i kao Strategija smanjenja siroma{tva u BiH - PRSP) nastoji se dati okvir za izradu ekonomskih politika. PRSP definira parametre za razvijanje i dono{enje politika u monetarnom, fiskalnom i vanjskom sektoru, ali nastoji i uskladiti raspored strukturnih reformi. Tri osnovna cilja politike su: - uspostava preduvjeta za odrìv i ujedna~en ekonomski razvoj - smanjenje siroma{tva za 20 % (u pore|enju s razinom siroma{tva iz 2003.) do 2007. - ubrzavanje integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju (EU) i postizanje ~lanstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Kombinacija politika koju PRSP pretpostavlja je, bar se tako tvrdi, uobi~ajena. Makroekonomska stabilnost treba da djeluje poticajno za ekonomski rast, dok se zauzvrat smanjenje siroma{tva smatra rezultatom ostvarenog ekonomskog rasta. PRSP prihva}a ve} postoje}i okvir politika, koji vu~e korijene iz 'currency board' aran`mana, i potvr|uje da }e rast na postoje}im razinama osigurati dugoro~ne ekonomske ciljeve. Ovi se ciljevi operacionaliziraju u smislu krajnjih o~ekivanih rezultata i kre}u se od smanjenja teku}eg deficita na polovinu do smanjenja razine siroma{tva na prosjeke EU do kraja planskog razdoblja.Mi{ljenja smo kako je ovakva prognoza i odve} optimisti~na. Pretpostavljeni nivo rasta ne}e biti dovoljan i bez intenzivnijeg i vi{eg ekonomskog rasta ne}e biti ispunjeni ciljevi koji su definirani u PRSP. Jednako tako, postoje dobri razlozi za vjerovanje da je planirani rast potcijenjen u odnosu na mogu}i. Sveoubhvatnija ekonomska strategija bi mogla dati bolje rezultate bez ulaska u nepotrebne makroekonomske rizike. Ubrzani
7
bi rast pak trebao biti {iroko zasnovan, osiguravaju}i da u njemu u cijelosti sudjeluju siroma{ni. Osnovni mehanizmi kroz koje se moè posmatrati u~inak ekonomskog napretka jesu vi{a razina zaposlenosti i osiguravanje da svi, a posebno siroma{ni i socijalno izolirane dru{tvene grupe, imaju pristupa sredstvima i produktivnom kapitalu. Stoga su za osiguranje ekonomske ekspanzije potrebne promjene u politikama. U tre}em poglavlju nastojimo analizirati tvrdnje ispitivanjem osnovnih obrazaca ekonomske aktivnosti i ta~aka stvaranja kriti~ne mase u ekonomiji, otkrivaju}i {ta je to {to unapre|uje ili ograni~ava ostvarenje predvi|enih rezultata i daju}i analizu grani~nih sklonosti i multiplikatora. Rezultati su vi{e aproksimativne prirode kako zbog slabosti doma}e statistike i nedostupnih relevantnih indikatora tako i zbog veli~ine neformalnoga sektora. Ukupno gledano, oni ukazuju na visoku grani~nu sklonost uvozu, te, kao rezultat toga, relativno nepovoljan efekt multiplikatora. To dodatno nagla{ava slabost vanjskog sektora i, op}enitije gledano, ekonomije u cijelosti. Kratkoro~ne promjene koje se oslanjaju na tra`nju imaju slabiji dinami~ki u~inak, smanjuju}i tako efikasnost mjera namijenjenih stimuliranju potra`nje. [tovi{e, podaci iz vanjske trgovine pokazuju da uvoz uglavnom dolazi iz EU i zemalja s kojima je BiH sklopila ugovore o slobodnoj trgovini, {to pak ukazuje da se slobodna trgovina predstavila kao 'gorak lijek' za BiH. Va`no je razumjeti da bi ~ak i minorna promjena u nivou potro{nje koja se temelji na uvozu, npr. zamjena 10% potro{nje iz uvoza doma}im proizvodima ili uslugama, imala izuzetno veliki u~inak na BDP, jer bi se time pobolj{ao u~inak multiplikatora i izazvali lan~ani pozitivni efekti u ekonomiji.
Neformalne aktivnosti i trì{te rada

U ~etvrtom i petom poglavlju razmatraju se osnovna strukturna pitanja. U prvom od ta dva poglavlja prezentirana su istraìvanja obima i prirode sive ekonomije u BiH u razdoblju od 2001. do 2003. Diskusija sintetizira nalaze pouzdanih ranijih studija i daje alternativnu procjenu primjenom metode prilago|enosti poreza koje doma}instvo pla}a. U osnovi, ta metoda podrazumijeva usporedbu stvarno pla}enih poreza na dohodak s onim iznosom koji bi trebao biti pla}en, a koji sugerira kona~na potro{nja doma}instva. Rezultati sugeriraju da je stopa usagla{enosti odnosno prilago|enosti negdje izme|u 45% i 66% poreza na li~ni dohodak i doprinosa za socijalno i penziono osiguranje. Ove procjene potvr|uju, a u skladu su sa drugim studijama, da aktivnosti koje nisu registrirane najvjerojatnije iznose oko 50% slu`benog BDP-a. Mogu}e je razviti niz ekonomskih argumenata sa ciljem smanjenja aktivnosti sive ekonomije. Siva ekonomija izaziva ekonomsku neefikasnost zbog nelegalnih ekonomskih transakcija i slabljenja esencijalnih ekonomskih procesa, ne samo procesa kreditnog posredovanja. Posljedice visokog nivoa neformalnih aktivnosti uklju~uju slabljenje razvojnog potencijala neregistriranih preduze}a, lo{e javne finansije, te{ko}e koje se odnose na olak{avanje poreznih nameta, nejednake tro{kove i izbjegavanje formalnih propisa u poslavanju, kao i stvaranje nepovoljnog okruènja za strane investitore. Neformalne aktivnosti, pored toga, direktno naru{avaju socijalnu inkluziju jer poti~u rad i zapo{ljavanje izvan sistema socijalne za{tite. Neformalna ekonomija moè biti nepravedna ekonomija, jer u krajnjoj liniji ograni~ava mogu}nosti. Jednako pak tako mora se imati na umu da sektor sive ekonomije predstavlja siroma{nima mehanizam za kopiranje ideja i rje{enja i moè postati izvorom novih preduzetnika. Ja~anje formalnih aktivnosti u ekonomiji jest jedna od politika koju zagovara PRSP, {to je u skladu i sa zaklju~cima na{eg izvje{taja. Osnovni izazov politike je kako posti}i formalizaciju aktivnosti bez uni{tavanja preduzetni{tva i odstupnih opcija. Na koncu, podru~je od posebnog zna~aja za nas je trì{te rada u BiH i lo{e stanje u vezi sa zapo{ljavanjem. Primarni cilj je bio 'testirati' zvani~ne stope nezaposlenosti, koje se tako ~esto navode a iznose oko 45% u pore|enju sa drugim procjenama, u kojima se iznose daleko niè stope - neke od njih su procijenjene na svega 15%. Osnovna razlika je ta {to se ove potonje oslanjaju na me|unarodno priznatu (ILO) definiciju nezaposlenosti, a ne na podatke iz slu`benih evidencija. Analiza koju smo proveli, a koja se temelji na anketi provedenoj u biroima za zapo{ljavanje, sugerira da stopa nezaposlenosti, u skladu sa ILO definicijama, iznosi oko 20%, ~ime se stopa nezaposlenosti stavlja u ravan sa drugim isto~noevropskim tranzicijskim zemljama. U ovo smo poglavlje uvrstili i diskusiju o nedavno provedenim analizama, po~ev{i od pouzdane Ankete o radnoj snazi (LFS), koju su provele statisti~ke institucije BiH uz podr{ku UNDP-a. Ova je anketa, provedena opet u skladu sa definicijama ILO, pokazala da je stopa nezaposlenosti vi{a i da iznosi, 31%. [tavi{e, anketa je ukazala i na iznena|uju}e visok nivo ekonomske neaktivnosti i postojanje dugotrajne nezaposlenosti (biti bez posla duè od dvije godine). Dodatno pitanje je i stopa nezaposlenosti mladih, koja doseè 60% ukupne radno sposobne populacije u dobi od 15 do 24 godine.
8
Bez obzira na nesrazmjer izme|u ove dvije navedene stope, ovakvi podaci isti~u koliko je teàk izazov nezaposlenost u BiH i koliko je neiskori{tenog ljudskog potencijala. To pak potvr|uje na{u prija{nju tvrdnju da su zna~ajni kapaciteti neuposleni. Osnovni odgovor na ove izazove treba biti provo|enje niza mjera u nastojanju da se utje~e na obje strane - na potra`nju kao i na ponudu, kako bi se pomoglo u ostvarivanju boljih rezultata i doprinijelo pravoj kvaliteti radnika na pravim mjestima, a time omogu}ila ekspanzija. Za donositelje politi~kih odluka od direktnijeg su interesa razlozi za pretjerani broj evidentiranih. Osnovni razlozi za pretjeran broj registriranih su izgleda sistemske veze izme|u statusa (ne)zaposlenosti i osnovne mreè socijalne za{tite, posebice penzionog i zdravstvenih usluga. Razvrgavanjem tih veza unaprijedila bi se dostupnost podataka i smanjile neformalne aktivnosti. Takve pak promjene ne}e se mo}i provesti bez tro{kova i posljedica jer bi prava na oblike za{tite bila preba~ena na alternativni sistem - mogu}e takav koji bi se zasnivao na dràvljanstvu.
Smjerovi novih politika

U zadnjem dijelu Izvje{taja zagovaramo prilago|eniju i potrebama odgovaraju}u ekonomsku politiku, utemeljenu na fleksibilnijem, ali promi{ljenijem upravljanju i planiranju ekonomijom, koja se prakticira drugdje u Evropi. Po~etna bi ta~ka u tom smislu mogla biti konsolidiranje i razvijanje centralnih dràvnih kapaciteta i kompetencije te sna`nog doma}eg liderstva. Prezentiramo i ograni~eni set prijedloga, koji se odnose na tri me|usobno komplementarna podru~ja: konkurentnost i ulaganje, trgovinu i tokove kapitala i formaliziranje ekonomije. Za podru~je konkurentnosti i ulaganja preporu~ujemo izradu dràvne strategije, koju bi trebalo izraditi reprezentativno i kompetentno Vije}e za konkurentnosti BiH. To tijelo bi izra|ivalo politike koje je potrebno usvojiti kako bi se potaknula produktivnost i postigli ekonomski rezultati, i to putem ja~anja i znatnijeg iskori{tavanja fizi~kog, ljudskog i dru{tvenog kapitala. Uzimaju}i u obzir da bi precizna rje{enja unutar politike izradilo samo Vije}e, ne donosimo sudove unaprijed, ali dajemo prikaz nekih od mogu}ih smjerova politike koji obuhva}aju: mjere za unapre|enje dostupnosti kredita, ubrzavanje i unapre|enje korporativnog restrukturiranja i privatizacije, zna~ajna javna ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje, aktivnosti obuke i podr{ku istraìvanjima i razvoju. Trgovinska politika bi trebala djelovati u skladu s nastojanjima na poticanju konkurentnosti. U tom smislu ~vrsto vjerujemo da bi pa`nju trebalo usmjeriti na sljede}a dva prioriteta: reguliranja i smanjivanje trenutnog trgovinskog i deficita teku}eg ra~una i osiguravanje priliva kapitala, potrebnog za ulaganja. Osnovno pitanje koje treba razmotriti jest paritet konvertibilne marke i odnos izme|u nominalnoga kursa iz aran`mana 'currency board' (CBA) i efektivnog kursa valute. Napominjemo kako bi trebalo ispitati stabiliziranje ekonomije uz efektivnije pra}enje stvarnih kursnih stopa glavnih trgovinskih partnera BiH. U vezi s ovim postavlja se i pitanje budu}nosti Centralna banke u aran`manu "currency board". Iako ne idemo tako daleko da zastupamo njegovo ukidanje, smatramo da takva razmi{ljanja ne bi trebalo uklanjati s dnevnoga reda. Pored ostalog, smatramo da postoji potreba za ponovnim razmatranjem ugovora o slobodnoj trgovini. Dva podru~ja koja se posebno isti~u trebalo bi pobliè ispitati: poljoprivrednu proizvodnju i prehrambene proizvode, gdje postoje jasni znaci o djelovanju koje je protivno pravilima po{tene konkurencije i industrijskim granama u za~etku te odabranim klju~nim konkurentnim granama. Potrebna je i reforma kako bi se implementirali me|unarodni trgovinski standardi i olak{ao pristup stranim trì{tima. Trebalo bi istraìti i pitanje poticaja doma}oj proizvodnji. Uzimaju}i posebno u obzir tokove direktnih stranih ulaganja (FDI), iako odobravamo teku}e mjere na unapre|enju poslovnog i investicijskog okruènja, drìmo se stava kako je vjerojatnije da se prilivi mogu maksimizirati u energi~noj, ìvoj BiH ekonomiji, a ne u onoj koja nudi jedino prednosti {to se odnose na tro{kove radne snage. Nagla{avamo i va`nost pobolj{anja okvira sistema nacionalnih ra~una BiH (SNA). Time bi se pomoglo u rje{avanju problema relativno slabog kreditnog rejtinga. Velika bi se korist dobila jednostavnim uklju~ivanjem procjene udjela neformalnog sektora u ra~un BDP BiH. Reguliranje trì{ta rada ima centralnu ulogu u smanjenju siroma{tva. Predlaèmo set mjera kojima se poti~e i olak{ava ja~anje formalnog sektora ekonomije. Jedna od mogu}nosti je razdvajanje prava na zdravstvenu za{titu od statusa zaposlenosti / nezaposlenosti. Potrebno je izna}i i na~ine da se u to uklju~e radnici kojima je pristup formalnoj ekonomiji trenutno onemogu}en zbog prirode sektora u kojima rade ili njihovih ìvotnih okolnosti. Mogu}a rje{enja mogla bi biti: reforma zakona o zapo{ljavanju; ublaàvanje
9
regulatornih nameta i naknada; jednostavnija registracija za male poduzetnike (obi~no individualne poduzetnike) i, tamo gdje je to potrebno, agresivnija kontrola. Na kraju, preporu~ujemo vladi njegovanje otvorenije i kreativne diskusije o opcijama koje se nude u vezi sa ekonomskom politikom. U liberalnim evropskim demokratijama sloboda razvijanja u zemlji i njenim okolnostima prilago|enih politika ide skupa s otvoreno{}u i uvaàvanjem razli~itih stajali{ta. To je jedini put kojim se u BiH moè ostvariti istinski konsenzus. Smanjivanje me|unarodne kontrole i razvijanje kompetencije doma}ih institucija, uz ubrzavanje procesa evropskih integracija, omogu}ava zapo~injanje ovoga procesa.
10
Deset godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Bosna i Hercegovina se jo{ uvijek suo~ava s brojnim izazovima. Ostvarivanjem odrìvog i ujedna~enog razvoja, BiH nastoji okon~ati svoju ovisnost o me|unarodnim finansijskim transferima i napredovati na putu ka evropskim integracijama. Kako pokazuju podaci u tabeli, ukupna ekonomska situacija, iako daleko od toga da je o~ajna, ozbiljan je razlog za zabrinutost. BiH jo{ nije u cijelosti ostvarila predratni nivo razvijenosti, a proizvodni resursi, kako kapital tako i radna snaga, i dalje su nedovoljno iskori{teni. Ako BiH èli napredovati na putu ka EU i smanjiti nivo siroma{tva, bit }e joj potreban znatno vi{i ekonomski rast u kontinuiranom intervalu. Ekonomski scenario koji bi u tom smislu bio podr{ka sastojao bi se od ubrzanog rasta uz ujedna~enu redistribuciju javnih prihoda. Empirijski nalazi iz drugih zemalja ukazuju na to da je klju~ za osiguravanje takvog pozitivnog ishoda visok nivo zaposlenosti uz efektivna ulaganja u novi kapital i tehnologiju. Tabela 1: Osnovni ekonomski pokazatelji (2004. godina)
Indeks humanog razvoja i rejting Rejting po konkurentnosti FDI (direktna strana ulaganja) kao postotak BDP-a (prosjek za proteklih 5 godina) Zvani~na stopa rasta BDP-a (prosjek za proteklih 5 godina) Zvani~ni BDP po glavi stanovnika u KM / US $ Zvani~ni BDP u milionima KM / US $ Bilans trgovinskog ra~una Pokrivenost uvoza izvozom Stopa nezaposlenosti Omjer zaposlenih u odnosu na nezaposlene Procent stanovni{tva koje prijavljuje mjese~ne prihode manje od 500 KM (prosjek za 2005. godinu) Procent udjela dobne skupine od 18 do 35 godina koja iskazuje namjeru da se iseli iz zemlje (krajem 2005.) Stopa siroma{tva (na temelju potro{nje)1 0.786, 68. mjesto od 177 zemalja 98 od 104 zemlje 4,56% 4,7% 3.522 / 2.235 13,97 / 8,567 - 49,1% slu`benog BDP-a 31,96% 21,5% ILO procj. [43,2% - biroi za zapo{ljavanje] 1,1 u FBiH, 1,6 u RS 55,9% 65,7% 17,8%
UVOD: DESET GODINA NAKON DAYTONA
Proteklih su godina usporeni rezultati koje je BiH postizala na polju ekonomskog rasta. Visok nivo ekonomskog rasta neposredno nakon rata stabiliziran je posljednjih godina na otprilike 5% godi{nje (vidjeti sliku 1). Ovakav tempo rasta u velikoj je mjeri povezan i sa smanjivanjem donatorske pomo}i u posmatranom razdoblju. Ono {to me|utim zabrinjava je prestanak ubrzanog rasta prije postizanja nivoa iz 1991. godine i postoje}a nesposobnost ekonomije da u potpunosti angaìra radnu snagu u BiH ili iskoristi svoje postoje}e zalihe kapitala. Uz postoje}e stope pro}i }e mnogo godina prije negoli se dosegne predratni nivo ekonomskog razvoja. Promjene u nivou siroma{tva tako|er pokazuju znakove usporavanja. Iako apsolutne (na potro{nji zasnovane) mjere siroma{tva pokazuju da su stope pale s nekih 19% na 17% od 2000. godine, stopa siroma{tva koja se mjeri na temelju prihoda i dalje je veoma visoka - preko 50% stanovni{tva iskazuje mjese~ni prihod doma}instva koji je manji od 500 KM. Paralelno s tim ide i pogor{anje stanja u smislu ujedna~enosti prihoda, posebno u Federaciji BiH, {to je klju~no pitanje budu}i da raspodjela prihoda uvjetuje u~inak koji ekonomski rast ima na smanjenje siroma{tva. Porastom nejednakosti smanjuje se korist koju od ekonomskog rasta imaju siroma{ni. Brojni su i statisti~ki podaci koji su razlog za zabrinutost. Spomenimo samo kontinuirani deficit teku}eg ra~una koji ima BiH. U sljede}im se poglavljima malo detaljnije bavimo ovim pitanjima - u okviru
1 Izvedeno iz studije - @ivjeti u BiH, 2004., u kojoj je primijenjen pristup mjerenja potro{nje u skladu s metodologijom koja je kori{tena za Anketu o mjerenju ìvotnog standarda (2002.)
11
Slika 1: Kumulativni BDP od 1997. godine (kao % BDP-a iz 1991. godine).
rasprave o trenutnom stanju, te u vezi s klju~nim podru~jima, ali je, da bismo to mogli u~initi, neophodno dati uvod u netipi~no okruènje u kojemu se u BiH izra|uju i usvajaju politike.
Za provo|enje monetarne politike u zemlji zaduèn je 'currency board' (CBA). Taj aran`man je uspostavljen neposredno nakon rata i imao je kao klju~ni cilj uspostavu makroekonomske stabilnosti. Pod upravljanjem nezavisnog odbora, CBA nastavlja slijediti strogi monetarni reìm, koji se temelji na fiksnom deviznom kursu u odnosu na euro. 'Currency board' je jedna od brojnih poslijeratnih reformi i ~ini se da ima podr{ku javnosti, a posebno u krugovima koji se bave ovom politikom. Ovim se aran`manom inflacija uspjela zadràti na gotovo nultoj razini a uspjelo se osigurati i povjerenje u doma}u valutu. U vrijeme kada je pripreman ovaj izvje{taj bruto devizne rezerve CB BiH imale su tendenciju stalnog rasta - trenutno su na razini od 5 milijardi KM. Druga zna~ajna dimenzija okvira jest Srednjoro~na razvojna strategija Vije}a ministara BiH (MTDS), koja istovremeno sluì i kao Strategija smanjenja siroma{tva za BiH (PRSP). Ovaj dokument je zavr{en 2004. godine i, barem {to se ti~e PRSP pristupa koji se koriste drugdje, predstavlja sveobuhvatan i multisektorski plan. Ovim je dokumentom u ekonomskoj sferi zacrtan put koji nagla{ava tradicionalne tranzicijske reforme paralelno sa stabilno{}u, koje podrazumijevaju odràvanje CBA aran`mana, seriju mjera na liberalizaciji te strukturne reforme poput privatizacije. U PRSP-u se na ovaj pristup gleda kao na jedinu opciju koju BiH ima na raspolaganju u svrhu smanjenja siroma{tva i pribliàvanja EU. Na temelju toga predvi|a se zna~ajno pobolj{anje u svim klju~nim makroekonomskim indikatorima, kao i u ukupnom tempu ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini.
OKVIR POLITIKA
Brojni komentatori, kako doma}i tako i me|unarodni, postavljali su pitanje efikasnosti usvojenih politika u smislu osiguranja budu}nosti BiH, {to zajedno s progresivnom 'nacionalizacijom' izrade i usvajanja ekonomskih politika i smanjivanjem me|unarodne supervizije ~ini da ovaj pregled stanja na makroekonomskom planu dolazi u pravo vrijeme. Namjera nam je dvojaka: ponuditi dublji uvid u ekonomsku situaciju BiH desetak godina nakon Daytona i dati komentar na izbor rje{enja koja ova politika nudi, a s kojima }e se ubrzo trebati suo~iti. Dajemo dakle: - kriti~ki pregled trenutnog stanja na makroekonomskom polju a posebice predvi|anja koja se odnose na ubrzani rast BDP-a - pregled ciljeva i projekcija definiranih u okviru PRSP-a - analizu grani~nih sklonosti (trendova) i implikacija koje one imaju na ekonomiju - analizu visine neformalne ekonomije - na temelju ispunjavanja poreznih obaveza doma}instava i - analizu stanja nezaposlenosti, uz poseban naglasak na neformalni sektor. Na kraju, ispitujemo dokle je zemlja do{la sa ispunjavanjem ciljeva rasprostranjenog prosperiteta i pribliàvanja i uskla|ivanja sa EU. Uz ovo, nudimo i zaklju~ke i preporuke o tome mogu li se ti ciljevi ispuniti, uklju~uju}i i alternativna stajali{ta u odnosu na aktuelnu ekonomsku politiku.
12
SVRHA I SADR@AJ IZVJE[TAJA
EKONOMSKI IZAZOVI
PRVO POGLAVLJE: EKONOMSKI IZAZOVI
I u doma}oj i u stranoj literaturi1 detaljno su istaknuti kako institucionalni tako i strukturni problemi BiH, ali se ukratko moè re}i da situaciju u BiH karakterizira sljede}e: - izuzetno visoka decentralizacija i fragmentacija - lo{a i dugotrajna privatizacija - niska razina proizvodnje i produktivnosti - nedovoljna stopa rasta BDP-a - niska razina doma}ih i direktnih stranih ulaganja - FDI - visok trgovinski i deficit teku}eg ra~una zemlje - lo{e usmjerena i u nekim oblastima previsoka javna potro{nja uz izuzetno visoko u~e{}e tro{kova administracije - {iroko rasprostranjena neformalna ekonomija - visoka zvani~na stopa nezaposlenosti - problemi u sistemima penzionog i socijalnog osiguranja te sistemu zdravstvene za{tite - ukorijenjeno siroma{tvo zajedno s rastu}om nejednako{}u. U odsustvu kvalitetno izgra|enog, funkcionalnog i za poslovni sektor povoljnog institucionalnog okruènja koji prate vladavina zakona i politi~ka predanost te obaveza da se osigura stabilnost i nesmetan pristup internim i vanjski trì{tima ne moè se ostvariti ni razvoj lokalnog preduzetni{tva i ulaganja, niti direktna strana ulaganja do odgovaraju}eg nivoa koji je potreban za apsporciju visoke stope nezaposlenosti i cjelovito iskori{tavanje potencija i mogu}nosti. U sredi{tu problema stoji problemati~na ekonomija BiH - nedostatak ekonomske neovisnosti i nepostojanje racionalnoga planiranja, koje bi bili orjentirani ka rastu. Dva su osnovna uzroka navedene situacije: Unutarnji: ve}ina institucija vlasti je, u skladu sa ustavnim ure|enjem, smje{tena na razini ispod dràvne - u entitetima. Racionalizacija bi zna~ila objedinjavanje suvereniteta, institucionalizaciju zajedni~kih propisa i procedura kao i politi~ku obavezanost da to profunkcionira. Zadnjih se deset godina naàlost pokazalo da je u BiH izuzetno te{ko posti}i neophodni politi~ki konsenzus. Iako je o~ito da je napredak postignut te da se u brojnim sferama izgra|uju i uspostavljaju potrebne institucije, tempo je jo{ uvijek prespor jer planovima nedostaje ambicija. Vanjski: BiH je, a {to je dijelom rezultat i navedenih unutarnjih problema, jo{ uvijek u situaciji da ima me|unarodne posrednike. Lokalne politi~ke strukture su iscjepkane i uglavnom djeluju po principu da se slaù oko toga da se ne slaù. Time omogu}uju nametanje rje{enja. Predstavnici me|unarodne zajednice su u pro{losti, kao zadnji izlaz, koristili svoje pravo da djeluju umjesto institucija vlasti, uspostavljaju}i ne samo temeljne (zajedni~ke) institucije nego i efektivno izra|uju}i i usvajaju}i politike umjesto doma}ih aktera. Aran`man 'currency boarda' (CBA) jest jedan od pojavnih oblika takvog stanja na makroekonomskom nivou. CBA je politici nametnuo 'okove', aran`man je 'zabetonirao' monetarnu politiku, a istovremeno su nametnuta te{ka ograni~enja fiskalnim instrumentima. Moè se osporavati i raspravljati da li stabilnost kao preokupacija CBA nanosi zna~ajnu {tetu ulaganjima i ekonomskom rastu. Iako se debata nastavlja u vezi s pitanjem implikacija po rast na dugoro~noj osnovi, postoji sve vi{e dokaza o barem odre|enom stupnju veze izme|u utjecaja politike stabilizacije i stope rasta (vidjeti sliku 2).
Iako postoje razli~iti izvori, UNDP-ov Izvje{taj o humanom razvoju za BiH (2005.) u prvom i drugom poglavlju sadrì sveobuhvatnu raspravu o tome; Ekonomski memorandum za BiH Svjetske banke (2005.) predstavlja tretman koji se vi{e zasniva na ekonomiji, iako je dat iz tradicionalne perspektive.
13
EKONOMSKI IZAZOVI
Slika 2: Inflacija u BiH i rast u okviru CBA
Alternativa
Kako BiH izlazi iz sjene me|unarodne supervizije, postoji potreba da doma}i politi~ari (donositelji politika) ponovno razmotre postoje}i okvir politika uklju~uju}i i funkcioniranje CBA. Artikuliranje ekonomske nezavisnosti zahtijeva da politi~ari odgovorni doma}oj javnosti ponovno steknu barem mogu}nost da zadrè, modificiraju ili odustanu od postoje}eg aran`mana. Iako }e se BiH suo~avati s ograni~enjima izvana koja se zasnivaju na aran`manima o slobodnoj trgovini, uvjetima za pregovore o stabilizaciji i pridruìvanju s EU, dugoro~nim uvjetima koje odre|uju MMF-ov stand-by aran`man i krediti Svjetske banke, i dalje postoje mogu}nosti izrade vlastitih politika. Zauzvrat, iako mnoge od tih novih struktura treba pozdraviti i koje predstavljaju samo uobi~ajenu vanjsku djelatnost koja se zahtijeva od moderne dràve, svaku }e trebati pa`ljivo procijeniti i formulirati u interesu BiH. Iako su koristi od takve discipline za doma}u ekonomsku politiku ve} vidljive u susjednim zemljama, postoje razlozi zbog kojih se moè pretpostaviti da BiH mo`da bude potrebna pomo} u prilago|avanju ovakvom me|unarodnom ekonomskom okruènju. U odre|enim slu~ajevima to moè zahtijevati fleksibilniji pristup odre|enim aspektima ekonomske politike tokom duèg razdoblja prilago|avanja. U daljnjem tekstu }emo se pozabaviti osnovnim podru~jima za izradu i dono{enje politika.
Nedostatak ekonomske samoodrìvosti BiH je jasno vidljiv iz izuzetno ograni~ene kontrole koju BiH ostvaruje nad bilo kojom od tri osnovne grane ekonomske politike: monetarnom, fiskalnom i trgovinskom. Monetarna politika je jedno od malobrojnih podru~ja koja su rije{ena na dràvnoj razini od vremena Daytona. Kako je ve} re~eno, ona potpada pod odgovornost Centralne banke BiH (CB BiH). Zakonom o Tabela 3. Nov~ana masa (Monetarni agregat M2) kao procent BDP-a
1999. 2000. 2001. Nov~ana masa (M2) kao procent BDP-a 24,1 24,6 42,5 Izvor: www.cbbh.gov.ba i MMF-ov Izvje{taj za BiH (Country Report) 05/199 (Projekcija BDP-a za 2005.) 2002. 42,9 2003. 44,8 2004. X/2005. 52,6 51,3
MAKROEKONOMSKA POLITIKA
Centralnoj banci Bosne i Hercegovine stavljena je u okvire veoma striktnog aran`mana 'currency boarda' 2, ~ime je monetarna politika u zna~ajnoj mjeri ograni~ena, a stabilnost doma}e valute zagarantirana je rezervama stranih konvertibilnih valuta. Uzimaju}i u obzir politi~ke okolnosti nakon rata, ovakav je
Osnovni princip na kojem po~iva CBA jest da se lokalna valuta izdaje na temelju rezervi strane valute Centralne banke. U BiH se ovo pravilo strogo po{tuje. Neto strana sredstva su za 6-10% ve}a od monetarnih obaveza CB. Prema najnovijem privremenom bilansu stanja (30. 12. 2005.), razlika je oko 5% (neto sredstava u stranoj valuti je 4.034,5 miliona KM; monetarne obaveze iznose 3.847,8 miliona KM).
14
EKONOMSKI IZAZOVI
Slika 3: Rezerve stranih valuta CBBiH (u milionima KM)
Izvor: Centralna banka BiH, mjese~ni bilans stanja (privremeni) www.cbbh.gov.ba
aran`man bio neophodan i osigurao je stabilnu valutu, minimalnu inflaciju kao i pove}anje bruto doma}ih rezervi u stranima valutama (vidjeti tabelu i sliku 3). Ovo su sve zna~ajna postignu}a koja su bila temelj poslijeratne stabilnosti. Kako su se okolnosti stabilizirale, odràvanje takve politike izaziva sve vi{e kontroverzi. 'Currency board' dràvi onemogu}ava da slijedi nezavisnu monetarnu politiku ili prilago|ava kursne stope u skladu sa trgovinskim stanjem. Ekonomski efekti toga su visoke kamatne stope i ograni~enja u vezi sa doma}im kreditnim potencijalom. Brojni su oni koji zagovaraju kako je ovakav nedostatak fleksibilnosti ekonomski neracionalan jer ograni~ava ponudu novca i uslovljava da se prilago|avanje vr{i isklju~ivo putem unutarnje deflacije. Time se pravi prepreka industrijskoj ekspanziji i spre~ava intervencija u slu~ajevima problema sa platnim bilansom ili deviznim kursom. Ne postoji niti jedna druga zemlja koja tako strog model monetarne politike primjenjuje sa uspjehom. [tavi{e, uz ovakav su aran`man vezani zna~ajni rizici u ekonomskom okruènju, koje ima veliki i jo{ rastu}i deficit u platnom bilansu. I drugo podru~je, fiskalna politika u Bosni i Hercegovini je limitirano, a suo~ava se i sa nizom administrativnih prepreka. Fiskalni je sistem i dalje, usprkos nedavnim reformama, decentraliziran. Indirektno oporezivanje je preneseno na dràvni nivo, ali je dio fiskalnog sistema i dalje na entitetskom ili ~ak i kantonalnom nivou, {to zna~i da je reforma spora te da je nastavljaju spre~avati neproduktivna politi~ka promi{ljanja.3 Me|u negativne posljedice ovakve neregulirane decentralizacije spadaju: - sloèno, te{ko, skupo i nepravedno prikupljanje prihoda,4 - niske razine ispunjavanja poreznih obaveza, - neprihvatljivo visoka i rasipna javna potro{nja,5 - veoma nizak nivo kapitalne javne potro{nje.6 Suprotno tome, akcize u BiH su centralizirane: postoje zajedni~ke carinske stope, uspostavljena je Dràvna grani~na slu`ba, koja je zaduèna za kontrolu granica, a carine i akcize prikuplja jedna agencija. Bilo
3 4
Ova pitanja temeljito se razmatraju u dokumentu Svjetske banke, Bosna i Hercegovina - od ovisnosti o pomo}i do fiskalne samostalnosti Bosnia and Herzegovina: From Aid Dependency to Fiscal Self-Reliance, Sarajevo, oktobar 2002., i Bosna i Hercegovina: Stvaranje efikasnog decentraliziranog fiskalnog sistema - Bosnia and Herzegovina: Creating an Efficient Decentralized Fiscal System, Sarajevo, juni 2003. Poreznu politiku izra|uju i implementiraju je razli~iti niì nivoi vlasti, {to za rezultat ima zna~ajne razlike u prihodima od poreza per capita ne samo me|u entitetima nego i izme|u kantona. Ipak, postiè se odre|eni napredak, posebice u podru~ju prihoda od carina i indirektnog oporezivanja. Dobar primjer je uvo|enje poreza na dodatnu vrijednost (PDV) na dràvnom nivou. Uprava za indirektno oporezivanje, s PDV-om koji se prikuplja na dràvnom nivou i kroz dràvni nivo predstavlja veliki pomak u racionalizaciji fiskalnog sistema. Uprava pored toga prikuplja i carine i akcize. Godine 2000. za javnu je potro{nju odlazilo 60,7% zvani~nog BDP-a. Taj udio je 2003. pao na 51%. Iako je trend pozitivan i budèt je u ravnoteì, ovakav stepen potro{nje i dalje je pretjeran i rasipan, posebno uzimaju}i u obzir da gotovo sve odlazi na teku}e tro{kove. Najva`nije stavke su prijenosi (transferi) i pla}e za javni sektor. Kapitalnu potro{nju je uvelike finansirala me|unarodna zajednica, udio doma}ih izvora za potrebe kapitalne potro{nje bio je svega 10%. Opadanje nivoa me|unarodne pomo}i zna~io je i manje kapitalnih ulaganja. Nivo ove potro{nje u BiH je daleko manji nego u drugim zemljama u regiji i zemljama u tranziciji op}enito.
15
EKONOMSKI IZAZOVI
Slika 4: Institucije vlasti BiH - teku}i naspram kapitalnih trokova (u % BDP-a)
Izvor: MMF, Izvje{taj za BiH (Country Report) 04/67, 2004. i MMF, Izvje{taj za BiH (Country Report) 05/199.
je potrebno nekoliko godina i mnogo nastojanja me|unarodne zajednice kako bi se postigao ~ak i taj, minimalni nivo racionalnoga postupanja.7 To je bio preduvjet za sudjelovanje u regionalnom trendu usmjerenom ka liberalizaciji trgovine na putu ka bliìm odnosima sa EU. Potpisivanjem Memoranduma razumijevanja o liberalizaciji i olak{avanju trgovine u junu 2001. godine, u okvirima Pakta stabilnosti za Jugoisto~nu Evropu, BiH je preuzela obavezu da do kraja 2002. godine zaklju~i sporazume o slobodnoj trgovini sa svim zemljama u regiji. BiH je ove obaveze ispunila sklopiv{i devet bilateralnih sporazuma sa sljede}im zemljama: Albanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Makedonijom, Moldavijom, Rumunijom, Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom i Turskom. Slovenija je ~lanica EU i prestala je biti ~lanicom ove grupe zemalja od 1. maja 2004. godine. BiH, dakle, ima sporazume o slobodnoj trgovini sa tri od njenih pet najve}ih trgovinskih partnera.8 Postoje}i sporazumi o slobodnoj trgovini su asimetri~ni u smislu vremenskog plana za ukidanje carinskih taksi, naravno, u korist BiH. Tranzicijski period je pro{ao i, bez obzira koliko pohvalna bila kao dugoro~ni cilj, slobodna trgovina se pokazuje kao prejak 'lijek' za nejaku proizvodnju u BiH i njen platni Tabela 2. Trgovinski bilans BiH s partnerima u slobodnoj trgovini iz susjedstva od 2000. do 2004. (u 000-ama KM)
IZVOZ HRVATSKA 173.413 SCG 464.82 SLOVENIJA 160,614 UKUPNO Izvor: Bilten CB BiH broj 4. 2000 UVOZ BILANS 953,134 -779.721 439.282 25.538 998.717 -838.103 -1,592.29 IZ./UV. 18,19% 105,81% 16,08% IZVOZ 609.375 446.073 256.498 2004 UVOZ BILANS 1,633.85 -1,024.47 712.071 -265.998 712.071 -455.573 -1,746.04 IZ./UV. 37,30% 62,64% 36,02%
bilans. Postoje}i trendovi pokazuju da se odnos uvoza i izvoza, gledano u procentima, pobolj{ava, s tim {to u apsolutnim iznosima deficit raste. Ukupno gledano, BiH kao dràva, zbog politi~kih i ustavnih faktora te nezavr{enih reformi, ima ograni~enu ekonomsku samostalnost. Jo{ uvijek joj nedostaju ili se tek uspostavljaju zna~ajne centralne institucije potrebne za racionalno upravljanje ekonomijom. Put na kojem se zemlja nalazi i osnovni smjer
Uspostava Dràvne grani~ne slu`be BiH je pokazala koliko je racionalno centraliziranje odnosno objedinjavanje nadle`nosti. Jednako kako je bila neophodan uvjet za borbu protiv organiziranog kriminala, droge i trgovine ljudima, prijenos odgovornosti za granicu na centralizirano dràvno tijelo pomoglo je u smanjenju ilegalnog uvoza i nepo{tene konkurencije. Sporazumi o slobodnoj trgovini su uklonili neke od poticaja za takvu vrstu aktivnosti. Preciznije: Hrvatska, Srbija i Crna Gora i Slovenija. Izuze}a od carina zna~e i da su se prepolovili prihodi od carina, {to je imalo zna~ajan utjecaj na javne prihode, ulaga~ki potencijal i sl. Preferencijalni aran`mani postoje i sa EU, SAD, Norve{kom, [vicarskom, Kanadom i Japanom i njihova je korist neosporna po{to je izuze}e od carina jednosmjerno, u korist BiH.
16
EKONOMSKI IZAZOVI
politike i reformi su pozitivni. Ekonomija je pak nedovoljno razvijena te su porezna osnova i nivo prihoda preniski da bi mogli izdràti nivo javne potro{nje koju zahtijeva sloèn, duplicirani fiskalni sistem sa delegiranim ovlastima. Jasno je da je, ako se èli potaknuti poduzetni{tvo, motivirati doma}a ulaganja i privu}i direktna strana ulaganja, potrebno provesti reorganizaciju i ja~ati centralnu vlast. Pored zakonske i reforme uprave, potrebni su i sna`ni i kontinuirani programi poticaja kojima bi se pomoglo u pro{irivanju proizvodnje, sticanju poslovnih znanja i vje{tina te promociji poduzetni{tva. 'Lu|a~ka ko{ulja' u koju je smje{tena ekonomska politika u postoje}im uvjetima te{ko dopu{ta doma}im vlastima da se ovim pitanjima pozabave na sveobuhvatan i svrhovit na~in.
Ograni~enja slobodne implementacije politike uslo`njavaju strukturni problemi u finansijskom sistemu, {to ima posebno negativne implikacije kako na ulaganja tako i na ekonomski rast i zapo{ljavanje. Kako je slu~aj i sa drugim zemljama u tranziciji i onima u razvoju, u BiH nedostaje cijeli niz investicijskih institucija ({tedno-kreditne institucije, hipotekarni posrednici, razvijeni investicijski i penzijski fondovi, klirin{ke institucije). To je zna~ajan temeljni nedostatak trì{ta s obzirom da je ponuda kredita od vitalnoga zna~aja u promoviranju efektivnih ulaganja. Nepostojanje instrumenata za provo|enje politike uzrokuje dodatne probleme, budu}i da se ograni~avaju one mjere koje se mogu preduzeti da se olak{aju kreditne restrikcije. Bankarstvo je najrazvijeniji dio finansijskog sistema u BiH, i to dio u kojemu je reforma bila najuspje{nija. Uspostavljeni su novi institucionalni i regulatorni okviri, uvedeni su me|unarodni standardi u poslovanju, oja~ane kontrola, revizija i supervizija te uvedeno osiguranje depozita. Konsolidiranjem se znatno smanjio broj komercijalnih banaka, te je bankarski sektor u BiH danas u najve}oj mjeri u rukama privatnog i stranog kapitala (oko 70% ukupnoga kapitala). Takva reforma ima svoja ograni~enja, a u biti postoje dva bankarska podsektora, jedan u FBiH, a drugi u RS. Uprkos gotovo identi~nim zakonskim okvirima, oni se razlikuju po veli~ini, kapacitetu i rezultatima. Bankarstvo u RS znatno zaostaje u odnosu na bankarski sektor u Federaciji. Stabilan rast depozita (naro~ito oro~enih i {tednih depozita) ohrabruje. Me|utim, rast ponude kredita, posebno onih namijenjenih preduze}ima, nije naro~ito dojmljiv. Cijena kapitala i dalje je visoka i, prema me|unarodnim standardima i u pore|enju sa susjednim zemljama, razlike kamatnih stopa izme|u stopa za depozite i zajmove (klju~ni pokazatelj efikasnosti bankarskog posredovanja) za~u|uju}e su visoke.9 Ograni~enja koja je nametnuo CBA spre~avaju CB BiH da pruì pomo} bankama koje imaju problema sa likvidno{}u. Slabo je razvijena i razmjena izme|u komercijalnih banaka i likvidnih rezervi, {to rezultira time da banke drè ogromne koli~ine likvidne aktive na ra~unima u inozemstvu ili kod CB BiH. Kreditira se radije Tabela 3. Bruto doma}a {tednja, bruto ulaganja i razlike (u % BDP-a)
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Bruto doma}a {tednja 8.1 2.2 -1.3 2.2 3.0 Bruto ulaganja 20.6 18.8 20.4 19.9 20.3 Razlika -12,5 -16,6 -21,7 -17,7 -17,3 Izvor: vladine institucije, MMF, The Fourth Audit of Stand-By Arrangement - êtvrta revizija stand-by aran`mana, februar 2004. godine
ULAGANJA I FINANSIJSKI SISTEM
sektor stanovni{tva negoli poslovni sektor, ~ime se umjesto ulaganja poti~e potro{nja, a u onome dijelu u kojem je kreditiranje namijenjeno poslovnom sektoru favorizira se netrì{ni u odnosu na trì{ni sektor. Tako su, uprkos visokim stopama {tednje, doma}a ulaganja i dalje na niskom nivou, pa industrija ostaje uskra}ena za kapital, a i kreditiranje pokazuje tendenciju da doprinosi vanjskom debalansu. Ovakvoj situaciji ne doprinose ni nedovoljno razvijeni finansijski instrumenti. Dosad nije izdana niti jedna kratkoro~na ili dugoro~na obveznica, a ne postoje ni instrumenti za kratkoro~no finansiranje. U BiH ne postoji stvarno trì{te novca. Trgovina u stranim valutama postoji samo kao razmjena izme|u komercijalnih banaka i njihovih klijenata i izme|u Centralne banke i komercijalnih banaka.
9 Prosje~na godi{nja kamatna stopa na kratkoro~ne kredite u BiH u oktobru 2005. godine iznosila je 9,47%. Za dugoro~ne kredite ona iznosi 8,93%. Prosje~na kamata koja se pla}a za neoro~ene depozite iznosila je 0,51%, dok je kamata koja se pla}a za oro~ene depozite i {tednju iznosila 3,52%. Banke kao glavni razlog za ovako visoke kamatne stope navode visoke rizike s kojima se suo~avaju pri davanju kredita u poslovnom sektoru.
17
EKONOMSKI IZAZOVI
Sli~no tome, iako su institucije trì{ta kapitala, berze npr., uspostavljene, i dalje su prisutni ozbiljni problemi u transakcijama. Trì{ta dionica regulirana su na entitetskom nivou. Nedostaje im potrebna likvidnost, a nisu uspjela privu}i niti zna~ajna strana ulaganja niti osigurati privredi pristup kapitalu. Ovakvo stanje je jednim dijelom uzrokovano i ~injenicom da se trguje uglavnom dionicama privatiziranih preduze}a vrlo niske kvalitete. Prosje~na berzovna (trì{na) vrijednost tih dionica iznosi svega 3% od po~etne vrijednosti. Zastoji i ka{njenja u privatizaciji imaju ozbiljne posljedice, a uz to, gotovo dvije petine knjigovodstvene vrijednosti dràvne imovine i dalje ~eka na privatizaciju. Ukupno gledano, doma}i finansijski sistem nije izvor ulaganja koji obe}ava. Rje{enje toga nedostatka o~ekivalo se ponajprije na osnovi direktnih stranih ulaganja, {to je, s pravom ili ne, model koji promoviraju me|unarodne finansijske institucije i prevla|uju}a ekonomska mi{ljenja. Op}enito govore}i, FDI u BiH su se pove}ala od 1995. godine, ali, jednako kao o rastu BDP-a, i o tome ima smisla govoriti tek za period od 2000. godine. Tokom proteklih pet godina FDI je u prosjeku iznosio 4,66% BDP-a (vidjeti tabelu 4). Tabela 4: Direktna strana ulaganja i BDP u milionima KM
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. FDI 310 274 604 330 1.209* 474,7 BDP 10,050 10.960 11.650 12.303 13.440 14750 FDI / BDP u % 3,08% 2,50% 5,18% 2,68% 9,00% 3,22% Izvor: FIPA, CB BiH, Godi{nji bilten za 2005., autorova kalkulacija, 2005. *Ova brojka uklju~uje i otprilike 480 miliona KM knjigovodstvene vrijednosti tvornice Glina Bira~. Uskla|eni iznos bi za 2004. godinu stoga iznosio 766 miliona KM. Time udio FDI u BDP-u iznosi 5,70%. Prosjek za proteklih pet godina stoga iznosi 3,91% BDP-a. Vidjeti web-stranicu FIPA, o FDI.
Priliv FDI u 2000. godini je iznosio 3,1% BDP-a. U 2002. je bio 5,2%, a u 2004. godini 9,00%.10 Va`no je napomenuti da je priliv FDI u 2005. godini naglo opao. Mada prvi izvje{taji za 2006. godinu govore o ponovnom rastu, svi ovi iznosi su daleko ispod prosjeka za zemlje u tranziciji (ne{to ispod 25% BDP-a). Moglo bi se re}i da FDI moraju zna~ajno uznapredovati prije negoli postanu pokreta~em razvoja u BiH. [tovi{e, iako je te{ko do}i do preciznih podataka, najve}i dio FDI je povezan s prodajama u procesu privatizacije, dok je veoma malo novih investicija. Efektivno uvezivanje FDI za potrebe razvoja zemlje zahtijeva i posebne pregovara~ke vje{tine i klju~no je da sredstva budu kanalizirana na takav na~in da se omogu}e uzajamne veze s doma}om ekonomijom, a sve s ciljem da se potaknu dodatne i posredne koristi od njih. Naàlost, nastojanja u vezi sa FDI se uglavnom koncentriraju na raspolaganje preduze}ima u dràvnom vlasni{tvu. Uvjeti su, u situacijama kada se propisuju, obi~no kratkoro~ni i nemaju ekonomski karakter, te su uglavnom povezani sa zadràvanjem ranijeg nivoa uposlenih doma}ih radnika.
Problemi u doma}oj ekonomiji se odraàvaju i na platni bilans, tako da BiH ima zna~ajan trgovinski i deficit teku}eg ra~una zemlje (koji se kre}u oko 50% i 20% BDP-a prema navedenom redoslijedu). Iako takvi deficiti nisu neobi~ni u zemljama koje su u tranziciji ili ~ak i zemljama u razvoju, njihovi uzroci i struktura ozbiljni su razlozi za zabrinutost. BiH je u visokom deficitu ne zbog investicijskih tokova i / ili uvoza kapitalnih dobara, nego zato {to doma}a potro{nja visoko nadilazi doma}u proizvodnju. Kao rezultat toga, osim finansijskih i problema koji se odnose na stabilnost koju odraàva veli~ina deficita u odnosu na BDP i ukupan obim trgovine, ozbiljnu prijetnju predstavlja i struktura izvoza i uvoza. Kako se jasno vidi iz tabele, vanjskotrgovinski deficit je proteklih godina bio izme|u 55% i 60% BDP-a, {to je, ~ak i ako taj procent opada, znatan udio po bilo kojoj procjeni. Ovakav trend se zasniva na veoma niskom nivou izvoza, koji se ipak pobolj{ava (sa 20% na 25% zvani~nog BDP-a) u usporedbi s veoma visokim nivoom uvoza (relativno stabilnih, prosje~nih 80% BDP-a tokom proteklih pet godina). Pokrivenost uvoza izvozom je izme|u 2000. i 2002. godine opala, ali se, u skladu sa ukupnim trendom, pobolj{ala u 2003., 2004. i 2005. godini (34,5%). Deficit je u apsolutnim mjerama nastavio rasti, te je 2005. godine iznosio preko 7 milijardi KM.
PLATNI BILANS I TRGOVINSKI DEFICIT
10
FIPA, autorova kalkulacija, 2005.
18
EKONOMSKI IZAZOVI
Tabela 5. Ukupna vanjska trgovina u BiH za period 2000. - 2004.

IZVOZ UVOZ UKUPNO BILANS IZVOZ / UVOZ Bilans u % BDP-a 2000. 2.398 8.267 10.665 -5.869 29,01% -58,40% 2001. 2.480 8.951 11.431 -6.471 27,71% -59,04% 2002. 2.285 9.177 11.462 -6.892 24,90% -59,16% 2003. 2.548 9.728 12.276 -7.180 26,19% -58,36% 2004. 3.280 10.472 13.752 -7.192 31,32% -53,41% 2005.* 3.826 11.081 14.908 -7.255 34,50 % -49,19% Izvor: Bilten CB BiH broj 4 i autorova kalkulacija.11 Iznosi su u 000-ama KM. * Vanjskotrgovinska komora BiH, Pregled ostvarene vanjskotrgovinske razmjene za BiH za period I - XII 2004. i 2005. godine, Sarajevo, januara 2006. godine
Ove brojke nagla{avaju i ozbiljnost i neodrìvost ovakvog stanja. Razine uvoza su neposredno nakon rata bile visoke dijelom i zbog razmjere programa rekonstrukcije. Ti su programi bili finansirani putem me|unarodnih transfera. Uvoz pak nije opadao kako se rekonstrukcija usporavala. Stoga je bitno ispitati strukturu uvoza i trendova s tim u vezi. Za budu}i je rast BDP-a va`no koliki procent uvoza ide direktno u potro{nju, koliki ide u doradu za doma}e trì{te, koliki za doradu radi ponovnog izvoza, a koliki za kapitalna ulaganja i obnovu. Tabela 6. Indeks fizi~kog obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini
I - XII 2005. XII 2005. XII 2005. I - XII 2004. XII 2004. 0 2004. FEDERACIJA BiH 106.1 105.1 114.5 REPUBLIKA SRPSKA 119.8 112.9 131.3 Izvor: Zavod za statistiku Federacije BiH: www.fzs.ba; Zavod za statistiku RS: Saop{tenje statisti~kih podataka za industriju, januar 2006., broj XIV/1.
Neformalan pregled podataka koji se odnose na uvoz po tarifnom broju koji je dostavila Uprava za indirektno oporezivanje za 2003. i 2004. godinu i koje je analizirala CB BiH sugerira da u strukturi uvoza dominiraju robe namijenjene neposrednoj potro{nji.12 One iznose ne{to iznad 50%. Slika 5. Vanjska trgovina u poljoprivrednom sektoru u BiH
11
12
CB BiH dodaje ekvivalent od oko 9% od prijavljenog izvoza i 26% prijavljenog uvoza (manje od 2002. godine) navedenim iznosima kako bi obuhvatila neprijavljeni i manje prijavljeni uvoz i izvoz. To ~ini da se kona~ne brojke razlikuju od onih koje koristi npr. Vanjskotrgovinska komora BiH. To pak poseban utjecaj ima na procent BDP-a koji predstavlja trgovinski deficit - koji je, prema iznosima {to ih navodi CB BiH, vi{i nego u drugim slu`benim navodima. To utje~e i na trend jer neke institucije smatraju da se udio deficita u BDP-u pove}ava. Bilten CB BiH broj 4.
19
EKONOMSKI IZAZOVI
Uvoz materijala za daljnju proizvodnju i finaliziranje, odnosno sirovina mogao bi iznositi negdje oko 25%. Iako je za ekonomiju ovo, na~elno gledano, bolje, takvo stanje otkriva osjetljivost i slabu profitnu osnovu, kao i lo{u strukturu sektora izvoza u BiH (reexport iznosi nekih 42% od ukupnog izvoza).13 îni se da na uvoz opreme i strojeva potrebnih za otvaranje novih ili razvijanje postoje}ih proizvodnih pogona ide nekih 25% uvoza. To je razumna stopa, koja ulijeva nadu u razvoj, ali istovremeno je i daleko ispod prosjeka za zemlje u tranziciji i zemlje u razvoju koje su u tom smislu postigle zna~ajne stope rasta, obi~no preko 50% od ukupnog uvoza.14 Implikacije ovakvog obrasca uvoza namijenjenog potro{nji umjesto uvoza namijenjenog razvoju vi{e su nego jasne. Ulaganje u tvornice sugerira da bismo trebali vidjeti pobolj{anje u krajnjim rezultatima, {to potvr|uju i ohrabruju}i iznosi koji se odnose na obim industrijske proizvodnje u 2005. godini. Naàlost, nivo uvoza namijenjenog potro{nji, posebice uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je u usporedbi s ovim iznosima jo{ uvijek daleko ve}i.
Kako to ve} sugeriraju podaci o platnom bilansu i podaci o uvozu opreme i strojeva, zvani~ni BDP je u porastu, ali je stopa rasta neujedna~ena. Na sljede}oj tabeli prikazan je rast BDP-a za razdoblje izme|u 1995. i 2004. godine. Tabela 7. BDP u Bosni i Hercegovini - osnovni pokazatelji
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. BDP (u milionima KM) 2.676 4.125 6.116 7.559 8.990 10.050 10.960 BDP p/c (u KM) 2,413 2,658 2,886 Rast BDP-a (stvarni) 20,80% 86% 37% 15,60% 10% 5,50% 4,50% 6,00% 5.5% Rast BDP-a (u milionima KM) 1.449 1.991 1.443 1.431 1.060 910 Rast BDP-a (nom.) lan~ani indeks 137,41% 72,48% 99,17% 74,07% 85,85% Izvor: Web stranica CB BiH i autorova kalkulacija 2002. 11.650 3,043 5.,0% 2003. 12.303 3,211 3,00% 2004. 13.497 3,522 2005. 14.750 3,849
ZVANI^NI BDP
690 75,82%
653
1194
1253
94,64% 182,85% 104,94%
Po~etni podaci za 1995. - 96. izrazito su niski, ali mogu i zavarati. Ovi podaci ne predstavljaju proizvodni potencijal ekonomije u tom vremenu, nego su rezultat ekonomije koja je funkcionirala pod izuzetno te{kim okolnostima tokom rata i uvjeta kakvi su postojali neposredno nakon rata. Pad u rastu BDPa u kasnim 1990-tim je stoga potpuno razumljiv. U tom kontekstu vrijedi ispitati obrasce rasta BDP-a u nominalnom smislu. U 2002., 2003. i 2004. rast BDP-a je u nominalnom smislu ostao relativno stabilan negdje izme|u 650 i 1100 miliona KM godi{nje. To je oko tri ~etvrtine iznosa za 2000. godinu (1.060 miliona KM) i polovina iznosa za 1996., 1998. i 1999. godinu, koji su se kretali oko 1.440 miliona KM (uz najvi{i rast od 1.991 milion KM u 1997.). Ovakav obrazac rasta je sasvim razumljiv u smislu inicijalnog oporavka i obnove postoje}ih kapaciteta u godinama neposredno nakon rata, koji su se temeljili na prilivu pomo}i. Na sljede}em grafikonu prikazujemo korelaciju izme|u rasta BDP-a i me|unarodne finansijske pomo}i za BiH. Rast u godinama neposredno nakon rata je o~ito uveliko potpomognut zvani~nom pomo}i za razvoj usmjerenoj na obnovu stambenog fonda, infrastrukture i vra}anje u pogone postoje}ih neiskori{tenih kapaciteta. Pa ipak, veliki priliv donatorske pomo}i 1998. i 1999. nije stimulirao i veliki rast BDP-a.
13
14
"Pregled strukture izvoza dovodi do zaklju~ka da je izvoz uvelike ovisan o izvozu. Zabrinjavaju}e je to {to su 42% od ukupnog izvoza iz BiH robe koje su uvezene kako bi se obradile ili zavr{no obradile, a zatim izvezle, {to ukazuje na relativno pove}anje udjela ove komponente u ukupnom izvozu od 16,7% u pore|enju s istim razdobljem pro{le godine.'' Izvor: Spoljnotrgovinska / vanjskotrgovinska komora BiH, Pregled ostvarene vanjskotrgovinske razmjene za BiH za period I - XII 2003. i 2004. godine, Sarajevo, februara 2005., str. 1. Iznosi za uvoz po kategorijama za veliki broj zemalja mogu se na}i na web-stranici WTO: www.wto.org.
20
EKONOMSKI IZAZOVI
Tabela 5. Stvarni rast BDP-a i priliv donatorske pomo}i za BiH
Izvor: Grafikon se temelji na podacima iz dokumenta The World Bank's Role in the Development of a Financial Market in Bosnia and Herzegovina - Uloga Svjetske banke u izgradnji finansijskog trì{ta u Bosni i Hercegovini, 17. januara, 2002. godine, predavanje Josepha Ingrama, direktora Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Tabela 1: Izabrani klju~ni ekonomski pokazatelji, podaci se odnose na procjene za cijelu Bosnu i Hercegovinuk, osim ako nije druga~ije navedeno 1996. - 2005. str. 16.
Slijed doga|aja od 1998. do 2000. ukazuje da je do{lo do zastoja u vra}anju u rad postoje}ih kapaciteta. Nakon 2000. godine ponovno je vidljiva pozitiva korelacija izme|u stvarnog BDP-a i donatorske pomo}i. To ne iznena|uje ako se uzmu u obzir spomenuti problemi povezani sa javnom kapitalnom potro{njom, te{ko dostupnim ulaganjima na lokalnim trì{tima, te niskom razinom direktnih stranih ulaganja. Stvarni obrazac rasta u svakom slu~aju postaje vidljiv tek nakon poslijeratne prilagodbe. U vremenu od 2000. godine brojke pokazuju da se rast kre}e izme|u 4,0 - 5,0% - prosjek za tih pet godina je 4,7%. U regionalnom kontekstu ovakav je rezultat respektabilan, ali se mora napomenuti da je jo{ uvijek ispod mogu}ega nivoa, budu}i da je veliki dio prija{njih industrijskih kapaciteta jo{ uvijek izvan funkcije i da ti kapaciteti ubrzano propadaju. [tavi{e, dohodak po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini je daleko ispod prijeratnog nivoa i ispod nivoa koji su u poslijeratnom periodu postigle susjedne zemlje. Me|utim, mora se ukazati na to da se ukupni BDP po glavi stanovnika ra~una bez kori{tenja popisa stanovni{tva i da je mo`da broj stanovnika manji i za nekoliko stotina hiljada. Pozitivna implikacija toga je da je ukupno BDP po stanovniku vjerovatno vi{i nego {to ove brojke prikazuju, ~ak i ako se izraàva na osnovi zvani~nog BDP-a. Potrebno je jo{ upozoriti na to da se, kada se ovi podaci razmatraju, ne uzima u obzir utjecaj neformalnih ekonomskih aktivnosti. Ovoj }emo se temi vratiti ne{to kasnije, ali je bitno naglasiti da je siva ekonomija u BiH izuzetno visoka (mogu}e ~ak i do 35% ukupnog BDP-a) te da je u cijelosti odvojena od zvani~nog sektora - zbog toga bi stvarni podaci mogli biti znatno druk~iji.
Nezaposlenost je najve}i pojedina~ni ekonomski problem sa kojim se suo~ava dràvna politika i od izuzetne je va`nosti u vezi sa osiguranjem visokog rasta kojim bi se smanjilo siroma{tvo. Pa ipak, svaka se rasprava o ovom pitanju suo~ava sa problemom mjerenja stvarnog stanja. êsto citirana, zvani~na stopa nezaposlenosti je oko 45%, {to je izuzetno mnogo, ali je u suprotnosti sa procjenom koja se temelji na metodologiji Me|unarodne organizacije rada - ILO, prema kojoj je ta stopa upola manja. Bez obzira na ove argumente, vidljivo je da je u Bosni i Hercegovini nezaposlenost velika i da je, mo`da i iznena|uju}e, situacija u Republici Srpskoj unekoliko bolja nego u FBIH. Tokom proteklih godina stope nezaposlenosti i zaposlenosti su bile predmetom mnogih rasprava. Pojavili su se i problemi glede same definicije nezaposlenosti. Razlozi za{to su i u kojoj mjeri podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti preuveli~ani povezani su sa 'la`nim' prijavljivanjem - prijavljivanjem na biro bez namjere da se traì posao, te odsustvom pouzdanih podataka o radnoj snazi ili stanovni{tvu uop}e. To ima velikog utjecaja i na javne finansije, jer je glavni razlog za nepotpunu registraciju zaposlenih i nezaposlenih mogu}nost ostvarivanja socijalnih prava (prvenstveno zdravstvene za{tite), prava koja su uskra}ena radnicima na crnom trì{tu. Ovim }emo se problemima pozabaviti u dijelu o nezaposlenosti i poglavlju o crnom trì{tu.
21
NEZAPOSLENOST I SIROMA[TVO
EKONOMSKI IZAZOVI
Tabela 8. Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini

2001. FBiH Prijavljeni zaposleni Prijavljeni nezaposleni P. zaposleni P. nezaposleni REPUBLIKA SRPSKA Prijavljeni zaposleni Prijavljeni nezaposleni P. zaposleni 1.5 1.6 1.6 1.7 1.6 15 Ukupno prijavljenih nezaposlenih (FBiH + RS) 415.532 427.263 443.902 458.309 494.872 Izvor podataka za FBiH: Federalni zavod za zapo{ljavanje. Podaci se odnose na prosjek za godine od 2001. do 2004. Izvor podataka za RS: Zavod za zapo{ljavanje Republike Srpske, februar 2006. Brojke o zaposlenosti se odnose na septembar. * Podaci na kraju 2005. godine. P. nezaposleni 219.954 147.749 234.713 144.790 238.190 146.574 236.899 142.462 241.047 147.394 1.5 1.4 1.3 1.2 1.1 407.199 267.783 394.132 282.473 387.381 297.328 388.310 315.847 388.416 347.478 2002. 2003. 2004. 2005.*
Mogu}nost ubrzanog rasta zaposlenosti u ovom kontekstu ograni~ene ekonomske politike, nedovoljno razvijenog finansijskog sistema, niske stope FDI, sa velikim trgovinskim deficitom i smanjenim prilivom pomo}i, te umjerenim rastom ukupne doma}e proizvodnje - u izvjesnoj je mjeri ograni~ena. [tavi{e, problem nezaposlenosti je uzrok i visokog postotka angaìranih osoba u neformalnim ekonomskim aktivnostima. Oboje dodatno terete javne finansije, iskrivljuju prave porezne osnove, ograni~avaju sisteme socijalnog zbrinjavanja, te mogu dovesti do opadanja znanja i vje{tina me|u radnom snagom. Pove}anje stranih ulaganja i izvoza mogu}e je samo tamo gdje postoji dobro obu~ena radna snaga u kvalitetno reguliranom okruènju. Ova situacija je veoma nepovoljna za {iri ekonomski i dru{tveni uspjeh Bosne i Hercegovine i uvelike onemogu}ava nastojanja na smanjenju siroma{tva. Empirijski dokazi iz drugih istraìvanja isti~u zna~aj zapo{ljavanja za u~vr{}ivanje mira i pomirenja, te {irenja koristi od ekonomskog razvoja. Podaci o siroma{tvu za BiH izazivaju sli~ne izazove u vezi sa mjerenjem kao i kod mjerenja stope zaposlenosti, {to korijene ima u osnovnoj debati koja se odnosi na konceptualizaciju siroma{tva - posebno na pitanje treba li siroma{tvo mjeriti u apsolutnim ili relativnim mjerama, te pored toga, treba li kao osnovu za mjerenje koristiti potro{nju ili dohodak. U daljnjem tekstu koristili smo se apsolutnim pristupom, imaju}i u vidu analiti~ku pozadinu i manjak pouzdanih relativnih podataka o siroma{tvu. Potro{nju i prihode smo pak prikazali u osnovnim mjerama. Prve opse`ne analize siroma{tva temeljene na potro{nji ura|ene su primjenom Ankete mjerenja ìvotnog standarda u 2000. godini, i na slu~ajnom uzorku prikazale su razinu siroma{tva od 19,4% uporedo sa rasponom prihoda od 5% i ta~nosti mjerenja od 2%. Sli~na anketa, koja je provedena ~etiri godine kasnije, pokazala je op}i, ali ne i zna~ajan napredak - u omjeru od 17,6%, u svakom slu~aju napredak u drugom mjerenju je bio malo dojmljiv16. Tabela 9. Siroma{tvo u BiH od 2000. do 2004. (EPPU, maj 2005.)
Godina UNDP/ WB LSMS (2000) IBHI Talas 4 (2004.) Promjena (%) Smanjenje u broju siroma{nih (%) BiH 19,4 17,6 -1,7 8,7 FBiH 16.3 15.4 -0,9 5,5 RS 24.8 20.8 - 4,0 16,1 Kumulativni BDP rast u periodu n/a n/a +19%
Kako je prikazano na tabeli, a uzimaju}i u obzir da je kumulativna stopa rasta oko 19%, jednostavna ra~unica (tj. 8,7 podijeljeno sa 19) pokazuje da bi se tokom perioda za svaki 1% pove}anja ukupnog prihoda osiguralo samo 0,4% smanjenja broja ljudi koji ìve u apsolutnom siroma{tvu.
15 16 Ukupni broj prijavljenih nezaposlenih u Bosni i Hercegovini, pored stopa za oba entiteta, uklju~uje i Distrikt Br~ko. Ovo je relativno mali dodatni broj nezaposlenih i nema zna~ajan utjecaj na na{e kalkulacije. IBHI / BHAS @ivjeti u BiH Talas 4. Panel anketa (2005)
22
EKONOMSKI IZAZOVI
Tabela 10. Raspodjela prihoda u BiH - Kojoj kategoriji prihoda pripada va{e doma}instvo ukoliko zbrojite prihode svih ~lanova doma}instva u posljednjih mjesec dana?
BiH Bez prihoda < 100 KM 101 - 400 401 - 500 Subtotal < 500 KM Feb. 2005. 2.7 6.9 37.2 8.8 55.6 Juli 2005. 4.1 5.1 35.9 10.7 55.9 Sep. 2005. 4.9 4.4 32.2 8.5 50.0 Nov. 2005. 1.9 5.1 42.0 13.0 62.1
Prihodi u podacima o siroma{tvu pokazuju manje pozitivnu sliku od podataka prikazanih u UNDP-ovoj EWS anketi. Ovo ukazuje na to da je oskudica jako zastupljena, postojana i da je ~ak ustaljenog karaktera. Tokom 2005. godine prosje~no 55,8% stanovni{tva je izjavilo da im je ukupan prihod doma}instva manji od 500 KM, {to zna~i da je godi{nji prihod manji od 6.000 KM. Imaju}i ovo u vidu, treba imati na umu da je ovaj uzorak doma}instava predstavljen pojedina~nim prosjekom manjim od 940 KM, dok je BDP po stanovniku bio 3.507 KM.17 Ovi podaci, zajedno sa sporo{}u smanjivanja siroma{tva, ukazuju na rast nejednakosti u raspodjeli prihoda i sve ve}u razliku izme|u bogatih i siroma{nih. Dapa~e, snaène dokaze o tome jo{ uvijek je te{ko pribaviti i, iako je BiH Gini koeficijent u porastu, jo{ uvijek je relativno nizak, i iznosi 0,26 (na skali od 1 do 0, gdje 0 predstavlja potpunu jednakost). Pokazatelji iz drugih zemalja sa velikim nezvani~nim sektorom sugeriraju da bi slu`beni podaci o Gini koeficijentu mogli zna~ajno potcijeniti stanje nejednakosti. Ipak, u ovim je uvjetima mogu}e i precjenjivanje i potcjenjivanje na oba kraja distribucije.
Iako evropske zemlje mogu podnijeti zahtjev za pristup EU ~lanstvu i postati punopravni ~lanovi, niz je izazova na tom putu, to jest preduvjeta i kriterija koje je potrebno ispuniti.18 Evropska komisija zaklju~ila je da, izme|u ostalog, zemlje kandidati moraju ispuniti predvi|ene ekonomske kriterije za ~lanstvo u EU. Ekonomski kriteriji iz Kopenhagena podrazumijevaju "postojanje funkcionalne trì{ne ekonomije i kapaciteta tako da se ekonomija moè nositi sa pritiscima konkurencije i trì{nim snagama u Uniji". Nakon {to zemlja postane punopravnom ~lanicom EU, neophodno je da ispuni drugi set ekonomskih kriterija za pristup Evropskoj monetarnoj uniji, definiranih Ugovorom iz Mastrihta. Potrebno je napomenuti da je to obaveza za sve budu}e ~lanice EU, {to prije nije bio slu~aj.19 Za razliku od Kriterija iz Kopenhagena, nominalni i realni kriteriji konvergencije iz Mastrihta su mnogo jasnije definirani i preciznije odre|eni. Imaju}i u vidu ovu ~injenicu, nije rijetkost u literaturi sresti stav da su kriteriji iz Mastrihta postali "sinonim za spremnost zemalja kandidatkinja za pristup EU"20. U Tabeli 11 prezentirani su glavni nalazi u pogledu ekonomskih kriterija za prijem u ~lanstvo EU i EMU u slu~aju BiH. Nekoliko je klju~nih ekonomskih kriterija (potkriterija) za prijem u ~lanstvo u EU i EMU, koje smo ili ispunili ili }emo ih ispuniti u skorije vrijeme. 'Currency board' aran`man rezultirao je zna~ajnom stabilno{}u cijena i isupnjavanjem monetarnih kriterija. Sa fiskalnom politikom, stanje u oblasti javnih deficita tako|er se stabiliziralo, uz zna~ajnu pomo} me|unarodnih finansijskih institucija. Ostvarena je i liberalizacija cijena i vanjske trgovine, {to se moè vidjeti iz analize tranzicijskih indeksa: ovi indeksi su ne{to vi{i u odnosu na prosjek drugih tranzicijskih zemalja. EU je glavni vanjskotrgovinski partner BiH, {to zna~ajno doprinosi
17 18
BIH I EVROPSKE INTEGRACIJE
19 20
Prema LSMS, prosje~no doma}instvo ~ine 3,2 ~lana. Za vi{e informacija o ekonomskim izazovima sa kojima se susre}e BiH a u vezi s procesom integracija u EU i EMU pogledati Efendi}, A. BiH na putu ka EU: Makroekonomski izazovi za BiH, dostupno na: www.soros.org.ba. Klju~ni nalazi i ideje u ovom poglavlju uzeti su iz navedenog dokumenta. Op}epoznato je da Danska, [vedska i Velika Britanija nisu pristupile u EMU. Takva mogu}nost vi{e ne postoji, kako za deset aktualnih zemalja ~lanica tako ni za budu}e zemlje ~lanice. Vidjeti: Institut za javne financije, Zagreb, Pridruìvanje Hrvatske Europskoj uniji - Izazovi institucionalnih prilagodbi, Mihaljek D., Poglavlje: Makroekonomski aspekti pridruìvanja Hrvatske Europskoj uniji, str. 30
23
EKONOMSKI IZAZOVI
Tabela 11. Ekonomski kriteriji za prijem u ~lanstvo EU i EMU za BIH

POTKRITERIJ Ekonomski kriteriji iz Kopenhagena Makroekonomska stabilizacija - cijene i fiskalni deficiti Liberalizacija cijena i vanjske trgovine Ne postoje zna~ajne prepreke ulasku na i izlasku s trì{ta Postoji {iroki konsenzus o osnovnim odrednicama ekonomske politike Finansijski sektor razvijen u zadovoljavaju}oj mjeri Postojanje funkcioniraju}e trì{ne ekonomije Zadovoljavaju}a razina ljudskog i fizi~kog kapitala uz odgovaraju}e tro{kove Razmjere u kojima vladina politika i zakonodavstvo utje~u na konkurentnost (konkurencijsko natjecanje) Postignuti stepen i brzina trgovinske integracije s Unijom Udio malih preduze}a na trì{tu OZNAKA
x x x x x x
x Kriteriji konvergencije iz Mastrihta Referentna stopa inflacije (1,5 % + prosje~na stopa inflacije u tri zemlje s najboljim rezultatima) Dugoro~ne kamatne stope (2% + prosje~na stopa inflacije u tri zemlje s najboljim rezultatima) x Deficit u budètima ne smije prelaziti 3% od vrijednosti BDP-a Odnos izme|u javnog duga i BDP-a ne smije biti ve}i od 60% Nacionalna centralna banka mora biti nezavisna Realna konvergencija (BDP po glavi stanovnika) x - Kriterij zadovoljen x - Kriterij nije zadovoljen
integraciji vanjskotrgovinskoga sektora. Kona~no, potkriteriji nominalne konvergencije za ~lanstvo u EMU su velikim dijelom na zadovoljavaju}em nivou: BiH je ve} ispunila kriterije stabilnosti cijena, deficita i nezavisnosti Centralne banke, o ~emu je djelimi~no ve} bilo govora. Tu su i drugi potkriteriji koje BiH ili nije ili ne moè ispuniti u skorije vrijeme, polaze}i od ~injenice da ne postoji puni konsenzus o ekonomskoj politici u zemlji. Analiza relevantnih indikatora o funkcionalnosti trì{ne privrede ukazuje na to da funkcionalna trì{na ekonomija ne postoji u punom smislu te rije~i. Finansijski sektor je jo{ uvijek nedovoljno razvijen; postoje zna~ajne prepreke kod zapo~injanja i zatvaranja preduze}a; prisutni su problemi nedovr{enih procesa privatizacije; trì{ni udio malih i srednjih preduze}a je mali, kao i udio privatnog sektora u zvani~nom BDP-u. Svi ovi problemi, u me|usobnoj interakciji, rezultiraju slabom efikasno{}u bosanskohercegova~ke ekonomije i, kona~no, nezadovoljavaju}im ekonomskim rastom. Godi{nje stope rasta kre}u se do 5% - sa vrlo visokom razinom neiskori{tenih kapaciteta. Zvani~na stopa nezaposlenosti je preko 40% i BDP-om od samo 60% od prijeratnog nivoa - {to za BiH sigurno nije zadovoljavaju}e. Ne}e biti mogu}e dosti}i ìvotni standard najmanje razvijenih zemalja ~lanica EU niti stvarnu konvergenciju u ovakvim uvjetima, osim u veoma dugom vremenskom periodu. Realni kriteriji za konvergenciju, koji su sastavni dio kriterija iz Mastrihta, jesu veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu, naro~ito zato {to se zahtijeva odrìv i zna~ajan napredak ukoliko se u odre|enom vremenskom roku èli posti}i realna konvergencija. Treba imati na umu da je temeljna svrha procesa integracija, gledano iz ekonomske perspektive, posti}i realnu konvergenciju.
Pregled stanja makroekonomije koji dajemo otkriva nezadovoljavaju}u situaciju, ali ukazuje i na odre|ene pomake u nekim klju~nim oblastima. Klju~ni nalaz do kojeg smo do{li je da je, usprkos zna~ajnom napretku koji je postignut od kraja ratnih de{avanja, sada{nje ekonomsko okruènje nedovoljno sna`no da donese prosperitet ili razvoj jake ekonomije, koja bi omogu}ila uspje{an pristup Evropskoj Uniji. Usprkos velikim iznosima pomo}i namijenjene razvoju i pa`ljivoj me|unarodnoj superviziji ekonomske politike, BDP po stanovniku jo{ uvijek je daleko ispod nivoa iz 1990. godine. Najjasniji pokazatelj slabosti ekonomije je lo{e stanje vanjskih ra~una. BiH ima stalni deficit na teku}em ra~unu zemlje, koji se temelji uglavnom na uvozu namijenjenom potro{nji. Zemlja je prakti~no otvorena i osjetljiva na promjene vanjskih utjecaja, {to navodi mnoge da tvrde kako je de facto slobodni reìm trgovine u BiH preuranjen. Dosta govori i ~injenica da je vanjskotrgovinski deficit zna~ajan u oblastima
24
ZAKLJU^CI
EKONOMSKI IZAZOVI
kao {to su poljoprivreda i osnovni prehrambeni proizvodi, gdje postoji o~it potencijal da se uvoz zamijeni doma}om proizvodnjom. Jednako zabrinjava i relativno nizak nivo investicija. Usprkos rastu {tednje, ponuda kredita ostaje ograni~ena. Postoje}e kamatne stope i depoziti, nasuprot rasprostranjenom davanju kredita, veoma su visoke, doprinose}i efektivnom 'kreditnom tjesnacu'. Nerazvijenost finansijskog sistema i kreditiranje koje izbjegava rizik, ~esto sa zahtjevima za velikim garancijama koje name}u doma}e banke, oteàva kreditna zaduènja, s ~ime se suo~avaju posebno doma}a preduze}a. Niska razina kapitalnih ulaganja nasuprot ukupnoj javnoj potro{nji vlade, smanjenje me|unarodne pomo}i i nizak postotak direktnih stranih ulaganja 'cementira' investicijski jaz s kojim se suo~ava BiH. Kao rezultat toga u doglednoj se budu}nosti ne}e mo}i iskoristiti prilike niti }e se mo}i u potpunosti iskoristiti resursi koji su na raspolaganju. Zauzvrat, to se odraàva na umjerenom rastu BDP u posljednjih pet godina. Na oko 70% od prijeratnog nivoa, postoje}i rezultat je jednostavno nedovoljan za postizanje smanjenja siroma{tva ali i za transformaciju ekonomske osnove BiH. Pro}i }e jo{ mnogo godina21 dok se ne prevazi|e razlika izme|u BiH i drugih evropskih zemalja u tranziciji. Tako|er, prostor za intervenciju koji BiH ima na raspolaganju je ograni~en i da u sredi{tu problema koje smo opisali leì postoje}e okruènje politika u BiH i, kako smo ve} pojasnili, izbor politike koju name}e 'currency board' aran`man. Jasno je da je ovaj aran`man, na preporuku agencija za nadzor, prvenstveno MMF-a, jo{ vi{e poo{tren. To je rezultiralo ~injenicom da ne samo da BiH ima veoma malo izbora da aktivira alternativna rje{enja i neke instrumente makroekonomske politike, nego se politika jo{ vi{e ograni~ava upravo u vrijeme kada na{e analize predlaù njeno dodatno razmatranje. Upravo je sada pravo vrijeme za to, te stoga preispitujemo ciljeve postavljene zemlji u okviru Srednjoro~ne strategije razvoja, prvog bosanskohercegova~kog strate{kog dokumenta, i utvr|ujemo kakav napredak je postignut u vezi s tim ciljevima u postoje}em okruènju. Ovim }emo se baviti u sljede}em poglavlju izvje{taja.
21
Ukoliko BDP nastavi sa stopom rasta kako je to bilo tokom 2002. ili 2003. godine, predratni BDP se ne}e mo}i dosti}i do 2010. godine.
25
SREDNJORO^NA RAZVOJNA STRATEGIJA
DRUGO POGLAVLJE: SREDNJORO^NA RAZVOJNA STRATEGIJA

Srednjoro~nu strategiju razvoja (MTDS), koja sluì i kao dràvna Strategija smanjenja siroma{tva u BiH (PRSP), Vije}e ministara i vlade Federacije BiH i Republike Srpske usvojili su krajem 2004. godine. Kao i druge PRSP, to je multisektorska strategija, koja u svojoj osnovi sadrì makroekonomski okvir za ~etverogodi{nji period (2004 - 2007). PRSP sadrì parametre za kreiranje politike u monetarnom, fiskalnom i vanjskom sektoru, te teì ka usmjeravanju plana strukturalne reforme. Iako postoje i drugi strate{ki dokumenti od utjecaja, a naro~ito Srednjoro~ni okvir potro{nje (MTEF) ili, jo{ zna~ajnija, Strategija pristupanja EU, PRSP ipak ostaje glavni dràvni "kanal" kroz koji se oblikuje proces dono{enja odluka. Ta ~injenica je poja~ana i samim objavljivanjem nacrta dokumenta kojim se revidira PRSP u martu 2006., koji sadrì sna`niji iskaz prioriteta same politike. Razmatranjem okvira PRSP, kako je re~eno u op}em politi~kom stajali{tu, postaje jasno da je set ekonomskih ciljeva i institucionalnih aran`mana od klju~ne va`nosti za razumijevanje prirode kreiranja ekonomske politike u BiH i procjenu kvaliteta slu`benih rezultata. U narednom poglavlju to se razmatranje vr{i prvo navo|enjem ciljeva i pristupa PRSP, a onda pregledom ishoda i revizije politike. Zavr{ava se komentarom o podesnosti PRSP u svrhu procesa dono{enja odluka i njenom utjecaju.
UVOD
PRSP pretpostavlja tri osnovna cilja, odnosno rezultata, koji se onda prevode u operativnu sferu na osnovi poduè liste makroekonomskih prioriteta1. Oni su: - osiguranje uvjeta za odrìv i ujedna~en ekonomski razvoj - smanjenje siroma{tva, konkretno za 20% (u pore|enju sa nivoom u 2003.) do 2007. godine i - ubrzanje procesa integracije Bosne i Hercegovine sa Evropskom Unijom (EU) te ostvarivanje ~lanstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Makroprioriteti se mogu saèti kao: - pove}anje BDP do 70% predratnog nivoa, sa stvarnim godi{njim porastom BDP-a od 5% do 5,5% tokom navedenog perioda - drànje stope inflacije na oko 1% do 2% - reduciranje deficita teku}eg ra~una do 11% od BDP - smanjenje javne potro{nje do 43% BDP-a do 2007. godine - smanjenje budètskog deficita od oko 3% BDP-a u 2003. do oko 1,7% do 2007 - smanjenje javnog duga do 49% stvarnog BDP-a - pove}anje stranih ulaganja - do ukupno dvije milijarde USD do kraja 2007. godine - zna~ajno pove}anje privatne {tednje i - osiguravanje novog kruga donatorske pomo}i od 1,5 milijarde USD. Navedeni prioriteti jasno ukazuju na liberalno usmjerenje politike, koja se temelji na dvostrukim osnovama: stabilizaciji (s naglaskom na deflaciji) i liberalizaciji. Sveukupna strategija obavezuje BiH na odrànje currency board aran`mana Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), iako s odre|enim,
CILJEVI I PRISTUP POLITIKE
Zasnovano na: Vije}e ministara BiH, Vlada FBiH, Vlada RS, ''Srednjoro~na razvojna strategija BiH - PRSP (2004.-2007.)'', Sarajevo, 2004., str.12.
26
vrlo malim popu{tanjima reìma slobodne trgovine i liberalizacijom trì{ta kapitala. Odràvanje makrostabilnosti i de minimis tarifa dati su kao osnovni pokreta~i ekonomskog rasta, razvoja i smanjenja siroma{tva. Kao dodatak navedenom saètku ciljeva, Strategija tako|er sadrì {iroki set procjena - u kombinaciji sa ciljevima za razli~ite srodne ekonomske segmente. Taj set otkriva sr` okvira - i uvjerenje donosioca odluka u snagu slobodnih trì{ta kako bi se osiguralo ostvarenje ciljnih rezultata PRSP. To je prikazano u tabeli 7. Tabela 1. Srednjoro~ni makroekonomski okvir za period 2003. - 2007.
2003. proj. Stvarni sektor Stvarni BDP (miliona KM, 2002.) (stopa porasta) Prosje~na promjena CPI tokom godine Potro{nja, {tednja i ulaganje (% BDP) Potro{nja Javna potro{nja Privatna potro{nja Ulaganje Javna ulaganja Privatna ulaganja Nacionalna {tednja (u % BDP) Javna {tednja (u % BDP) Privatna {tednja(u % BDP) Strana {tednja (u % BDP) Ukupni javni prihodi i potro{nja (% BDP) Ukupni prihodi i grantovi Grantovi Ukupna potro{nja Trenutna potro{nja Kapitalna potro{nja Kapitalna potro{nja iz vlastitih izvora Kapitalna potro{nja iz stranih izvora Ukupni bilans Ukupni bilans bez grantova Istekla pasiva Finansiranje Dràvno finansiranje Me|unarodno finansiranje Ukupna strana pomo} (u milionima US dolara)1/ BOP Trenutni platni bilans (uklju~uju}i teku}e transfere) (kao postotak BDP-a) Stopa rasta izvoza Stopa rasta uvoza Bruto rezerve (broj mjeseci uvoza roba i usluga) Ukupni javni dug / (u milionima US dolara) (u % BDP) Ukupna otplata stranog duga (u % izvoza i usluga) Memo: Promjena stvarne javne potro{nje (u %) 1.3 4.9 -1.3 2.5 2.8 Napomena:: * Uklju~uje pla}anje stranih zajmova i grantova ** Uklju~uje vanjski javni dug, zaostatke u javnoj potro{nji, dug doma}ih banaka i zamrznutu {tednju u stranoj valuti, kao i zahtjeve za isplatu ratne od{tete. Izvor: BiH, Vije}e ministara BiH, Vlada FBiH, Vlada RS, ''Strate{ki dokument smanjenja siroma{tva BiH - PRSP (2004. - 2007.)'', aprila 2004., str. 41 8.6 7.2 7.0 6.1 4.4 2,572 34.0 4,930 59.7 4,997 56.2 5,038 52.5 5,041 48.5 0.2 0.0 0.1 5 350 -1,237 -17.7 34 22 1,725 4.5 0.8 -0.2 1.1 6 486 -1,302 -15.6 22 12 1,714 4.5 1.2 0.6 0.6 4.5 372 -1,368 -15.2 13 5.4 1,764 4.4 1.3 0.7 0.6 3.7 322 -1,324 -13.6 14 6.5 1,814 4.3 1.1 0.3 0.8 2.6 283 -1,187 -11.3 15 6.5 1,864 4.1 46.7 3.4 46.3 41.9 4.5 0.2 4.2 0.4 -3.0 45.8 3.3 46.0 41.1 4.9 0.6 4.3 0.1 -3.2 44.7 2.3 45.4 40.5 4.9 0.8 4.1 -0.7 -3.0 43.5 1.5 44.3 39.4 4.9 1.1 3.8 -0.8 -2.4 42.5 1.1 43.1 38.1 5.0 1.7 3.3 -0.6 -1.7 111.1 22.5 88.7 19.9 3.4 15.5 2.3 1.8 0.5 17.7 108.4 22.3 86.1 20.3 4.9 15.5 4.5 1.5 3.0 15.6 106.1 21.2 84.9 21.2 4.9 16.3 6.0 2.5 3.5 15.2 103.4 20.01 83.3 21.8 4.9 16.9 8.3 3.2 5.0 13.6 100.5 19.1 81.4 22.2 5.0 17.2 10.4 3.4 7.0 11.3 10,806 3,5 0.1 11,357 5,1 0.9 11,981 5,5 1.8 12,640 5,5 2.0 13,335 5,5 2.2 2004. proj. 2005. proj. 2006. proj. 2007. proj.
27
Va`na je ~injenica da su projekcije, a naro~ito one u vezi s varijablama koje podràvaju rast, bile i ostale izuzetno ambiciozne. Najproblemati~nija su predvi|anja za {tednju i ulaganja (javna i privatna, unutra{nja i vanjska) te za bilans teku}eg ra~una (uvoz nasuprot izvoza). Ciljevi ova dva seta varijabli, koje podupiru ekspanzivni tok ekonomije i njegovu odrìvost, ukazuju na predvi|anja vrlo povoljnih ekonomskih kretanja. Ali njih ne podràvaju protekli trendovi ili neaktivan pristup koji usvaja PRSP. Ovim se pitanjima bavimo u daljnjem tekstu, ali vrijedi naglasiti raspon onog {to je predvi|eno u odnosu na dvije posebno zanimljive projekcije: prva, da se privatne {tednje tokom perioda pove}aju ~etrnaestostruko, ne samo u nominalnom smislu nego i kao postotak BDP-a; i druga, da bi deficit teku}eg ra~una trebao opasti do nekih 36%, sa 17,7% BDP-a na 11,3%, na temelju ograni~enja uvoza, a uz porast izvoza.
Kad je rije~ o rezultatima i postizanju odre|enih ciljeva, slika je izmije{ana. îni se da su ispunjeni brojni ciljevi za godine 2004. i 2005., uklju~uju}i stvarni BDP, ali postoje razli~ite procjene, od kojih su neke povoljnije od drugih2. Ostaje sloènije pitanje da li je takva izvedba odrìva ili ne i da li je mogu}e ostvariti postavljene ciljeve - masovno smanjenje siroma{tva i pristupanje EU - jer, iako je kumulativni rast 2001. procijenjen na oko 32% (do 2004.), stopa siroma{tva je opala za samo 9%, {to ukazuje na pove}anje nejednakosti3. Pa iako su zabiljeèna odre|ena pobolj{anja u poloàju izvoza, sa stopom rasta koja je prema{ila zacrtanu za 2004. i 2005. godinu, uvoz je tako|er nadrastao stopu predvi|enu za 2005. godinu. Nivo disapsorpcije predvi|en u originalnoj PRSP se ne ostvaruje. înjenica koja to podupire jest nedovoljan rast nivoa doma}e {tednje4. I da budemo potpuno jasni, deficit teku}eg ra~una BiH od preko 20% BDP neodrìv je. Ohrabruju}a je ~injenica da su produktivnost i industrijska proizvodnja porasli, dok je stopa inflacije istovremeno ostala vrlo mala. Ipak, zapanjuju}i je rezultat zabiljeèn u vezi sa javnim budètom. Javna potro{nja je ve} 2003. bila ispod zacrtane na 41% BDP-a i prema Dokumentu o reviziji PRSP nastavila je opadati, dok su prihodi porasli. Budèt je tako na tragu da u teku}oj godini ostvari suficit. Javni dug kao udio u BDP-u tako|er i dalje pada.
REZULTATI
Po~etkom 2006. godine Jedinica za ekonomsko planiranje i implementaciju PRSP (EPPU) objavila je nacrt revidirane PRSP. U taj su dokument uklju~eni i procjena efekata kao i revidirani prijedlozi politike. Iako se obavljaju konzultacije, nije predvi|eno da }e se dokument mijenjati u velikoj mjeri. Pregled izvedbe sli~an je prethodnom, premda je nivo rasta predstavljen ve}im (i varijabilnijim) nego prethodno opisani i nivo fiskalne konsolidacije je zna~ajniji. Ono {to je najva`nije je da se priznaje neuspjeh striktnog djelovanja u korist siroma{nih i da }e taj klju~ni cilj biti te{ko dosti}i. Revidirana PRSP je pesimisti~nija nego {to pokazuje analiza vanjskog sektora koju dajemo u ovom izvje{taju, te se deficit promatra kao jasna i prisutna prijetnja stabilnosti. Strategija i ciljevi (vidjeti saètak u tabeli 8) u velikoj su mjeri sli~ni prethodnima, mada se javljaju znaci prilago|avanja. Radi se o dva fenomena koja djeluju kao pokreta~i u tom smislu: nedovoljna pobolj{anja u vanjskom bilansu i ~injenica da nije ostvareno zacrtano smanjenje siroma{tva. Zaista, kako je uo~eno, unato~ ispunjenju navedenih predvi|anja rasta, smanjenje siroma{tva je ostvareno u ukupnom procentu koji je vi{e nego upola manji od predvi|enih 20%. Sli~no tome, u vezi sa politikom zabiljeèn je blagi pomak u odnosu na prethodni stav. Prvo {to treba uo~iti jest da je usmjerenje u korist siroma{nih znatno ve}e. U tekstu se nagla{ava potreba za ekonomskim rastom i procesima koji podràvaju smanjenje siroma{tva (iako je precizne politike koje }e se koristiti te{ko prepoznati). Drugo, {to je kontroverznije, revidirana PRSP, primjenom brojnih mjera i aktivnosti, uklju~uju}i ograni~ene tarife za poljoprivredni uvoz i osloba|anje od carina na sirovine i kapitalne robe, poku{ava dota}i i pitanje trgovinskog deficita.
2 3 4
REVIZIJA PRSP
Ovo zavisi od toga da li su kori{tene procjene koje je dala CB BiH ili se radi o procjenama datim u PRSP - revidirani dokument. Vidjeti PRSP - revidirani dokument, str. 12 -13 (Siroma{tvo) i str.18 (Rast) Ibid. str. 19.
28
Tabela 2. Revizija u~inka i projekcija PRSP5

2001. Nominalni BDP u BiH (izraèn u milionima KM) Nominalna stopa rasta (u %) Stvarna stopa rasta (u %) Broj stanovnika (procjena u milionima) BDP po stanovniku (KM) Broj nezaposlenih u BiH (u 000) Prosje~na pla}a u BiH (KM) Prosje~na promjena CPI (u %) Konsolidirani budèt BiH Prihodi Potro{nja Bilans Strani dug Novac i krediti Monetarni agregat M2 Kredit za privatni sektor Platni bilans Izvoz roba i usluga (stopa rasta u %) Uvoz roba i usluga (stopa rasta u %) Bilans roba i usluga u % BDP Bruto slu`bene rezerve U milionima KM U mjesecima uvoza roba i usluga Bilans po teku}em ra~unu U milionima KM Kao postotak BDP Servisiranje stranog duga U milionima KM Kao postotak izvoza roba i usluga 10,480 9.0 5.8 3.8 2,758 n/a n/a 3.2 52.3 55.5 -3.3 42.2 44.6 31.5 3,535 6.4 -9,574 8 -57.2 2,696.5 3.6 -1,766 -16.9 178 5.0 2002. 11,651 11.2 9.9 3.8 3,066 n/a n/a 1.3 (u % BDP) 44.1 44.2 -0.2 36.8 (u % BDP) 43.5 36.2 3,335 -5.6 -9,841 2.8 -55.5 2,464.4 4.0 -2,579 -22.1 237 7.1 2003. 12,303 5.6 4.5 3.8 3,238 459 483 1.1 43.2 42.4 0.8 32.6 44.7 41.3 3,725 11.7 -10,445 6.1 -54.6 2,780.6 3.8 -3,011 -24.5 254 6.8 2004. 13,440 9.2 8.5 3.8 3,537 473 504 0.7 41.5 40.4 1.0 29.6 50.8 43.8 4,583 23.0 -11,191 7.1 -49.2 3,457.5 3.2 -2,992 -22.3 227 5.0 2005. procjena 14,361 6.9 9.0 3.8 3,779 510 537 2.9 n/a n/a n/a 29.5 55.6 51.4 5,506 20.1 -12,197 9.1 -46.6 4,137.9 4.0 -3,132 -21.8 244 4.2
Unato~ tome {to su po~etni period i u~inak op}enito izjedna~eni sa o~ekivanjima, originalnu PRSP obiljeàva nekvalitetan proces utvr|ivanja prioriteta i niz nedosljednosti, pa ova pitanja nisu u cijelosti rije{ena ni u revidiranom dokumentu. Probleme tako|er nagla{ava i nedostatak analiti~kog procesa. Revizija PRSP, na primjer, pruà odgovor na lo{e rezultate u pogledu smanjenja siroma{tva, propisuju}i jo{ uvijek ja~u 'dozu' postoje}eg lijeka, bez razmatranja alternativnih pristupa ili pravljenja iznijansirane dijagnoze. To dovodi u pitanje mogu}nost da }e se na temelju te strategije u ~etverogodi{njem razdoblju ostvariti èljeni rezultati i daje slaba obe}anja za rje{avanje sloènijih i dru{tvenih izazova koje postavlja proces pristupanja EU. Tako|er se mogu postaviti pitanja op}eg pristupa formulaciji politike. Proces ostaje centraliziran i njime upravlja Ured za ekonomsko planiranje (komponenta EPPU), te se zasniva na tradicionalnom ekonomskom razmi{ljanju. Politi~ki odgovori ~esto odi{u op}im IFI smjernicama - nedostaje pravo prilago|avanje kontekstu BiH ili utemeljenost na EPPU-ovim vlastitim empirijskim istraìvanjima. Ovim se postavlja pitanje kvaliteta analize i raspona dràvnog vlasni{tva. U daljnjem tekstu se bavimo pitanjima koja proizlaze iz postoje}e strategije, prije nego zaklju~imo sa nekim ozbiljnijim pitanjima o sveukupnim strate{kim odabirima.
KOMENTAR
PRSP - revidirani dokument, strana 40.
29
Izvori ulaganja
Najproblemati~nije podru~je u PRSP ostaje pronalaènje izvora investiranja, koji bi pokrenuli predvi|enu stopu rasta. Projicirani porast ulaganja tokom predvi|enog perioda ide do 22% BDP-a do 2007. godine. Strategija "prepoznaje" tri uobi~ajena izvora. Kako smo ve} napomenuli, najambiciozniji od njih jest doma}a {tednja, za koju se predvi|a snaàn porast, sa 0,5% BDP-a u 2003. do 7,0% u 2007. godini. Iako je prija{nja empirijska analiza pozitivna, ~etrnaestostruka transformacija je zastra{uju}a a trebala bi se dogoditi tokom perioda kad }e vi{ak osobnog dohotka porasti u najboljem slu~aju za 50%. Postavljeni su tako|er ambiciozni ciljevi i u vezi s javnom {tednjom, za koju se predvi|a udvostru~enje do 2007. godine. Jednako problemati~na je i prognoza direktnih stranih ulaganja (FDI). Ona nije problemati~na zbog proteklih kretanja, za koja moramo priznati da su u prethodnih nekoliko godina bila sna`nija, nego zbog pretpostavke da }e ti nivoi ostati u nivou sa porastom BDP-a. Zapravo, nivo tih ulaganja u 2005. godini se spustio za oko 60% u odnosu na 2004. godinu.6 To je izuzetno problemati~no. S obzirom na slabosti doma}e {tednje i doma}i deficit teku}ega ra~una, u kombinaciji sa nedostatkom pravih makroekonomskih instrumenata koji bi stimulirali ulaganja, strana sredstva se ~ine najzna~ajnijim izvorom za mogu}u ekspanziju. Dostupnost takvih ulaga~kih mogu}nosti }e neumitno opadati, jer postoje dokazi da je priliv FDI bio usko vezan za privatizacijsku prodaju, a ne toliko za nova ulaganja - {to implicira manji u~inak na ekspanziju. Vjerovatno je i opadanje samih FDI obja{njivo opadanjem prodaje SOE (preduze}a u dràvnom vlasni{tvu) od 2004. godine. Kona~no, nikakva pa`nja nije poklonjena riziku ili osjetljivosti, iako su FDI daleko nestabilnija nego doma}a {tednja tako da je oslanjanje Strategije na unutra{nje tokove za 70% investicijskih potreba BiH izuzetno problemati~no. [tavi{e, ulaga~ki scenario tako|er ovisi o nastavku tokova pomo}i i njihovom poja~anom usmjeravanju na kapitalnu potro{nju. Projekcije sugeriraju da je potrebno 1,5 milijardi USD strane pomo}i u periodu od 5 godina, sa 2004. kao klju~nom godinom. Dvije stvari predstavljaju izazov. Prva je odràvanje ovih obaveza u periodu opadanja interesa vanjskog svijeta za BiH i druga, slab apsorpcijski kapacitet vlade na svim nivoima. Klju~no pitanje bit }e brzina kojom se mogu osigurati transferi od EU, ali su projekcije i dalje preambiciozne Kona~no, malo je stvarne pa`nje u PRSP ili revidiranom dokumentu posve}eno ponudi i tro{kovima kredita. Naglasak ostaje na stabilizaciji i deflaciji, bez obzira na utjecaj na ulaganja i, kona~no, na rezultat. Dokumentom o reviziji se uo~ava da je strogost bankarskih propisa i monetarna politika 'currency boarda' CB BIH ograni~ila ekspanziju kapaciteta, ali da nudi malo u smislu korektivnih aktivnosti, te umjesto toga zagovara brè strukturne reforme.
Fiskalni poloàj
Osnovna tema PRSP jest izuzetno konzervativni pristup javnoj potro{nji i budètski deficit. Predvi|anja su da }e javna potro{nja pasti sa 46% na oko 43% BDP-a do 2007. godine. I dok }e taj cilj vjerovatno biti ispunjen, o~ito je da rashodi od kraja 2004., kad su bili 50% BDP-a, pokazuju, iako ne naro~ito zna~ajan, trend pove}anja. Mogu se dovesti u pitanje generalni razlozi za obuzdavanje potro{nje. Udio javnog sektora BiH nije prevelik kad se usporedi sa drugima. [tavi{e, ako uvrstimo procjenu neformalne ekonomije u BDP, omjer aktivnosti javnog spram privatnog sektora u BiH bio bi jedan od najmanjih u regiji Jugoisto~ne Evrope. Tako|er je o~igledno da je cikli~ni budèt uglavnom izbalansiran. Na{a analiza, kao i neke druge, navodi da prepreku rastu predstavljaju priroda i neefikasnost potro{nje, a ne njena veli~ina. Smanjenje javne potro{nje }e gotovo sigurno utjecati na nivo javnih ulaganja. U zemlji kao {to je BiH, sa ogromnim infrastrukturnim potro{a~kim potrebama, ovo }e vjerovatno vi{e {koditi nego koristiti ulaganjima u privatni sektor - kako doma}im tako i me|unarodnim - te }e, jednako tako, ograni~iti rast. Ukratko, u kontekstu BiH ciljana javna potro{nja vjerovatno }e 'napraviti gu`vu' kod ulaganja u privatni sektor, a ne obrnuto.
Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, EPRU, marta 2005.
30
[tavi{e, budu}i da na privatni sektor otpada vrlo mali postotak ulaganja, rezanje javnih tro{kova vjerovatno }e direktno spustiti ukupni nivo7 i {tetiti stopama rasta. Uz ovo pitanje vezano je i pitanje javnog duga i tu je slika ne{to sloènija. Va`no je napraviti razliku izme|u vanjskih i unutra{njih potraìvanja, dok je situacija s unutra{njim znatno pozitivnija od vanjskih. Predvi|anja PRSP pokazuju da ukupni poznati dug u kratkoro~nom periodu raste do oko 60% BDP-a i onda opada do kraja perioda, i to do 49%. Vanjski dug je oko polovine ukupnog duga (oko 30% BDP-a). U PRSP-u se koriste argumenti fiskalne promi{ljenosti kako bi pa`ljivo upravljanje bilo podràno - posebno da bi se osigurala kredibilnost zemlje na me|unarodnom trì{tu, postizanje ve}e kreditne sposobnosti i stjecanje povoljnijih uvjeta da bi se postoje}i zajmovi mogli finansirati. Ovaj slu~aj je ponovljen u PRSP - revidiranom dokumentu i u ve}em dijelu je u~inak bio zadovoljavaju}i, iako ne{to lo{iji nego {to je to bilo zami{ljeno8. Slika postaje problemati~nija kad se uzmu u obzir interna potraìvanja, naro~ito ona koja su predmetom pravne procedure {to je u toku. Rje{enje tih spornih potraìvanja bi moglo proizvesti iznos koji bi dosegao vi{e od 100% BDP-a. To bi bio vrlo teàk teret za zemlju, a razo~arava i ~injenica da ne postoji slu`bena procjena vjerovatnog ishoda. Sastav tih internih potraìvanja izuzetno je raznolik. Dug koji proizlazi iz zamrznutih {tednih depozita u stranoj valuti procjenjuje se na oko 1,3 milijardi USD9, dok je dug za nadoknadu ratne {tete i restitucije zapravo nepoznat. Tako|er treba imati na umu da je ve}i dio spornog iznosa stvoren pogre{nim i diskreditiraju}im privatizacijskim programima, koji su se temeljili na certifikatima, odnosno vau~erima i u FBiH i u RS. Trajno priznavanje civilnih i vojnih certifikata kao legalnih tenderskih ponuda, zajedno sa zakonskim zamrznutim {tednim depozitima u stranoj valuti, nemaju nikakvog smisla za ekonomiju koja se suo~ava sa teretom zaduènosti od oko 100% BDP-a. Ovaj privatizacijski dug nastao je iz dubioznih praksi prijenosa vlasni{tva, legaliziranih politi~kim procesima. Nastavljeno priznavanje prava vlasni{tva po jednakoj vrijednosti ne sluì funkciji ekonomske korisnosti. Na~ini na koje se ta potraìvanja mogu priu{titi i finansirati ostaju nerije{eni. Trenutni fiskalni poloàj dràve nije dovoljno snaàn da moè podràti namirenje duga, tako da ostaje problem koji nastavlja destimulirati potencijalne ulaga~e u BiH. Jednako tome, klju~ni cilj upravljanja dugom, kako ga definira PRSP - pobolj{anje kreditnog rejtinga dràve - ovisi o pozitivnim rje{enjima ovog problema. Pronalaènje rje{enja va`na je determinanta uspjeha realnog sektora ekonomije.
Vanjski sektor
Prije zavr{nog izlaganja va`no je prokomentirati vanjski sektor i hroni~ni deficit u platnom bilansu BiH. Kako je jasno pokazano u tabeli 7, u originalnoj PRSP projiciran je pad deficita sa 18% BDP-a u 2003. na oko 11% do 2007. godine.To se temelji na scenariju koji uklju~uje godi{nji porast izvoza od 20%, sa opadaju}om stopom porasta uvoza do samo 10%. Ovo je bilo neo~ekivano u odnosu na pro{le trendove i Dokument o reviziji PRSP pokazuje da je porast uvoza zna~ajno prema{io navedena predvi|anja. Ipak, zabrinjavaju}e je da je procijenjeni trgovinski deficit u 2005. jo{ uvijek oko 50% BDP-a - i trenutni deficit teku}eg ra~una od preko 20% slu`benog BDP-a (vidjeti tabelu 8). Ono {to dosta govori je i da su najkontroverznije izmjene u revidiranom dokumentu nametanje selektivnih trgovinskih ograni~enja. Malo je vjerovatno da }e se ovakve 'korak-po-korak' mjere pokazati u~inkovitim. U srì ovog problema jest nedostatak efikasnog mehanizma prilago|avanja. BiH zadràva liberalni trgova~ki reìm i fiksnu kursnu stopu, ali ima nefleksibilno i nedefinirano trì{te rada. Izgledi za osiguranje balansa zasnovano na
8 9
Racionalizacija javne potro{nje treba se dogoditi usporedno sa daljnjom fiskalnom konsolidacijom, tako da bi se ukupni konsolidirani deficit, bez grantova, trebao kretati izme|u -3,2% od BDP-a u 2004. i -1,7% u 2007. godini. Konsolidirani budètski deficit rezultat je kombinacije restriktivne monetarne politike i restriktivnog pristupa fiskalnoj politici. Fiskalni budètski deficit ograni~en je na 3% BDP-a za dràvne, regionalne i lokalne budète. BiH bi onda u 2007. imala budètski deficit za 43% niì nego {to je zahtijevano ekonomskim kriterijem EMU-a. Ukupni konsolidirani budèt sa grantovima bi bio ~ak niì. "Relativno brzi ekonomski rast u~inio bi mogu}im postizanje napretka u fiskalnoj konsolidaciji, gdje bi ukupni konsolidirani deficit vlada na svim nivoima, u periodu 2004. - 2007., ostao ispod 0,6 % BDP-a (uklju~uju}i grantove).'' Na temelju: Vije}e ministara BiH, Vlada FBiH, Vlada RS, ''Srednjoro~na razvojna strategija BiH - PRSP (2004.-2007.)'', Sarajevo, 2004., str. 49. Na kraju 2005. sveukupni strani dug Bosne i Hercegovine bio je 29,7% BDP-a. Izvor: Centralna banka BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, EPRU, marta 2005. Predstavlja 2 milijarde KM
31
srednjoro~nom ja~anju konkurentnosti su, bez postojanja sveobuhvatnije reforme, veoma slabi. Nije izgledno da }e do}i ni do internog prilago|avanja smanjenjem stvarnih pla}a, {to se u Strategiji favorizira, niti do alternative progresivnoj devalvaciji.
Zavr{ne napomene: Pogre{na polazna ta~ka

Osnovni stup PRSP, na kojem po~ivaju ciljevi vezani za smanjenje siroma{tva i konvergenciju sa EU, jest teku}i i odrìvi rast BDP-a. Koriste}i 2003. godinu kao osnovu, u Strategiji se tako|er tvrdi kako }e se ekonomija do 2007. godine razviti za oko 23% i, unato~ problemima koje smo ve} istaknuli, to je u skladu i sa nedavnim iskustvima. Da bi bilo jasno, na{a zavr{na i ozbiljnija argumentacija nije da je to nemogu}e posti}i, nego zapravo konstatacija da odabiri rje{enja unutar MTDS sami po sebi nisu dovoljni da bi se moglo osigurati ispunjenje klju~nih ciljeva i tako|er da se Strategija pretjerano koncentrira na makrostabilnost na u{trb rasta. Vjerujemo da bez zna~ajnijeg ubrzanja ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta siroma{tvo i nezaposlenost kao pojava u BiH ne}e biti pobije|eni, niti }e ekonomija BiH biti konkurentna i sna`na u dovoljnoj mjeri da bi se mogla suo~iti sa budu}im izazovima evropskog trì{ta. Postoje dobri razlozi da se vjeruje kako je u predvi|anju nivoa rasta uveliko potcijenjena procjena mogu}nosti. BiH ima zna~ajne neiskori{tene resurse i neiskori{tene proizvodne kapacitete. Razlika izme|u potencijalnog i realnog BDP-a zemlje definira se kao "BDP jaz" i postoje odre|ene indikacije da je on danas u BiH u porastu. Predvi|ena stopa je efektivno stabilna - tuma~eno na osnovi postoje}ih stopa iskori{tenosti. Zapravo, nikad nije poja{njeno na ~emu se to temelji procjena godi{njeg rasta. PRSP se ne bavi nikakvim izra~unima analize rasta, niti postoji referenca upotrebe standardnog modela ostvarivanja makroekonomske ravnoteè. Klju~na kratkoro~na determinanta rasta bio bi odnos izme|u ulaganja i rezultata. Ovaj model nije primijenjen te se ~ini da se u Strategiji veza izme|u ove dvije pojave uspostavlja samo na temelju intuicije. Jasno je da bi ubrzanje rasta zahtijevalo zna~ajno pove}anje ulaganja u odnosu na transfer tehnologije i uvo|enje neiskori{tenog kapitala i radne snage u proizvodnju, kao i teku}a unapre|enja produktivnosti. Tako|er bi se suo~ilo i sa razli~itim ograni~enjima i pritiskom inflacije. U nastavku ovog izvje{taja vratit }emo se ovim problemima kako bismo sagledali neke od klju~nih izazova.
32
GRANI^NE SKLONOSTI I MULTIPLIKATOR ZA BiH
Pregled BDP-a koji smo izvr{ili otkrio je odre|ene zabrinjavaju}e pokazatelje u vezi sa uvozom i potro{njom. Nominalni podaci nisu sasvim pouzdani jer se ne uzima u obzir 'nepokriveni' dio ekonomije. Stoga je va`no fokusirati se i na druge trendove. U ovom poglavlju prezentiramo analizu grani~nih (marginalnih) sklonosti budu}i da se ova metoda smatra posebno korisnom kad su u pitanju problemi koje je te{ko analizirati na temelju nominalnih podataka. Postoji odre|en broj makroekonomskih modela koji su izvedeni na temelju marginalnih (grani~nih) podataka, a model koji je od posebnog interesa za BiH je model multiplikatora. Dakle, kada prihodi rastu, suo~avamo se sa izborom. Moèmo tro{iti vi{e ili moèmo {tedjeti vi{e. Model multiplikatora omogu}ava predvi|anje ex post i ex ante efekta takvih promjena u potro{nji i {tednji kao i promjene uvoza i izvoza na ukupni rezultat, pa tako i na zapo{ljavanje, trgovinski bilans, kao i internu i eksternu makroekonomsku ravnoteù. Model multiplikatora predvi|a da }e u~inak dodatne potro{nje biti ve}i navi{e ili naniè od same jedini~ne promjene u potro{nji. Multiplikator sam po sebi je broj koji numerira te promjene. Analiza grani~nih (marginalnih) sklonosti tako omogu}ava identificiranje 'ta~aka ostvarenja kriti~ne mase' u ekonomiji koje je potrebno dosegnuti kako bi se negativni efekti promijenili u pozitivne. To moè biti veoma korisno za razumijevanje zna~aja naizgled relativno malih promjena u izvozu, {tednji ili preusmjeravanju potro{nje sa uvezenih na doma}e proizvode. Najjednostavniji na~in za izra~unavanje multiplikatora za BiH bilo bi izra~unati ga na temelju raspoloìvog dohotka. Naàlost, relevantni podaci jo{ uvijek ne postoje za BiH. Stoga }emo multiplikator za odgovaraju}e godine izra~unati koriste}i BDP kao drugi nacionalni ra~un. Za izra~unavanje multiplikatora na osnovi realnog BDP-a1 potrebno je koristiti grani~nu (marginalnu) sklonost {tednji (MPS) i uvozu (MPM), kao i efekt fiskalne politike, odnosno dodatne prihode od poreza uzimaju}i u obzir njihov udio u dodatnom BDP-u (MPT).2 Stoga smo izra~unali grani~ne sklonosti {tednji, izvozu i uvozu za BiH za razdoblje od 1999. do 2004. godine, kao i dodatne prihode od poreza za isto razdoblje, te na kaju i vrijednost samog multiplikatora.
TRE]E POGLAVLJE: GRANI^NE SKLONOSTI I MULTIPLIKATOR ZA BIH
Najprije moramo izra~unati grani~ne sklonosti za BiH za razdoblje od 1999. do 2004. godine. - Grani~na sklonost potro{nji (MPC) jest pove}anje u potro{nji u odnosu na dodatni rast dohotka. - Grani~na sklonost {tednji (MPS) jest dodatni u{te|eni novac u odnosu na dodatno pove}anje dohotka. Pove}anje grani~ne sklonosti {tednji umanjuje vrijednost multiplikatora. - Grani~na sklonost izvozu (MPX) predstavlja dodatni novac {to se potro{i na izvoz i pozitivno utje~e na BDP u modelu multiplikatora. - Grani~na sklonost ka uvozu (MPM) ima suprotan u~inak. Ako ekonomski kapaciteti nisu u cijelosti iskori{teni, pozitivni kratkoro~ni u~inak na BDP }e biti najve}i kada su MPC i MPX vi{i, ili, MPM i MPS niì. Na{e grani~ne sklonosti }emo izra~unati kori{tenjem podataka za BDP, {tednju, uvoz i izvoz.
GRANI^NE SKLONOSTI
Metodologija za izra~unavanje multiplikatora na temelju stvarnog BDP-a preuzeta je iz David, N., Hyman, Macreoconomics - Makroekonomija, Irwin, McGraw-Hill, 1996., str. 270. Kako je u BiH inflacija minimalna, nominalni se BDP uzima kao stvarni BDP. Inflacija u rasponu od 0-2 % ne bi trebala zna~ajno utjecati na validnost na{ih rezultata. Pod MPT-om mislimo na dodatni rast u poreskim prihodima podijeljenim sa dodatim rastom bruto BDP-a.
33
Za po~etak }emo izra~unati promjene u varijablama, i to GDPt, St, Xt, Mt, gdje su: - - promjena - GDPt - bruto doma}i proizvod - St - ukupna {tednja - Xt - izvoz roba i usluga - Mt - uvoz roba i usluga - t - teku}a godina Dodatni BDP u BiH, dodatna potro{nja, {tednja, izvoz, uvoz izme|u 1999. i 2004.3 (u milionima KM)
GDP 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 8,990 10,050 10,960 11,650 12,303 13,497 St 405 523 1,447 1,621 1,926 2,489 Xt 2,262 3,208 3,439 3,299 3,652 4,330 Mt 6.690 7.467 8.093 8.952 9.163 10.149 Xt - Mt -4.428 -4.259 -4.464 -5.653 -5.511 -5.819
GDPt
1,060 910 690 653 1194
St
118 924 174 305 563
Xt
946 231 -140 353 678
Mt
777 626 759 311 986
Postoji nekoliko stvari koje treba napomenuti u vezi s ovim podacima. 1. Kako smo vidjeli u prvom dijelu, dodatni rast BDP-a je opadao godinu za godinom. U 2000. je iznosio vi{e od milijardu KM, ali je u 2003. iznosio svega 0,677 milijardi KM. To ozna~ava da dodatno pove}anje BDP-a opada, a to onda implicira da ni vrijednost multiplikatora ne moè biti naro~ito povoljna. 2. Svake godine raste i dodatna {tednja. Temeljna promjena se dogodila 2001. godine, kada je rast {tednje iznosio 924 miliona KM, {to je predstavljalo vi{e od rasta BDP-a za tu godinu. Osnovni razlog za to mogla bi biti konverzija njema~ke marke na euro, {to je 'prisililo' ljude da u{te|ena sredstva koja su imali kod ku}e unesu u bankarski sistem.4 Taj je novac ve} postojao u BiH, ali izvan zvani~nih kanala tokova novca. Stoga ovaj broj ne predstavlja dodatnu {tednju u tolikoj mjeri koliko predstavlja 'registriranje' 'neformalne' {tednje koja je postojala otprije. 3. Nivo uvoza je u startu bio veoma visok i nastavio je rasti iznimnim tempom. Dinamika uvoza i izvoza pokazuje da je deficit svake godine rastao. îni se da se rast uvoza 2003. usporio. Dodatni je uvoz spao na 311 miliona KM u usporedbi s rastom od 968 miliona KM u 2004. Ovo }e, naravno, posluìti i za uve}avanje multiplikatora. 4. Fiskalna politika je izuzetno va`na za multiplikator zbog toga {to dràva podiè nivo prihoda uglavnom putem oporezivanja pojedinaca i privrede. Efekt pove}anja poreza jest smanjenje ukupne potro{nje, {to ima negativan utjecaj na multiplikator. U tom kontekstu, porezi djeluju na isti na~in kao i {tednja. Za potrebe ovog dokumenta uzimamo prihode od poreza umanjene za transfere, s obzirom da transferi predstavljaju prijenos kupovne mo}i sa dràve na druge potro{a~e. Takav prijenos ne podrazumijeva nikakvu kontrauslugu, te se tako niti ne broji kao tro{enje ili potro{nja sama po sebi. Za potrebe ovog dokumenta ukupni porez izra~unavamo kako slijedi:
5
Tabela 2. u VI. dijelu Priloga sadrì podatke o poreskim prihodima, transferima i dodatnim poreskim prihodima u BiH za razdoblje 1999. - 2004.
3 4
Podaci su preuzeti iz Godi{njeg izvje{taja CB BiH za 2004. godinu, Sarajevo, 2005. Izvoz obuhva}a izvoz roba, usluga i doma}ih prihoda od ulaganja izvana, dok uvoz obuhva}a robe, usluge i prihode od stranih ulaganja u BiH. Visok nivo nepovjerenja prema bankama nakon rata zna~io je da su velike koli~ine novca dràne u gotovinskom obliku u ~vrstim valutama, prije svega u DEM. Uvo|enje eura zna~ilo je da se ova gotovina mora promijeniti u eure. Iz razli~itih su razloga mnogi od onih koji su novac mijenjali svoju gotovinu ostavili na bankovnim ra~unima koje su otvorili u tu svrhu. predstavlja poreske prihode minus transferi, dok predstavlja ukupne poreske prihode u BiH za datu godinu ''t''.
34
Izra~unavanju grani~nih sklonosti pristupili smo na temelju podataka o dodatnoj vrijednosti. Formule koje smo koristili navodimo u II. poglavlju Priloga, a rezultate koji se zasnivaju na nepode{enim podacima prikazujemo u sljede}em grafikonu. MPX, MPM, MPS i MPT u BiH za 2000-2004.6
Grani~na sklonost izvozu (MPX) znatno je opala 2002. godine, odnosno postala je negativna (-0,20). Grani~na sklonost uvozu (MPM) imala je svake godine tendenciju rasta uz o~ekivano odstupanje za 2002. godinu. Grani~na sklonost {tednji (MPS) opala je 2002. godine u pore|enju sa 2001. godinom, {to je bilo o~ekivano uzimaju}i u obzir skok u {tednji u 2001. godini, koji se nije zadrào u narednim godinama. Grani~na sklonost ka porezu ili rast poreskih prihoda u pore|enju sa rastom BDP-a (MPT) opao je od 2000. i 2001. godine te je u 2002. bio negativan. Ova sklonost je po~ela rasti ponovno 2003. godine. Pokazatelji za 2002. godinu sugeriraju da je do{lo do velike promjene unutar BiH ekonomije, ali ~ak i vi{e na polju vanjskih ekonomskih odnosa. Rast BDP-a je bio niì nego prethodne godine. Ako taj petogodi{nji period promatramo kao poslovni ciklus, tada moèmo smatrati da je 2002. godina bila period najniè aktivnosti u odnosu na makroekonomske pokazatelje - gledano kroz grani~ne sklonosti koje smo ispitivali. U 2003. godini grani~ne su sklonosti pokazale znakove oporavka.
Sada moèmo pristupiti ra~unanju vrijednosti multiplikatora za posmatrane godine. Koristimo se otvorenim ekonomskim modelom s obzirom na sveukupnu ulogu vanjskog sektora u BiH.7 Multiplikator otvorene privrede, uz kori{tenje metode koja se zasniva na BDP-u, moè se izra~unati na osnovi grani~nih sklonosti koje slabe multiplikatorski efekt, primjenom sljede}e formule:
8
MULTIPLIKATOR ZA BIH
Tabela 3. u V. poglavlju Priloga sadrì sve podatke potrebne za izra~un za razdoblje 1999 - 2004. U sljede}im grafikonu dajemo pregled rezultata. îni se da je vrijednost multiplikatora uvelike varirala tokom ovog razdoblja; vrijednost iznad 1 je bila samo u prvoj godini razdoblja koje analiziramo. U 2000. godini multiplikator je iznosio 1,05, {to sugerira da
6 7
Izvor podataka naveden je u Tabeli 1, Poglavlje III. Aneksa. Multiplikator se moè izra~unati a da se ne uzimanja u obzir vanjski ekonomski odnosi odnosno uvoz / izvoz. Takav model, me|utim, nije primjeren za BiH uzev{i u obzir visoku vrijednost parametara me|unarodne trgovine u pore|enju sa zvani~nim BDP-om, posebno u odnosu na uvoz roba i usluga, a nepostojanje podataka ga u svakom slu~aju ~ini neprakti~nim. Detaljno obja{njenje formule dajemo u VI. poglavlju Aneksa.
35
Multiplikator za BiH za period 1999. - 2004.
Izvor: Prilog, Tabela 4. V. poglavlje
je dodatna potro{nja u BiH utjecala na zna~ajniji rast BDP-a (za 5%). U 2001. godini vrijednosti multiplikatora su opale znatno ispod 1, ali smo ve} vidjeli da je porast {tednje koji je bio ve}i od rasta BDP-a bio osnovni razlog za to, te takvu situaciju ne trebamo uzeti preozbiljno. Op}enito uzev{i, analiza koju smo proveli sugerira da je efekt multiplikatora u BiH nepovoljan. Linearni trend za period je opadaju}i. Moè se vidjeti da u 2002. i 2003. godini multiplikator raste u jednom zanemarivom procentu, ali i dalje ostaje ispod 1. Osnovni razlog za to je opadanje u dodatnoj {tednji, uvozu te, naravno, poreskim prihodima, {to u logici modela multiplikatora treba rezultirati porastom vrijednosti.
Analiza grani~nih sklonosti i multiplikatora za BiH jasno sugerira da makroekonomska situacija u zemlji ne obe}ava mnogo. Ako grani~ne sklonosti uvozu, izvozu, potro{nji i {tednji ostanu manje-vi{e takve kakve su bile u proteklih nekoliko godina, BiH }e i dalje ostvarivati lo{e rezultate. Dva su osnovna razloga zbog ~ega su vrijednosti multiplikatora za BiH ovako niske. Prvi razlog je visok nivo potro{nje uvezenih roba i usluga, {to se negativno odraàva na efekt multiplikatora. Ne samo da su po~etne vrijednosti za uvoz visoke, ve} je zna~ajan i nivo godi{njeg rasta, {to zna~i da efekt multiplikatora potro{nje biva prenesen u one ekonomije koje izvoze u BiH. Ako nastavimo uvoziti dobra i usluge na postoje}em nivou i u tako visokim stopama, novca }e u BiH biti dotle dok ga budu osiguravali me|unarodna pomo}, donacije, transferi, grantovi i krediti i dotle dok BiH stranim investitorima bude mogla prodavati kapital za ~iju su izgradnju prethodnim generacijama bila potrebna desetlje}a. Nakon toga moèmo o~ekivati nametanje restrikcija kako bi se osiguralo pla}anje deficita i duga. Moèmo o~ekivati i porast Gini koeficijenta9, odnosno broja ljudi koji }e ìvjeti u ekonomskim te{ko}ama i mali broj onih koji }e uìvati bogatstvo. Va`no je shvatiti da bi ~ak i mala promjena u nivou potro{nje iz uvoza, npr. zamjenom 10% potro{nje iz uvoza doma}im proizvodima ili uslugama imala vi{estruko pozitivan efekt na BDP. Drugi razlog zbog ~ega je vrijednost multiplikatora za BiH tako niska jest neformalna ekonomija. Podaci o vanjskoj trgovini u robi i uslugama su prili~no pouzdani i procjenjuje se da neformalna ekonomija u tom podru~ju nije naro~ito aktivna.10 Tako moèmo prihvatiti vrijednost uvoza kao stavku koja ima stvarni u~inak
ZAKLJU^CI U VEZI SA GRANI^NIM SKLONOSTIMA I MULTIPLIKATORIMA ZA BIH
10
Gini koeficijent mjeri nejednakost u zemlji ili na vi{em nivou, ~ak do mjerenja na svjetskoj razini. Kre}e se od ''0'' do ''1'', gdje ''0'' ozna~ava savr{enu jednakost a ''1'' potpunu nejednakost. Globalni podaci pokazuju da je ovaj koeficijent u zadnjim desetlje}ima XX. vijeka rastao, sa nekih 0,40 u 1990. na 0,48 u 2000. godini Izvor: M. Svetli~i}, Globalisation: Neither Hell Nor Paradise, - Globalizacija - ni pakao ni raj; Journal of International Relations and Development, decembar 2000., str. 375. [to svjedo~e i komplikacije koje su na{oj analizi uzrokovale izmjene metode CBBiH u vezi sa pode{avanjem iznosa za neprijavljeni i uvoz za koji je prijavljena manja carinska vrijednost.
36
na smanjenje efekta multiplikatora. S druge strane, velika je koli~ina neregistrirane nove vrijednosti unutar BiH, {to zna~i da je ukupna nova vrijednost stvorena u BiH potcijenjena te tako ne biva registrirana kao efekt multipliciranja proizvodnje (odnosno ne odraàva se u vrijednosti multiplikatora, koji se ra~una na osnovi zvani~nih podataka). Pozitivna vrijednost multiplikatora spram zvani~nog BDP-a bi izgledala ve}om ako bi se ova novostvorena vrijednost inkorporirala u legalnu ekonomiju umjesto {to se omogu}ava da se taj efekt osjeti izvan slu`benih kanala tokova novca. Ne samo da bi se dodatna potro{nja ili proizvodnja odvijala unutar formalnog umjesto u neformalnom sektoru, {to bi za rezultat imalo i vi{i BDP, nego bi se koristan u~inak osjetio u cijelom multiplikacijskom lancu. Uvo|enjem dijela neformalne ekonomije u legitimni - legalni sistem rezultiralo bi, kroz pove}anje obima, pove}avanje vladinih prihoda. Velika ovisnost BiH o uvozu zahtijeva preduzimanje hitnih korektivnih mjera, a izuzetno lo{a i veoma visoka grani~na sklonost uvozu mora se smanjiti. Za to moèmo navesti barem pet dobrih razloga. Prije svega, uvoz ima negativan u~inak zbog toga {to direktno smanjuje BDP. Neto izvoz je komponenta BDP-a na potro{nom pristupu te opada kada raste izvoz (neto izvoz = izvoz - uvoz) smanjuju}i tako BDP. Ovo ne implicira jednostran pristup i eliminiranje uvoza, jer bi to bilo jednako {tetno za BiH ekonomiju. Smanjenje uvoza i razuman stepen supstitucije bilo bi pak korisno za BiH. Drugo, ve}i uvoz smanjuje multiplikativni efekt, te se time smanjuju rast BDP-a, proizvodnja, zapo{ljavanje i, kona~no, potro{nja. Drugim rije~ima, zamjenom veoma male koli~ine uvezene doma}om robom i uslugama pove}ao bi se BDP ne samo za taj iznos nego bi se pove}ao i pozitivan efekt u modelu multiplikatora. U~inak na BDP bi bio vi{estruk. Tre}e, uvoz moè prouzrokovati da lokalna valuta bude povu~ena (smanjena) iz nov~anih tokova. Potro{nja strane robe i trgovinski deficit moraju se platiti u eurima ili nekoj drugoj konvertibilnoj valuti, {to indirektno moè dovesti do smanjenja koli~ine KM u opticaju. êtvrto, nedovoljno uposleni doma}i privredni kapaciteti suo~avaju se sa dodatnim problemima zbog visokog nivoa potro{nje koja se zasniva na uvozu, ~ime se smanjuje potro{nja doma}ih roba i usluga. To uzrokuje opadanje doma}e poljoprivredne i druge proizvodnje dok uvoz raste. Trgovinski deficit koji se odnosi na poljoprivredne i prehrambene proizvode i pi}a svake je godine, od 1999. rastao, a u 2003. godini dostigao je iznos od 1,7 milijardi KM. Taj deficit je nastavio rasti i u 2004. godini. Potro{nja iz uvoza onih roba koje BiH, uz vrlo malo internih napora, moè proizvoditi za svoje potrebe nije samo {tetna. Ona slabi i smanjuje doma}u proizvodnju. Peto, zna~ajan dio uvoza u BiH dolazi iz zemalja s kojom je BiH potpisala sporazume o slobodnoj trgovini. Ovi sporazumi zna~e da se na robu i usluge koje ulaze u zemlju vi{e ne napla}uju carine. Time su se smanjili javni prihodi od carina na uvoz. Gubitak ovog prihoda zna~i da se mora smanjiti javna potro{nja ili se moraju na}i novi izvori javnih prihoda. Niti jedan od ovih scenarija nije jednostavan za bilo koju zemlju koja se s njima mora suo~iti, pa ne}e biti jednostavni ni za BiH.
37
NEFORMALNA EKONOMIJA
ÊTVRTO POGLAVLJE: NEFORMALNA EKONOMIJA
Kroz cijelu raspravu imali smo ~este slu~ajeve pozivanja na neformalnu ekonomiju. Kako lokalni tako i me|unarodni stru~njaci su jedinstveni u tvrdnji da je udio bosanskohercegova~kog neformalnog sektora u ekonomiji zna~ajan i da je efekt toga sektora mnogostruk i dalekoseàn. Brojnim istraìvanjima do{lo se do kvantitativne procjene njegova obima, i rezultati su prili~no razmjerni. Prije pregleda zaklju~aka drugih studija, predstavit }emo rezultate na{eg istraìvanja, u kojem je kori{ten pristup ispunjavanja poreznih obaveza doma}instava.
Mjerenje ispunjavanja poreznih obaveza jest pitanje od klju~nog zna~aja za na{e analize. To je klju~na determinanta razine neformalne ekonomije, te je od primarnog interesa za vladu budu}i da ima direktan utjecaj na prihode. Na{ generalni pristup moè se saèti u sljede}e: - Prvo, koriste}i se podacima iz nacionalnih ra~una, procijenili smo relevantnu poreznu osnovicu za: - poreze na osobne dohotke i - obavezne doprinose zaposlenih za socijalno osiguranje. - Zatim smo procijenili stope ispunjavanja obaveza za svaku dostupnu godinu na temelju: - poreskih zakona i propisa i - podataka o poreskim prihodima. - Tre}e, procijenili smo ukupan neprijavljeni prihod doma}instava za svaku dostupnu godinu. - êtvrto, na kraju smo usporedili FBiH i RS sa drugim zemljama Jugoisto~ne Evrope, za koje postoje usporedivi podaci. U ovom izvje{taju namjerno smo se odlu~ili da izbjegnemo pla}anja poreza od strane doma}instava. Sveobuhvatan pristup zahtijevao bi uklju~ivanje korporativnog sektora. Usprkos tome smatramo da je pristup koji smo odabrali dovoljno sveobuhvatan - zato {to za po~etnu ta~ku uzimamo krajnju potro{nju doma}instava prema izvje{tajima entitetskih prora~una. U osnovi, pra}enje krajnje potro{nje koristit }emo kako za neformalne tako i za formalne prihode.
ISPUNJAVANJE POREZNIH OBAVEZA DOMA]INSTAVA
Izra~unati teoretski ukupnu poresku osnovu za porez na li~ni dohodak (PIT) i obavezne doprinose uposlenih za socijalno osiguranje (SSC) zahtijevalo bi podatke koji nisu dostupni - posebno, pravu razinu ispla}enih pla}a, dobitaka u igrama na sre}u i dividendi. Smatramo da ovi drugi tipovi prihoda predstavljaju malen iznos u pore|enju sa osnovicom poreza na li~ni dohodak (PITB) i osnovicom doprinosa za socijalno osiguranje (SSCB), tako da se neznatne gre{ke uzrokovane njihovim nera~unanjem mogu razmotriti kasnije, u analizi osjetljivosti.1 Na{a procjena neto prihoda doma}instva (NTHI) temelji se na zvani~noj potro{nji doma}instava (HHFC)2 umanjenoj za imputirane rente (IR).3 Zatim smo dodali izdatke doma}instva za nove stambene
1 Gdje nisu bili dostupni podaci za jedan od entiteta, podaci za BiH su prikazani kori{tenjem omjera BDP entiteta prema BDP BiH u cjelini, kako ih je dostavila Agencija za statistiku BiH. Tako|er smo se koristili javno objavljenim podacima o BDP-u koje je objavila CB BiH i procjenama sive ekonomije (NOE), koje je izradila CB BiH za 2003. godinu te MMF za godine od 1999. do 2002., objavljene u MMF-ovom izvje{taju u martu 2004. godine i koje razmatramo u daljnjem tekstu. Podatak o finalnoj potro{nji doma}instva (HHFC) u BDP je iz Odjeljenja za statistike Ujedinjenih nacija (UNSTATS), koji ga je preuzeo od MMF. On iznosi 89% za 2003. i 2002. godinu. Pretpostavili smo da je isti omjer za sve analizirane godine. Dio HHFC je prema SNA normama ali nije dio na{eg koncepta prihoda. Uzeli smo na{e procjene udjela imputirane rente (IR) u HHFC iz Ankete mjerenja ìvotnog standarda (LSMS) iz 2001. godine. Pretpostavili smo da je ovaj udio podacima iz LSMS 2001. ta~an i da se moè koristiti za sve godine.
POREZ NA LI^NI DOHODAK I MODEL DOPRINOSA ZA SOCIJALNO OSIGURANJE
2 3
38
jedinice,4 koje se temelje na postotku bruto potro{nje gra|evinske industrije prema doma}instvima (HHCO).5 Tako|er smo dodali {tednju (S); pretpostavili smo konstantnu stopu {tednje. Tako smo do{li do sljede}e formule:
(1)
Zatim smo oduzeli procijenjeni prihod izuzet od PIT i SSC, naime doprinose socijalnog osiguranja (SB)6, nov~ane po{iljke (REM)7 i dodane vrijednosti od sektora poljoprivrede doma}instava, do kojih smo do{li koriste}i bruto dodanu vrijednost poljoprivrede (AGVA).8 Na kraju, prelaskom sa neto poslije-PIT na bruto prije-PIT prihoda, dodali smo pla}ene poreze na li~ni dohodak (PPIT) i pla}ene doprinose za socijalno osiguranje.9 Tako smo do{li do osnovice SSC: (2) Osnovicu PIT-a za FBiH smo potom izra~unali oduzimanjem teoretski obaveznih doprinosa za socijalno osiguranje (SSCL)10: (3a) Formula 3b prikazuje kako smo izra~unali PITB za RS:11 (3b) Onda smo procijenili obavezni PIT, koji je fiksan u oba entiteta. Na kraju smo procijenili stopu ispunjenja obaveza za PIT i SSC za svaku godinu, {to je omjer odnosa izme|u stvarnog PIT i SSC, i kona~no obavezni PIT i SSC, koje smo izra~unali u skladu sa gore navedenim.
4 5
7 8 9 10
11
Ne dio HHFC nego bruto fiksnih kapitalnih investicija (GFCF). Procijenili smo da je potro{nja doma}instava za nove stambene jedinice oko 30% od bruto potro{nje gra|evinske industrije prema doma}instvima (HHCO). Ovo je prosjek udjela u Velikoj Britaniji i moè posluìti kao donja granica u procjeni za BiH. Podatke o bruto izdacima gra|evinarstva i bruto dodane vrijednosti poljoprivrede (AGVA) u BDP-u je dostavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pretpostavili smo da su ta~no izmjereni i da je AGVA u potpunosti generirana u sektoru doma}instava, tako da u cijelosti odgovara zbiru profita i pla}a koje doma}instva ostvaruju u sektoru poljoprivrede. Koristili smo podatke o dràvnim transferima (ST) za doma}instva koje su dostavila entitetska ministarstva finansija. U slu~aju RS, ovi podaci nisu bili lako dostupni. Ipak, sra~unali smo ST dodavanjem podataka od CB BiH i MMF o centralnom budètu RS i fondovima za izdatke socijalnim korisnicima te transferima centralnog budèta RS za doma}instva. Za 2002. godinu imali smo sve potrebne podatke, dok smo za 2003. i 2001. godinu morali raditi procjene koriste}i podatke o prihodima socijalnih fondova i udio rashoda u smislu prihoda za 2002. Podatak o prihodu dràve od PIT i SSC dostavila je CB BiH kao i gospo|a Mirjana ômi} iz Fonda za razvoj i zapo{ljavanje Republike Srpske. Podatke za dràvni prihod od PIT i SSC smo dobili iz istih izvora. Za nov~ane po{iljke koristili smo podatke platnoga bilansa koje je dostavila CB BiH o privatnim prekograni~nim transferima. Vidjeti zabilje{ku 46 za izvore. Vidjeti zabilje{ku 47 za izvore. Obavezni doprinos za socijalno osiguranje (SSCL) je fiksan u oba entiteta, ali su stope razli~ite. Ta informacija o poreskim zakonima je dobijena od relevantnih ministarstava uz pomo} gospodina Adnana Efendi}a sa Univerziteta u Sarajevu i BA-CA Vodi~a za investicije u Bosni i Hercegovini, septembra 2003. godine. Stopa SSC u FBiH je pau{alna stopa od 32% bruto zarade. U RS, to je pau{alna stopa od 42% bruto zarade. PIT iznosi 5% od neto zarade u FBiH, dok se u RS koristi pau{alna stopa od 10% od zarade. Za RS potrebno je prvo oduzeti od SSCB primanja oslobo|ena pla}anja poreza, a koja su jednaka prosjeku ~etiri neto mjese~ne pla}e (MNS). Rezultat je onda umanjen za 10%. Kona~no, tu su i odbijanja za uzdràvane ~lanove obitelji (DSF) maksimalno do 50% ostatka, kako slijedi: za jednog uzdràvanog ~lana smanjenje od 12 puta od MNS; za svakog idu}eg uzdràvanog ~lana - 6 puta od MNS. Koriste}i podatke iz LSMS 2001. o raspodjeli prihoda u RS, koristili smo relativnu raspodjelu tako da smo zbir usporedili sa procjenama za ukupne prihode. Glede odbijanja za uzdràvane ~lanove, pretpostavili smo da na svakog koji zara|uje dolazi 3,2 osobe koje uzdràva, {to je prosjek iz podataka LSMS.
39
ISPUNJAVANJE POREZNIH OBAVEZA ZA POREZ NA OSOBNI DOHODAK I DOPRINOSE ZA SOCIJALNO OSIGURANJE - REZULTATI
Ispunjavanje poreznih obaveza za porez na osobni dohodak (PIT): Tabela 1
Godina PIT por. osnov. PIT obaveze Prihodi od PIT Stopa ispunjavanja FBiH RS FBiH RS FBiH RS FBiH RS 2003. 4312 1055 216 105 142 2 66,0% 2,3% 2002. 4077 1013 204 101 136 7 66,9% 6,8% 2001. 3821 821 191 82 127 11 66,3% 12,9% Svi nov~ani iznosi su dati u milionima KM po trenutnim cijenama. Stopa PIT je u FBiH iznosila 5%, a u RS je iznosila 10% za spomenute godine.
Ispunjavanje obaveza za doprinose za socijalno osiguranje (SSC) - rezultati: Tabela 2

Godina
SSC osnovica Ukupno SSC obaveze Prihodi od SCC Stopa ispunjavanja FBiH RS FBiH RS FBiH RS FBiH RS 2003. 6341 2695 2029 1132 965 522 47,6% 46,1% 2002. 5996 2525 1919 1061 914 508 47,6% 47,9% 2001. 5620 2091 1798 878 837 409 46,6% 46,6% Svi nov~ani iznosi su dati u milionima KM po trenutnim cijenama. Stopa SCC je u FBiH iznosila 32% i 42% u RS za spomenute godine.
Stopa ispunjavanja poreskih obaveza u FBiH iznosila je otprilike 66% za porez na li~ni dohodak i 47% za doprinose za socijalno osiguranje za sve tri godine. Ove stope su mo`da stabilne, ali su i relativno niske i pobolj{anja na tom planu su mogu}a. Stopa ispunjavanja poreznih obaveza u RS za doprinose za socijalno osiguranje (46,1% u 2003.) sli~na je onoj u FBiH i stabilna je. Stopa ispunjavanja poreznih obaveza za porez na osobni dohodak u RS je izuzetno niska i u opadanju (2,3% u 2003.). Ako su na{i podaci ta~ni,12 potrebno je uvesti izuzetno velike promjene kako bi se osiguralo prikupljanje prihoda na ovoj osnovi u RS. Postoji vidljiva razlika izme|u entiteta u smislu ispunjavanja poreznih obaveza u vezi s porezom za osobni dohodak. Pitanje koje se name}e je - zbog ~ega? Stabilnost stopa sugerira da se sistematski iskori{tavaju rupe u zakonu i nepokrivena podru~ja. Jednako va`ne su vjerojatno i izvjesnost i teìna kazni. U tom je pak smislu potrebno dodatno ispitivanje prije negoli se donesu osnovani zaklju~ci. Bilo bi tako|er korisno i revidiranje procedura koje se primjenjuju u izra~unavanju i prikupljanju prihoda od PIT.13 Ipak osje}amo pouzdanje u rezultate koje smo dobili, posebno stoga {to su stope ispunjavanja obaveza niske u oba entiteta, sli~nih su nivoa kada se radi o doprinosima za socijalno osiguranje, a razli~it je nivo ispunjavanja obaveza koji se odnosi na porez na osobni dohodak - u tom pogledu RS ima izuzetno nisku stopu ispunjavanja obaveza.
12 13
Prema podacima iz Fonda RS za razvoj i zapo{ljavanje. Prihod na osobni dohodak u RS ipak predstavlja prihod na o}inskom nivou i nije jasno je li na{ izvor registrirao i osigurao sve podatke o prikupljenom porezu na osobni dohodak, te je nejasno na koji na~in su prikazani u entitetskih prora~unima. Statisti~ki podaci iz nacionalnih ra~una se tek izra|uju i nisu iscrpni. Nekoliko osnovnih varijabli, prije svega HHFC, mo`da se ne mogu izmjeriti tako precizno kako bismo mi htjeli. Moè se javiti i validna zabrinutost u smislu ta~nosti nekih od pretpostavki koje smo iznijeli. Zbog svega navedenog proveli smo i analizu osjetljivosti modela primjenom metode koju smo koristili i na donje i na gornje grani~ne vrijednosti za osnovne inpute (poreske osnovice), na 85% i 115% od sredi{njih vrijednosti, respektivno.
SSC Niska stopa ispunjavanja obaveza FBiH RS 41,40% 40.10% 41,40% 41,70% 40,50% 40,50% Visoka stopa ispunjavanja obaveza FBiH RS 56,00% 54,20% 56,00% 56,40% 54,80% 54,80% Niska stopa ispunjavanja obaveza FBiH RS 57,40% 2,00% 58,20% 5,90% 57,60% 11,20% PIT Visoka stopa ispunjavanja obaveza FBiH RS 77.70% 2.70% 78.70% 8.00% 78.00% 15.10%
God.
2003. 2002. 2001.
40
Naàlost, a {to je rezultat ograni~enja koja se odnose na podatke, ne moèmo s pouzdanjem objediniti rezultate koje smo dobili u ovoj studiji. Da bismo osigurali temelj za diskusiju, nastavit }emo tako {to }emo raditi pore|enje na me|unarodnom planu i ponuditi procjenu visine neformalnih aktivnosti koju ova analiza projicira. Na po~etku je potrebno dati nekoliko kratkih poja{njenja analiti~kog pristupa koji smo primijenili kako bi se omogu}ilo razumijevanje rezultata koje izvodimo za BiH i druge zemlje u Jugoisto~noj Evropi. Najprije smo konstruirali procjenu sveukupnog obaveznog poreza za doma}instvo. Ta obavezna porezna stopa (SHTR)14 stvorena je tako da bi bila jednaka ukupnim teoretskim poreznim obavezama za ~etiri vrste poreza koje se pla}aju na ukupne prihode doma}instava. Zatim smo za svaku zemlju procijenili ukupni dohodak doma}instva iz krajnje potro{nje doma}instva, kako je navedeno u tekstu iznad. Usporedbom teoretskih sa stvarnim ste~enim prihodima, moèmo za svaku od zemalja u grupi dati ukupnu stopu prijave prihoda doma}instva (lambda u sljede}oj tabeli), kao i ukupni neprijavljeni prihod doma}instava koje u komparativne svrhe moèmo iskazati i kao procent BDP-a (SEIH u sljede}oj tabeli). Tabela 3
Ukupni prihod doma}instava kao % BDP-a FBiH RS SEE-6 prosjek Albanija Bugarska Hrvatska Makedonija Rumunija Kosovo AC prosjek ê{ka Republika Estonija Ma|arska Latvija Litva Poljska Slova~ka Slovenija Izvor: Vlastite procjene 90% 91% 86% 88% 78% 75% 88% 81% 104% 72% 67% 77% 70% 74% 75% 78% 65% 72% SHTR THTR/GDP Obavezna stopa Ukupni prihodi poreza za od poreza od doma}instava doma}instava kao % BDP-a 21% 9% 22% 9% 38% 18% 30% 11% 38% 17% 49% 28% 54% 26% 41% 14% 18% 10% 44% 22% 39% 19% 53% 32% 45% 22% 40% 19% 37% 19% 48% 22% 41% 18% 50% 27% *Lambda Prijavljeni prihod doma}instava kao % BDP-a 44% 40% 46% 35% 44% 57% 49% 35% 58% 50% 48% 60% 49% 49% 50% 47% 44% 55% Lambda Stopa prijave prihoda doma}instava 50% 44% 57% 40% 56% 76% 55% 43% 56% 69% 72% 78% 70% 66% 67% 60% 67% 76% SEIH Neprijavljeni prihod doma}instava kao % BDP-a 45% 51% 39% 52% 34% 18% 39% 46% 45% 22% 18% 17% 21% 26% 25% 31% 21% 17%
PORE\ENJA NA ME\UNARODNOM PLANU
Rezultati koje smo dali u tabeli su za 2001. godinu. Iako postoje odre|ene razlike u detaljima metodologija koje su kori{tene15, i za FBiH i za RS smo dodijelili jednake mjerne vrijednosti na temelju na{ih kalkulacija za potrebe ovog izvje{taja. Procjene za FBiH (50%) i RS (44%) jesu u skladu s rezultatima za zemlje sli~nog stanja. Procijenjena stopa prijave prihoda doma}instva za FBiH je na istoj razini kao i u Makedoniji, dok je procjena za RS blià stopi koja je ustanovljena za Rumuniju. Drìmo se na{eg op}eg nalaza da je ispunjavanje poreskih obaveza vjerovatno niè u FBiH / RS negoli u ve}ini zemalja u tranziciji i vjerovatno je, ~ak i u pore|enju s drugim zemljama u Jugoisto~noj Evropi, nepovoljno. Na kraju dajemo procjene rasprostranjenosti neformalne ekonomije na temelju izbjegavanja poreskih obaveza, koji je dat u obliku procenta BDP-a za niz godina od 2001. do 2003. (SEIH u tabeli u daljnjem tekstu).
14 15
SHTR je izra~unat slijedom sli~nih pretpostavki koje se daju i u ovom dokumentu, izuzev {to je tretman poreza na osobni dohodak unekoliko pojednostavljen uzimanjem prosjeka stopa za svaku kategoriju umjesto distribucije prihoda. Na{ originalni rad koji pokriva zemlje u regiji nije otklonio imputiranu (pripisanu) rentu iz HFFC. Nedovoljno detaljne su bile i informacije o poreskim olak{icama i osloba|anju od poreza. S druge strane, u slu~aju FBiH / RS HHFC-u smo dodali HHCO. SHTR koji smo koristili temelji se na teoretskim prihodima od poreza definiranim u prethodnim paragrafima.
41
Tabela 4
Ukupni prihod doma}instava kao % BDP-a FBiH 90% 90% 90% 90% RS 92% 92% 92% 91% SHTR THTR/GDP Obavezna stopa Ukupni prihodi poreza za od poreza od doma}instava doma}instava kao % BDP-a FBiH RS FBiH RS 22% 24% 10% 10% 22% 25% 10% 10% 22% 25% 10% 10% 21% 22% 9% 9% *Lambda Prijavljeni prihod doma}instava kao % BDP-a FBiH 45% 45% 45% 44% RS 40% 40% 41% 40% Lambda Stopa prijave prihoda doma}instava FBiH 50% 50% 51% 50% RS 44% 43% 45% 44% SEIH Neprijavljeni prihod doma}instava kao % BDP-a FBiH RS 45% 51% 45% 52% 44% 51% 45% 51%
Prosjek 2003. 2002. 2001. Izvor: Vlastite procjene
Rezultati iz tabele sugeriraju da je, kao procent BDP-a, neprijavljeni prihod doma}instava tokom ovog trogodi{njeg perioda bio izuzetno stabilan i u prosjeku iznosio 45% od entitetskog BDP-a u FBiH i 51% entitetskog BDP-a u RS. îni se razumnim pretpostaviti da je neprijavljeni prihod doma}instava rezultat aktivnosti u neformalnom sektoru ekonomije. Tada bi se taj iznos mogao koristiti kao iznos dodatne vrijednosti u neformalnom sektoru. Moèmo zaklju~iti kako prosje~ni neprijavljeni prihod doma}instava iznosi otprilike polovinu entitetskog BDP-a i da je, gledano tokom odre|enog vremenskog perioda, relativno stabilan. [tavi{e, neformalni je sektor ne{to ve}i u RS negoli u FBiH, a ovi udjeli nisu podlo`ni kolebanjima. To implicira da je BDP, uklju~uju}i neformalni sektor ekonomije, ve}i od slu`benog BDP-a za otprilike jednu tre}inu, odnosno da iznosi 145% slu`benog BDP-a u FBiH i 151% slu`benog entitetskog BDP-a u RS.
I drugi istraìva~ki timovi preduzimali su ispitivanja kojima su èljeli evalvirati nivo neobuhva}ene ekonomske aktivnosti unutar BiH. Ta se istraìvanja razlikuju kako po razmjerama tako i po rezultatima. [tavi{e, kako to i sam pojam "neobuhva}ene" pokazuje, neformalne aktivnosti se shva}aju u izvjesnoj mjeri druga~ije negoli je ovaj pojam definiran u tekstu iznad. U daljnjem tekstu predstavljamo svako od tih istraìvanja. Poglavlje zavr{avamo me|usobnom usporedbom kori{tenih pristupa. Me|unarodni monetarni fond (MMF) javio je procjene vrijednosti ekonomskih aktivnosti unutar sektora neformalne ekonomije, koja nije obuhva}ena kalkulacijom slu`benog BDP-a za period od 1999. do 2002. godine.16 Grafikon 12: Vrijednost neformalne ekonomije u BiH izme|u 1999. i 2002.
DRUGE PROCJENE STANJA NEFORMALNE EKONOMIJE
Izvor: Izvje{taj MMF-a za BiH - IMF Country Report broj 04 / 54, Bosnia and Herzegovina: Selected Economic Issues - Bosna i Hercegovina: odabrana ekonomska pitanja, Me|unarodni monetarni fond, mart 2004., tabela 1, str. 4.
16
IMF Country Report No. 04/54 - Izvje{taj MMF-a za BiH broj 4/54, Bosnia and Herzegovina: Selected Economic Issues - Bosna i Hercegovina: odabrana ekonomska pitanja, Me|unarodni monetarni fond, mart 2004., str. 6. Iako se daje detaljan pregled po izvorima, izvje{taj ne daje nikakvo obrazloènje za ove procjene.
42
Grafikon pokazuje, u skladu s procjenama do kojih je do{ao MMF, da neobuhva}ena dodatna vrijednost koja potje~e iz neformalnog sektora iznosi oko 40% od ukupnog zvani~nog BDP-a za godine koje ovaj period pokriva, ali i da ta vrijednost opada. Godine 1999. slu`benim podacima nije bilo obuhva}eno 42,4% zvani~nog BDP-a. Tokom protekle tri godine neobuhva}ena aktivnost u sektoru neformalne ekonomije je imala sve manji udio te se u 2002. godini, zadnjoj godini za koju je dana procjena, spustila na 38,8% BDP-a. I dok MMF ne daje definiciju neobuhva}ene ekonomije, analiza koju daje prikazuje neregistrirane aktivnosti registriranih kompanija kao najva`niji izvor (oko 20%), za kojim slijedi proizvodnja u neregistriranim subjektima (9%), a na tre}em je mjestu neregistrirana trgovina (5,6%). Neregistrirane pla}e osoblja koje radi za me|unarodnu zajednicu u BiH za cijeli ovaj period iznosile su 2%, ali su u 2002. bile svega 1%. Zanimljivo je pak da se nelegalne aktivnosti i prijavljivanje iznosa manjih od stvarnih u statisti~ke svrhe ne prikazuju. Centralna banka BiH je tako|er dala procjenu neprijavljene dodatne vrijednosti ste~ene u sektoru sive ekonomije od 2003. godine - relevantne podatke dajemo u tabeli 12.17 Veoma je malo detalja predstavljeno u navedenim procjenama u vezi s njihovom analiti~kom osnovom. Tabela 5. Procjena CB BiH u vezi sa neformalnom ekonomijom
BDP BiH 1999. Nominalni BDP (u milionima KM) 8.990 Nominalni BDP uklju~uju}i i NOE (u milionima KM) BDP po stanovniku (u KM) 2.413 BDP po stanovniku, uklju~uju}i NOE (u KM) Stanovni{tvo (u hiljadama KM) 3.725 Izvor: Web-stranica CB BiH 2000. 10.050 2.658 3.781 2001. 10.960 2.886 3.798 2002. 11.650 3.043 3.828 2003. 12.303 16,954 3.211 4,424 3.832 2004*. 13.497 17.980 3,522 4,692 3,832
Vrijednost BDP, uklju~uju}i i neprijavljene ekonomseka aktivnosti, u 2003. godini je, prema ovim procjenama iznosila 16,95 milijardi KM18. Uzimaju}i u obzir da isti izvor prikazuje slu`beni BDP za 2003. u iznosu od 12.303 miliona KM, neobuhva}ena dodatna vrijednost koja potje~e iz neprijavljenih ekonomskih aktivnosti iznosi 4,65 milijardi KM, ili 37,8 % BDP-a zvani~nog sektora, 26 % procijenjenog ukupnog BDP. Sli~no tome, vrijednost BDP-a, uklju~uju}i i neobuhva}ene ekonomske aktivnosti, u 2004. se procjenjuje na 13,50 milijardi KM. Time se neregistrirana dodatna vrijednost iz neobuhva}enih ekonomskih aktivnosti procjenjuje na 4,48 milijardi KM ili 33,2 %,19 BDP-a obuhva}enog sektora, 24,92 % od ukupnog iznosa, {to je u skladu sa opadaju}im trendom koji biljeì analiza {to ju je dao MMF. U istraìvanjima koja su nedavno proveli Financial Services Volunteer Corps za USAID i CB BiH kori{tena je {ira definicija neprijavljenih ekonomskih aktivnosti (NOE) primjenom modela MIMIC, koji primjenjuje i OECD. U ovim procjenama u obzir su uzeti ne samo siva ekonomija nego i nelegalne aktivnosti i prijavljeni iznosi koji su manji od stvarnih iz statisti~kih razloga. Studija obuhva}a samo period od 2001. do 2003. uz projekcije za 2004. i 2005. godinu. Navedena studija pokazuje pad NOE sa 57,7% na 52,6% zvani~nog BDP-a izme|u 2001. i 2003., te u projekcijama za 2004. i 2005. godinu. predvi|a daljnje opadanje. Stopa za 2003. iznosi 33,1% BDP-a za proizvodne aktivnosti koje nisu prijavljene iz ekonomskih razloga (siva ili ekonomija iz sjene), 4,4% za nelegalne aktivnosti (korupcija i prostitucija) i 15,1% proizvodnje koja nije prijavljena iz statisti~kih razloga. Prema njihovim kalkulacijama, siva je ekonomija varirala oko 34% navedenog BDP-a.20 Pored toga, ustanovljeno je i da NOE u ve}em procentu sudjeluju u slu`benom BDP-u RS (67,97% u 2001.) negoli u FBiH (53,22%), i to uglavnom zbog ve}e prisutnosti sive ekonomije za razliku od nelegalnih aktivnosti ili prijavljivanja iznosa manjih od stvarnih. Studija obuhva}a pregled razvojnih trendova i projekciju kako neobuhva}ene tako i sive ekonomije za period od 2000. do 2005. godine. Za neobuhva}ene ekonomske aktivnosti predvi|en je blago opadaju}i trend
17 18 19 20
Centralna banka BiH, Bilten broj 4, Sarajevo 2004. Ibid, tabela 2, str. 82. Ovo ukazuje da je CB BiH mo`da jednostavno preuzela ovaj procent na temelju trendova iz MMF-ove studije kao nivo NOE i primjenjuje ga na zvani~ni BDP. To zapravo zna~i da ni za jednu od ovih procjena nije dano jasno obrazloènje. USAID BiH, Estimate of non-observed economy in Bosnia and Herzegovina - Procjena neobuhva}ene ekonomije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, novembra 2004, str. 27.
43
(sa 59% u 2000. na 51% u 2005. godini). Istovremeno se predvi|a umjeren porast aktivnosti iz domena sive ekonomije u smislu njihova procenta u zvani~nom BDP-u izme|u 2003. i 2005. godine.
S obzirom na razli~ite metodologije i definicije koje su kori{tene, dobijeni rezultati su prili~no podudarni jedni s drugima i sugeriraju da se udio sive ekonomije drì stabilno na razini iznad tre}ine slu`benog BDP-a, a da je siva ekonomija dio {ireg sektora neobuhva}enih ekonomskih aktivnosti, ~iji udio ide ~ak mo`da i do 53% BDP-a, ali se pomalo smanjuje u odnosu na zvani~ni BDP. Ovi su podaci u skladu s na{im procjenama (koje su izvedene iz potro{nje doma}instava i ispunjavanja poreskih obaveza) da neformalna ekonomija sudjeluje sa oko 50% u ukupnim doma}im prihodima. Ukupna proizvodna aktivnost u zemlje predstavlja zbroj zvani~nog BDP-a i neobuhva}enih ekonomskih aktivnosti. Jasno, ako se slu`bene brojke èle prilagoditi tako da se u obzir uzmu i NOE, ve}ina bi ekonomskih pokazatelja u BiH izgledala daleko bolje, a to vrijedi za svaki od pokazatelja po~ev{i od BDPa per capita do me|unarodnog rangiranja.21 [tavi{e, treba na umu imati da mnoge statisti~ke institucije BiH (koje su trenutno nadle`ne za izra~unavanje doma}ih prihoda) postupaju upravo neobi~no, jer u obzir pri izradi izvje{taja o ekonomskim agregatima u obzir ne uzimaju procjene o udjelu neformalnog sektora. Osim navedenih "ra~unovodstvenih" pitanja, brojni su ekonomski argumenti za udaljavanje BiH ekonomije od znatnog oslanjanja na neformalne aktivnosti. Oni se fokusiraju na nemogu}nost postizanja alokativne efikasnosti iz neregularnih ekonomskih transakcija i slabljenje neophodnih ekonomskih procesa, i to ne samo procesa kreditnog posredovanja. Rezultati visoke razine neformalnih aktivnosti jesu: slaba odrìvost i razvojni potencijali neregistriranih preduze}a, lo{e javne finansije, te{ko}e koje iz toga proizlaze a odnose se na mogu}nost ublaàvanja tereta poreskih obaveza, nejednake tro{kove i nejednake uvjete u smislu konkurentnosti preduze}a. Sve ovo ozbiljno {teti onima koji se pridràvaju propisa i stvara okruènje koje nije povoljno niti blagonaklono za strane investitore. [ire dru{tveno konzekvence sive ekonomije su jo{ problemati~nije. Iako postojanje neformalnog sektora osigurava mehanizam za kopiranje koji moè posluìti siroma{nima kao odsko~na daska za aktivnosti koje stvaraju mogu}nosti za zapo{ljavanje, ukupni u~inak na humani razvoj je negativan. U sredi{tu ovog pitanja jest ukupno ograni~avanje prava i gubitak poreskih prihoda, pomo}u kojih bi se osigurala podr{ka svim vrstama osnovnih usluga. Stoga se, zbog odràvanja neformalnih aktivnosti, javljaju va`na pitanja - jednakosti i dru{tvene izoliranosti, uklju~uju}i i cijeli niz socio-ekonomskih problema poput: osporavanja osnovnih radni~kih prava, uklju~uju}i i prava na socijalno osiguranje, doprinose za zdravstvenu za{titu i penzijsko osiguranje; lo{u obuku i lo{e stjecanje vje{tina i znanja, tj. lo{e obrazovanje, zatim nesigurnost radnih mjesta i, {to je najva`nije, osporavanje formalnog statusa, koji je potreban za dobivanje kredita i podizanje hipoteka. Neformalna ekonomija za ve}inu onih koji u njoj sudjeluju je nepravedna ekonomija, koja, u krajnjem ishodu, ograni~ava mogu}nosti i sposobnosti. Sve su to zna~ajni razlozi za zabrinutost u bilo kojem dru{tvu koje nastoji posti}i dru{tveni napredak, a posebno dru{tvu optere}enom mnogim ekonomskim problemima, kao {to je BiH. Osnovni izazov za politiku jest iznalaènje na~ina na koji se ove aktivnosti mogu formalizirati bez da se uni{ti preduzetni~ki duh i izlazne opcije. U zadnjem poglavlju }emo analizirati trì{te rada, a posebno ulogu neformalnog sektora na trì{tu rada i ispitati kako bi i koje bi se politike mogle primijeniti za razrje{avanje toga problema.
ZAKLJU^CI I KOMENTAR
21
Takav bi se optimizam unekoliko trebao ublaìti shva}anjem da opadanje udjela NOE u BDP-u koji sugeriraju brojke koje iznose i MMF i USAID (a koje ne zna~e da se NOE smanjuju, nego da rastu sporije od BDP-a) zna~i i dodatno opadanje ve} skromne stope rasta zvani~nog BDP-a, u slu~aju da se ovaj sektor formalizira.
44
DINAMIKA ZAPO[LJAVANJA U BIH
U ovom poglavlju nastojimo na izvjestan na~in rasvijetliti stanje na trì{tu rada u BiH. Posebno ispitujemo odnos izme|u statusa zaposlenog ili nezaposlenog i neformalnog sektora kao i mogu}e efekte progresivne formalizacije ekonomije. Dajemo pregled rezultata ankete {to su je proveli biroi za zapo{ljavanje a koju koristimo kako bismo stopu nezaposlenosti identificirali u skladu s definicijama koje je usvojila Me|unarodna organizacija rada (ILO). Pored toga, u dodatku razmatramo i rezultate nedavno provedene Ankete o radnoj snazi (LFS), koju provode statisti~ke institucije BiH uz podr{ku UNDP-a. Stopa nezaposlenosti u BiH i dalje je stvar procjena. Procjene se kre}u od 44%, koliko navode biroi za zapo{ljavanje, do brojeva koji se temelje na ILO definicijama i koji su daleko niì - neke procjene idu i do svega 16%.1 Vrijedi napomenuti i da je LFS, koju razmatramo na kraju ovog poglavlja, prva pouzdana anketa, a njeni rezultati prikazuju da je stopa nezaposlenosti 31% - {to je opet daleko ispod stopa koje navode biroi. Brojne su procjene da su zvani~ne stope neta~ne i da izobli~uju prirodu stanja sa trì{tem rada u BiH, ali prije negoli su 2006. godine objavljeni rezultati LFS nisu postojale pouzdane mjere za ovo trì{te.2 Velike razlike me|u stopama mogu se pripisati razlikama u metodama izra~unavanja nezaposlenosti koje su kori{tene. Me|unarodno prihva}eni standard jest ILO definicija, koja je uvelike razli~ita od definicije koju daju BiH zakoni. U biti, me|unarodne konvencije o nezaposlenost definiraju ne-zaposlenje i u smislu mogu}nosti da se zapo~ne raditi na poslu ako se dobije, dok se zakon oslanja na administrativnu izjavu o statusu. Obi~no se kao po~etna ta~ka za raspravu o nezaposlenosti uzima radno sposobno stanovni{tvo (stanovni{tvo u radnoj dobi). Takve podatke obi~no odre|uje demografska statistika - a to su podaci koje je u slu~aju Bosne i Hercegovine veoma te{ko dobiti po{to su podaci iz popisa stanovni{tva iz vi{e razloga zastarjeli. Drugi korak je odrediti ko sa~injava radnu snagu (dakle, ekonomski aktivno stanovni{tvo), a ko ne. Veli~ina radne snage odre|uje se na temelju anketa.3 Radna snaga se sastoji od osoba koje su odgovorile da su nezaposlene i onih koje se deklariraju kao zaposleni. Oni koji su radno sposobno stanovni{tvo, ali nisu dio radne snage ne ubrajaju se u nezaposlene. 'Osobe koje ne predstavljaju radnu snagu' su penzioneri, osobe koje isklju~ivo brinu o vlastitom doma}instvu (doma}ice) i redovni studenti. U ovu skupinu spadaju i osobe koje bi èljele raditi, ali su odustale od traènja posla. Ova se metoda za procjenu nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini ne koristi jer se status nezaposlene osobe dodjeljuje svakome ko je registriran na birou za zapo{ljavanje. Obi~no se nezaposlenom osobom smatra osoba koja nema posao i koja je: 1. u toku protekle ~etiri sedmice aktivno traìla posao, ili 2. koja ~eka da bude ponovno pozvana na posao nakon {to je otpu{tena. Uvjet da je osoba u protekle 4 sedmice aktivno traìla posao potvr|uje da je ta osoba zainteresirana da se zaposli. Situacija u BiH se donekle razlikuje od stanja u drugim zemljama i na~ina na koji se u njima gleda na zaposlenost / nezaposlenost. Zvani~no zaposleni u BiH su: - oni koji su stvarno zaposleni na poslu u kojemu su registrirani - oni koji rade i zara|uju sa strane u okviru sive ekonomije - oni koji su registrirani, ali su stvarno zaposleni negdje drugdje.
1 2 3
PETO POGLAVLJE: DINAMIKA ZAPO[LJAVANJA U BIH
Vidjeti u NHDR (2003.) strana 16. Odrednice daje LSMS, ali se moè pogledati i MMF-ov Izvje{taj za BiH - IMF Country Report No. 4/54. Rezultati prve ankete o radnoj snazi su dostupni od kraja prve polovine 2006. godine.
45
Zvani~no nezaposleni su: - zaista nezaposleni - oni koji ostaju u evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje, ali u stvarnosti rade u neformalnom sektoru (i odre|enim tijelima unutar formalnog). Ovakva se definicija koristi jer BiH zakon nezaposlenim smatra svakoga ko je prijavljen kao takav. Praksa je bila da se me|u nezaposlene uklju~uju i oni koji nastoje da se kvalificiraju za odre|ene beneficije (zdravstveno i penziono osiguranje) jer im njihov status u smislu zaposlenosti ne osigurava ta prava, ali koji bi se s pravom mogli smatrati zaposlenima ili ih uop}e ne bi trebalo smatrati dijelom radne snage. Su{tina ILO definicije jest test koji se odnosi na traènje posla; da bi se mogao smatrati nezaposlenim, potencijalni radnik mora aktivno traìti posao. BiH propisi o prijavljivanju statusa zaposlenosti ovo ne podrazumijevaju, te stoga broj nezaposlenih daje neta~nu sliku stanja na trì{tu rada u BiH. Pristup koji primjenjujemo u ispitivanju nezaposlenosti sastoji se od toga da smo najprije dali novu procjenu stope nezaposlenosti, stopu koja se temelji na definiciji ILO.4 Zatim smo poku{ali identificirati neke od razloga za nesrazmjer izme|u ove i slu`bene stope, pri ~emu smo se fokusirali na podru~ja koja predstavljaju najplodnije tlo za sivu ekonomiju. To nam omogu}ava da izra~unamo koji se procent prijavljenih nezaposlenih doista moè smatrati dijelom aktivne radne snage ako bi se neformalna ekonomija 'regulirala'. Na po~etku pak poja{njavamo kako vjerujemo da bi prioritet politike zapo{ljavanja trebala biti apsorpcija neformalnog od strane formalnog ekonomskog sektora ali uz maksimalni prijenos postoje}ih radnih mjesta i potencijala za pro{irenje tih aktivnosti. Analiza koju dajemo temelji se na dvije probne ankete. Prva je bila usmjerena na biroe za zapo{ljavanje - vladine institucije zaduène za unapre|enje zapo{ljavanja5. Podaci iz ove ankete se koriste za izra~unavanje zvani~ne stope nezaposlenosti. Druga probna anketa je provedena s pojedincima iz evidencije biroa za zapo{ljavanje.6
Prva se anketa sastojala od distribuiranja upitnika u 49 biroa u FBiH i 45 u RS. Time je anketa pokrila gotovo 70% op}ina u zemlji. Od biroa je zahtijevano da daju svoje nezvani~no mi{ljenje u vezi s pitanjima vezanim za broj nezaposlenih. Iz dobivenih podataka se ~ini da ve}ina biroa izjedna~ava registriranje u vezi sa statusom zaposlenosti kao rad na puno radno vrijeme. êtvrtina njih je ipak izvijestila da zna~ajan broj zaposlenih jesu oni koji rade na manje od punog radnog vremena ili rade sezonske poslove. To sugerira da ~injenica da je neko formalno registriran kao zaposlen ne isklju~uje sudjelovanje u aktivnostima koje bismo mogle smatrati neformalnim zaposlenjem. Rad na manje od punog radnog vremena i sezonski poslovi, rad koji se pla}a po proizvedenom komadu i privremeno zaposlenje su aktivnosti koje ostavljaju dovoljno prostora za stvaranje prihoda sa strane (odnosno pored posla s punim radnim vremenom). Vi{e od 70% biroa je izjavilo da je gotovo pola registriranih nezaposlenih u stvari zaposleno ili da imaju neku vrstu posla ili obavljaju neku drugu aktivnost / aktivnost koja generira prihode. Znatno manji broj (25%) biroa je izjavilo da su registrirani nezaposleni aktivni u svim oblicima neformalnog zaposlenja (sezonsko, privremeno, na manje od punog radnog vremena, na puno radno vrijeme). Izjavili su kako 25% nezaposlenih radi puno radno vrijeme, 40% ili vi{e njih radi sezonski ili na privremenim poslovima, dok vi{e od 50% radi na poslovima sa manje od punog radnog vremena. U oko 75% biroa je izjavljeno kako veliki broj registriranih nezaposlenih radi na puno radno vrijeme u neformalnom sektoru. Ovi su podaci subjektivni ali, bez obzira na to, i indikativni u smislu kako najbolje informirana i slu`bena lica u vezi s ovim pitanjem ocjenjuju situaciju.
NEZAPOSLENOST PREMA PROCJENAMA BIROA ZA ZAPO[LJAVANJE
4 5 6
Sli~no analizi koja je provedena za LSMS, kojom je ustanovljeno da je stopa nezaposlenosti u BiH 16,1%. Pod promoviranjem zapo{ljavanja podrazumijevamo: posredovanje u nalaènju zaposlenja, javno ogla{avanje slobodnih radnih mjesta i uvjeta rada, savjete u pogledu karijere, obuku i pripremu za zapo{ljavanje, itd. Uzorak ne obuhva}a Sarajevski niti Hercegova~ko-neretvanski kanton jer su oni, iz nepoznatih razloga, odbili da popune obrasce i daju imena i adrese nezaposlenih osoba u okviru svojih nadle`nosti.
46
Drugi uzorak je obuhva}ao intervjuiranje 435 zvani~no nezaposlenih osoba sa lista biroa za zapo{ljavanje. U sljede}oj tabeli dat je detaljan pregled ove skupine po entitetima, spolu, obrazovanju i starosti (dobi). Tabela 1. Zvani~no nezaposlene osobe prema spolu, obrazovanju i dobi
Spol M FBiH RS BD BiH 126 79 8 213 F 115 95 12 222 Obrazovanje Osnovna Srednjo{k. Visoko{k. 17-22 Bez {kole {kola obrazovanje obrazov. 9 34 187 11 57 2 29 130 13 28 0 0 18 2 6 11 63 335 26 91 23-29 46 33 7 86 Dob 30-39 63 48 3 114 Ukupno 40+ 75 65 4 144 241 174 20 435
NEZAPOSLENOST PREMA LISTAMA SA BIROA
U skladu s procijenjenim udjelom stanovni{tva, gotovo 55% uzorka pripada FBiH, 40% RS, a ostatak Br~kom. Brojevi u tabeli prezentiraju ne{to druga~ije rezultate od rezultata ankete koja je provedena u biroima. Kada opisuju svoj radni status, 88% zvani~no nezaposlenih opisuju sebe kao stvarno nezaposlene, dok ostali izjavljuju da ne{to i rade. Nekih 45% od onih koji su se deklarirali kao stvarnu nezaposleni rekli su da su poku{avali na}i posao u protekle ~etiri sedmice. 96% od tih 45% je reklo kako bi bili spremni po~eti raditi u roku od dvije sedmice. U usporedbi s ILO standardima, moèmo korigirati zvani~nu stopu nezaposlenosti kako slijedi: - 12% registriranih nezaposlenih je na ovaj ili onaj na~in ili su druga~ije angaìrani (npr. redovni su studenti), ~ime zvani~na stopa pada sa 41% na 36,08%7. - Ako se primijeni kriterij da su morali traìti posao u prethodne ~etiri sedmice, tada stopa spada sa 36,08% na 19,85%8. - Ako se obuhvate samo oni koji su spremni po~eti raditi u roku od dvije sedmice, tada stopa opet pada sa 19,84% na 19,04%9. Stoga moèmo zaklju~iti da zvani~na stopa od 44% u 2005. godini ne odraàva stvarno stanje na trì{tu rada i ne moè se koristiti za analizu ili pore|enje na me|unarodnom nivou. Na osnovi reprezentativnog uzorka i kori{tenjem kriterija koji omogu}avaju pore|enje na me|unarodnom nivou (kako je opisano u tekstu iznad), dolazimo do stope od oko 20%10. Na temelju toga je vidljivo da je nivo nezaposlenosti u BiH blizu nivou nezaposlenosti u Poljskoj - {to je zna~ajno pobolj{anje, ali je jo{ uvijek jedna od najvi{ih stopa nezaposlenosti u EU. Naravno, pri svakom poku{aju da se ustanovi stvarna stopa nezaposlenosti morao bi se razrije{iti problemi pogre{ne raspodjele radnika, koju je uzrokovala strukturalna i dugoro~na nezaposlenost, a da ne spominjemo kvalitetu zaposlenja pri radu u neformalnoj ekonomiji.11 Tako i dalje vrijedi da je veliki broj onih koji stvarno rade podzaposlen (nedovoljno zaposlen), te je osnova ljudskog kapitala i dalje nedovoljno iskori{tena. Problem pri ustanovljavanju realne stope nezaposlenosti jest i nedostatak podataka. Obi~no se procjena stope nezaposlenosti temelji na subjektivnom prosjeku podgrupa unutar radne snage. Kako je ve}
7 8 9 10 11 41: (41-x) = 100 : 88; x =4,92. 36.08 : (36,08 - x) = 100: 55; x = 16,24. 19.84 : (19,84 - x) = 100 : 9; x = 0,79. âk ni ova stopa ne odraàva stvarno stanje na terenu, jer se izra~unava po~ev{i od zvani~ne stope od 41%, a za dobivanje tog broja kori{tena je procjena aktivne radne snage. Prema MMF-ovoj studiji, preklasificiranjem svih osoba koje su prestale traìti posao u nezaposlene podigla bi se stopa nezaposlenosti na 31%. [tavi{e, na temelju podataka iz LSMS-a, vi{e od dvije tre}ine nezaposlenih su, prema ILO standardima, dugotrajno nezaposleni. Uzev{i u obzir odredbe zakona o naknadama za nezaposlene i ~injenicu da manje od 10% nezaposlenih dobiva naknadu za nezaposlenost govori koliko ih je malo nedavno izgubilo posao. Gotovo 14% registriranih nezaposlenih nikada nije bilo zvani~no zaposleno. Svega 18% je bilo zvani~no zaposleno u teku}oj ili pro{loj godini. Manje od pola registriranih nezaposlenih su aktivno traìli posao tokom proteklog mjeseca. Razlozi koje su naveli su lo{e zdravstveno stanje, porodi~ni ili osobni problemi, zatim nedostatak odgovaraju}ih poslova, obrazovanje, itd. S druge strane, polovica onih koji aktivno traè posao poku{ava ga na}i duè od godine dana, uglavnom putem prijavljivanja na biro, raspitivanja kod prijatelja i poznanika ili u birou, javljaju}i se na oglase ili direktno kontaktiraju}i poslodavce.
47
re~eno, podaci iz LFS-a su postali dostupni tek nakon {to je na{a studija zavr{ena - tako da bi trebalo pogledati dodatak koji se odnosi na LFS za 2006. godinu.
Postoji jasan nesrazmjer izme|u zvani~ne i bilo koje ozbiljne procjene stanja na trì{tu rada u BiH. U daljnjem tekstu navodimo neke od glavnih razloga za to, po~ev{i od toga za{to se pojedinci nastavljaju prijavljivati kao nezaposleni. Evidencije o nezaposlenosti sadrè i imena brojnih razli~itih pojedinaca koji jesu bez posla, ali jednako tako nisu ni dio trì{ta rada - i to zato {to nisu potencijalni radnici. Tu ubrajamo penzionere, one koji su nesposobni za rad zbog bolesti ili invaliditeta, doma}ice i one koji vode brigu o doma}instvu i djeci te one koji su angaìrani u drugim vidovima aktivnosti, poput studija, {to ih sprje~ava da rade. Zajedno s tom kategerijom idu i oni koji rade u neformalnom sektoru, a koji se registriraju kao nezaposleni. Beneficije za nezaposlene
KOMENTAR
Od neposrednijeg su interesa za donosioce odluka razlozi ovako prekomjernog prijavljivanja - prava koja ovise o statusu zaposlenosti ili nezaposlenosti. Ta prava uklju~uju beneficije (naknade) za nezaposlene, zdravstveno osiguranje i penziono i invalidsko osiguranje. Na sljede}em grafikonu prikazana je struktura osnovnih razloga za registraciju koje su, u smislu ove tri beneficije, navodili sudionici iz na{eg uzorka. Va`no je napomenuti da se podaci odnose samo na one koji su registrirani kao nezaposleni i koji su svoj status opisali kao 'stvarno nezaposleni'. Vidljivo je da je zdravstveno osiguranje najzna~ajnija beneficija koju navode oni {to se prijavljuju - 80% njih koji sebe opisuju kao nezaposlene upravo zdravstveno osiguranje navode kao primarni razlog za zadràvanje statusa nezaposlenog. To je bez sumnje osnovni motiv za ovakvo prekomjerno prijavljivanje. U tom smislu je mala razlika izme|u entiteta i Distrikta Br~ko. Politika bi zbog toga morala primijeniti mjere kojima bi se nastojalo razrije{iti ovo pitanje prekomjernog prijavljivanja odnosno, politika bi se trebala pozabaviti tom klju~nom vezom izme|u statusa nezaposlenoga i prava na zdravstvenu za{titu. Iako bi se revidiranjem propisa i 'kontrolom" procesa na~elno razrije{io ovaj problem, bez razrje{avanja pitanja osnovnih poticaja malo je vjerojatno da }e se do}i do neke zna~ajnije promjene.
Iskrivljeni statisti~ki podaci o trì{tu rada u BiH i {iri problem ponude i potra`nje na trì{tu rada proizlaze jednim dijelom i iz visokoga stupnja aktivnosti neformalnog sektora (gotovo 50% od BDP-a)12 i ~injenice da
VEZE S NEFORMALNOM EKONOMIJOM
12
IMF Country report 05/198 MMF-ov Izvje{taj za BiH 05/198 iz juna 2005. godine - Veli~ina neformalnog sektora procijenjena je na osnovi smanjenja produktivnosti u formalnom sektoru te mnoènjem brojem radnika u neformalnom sektoru iz podataka Svjetske banke (2002). Postupak je proveden za svaku granu privrede i svaki entitet posebno. Uz dodatnu procjenu stvarne i imputirane (pripisane) rente, veli~ina neformalnog sektora je procijenjena na 29,4 procenta.
48
je status zaposlenog, odnosno nezaposlenog, a ne dràvljanstvo, osnova za ostvarivanje odre|enih javnih prava. Klju~ni korak u razrje{enju ovih problema bi stoga bilo smanjivanje negativnih efekata neformalne ekonomije, uz istovremeno poticanje formalizacije. U tom bi kontekstu bilo korisno ispitati klju~ne sektore u kojima je dominantno neformalno zapo{ljavanje. Gotovo polovica od broja onih koji su registrirani kao nezaposleni zapravo rade, gotovo pola ih je navelo da rade u privatnom sektoru. Jedna petina ih je zaposlena u javnom sektoru. Ako u obzir uzmemo prethodna zaposlenja onih koji su trenutno prijavljeni kao nezaposleni, ali u stvarnosti rade, dobijemo sljede}e podatke: tre}ina ih je bila prijavljena na birou, isti broj ih je radio u javnom sektoru, a svega petina u privatnom sektoru. Samozapo{ljavanje, bilo u okviru vlastite kompanije, radionice bilo na poljoprivrednom zemlji{tu neznatno je i iznosi nekih 5%. Sljede}i grafikoni prikazuju u kojim sektorima zvani~no nezaposleni zara|uju za ìvot. Grafikon 1: Detaljan pregled u~e{}a registriranih nezaposlenih u neformalnoj ekonomiji po djelatnostima
Moèmo vidjeti da 14% zvani~no nezaposlenih, ali koji u stvarnosti nezvani~no rade, uzgajaju stoku, 12% ih radi u gra|evinarstvu, a ne{to manje od 5% su povremeni ili fizi~ki radnici. Druga podru~ja od zna~aja za sivu ekonomiju su: rad u doma}instvu / ispomo} u ku}i, preprodaja, posebice prodaja prehrambenih proizvoda na tr`nici ili du` ceste, {ivanje, pletenje i iznajmljivanje stanova ili ku}a. Osim uzgoja stoke, sve ostalo su uglavnom usluge, {to sugerira da su ti sektori, posebno gra|evinski sektor, najdostupniji zvani~no nezaposlenim za generiranje neprijavljenog dohotka. Sljede}i grafikoni nam pomaù da 'rasvijetlimo' sliku o tome na koji na~in ljudi u BiH zara|uju u neformalnoj ekonomiji. Prvi grafikon oslikava sudjelovanje u raznim sektorima ~lanova porodice iz na{eg uzorka koji su prijavljeni kao nezaposleni. Grafikon 2: Detaljan pregled u~e{}a u neformalnoj ekonomiji ~lanova porodice koji su prijavljeni kao nezaposleni. Prikaz po djelatnostima
49
Grafikon 3: Detaljan pregled u~e{}a u neformalnoj ekonomiji ~lanova prijatelja koji su prijavljeni kao nezaposleni. Prikaz po djelatnostima
Grafikon prikazuje da su ~lanovi porodice ispitanika naj~e{}e angaìrani u neformalnome sektoru na uzgoju stoke, gra|evinskim radovima ili kao serviseri ili pak u prodaji od vrata do vrata. Sli~no tome, sljede}i grafikon predstavlja obrazac djelatnosti kojima se bave prijatelji osoba iz na{ega uzorka. Vi{e od pola ispitanika poznaju nekoga ko je aktivan u neformalnom sektoru - u gra|evinarstvu ili na popravcima, a 40% ih ima prijatelje koji prodaju robu od vrata do vrata, uzgajaju stoku ili popravljaju tehni~ke ure|aje. Me|u prijateljima / poznanicima, ali, {to je interesantno, ne i me|u ~lanovima porodica su prisutne osobe koje se bave djelatnostima poput usluga prijevoza, a tu su i taksi voza~i, muzi~ari ili osobe koje daju privatne ~asove. Ove analize potvr|uju da su najatraktivnije aktivnosti u okviru sive ekonomije uzgoj stoke, gra|evinski i radovi na popravcima te prodaja od vrata do vrata. Prisutni su i fizi~ki rad, prodaja, prodaja hrane na tr`nicama ili du` ceste, medicinske usluge, njega, {ivanje, pletenje, rad u doma}instvu / ispomo} u ku}i i briga o djeci te servisiranje tehni~kih ure|aja.
Agencija za statistiku BiH je u tre}em tromjese~ju 2005. godine po~ela pripremati prvu sveobuhvatnu poslijeratnu anketu o radnoj snazi u BiH. Ovaj je posao podrazumijevao provo|enje pilot ankete, a potom je uslijedilo i provo|enje ankete {irokih razmjera na 12.000 ispitanika, koja je provedena po~etkom 2006. godine. Studija je revolucionarna u vi{e aspekata; provedena je u cijelosti u skladu s me|unarodnim standardima uklju~uju}i i ILO konvencije, a kori{ten je i novoustanovljeni okvirni uzorak, koji je definiran 2005. godine. Sljede}i grafikon predstavlja pregled osnovnih rezultata. Najva`niji nalazi su: stopa nezaposlenosti na razini dràve od 31%, stopa udjela aktivnog stanovni{tva 43,1%. Ovi su rezultati iznena|uju}i na dva na~ina. Ono {to je najva`nije, ovom anketom utvr|ena stopa je izme|u stope koja se temelji na podacima biroa i onih koji su dobiveni u drugim istraìvanjima, te ukazuju da je problem stvarne nezaposlenosti daleko ozbiljniji nego se to prvobitno mislilo. Drugo zna~ajno pitanje su same razmjere ekonomske neaktivnosti; udio radno sposobnog stanovni{tva koji se ne smatra radnom snagom je ve}i od onih koji u tu skupinu pripadaju. To je dakle ve}ina koja, ukratko re~eno, ne radi, niti nastoji na}i posao. U pogledu obrazovne strukture (grafikon ispod), rezultati pokazuju uobi~ajenu vezu izme|u obrazovne baze i aktivnosti. Sli~an obrazac postoji i u odnosu na skupinu aktivnih, a nezaposlenih, ali je ne{to slabiji. Obrazovanje nije garant zaposlenja s obzirom da je udio onih koji imaju zavr{enu samo osnovnu {kolu sli~an, bilo da se radi o zaposlenima ili nezaposlenima. Samo fakultetski obrazovani imaju bolje rezultate, ~ine}i 14% me|u zaposlenima, u pore|enju sa 4% i 3% koji su nezaposleni i neaktivni.
50
DODATAK: ANKETA O RADNOJ SNAZI U BIH
Radno sposobno stanovni{tvo prema aktivnosti i spolu
Radno sposobno stanovni{tvo prema {kolskoj spremi i poloàju prema aktivnosti
Sljede}i prikazi predstavljaju strukturu zaposlenih i sastav po sektorima. Udio koji ~ine pla}eni uposlenici je najve}i i iznosi 72,5%, od ~ega su 35,2% ène; 21,7% su samozaposlene osobe, od kojih su 25,6% ène; a 5,7% su pomaù}i ~lanovi doma}instva, od kojih su gotovo dvije tre}ine ène. Zaposleni prema poloàju u zaposlenju
51
Zaposleni prema sektoru djelatnosti
Struktura zaposlenih po sektorima pokazuje da manje od polovine zaposlenih radi u uslu`nom sektoru (48,7%), 30,7% u industriji i 20,6% u poljoprivredi. To pokazuje kako je u BiH provedena samo djelomi~na tranzicija, jer je izrazito veliki udio zaposlenih jo{ uvijek ovisan o poslovima u poljoprivredi, ~esto poslovima niske produktivnosti. Kada govorimo o nezaposlenima, sljede}i grafikon prikazuje trajanje nezaposlenosti i distribuciju koja je zastupljena prema kategoriji dugoro~ne nezaposlenosti, s obzirom na veliku ve}inu onih koji su bez posla oko dvije godine ili duè. [tavi{e, o~ito je, a potpuno suprotno od ranijih nalaza, da dugoro~na nezaposlenost vi{e poga|a mu{karce. Nezaposleni prema duljini traènja posla i spolu
Jednako je tako va`no napomenuti da podaci iz LFS-a pokazuju i jasnu dobnu neravnopravnost, odnosno ukazuje da nezaposlenost posebno poga|a mlade ljude. Stope nezaposlenosti u BiH po dobnim skupinama su redom: od 16 do 24 godine - 62%; od 25 do 49 godina - 29,5% i od 50 do 64 godine - 16,4%. Ovi pak podaci nagla{avaju neuspjeh da se, u procesu tranzicije u BiH, stvore nova radna mjesta za one koji su tek zavr{ili {kolovanje. Jo{ izravnije vezani za podru~je koje pokriva ovaj izvje{taj jesu podaci iz LFS-a u smislu upore|ivanja statusa zaposlenosti / nezaposlenosti prema ILO standardima i administrativnog odnosno zvani~nog statusa. Stanje u vezi s tim pitanjem prezentiramo na zadnjem grafikonu u nastavku. Rezultati predstavljaju samo procjenu, ali ipak izazivaju pitanja. Najprije, jasno je da je onih koji su prijavljeni na biroima (prva neosjen~ana kolona) znatno vi{e od broja nezaposlenih prema ILO definiciji (krajnja, dijagonalno zasjenjena kolona), ~ime se potvr|uju na{i raniji nalazi. Zna~ajna je pak manjina onih koji su stvarno nezaposleni, ali nisu prijavljeni na birou (druga, zasjenjena kolona). I doista, vjerojatno taj dio
52
Struktura registriranih nezaposlenih koji prema Anketi nisu nezaposleni (u %)
nezaposlenih predstavlja razliku izme|u ranije parcijalne procjene i vi{e stope nezaposlenosti ustanovljene u skladu sa ILO standardima.
Ukratko, moèmo zaklju~iti da zvani~na navedena stopa nezaposlenosti za BiH od oko 44% u 2005. godini nije realno stanje na trì{tu rada. Zna~ajan je broj onih koji su slu`beno prijavljeni kao nezaposleni, ali koji rade. Postoje i zna~ajne metodolo{ke razlike izme|u ILO standarda i na~ina na koji BiH zakon definira nezaposlenost. Najnoviji podaci iz ankete LFS potvr|uju zaklju~ke iz na{ih ranijih anketa, ali ne i razmjere te razlike. îni se da stvarna stopa nezaposlenosti u BiH iznosi oko 31% radno sposobnog stanovni{tva. Varijacija u odnosu na na{u anketu je vjerojatno rezultat sofisticiranijih tehnika koje su kori{tene za potrebe LFS te implicitne pretpostavke na{e ankete da su stvarno nezaposleni svi koji su prijavljeni na biroe za zapo{ljavanje. Podaci pak iz LFS-a pokazuju da to nije slu~aj. Nadovezuju}i se na na{u raniju analizu, jasno je da je osnovni razlog {to je toliki broj osoba koje su formalno prijavljene kao nezaposlene njihova potreba za zdravstvenim osiguranjem, koje bi ina~e njihovu bruto pla}u uve}alo za svega 17% (to bi se naravno moglo raspodijeliti izme|u uposlenika i poslodavca). Pomoglo bi ako bi se mogao prona}i na~in da se tim kategorijama osigura pristup registraciji i potrebnim beneficijima te ih se na takav na~in izbri{e iz registra nezaposlenih. Ovo pitanje predstavlja i samu bit jednog {ireg problema - osnove na kojoj se zasnivaju odre|ena prava i neformalnog sektora, koji raste, kao i interakcije me|u te dvije pojave. Prostora za djelovanje institucija vlasti ima, i to ne samo putem zakonodavstva koje se odnosi na rad i zapo{ljavanje nego i putem restrukturiranja klju~nih podru~ja u kojima je posebno prisutna siva ekonomija: poljoprivreda, gra|evinarstvo i trgovina. Naravno da je ovaj fenomen nemogu}e iskorijeniti, jer je siva ekonomija prisutna ~ak i kod razvijenih trì{nih ekonomija, ali se dosta moè uraditi kako bi se minimizirali njeni negativni u~inci. Mora se djelovati na ispunjenju cilja - ve}e formalizacije neformalnog sektora bez da se uzburka mreà sigurnosti koju nudi sektor sive ekonomije, ili njegova aktivnost. Kona~no, va`no je spomenuti jo{ nekoliko problemati~nih aspekata trì{ta rada u BiH koji zahtijevaju dodatno ispitivanje i pa`nju: - Prije svega, bez obzira na stope nezaposlenosti, upadljiva je razina ekonomske neaktivnosti, jer podaci pokazuju kako je ve}ina potencijalne radne snage, ekonomski gledano, isklju~ena s trì{ta rada, odnosno na njemu ne sudjeluje. - Drugo, od ukupnog broja nezaposlenih nekih 75% traì posao duè od dvije godine, {to nagla{ava duboki strukturni problem s kojim se suo~ava BiH ekonomija a nije se jo{ uvijek poku{alo razrije{iti pitanje reprofiliranja radne snage u BiH. - Tre}e, postoje dokazi veoma visoke stope nezaposlenosti me|u mladima - koja ide do nekih 60% u dobnoj skupini od 16 do 24 godine. To opet ukazuje da se u procesu tranzicije dosad nisu uspjela generirati nova radna mjesta.
53
ZAKLJU^CI
NOVI PRAVAC - POSAO I JO[ RADNIH MJESTA
[ESTO POGLAVLJE: NOVI PRAVAC VI[E POSLA VI[E RADNIH MJESTA

Slika BiH ekonomije koju smo u ovom dokumentu analizirali na vi{e je na~ina daleko od obe}avaju}e, a opisali smo i vi{e duboko ukorijenjenih problema. Ovakva bi se slika mogla osporavati tvrdnjom da je u direktnoj kontradikciji sa postoje}im setom ekonomskih pokazatelja koji i dalje pokazuju stabilnost. Skoriji su trendovi sve pozitivniji, a BiH je dosad imala nekoliko godina neprekidnog rasta. Stoga se s punim pravom moè postaviti pitanje kakav je stvarni u~inak problema koje smo naveli? Jesu li oni odista tako zna~ajni ako ekonomija nastavi postizati u~inke kakve postiè? Odgovor na ova pitanja je jednostavan. Autorima nikad nije bila namjera osporavati napredak koji je postignut od rata niti ekonomsku stabilnost koju BiH sada ima. Namjera nam je bila zakopati malo dublje, iskazati zabrinutost glede dugoro~nosti takvog stanja i ponuditi dva klju~na argumenta. Prije svega, i dalje stojimo pri tvrdnji kako nije vjerojatno da je postoje}i nivo ekonomskog rasta dovoljan za uspjeh u evropskim integracijama ili za zna~ajno smanjenje siroma{tva - {to su dva cilja definirana u okviru dràvne politike. Drugo, da su u ekonomiji i dalje prisutni strukturni problemi, koje trenutni stavovi politike dodatno uslo`njavaju, umjesto da ih olak{avaju. Upravo u ovom zadnjem poglavlju nastojimo date argumente objediniti kako bismo stvorili jake temelje za promjene. To nastojimo u odnosu na ona podru~ja o kojima smo ve} detaljno raspravljali. Ovo smo poglavlje naslovili isto kao i sam izvje{taj, Vi{e posla vi{e radnih mjesta kako bismo ukazali na prioritetnu potrebu za stvaranjem mogu}nosti zapo{ljavanja u nastojanjima da se svim BiH gra|anima osigura prosperitetna budu}nost. Po~injemo sa sintezom nalaza, koju koristimo kao osnovu za promjene, a zatim dajemo ograni~en set prijedloga koji su u vezi sa identificiranim problemima.
UVOD
POTREBA ZA NOVIM NAÎNIMA RAZMI[LJANJA

Makroekonomsko stajali{te
Izvje{taj smo zapo~eli pregledom osnovnih makroekonomskih pokazatelja za BiH. Najva`nija poruka koju smo èljeli prenijeti jeste da makroekonomske prognoze nisu tako ruì~aste kako se to ~ini na prvi pogled. înjenica od koje smo krenuli je da je ekonomija na nivou koji je daleko ispod njenih potencijala i da je, uprkos izuzetno velikim iznosima namijenjenih pomo}i u razvoju, BDP po stanovniku jo{ uvijek ispod onoga koji je postojao 1990-tih, dok zna~ajni resursi, kako ljudski tako i kapitalni, ostaju nedovoljno iskori{teni. Posebno nagla{avamo postoje}e slabosti industrijskog sektora BiH, nedovoljnu iskori{tenost kapaciteta i nekonkurentnost na me|unarodnom planu. Najjasniji pokazatelj temeljnih slabosti jest veliki deficit teku}eg ra~una zemlje (iznad 20% BDP-a), koji se temelji uglavnom na uvozu namijenjenom direktnoj potro{nji. Deficit prikriva ~ak i zna~ajnije disbalanse, uklju~uju}i: rastu}i netrì{ni sektor zajedno sa proizvodnom bazom koja propada, investicijski jaz uz visoko likvidne banke - u kombinaciji s opadanjem priliva FDI (u 2005.), te nezaposleno{}u uz velike neiskori{tene kapacitete. Jasno je stoga da se BiH suo~ava s klasi~nim problemom potrebe za strukturnim prilago|avanjem. Pored toga, fiskalni sistem se suo~ava sa problemom internih potraìvanja, {to rezultira time da ukupni dug prelazi 100% BDP-a. Najve}i razlog za zabrinutost jeste nizak nivo investiranja i, ponovno, najteè su pogo|eni sektori u kojima se stvara znatan dio dodatne vrijednosti - proizvodnja i poljoprivreda. Nedovoljna doma}a privatna ulaganja dodatno uslo`njava striktno ograni~ena javna potro{nja, premda zna~ajna direktna strana ulaganja tek trebaju sti}i u ova klju~na podru~ja. Ponuda kredita je i dalje ograni~ena, stvarne kamatne stope i marè
54
su visoke, dok je kreditna praksa komercijalnih banaka nesklona riziku. Time se BiH preduzetnici dovode u 'kreditni tjesnac'. Istovremeno raste {tednja, a sam bankarski sektor je jedan od razvijenijih u regiji. Osnovno obja{njenje ovog o~itog paradoksa jesu postoje}e institucionalne slabosti (lo{e regulirana imovinska prava i neefektivno trgova~ko pravo) i ekonomska ograni~enja (prije svega neuspjeh trì{ta rada u smislu postizanja konkurentnosti smanjenjem pla}a). Pa ipak, na{a analiza sugerira da znatnu ulogu u tome ima i stav politike. Konkretno, moèmo navesti striktno pridràvanje 'currency board' aran`mana s precijenjenim kursom, konzervativnom supervizijom nad bankama uz izuzetno restriktivno fiskalno stajali{te. Sva su ova pitanja predmet postoje}e politi~ke debate, ali vrijedi napomenuti da brojni aspekti postoje}eg okvira politika korijene imaju u Daytonskom sporazumu i implicitnu pretpostavku da struktura vlasti i uprave u BiH nije bila i jo{ uvijek nije u stanju provesti bilo koji oblik fleksibilne ekonomske politike. Sveprisutna je upravo ta oznaka 'zabetoniranosti' ovih problema, pri ~emu se alternativna rje{enja za doma}e donosioce odluka progla{avaju 'zabranjenima'.
PRSP (MTDS) i okviri politike

Znatno ograni~enje vidljivo je i u glavnom ekonomskom strate{kom dokumentu za zemlju, Srednjoro~noj razvojnoj strategiji (MTDS - PRSP), ~iju ocjenu smo dali u drugom poglavlju ovoga izvje{taja. Ova Strategija u biti je fokusirana na pitanja inflacije i liberalizacije. U toj se Strategiji rast smatra posljedicom makroekonomske stabilnosti, dok se jednako tako smanjenje siroma{tva smatra proizvodom rasta. Stoga ona prihva}a okvire politike bez izmjena i uvjerava kako }e rast po trenutnoj stopi osigurati kratkoro~ne i dugoro~ne ekonomske ciljeve. Ti ciljevi su pak, kratkoro~no gledano, smanjivanje deficita teku}eg ra~una zemlje na pola, smanjenje razine siroma{tva na prosjeke u EU. Analiza koju smo proveli sugerira da su scenariji kojima se predvi|aju ovakvi rezultati neuvjerljivi, a Strategija puna nedosljednosti. Projekcije koje se odnose na ulaganja i {tednju pruàju u tom smislu bitan uvid. Planira se da }e se {tednja i ulaganja u privatnom sektoru uve}ati 14 puta, dok se planira pove}anje ulaganja javnoga sektora, ali uz smanjenje ukupnog budèta javnog sektora. Spram ovih trendova stoje smanjenje potro{nje u ~etiri godine planskog razdoblja i progresivno smanjenje budèta za javni sektor. Nedosljednosti su evidentne i izme|u ekonomskih projekcija i {ire socijalne inkluzije i zacrtanih ciljeva koji se odnose na smanjenje siroma{tva. Malo se, izgleda, pa`nje posve}uje pitanjima neujedna~enosti prihoda ili dinamici rasta i siroma{tvu. Jo{ vi{e brinu uvjeravanja da se u~inak javnog sektora, pa time i njegovi rezultati mogu pobolj{ati. I doista, argumenti koji se navode u korist ovakve {tednje su zbunjuju}i uzimaju}i u obzir da je periodi~ni budèt u ravnoteì, a postoje}i udio javnih rashoda isklju~uje svaku procjenu u pogledu postojanja neformalnog sektora.
Izazovi
U narednom tekstu dodatno se poja{njavaju iznijeti argumenti, i to fokusiranjem na kratkoro~nu dinamiku rezultata i dva klju~na, strukturna pitanja - neformalni sektor i trì{te rada u BiH. Ova su podru~ja namjerno odabrana jer se nalaze u sredi{tu aktivnosti u vezi sa smanjenjem siroma{tva. U tre}em poglavlju ispitujemo kru`ni tok prihoda u BiH i, konkretno, nastojimo izmjeriti glavne grani~ne sklonosti (koje mjere razlaganje prihoda u razli~ite svrhe - na potro{nju, {tednju, uvoz itd.) i multiplikator (koji mjeri dinamiku kratkoro~nih rezultata dodatnih potro{nji u doma}oj proizvodnji). Ova je analiza zna~ajna jer su opisani osnovni obrasci ekonomske aktivnosti i 'ta~ke stjecanja kriti~ne mase', te se na taj na~in otkrivaju snage koje mogu potaknuti ili, s druge strane, ograni~iti ekspanziju ekonomije. Proces procjene se ipak pokazao te{kim dok je analiti~ki rad dao samo grube rezultate, i to kako zbog slabosti doma}e statistike tako i zbog veli~ine neformalnog sektora. Pa ipak, ~ak su i ovakvi rezultati dali zna~ajan uvid u stanje makroekonomije BiH - uglavnom to da je zbog velikog 'curenja' iz kru`nog toka novca multiplikator za BiH veoma slab. Ovakav rezultat uglavnom proizlazi iz zna~ajne grani~ne sklonosti uvozu BiH gra|ani preferiraju tro{enje u odnosu na {tednju (i doista, grani~na sklonost {tednji je nià ~ak i od one u siroma{nijim zemljama) i u okviru te potro{nje preferiraju stranu u odnosu na doma}u robu. Podaci o trgovini pokazuju da ve}ina uvoza dolazi iz EU i zemalja s kojima je BiH sklopila sporazume o slobodnoj trgovini, na temelju ~ega se javlja sugestija da se primjena sporazuma o slobodnoj trgovini pokazuje kao 'gorak lijek' za ekonomiju koja nikada jo{ nije uspjela oporaviti svoju industrijsku bazu niti stvoriti set aktivnosti koje doprinose stvaranju novih vrijednosti. Ovakav se stav u trgovini odràva bez ikakvih pitanja ~ak iako se, kako }emo obrazloìti kasnije, liberalizacijom prekograni~ne trgovine polu~ilo malo materijalnog dobitka.
55
U ~etvrtom smo poglavlju ispitivali dimenzije sive ekonomije u BiH i ustanovili da neformalne aktivnosti vjerojatno ~ine oko 50% BDP-a, druk~ije re~eno, da bi iznos BDP-a trebao biti za 33% ve}i da na pravi na~in obuhvati ukupnu dodanu vrijednost ekonomije. Ovo je pitanje od klju~ne va`nosti za BiH zato {to direktno utje~e na cijeli niz ekonomskih indikatora, te tako i na na~in na koji projiciramo makroekonomsku situaciju, i, {to je najva`nije, zbog toga {to neformalne aktivnosti slabe cijeli niz ekonomskih procesa i nanose direktnu {tetu socijalnoj inkluziji. Iako se i dalje nastavljaju debate o ovakvim negativnim - disfunkcionalnim utjecajima naspram mogu}nosti koje sektor sive ekonomije nudi siroma{nima u smislu ekstra prihoda i njegove uloge kao inkubatora preduzetni~koga duha, neformalne ekonomske aktivnosti u BiH se uglavnom svode na negativnu stranu ekonomije. U~inak obuhva}a uskra}ivanje dràvi sredstava kojima moè finansirati osnovne usluge i institucionalne reforme, te izravno slabljenje alokativne efikasnosti ekonomije. Ovaj efekt se osjeti kako u precjenjivanju / potcjenjivanju roba i usluga tako i u {teti koja se nanosi procesu finansijskog posredovanja, te time i doma}im ulaganjima. Progresivna formalizacija ekonomije predstavlja politiku koju definira i sama PRSP i jedan je od pristupa PRSP koji podràva i na{a analiza. Mora se naglasiti da, ako se nastoji takvu strategiju u~initi odrìvom, izgubljene prilike i mogu}nosti moraju biti zamijenjene odgovaraju}im sistemima sigurnosti i stvarnim {ansama da se ljudi oslobode ugroènosti. Dakle, formalizacija zahtijeva daleko vi{e od striktnog provo|enja. Ona zahtijeva intervencije koje }e otvoriti i mogu}nost izbora, {to u postoje}em pristupu nije o~ito. Peto i zadnje podru~je od posebnog zna~aja kojim se bavimo jest trì{te rada u BiH i pitanje nezaposlenosti. Ovo je pitanje na vi{e na~ina paralelno s pitanjima koja se odnose na veli~inu i utjecaj sive ekonomije. Primarni je cilj bio 'testirati' zvani~nu stopu nezaposlenosti1 (oko 45%), {to se tako ~esto spominje u odnosu na druge procjene prema kojima je ta stopa daleko nià - ide ~ak i do 15%2. Osnovna je razlika {to se potonje oslanjaju na me|unarodno prihva}ene definicije zaposlenosti / nezaposlenosti umjesto na brojeve koji se spominju u slu`benim evidencijama. Analiza koju smo izvr{ili, a koja se oslanja na podatke iz ankete, kvalitativne izvje{taje iz biroa za zapo{ljavanje i LFS anketu, sugerira da stvarna stopa iznosi oko 31%. Ve}i razlog za zabrinutost je nalaz LFS-a, prema kojem stopa ekonomski aktivnog stanovni{tva iznosi svega 43%, {to sugerira da se ve}ina potencijalne radno sposobne populacije uop}e ne nalazi na trì{tu rada. Kao ozbiljni problemi se navode i dugotrajna i nezaposlenost mladih. Te stope, zajedno s vjerovatnom zna~ajnom neiskori{teno{}u (podzaposleno{}u) koja se i dalje zadràva imaju ozbiljne posljedice na smanjenje siroma{tva, a posebno na socijalnu inkluziju. Utvrdili smo tako|er kako su glavni razlozi za prekomjerno prijavljivanje na biroe za zapo{ljavanje sistemske veze izme|u statusa - zaposlenosti ili nezaposlenosti i osnovne mreè socijalne sigurnosti, posebice penziono i zdravstveno osiguranje. Razvrgavanjem ovakvih veza pobolj{ali bi se podaci koji su na raspolaganju i smanjile neformalne aktivnosti. Jednako tako, mora se priznati, takve promjene bi zna~ile i izvjesne tro{kove jer bi ta prava trebalo prenijeti u alternativni, mogu}e npr. sistem koji se zasniva na dràvljanstvu.
Osiguravanje evropske budu}nosti za BiH

U izvje{taju je posebna pa`nja posve}ena evropskim integracijama. Analiza klju~nih ekonomskih kriterija za ~lanstvo u EU pokazala je da su u ve}ini podru~ja potrebna zna~ajna unapre|enja. Nepostojanje konsenzusa doma}e(ih) vlade(a) o ekonomskoj politici i prepreke razvijanju poslovnog sektora (tro{kovi otvaranja i zatvaranja firmi, duìna administrativnih procedura, tro{kovi procedura itd.) dovode u pitanje sposobnost BiH da pro|e osnovni ekonomski test koji je definiran kriterijima iz Kopenhagena - a to je postojanje funkcionalne trì{ne ekonomije. Klju~no je to {to }e se od BiH, kao i od drugih potencijalnih zemalja ~lanica ubrzo nakon {to postanu ~lanice Unije, traìti da ispostave plan za usvajanje eura kao valute i pristupanje evropskom monetarnom sistemu. To }e od BiH zahtijevati ispunjavanje kako nominalnih tako i realnih kriterija konvergencije. Iako je BiH u stanju ispuniti ve}inu nominalnih kriterija (stabilnost cijena, ograni~enja fiskalnih deficita, nezavisnost centralne banke)3, jo{ uvijek je daleko od mogu}nosti ispunjavanja realnih kriterija konvergencije - uzimaju}i u obzir per capita BDP u odnosu na prosjek u EU. Ovakvo mi{ljenje ilustrira ~injenica da je BDP BiH po stanovniku u 2004.
1 2 3
Ovi su podaci zvani~ni jedino stoga {to dolaze iz vladinih izvora - lokalnih biroa za zapo{ljavanje Kako navode IF ili drugi, na temelju definicija ILO. Ova iznimka je kriterij u vezi sa dugoro~nim kamatama za dràvne obveznice (koje ne postoje).
56
godini iznosio svega 8% od prosjeka u EU. Time se jo{ jednom nagla{ava zna~aj potrebe ve}eg rasta prije samoga pristupanja EU. To pak ne zna~i da zagovaramo kako bi se pripreme za pristupanje EU trebale zaustaviti, nego da zaduèni za politike trebaju preduzeti odva`ne korake da bi osigurali vi{i ìvotni standard. Vjerujemo da parcijalna rje{enja ne mogu osigurati prosperitet niti ~lanstvo u EU. Izgradnja ekonomski sna`ne i odrìve BiH je jednako i preduvjet za pristupanje EU i tehni~ko ispunjavanje odredbi Acquisa.
Budu}e prilike
Prije negoli mapiramo prijedloge budu}ih politika, va`no je u obzir uzeti da tek sad (teku}i period) postoji mogu}nost za napredak. To nagla{avaju dva va`na trenda. Prvi, a i najva`niji jest, smanjivanje Daytonom zacrtanih institucija, ~ime se stvaraju istinski izgledi za obnavljanje dràvnoga suvereniteta nad procesima vezanim za dono{enje i usvajanje ekonomskih politika. Ovo se posebno odnosi na upravljanje i nadzor u onim strukturama koje imaju korijene u postdaytonskim aran`manima supervizije. Drugi zna~ajan trend je ubrzavanje procesa evropskih integracija. Time se postavljaju temelji za novi okvir, u koji se moè ugraditi doma}e usmjeravanje i kontrola politika. U sljede}em, zadnjem poglavlju ovog izvje{taja stoga zastupamo potrebu da doma}i donositelji odluka izrade prilago|eniju ekonomsku politiku, koja bi vi{e odgovarala potrebama, a temeljila bi se na postoje}im praksama drugih evropskih dràva, a naro~ito onih koje imaju historiju sli~nu historiji BiH. Veoma je va`no da budu potpuno jasne razmjere zada}e s kojom se BiH suo~ava u postizanju ovakvog dvojakog cilja - ve}eg prosperiteta i socijalne inkluzije, s jedne, i ekonomije sposobne odràti se unutar integriranog i visoko kompetitivnog evropskog trì{ta, s druge strane. To je bez sumnje veliki zadatak, posebice za zemlju s fragmentiranom institucionalnom strukturom, koja tek sad po~inje istinski graditi zajedni~ke dràvne institucije. Po~etna ta~ka u tom smislu morala bi biti konsolidiranje i daljnji razvoj kapaciteta centralne dràve. Kako bi u tome uspjela, BiH }e biti potrebno jako i uspje{no vodstvo. Te karakteristike se ne mogu izgraditi izvana te, iako postoje ohrabruju}i znaci unutar 'politi~kog prostora,' doma}i politi~ari moraju ulagati vi{e napora kako bi bili uspostavljeni ti klju~ni aspekti doma}ega vodstva, toliko va`nog za proces razvoja.
NOVI SMJEROVI U POLITICI

Primat ubrzanom razvoju
U sredi{tu na{ih analiza je potreba da se radikalno ubrza rast, a istovremeno osigura ujedna~ena distribucija. Takav pristup predstavlja klju~ za smanjenje razine siroma{tva i osiguranje uspje{nog ulaska u Evropsku Uniju. Te{ko je precizno govoriti o potrebnom nivou rasta ili o periodu ubrzavanja, ali ako se BDP BiH per capita BDP treba uskladiti s nivoima prisutnim u EU, tada }e se u sljede}e ~etiri do pet godine morati s postoje}eg nivoa podi}i na dvocifrene stope. Time se otvara cijeli niz pitanja uklju~uju}i i odre|ena osnovna pitanja koja se odnose na ograni~ene kapacitete i pritiske u vezi s inflacijom. Vjerujemo da se, provo|enjem pouzdanije strategije rasta, moè posti}i veliki napredak bez stvaranja nepotrebnih makroekonomskih rizika. Ako se èli eliminirati apsolutno siroma{tvo u periodu koji predstoji pristupanju EU, tada taj rast mora biti i {iroko zasnovan, odnosno treba osigurati da u njemu punopravno sudjeluju siroma{ni. Tehni~kog materijala o izradi politika u korist siroma{nih ne nedostaje i nema nikakvih posebnih tajni koje bi se odnosile na osnovne procese putem kojih se dijeli i distribuira bolji ekonomski u~inak. To su, dakle, osiguravanje visokog nivoa zaposlenosti te osiguravanje da svi, a posebno siroma{ni, imaju pristup sredstvima i proizvodnom kapitalu. U biti, pristup koji ide u korist siroma{nim zahtijeva promoviranje rasta zajedno s aktivnim djelovanjem u vezi sa nejednakosti. [tavi{e, brojni empirijski dokazi ukazuju da u tom slu~aju jedno ne mora predstavljati ustupak drugom te da i dru{tvo u kojem postoji ve}a jednakost moè biti dru{tvo koje je sposobno maksimizirati rast.
Otvorenije i na razvoj usmjereno odlu~ivanje o politikama

Zastupamo i druga~iji pristup politici i razvijanju politika. Ako BiH èli imati politike koje bi bile bolje prilago|ene i bolje odgovarale potrebama, tada 'prostor' u kojemu donositelji odluka u BiH razvijaju opcije i prave izbor mora postati otvoreniji i inkluzivniji. U smislu konkretnih politika, dajemo ograni~en set prijedloga, koji se zasniva na aktivnostima, koje su predstavljene i ovom publikacijom, u tri komplementarna podru~ja: konkurentnosti i ulaganjima, trgovini i tokovima kapitala te formalizaciji ekonomije. Vjerujemo da bi pristup koji smo koristili u sastavljanju ovog izvje{taja, a koji se temelji na saradnji i dokazima, mogao ponuditi obrazac za decentraliziranje procesa savjetovanja u vezi s ekonomskom politikom.
57
(1) STRATEGIJA JAÂNJA KONKURENTNOSTI ZA BIH

Za ubrzavanje nastojanja usmjerenih na pove}anje rasta najzna~ajniji su ja~anje konkurentnosti proizvodnje i osiguravanje visokih razina ulaganja kako bi se promovirala produktivnost i kori{tenje kapaciteta. Vjerujemo da bi BiH trebala, ba{ kao i druge evropske zemlje, usvojiti strategiju za ja~anje konkurentnosti kojom bi se identificirali klju~ni sektori u kojima je BiH konkurentna, privredne grane i kapaciteti koji bi bili pokreta~i razvoja te definirati niz politika kojima bi se sve to podràlo. Prvi stadij u tome bilo bi osnivanje Vije}a za konkurentnost BiH, koje bi razvilo {iroku strategiju i nadziralo odabir konkretnih aktivnosti koje bi se temeljile na politici. Strategija bi trebala dobiti podr{ku putem procjene postoje}ih ali i budu}ih komparativnih prednosti. Time bi se fokusirali na identificiranje BH ni{e unutar regije kao i {ire, posebice unutar EU. Za to je potrebna kako procjena po sektorima tako i procjena latentnih proizvodnih kapaciteta, koji bi se mogli iskoristiti. Jasno je da bi odabir sektora trebao biti ostavljen za jednu detaljniju procjenu, ali moèmo navesti neke od izvjesnih kandidata u tom smislu: proizvodnja elektri~ne energije, vodoprivreda i proizvodi koji se temelje na vodama, poljoprivredna proizvodnja (posebice aktivnosti kojima se stje~e velika dodatna vrijednost), IKT industrija, metalna industrija (naro~ito èljeza i aluminija). Vije}e bi potom dobilo zadatak da oblikuje strategiju, nadgleda implementaciju i osigurava odgovornost javnih institucija u vezi s tim pitanjem. Njegova bi uloga stoga bila da omogu}ava i signalizira, a ne da usmjerava. [to se ti~e konkretnih izbora politike, u vezi s tim ostajemo agnosti~ni, te ni u kom slu~aju ne èlimo implicirati povratak na ne{to {to bi se moglo smatrati 'dirigentskim' pristupima. Postizanje pak vi{e razine rasta u relativno kratkom vremenskom razdoblju zahtijeva stav koji bi se uvelike razlikovao od onog koji je trenutno na snazi. I doista, kako smo ve} zaklju~ili u prethodnim poglavljima, smatramo da je postoje}i pristup vi{e 'neangaìran' negoli pristup koji se temelji na neinterveniranju. Najbolji primjeri pristupa kori{tenih drugdje sugeriraju potrebu stavljanja naglaska na stranu potra`nje, ali se drìmo i mi{ljenja da se niti jedna opcija ne smije tek tako odbaciti. U ekonomiji koja pred sobom ima toliko izazova kakva je BiH ekonomija, to nu`no zna~i uzimanje u obzir neortodoksnih politika.
Konkretne politike
Strategija za ja~anje konkurentnosti bi pruìla okvir u kojem bi se mogle definirati i razvijati strategije, te je njena izrada neophodan preduvjet. Jednako je pak va`no ostvarivanje novog politi~kog konsenzusa o ekonomskom odlu~ivanju kojim bi se eksplicite priznao centralni zna~aj kvalitetnijeg rasta, koji bi se temeljio na ve}oj produktivnosti i kori{tenju kapaciteta. U tom smislu zagovaramo otvorenu debatu o mogu}im opcijama, koja bi se temeljila na inicijalnoj procjeni i teku}oj analizi. Spremni smo ipak ponuditi neke od mogu}ih smjerova. - Prvo, potrebno je razmotriti mjere na pobolj{anju ponude kredita, uvjete pod kojima se ti krediti nude kao i funkcioniranje trì{ta kapitala u BiH. Postoji dovoljno dokaza, kako kvantitativnih tako i kvalitativnih, koji sugeriraju da svi procesi, od bankarskog posredovanja do provo|enja monetarne politike, nepotrebno ograni~avaju poduzetnike od uzimanja zajmova uz tro{kove koje sebi mogu priu{titi, uz razumne garancije i na pristojan vremenski period. Opcije koje bi se mogle uzeti u obzir uklju~uju: davanje poticaja bankama s ciljem da pobolj{aju svoje prakse kreditiranja i ponude {iri spektar primjerenijih proizvoda (kredita); institucionalnu reformu, kojom bi se osigurala podr{ka provo|enju imovinskih prava i ugovora (reforma gra|anskih sudova, itd.) te osnivanje dràvne investicijske banke, koja bi nudila koncesijske kredite preduzetnicima koji posluju u identificiranim klju~nim konkurentnim sektorima. Tu je tako|er i grupa komplementarnih mjera {to se odnose na vanjski sektor, a koje navodimo u sljede}em dijelu - dijelu o trgovini i tokovima kapitala. Prije nego {to pre|emo na druga pitanja, vrijedi u vezi sa 'currency board' aran`manom primijetiti da je, iako analiza koju smo proveli rezultira pitanjima o izvedivosti i u~inku aran`mana, daleko od toga da predlaèmo njegovo ukidanje. Na kraju krajeva, uzimaju}i u obzir pouzdanost koju taj aran`man osigurava u odràvanju stabilnih cijena, njegovo, barem privremeno zadràvanje predstavlja pravi na~in djelovanja. Preporu~ujemo ipak da se to pitanje revidira te da se aktivno ispitaju fleksibilniji pristupi. Moglo bi se tvrditi da bi jedna od alternativa 'currency board' aran`manu (CBA) moglo biti vezivanje kursne stope (za euro npr.) uz ciljanje inflacije i predvi|ene i ostvarene stope rasta dru{tvenog proizvoda. Fleksibilnost monetarne politike, iako ograni~ena, bila bi ve}a nego u slu~aju kursnih aran`mana koji podrazumijevaju currency board jer i dalje omogu}uje
58
tradicionalne centralne bankarske funkcije, dok monetarna institucija moè prilagoditi nivo kursne stope. Mogu}e je i da se bez prilago|enije i na stvarne potrebe usmjerene monetarne politike nastojanja na ostvarenju rasta pokaù neuspje{nima. Vremenom }e BiH trebati na kvalitetniji na~in razrije{iti pitanja ekonomskih ustupaka izme|u nominalne i realne konvergencije te }e se morati izdràti i odre|eno pogor{anje u 'dobrim' nominalnim pokazateljima (inflacija i fiskalni deficit), a sve kako bi se promovirali bolji rezultati u realnom sektoru. Drugo, korporativno restrukturiranje i dalje je apsolutni prioritet za ja~anje i unapre|enje konkurentnosti u BiH. Lo{e prilago|avanje srednjih i velikih preduze}a predstavlja proma{aje vezane za program privatizacije. Proces transfera sredstava za postoje}e preduze}a u dràvnom vlasni{tvu i dalje je u opadanju, dok brojne ve} privatizirane kompanije oklijevaju u svjetlu stalnih protuzahtjeva i revizija. Trebalo bi razmotriti vi{e opcija, uklju~uju}i i: reformu institucionalnih i pravnih procedura kojima se omogu}ava brzo ulaènje u trag prodaje te osiguraju uvjeti da se 'uparkiraju' neugodna i problemati~na potraìvanja'; poseban sud za sporove u vezi s privatizacijom; te funkcionalni pregledi prakse agencija za privatizaciju kao i strate{kih ciljeva. Ostvarenjem ovog posljednjeg navedenog prijedloga mogli bi se unaprijediti transferi i preoblikovati postoje}a razmi{ljanja kako bi se u obzir uzeli dugoro~ni ciljevi u vezi sa ja~anjem konkurentnosti za transfere u privatni sektor umjesto same maksimizacije kapitalnih ulaganja. Dodatna je mogu}nost stvaranje specijalizirane agencije za restrukturiranje preduze}a u dràvnom vlasni{tvu. Time bi se omogu}ilo kori{tenje ionako skromnih budètskih resursa zajedno s drugim primicima od privatizacije i tokovima prihoda od restrukturiranih i profitabilnih preduze}a u dràvnom vlasni{tvu ({to bi trebalo biti povezano s klju~nim konkurentnim granama industrije, koje bi se identificirale u okviru Strategije za ja~anje konkurentnosti). Postoje i jake veze izme|u ovih pitanja i trì{ta rada te reforme socijalnog osiguranja, {to spominjemo u dijelu u kojem se govori o rje{avanju pitanja formalizacije. Na srednjoro~nom planu veoma je vjerojatno da }e upravo ova pitanja predstavljati ograni~enja u racionalizaciji u okviru korporativnog sektora. Tre}e, ponuda i kvalitet radne snage, posebno u dugoro~nom smislu, predstavlja klju~nu determinantu u ja~anju konkurentnosti. BiH ima pismenu i brojnu radnu snagu, ali je to naslije|e ~esto slabo iskori{teno, te se klju~ne vje{tine ne uspijevaju prevesti u poslove s visokim udjelom radne snage u dodanoj vrijednosti. Jasno je da se u tom smislu osnovni problemi odnose na funkcionalnost sistema obrazovanja i obuke - posebice u tehni~kom i sektoru usmjerenog obrazovanja. I ovo bi trebao biti jedan od ciljeva reformi politike koje bi zastupalo Vije}e za konkurentnost BiH. êtvrto, va`nu ulogu treba imati i javna potro{nja. Analiza koju smo proveli je pokazala da je postoje}e fiskalno stajali{te nesklono javnom sektoru i nastavlja zastupati stvarna smanjenja, i to ne samo na nivou ukupne javne potro{nje nego i u okviru osnovnih sektora koji predstavljaju podr{ku produktivnosti (prije svega u obrazovanje). Suprotno tome, mi{ljenja smo da su najproduktivnije one zemlje koje imaju kvalitetno vo|ene i ciljane, a ne samo male javne budète. U zemlji poput BiH, u kojoj ponudu ograni~ava lo{a infrastruktura i neprilago|enost javnih usluga (slu`bi), nije opravdano zagovarati zna~ajno smanjenje potro{nje. Umjesto toga, smatramo da je bolje zadràti nivo budèta, ali ga preusmjeriti u potporu ulaganjima u infrastrukturu, a sve to kako bi se pruìla podr{ka ja~anju konkurentnosti i rasta. Peto, za stvaranje stabilnije BiH, koja bi bila konkurentnija i u regiji i {ire, u EU, neophodna su ulaganja u obrazovanje i obuku. Kvalitetno {kolstvo i uvjeti tercijarne obuke (posebno tehni~ke) jesu osnovna odrednica konkurentnosti. Unapre|enje kvaliteta ljudskog kapitala pove}anjem upisa4 u institucije zaduène za tercijarnu obuku ili na univerzitete trebalo bi biti prioritet. U vezi s ovim pitanjem jest i pitanje istraìva~kih i razvojnih kapaciteta, za koje su studije utvrdile da su u BiH izuzetno slabi. Tome bi se mo`da moglo stati na kraj osiguravanjem sredstava za istraìvanje namijenjenih mladim stru~njacima, posebno onim iz podru~ja nauke i tehnologije, kao i ponudom ciljanih poreznih ustupaka. U tom bi se pak smislu trebalo dràti ciljeva i prioriteta koje odre|uje Strategija za ja~anje konkurentnosti.
Svega 15% populacije ciljne dobne skupine (izme|u 18-24) u BiH upisana je na institucije vi{eg ili visokog (tercijarnog) obrazovanja, dok recimo Slova~ka i ê{ka Republika imaju stope upisa od 22%, Irska 38%, Danska 45%, Norve{ka 58%, a Finska zapanjuju}ih 70%.
59
(2) VANJSKI SEKTOR

Poglavlja izvje{taja koja se odnose na op}u i makroekonomsku situaciju i dinamiku u~inka nagla{avaju slabosti vanjskog sektora BiH. Zemlja i dalje ima veliki trgovinski i deficit teku}eg ra~una zemlje, dok je bankarski sektor visoko likvidan i u stvari izvozi kapital. To je, ako ni{ta drugo, veoma ~udna pozicija jer je ekvivalent deficitu na teku}em ra~unu zemlje obi~no oskudica u doma}oj {tednji. Jedinica za ekonomsko planiranje i implementaciju PRSP procijenila je deficit na teku}em ra~unu zemlje na oko 23% BDP-a, {to je daleko vi{e od stope koju iznose zvani~ni izvori. Situacija u vezi s vanjskotrgovinskim deficitom je daleko gora kada se ima na umu da je deficit u 2005. godini bio iznad 50% BDP-a. U sredi{tu ovog problema je cijeli niz pitanja. Nekonkurentnost, koju smo ve} opisali, i neprilago|eno trì{te kapitala jesu vode}i faktori, ali je to jednako tako i reìm fiksnog kursa doma}e valute sa eurom, koji prisiljava na prilago|avanje iznutra, {to je daleko manje vjerovatno u zemlji s veoma rigidnim trì{tem rada i lo{om infrastrukturom. Ako bismo posudili (i prilagodili) jezik neoliberalne ekonomije, to bi zna~ilo da su cijene pogre{ne, ali da ne postoji mehanizam kojim bi se one mogle ispraviti. I doista, analizom koju smo proveli utvr|eno je da }e postoje}a politika neinterveniranja vrlo vjerovatno produìti i pogor{ati ove trendove, umjesto da osigura odrìv balans. Hitno su potrebne nove politike i opcije, ali, jo{ jednom èlimo naglasiti, ne traìmo povratak intervencionisti~kih politika koje su kori{tene u pro{losti. Ono za ~im tragamo je savremena strategija koja bi se odnosila na trgovinu i vanjski kapital. Potrebno je posvetiti pa`nju ka dva prioriteta: - regulaciji, a zatim progresivnom smanjivanju trgovinskog i deficita na teku}em ra~unu zemlje i osiguranju priliva kapitala za ulaganja. Ovaj drugi prioritet sadràva i potrebu da se proaktivno poti~u direktna strana ulaganja. U tome }e od pomo}i biti i preoblikovana uloga Agencije za promociju inostranih investicija, koju su vlasti ve} predvidjele. Ova bi pak nastojanja trebalo dodatno usmjeriti na ciljne ulaga~e u osnovnim konkurentnim privrednim granama, koji su identificirani u Strategiji. Kako smo ve} vidjeli, vanjska neravnoteà je problem, za koji nema niti brzih niti jednostavnih rje{enja. Iako skoriji trendovi ohrabruju, malo ja pravih dokaza o stvarnom kretanju prema odrìvosti. Problemati~na je i ~injenica da su opcije koje nude politike veoma ograni~ene: deprecijacija kursne stope je po 'currency board' aran`manu nemogu}a, dok regionalni sporazumi o slobodnoj trgovini, percepcija 'doma}ih' proizvoda5, pravila WTO, veli~ina trì{ta, pa ~ak i osnovne geografske odrednice dovode sve u pitanje, ~ak i kratkoro~ni uspjeh mjera na ograni~avanju trgovine. Na duge staze, BiH kao ~lanica jedinstvenog evropskog trì{ta ne}e imati alternative u trgovinskoj politici, dok }e prolongiranje barijera umanjiti pozitivne pritiske za ja~om konkurentno{}u. Postoje prima facie dokazi o pona{anju dijela susjednih zemalja koje odraàva nepo{tenu konkurenciju, zbog ~ega bi postoje}i reìm trebalo redizajnirati kako bi podràvao prijenos tehnologije i razvijanje industrija visoke vrijednosti, koje su tek u povoju. Ono {to je potrebno je izbalansiran i strate{ki pristup te ponovno razmatranje sporazuma o slobodnoj trgovini. Suprotno op}eprihva}enom mi{ljenju, odredbe WTO i EU ostavljaju izvjestan manevarski prostor 6. Bez obzira na te{ko}e i dugoro~ne rizike, vlada bi trebala razmisliti o ciljanoj primjeni relevantnih trgovinskih mjera. Dva su podru~ja koja je potrebno pobliè ispitati: - prvo, poljoprivredna proizvodnja i prehrambeni proizvodi, gdje postoje jasni znaci nepo{tene konkurencije (uklju~uju}i i ~injenicu da se hrana koja nije obra|ena po svim sanitarnim propisima 'odlaè' na BiH trì{te), kao i damping - drugo, u slu~aju industrija koje su u za~etku i odabranih klju~nih konkurentnih industrijskih grana navedenih u Strategiji za ja~anje konkurentnosti, aktivne bi trgovinske mjere kojima se favorizira doma}a proizvodnja mogle posluìti u privremene svrhe u izgradnji aktivnosti koje donose visoke vrijednosti, a koje su tek u za~etku. Vanjski je debalans u BiH nemogu}e razrije{iti bez dubinskih sistemskih mjera, koje rezultate u smislu pobolj{anja statusa vanjskog sektora BiH mo`da ne pokaù odmah. Kao prvi korak u tom smislu neophodno je nametnuti reformu postoje}ih propisa o vanjskoj trgovini, usprkos ~injenici {to je najve}i broj relevantnih zakona ve} uskla|en sa standardima EU (iako ne i njihova implementacija). Takvi bi zakoni doma}im kompanijama,
Istraìvanje Evropske komisije u BiH sugerira da ve}ina Srba i Hrvata u BiH proizvode iz Srbije i Hrvatske smatra doma}im proizvodima. Dobar primjer je Makedonija, jer je Sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju s EU uspjela obuhvatiti i sna`nu za{titu doma}e proizvodnje.
60
posebno izvoznicima, pomogli u postizanju me|unarodnih trgovinskih standarda. Na taj na~in bi se izvoznicima osigurao lak{i pristup stranim trì{tima. S druge strane, standardi bi nametnuli restriktivnije kontrole na uvoz proizvoda i smanjili vanjskotrgovinski deficit. Bez takvih standarda, gotovo svaki uvezeni proizvod, bez obzira na kvalitet, lako moè dospjeti na trì{te BiH, ~ak iako se proizvodi iz BiH, zbog nepostojanja obaveznih standarda i institucionalne podr{ke, ~esto ne mogu plasirati na razvijenija trì{ta. Bosni i Hercegovini je potrebna veoma ozbiljna i dubinska analiza proizvodnog sektora kako bi se identificirali problemi i izazovi s kojima se suo~avaju odre|eni sektori te omogu}ila priprema strategije kojom bi se pobolj{ao njihov status na doma}em i stranim trì{tima. Analiza relevantnih sektora u BiH }e, pored toga, pomo}i i u identificiranju koji bi to sektori, uz odre|ene poticaje i podr{ku, mogli biti konkurentni na doma}em i stranim trì{tima u postoje}oj liberaliziranoj, otvorenoj ekonomiji. Ponovno dolazimo do zaklju~ka da je BiH potrebna relevantna strategija namijenjena ja~anju konkurentnosti, kojom bi se pomoglo da se pobolj{a stanje i u vezi sa vanjskim debalansom u BiH. Poticaji i podr{ka su potrebni i doma}oj proizvodnji, posebno poljoprivrednom sektoru i onim sektorima u kojima je mogu}e ostvariti smanjenje tro{kova putem pove}anja proizvodnje. Takve bi se mjere trebale pripremati u skladu s prihvatljivom me|unarodnom trgovinskom praksom. I kona~no, izuzetno je va`no uspostaviti proizvodne lance (od primarnog proizvo|a~a do kona~nog potro{a~a). Nejaki, mali proizvo|a~i, posebno oni iz domena poljoprivrede, osiguravaju ponudu koja nije niti sigurna niti stabilna a suo~avaju se i s visokim tro{kovima proizvodnje i distribucije. Pod takvim uvjetima nije mogu}e uspostaviti konkurentnu ponudu niti za doma}e niti za strana trì{ta. Priznajemo da je ovo izuzetno osjetljivo podru~je i da bi bilo koja mjera koja se uvodi trebala biti kreirana tako da zadovolji obaveze koje je BiH potpisala. Jednako bi se tako trebao razmotriti i pratiti i nivo ovih mjera i njihova primjena. Ove bi politike najbolje bilo koristiti paralelno s mjerama koje bi trebalo primijeniti interno, a koje su namijenjene pruànju podr{ke ja~anju konkurentnosti i produktivnosti. Obrazac i incidencija trgovinskih mjera te tako i uvo|enje pritiska konkurencije trebali bi se vremenom prilagoditi s ciljem da se pruì podr{ka kretanju BiH navi{e u vrijednosnom lancu. Vrijedi napomenuti da se ovi prijedlozi daju pod pretpostavkom, kao i prije zadràvanja trenutnog fiksnog kursa u okviru 'currency board' aran`mana. Sli~ne se dileme javljaju i u vezi s ra~unom kapitalnih transakcija. Iako bi puna liberalizacija mogla unaprijediti portfolio priliva investicija, to bi uzrokovalo izloènost i ranjivost i omogu}ilo bankarskom sektoru nesklonome riziku da izbjegne suo~avanje sa vlastitim neuspjehom na pobolj{anju doma}ih kreditnih kapaciteta i ponudi primjereniji set finansijskih proizvoda koji bi bili u stanju unaprijediti uspje{nost u posredovanju i vlastite krajnje rezultate. Stoga postoje i razlozi za ispitivanje mogu}nosti uvo|enja neke vrste nameta kojim bi se obeshrabrio odliv kapitala - u obliku neke vrste izlazne carine ili poreza. Ako bi bili implementirani, ovi bi se nameti trebali kreirati tako da u tom slu~aju izuzetak ~ine FDI, odnosno da se primjenjuju samo na tokove portfelja i velike transfere gotovog novca, posebice u okviru bankarskog sektora. U vezi sa FDI jo{ vrijedi spomenuti i to da empirijski dokazi sugeriraju kako pokreta~i ve}eg ulaganja usmjerenog prema unutra korijene imaju u unapre|enju doma}eg institucionalnog i regulatornog okruènja i razvoju doma}e potra`nje umjesto u odricanju od restrikcija na kretanje kapitala. Mjere kojima bi se stimulirali prilivi stoga bi bile one mjere koje su neophodne kao podr{ka doma}im ulaganjima. I doista, koncesije namijenjene poticanju prodora stranog kapitala riskiraju gubljenje doma}e {tednje umjesto pove}anja ukupne akumulacije kapitala. Na kraju jo{ èlimo napomenuti potrebu da BiH {to hitnije unaprijedi svoj relativno lo{ kreditni rejting. Iako je malo toga {to se moè u~initi kako bi se odmah materijalno pobolj{alo stanje rizika, mo`da se mogu preduzeti odre|eni prakti~ni koraci na pobolj{avanju statisti~kih podataka na kojima se ovakve procjene zasnivaju. Ovi se koraci odnose na kvalitetu ekonomskih podataka u BiH, posebno na metodologiju za izra~unavanje te tako i na nivo rezultata. Velika bi se korist mogla izvu}i i jednostavnom pa`ljivom evalvacijom sivog sektora u procjeni o BDP-u u BiH, kako to ve} dopu{taju me|unarodna SNA pravila. Mora se tako|er shvatiti da }e ve}i rezultati odnosno u~inak, te stoga i ukupna strategija, doprinijeti pobolj{avanju procjene kreditnog rejtinga.
(3) RESTRUKTURIRANJE I FORMALIZACIJA TR@I[TA RADA

U poglavljima Izvje{taja koja se odnose na neobuhva}ene ekonomske aktivnosti i nezaposlenost u BiH nagla{ena je ozbiljnost izazova koje postavljaju neformalne aktivnosti kako za ekonomiju op}enito tako i za blagostanje zajednice i pojedinca. Reguliranje trì{ta rada je od posebne va`nosti za ciljeve koji se odnose na smanjenje siroma{tva: dakle ne samo da je visok stepen zaposlenosti osnovni pokreta~
61
kojim se osigurava rast u korist siroma{nih nego i stvaranje radnih mjesta u okviru formalne ekonomije predstavlja sredstvo kojim se osigurava ekonomska inkluzija. Radnici u formalnom sektoru su, prema definiciji, uklju~eni u dràvne mreè skrbi; uìvaju prava na penzionu i zdravstvenu za{titu i imaju mogu}nost da upravljaju svojim dugoro~nim potrebama za potro{njom (npr. za stambeno zbrinjavanje) jer imaju pristup kreditnim linijama. Mora se naglasiti i simbiotski odnos koji postoji izme|u neformalnih ekonomskih aktivnosti i ekonomske situacije - {iroki sivi sektor u BiH je kako proizvod slabog ekonomskog i napretka u upravi tako i faktor koji ovakvom stanju doprinosi. Svi se slaù da je formalizacija vaàn cilj politike, ali ne postoji jedinstven stav o tome kako tu formalizaciju implementirati. Zvani~ni odgovori i{li su u smjeru nametanja - u stvari 'policijskog' odstranjivanja postoje}eg problema. Na{e analize sugeriraju da takav pristup nema velikih izgleda na uspjeh i da se moè pokazati ~ak i kontraproduktivnim. Umjesto toga, nalazi do kojih smo do{li ukazuju na seriju mjera kojima bi se potaknula i olak{ala formalizacija, umjesto jednostavnog 'brisanja' neformalnoga sektora. Najprije }emo se pozabaviti fenomenom 'la`nih' radnika. Na{i nalazi ukazuju na to da je najzna~ajniji pokreta~ 'la`nog' prijavljivanja na biroe potreba da se osigura pravo na porodi~nu zdravstvenu za{titu, {to je izuzetno jak poticaj. Kao odgovor na takvo stanje zaklju~ujemo da bi razdvajanje tih prava od statusa zaposlenog / nezaposlenog bio jedini izvedivi na~in da se stvari pokrenu sa sada{nje ta~ke. To bi impliciralo usvajanje osnovnog, na dràvljanstvu zasnovanog sistema prava, kojim bi se omogu}ilo da se tro{ak zdravstvene za{tite podijeli izme|u poslodavca i uposlenog. Nemamo nikakav poseban stav o konkretnim modelima koji bi se mogli usvojiti kako bi se uvele potrebne promjene, ali bi se kao izvor ideja mogli ispitati britanski, japanski i kanadski sustavi. Sli~no tome, postoji posebna potreba da se privuku i oni radnici koji nemaju pristupa formalnoj ekonomiji zbog prirode sektora u kojem rade ili zbog osobnih okolnosti. Za otkrivanje ta~nih uzroka na samom poslu potrebna je dodatna analiza u smislu: fleksibilnost spram sistemske nefleksibilnosti u pogledu neujedna~enih i diskriminatornih regulatornih tro{kova. Politike koje bi se u tom smislu mogle javiti uklju~uju: reformu zakona o zapo{ljavanju u odnosu na privremene, sezonske i poslove bez punog radnog vremena; olak{avanje regulatornih nameta, jednostavnija registracija malih preduze}a (obi~no malih trgovaca s jednim uposlenim) i, tamo gdje je to primjereno, agresivnija kontrola i ja~i regulatorni okvir, posebno u odnosu na ilegalne aktivnosti. Kona~no, jo{ jednom nagla{avamo da i neformalna aktivnost, iako u vi{e aspekata disfunkcionalna, ima odre|enu privremenu in extremis socijalnu funkciju tako {to siroma{nima osigurava prihode ali i zbog fleksibilnog odgovora na njihove potrebe za potro{njom. Regulatorni pristupi ovo moraju imati u vidu te nastojati da zakonite aktivnosti privuku u formalni sektor, a ne da ih uni{te.
Na kraju, ponovno pozivamo na argumente koje smo naveli u drugim dijelovima ovog Izvje{taja kako bismo ukazali na mogu}e budu}e smjerove. Prijedlozi koje smo ve} dali su u formi koja je daleko od 'doktrinarne' jer, kako smo ve} naveli, uzimamo u obzir da se i sama priroda izrade i usvajanja politika treba promijeniti. I doista, ako BiH èli sazreti u liberalnu evropsku demokratiju, tada slobodu razvijanja vlastitih i vlastitim okolnostima prilago|enih doma}ih politika i strategija mora pratiti i otvorenost i uvaàvanje razli~itih stajali{ta. To je jedini na~in putem kojeg se moè posti}i istinski nacionalni konsenzus. Duboko smo uvjereni da smanjenje me|unarodne supervizije i razvijanje doma}ih kompetencija zajedno s ubrzavanjem procesa evropskih integracija otvara istinske mogu}nosti za po~etak ovog procesa. U tom smislu dajemo tri jasna prijedloga: - Najprije, da se podru~ja na koja smo upozorili ozbiljnije i detaljnije razmotre i da se pripreme politike koje bi se odnosile na klju~na podru~ja. - Drugo, da bi najbolji okvir za izradu politika bilo dràvno Vije}e za konkurentnost BiH i da bi politike trebale biti preto~ene u strategiju za ja~anje konkurentnosti. Bez obzira na konkretne odabire, neophodno je uspostaviti strukturu takve prirode. Time bi se, kako smo ve} naveli, identificirale klju~ne grane privrede u okviru postoje}e i budu}e konkurentne 'ni{e' BiH kako u regiji tako i u budu}oj pro{irenoj EU.
62
JAÂNJE PRIJEDLOGA POLITIKA
Tre}e, da se ova nastojanja dodatno poprate uspostavom dràvnog Vije}a ekonomskih savjetnika (ili znatno revidira uloga postoje}eg Socio-ekonomskog vije}a) po modelu sli~nom onom koji postoji u SAD i da njegova razmatranja budu javna. Takvo bi se tijelo trebalo temeljiti na nezavisnim istraìvanjima, njegovi bi ~lanovi bili vode}e osobe akademske zajednice i eksperti, ~ime bi se osiguralo da inputi Vije}a budu pouzdani i objektivni. Preporu~ujemo da ove prijedloge razmotre kako donositelji odluka tako i {ira javnost - unaprijed se radujemo mogu}nosti da sudjelujemo u debati koja u tom smislu slijedi. Iznad svega vjerujemo da je razvijanje i postizanje {irokog konsenzusa o ekonomskoj politici od vitalnog zna~aja ako BiH èli napredovati u pogledu brojnih i raznolikih socijalnih i politi~kih izazova s kojima se suo~ava. Uvjereni smo da su Bosni i Hercegovini neophodni nov na~in promi{ljanja i politike koje bi i{le u novim smjerovima ako se èle realizirati vlastiti potencijali i postati prosperitetna ~lanica porodice evropskih dràva.
63
PRILOZI
PRILOZI
PRILOG A - GRANI^NE SKLONOSTI I MULTIPLIKATOR
Promjenu u makroekonomskim varijablama izra~unavamo pomo}u sljede}ih formula: - Promjena u BDP-u - GDPt = GDPt - GDPt-1 - Promjena u {tednji - St = St - St-1 - Promjena u izvozu - Xt = Xt - Xt-1 - Promjena u uvozu - Mt = Mt - Mt-1 Grani~ne sklonosti izra~unavamo koriste}i sljede}e formule:
Tabela 1: Marginalne sklonosti za BiH za period 2000. - 2004.

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. MPSt 0.11 1.02 0.25 0.47 0.47 MPXt 0.89 0.25 -0.20 0.54 0.57 MPMt 0.73 0.69 1.24 0.32 0.83 MPTt 0.11 0.01 -0.04 0.40 0.17
Tabela 2: Ukupni porezi i transferi u BiH za period 1999. - 2004.1 (u milionima KM)
2 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. GDP BiH 8,990 10,050 10,960 11,650 12,303 13,497 3,661 4,095 4,209 4,485 4,852 5,158 1,794 2,111 2,212 2,518 2,624 2,725 Tt 1,867 1,984 1,997 1,967 2,228 2,433 GDPt 1,060 910 690 653 1,194 Tt 117 13 -30 261 205 MPT 0.11 0.01 -0.04 0.40 0.17
1 2
Izvor: IMF Country Report - MMF - Izvje{taj za BiH broj 04/67 i 05/199. Podaci o ukupnim transferima ne obuhva}aju transfere na kantonalnom nivou. Uzimaju}i u obzir da su transferi ve}i nego {to je prikazano, pove}ali smo ih za 10% u skladu s njihovim udjelom u zadnje dvije godine kako bismo dobili realniji iznos ukupnih transfera u BiH.
64
PRILOZI
Tabela 3: Vrijednosti multiplikatora za BiH za period 2000. - 2004.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. MPSt 0.11 1.02 0.25 0.47 0.47 MPMt 0.73 0.69 1.24 0.32 0.83 MPTt 0.11 0.01 -0.04 0.40 0.17 MPSt + MPMt + MPTt 0.95 1.72 1.45 1.19 1.47 Mt 3 1.05 0.58 0.69 0.84 0.68
Transfere smo oduzeli od ukupnih prihoda jer predstavljaju prijenos kupovne mo}i s dràve na druga tijela. Transferi od dràve ne podrazumijevaju protuuslugu i stoga ne predstavljaju stvarnu potro{nju. Ukupni porez za potrebe ove analize se zato ra~una kori{tenjem sljede}e formule:
ozna~ava porez manje transferi, dok
predstavlja ukupni poreski prihod u BiH za godinu t.
Otvorene se ekonomije od zatvorenih razlikuju u tome {to potro{nja moè prelaziti proizvodnju. Ukupna potro{nja u otvorenoj ekonomiji se moè izraziti na sljede}i na~in: UKUPNA POTRO[NJA = C + I + G + (X - M) = BDP Ukupna bi proizvodnja trebala biti jednaka ukupnoj zaradi. Zarada omogu}ava potro{nju doma}ih i stranih roba i usluga, {tednju i pla}anje poreza. Ukupna se proizvodnja moè izraziti na sljede}i na~in: UKUPNA POIZVODNJA = C + S + T U uvjetima savr{ene ravnoteè, ukupna bi potro{nja u zemlji trebala biti jednaka ukupnoj proizvodnji. Ako to nije slu~aj, do}i }e do odre|enih promjena u rezervama kako bi se stvarni BDP i prihodi prilagodili novoj situaciji, {to se moè iskazati na sljede}i na~in: UKUPNA POTRO[NJA = C+I+G +(X-M) = C+S+T = UKUPNA PROIZVODNJA Ako eliminiramo zajedni~ku varijablu C, dobijamo: (2) I + G + X = S + T + M.
Lijeva strana jedna~ine predstavlja potro{nju ili 'injekciju' i ima pozitivan u~inak na multiplikatorski efekt. Desna strana predstavlja dohodak koji nije iskori{ten za potro{nju / tro{enje. Na taj na~in moèmo izra~unati multiplikator za otvorenu ekonomiju kori{tenjem grani~nih sklonosti koje smanjuju multiplikatorski efekt (desna strana jedna~ine), pa }e formula za izra~unavanje multiplikatora izgledati ovako:
(3)
@eljeli bismo spomenuti neka od ograni~enja s kojima smo se suo~ili u izradi modela. Osnovno je ograni~enje predstavljala ta~nost kori{tenih podataka, {to u BiH predstavlja konstantan problem. Ostala ograni~enja koja spominjemo proizlaze iz upravo navedenoga. - Nije mogu}e izra~unati multiplikator na temelju raspoloìvog dohotka jer nam podaci nisu dostupni. Znatno je jednostavnije izra~unati multiplikator na temelju raspoloìvog dohotka stanovni{tva i za to je potrebno daleko manje manipuliranja podacima negoli pri izra~unavanju koje se temelji na BDP-u. Rezultati su pak manje podlo`ni gre{ci. - Lo{i statisti~ki podaci u BiH zna~e da smo morali koristiti podatke iz razli~itih izvora. - Podaci o transferima ne obuhva}aju transfere na kantonalnom nivou te smo dodali 10% od ukupnih transfera kako bismo iznos prilagodili u~inku ovih 10 kantona. Ne smatramo da bi vi{a ili nià procjena za na{e rezultate zna~ila veliku razliku.
65
PRILOZI
MRR-om (grani~nom stopom ponovne potro{nje) nazivamo udio dodatnog prihoda koji odlazi na potro{nju. Tako dobivamo sljede}e: 1= MRR + (MPS+MPM+MPT), iz ~ega slijedi: MRR = 1- (MPS+MPM+MPT), MPS+MPM+MPT = 1 - MRR. Multiplikator za otvorenu ekonomiju se stoga moè izraziti na temelju potro{enog prihoda pomo}u sljede}e formule: (4)
66
PRILOZI
Zbog upitne prirode rezultata, model ispunjavanja poreskih obaveza za akcize i porez na promet roba i usluga od ograni~ene je koristi za na{e glavno istraìvanje - ispitivanje razmjera neformalne ekonomije. Informacije u tom smislu su pak istovremeno i interesantne i zabrinjavaju}e. Stoga smo odlu~ili objaviti ih u posebnom prilogu. Na{ se model ispunjavanja poreskih obaveza za akcize i porez na promet roba i usluga zasniva na sljede}em: - odre|ene robe koje bi trebale biti predmetom akciza i poreza na promet paralelno izbjegavaju i jedno i drugo - (1-). Stoga se definira kao stepen ispunjavanja poreskih obaveza za akcizne robe. Pretpostavili smo da }e taj stepen biti isti za sve vrste akcizne robe; - odre|ene robe (ili usluge) koje nisu predmetom oporezivanja putem akciza nego putem poreza na promet roba i usluga izbjegavaju oporezivanje na temelju poreza na promet roba i usluga - (1-). Stoga se definira kao stopa ispunjavanja poreskih obaveza za porez na promet neakciznih roba i usluga. Pretpostavljamo da }e taj stepen biti isti za sve vrste roba koje nisu predmetom akciza; - prijavljene procjene tro{kova doma}instva na akcizne (DEG)4 i neakcizne robe (DNEG). DNEG smo izra~unali kao sumu HHFC i HHCO manje DEG, potro{nja doma}instva na imputirane (pripisane) rente, zdravstvene usluge i nekupljenu robu; - subjektivni prosjek koji se temelji na prijavljenom udjelu svake od vrsta akcizne robe (gorivo, cigarete, alkohol, kafa i bezalkoholna pi}a) u ukupnoj potro{nji i procjena prosje~ne obavezne akcizne stope ().5 - poreski prihodi za svaku godinu od akciza (PEX) i od poreza na promet (PST).6 EG i NEG predstavljaju neto vrijednosti poreza teorijski akcizama oporezovanih i neoporezovanih roba. DEG, DNEG, PEX, PST, i su stoga poznate koli~ine, dok su odgovaraju}e neto vrijednosti EG i NEG i stope ispunjavanja obaveza i nepoznate. Model koji smo izradili stoga predstavlja klasi~ni sistem sa ~etiri jedna~ine i ~etiri nepoznate.
4 5 DEG smo izra~unali na osnovi vrijednosti podataka iz LSMS 2001 - kupovina robe od strane doma}instava po vrstama robe (stavke pod poglavljem hrana i bezalkoholna pi}a, alkohol, cigarete, gorivo i drugi neprehrambeni proizvodi). Udjele smo izra~unali kao udjele u ukupnoj potro{nji doma}instva uklju~uju}i i imputiranu rentu i tro{kove za zdravstvene usluge. I sljede}a tabela je prikaz kori{tenih stopa.
Gorivo Cigarete Alkohol Vino Pivo0,60% Kafa Bezalkoholna pi}a Ukupno akciznih roba Potro{nja kao % HHFC (LSMS 2001) 3,60% 3,20% 0,40% 0,10% 19,20% 1,10% 0,40% 9,40% Procijenjene stope poreza na akcizne robe (2002.) 26,30% 35,00% 88,20% 7,10% 37,40% 9,50%
PRILOG B - ISPUNJAVANJE PORESKIH OBAVEZA ZA AKCIZE I POREZ NA PROMET ROBA I USLUGA
Gorivo, cigarete i alkohol sami predstavljaju 8% HHFC-a, {to je nisko u pore|enju sa zemljom poput Makedonije, gdje ova tri proizvoda predstavljaju vi{e od 10% ukupne potro{nje, kako se vidi u anketi o potro{nji za 2002. godinu, koja je objavljena u Statisti~kom godi{njaku Makedonije za 2003. Mora se napomenuti da su metode kori{tene u anketi vjerojatno donekle razli~ite. Pretpostavljamo da }e se udio za svaku vrstu kupljene robe u kona~noj potro{nji doma}instva (HHFC) koji je izveden iz skupnih podataka za 2001. godinu pokazati ta~nim za sve godine. Polazimo i od pretpostavke da su slu`beno objavljeni iznosi za HHFC ta~ni: Ad valorem porezne stope su procijenjene uz pomo} podataka iz LSMS 2001. o potro{enim koli~inama i nov~anoj vrijednosti za pojedina~ne akcizne robe kao i uz pomo} akciznih stopa definiranih kroz nov~ane vrijednosti po jedinici potro{nje. Jedini izuzetak u tom smislu je bila akcizna stopa za cigarete koja je ad valorem stopa. U odre|enim slu~ajevima (npr. za goriva i kafu) kori{tene su prosje~ne vrijednosti nominalnih akciznih stopa za razli~ite vrste ovih proizvoda. [to se ti~e stopa poreza na promet neakciznih roba (jedna~ina 8), udio roba oporezovanih stopom od 10% (FBiH, 57,3%; RS, 65,6%) i onih oporezovanih stopom od 20% (FBiH, 29,2%; RS 21,0%) na temelju poreza na promet odredili smo iz podataka LSMS-a za 2001. To nam je dalo prosje~nu primjenjivu stopu poreza na promet od nekih 11,6%. Pretpostavljamo da su podaci o poreskim prihodima (PEX i PST) koje je osiguralo Ministarstvo finansija za svaku od godina ta~no utvr|eni.
67
PRILOZI
Matemati~ka formulacija na{ega modela izgleda ovako: (4) (5) (6) (7) Jedna~ina (4) kazuje da je prijavljena vrijednost kupljenih akciznih roba jednaka neto vrijednosti ovih roba plus akcize primijenjene na udio neto vrijednosti ovih roba, kao i porez na promet od 20% primijenjen na vrijednost nakon oporezivanja kroz akcize vrijednosti istog udjela. Jedna~ina (5) govori da je prijavljena vrijednost udjela neakciznih roba jednaka neto vrijednosti plus porez na promet udjela ukupne neto vrijednosti. U ovom slu~aju stopa koja se primjenjuje za porez na promet je subjektivni prosjek tri primjenjive poreske stope od 20%, 10% i 0%, koje se po zakonu primjenjuju na tri kategorije roba. Time se primjenjiva stopa moè izra~unati kao: (8) [to se ti~e jedna~ina (6) i (7), one jednostavno odgovaraju jedna~inama u modelu koje se odnose na prihode uz opservirane prihode. Kori{tenjem (6) kako bismo izrazili epsilon i njegovim umetanjem u (4), dobijamo: (9) Kada smo dobili EG moèmo izra~unati : (10) Prepisivanjem (7) i kori{tenjem (5) kako bismo zamijenili NEG, dobijamo : (11) Na kraju, NEG se moè izra~unati kori{tenjem jedna~ine (5) tako {to }emo je prepisati kao: (12) Rezultati koje smo dobili za ispunjavanje poreskih obaveza u odnosu na akcize () i porez na promet () dajemo u sljede}oj tabeli.
godina 2001. 2002. 2003. FBiH 1398,0% 1589,6% 1447,7%
RS 295,7% 741,2% 818,4% FBiH 41,8% 55,7% 59,4%
RS 14,8% 10,5% 16,9%
Jano je da se procjene ispunjavanja poreskih obaveza za akcize potpuno beskorisne.7 Stopa ispunjavanja obaveza je daleko preko 100%, te sa sigurno{}u moèmo re}i da ne odraàvaju stvarnost.
Analiza osjetljivosti za model koji se odnosi na akcize i porez na promet moè se provesti tek kad podaci budu pre~i{}eni i kad budu date procjene pravih sredi{njih vrijednosti koje se odnose na ispunjenje poreskih obaveza.
68
PRILOZI
Nekoliko je mogu}ih uzroka za to: - Prihode od akciza uve}ava ilegalna trgovina. Prema Hajdinjaku (2002.), sheme koje se u Jugoisto~noj Evropi koriste za krijum~arenje doma}ih cigareta obi~no podrazumijevaju izvoz u susjedne zemlje da bi odmah potom uslijedio ilegalni transport tih istih cigareta nazad u zemlju porijekla. Krijum~ari dobit ostvaruju zbog razlike u akcizama izme|u zemalja. Pretpostavlja se da se sli~na praksa koristi i za ostale akcizne robe. - Pojedina~ni dokazi ukazuju na znatno prisutan 'shopping' turizam iz Hrvatske u grani~nim regijama u Hercegovini, ~ime se tako|er podiù prihodi FBiH od akciza. - Potro{nja djelatnika me|unarodne zajednice (mirovnih snaga, UN, EU itd.) tako|er mo`da uve}ava iznose prihoda od akciza u odnosu na doma}u poreznu osnovu (prihodi od PDV-a i akciza korigirani su za postotak platnog bilansa prihoda od turizma u BDP-u, koji je pak zanemariv). U tom kontekstu vrijedi pogledati i neobra|ene podatke iz LSMS-a o potro{nji akciznih roba kako bi se ocijenilo koliko se prihoda od akciza zaista generira kroz doma}u potro{nju. Na temelju toga, prihodi od akciza bi trebali iznositi nekih 239 miliona KM (FBiH) i 102 miliona KM (RS), ili negdje oko polovine iznosa stvarnih prihoda od akciza. Tek ako pove}amo poreznu osnovu DEG za akcize za dodatnih 50%, dobijamo razumnu stopu - oko 77% (FBiH) ili 71% (RS). Moglo bi se tvrditi da je potro{nja akciznih roba u doma}oj kona~noj potro{nji (HHFC) preniska i da je procijenjeni HHFC sam po sebi prenizak.8 Kona~no, pod pretpostavkom stabilnog odnosa HHFC-a i BDP-a, moè se posumnjati i da su procjene koje se odnose na neobuhva}ene ekonomske aktivnosti koje se obi~no publiciraju preniske. Ovo pak ne mora biti slu~aj ako ve}inski dio dodatnih prihoda od akciza nastaje zbog kombinacije prekograni~ne kupovine, potro{nje me|unarodne zajednice i djelovanja transbalkanskih krijum~arskih operacija. Procijenjene stope ispunjavanja poreskih obaveza za porez na promet za FBiH su daleko vi{e u skladu s na{im prvobitnim o~ekivanjima negoli iznosi koji se odnose na akcize. One su sli~ne stopama za PIT i SSC koje smo ranije izra~unali. Ipak korekcije ulaznih podataka za izra~unavanje stope ispunjavanja poreskih obaveza za akcize bi mogle utjecati i na stopu koja se odnosi na porez na promet. Zbog toga }emo se radije uzdràti od davanja kona~nih zaklju~aka na tu temu, barem u ovom stadiju. U vezi s porezima na promet moèmo zaklju~iti da bi za davanje bilo kojih preporuka za budu}e politike bile potrebne dodatne informacije. Stope o kojima smo govorili trebalo bi analizirati po sektorima i veli~ini trgovine namalo. Kako je to slu~aj u nekim drugim zemljama, moglo bi se desiti da u odre|enim sektorima ili odre|enim vrstama kompanija (npr. malih radnji) bude sistemsko izbjegavanje pla}anja poreza. Ako je to doista tako, potrebno bi bilo uvesti mjere koje bi bile prilago|ene za konkretne sektore i/ili primjerene veli~ini kompanije koja je u pitanju. Stope ispunjavanja poreskih obaveza u oba entiteta, koje daleko prelaze 100%, navode nas da odbacimo svoje procjene, ali i skre}u pa`nju na podru~je u kojem su potrebna ozbiljna istraìvanja. Na{ je dojam da ove prihode vje{ta~ki napuhuju npr. strani 'shopping' turizam, krijum~arenje preko granice ili potro{nja stranog osoblja koje je na slu`bi u BiH. Potrebna je detaljnija analiza koju bi proveli stru~njaci iz podru~ja statistike i prikupljanja prihoda od poreza. Stoga analiza stanja u vezi s porezom na promet koju nudimo treba biti uzeta s oprezom.
Ovome je mo`da razlog pogre{no prikazivanje nov~anih vrijednosti u LSMS u prvom slu~aju i pogre{nih procjena HHFC-a u nacionalnim ra~unima kako ih daju UNSTATS/IMF u drugom slu~aju. Procjena HHCF-a nije trivijalan zadatak. Ona uklju~uje npr. dobru procjenu doznaka od BiH emigranata. Ovakve se i brojne druge stavke ~esto potcjenjuju, posebino u zemljama u razvoju. Jasno je da bi bilo od velike koristi dobiti temeljitije procjene HHCF-a, kao i detaljne informacije u vezi s metodologijom koja je kori{tena kako bi se do ovih procjena do{lo.
69
PRILOZI
PRILOG C - ANKETA O RADNOJ SNAZI

RADNO SPOSOBNO STANOVNI[TVO BiH PREMA AKTIVNOSTI, u hiljadama
70
PRILOZI
RADNO SPOSOBNO STANOVNI[TVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU

000 Radno sposobno stanovni{tvo (15+) Aktivno stanovni{tvo Zaposleni Nezaposleni Neaktivno stanovni{tvo Radno sposobno stanovni{tvo (15+) Aktivno stanovni{tvo Zaposleni Nezaposleni Neaktivno stanovni{tvo Radno sposobno stanovni{tvo (15+) Aktivno stanovni{tvo Zaposleni Nezaposleni Neaktivno stanovni{tvo % Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti BiH 2.733 1.177 811 366 1.556 1.322 743 528 215 579 1.410 434 283 151 976 BiH 43,1 29,7 31,1 56,2 39,9 28,9 30,8 20,0 34,9 Federacija BiH Republika Srpska Distrikt Br~ko Ukupno 1.718 964 51 740 417 19 500 298 12 240 119 7 977 546 32 Mu{karci 827 470 25 473 258 13 333 186 9 139 71 4 354 213 13 @ene 891 493 26 268 160 7 167 112 4 100 48 3 623 333 20 Federacija BiH Republika Srpska Distrikt Br~ko Ukupno 43,1 43,3 37,6 29,1 30,9 23,7 32,4 28,5 37,1 Mu{karci 57,2 54,8 50,2 40,3 39,6 33,7 29,5 27,6 32,8 @ene 30,0 32,4 25,5 18,8 22,7 14,0 37,5 30,0 45,2
RADNO SPOSOBNO STANOVNI[TVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI, SPOLU i ENTITETIMA (%)

Status Zaposlenici Samozaposlenici Pomaù}i ~lanovi Nezaposleni Na {kolovanju Doma}ice Penzioneri Ostale neaktivne osobe Stanovni{tvo 15+ god. BiH 21,5 6,5 1,7 13,4 10,5 17,4 15,6 13,4 100,0 Mu{karci 28,8 10,0 2,6 16,2 10,4 0,1 19,7 12,1 100,0 @ene 14,7 3,2 0,7 10,7 10,5 33,6 11,8 14,8 100,0 F BiH 22,5 5,5 1,2 14,0 11,6 17,9 16,6 10,8 100,0 RS 20,1 8,2 2,7 12,4 8,6 16.5 14,0 17,6 100.0 DB 16,3 6,2 1,2 13,9 8,4 16,9 14,6 22,4 100,0
71
PRILOZI
RADNO SPOSOBNO STANOVNI[TVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU

000 Ukupno / Total 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i vi{e 15 - 64 Ukupno 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i vi{e 15 - 64 Ukupno 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i vi{e 15 - 64 Ukupno 2.733 495 1.172 576 490 2.242 1.322 254 589 267 213 1.109 1.410 241 583 309 277 1.133 Aktivno stanovni{tvo 1.177 165 774 211 28 1.149 743 102 482 142 17 726 434 63 292 68 11 423 Zaposleni 811 62 546 176 27 784 Mu{karci 528 40 353 118 16 512 @ene 283 22 192 58 11 272 Nezaposleni 366 103 228 35 1 366 215 61 129 24 0 214 151 42 99 10 0 151 Neaktivni 1.556 330 398 365 463 1.093 579 152 107 124 196 383 976 178 292 241 266 710
MJERE AKTIVNOSTI STANOVNI[TVA PREMA DOBI I SPOLU (u %)

Ukupno 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i vi{e 15 - 64 Ukupno 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i vi{e 15 - 64 Ukupno 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i vi{e 15 - 64 Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti 43,1 29,7 31,1 33,4 12,6 62,3 66,0 46,5 29,5 36,6 30,6 16,4 5,6 5,5 2,1 51,3 35,0 31,8 Mu{karci 56,2 39,9 28,9 40,1 16,0 60,2 81,9 60,0 26,7 53,4 44,3 17,1 7,9 7,7 2,8 65,5 46,1 29,5 @ene 30,8 20,0 34,9 26,3 9,0 65,7 50,0 33,0 34,0 22,1 18,7 15,2 3,9 3,8 1,1 37,4 24,0 35,7
72
PRILOZI
MJERE AKTIVNOSTI STANOVNI[TVA PREMA DOBI I SPOLU PO ENTITETIMA (%)

Stopa Aktivnosti Ukupno Mu{karci @ene Zaposlenost Ukupno Mu{karci @ene Nezaposlenost Ukupno Mu{karci @ene BiH 43,1 56,2 30,8 29,7 39,9 20,0 31,1 28,9 34,9 F BiH 43,1 57,2 30,0 29,1 40,3 18,8 32,4 29,5 37,5 RS 43,3 54,8 32,4 30,9 39,6 22,7 28,5 27,6 30,0 DB 37,6 50,2 25,5 23,7 33,7 14,0 37,1 32,8 45,2
STRUKTURA RADNO SPOSOBNOG STANOVNI[TVA PREMA [KOLSKOJ SPREMI I SPOLU (u %)

Aktivno stanovni{tvo Zaposleni Nezaposleni 100,0 100,0 25,3 25,4 60,6 70,2 14,0 4,4 Mu{karci 100,0 100,0 23,8 26,6 63,7 69,7 12,5 3,7 @ene 100,0 100,0 28,2 23,6 55,0 70,9 16,8 5,4 Neaktivni 100,0 66,9 30,1 3,0 100,0 56,4 37,9 5,6 100,0 73,1 25,4 1,5
Ukupno Osnovna {kola i manje Srednja {kola Visoka {kola, fakultet, magisterij, doktorat Ukupno Osnovna {kola i manje Srednja {kola Visoka {kola, fakultet, magisterij, doktorat Ukupno Osnovna {kola i manje Srednja {kola Visoka {kola, fakultet, magisterij, doktorat
ZAPOSLENI PREMA POLO@AJU U ZAPOSLENJU I SPOLU (u %)

Zaposleni Zaposlenici Samozaposlenici Rade sami Zapo{ljavaju radnike Pomaù}i ~lanovi Ukupno 100,0 72,5 21,7 5,1 16,7 5,7 Mu{karci 100,0 72,1 24,9 6,1 18,8 3,0 @ene 100,0 73,3 15,8 3,1 38880,0 10,9
73
PRILOZI
STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA PODRU^JIMA SKD-a I SPOLU

000 Ukupno Poljoprivredne djelatnosti Nepoljoprivredne djelatnosti Usluzne djelatnosti % Ukupno Poljoprivredne djelatnosti Nepoljoprivredne djelatnosti Uslu`ne djelatnosti Ukupno 811 167 249 395 Ukupno 100,0 20,6 30,7 48,7 Mu{karci 528 104 199 225 Mu{karci 100,0 19,8 37,7 42,6 @ene 283 62 50 170 @ene 100,0 22,0 17,8 60,2
NEZAPOSLENI PREMA DU@INI TRA@ENJA POSLA

000 Ukupno Mu{karci @ene Ukupno 366 215 151 Na{li posao* 3 2 1 0 - 5 mjeseci 20 12 8 6 - 11 mjeseci 28 17 11 12 - 23 mjeseca 40 22 18 24 i vi{e mjeseci 275 162 113 * Prema me|unarodnoj metodologiji i osobe koje su na{le posao, a nisu po~ele raditi u vrijeme provo|enja Ankete smatraju se nezaposlenima. % Ukupno Na{li posao 0 - 5 mjeseci 6 - 11 mjeseci 12 - 23 mjeseca 24 i vi{e mjeseci Ukupno 100,0 0,7 5,6 7,8 10,8 75,1 Mu{karci 100,0 0,9 5,8 7,9 10,2 75,3 @ene 100,0 0,5 5,3 7,5 11,7 74,9
REGISTRIRANI NEZAPOSLENI KOJI PREMA ANKETI NISU NEZAPOSLENI (u 000)

Nezaposleni prema Anketi registrirani u birou za zapo{ljavanje neregistrirani u birou za zapo{ljavanje Registrirani nezaposleni koji prema Anketi nisu nezaposleni koji prema Anketi su nezaposleni Nezaposleni prema Anketi registrirani u birou za zapo{ljavanje neregistrirani u birou za zapo{ljavanje Registrirani nezaposleni koji prema Anketi nisu nezaposleni koji su prema Anketi nezaposleni Ukupno 366 299 67 458 178 280 Ukupno 100,0 81,7 18,3 100,0 38,8 61,2 Mu{karci 215 172 43 272 103 170 Mu{karci 100,0 80,0 20,0 100,0 37,7 62,3 @ene 151 127 24 185 75 110 @ene 100,0 84,1 15,9 100,0 40,5 59,5
74
PRILOZI
ZAPOSLENI PREMA GLAVNIM RODOVIMA ZANIMANJA I SPOLU

000 Ukupno Funkcioneri i ~lanovi zakondavnih tijela, fukcioneri dràvnih tijela, direktori Stru~njaci i nau~nici Tehni~ari i druga stru~na zanimanja Uredski i {alterski slu`benici Uslu`na i trgova~ka zanimanja Poljoprivredni, lovo-uzgojni, {umski i ribarski radnici Zanimanja za neindustrijski na~in rada u proizvodnji Rukovaoci ma{inama, vozilima i sastavlja~i proizvoda Jednostavna zanimanja Vojna zanimanja % Ukupno Funkcioneri i ~lanovi zakondavnih tijela, fukcioneri dràvnih tijela, direktori Stru~njaci i nau~nici Tehni~ari i druga stru~na zanimanja Uredski i {alterski slu`benici Uslu`na i trgova~ka zanimanja Poljoprivredni, lovo-uzgojni, {umski i ribarski radnici Zanimanja za neindustrijski na~in rada u proizvodnji Rukovaoci ma{inama, vozilima i sastavlja~i proizvoda Jednostavna zanimanja Vojna zanimanja Ukupno 811 28 75 73 59 126 107 139 77 121 7 Ukupno 100 3,4 9,3 8,9 7,3 15,5 13,1 17,1 9,5 14,9 0,8 Mu{karci 528 22 39 39 24 66 68 119 70 74 7 Mu{karci 100 4,2 7,5 7,4 4,5 12,5 12,8 22,6 13,2 14,1 1,3 @ene 283 6 36 34 36 60 39 19 7 46 0 @ene 100 2,0 12,6 11,9 12,6 21,1 13,7 6,8 2,7 16,4 0,0
75

Vise Posla Vise Radnih Mjesta (Web Izdanje)

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vise Posla Vise Radnih Mjesta (Web Izdanje)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VI[E POSLA...

VI[E RADNIH MJESTA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH SISTEM RANOG UPOZORAVANJA

Vi{i rukovodilac programa Koordinator projekta Recenzenti

Tarik ZAIMOVI] Armin SIR^O mr. Desmond MAURER

Grafi~ki dizajn korica Tehni~ko ure|enje i obrada

Tamara KOREN Samira SALIHBEGOVI]

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

PRVO POGLAVLJE: EKONOMSKI IZAZOVI ..................................................................................13

PLATNI BILANS I TRGOVINSKI DEFICIT ........................................................................................18 ZVANI^NI BDP

BIH I EVROPSKE INTEGRACIJE ..................................................................................................23 ZAKLJU^CI ............................................................................................................................24

DRUGO POGLAVLJE: SREDNJORO^NA RAZVOJNA STRATEGIJA ..............................................26

REVIZIJA PRSP ......................................................................................................................28 KOMENTAR ............................................................................................................................29

TRE]E POGLAVLJE: GRANI^NE SKLONOSTI I MULTIPLIKATOR ZA BIH......................................33

ZAKLJU^CI U VEZI SA GRANI^NIM SKLONOSTIMA I MULTIPLIKATORIMA ZA BIH ..............................36

^ETVRTO POGLAVLJE: NEFORMALNA EKONOMIJA....................................................................38

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

PETO POGLAVLJE: DINAMIKA ZAPO[LJAVANJA U BIH ............................................................45

DODATAK: ANKETA O RADNOJ SNAZI U BIH

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Rrezidentna predstavnica, UNDP BiH

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

BH ekonomija i stav politike

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Neformalne aktivnosti i tr`i{te rada

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Smjerovi novih politika

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

UVOD: DESET GODINA NAKON DAYTONA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Slika 1: Kumulativni BDP od 1997. godine (kao % BDP-a iz 1991. godine).

SVRHA I SADR@AJ IZVJE[TAJA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

PRVO POGLAVLJE: EKONOMSKI IZAZOVI

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Slika 2: Inflacija u BiH i rast u okviru CBA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Slika 3: Rezerve stranih valuta CBBiH (u milionima KM)

Izvor: Centralna banka BiH, mjese~ni bilans stanja (privremeni) www.cbbh.gov.ba

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Slika 4: Institucije vlasti BiH - teku}i naspram kapitalnih trokova (u % BDP-a)

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

ULAGANJA I FINANSIJSKI SISTEM

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

PLATNI BILANS I TRGOVINSKI DEFICIT

FIPA, autorova kalkulacija, 2005.

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Tabela 5. Ukupna vanjska trgovina u BiH za period 2000. - 2004.

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

94,64% 182,85% 104,94%

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Tabela 5. Stvarni rast BDP-a i priliv donatorske pomo}i za BiH

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Tabela 8. Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

BIH I EVROPSKE INTEGRACIJE

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

Tabela 11. Ekonomski kriteriji za prijem u ~lanstvo EU i EMU za BIH

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA

VI[E POSLA...VI[E RADNIH MJESTA