SIMON ASIC

UEKOVJ[TO BIUE
1
PRIRUCNIK ZA
UEKOVITOGA BIUA
11
RECEPTI
Dusevic & d.o.o.
Rijeka 1999.

fdekovito
7 Kazalo
Kazalo
Predgovor hrvatskom izdanju ......................................................................... ..... 5
1. Prirucnik za sakupljanje ljekovitoga bilja
Predgovor prvom izdanju ................................................................................... 17
Upute za citanje ................................................................................................ 19
Angelika .. .... ...................... ..... .................. ......... ................................................. 21
Anis ................................................................................................................... 21
Arnika ............................................................................................... ....... .......... 22
Articoka ............................................................................................................. 23
Bazga, crna ............................................................ ............... .......... .. ........ ... .. .... 24
Bedrenika, velika ................................................................... .. ..... .............. ....... 25
Bla.Zenak ............................................................................................................ 25
.................................................................................................................... 26
Bor, bijeli ........................................................................................................... 27
Borovica ........ .............................................................. ...... .. .... ..... ...................... 28
Borovnica, obicna .............................................................................................. 29
Bosiljak ............................. :-: ............................................................................... 30
Breza ............................................................................................................... .. 30
Brocika, prava ............ ..................................................... .. ...... .. .............. .. ........ 31
Brsljan ..... ........ .. ...... ........................................ .. .............. .................................. 32
Brusnica ... ............... ........... .............................. ......... ............................ .. .......... 33
Bujad .............................. ................ ............ ....................... .. ....... ..... .... ...... ........ 33
Celer ............................................................................. : ........................ .... ........ 34
Cikla .................................................................................................................. 35
Crnjusa .............................................................................................................. 36
Crvotocina ....... ..................... ................ .......... ........................... ...... ... .......... ..... 36
Cakalj ... ...... ......... ............... ..... .............. ......... ..................... ........................... ... 37
Cestoslavica, ljekovita ........................................................................................ 38
Cicak ................................................................................................................. 39
Cistac ................................................................................................................. 40
Cubar ............. ....... .. .................... ... ............... ... ... ............. .. .............. .... ........... .. 40
Cuvarkuca . .................. ..... ................................................................. ................ 41
Divizma ............................................................. .. .............. ................................ . 42
Dobricica ........................................................................................................... 42
Dubacac ............................................................................................................. 43
Dunja ................................................................................................................. 44
Dvornik .............................................................................................................. 44
E s t a g o n ............................................................................................................ 45
Gavez ... ............ .................. .......... .. ........ .... .. .... ..... .... ..... ................ .... ................ 46
Glog, crveni .... .. ... ................. .......... ......... ... ................. ............. .................... ..... 47
Gorusica. crna .. ............... ............. ........................ ............. .. . .. . ..... .................. ... 48
Grah, obicni .................... ................................................. ..... ....... ...................... 49
Hmelj ................................................................................................................. 50
Hrast, luznjak ...................................................................... .... .. ............ .... ........ 50
Hren, ljuti .......................................................................................................... 51
Idirot .................................................................................................................. 52
Imela .................................................................................................................. 53
Jagoda, sumska .................................................. .... ........................... ........ ........ 54
agorcevina ........................................................................................................ 55
Jasen, gorski ................................................. : ................................................... 55
Jecam, dvoredni ................................................................................................ 56
Kadulja ............................ ... .................. ..................................... ....... ...... ........ ... 57
Kamilica ............................................................................................................. 58
I.Jekovito 8 Kazalo
Kelj ....... ..... .... .... ....... ............................. ........ .... ...... .. ... ..... ...... .. ...... ............ ...... 59
Kesten, divlj i .............. .. ..... ........... .. .... ............ ... .. ....... .. .. .. ....... .................... .. ..... 59
... .. .. ... ..... ..... .. ... .. .... . ... .... .... ............ ... ....... ............................ ................ .... 60
.......... ................................. ...... ........ ... ........................................ .... .......... .. 6 1
Kokotac ......... ..... ...... ....... ............................ .. ... ..... ...... ....................................... 62
Konopljusa ................ ....... . ......... .. ........ ...................................................... ........ 62
Kopriva ........ ...................... ..... ... .... .... ........................ .. ........ .. ... .... ......... ... .... ..... 63
Kopriva. mrtva ....................... ..... ............... ... ....... ... .................. .. .... ................. .. 64
Koromac ......................... .... ..... ... ......... ........ .... ...... ........ .. ......... .. ...... ...... ........... 64

....... ......... ..... ................ ... ...... .......................... .. .. .... .... ... .. .............. ..... 65
... ...................... ....... ..... . ........... .. ... ............... .. .. ....... ..... .. ............... ....... 66
Kukuruz .............. ........... .... .... ..... ..... ... .................. .......... .......... .. ................... .... 67
Ku pina ................... .. .. ..... .................... .. ........................... .... ... ...... .. .. ................. 67
Kupu s ..... .. .... ... ....... ...... .. ... .. ............... ... ... ........................... .. .... .... .... ..... ........... 68
Lan ..... ... ....... .. .... .... .. ............ ... ................. .... ... .. ... .... .. .......... .......... ... . .. ..... .. ... .. . 69
Lavanda ................. .... ......... ........ ................. .. .................. ........ .. .. ... ................... 70
Lazarkinj a, mirisna ...... .. .... ... .. ............. .. ................ ... ........ .. ....... ........ ................ 71
Lijeska ........... ........ ... ..... .. ... ........... ........ ............ ...... ........ .. ... .. ..... .......... ............ 72
Lipa .... ............. .... ....... ................ ...................... ................... ...... ... ... ...... ...... ... .... 72
Lisaj, islandski .. ............................ ................................................. ... .. ... .. .......... 73
Lopuh ........ ... .................... ................... ......................... ......... ............................ 74
Lovor ....................... .... ....... ........................................................ ... .. ................... 75
Luk, bijeli ............................. ............................................................. ... ............. 75
Luk, crveni ............. ............................................ ....................... ....... ................. 76
Luk, divlji ............................ ............................. ...................... ........................ ... 77
Luk, morski ........................ .................... .. ....................... ...... ........ .. .................. 78
Ljublca, mirisn a .............. .................... ....................... .... ....................... . ..... .. ..... 79
Lj upcac, ljekoviti .......... ........................ ............ .. ....... .... ....... ............. ...... ........... 80
Macuh ica, divlja ....... ... .. ..... .. .. .... ..... .............. ..... .... .... ... ...... ....... .. ..................... 80
Majcina dusica ................. ........ ................ .... ........ ..... ................................. ....... 81
Malina ....... ...................................... .. ..... ... ....... .. ... .... .. .... . .................... .......... .. .. 82
Marulja ........................ . ... ........ ..... ...... ................. ...... ... ... .. ... ..... .. .............. .. ...... 82
Mas!acak ................ ............................... ..... .. .. ... ..... ... . ... ... ... ... .... .. .. .. ..... ... ...... .. .. 83
Maslina . .................... ............................ ..... .... .... .. ..... .. ......... ...... ... . .. ...... .. .. .... .... 84
Ma ticnj ak .... ........ ...... ... ... .... ..... ..... .. ... ...... .. ........ .. .............. ............. .. . .. ........... ... 85
Mazuran ...... ...... ... ....... ..... ... .......... ...... .................................. .. ...... ... .............. ... 8 5
Med'1etka .................. ............ . ....... ..... .. .............. . ................ ......... ... ..... ............. 86
Metvica, papren a .............. .... ............... ......... ..... ..... ... ..... ...... ... ..... ... ... ... .... . .... .. . 87
Misjakinja ......... ..... .. ... ......... .......... .. ..... .......... .......... ..... .... .... .. .. ................... .. ... 87
Mravin ac ............ ..... ................. .... ....... ... ...... ............... ..... .. ........ ........................ 88
Mrkva ............................... .... .. .. ... .... ... .. .................................... .. .................... ... 89
Neven , pravi ........... ...... .. .... ..... ....... .. ... ... .. ......... .. ....... .. .... ... ..... .......... .. ........ ...... 89
Ocanica ............. .... .. ..... .... ... ... ........ .... ...... ..... ..... .... ... .... ....... ...... ........ .. .............. 90
Odo!jen .. ........................ ... ... .. .. ..... ........................ ........ .. .. ............. .......... .. . ....... 91
Oman, veliki ......................... ... .. ...... ............................ .. ....... ....... ... ......... .......... 92
Orah ...... ... .. ....... . ............................... .. ..... ... .. ........ ....... ........ .. ....... ... ................. 93
Oslad ....... ........ ....... ... ................... .. . .. ... ....... ... ..... ..... ...... ... ... ...... ............ ........... 94
Os ljebad . ......... ... .... ..... .. .. ..................... ......... ..... ... .. ...... ..... ... .. ......... ............. ..... 94
Papra t , muska . .......... .. ............... .. ........ .. ..... ...... .... ... ............................ ...... ....... 95
Pastirska iglica ..... . ............. .... ..... ........... ......... .. ......... .... .. ... .. .... ......... .......... . .. .. 96
Pelin. divlji . ..... .. .................. .... ......... .. ... .... .. ... ..... ..... .... .......... .... .......... ... ........ ... 96
Pelin. pravi ........ .......... ... ....... ............... .. ................... ..... ... ........................... .... . 97
Persin .... .... ..... ... .......... ....... ... ...................................... ............ .... .... ............ .. ... . 98
Petoprsta, uspravna ........ .. ....... ...................... ........... ..... .... ................ .. .. .. .......... 99
Pirika ..... .... .... ......... .. ....... .... .. .. ....... .. ...... ............ ............ ... ...... ........................ 100
bi!je
9 Kazalo
Piskavica .. ... .... ..... ..... . .. ...... .. .... .. . ... .............. ...... .............. ... . ... ..... .. .............. .... 101
Plucnjak .. ..... .... ................ .. ............. ....... ....... ..... ......... ........ .... .. ... ........ ... .... ..... 101
Pljuskavica ....... . ...... ... ......... .. ..... .......... ... .. ... ..... ........... .... .. . ... .. .... ...... .... .......... 102
Podbijel .... ...... ... ....... .. ............. .... .. .. .... .. .... ... .. .. ......... .... ... ... .. .. ..... ...... ... . ... ....... 103
Povrtnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Preslica. poljska ............. .. ... .. ... ...... .. .... ... .. . ....... .. ............ ... .... ........ .... ... .. ... ...... 105
Rabarbara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
Ranjenik, pravi ..... .. ... .... ....... ... .. . ...... ..... .. .. .. .... ......... .... ........ ... ... ...... ............... 106
Ribiz, crni .... ... .... ........ ......... .. . ...... ... ........ ..... .. .............. ... ..... .. ... ... ... ...... .. ........ 1 07
Rosopas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 08
Rusomaca ...... ... ...... ..... ... ... ... .. . .. .. .. .... .. ........ ......................... .... .... ........ .. ... ... .. . 109
Rutvica .. .......... .... .... ... ..... .. .. .. .. ...... ... ... ..... ..... .............. ....... ...... .. . ...... : ... ....... . .. 110
Ruza , pasja ....... .. ..... ...... .. .. ........ ....... ..... .. .. .. ..... ... .. ........ .. .... ..... .. ......... ...... .. . ... 111
Ruza, vrtna ..... ... ....... ....... .. ................ .. ... ...................... ........ ... ..... ... .. .. ....... ... .. 112
Ruzmarin . ... ... .. ... .. .. ... .... . ... ....... ... . .... .. ... .. ....... .. ..................... .. ........... ......... .... 113
Sapunika .... ..... ........ .... ... .... .... .... .. ..... ................ ............... ... ............. .. .... ...... ... 114
Siristara ....... .. .... ......... . ..... .. ... .. .. .............. .. .... ... .. ....... .... ...... ... .... ........... .. ..... ... 114
Sljez, bijeli ..... ... ... .... ........ . .. .......... .................. ...... .... ...... ... ... .. ..... .. ................. . 115
Sljez, crni .. ...... .. ... ... .. ...... ..... .. .... ...... ...... .......... ... ....... .. ............ .... ... ..... .. ... .. .. . .. 1 16
Smreka .. .. ..... .... .... .... .... _.... ..... ........... ... ........... ... .. .......... ....... ... ... .... .. ....... ...... .. 117
Sporis, obicni .. .. ...... ... ..... .... .... .. ... .. ..... .... ... ..... ... .... .... .. ..... ....... ....... .. .. .. .. ... .. .... 118
Steza ................ .. . ...... ... ............. ... .. .. ....... .... ... . .. . ... ... ..... .... ....... .. .. ........ .... .. .... . . 119
Stolisnik. ....... ... .. ....... ... .... ..... .. .... .. ...... .... .... .. ...... . ......... ....... .. .. ..... ..... .. ... .. .... . .. 120
Suncokret ............................. .. ..................... ... ... .. .... ........ .... .... ... .. ... .. .... ..... ..... 121
;;
Timijan .. .. . ...... .. .. .. ... .... .. .... ........ ... ...... ... ....... .... ..... ..... ... .... ........ ........ ... ... ... .... . 123
Tratincica .... ............. ...... .. ...... , ........ ... ....... .................... .. ......................... .... .. .. 124
Trnina .. .... .................. ................ .... ........ ..... .... . ........... ................. . ...... .... .. ....... 124
Trputac, uskolisni ... ... .. .. .. .... ...... ..... ........... .... ......... ................ ... .. ...... .... .......... 125
Trputac. veliki .... .... ... . ..... .... .... .... ... ... ... .. .... ..... .... ... . ... ...... .... .. ...... . ....... ............ 126
Turica ..... ....... ........ ... .... ..... ......... ..... ... .... .. .. ... ...... ..... ... ..... .. ...... .. ... ... .. .... .. .... ... 127
Vodopija . .. .. ........... .... ......... .. ....... ... ... ..... ................ ............ ....... ... ... .... ... . ...... ... 127
Vrba. bljela ... .... .. .... ............. ............. .... ..... .. ........ ... .......... ... ....... .. ... . .......... .... . 128
Vrbolika. sitnocvjetna ... .... .. ...... .......... ... .. ... .. .. ... ............................... ..... .. .. .... .. 129
Vrkuta .. . .. ... .. .. ... ... ....... ... .... .. .. ....... ....... ......... ... .. ............ ..... .. .......... .. .... .. ..... ... 130
Zdravcica ...... ........ ...... ..... ... ....... ..... .. ...... .. ......... .. ..... .... ... ...... ... .. ...... ........... .... 131
Zecji trn .. .... .. .... ... .. .. ... ............. ..... .... ....... .. ......... ...... .. .......... ... .... .. .. ... .... ... ...... 132
Zimzelen ..... .... ... ........ ...... ...... ... ..... ... ........ .... .... ... ...... .. ...... ... ...... . ..... ... ... ......... 133
Zlatnica . .... .. ...... .... .. ...... ................. ..... ........ ... . ... ....... ..... .. .. .. ..... .. ... .... ... ..... ...... 134
Zob .. ..... . .. . .... .... .. .. ... .... ... .. .. .... ............... .... .. ... ... .... ... .... . .. . .. .... ..... . ........ .. ... .. .... 134
Zeravac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Zutika, trpka ..... .. ... ... .... ..... .. .......... .... ............ ... ...... ... .. ....... ....... .. ...... ... ..... ..... 136
Recepti
kao popudblna .. . .......... . .... .. ..... ........ .. ...... ... ..... .. .. ..... .. ......... . ........ ......... 139
Upute za citanje ....... ... ...... .... .. ... ... .... . .... ... ....... ... ....... .... .. ................. ...... .... .... 139
upute .... ........ ....... .. ........... .......... .. ............. .. ... .... ... ... .. .. ..... ...... ..... .. ........ 141
Afte ... ...... .... ... .... ... ... .. ................ .. .. .... ........................ .. .. .. ....... .. ........ ............. .. 152
Akne ....... ........... . .. ...... ..... ............ ................ ...... ... ......... .... .. .. .. ....... .. ........ ....... 152
ergij a ... ... .......... .... ... .... .. .......... ........ .... . ...... ..... .. .. ..... .. .... .. ..... .. .... .. ..... .... ... . . 154
.. - oholizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 ;:14
IJekovito
10 Kaza[o
Amputacija ................. ....... .. ................ .... .................... .. ... ............................... 155
Angina .................................................................................. ....... .................... 155
Angina pectoris ...................................... ............ ....... .... ....... ... ... ... ..... ........ ... ... 157
Apetit (tek) .............. ...... ...... ............................. .. .............. .. ...... ....... .... .... .. ....... 159
Aritrnija (porernecaji srcanoga ritrna) .......... .... .... ................ . ... ...... .. ........... ...... 160
Arterioskleroza (ovapnjenje zila) .................................... . ..... ..... ................... .... 161
Artritis (upala zglobova) ............. ..... ....... .. ........................... ... .... .... .................. 163
Astrna ...... . ........ ........... ... .......... ...... ................................................................. 164
Avitarninoze ....................... ..... ........................................ .. ...... ..... ........ , ........... 168
Bijelo pranje ......... .... ....................................................................................... 168
Bljedilo . ............ ...................... ........ ......... ........ .............. .... ........ .. .......... ........... 169
Bolovi ................................ ........ ...... ................ ........................................... ...... 170
Bradavice . . . .. . . . .. . . . .. . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . .. . . .. . .. . . . . . . . . . . . . . .. . .. .. . . .. . . .. . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . .. . . 1 71
Bronhitis ........................ ... ........................................................................ ....... 172
Bubrezi . .... ........................................ ......... ...... .. .......... ...... ........... .. ........ . ........ 175
Celulit .. ......................... ........... ........ ............ .................................................... 183
Cirkulacija krvi ........................................................... .................... ................. 183
Ciroza jetre .................. ..... .. ... .. ....................... ..... ............ .. .......................... .... 184
Crijeva .................................... .. .................... .............. ................................... .. 185
.. .. :::::::::::: ::::: :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Dekubltus (zalezaj) ........................................................... ... ............................ 192
Depresija ........... ... .... ... .......................... ......... ............... ........ ..... ............. ... ...... 193
Desni ....................................................... ...................................... ....... ........ ... 194
Difterija ....... .. ............................................................ ............. .......................... 195
Divlje rneso .............................................................. .' ....... ................................ 196
Dizenterija (srdoboja) ....................................................................................... 196
Djecje gliste, bljele gliste ................................................................................. 197
D1akavost ............... .. .............................. .. ............. ... ................. ..... .. ................ 197
Dojenje .......................................................... ..... ............ .... ....... .... ................... 197
Dojke ............... : .... ............. ... ......................................... ..... ...................... ..... .. 198
Ekcerni .... ; .. ........................ ...... ......... ......... .... .................................................. 198
Epilepsija (padavica) ........................................... .. ............................. .. .... ........ 201
Flegrnona ......................................................................................... ................ 203
Gangrena (vucac) ...... .... ............... .... .. ......... ...... ....... .......... ...... .. .. ... ................. 203
Giht (ulozi, podagra) ....................................... ..... .... ........ ....... ....... .. ................ 204
Glas, glasnice ................ .. ..... ........................... ... .. .. ..... ... ................................. 205
Glava - glavobolja ....................................... ............................ ......... .. ..... .. . .... 207
Gliste ...... .. ............................................................................................... ... ..... 209
Gljivicna upala ................................................................... .................. ............ 21
Gnojenje ............... .................................................................. ... ...................... 211
Gojaznost (pretjerana, bolesna .......................................................... 212 .
- opcenito ............ ............ ..... ................................................... , ........... 213
Gripa ................................ ............................................................ ................ ... 214
Grlo - upala ................................... .. ... ....... .... ................................................ 215
Groznica ...................... .. .................. ...... ........ ...................................... ..... ... .... 217
Gusa (gusavost, strurna) ............. .. .................................................. . ... ... ..... ... .. 217
(pankreas) ....................................................................... .. .............. 218
Halucinacije (osjetilne prijevare, privid osoba, predrneta i pojava) .................. 218
Hernofilija .................................................. ... ..................................... .. ............. 218
Hemoroidi ("zlatna zila", suljevi) ...................................................................... 219
Herpes .. ........................................................................................................... 222
..... ..... ... ............................................................... .. ........... .... ....... 223
Histerija ......... ................................. ............ .............................. ............ .. . ........ 224
Hripavac ......... ... ................. .. ......................... ....... ........................................... 225
1 . - . - ".; - 1
- - ---Cila-- _______...__ '--
ldekovito
11 Kazalo
.... .. .... ............. ........... .. .... .. ....... ...... .. ... ....... . .......... . ....... ............ ....... 225
Ihtioza koza. .......... .... ................................................. 226
lscrplj enost ........ .. .... ... ..... ............ ............... .... ...... .................. ..... .................... 227
.. ... .. .. ................. .. ........... ......... ........ ......... ........ .. ..... .......... 228
Isij as .. ....... ... ....... .............. .. ..... ..... ... ... .. .... ..... .. ......... ................... ...... .. .... ........ 229
Iznemoglost (malaksalost, oslabj elost) ........... .... .......................... ........ ...... ..... . 230
J ajnici ............. ... ..... .. ...... ............ ..... ............ .... ....... .. ............................... ........ 231
J etra ................ .......... .... ............ .................. .. ...... ... ...... ........... ........................ 231
Jezik . ... ..... ... .. .... ...... ...... ................. ...... ......... ...... .. .. ...................... ... ....... ... . .... 235
.. ... .. ........... . .. ..... ... .. .. .... ............ .. ............. .. ... .... ........ ........... .......... ..... ... .... 236
Kasalj ... .. .......... . ... ... ........ .. ....................................... ...................... . ................. 237
Kila ........... .... .... ... .... .. ... .. . .... .................................... ......... .............................. . 240
Kol es t erol (za smanjivanje krvi) .................. .. ...... .. .......................... 240
.... ..... ... .. .......... .............................. ........ ........... . ........... ..... .. .......... 24 1
Kosa. vlasiste .. .. ................. ... ........... .......... ...... .. ........ ....... ....... .. ........... ..... ... . .. 241
Kosti ..... .. ........ ......... .. ... ....... .... .. ................. ............... .. ............ ............ ....... .. ... 245
Koza . .. .. . .. ..... ... ... ... ... ... .. ... .... .. .. .... ... ...... ...... .... . ... ..... .... ..... .. .. ..... ... ..... ... ....... . ... 246
- bolovi - istros enost kraljesaka .............. .. ........ ... ..................... 252
.......... .. .... ....... .......... ... .............. .... ... .... ..... ... ... . ... ... ... .. ..... ......... ...... 253
- i ................... .. ................................ .......... ........... 254
.. . .... . .. . ...... ... .... .... ..... ... .. ....... ... . ... .. .. ..... ... ... .. ... ........ 255
izmet i/ili .. .... ....... .. .. ... .... . ... . ..... ........ .... ...... .. .. .. . ................ 258
tlak ... ....... ....... .. .. .. ........ . .. ............ . ........................ . ... . ................. .. .... . . . 258
oko ........ ........ ... .... .... ...... .. ............... ...... . ...... . . .. ........ . .. . ...... . .......... .. . 262
... .... .... ... ....... .... ......... 0 ... . . .. .. . . ..... . .. . . . . . ...... . . .. ........ . ....... . ...... . . 263
Limfne zlijezde - ...... .. .. .. ....... ................................... 264
Lisaji ..... ... ... .. ...... ............ .... .. ...... .. ....... ...... .. . . . . ... . .. . ........................ 265
Listovi (misici) nogama - ....... . ...... .. ........... .. .... .......... .. ... .. .... .... ...... 266
ili krizobolja ........................ .. ........... .. . .. . ...... .... .. 267
Malarija .. .. .... .. . ...... ... ...... .. ... ........ .... .... . . .. ...... ..... . .. . ... . . . .......... .. ....... 268
Maternica . ... ..... ...... ......... ..... ... .. ... ... . . . .. ...... .. .... . ............ . ................. 269
Melankolija ... ..... . .. . ... . ..... . . ..... . .... .. . . ...... . ........ . . .. .. . . ........ . ... . .. 269
Meningitis, mozdanih ovojnica ... .......... ....... . ......................... 270
zenski cvijet) ..... .. ... ...... . .. ..... .... ...... . ...... .. .. .. ..... . ... 270
Metabolizam .... ........ .. ......... ......... ... .. ........... . .. . .... . .. ...... . ... ............. . ...... .. .... . .... 2 7 1
Migr ena .. .. ... .... .... ... . oo oo . .. ... .. . . .... . .... .. .. o ... ... . ..... . ... .. ... . o. oo .. ... ... 271
Mij en a klimakterij ) ...... ............... ................. .... ....... ....... ..... ....... .. 273
Mioka rditis misica) ... .. . . . . ......... ... . .. ................. .. ..... . .... . 275
Misi ci ... .... .... .. ... ..... .. ..... 0 .... .. . .... . 0 ... ..... . .. . ........ . . . ............................................. 275
...... . . ... .. ...... . . ....... ........ .. .. ...... . ..... 278
Mokraca . ... ... .. ....... .. .. ........ ... .. . ... .. . ........ . .............. .. .............. ...... . ..... . ......... . . 284
Mokrenje .. ... . ..... . .... . . .. .. . ........ ............... . ............... . .... . ...... ... ....... 286
Mozak ........ .. .... ... ... ....... ............... ... .... ...... ...... . . ...... ......... . ........ . .......... 287
Mrsavljenj e ..... .... . .. . .. ... .. ...... .......... ... ... . 288
.... ... ................... .. .... .. . . ...... ... .. . . ...... ................................... 289
Nadima nj e ............ ..... ....... ..... .. .. . ... .. .. ........ . .. . ... ... .. . ... . ....... . ............... . .... 290
.. . .. ...... .... ..... .......... . . . .. .. ..... . . .. . . ......................... . .................... .. . . ..... 29 1
........ . ......... . ....... ... . ........ ... ............. . ..................... . ...... . . . ........... 291
Neplodnost ... ... ...... ... ........ . ...... ... ... . .................... ............ . ......... . ............... .. ... 292
Nesanica .. . . . . . ..... . ..... . ... ... ........... ........... . ........ . .. ...... ......... . ........ 293
Nesvij est ... .. ..... .... .... ... ... ..... . .. ...... ..... . .. . .... ... . ...... . . ... 295
Nesvj estica ... .. .. . ... .... . . . ....... .. ..... . ..... .. ..... ........ . ... 295
Noge .... . .... . ... ... . .. ... ...... .. .. ... . .. . ....... . . ... ... ....... .. .... .. ............ . ........... 297
Nokti ......... .. ...... ...... .... .. ..... .. .. .. . ..... . ..... ... .................... . ........ . ............. .. ... 304
Nos ...... . .... ... .... ... . ... ......... ... .. .. . . ...... 304
bi!Je
12 Kazalo
Oci ...................................................................................................................
Onemocalost .............................. ..... ..... ................................. .. ...... .. .................
Oparine- opekline .........................................................................................
Osipi (ekcemi) ..................................................................................................
Ospice ........... ...... ......................................... ................... .... ........... ... .... ... ....... .
Otekline ........................................................................................................... 16
...........................................................................................................
Pamcenje- jacanje .................................. .. .....................................................
Parkinsonova bolest ......................................................................................... 18
Peludna groznica (sijenska, polinoza) .............................................................. 19
........................................ .......... .................... .......... ......... .... ..... ..... .........
Pluca ........ .... ... .. ... ...................................... .... .. .................................... .. .......... 320
- spontani .................................... . ............... .... .................... .... ...... .. .
Podrigivanje ..................................................................................................... 325
Pomanjkanje apetita (nedostatak teka) ............................................................ 325
Porod ............................................................................................................... 325
Posjekotine (porezotine) .............................................. ... ........ .. ... .... ..... ........... . 326
Potistenost ....................................................................................................... 326
Potkoznjak. poganac. potkozni cir (furunkul) ...... ........ ......... .... .... .......... .........
Povracanje ...... ... ..... ..... .... ...... ............................. ................... ........... ... ...... .... ..
Prehlada ..........................................................................................................
Preosjetljivost - psihicka ................................................................................ 330
Prist - gnojni .................................................................................................. 331
Prijelomi, frakture, lornovi .......................................... ............ ... ......... ... ...... .... 331
Probava ............................................................................................................
Probavni organi ............................................... .' ............. . .......... .... ........... ........
Proljev .......... ..................... ...... ............... ...... ......................... ... ..... .... ... ... ......... 336
... ............ ................................. ......................................................
Prostata ......................................................... ........ ....... .... ..... ....... . .. ................ 339
Psorijaza (ljuskavica) ..... ..... ........... . ................................................................. 340
Pusenje ........................................................................................ . .. ................. 341
Rahitis ........ .... . ....... .......... ...... ......... .......... ..... ........................... . ..................... 341
Rak ...... .... .. ... ....................... ...... ... ........................................................ ... ........
Rane ................................................................................................................
Reumatizam ............. .. ............ .. ... .... ....................................................... ..... ..... 349
Rubeola (crljenica) ........................................................................................... 353
Ruke ................................................................................................................ 354
San ............................................................. ................. ....... . ................. ... ..... ... 355
Shizofrenija ...................................................................................................... 355
Sinusi (u ceonome dijelu i u gornjoj celjusti) ..................... ................... .... .. .. .. 356
Skleroza. multipla ............................................................................................ 356
Skorbut ................... ...... .. ........................... .......... .............. .... ................. .........
Slabokrvnost ..... ... ...................... .................... .... ........... .... ....... ... .. ................... 358
Slezena .. ... ........................... ........................ .............. ........... ........................... 360
Slijepo crijevo (apendiks, crvuljak) - upala ..................... ....... ................... ..... 361
Spolna moc, smanjena ....... ................................................................. .. .......... 361
Spolna prenadra2enost ...... .. ............................................................................ 362
Srce ................................................................................................................. 362
Staracke tegobe ............................................................................................... 370
Strah, tjeskoba .... .. . .......... ... ............. .... .. ..... ............................... ... ............. ..... 371
Strana tijela ..................................................................................................... 372
Suncanica ........................................ ....... ..... ............ ...... ................... ............... 372
Svrab (suga), scabies ............................................................................................. 72
Svrbez, ............... ...... .... ........ .. .... ... ........................ ..... ...................... 374
Sarlah ...... ......... .... ... ...................................... ...... ................. ................. .... .. .... 374
- & ; -
- - - --
bifje
13 Kazalo
Secerna bolest (dijabetes) ............................. ................ .... .. ..... ...... ... ..... ...... .... 375
Stetni kukci i nametnici ............................................ .................................. . .. . 376
stitnjaca, zlijezda ................................................................ .. ........... ... ............. 376
Stucanje ... ... ..................... .. ..... ... ... .. . ..... .. ........................ ................................. 377
Tetive ..... ............... ......... ............................................................................ .. .... 378
Tifus ..... .. ................................................................ .... ...... .............. ... .. ............ 378
Tjeskoba .. ..... .... .............. ................................ ................................................. 379
Trakavica ............... ......... . ...... .. .......... ...... ...................... ... .. ...... ... .......... .. ........ 379
Trbuh ............................................................................ ...... .. .. ... .. ....... .. ........... 380
Tromboza ................................ ............................................. ... . ........................ 381
Trovanja ........................................... ................ .................... .. ... .............. ........ . 381
.. ...... .. ....................................................... ........ .. ... ........ ....... ..... ..... . . 383
Tuberkuloza kostiju ..................................................... ..... .. ...... ... .... .... ............ 384
Ubodi ........................................................... .. .. ... ......... ................ . ..... .. ............ 384
Ugrizi, ujedi ......... .. ....................................... ... ..................... ... ...... ..... ............. 385
Uho ............................ ...... ................................................................................ 386
Umor ..................................................................................... .. .. .. ........ ... .. ....... . 392
Upala pluca, pneumonija ....................................................... ... ................ ....... 393
Usnica ....................................... .. .......................................................... ........... 394
Usta ................................. -:-: ........................................................................ ...... 395
Usljivost ...... .. ............................................... ... .................................... .. ..... ..... . 397
Uzetost ....................................... ....................................................... ... ...... .... .. 398
Vene .......................... .................... ................. .......... .. .................... .. ... ... ... ...... . 399
Vene - prosirene ...................... .... .................................. ....... ..... .......... ..... ..... 400
Virusi .. ..... .... ...................................... ...... ......................................... ....... ... ..... 403
Vodena bolest ..................................... ........... ....... ........... ................................ 403
Vrat - heksensus. ukocen vrat ........................................................ . ...... .... ... 405
Vrtoglavica ............................... .' .................................................... . ........... ....... 405
Vrucica, povisena tjelesna temperatura ................................................... ....... . 406
Zacece ............................................................................................. ... .............. 408
Zatvor, tvrda stolica (opstipacija) ..................................................................... 408
Zausnjaci, zausci, mumps .......................... .. ................................................... 410
Zglobovi .... .... . ............................ .... ..................................................... ... .... ... ... 41
Znojenje ....................................................................................... ... .. ............... 410
Zubi ................................................. ........... ............................................... . ..... 411
Zdrijelo- upala .............................................................................................. 414
Zelucana kiselina .............................................. ............... ......... ...... .... ........... .. 414
Zeludac .... ..... ....... ... ......................... .. ......................................................... .. ... 415
Zgaravica ... ... ....................................................................................... .... ........ 424
Zile - krvne .................................... ................................................................ 425
Zivci .................................................................................. ....... ....... .. ............... 425
Zuc .................................................................................................................. 434
zucni mjehur. zucnjak .......................... ..... .................................... ........... .... .. 437
Zulj ....... ... .. .................................. .... .................. ........... ............. .. ..... ............ .. . 439
Zutica ....... .. ..................................... ....................... ........................... ... ........ ... 439
Kazalo ljekovitih ................ ... ..................... .......................... ................. 441
Kazalo ljekovitih (latinska imena) ......................... ....... ... ..................... 451
Umjesto pogovora .................................................................................. . ......... 453
I
PRIRUCNIK ZA S A U J P U A N J E
UEKOV1TOGA BilJA

17
Predgovor izdanju
Prirucnika za sakuplja,Ye Yekovitoga
Predgovor
Hvala Bogu, zazvao sam yetos 20. svibnja Svevi.Sryega posto sam napokon
priredio rukopis za Doista, hvala koji mije osamdeset
trecoj godini iivota i nakon dva irifarkta te zamomoj astmi ipak podario
toliko zdravya da sam mogao raditi, ali hvala i nekim dobrim koji
mi pomogli da obradim opseino gradivo. Nelca im Bog to stostrulco vrati.
sam da prirediti !jelcovitom sa slilcama boji,
dodati lcratlco pojasnjerye glavnim i nabrojiti pojedina ryihova
!jelcovita svojstva. Dobre slilce boji trebale sluiiti iscrpna opisa
yelcovitog Osim toga talco to nece teslco pronaci prirodi. Treca
knjiga, Pomoc iz domace ljekarne, pridon!jetijos boyem prvom i
drugom lcnjigom.
nasoj l!jepoj zem!ji Bog bogato podario. Dok beremo cvjetove i
listove, dok vadimo lcor!jenje i s drveca, time ne siromasimo
bogatstvo prirode darovano, vec samo malo
Stoga samo onolilco lcolilco moiemo potrositi
Kod palc toga bi!ja moramo precizni i strpyivi: ozdravyerye dolazi
polagano, lcada se dogodi, ondaje teme!jito.
Na dodao i lcratah: recept. Da ne prebrzo oti.Sli, veli
jedna slovenslca poslovica, (podzemye} , tj . onaj sv!jet,
p!jmo (slov. - kopriva, regrat, rman, trpotec}, od
lcoprive, stolisnilca i i diie
metabolizmom, stolisnilc i
susjedne organe, pobo!jsava prokrv!jenost organizma.
zapravo predstav!jati sve !jelcovito bi!je, osim toga moiemo ih naci
posvuda.
Nelca Boiji prati i lcao sto pratio prve dv!je.
zdrav!je, dragi zem!jaci!
1989. Simon cistercit
Upute za citanje
19
Upute za citanje
kryige abecedi i yekovite
sve od do i slika boji. Opis se
sastoji od dijelova:
kratka opisa yekovitih dijelova i yekovitih
pripravaka;
pregleda bolesti ili dijelova tijela ti pripravci

Rijec OPREZ kad
jer ili pripravaka
ijako
dijela slijede kazalo (tegobe, bolesti,
dijelovi tijela) i kazalo
Tko ieli vise podataka, ih
i koji Domaca ljekarna
Simona AsiCa (1. dio - Recepti}, druiba, 1995.
Za svaku bolest raste cvijetak! stara poslovica svjedoci
da su jos preci prirode i da vjerovali. Podosta
vec i potvrdila i
i kako vaya upotrebyavati yekovito da
yekovita svojstva iskoristili. Stoga pri
i preradi slijediti ove
Sto beremo i sakupljamo?
Briiyivo da
ili cak
Ljekovite i uz ali ako
ili pak
dio koji doista za
cvjetove, listove}, i
yekovite rijetke, stoga i Stoga
ih prirodi, vec ih, ako ikako
Kad beremo i sakupljamo?
dok ili lisce
prije sto sazru).
Nikad bifjke.
i druge bifjkejaka za vrucih,
dok
Kako sakupljamo?
ili
dijelove vec kod
Kako
Ljekovite i prostoru.

IJekovito
20 za citanje
Svjeie valja sto prije i odvec rasprostrti
podLozi za (drvo, papir, .
Korijerye operemo, obriSemo i objesimo nyesta gdje ima
Kako pohranjujemo?
1jekovito (droge) cistim papimatim
vrecicama,
Nikad ga vrecicama!
i spremamo vrecice od
Na vrece i vrecice ime i datum
Sve i prostoru.
Bi1je prema vrstama i cijelo,
ga i razreiemo tek prije (metvica,
kamilica). gomo1je, plodove i koji 1jekovite
sastojke moramo tek prije
droga moramo bacitijer s
1jekovita svojstva. No postoje i primjerice kora grma
za tek
Kontrola
Bi1jke koje smo s vrijeme va1ja pregledatijer ih moie
mo1jci ili pak gamad. Ako se to dogodi,
moramo bacitijer djeLomice 1jekovita svojstva i moie postati
cak i
Od sLaba lj ekovitog moiemo spraviti dobre Lijekove.
stoga sto ieLimo da 1jekoviti pripravci i djeLotvomi, da
savladati boLest. Zato brii1jivo radimo, driimo se i
1jekovito od koga!
daje cvjetovima marye
prema stoga i od lijekovima;
stoga ieme1jito. Stoga strp1jivi i
Kad sami i beremo, se s djeLovanjem svake
cemo OPREZ! Svaka povrsnost u prepoznavanju i
nj ihova djelovanja moze imati za nas opasne posljedice. Sami i
samo bi1je koje doista dobro poznajemo.
Ako imamo tada da za bas
odmah poseiemo za radije za
boLest, marye prehlade lijecimo cajevima, i odmorom
topLoj postelji. Stoga svakoj osim alkohola, zavoja,
masti i lijekova, koji pri svakom trebalo
i 1jek ovitoga Popis toga napravimo sami uz pomoc za
1jekovito s obzirom zdravstvene poteskoce s kojima smo
dom(J.coj Ye.kami trebaLi kamilica, stolisnik,
lipa, majcina smrekini vrsci, sipak, s1jez, pravi
(ruski, hrastova kora, od trave) i amikina

dr. Nada Jeromen
1 -- -,: ' 1
- ..... - ....
Angelika 21

ljekovita ange/ika, vrtna angelika, andelika,
andelov korijen, korijen sv. Duha, kravojac, siris,
trubaljka, zubata, slov. angelika
Angelica arhangelica
D
jeluje slicno idirotu. Srodna kimu i
slatkome anisu. Listove sakupljamo prije
cvata. Dvogodisnji podanak vadimo ujesen;
operemo ga, izrezemo duzini na cetiri dijela;
ne susimo ga na umjetnoj toplini da ne
aromu. Upravo zbog toga od korijena
pripravljamo kapi i tinkture, radije nego
Cajeve kuhamo uglavnom od lisca i sjemenja.
-
Anis
tegobe izazvane migrenom, smiruje zivce, sprecava znojenje.
otklanja vrtoglavicu, povecava gipkost zila. Disni organi: grgljanje cajem
prociscava grlo, usnu supljinu, sluznicu disnih organa. Probava:
sprecava nadutost. pospjesuje izlucivanje zuci i zelucanih sokova, smiruje
nervozu crijeva i smanjuje bolove u njima. prociscava krv, lijeci katar. U
mozemo dodati i siristaru, kod zatvora krkavinu. U manjim kolicinama
djeluje poticajno, u vecima protivno tome. Vino od korijena: 60 g
isjeckana korijena namacemo dva dana u litri vina, potom dodamo
2 g .praska od korijena, namacemo jos dva dana, potom ocijedimo. Uzimamo
dvije zlice na dan protiv grceva, zivcanih smetnji i lose probave. Korisne
su kupelji cijeloga tijela. pogotovo kod reume pak kad zelimo smiriti zivce.
No to treba trajati samo nekoliko minuta! OPREZ! Sokovi su angelikina
korijena naime jako aktivni, tako da mogu izazvati cak i upalu koze. Oci valja
zastititi od svakog doticaja s tekucinom u kojoj smo ga kuhali namakali!
ANIS
anis, anii, anason, slatki koromat, vrtni jediC,
onajz, onliz, s/atki janii, slov. janei
Pimpinella anisum
J
ednogodisnja biljka glatke, prugaste
Veliki su stitasti cvjetovi zlatnozuti,
listovi su koncasti, plodovi rebrasti i pomalo
spljosteni. Njegov miris i ugodan.
Korijenje ljekovito. vadimo ga u ozujku i
travnju. Plodove sakupljamo ujesen, zeleni dio
cijelo ljeto. Susimo ga u hladu. Budimo oprezni
da anis ne zamijenili s otrovnim
Anis 22

stitarkama, stoga ga dobro pogledajmo! Otrovne su stitarke kukuta (Conium
maculatum), mala kukuta ili divlji persin (Aethusa cynapium) i trubeljika
(Cicuta virosa). -
Anisov izvrsno sredstvo protiv astme i hripavca. Odlicno pomaze
f kod katara disnih organa, potpoma:le iskasljavanje. Male kolicine jacaju
zeludac i crijeva, pospjesuju izlucivanje sokova, kod bronhitisa poticu
sluznicu na izlucivanje sluzi. Kod reume ga valja dodati drugim pripravcima
za utrljavanje. Plodove stavljq_mo u cajeve za ciscenje, dobro zagriju cijelu
utrobu. Zato dobro dodati i kim i slatki anis (nekoc su ga u sali zvali
"prdljivac") . Anis se ubraja u cetiri sredstva za ciscenje, to su: anis,
sparoga , persin i celer. Djeluje protiv nadimanja, grceva, procesa truljenja,
vj etrova. Valja mu dodati i kim! Anisovo ulje: poma:le protiv nadimanja. lijeci
katar, smanjuje bolove u grlu kod promuklosti ako ga kapnemo u vodu za
grgljanje. Vino uzavrelo s anisom lijeci razne bolesti bubrega i mjehura,
olaksava bolno mokrenje, pospjesuje menstruaciju. Povoljno djeluje na jetru
i slezenu. i koromac djelotvorniji su od anisa, ali ih on uveliko
nadmasuje okusu. Najbolje pomijesati njihove smrvljene plodove i to
u jednakome omjeru (1 : 1 : 1). Anis kao zacin povoljno utjece
na probavu, sprecava vjetrove. Upotrebljavamo ga u spravljanju peciva.
Dodajemo ga u krusno tijesto, kiselo zelje i salate. Od smrvljenoga sjemenja.
natopljenoga u rakiji, doblvamo ukusnu anisovu rakiju za raznoliku uporabu.

brdanka, moravka, moravka gorska,
veprina, veprovac, s!ov. arnika
A. rnica montdna
A
rnika trajnica. Djelice cvata sakupljamo
od do lipnja, naglo ih susimo i
cuvamo na tamnome mjestu. Vec od davnina
arnika slovi kao djelotvoran pucki lijek. Djeluje
s licno kamilici i nevenu, ali mnogo
Najbolje ju pripremiti kao tinkturu. Nikad
ne kuhamo, vec samo parimo. Ponajprije sluzi
za vanjsku uporabu. Ne smjela nedostajati
ni u jednom kucanstvu. OPREZ! Za unutrasnju
u porabu moramo uzimati vrlo oprezno,
umjereno i pod lijecnickim nadzorom. Mogla stetiti srcu. Buduci da
jaka, namaceno u omjeru 1 : 10, ili jos vecemu, uzimamo 2 do kapi
na ca su vode.
U Hrvatskoj zakonom zastiCena- zabranjeno svako branje!
tinktura izvrsno sredstvo za raskuzivanje i prvi lijek za rane svih
vr sta, tako i one gnojne, te za sve vrste ozljeda, poput onih od udarca
....,__ , -- 1
- - ..... -
Amika
23

ili nagnjecenja. Pospjesuje zacjeljivanje rana kao na gazi ili platnenoj
krpi: uzmemo cajnu zlicicu tinkture ria pola litre prokuhane vode jer veca
doza nadra2ila kozu i izazvala upalu. Tinkturu utrljavamo kod reume: g
cvijeta namocimo u 70 g alkohola. Za unutarnju uporabu: samo 2 do kapi
na casu vode za lijecenje bubrega, srca i zeluca. se i kod
otrovanja gljivama. OPREZ! Kod svakog trovanja gljivama valja odmah
lijecniku! Lijecenje moze samo pomoc lijecnikovoj terapiji . Kod
gripe poma2u kapi arnike, samo 2 do kapi. Promatrajmo reakciju!
se s lijecnikom! kapi uzimamo kad u pitanju staracko
srce radi prosirenja koronarnih zila. One takoder prociscavaju krv i
pospjesuju izlucivanje mokrace. Vanjska upotreba tinkture sluzi i za
uklanjanje bubuljica.

slov. articoka
Cynara cardunculus

iljka nalik na stricak naraste i do dva
metra. Cvat ljublcast. Listove saku-
pljamo u vrijeme cvata, korijene iskopavamo
ujesen. Susimo ih u hladu na 40 Celzijevih.
poput pelina za razlicite
likere. Vec su stari Egipcani, Grci i Rimljani
articoku izuzetno cijenili kao povrce i kao
ljekovitu Articoku mozemo uzivati kao
povrce, mozemo samljeti i piti kao sok,
mozemo piti i sok od kuhane articoke.
Regulira djelovanje jetre, cisti i Pospjesuje tek i probavu. U
crijevima nadimanje. Odstranjuje masnoce i kolesterol iz krvi,
smanjuje ovapnjenje zila, sprecava anginu pektoris, astmu, urtikariju
(koprivnjacu), mozdanu kap. reumu. Snizava secer u krvi i tako poma2e
dijabeticarima da se dobro osjecaju. Regulira izlucivanje zuci. Pospjesuje
ozdravljenje kod zutice. Otvara zucne kanale. napade zucnih
kamenaca. Kod bubreznih bolesnika articoka poma2e izlucivanju uree iz krvi,
bjelancevina iz mokrace. Uspjesno poma2e kod upale bubreznih casica i
bubrezne skleroze. Kod zastoja mokrace tjera na mokrenje i poma2e kad
bolesnik tesko urinira.

Bqzga, 24
BAZGAP CRNA
bazgovina, crna zova, oblcna bazga, zova, zovika,
zovina, slov. bezeg
Sambucus nigra
S
pada najomiljenije ljekovite
njezin cvijet, lisce, boblce i
te korijen. Boblce sadrze vitamina
i vitamina. Od kore se
njezin srednji, zeleni sloj. OPREZ! Sirova
bazga pomalo otrovna, stoga ne
vamo kao Sve valja Cvijet
naglo i spremamo ga dobro zatvorene
Boblce ili pak od njih
priredimo dzem ili od cvijeta:
Bazga,
prelijemo s cetvrt litre vode, nakon nekoliko
procijedimo i pijemo tijekom dana, Marmelada od boblca:
2 kg boblca zgnjecimo ili propasiramo te malo vode dodatak
kg secera. Kad veci dio ispari, spremimo staklenke.
Marmelada vrlo i zdrava. Od boblca kojima dodamo bez
kore i nekoliko boblca nacinimo i
ljekovito i piCe spravljeno od cvjetova namocenih vodi.
katar disnim organima i kasalj, olaksava iskasljavanje.
f lijeci grlo, pomaze kod gripe, astme, bronhitisa, pocetne faze
hripavca, ospica, sarlaha, isijasa, teske prehlade.
od lica cisti krv i najbolje sredstvo protiv neciste koze. Pomaie kod gihta.
Dobar protiv tjelesnog zadaha. Za preznojavanje kod
dovoljan i mlacan od bazgina cvijeta jer sadrzi tvari koje
znojenje: dvije cajne zlicice cvijeta prelijemo s cetvrt litre vrele vode, nakon
deset procijedimo i pijemo tijekom dana od
bazgina i orahova lisca otklanja od lisca i kore pomaze kod
zacepljenosti, ali i kod zadrzavanja mokrace. Kod vodene
bolesti vino s boblcama i pijemo pomalo i sto cesce. listove
stavljamo na bolna mjesta kao kod
tj. lica. Lisce djelotvorno kao i kod hemoroida. Przimo li
pak na cvat tijesto, doblvamo zdravo jelo.
' - ..
- ' 1
- - - - __ , ___ _
Bedrenika, velika 25


veliki bedrinac, blberusa, velika siljevina, slov.
bedrenec,
Pimpinella mdior
B1aienak
Z
a lijecenje korijen.
Stoga vec ljeti stanista bedrenike
kako kasnije, u proljece, pronasli i
iskopali njezino odebljalo korijenje. cinimo
i te i Korije-
nje operemo, razrezemo ga
nanizano na na ili
pecnici na od Korijenje na vrlo i
dobro zatvorenoj jer se inace jako navlazi. Bedrenika poprilicno
jak lijek, stoga samo korijenja
prelijemo s cetvrt litre vrele vode i svakoga dana popijemo 2 do salice toga
OPREZ! Prevelika kolicina mogla biti stetna za
disnim organima i katar, te rastapa
f Nezasladenim cajem grgljamo i njime ispiremo grlo. Pomaze i kod
angine i bronhitisa te grla i prehlada. medom.
Djelotvoran kod kamenaca, kamena te kod vodene
bolesti. tegobe ovim cajem lijecio
i Bedrenika tegobe izazvane nadimanjem
proljev, smiruje probavne smetnje. Ako ga pijemo, se i
zgaravica.
BLAZENAK
pravi, carevo oko, klinCit,
koncac, mitrovica, turica, zetja kiselica, zecja
stopa, iuta djetelina, iuti slov.
Geum urbdnum
T
rajnica koja raste pokraj grmlja i
zivica. Cvjetovi plodovi
loptice s Podanak vadimo u
nadzemni dio zanjemo dok cvate.
Podanak na zeleni dio
mo sveznjeve te objesimo na zracnome mjestu.

26

Pucka medicina od korijena i nadzemnoga dijela
f ponajprije za jacanje organizma. Istucani korijen kao lijeci razlicite
upale, primjerice ociju i mozdane ovojnice. Na oci stavljamo istucanu
kod upale mozdane ovojnice cijelu glavu i vrat omotamo stucanim
korijenom. mijenjamo svakih 12 sati. Za tri dana bolest se oblcno
smiri. od zelenoga dijela pomijesan s kaduljom, srce i
zaustavlja proljev. Kod bolesnih pluca uzimamo tri dijela te
jedan kadulje, paprene metvice i rutvice, namacemo 24 sata u crnom
potom procijedimo. Bolesnik treba piti svaki dan do 7 jedan
toga napitka. Cajem od korijena i zelenoga dijela lijecimo
ustima i grlu, hemoroide, te ispiremo "otvorene noge". od korijena
zivce i tijelo kod slabosti, poslije dizenterije i proljeva, kod bijeloga
pranja, krvarenja iz maternice. Poma:le i kod bronhitisa, bolesti jetre,
melankolije. Vino kojemu se namakao korijen (70 grama na litru) popravlja
losu probavu, zaustavlja proljev, giht i Uedan dio
korijena i pet dijelova rakije), kao i spomenuto vino, lijeci i ekceme, lisaje,
kronicnu reumu, olaksava smetnje kod mjesecnice i tegobe. Treba
puta na dan 15 do 20 kapi. Melankolici i koji imaju
slabo srce i zeludac trebali uzimati 2 na dan prasak od korijena na
vrsku noza.

slov.
Vfciafaba

mahunarka poput graha, graska i
lece. Ljudi su ga uzgajali vec u broncanom
jer ima veliku hranjivu vrijednost.
Odgovara svaka i svagdje
s\jeze zrnje ako ga kuhamo u
mahunama. Izvadimo li pak zrnje i skuhamo li
ga kiseloj juhi, zacinimo ga Juha
tako postati i i zdravija. Osusena
bobova zrna imaju jako koja jelo
cini No mozemo si pomoci ako
bobovo zrnje namocimo prethodnu vecer kao sto
cinimo i s grahom. Iduceg ga dana skuhamo, ocijedimo vodu, zrnje
poprzimo u tavi. Tako ona debela kozica postati mekom, mi cemo imati
osjecaj kao da jedemo ljesnjakove jezgre. Bobovo zrnje vrlo
napada zizak i ono postaje crvljivo. mozemo sprijeciti ako snopove
na posebnoj susnici za sijeno, medu snopovima paprati.
Ona naime odblja ziske.
T
Cvijet i na mokrenje, tako djeluju i
navodno vrlo ucinkovito sprecava rak. Za svoga posjeta
Poljskoj 1979. godine vidio sam nepregledna polja zasijana bobom. PriCali
-- _...__ - 1
1 - - - - _______ ...........____ ___ -------
27
Bor, byeli
su mi da se naveliko uzgaja u Poljskoj, ali i dalje Sovjetskog
Saveza sve do daleke Zasto? su mi da uzivanje bobauspjesno
cuva od U gdje velike kolicine ta
bolest manje navodno uspjesno poljske miseve.
Jedan mi vocar "Kad sadim drvca, na dno i uz jame
stavljam nekoliko snopova bobove slame. Na taj nacin uspjesno cuvam
od tih stetocina." Na sam pak mjestu cuo: "Otkad u svakoj
posadimo i nekoliko poljskih miseva vise nema."
BORP BIJElJI
crveni oblcni sumski slov.

Pinus sylvestris

uspijeva i u nizinama i u plani-

nama. U sakupljamo pupoljke koji
su jos smedim ljuskama. Susimo ih
u hladu na i cuvamo u
posudama. OPREZ! opcenito
nije za jako
U iglicama ima mrtogo vitamina
Osusene, one najdulje
godinu dana. Smolu dodajemo masti sto
od loja, ulja i voska. imajace
ljekovito djelovanje od
Udis3.?je od iglica kod astme, kaslja i upale
f od krv, ali blag, u 1 : 10.
Stoga iglice s Kupelji se od svjezih
iglica kod osipa, lisajeva, gihta i iz
lisajeve. Za vanjsku va]ja zakuhati svjeze pupo]jke u
vodi. koja se pritom djelotvornaje kod zacepljenja nosne supljine
i za osim toga sluzi za u

28
BOROVJICA
oblcna borovica, brinje, kleka, plava kleka,
smreka, smrika, smrca, smric, smrkva, smrika,
venja, slov. brin
Junfperus communis

dozrijevaju u drugoj ili cak trecoj godi-

ni. Sakupljamo ih kad postanu modrikaste,
tj. u listopadu i studenome. Aromaticne
su, iglice imaju okus smoli, malo gorak.
Najlakse ih sakupljamo tako da ispod grma
rasprostremo plahtu stapom otresamo
potom odstranimo iglice i grancice. OPREZ!
Ljudi koji boluju na bubrezima ne smjeli
konzumirati borovice, i trudnice trebale
izbjegavati kakve pripravke od borovica.

T
Borovica sva ljekovita: iglice, grancice. Boblce nadrazuju
bubrege, stoga ih mogu samo ljudi zdravih bubrega, ali
ne dulje od sest tjedana. pospjesuje izlucivanje mokrace i mokracne
kiseline. Povo]jno djeluje kod reumatskih te'goba, astme, Lijecenje
prvoga dana polako va]ja zvakati 5 drugoga dana treba
saivakati jednu vise, i tako sve dok se ne dostigne 15 zatim opet
svakoga dana jednu manje, do 5 Potom va]ja naciniti
prekid od nekoliko mjeseci; nakon toga lijecnik nas uputiti trebamo li
ovo lijecenje ponoviti. poticu tek, kasalj , zaustavlja
proljev, pomaie kod nadimanja, zgaravice, bolesti jetre i zuci te reumatizma,
prociscava disne organe. otpornost org-anizma na bolesti, lijeci
pokvareni zeludac i vraca zelju za hranom. vodenu bolest, obnavlja
zglobove. Rakija od borovice: 100 g zgnjecenih namacemo 14 dana
u alkoholu i vise puta protresemo bocu. Potom procijedimo i
za masazu kod isijasa. gihta i pripravak uzimamo i na kocki
s ecera 20 kapi) radi bolje probave. Borovica omiljena i kao zacin:
boblce stavljamo u kacu s kiselim kupusom, dodajemo ih tamnim umacima
i mnogim mesnim jelima. Radi prociscavanja zraka u prostorijama boblce
stavljamo na zar i dimimo. Kod zaraznih bolesti boblce zvacemo.
- "' ' -- 1
- __....._ - ------
-
-- 11 ---
Borovnica, 29
BOROVNICAP
OBICNA
borovnjaca, crna jagoda, divlja mrca, mrca,
mrtvovnica, prava borovnica, s/ov. borovnica
Vaccinium myrtfllus
Z
a lijecenje listove i boblce.
Listovi predstavljaju glavni domaci lijek
protiv secerne bolesti. Djelotvorni su jedino ako
ih naberemo prije no sto sazru boblce. Nakon
toga nemaju ljekovite vrijednosti. Listove susimo
u tankim slojevima u hladu ili u pecnici na
Boblce jedemo svjeze ili osusene i ulozene
Borovnica,
u rakiju. Susimo ih na Od njih pravimo i ekstrakt (iscrpinu) s rakijom,
cijedimo sok ili pak spravljamo marmeladu.
Sok najbolji za grgljanje, marmelada rashladuje bolnu vrelinu
! upaljenih usta i zdrijela. Najdjelotvorniji sirov sok. Suhe boblce
zaustavljaju proljev, osoblto kod male djece, dok svjeze djeluju kao
purgativ. Na taj nacin pomaiu kod zacepljenosti. Oparak od listova
upalu mokracnog mjehura i rnokracovoda. Tom pripravku dobro dodati
jos i koprive, maslacak, stolisnik i kupinu. Borovnice utjecu na vid i cuvaju
ocnu mreznicu. Stoga ih preporucuju pilotima, automobilistima koji cesto
voze nocu i sportasima. Osusene boblce zaustavljaju krvarenje hemoroida.
Sok lijeci zelucani i crijevni katar, pomaie kod probavnih smetnji, nedostatka
teka. Za lijecenje secerne bolesti moramo listove ubrati prije no sto sazru
plodovi. Oni sadrze mirtilin. On toliko djelotvoran da ga neki nazivaju i
inzulin. OPREZ! Lijecnik treba ustanoviti koliko imamo secera u krvi.
od listova ne smijemo piti bez nadzora. pripremamo ovako: jusnu
zlicu isjeckanih listova prelijemo salicom kipuce vode. Nakon 10 ga minuta
ocijedimo i pijemo nezasladena tijekom dana, gutljaj svakoga sata. Na
taj nacin popijemo 2 do salice na dan. Rakija od borovnica: 4 pregrsti
boblca namacemo 4 tjedna u litri domace rakije. Uzimamo u kapima protiv
proljeva i zatvora. Vino od borovnica: boblce namacemo u crnom vinu 10
dana. Njime lijecimo sve bolesti zeluca, crijeva, katare i nedostatak teka.
Uzimamo ga cesto, no samo cajnu zlicicu.

Bosijjak 30
BOSJilJAK
bosilj, bosilje, bosiok, feslidan, mislotin, murtela,
murtola, slov. bazilika
Ocimum basflicum
U
zgajamo ga na suncanome mjestu, ali u
zavjetrini; osjetljiv na hladnocu. Zanjemo
gornji dio vise puta godisnje dok cvate,
od lipnja do rujna, te ga susimo u hladu ili
susionici na temperaturi od Osusen
slankasta okusa. Zatim ga sitno nasjeckamo,
cuvamo na tamnome mjestu u dobro zatvorenoj
posudi, jer ako ishlapi izgubl vrijednost i kao
lijek i kao zacin.
Breza
T
Za uzimamo s listovima osusene l zlicicu
prelijemo s cetvrt litre vrele vode, nakon 10 minuta procijedimo, te pijemo
pomalo nekoliko salica na dan. I to samo 8 dana, nakon stanke od 14
dana valja nastaviti s lijecenjem. pijemo radi plucnoga
katara, grgljamo njime; on zaustavlja cak hripavac. Rane koje teze zacjeljuju
lijeci od toga pomaze bolesnirfl mokracnim putovima: ako
su bolesni bubrezi, prehladen mokracni mjehur, ako mokrenje bolno i
peckavo. Zaustavlja pranje. Dodajemo mu i brezino lisce. Lijeci i bolesnu
jetru, vodenu bolest i giht. Bosiljak zelucani katar, pomaze kod
nadutosti, vjetrova i zatvora, vraca tek. Uspjesno smiruje zivce, otklanja
nesanicu, nervozu. Bosiljak mozemo, kao ukusan i Jjekovit zacin,
dodavati osoblto masnim jelima radi lakse probave. Pecenim uz
bosiljak dodajmo i ruzmarin i kadulju. Svjezi listovi bosiljka daju jelima osoblto
dobar okus, korisni su za probavu i zdravlje uopce. Bosi]jak pospjesuje
izlucivanje mlijeka kod majki koje doje. Lijeci i afte, ako tim cajem ispiremo
usta. Pcelari ispred kosnica trebali staviti
plitke posude s cajeni od bosiljka zasladenim
medom. Pcele ostati zdrave i otporne na
pcelinju grizu.
BREZA
s/ov.
Betula pendula
B
reza poznato ukrasno drvo kore i
dugih, visecih grana. Raste sumama i
pasnj a cima, sade u parkovima i vrtovima.
Listovi imaju fin, miris, gorka su okusa.
-.. __....._
- - - ---
Breza 31
Broci/ca, prava
Sakupljamo ih u i lipnju, susimo ih naglo, u hladu ili na Ne
kuhamo ih, samo ih prelijemo vrelom vodom! Brezu dobro mijesati s
lipinim cvijetom.

jako ljekovita, osoblto za mokracne organe. tj. bubrege i mjehur.

. pospjesuje izlucivanje mokrace i zuci, cak 5 do 8 puta iznad prosjeka.
ne nadraiuje bubrege, samo ih dobro prociscava. Uklanja kamence i
pijesak iz bubrega i mjehura, prociscava krv. boli kod gihta i
reume. Kod vrucice brezu mijesamo s lipinim cvijetom. Znatno
secernu bolest, pogotovo u pocetnim fazama. Lijeci arteriosklerozu i
odstranjuje bjelancevine iz mokrace. Ima antiblotsku vrijednost. Kupelji od
lisca ili kore lijece kozne bolesti, necistu kozu, svrab, uklanjaju celulit.
lstodobno treba piti brezin za ciscenje iznutra i stavljati od listova.
Kod otecene gusterace pijemo od brezine kore: 20 g kore i 10 g korijandra
kuhamo u 2,5 dl vina. Cajne mjesavine: za pijesak i kamence -
breza, razgon, pirika, vodopija; za giht i reumu- breza, kopriva, pasji drijen;
za vodenu bolest - breza, kopriva, ruzmarin, si.Pak, preslica.


PRAVA
brotac, ivan-cvet, ivanjsko cvijete, ivanova
trava, siriste, siristica, slipava, iuta brotika, iuta
Jivadna brotika, iuti brotac, slov. Jakota, prava in
plezajoca
Gdlium verum
B
rocika raste suhim travnjacima, pasnja-
cima, putovima, zivicama i nasipima. Us-
pravna, dlakava naraste do 60 cm uvis.
Cvate od lipnja do rujna. Zuti, sitni cvjetovi
intenzivno mirisu medu. Biljku beremo dok
cvate.
T
Ljekovitost: smiruje grceve, potice mokrenje i znojenje. Dobro
djeluje kod zivcanih bolesti, padavice, nervoze. od brocike skuhamo
i pijemo i kod probavnih smetnji, upale mjehura i bubrega, vodene bolesti,
zenskih bolesti, oboljenja slezene i gusterace. Ako otezano mokrenje,
takoder valja pokusati s brocikom. Kod oteklih limfnih zlijezda stavimo na
nekoliko sati sto smo ih nacinili od prilicno topla Pokusajmo
slicno i kod raka koze: svjeze iscijeden sok nakapamo na bolesnu kozu i
ostavimo da se osusi. Mozemo napraviti i mast. Sok od svjeze
pomijesamo sa svjezim' maslacem i namazemo kozni osip, lisaje, gnojne
izrasline, otvrdnuca, i izrasline raka koze. Mast mijenjamo svaka tri sata.
Brocika, prava
32
Brsyan
krpice potom spalimo jer svaki moramo nove.
Slicne ima i priljepaca (brocac, brocanka, divlji broc, brocenica, prilip,
prilipaca, prikrp, krpelj, hvatavac, prihvat, slov.
plezajoca lakota, Galium aparine), izrazita penjacica jer naraste do visine
od 1,5 metra. Ima sitne, c\jetove sto tvore cvatove.
na koljencima i dlakava. Listici kopljasti i
malim, oStrim bodljama. Najdjelotvorniji svjezi sok.
mozemo i
BRSlJAN
slov. brsljan
Hedera helix
B
rsljanovi plodovi, otrovni.
nekim misljenjima osoblto dobri i
ljekoviti listovi brsljana crvenkaste koji
raste Listove
i ih oprezno i polako na
moze i na

iz brsljana razvijanje
nekih gljivica. 1 brsljanov
list na bljeloga vina. pijemo protiv
bronhitisa, kaslja, katara, ali i hripavca i astme,
te kod dekontaminacije od pesticida i radioaktivnoga zracenja.
pripremamo ovako: 1 osusenih listova prelijemo s cetvrt litre
vrele vode, nakon 10 procijedimo, mozemo zasladiti medom, te
pijemo. Katkad se taj kod bolesti, tegoba sa
te za ciscenje koze. Brsljan na srce i Zile, lijeci
bijelo crijevni i katar, U tom
ga mijesamo s OPREZ! Uzimamo samo 1 do 2 lista srednje
velicine na vode, inace se mozemo otrovati. Ako proljev, to
znak da doza prevelika. Kad voda zavre, dodamo list i odmah sklonimo
s vatre. Brsljan, dobro stavimo na oko.
ponavJjamo sve dok oko ne otpadne s koze. Ako brsljanovom vodom
peremo cemo i gnjide. li se toj vodi, nestat
svraba.
- .- _.....__
- - - - - - -- -- --
Brusnica 33
BRUSN][CA
borovka, brasnjaca, brusnik, crvena borovnica,
slov. brusnica
Vaccfnium vitis-idaea
R
aste u brdovitim predjelima, najcesce u
borovim sumama. Cvjetovi su gotovo bez
mirisa, dok boblce cudesno ugodno mirisu i
imaju rezak, kiselkast okus. Listovi su bez
mirisa, njihov okus ponesto gorak i trpak.
Boblce sakupljamo u kolovozu i rujnu. Plod
brusnice sadrzi obllje vitamina i Mozemo
napraviti izvrsnu marmeladu ako pomijesamo
jabuke, mrkvu i brusnice.
BL!Jad
T
Brusnica antiseptik lijeci ponajprije mokracne organe, tj. bubrege,
mokracovode i mjehur. vrlo dobro lijeci katar mjehura, upalu bubrega
te grceve mjehura i pomaze kod mokrenja u postelju. dobro
djeluje i kod gihta i reume. Boblce, preradene u marmeladu, otklanjaju
nedostatak teka i djelotvorno zaustavljaju proljev. Sok od brusnica
pospjesuje izlucivanje mokrace. Cetvrt kilograma boblca, namakanih 4
1jedna u litri rakije, daje brusnicni cvijet, dobar domaci lijek za najtezu grizu
ili proljev. Listovi brusnice ucinkovitiji su od onih medvjetke koji se
kod upale mokracnih organa.
BUJAD
bujaca, velika orlova
stelja, slov.
Pteridfum aquilfnum
ma na tisuce vrsta papratnjaca medu koje se
ubraja u bujad (kao i paprat). Ugljen
-elikim dijelom nastao u davnini upravo od
.:uma velikih papratnjaca. U nas najrasirenija
ujad. Radioaktivna i tu osoblnu zadrzava
godine. Bujad zanjemo ujesen. Kad se
= O\i osuse na stabljici, skinemo ih s nje i
ima napunimo jastucnicu ili slamaricu. Takvu
aricu mozemo staviti i na jogi-madrac.
amarica i jastuk nabljeni liscem bujadi najzdraviji su lezaj sto ga
ozemo zamisliti. Na njemu se covjek dobro odmori, umor jednostavno
-- Buhe. stjenice i usi ne podnose bujad i bjeze od nje. Takav lezaj


34
Celer
lijeci grceve, trganje u udovima, giht i reumu, reumatsku glavobolju i
reumatsku zubobolju. Korijen bujadi otklanja neugodne boli u listovima, te
ga stoga moramo drzati pokraj listova u postelji. Kupke u uvarku od lisca
i korijena lijece giht , reumu, cak i gangrenu. Svjeza bujad u jastuku lijeci
nagluhost nastalu od prehlada i propuha. Dakako, i glavu treba dobro
pokrivati. S\jezi listovi bujadi, privezani uz celo i oci, pogled i uklanjaju
titranje pred ocima. Suha bujad u cipelama uklanja umor i grij e noge.
Lumbago (kriZobolja, heksensus) brzo izlijecen snopiCem svjeze bujadi
koji privezemo na pogodeno mjesto. Neko vrijeme bolovi biti cak jaci, ali
uskoro jenjavaju i nestaju. Kod lurnbaga ma:limo kriza vise puta i uljem od
pljuskavice. Na taj nacin tkivo postati gipkije i podatnije. i veca
mogucnost da cemo ga prikladnim normalizirati. Rakija u
kojoj se namakao korijen bujadi izvrsno sredstvo za utrljavanje i masa:lu
kod gihta i reume. Za masiranje bolesnih udova te opeklina i oparina
(opeklina izazvanih vrucom parom) izvrstan iscjedak bujadi u domacem
jabucnom octu: oveci svezanj listova i korijena bujadi nasitno narezemo,
prelijemo s 4 do 5 litara domacega jabucnog octa, namacemo tri dana,
ocijedimo u staklenke i dobro zacepimo. OPREZ! Bujad i otrovna, stoga
konzumirajmo vrlo oprezno. Bujad tjera gliste, unistava cak i trakavicu.
Bolesnik treba nataste popiti salicu od bujadi i tako ostati (nataste)
jos dva sata. lijecenje mozda morati nastaviti jos oko osam dana dok
svi nametnici ne uginu ili ne izidu. OPREZ! Bujad djeluje na maternicu,
stoga trudnice ne smiju uzimati ni lezati. na njoj .
CElER
cereviz, pravi celer, selen, vrtni celer, slov. zelena
A.pium graveolens
D
vogodisnja mesnata. gomoljasta,
korijena. Uzgaja se u vrtovima
kao vrlo cijenjeno povrce, i vrlo ljekovit.
Miris celera nekima neugodan. Okus sirove
aromatican i ostar, no kuhani celer vrlo
ukusan. Cvate od lipnja do rujna. Svjeze
i listove beremo od lipnja, do konca
kolovoza, gomolje iskopavamo od sredine
rujna sve do zime.
Ljekovitih tvari ima najvise u prijesnu, s\jeze
f iscijedenu soku iz gomolja, i listo'Va. Listova uzmirrio sto manje
da sok ne gorak. Sok uzimamo tri puta na dan prije jela, sam ili pak
pomijesan s drugim sokovima. Umjesto soka jos bolje celer konzumirati
kao jelo, varivo i salatu. Sok popravlja krvnu sliku i povoljno utjece na
prokrvljenost organizma i opcenito na cirkulaciju u tijelu. Kod koznih bolesti
naribamo zajedno celer i jabuku, dodamo volji oraha i secera i to uzimamo
za jacanje krvi. Uveliko pomaze kod plucnog katara, grceva u prsima s
- - - - - - - -- -- -
Celer 35
Cikla
napadajima straha, kod nadimanja, slaboga te nedostatka teka. Lijeci
bolesti sto ih pomanjkanje vitamina jer sadrzi obllje vitamina
i Sok izvrstan lijek za giht, i bolest te gojaznost;.
za pijemo cesce 2 do zlice soka. Sok znatno
mokrace. No za bolesnike ipak prejak. OPREZ!
ga bolesnici samo vrlo Osim toga tko
sok od celera, ne smije imati poteskoca sa srcem. Imamo li
celer ne smijemo Dijabeticari celer trebali sto vise jesti
i jer povrh svega znatno Sok dobro
ali ga ne preporucamo trudnicama jer kod njih mogao
izazvati poteskoce. Nasjeckani svjezi korijen stavljamo na kao
kod kvrzica u dojkama. Kod otezana mokrenja listove i nasjeckan korijen
ili vodi potom vrecici polaiemo na
Celer svim vrlo djelotvorna dijeta za dijabeticare. Celer
kao zacin potice tek, pripremljen kao varivo, salata ili na drugi nacin
na cijeli organizam. od celera otklanja i
ako njime peremo
CIKlA
cvekla, slov. rdeta pesa
Beta vulgaris
U
zgajamo vrtovima, na njivama i vecim
Uzgojena od divlje repe. Ima
mesnat korijen crvene I listovi
prozeti crvenilom. Bogata mnogim
vitaminima i mineralima, stoga vazna
prehrani. Slovi i kao izvrstan lijek koji ne
smjeli zanemariti. Jos prije 2000 godina
cijenjena kao izvrstan lijek za krv.
T
U crvenoj boji mnogo zeljeza koje obnavlja
crvena krvna zrnca, prociscava krv,
otklanja smetnje krvotoka, osoblto ako krvni tlak nizak. Prema najnovijim
tvrdnjama sirov sok od cikle rast jer sadrzi antikance-
tvar antocijan; lijeci i Dragocjeno sredstvo protiv stetnih
zracenja, radioaktivnosti i X-zraka. Sok od cikle kod povisene
tjelesne gripe, i kod bolesti disnih organa.
lijek djelotvoran i kod bolesti mokracnih organa te bolesti jetre i
lijek se kod bolesti zlijezda.
Aminokiseline cikli povoljno na rad zivaca i mozga. Sok tjera na
mokrenje, otapa rane. s osjetljivim
i slabasna djeca trebali piti sok od cikle zasladen medom. Kod
ezih bolesti treba piti pola litre soka na dan, kad se stanje poboljsa,
etvrt litre. Sok valja piti jos 2 mjeseca nakon ozdravljenja. se cikla
moze smatrati ozblljnim lijekom.
Cmju.Sa 36
CRNJUSA
crnica, crnina, crnusa, crnjusina, erika (proljetna);
jesenski vrijes, vrijesak, vrisac, vrist Oesenska),
slov. resa (spomladanska i jesenska)
Erica carnea (pro!jetna); Calluna vulgaris
Uesenska)
P
roljetna i jesenska crnjusa jednako su
svjeze ili osuene.
mozemo ogoliti ili
odrezati vrske cvjetnih
cijenio i na neki nacin iznova otkrio. Tradicio-
nalna medicina ne obzir,
vrlo cijeni.

W Svicarski smatra jakim sredstvom, stoga ne
f smjeli vec samo kao dodatak borovici ili
crnom ili samo lijeci bolesti
i kamence i pijesak. Prociscava krv i na taj nacin pomaie
kod ekcema i koznih osipa, gihta i dobar i za ispiranje
i smanjivanje bolova njima. i za
i kod koznih bolesti, isijasa, gihta i od cvjetova,
zasladen medom, lagano Uputa: 1 preliti salicom
vode. Dodajmo med. vrlo dobar lijek kod bolesti spolnih organa,
pogotovo prostate. od dodajte i od lipe te timijan.
neko vrijeme pijemo vecer.
CRVOTOC][NA
lisicak, lisicjak, lisicji plavun, prasumljica,
precica, slov. lisicjak
Lycop6dium clavatum

rvotocina niska zimzelena trajnica koja
ima nekoliko metara
iz koje ogranci. Na
donjoj se strani brojni sitni korijeni
koji crpe iz zemlje. Cijela
pokrivena iglicastim listovima. Uspravni ogranci
nose na dva ili tri kijacasta klasa sa
sporama praska.
se praak Crvoto-
cina raste cetinarskim i mijesanim na
- .. . - 1
- "":" - __......_. - .._.... -- - - -
Crvotocina 37 CakaY
vrijesom, pasnJacima. Kad sakupljamo tu odsijecamo
samo vrhove. Sakupljamo od lipnja do rujna. Za suncana vremena oprezno
stresamo prasak na papir, u staklenu posudu koju dobro zatvorimo.
se prasak ne lijepi i ne tone u vodi.

pripravljen od te smanjuje boli u mjehuru i bubrezima te otapa

kamence. Pijemo ga kod gihta i reume, nadimanja. proljeva, zelucanih i
crijevnih grceva, spolnih bolesti. Lijeci oboljelu jetru i zuticu. Istocni ga
narodi kod rahitisa: kupaju se u tome caju, i piju ga. Ako
pijemo, bolje da ga ne kuhamo, vec samo prelijemo vrelom vodom.
Uputa: jedna cajna zlicica na jednu salicu vode. Tako neka odstoji bar cetvrt
sata. Prasak crvotocine posipamo ranama, lisajima, svrbezu kod starijih
ljudi, raspuklinama na kozi, kod herpesa. Nekoc se taj prasak
za njegu dojencadi. Stocari kao za
bolesnu stoku, kod metiljavosti, grceva, kas]ja, grize, oteklina, kostane i
plucne tuberkuloze. OPREZ! Lijek uzimajmo samo u malim kolicinama,
u odredenoj mjeri otrovan. (Spore nisu opasne, zeleni dijelovi sadrze
otrovne tvari.)
v

bablno zelje, benedikta, brada,
ckalj, pitoma sikavica, sikalina, slov.
Cn{cus bened{ctus
J
ednogodisnja visine do 60 cm, po-
malo slicna stricku. Raste kamenjarima
obalnoga podrucja. Listovi su dlakavi i
ljepljivi. Cvate od lipnja do kolovoza, cvjetne
su glavice zute. Sazrijeva u kolovozu i rujnu,
plodovi su duguljasti. Uzgaja se i u
vrtovima. Katkad dosadan korov. Beremo
u cvatu bez korijena.
Cakalj gorka ljekovita za vanjsku i unutrasnju upotrebu. Dobra
! ponajprije kod bolesti jetre i zuci, probavnih smetnji, nadimanja,
zatvora, bolesti s visokom temperaturom, lijenih crijeva. Procicava i
poboljsava krv, stoga se preporucuje piti taj kod smetnji zbog losega
sastava krvi, slabokrvnosti. Povoljno djeluje na pluca i srce, stoga se te
valja sjetiti kod upale pluca, kaslja. katara, plucne i srcane astme. kod
slaboga srca, kod smetnji u vezi sa zelucem i crijevima. Korisna protiv
nesanice i smetnji u vezi sa zivcima. Odlican lijek protiv temperature,
zaustavlja krvarenja, istjeruje gliste. lijek za hemoroide preporucuju se
sjedece kupke. Biljku osusimo i zdroblmo u prasak kojim posipamo rane
da brze zacijele. Cak se i kod kanceroznih rana stanje poprilicno poboljsa.
Organizam i ako pijemo kao cajna zlicica nasjeckane

CakaY 38
CestosLavica, !jekovita
na salicu vode (vruc preljev) 2 do puta na dan. OPREZ! Pretjeramo li ,
moze izazvati povracanje. svojstvo koristimo kod otrovanja hranom da
ispraznimo zeludac.
CESTOSlA V][CAP
LJEKOVITA
cestoslavica zmijina, dupcac, pozemljusa, razgon,
razlog, s/ov. jeticnik
Ver6nica officinalis
to s korijenom koji puze. Cvjetni
.1. grozdovi imaju cvjetove. Cvate
od svibnja do kolovoza. Bolje uspijeva na suhim
mjestima, osoblto na spaljenim krcevinama i u
hrpa drvenoga ugljena. Biljku sakup-
ljamo za cvata, ali bez korijena. Susimo u
hladu. Tek dobro osusenu biljku isjeckamo na 'sitno i spremimo. Cestoslavica
sadrzi mnogo ljekovitih tvari.

lijeci ponajprije disne organe. prsa i oslabjela pluca, smanjuje

kasalj, ga za znojenje. Lijeci tuberkulozu i mokracne
organe, cisti bubrege i mjehur te jetru, slezenu i krv; na taj nacin
organizam i smanjuje razlicite tegobe. Pomaze kod smetnji u zelucu,
crijevima i drugim probavnim organima. ga preporuca protiv gihta
i reume. Djelotvoran kod lijecenja ekcema i drugih koznih bolesti, osoblto
onih s dosadnim svrbezom, jer prociscava krv sto osnovni uvjet za
otklanjanje svrbeza. Cestoslavicu uspjesno mijesamo s raznim drugim
kao primjerice za prsa: dva dijela cestoslavice, dio divizme, dio
plucnjaka, dio trpuca. za jetru: dva dijela cestoslavice, dio lazarkinje.
dio plucnjaka, dio maslackova korijena. protiv ekcema i bolesti koze te
staracke svrbezi: dva dijela cestoslavice, dio bazge, dio divlje macuhice, dio
orahova lisca. Kod bolesnoga grla cajem ispiremo zdrijelo. Kod svih
spomenutih bolesti mozemo si pomoci tako sto cemo staviti svjezu
cestoslavicu na bolesna mjesta.
1 - . - , ' 1
"' - -- -- -- --- -

39

takalj, komodljika, lopuh, lopusina, polusina,
repje, repuh, repun, repusina, veliki titak, slov.
repinec
. Arctium lappa
D
vogodisnja visoka 1,5 m; drze ga
korovom, ali zbog svojih sastojaka,
dragocjena ljekovita
Raste pokraj zidove, hrpe kamenja,
Cvate od lipnja do Voli
i polozaj. Korijene iskapamo od
travnja do listopada, rezemo ih i
Listove beremo i SVJeze ih
plodove nakon sto

Zbog sok cicka izvrstan kod bolesne jetre.
f pomaze dijabeticarima. Korijen pripremljen kao
varivo, vrlo dobar za dijabeticare. lijeci i prociscava krv. dodatak
pomaze kod koznih bolesti, pijemo li ga istodobno dok se
Pomoci nam i svjezi sok; njega istisnemo iz korijena tako da ga
prelijemo s 2 salice vode, namacemo nekoliko sati i potom popijemo. Sok
lijeci i vlazne lisaje, potkozne cireve, mladenacke akne. Sok
svjezega korijena kapamo na ekceme, otvorene rane, opekline i cekamo da
se na njima Cajem ispiremo i
od sjemena dobar protiv kamenaca, tjera na
mokrenje, i Ulje, maslinovo ili
sezamovo, se namakali korijeni, sprecava ispadanje
kose i lijeci Za mozemo korijen namakati i Cickove
listove stavljamo na otekline, bolna kriza, kozne
od listova lijeci giht, razne Protiv masne kose svaki
dan vlasiste sok od svjezih listova. Hodamo li
stavimo na glavu cickov list. goditi glavi jer od
Takva zastita mnogo bolja od sesira ili Kad se list stavimo
novi. Mozemo za od i druge ljekovite listove.
Cistac
CISTAC
betonika, bukvica, slov. cistec
Bet6nica officindlis
40
S
tabljika mu cetverobridna, cvijet grimizno
crven. Raste na suhim, prisojnim travnja-
cima. rezemo pedalj iznad tla jer
njezin donji dio drvenast; ima slab miris i gorak
okus. Vec u starome vijeku jedna od
najpoznatijih ljekovitih U novije su ga
doba potisnuli kemijski proizvodi. Jedinstvena
stoga nazivaju ljekovita bukvica.
Najkorisnija pripremljena kao oparak, prelivl1-
na vrelom vodom ili vinom.

T
Kod napadaja astme ili plucnog katara popijemo dnevno, gutljaj
gutljaj, 2 do salice oparka pripremljena s jednom cajnom zlicicom
na salicu vode. Lijeci proljeve i crijevne tegobe. rastvara
sluz u plucima, poma:le i kod katara zeluca, zutice, bolesti mjehura i
bubrega te dakako kod vodene bolesti. 1 do 2 salice cajnog oparka na
dan daje se omrsavjeloj djeci za oporavak. i jaki uvarak dodan vodi
za kupelj. Uvarak (u vinu) lijeci rane. Za rane koje tesko zacjeljuju uspjesne
su kupelji i Zene koje pate od rana zbog prosirenih vena morale
vise cistac. Njime se izlijecile mnogo brze nego kemijskim
preparatima. Zene ga takoder trebale kod smetnji za
mjesecnice, kod krvarenja iz maternice i uopce svih zenskih tegoba. Nekoc
su tom uspjesno lijecili (pocetnu) histeriju. dusevne bolesti i
padavicu. Vrelim vinom prelivena poma:le kod krvave stolice; pijemo gutljaj
gutljaj. Oparkom lijecimo upaljeno grlo, bolesne desni te ispiremo usta
i kronicni reumatizam.
v
CUBAR
bresina, cubrika, oiepek, setraj, vrisak, vrtni
vrijesak, s/ov. setraj
Satunija hortensis
J
ednogodisnja visoka do 40 cm.
Uzgaja se pretezno u vrtovima kao aroma-
ticna koja ujedno i ljekovita. Cvate od
lipnja do kolovoza. Vrlo osjetljiva na bladnocu.
njezin zeleni dio. Zanjemo
dva puta godisnje: prvi put prije no sto izblju
cvjetni pupoljci jer tada ima najvecu aromaticnu
vrijednost; drugi pak put kad u punom cvatu,
. . - '
....__ -- - -

41

dakle u srpnju. Odrezemo tik iznad tla, povezemo u manje snopove i
susimo, najbolje u prozracnome potkrovlju. Odrvenjelu odrezemo,
ostalo zdroblmo i cuvamo u tamnim staklenim posudama.

lijeci proljeve sto nastaju zbog vrenja prilikom truljenja, pomaie kod
crijevnih i zelucanih grceva, nadimanja i nadraiaja na povracanje; 2 do
cajne zlicice poparimo s Vz litre vrele vode i taj nezasladen.
pijemo gutljaj gutljaj. Kod secerne se bolesti nakon sto se pije taj
znatno smanjuje osjecaj zedi, tako karakteristican za dijabeticare. Dakako,
oparak moramo piti nezasladen. Kad se osjecaj zedi smanji. kolicinu
treba takoder smanjiti. U puckoj se medicini cubar protiv glista,
kod jetrenih i zucnih bolesti. otklanja vjetrove i grceve u
trbuhu, pospjesuje probavu, znojenje te lijeci katare. Na zivce djeluje
okrepljujuce. Jos vainiji kao zacin: pristaje uz masnu hranu. pecenke,
kobasice. uz juhe od povrca, mesa i graha, uz jela sa slaninom te uz peceni
krumpir. Cubar i bosiljak mogu u mnogim jelima gotovo potpuno zamijeniti
sol i papar. Mnogima to vrlo pogodno i vazno. OPREZ! Njegovo
djelovanje prilicno jako, ga ne smijemo uzivati u prevelikim kolicinama.
CUVARKUCA
cuvarka, netres, pazikuca, usna cuvarkuca,
vazdaiiva, zeqi kupus, slov. netresk
Sempervfvum tect6rum
T
rajnica visoka do 30 ima mesnate,
jajolike listove koji su na kraju zasiljeni i
tvore rozetu. Iz sredine rozete raste cvjetna
stapka s ruzicastim, zvjezdastim cvjetovima.
Cvate od lipnja do rujna. Raste stijenama,
zidovima, i krovovima; u nekim krajevima
tamo namjerno zasade ne li cuvala kucu od
groma. svjeze listove.

potice izlucivanje mokrace, kod proljeva zatvara. Pomaie kod jake

mjesecnice i krvave dizenterije. Uvarak se moze upotrijeblti kod upale
uha i iscjetka iz uha. Uzmemo list, zgnjecimo ga, istisnemo kapljice u uho
i potom uho pokrijemo komadiCem vate. Kurje oci, bradavice, suncane pjege
nakapamo sokom u vise navrata. Takoder i otvrdnuca; ona tako omeksati
i nestati. Od listova nacinimo za bubuljicavu kozu sklonu svrbezu.
Sok lijeci i opekline i ubode insekata. Listove cuvarkuce przimo polako na
masti; tako doblvamo mast koju mozemo kod opeklina, rana,
nagnjecenja i modrica.
Divizma
42
DIVIZMA
/epuh, oslji rep, svijecnjak, velecvjetna divizma,
vuqi rep, iutocvijet, slov. lucnik
Verbdscum thdpsiforme
D
vogodisnja blljka; prve godine izraste
samo prizemni vijenac listova, druge
ravna, nerazgranata dlakava visoka do
2 m. Pokrivena malim, zutim cvjetovima i
listiCima sto mirisu medu. U sredini cvijeta
crvenkast vunasti prasnik. Cvate od lipnja
do kolovoza na krcevinama, na rusevinama, uz
putove. Ima vise vrsta divizme. Sakupljamo
ponajprije c\jetove, ali i listove i korijenje. Vaino
da sakupljamo za suha vremena, kad nema
DobriCica
rose, te da naglo susimo, na propuhu, naposljetku u malo zagrijanoj
pecnici . Spremamo u staklenke koje se dobro zatvaraju jer inace pocrni i
gubl vrijednost.

smanjuje nakupljanje sluzi u plucima, pospjesuje iskasljavanje.

djeluje protuupalno. Sluzi protiv astme, hunjavice, hripavca, bolesti
slezene i jetre. U zena regulira mjesecni ciklus. Djelovanje izvana: cvjetovi
namoceni u rakiji dobro su sredstvo za masazu protiv reume i hemoroida.
Nakapamo li nekoliko kapi u uho, poboljsava se sluh. Djeci koja mokre u
postelju nakapamo 10 do 20 kapi na secer i to im dajemo prije odlaska na
pocinak.
DOBRICICA
brstan, koturac, mjesecnjak, niski brsljan,
samobojka, brstan-trava, slov. grenkuljica
Glech6ma hederdcea
R
aste uz plotove, zivice, zidovima, mocvar-
nim pasnjacima, travnjacima, neobradenim
poljima. Sakupljamo od ozujka do lipnja dok
cvate, i to cijelu blljku, ali i posebno listove i
cvjetove. Susimo na propuhu u prozracnoj
prostoriji blljke poslozene u vrlo tankim
slojevima i uz cesce prevrtanje. Sadrzi obllje
tvari koje cine jako ljekovitom.
djeluje osoblto jako na disne organe i lijeci razlicite njihove bolest(
f katare, sluz u plucima, katar zdrijela i bronhijalnu astmu. Dostaju samo
- 1
- -------- - .... -- -
Dobricica 43
Dubacac
dvije salice toga na dan. i upaljene mokracne organe te pospjesuje
probavu. Dobro na sustav, tegobe izazvane
histerijom. crijevne i tegobe u kad se slabo
solna kiselina. Takoder pomaie kod smetnji u crijevima i jetri. Vino
kuhano s odstranjuje gliste, pospjesuje menstruaciju, isijas
i zuticu. uvarak i rane koje tesko zacjeljuju. Tako djeluje i mast
od Prasak slaba prsa i gnojna pluca i pluca puna sluzi.
Cijenjen i kao lijek protiv bubreznih i kamenaca. Vino kuhano s
dobro za ispiranje upaljenih desni i za pranje krasta. Juha
od mladih izdanaka i drugih proljetnih biljaka- koprive,
breze, vrtne krese (Lepidium sativum) i stolisnika- tijelo od bolesnih
tvari koje su se u njemu nakupile tijekom zime. dodajemo
proljetnim salatama kao sto su vrtna krasuljica (Anthriscus cerefolium),
dragusac (Nasturtium o.fficinale), perennis) , kopriva (Urtica
dioica). Kod bolesti usiju parnu kupelj. Regulira kolesterol. Biljka
kuhana u mlijeku napitak koji valja piti prije spavanja i kod tegoba s
plucima. Protiv boli nam sluzi ako s\jezu zdroblmo. pomijesamo
s lanenim brasnom i toplom vodom te polozimo na bolno mjesto. Mozemo
staviti i od same vrijedi i za otklanjanje celulita.
v
DUBACAC
dubac, mali dubcac, diigericn}ak, gavranov kuk,
mravak, podublca, trbusac, turcica, slov. vrednik
Teucrium chamaedrys
D
uspijeva na suhim, vapnenastim
tlima, na kamenitim obroncima i s\jetli-
jim sumama. Malen do 30 cm visok polugrmic.
Listovi su mu tamnozeleni, na
cvate i to od
srpnja do Za njegovu se ljekovitost znalo
jos starome Rimski ga
protiv zapustena kaslja. Car Karlo
Veliki tom ljekovitom giht.
antiseptik, bakterije u i crijevima. na
f mokrenje i stoga vrlo kod vodene bolesti. Pomaie da se
bolje iz i tegobe, pranje, rane,
hemoroide. ga i kod secerne bolesti te za
pet litre vode.
pijemo nataste i prije spavanja. No ne
samo za Stavljamo ga i u te dodajemo
Osoblto pristaje uz U jelima nije samo koji daje okus
i potice tek; i lijeci. Za lijecenje pogodniji kao
Cajem i te i giht. Kod slabokrvnosti pijemo crno
Dubacac 44
Dvomik
vino u kojem smo 8 dana namakali 200 g dubacca najednu litru vina. Kod
oboljelih disnih organa i limfnih zlijezda mozemo naciniti i od
od dubacca. pomaze i kod nesanice te kod astme. rJputa: na casu vode
stavljamo jednu zlicicu Pijemo vise puta, gutljaj gutljaj. arome
i gorcine se kod spravljanja likera.
DUNJA
funja, gunja, kunja, kutina, tunja, slov. kutina
Cyd6nia
D
unja pomalo nalik na jabuku. Cvate u
i lipnju i ima velike crvenkasto-
cvjetove. Plodovi su nalik na jabuke i
kruske. Dlakavi su, zlatnozuti. Sazrijevaju u
listopadu, dozrijevaju u podrumu. Imaju
ugodan miris, no trpak okus. stoga ih uzivamo
samo kuhane. Sirove kriske ulazemo medu
kupus koji pripremamo za kiseljenje.
T
Ljekovitost: zbog obllja sluzi kompot od
dunja vrlo sredstvo kod upale
zeluca, crijevne sluznice i disnih putova te kod proljeva. Polozimo li na ranu
sto krvari dlakavu koru dunje, krvarenje prestati . Parne kupelji od
dunjinih listova dobro cine kod spustene maternice . Dunjino sjeme
namacemo u vodi dok se ne zgusne u sluz koju kod
dekubltusa, opeklina, kod raspucane koze i prsnih bradavica. Kod u
usnoj supljini mozemo njome i grgljati.
DVORNIK
dusomaca, kokosica, krupnik, oputina, pasja trava,
pticji dvornik, pticja trava, rusno zelje, s/ak,
solomonov pecat uglasti, troskot, truskavac, slov.
dresen
Polygonum aviculare

dosadan korov, ali i vrlo ljekovita
Cijelu bez korijena beremo od lipnja
do kolovoza i susimo u hladu. Sadrzi mnogo
vitamina i silicijeve kiseline. Uspjesno
mijesamo sa zobenom kasom i
-- . ....,. - 1
--- - -- -
Dvomik
45 Estragon
Lijeci ponaprije i mjehur. Za lijecenje kaslja i -
! katara mijesamo jednake dijelove dvornika, podbljela i
Poboljsava i krv. Stogaje vrlo prikladan za ciscenja
organizma. Tijekom nekoliko tjedana pijemo 2 do salice na dan.
krvarenja iz maternice, i hemoroida. Dvornik
namocen rakiji otjerat crijevne nametnike, namocen
crvenom pomaze proljeva, dizenterije. podrigivanja,
zena tegoba za vrijeme Treba ga piti salice
na dan. Sok ili olaksava bolno mokrenje i pijesak i kamence
iz i Dobar cak i kod secerne bolesti. ajbolje ako
pijemo gorak krajnjem ga sladimo medom.
ESTRAGON
trkanj, tarkanj, troskotnicC!_, zmijina trava, slov.
pehtran
Artemfsia dracunculus
V
rlo razgranata trajnica, visoka
db 120 cm. Na raste i
samonikla, na i stjenovitim
padinama. Voli Cvate od
do srpnja. Aromaticna
listove koje
spremamo tamne staklenke da ne
miris. Jos bolje li svjeze listove
ili
T
Biljka se za poticanje teka i kao lijek za
trebali piti oslabjeli koje tjeskoba. zene koje
s mjesecnicom. bolesnici sa slablm radom i
i dobar protiv i gihta te vodene bolesti .
Lijeci i te nadimanje. i na bolest -
zglobova, ga vrlo cijene. Za
svojim oblteljima s estragonom. Za
najbolja s\jeza Poznat i estragonov ocat. Da ga se
pripremilo, treba samo zeleni dio namociti dobar vinski ili
ocat.
Gavez 46
GAVEZ
crni gavez, crni korijen, ljekoviti gavez, kilnjak,
konjski rep, opasica, pljusc, veliki gavez, veliki
konsulj, volovski jezik, vrtni gavez, slov. gabez
Symphytum officindle
B
iljku u cvatu beremo od do
kolovoza, podanak vadimo u prije
cvata, dakle u ozujku i ili pak ujesen
u listopadu i studenome. Podanak valja kopati
siljastom lopatom se gotovo i ne
moze vaditi buduci da seze duboko u zemlju i
cvrsto u nju Mast mozemo naciniti
odmah od s\jezeg podanka. Podanak mozemo i
susiti te samljeti ili stuci u ga
Gavez
naglo susiti. Najbolje da ga duzini u tanke ploske, objesimo
ih na uzicu na mjestu ili ih susimo peci na
od Ako se susi podanak moze popljesniviti, tada
se alantoin, sastojak gaveza.
W Od svih ljekovitih gavez sadrzi najvise alantoina, on
V za stanica dok zacjeljuju i one koje tesko zacjeljuju, cak
i one zagnojene. Gavez jedan od ponajboljih lijekova za zacjeljivanje
vanjskih i (onih na zelucu), posjekotina,
nagnjecenja (kontuzija) , lomova i krvarenja, ali i kod uganuca i iscasenja,
nategnuca misica i tetiva. koristan kasasti S na
velicinu smijesamo 2 do 4 zlice od s malo
vode u kasastu smjesu. namaZemo na platnenu krpu i stavimo na
Nakon 2 sata stavimo novi su i kod nastalih
od kod vena, kod sto ih izazivaju i
giht, kod bolnih nakon amputacija, kod upale kostiju i kod
Umjesto kasastoga i gavezovu mast. Svjez podanak
ocistimo, nasjeckamo i lagano na svinjskoj masti, dakako
bez dodavanja soli. Vrucu mast kroz platnenu krpu u staklenku
ili emajliranu posudu kojoj poslije cuvamo. Naposljetku iscijedimo i krpu
s talogom. Mast jednako kao i kasasti Tu mast
imati u svakoj kuci pomoc i ljudima i stoci.
Gavez ljekovit i za disne kod upale pluca.
krvava ispljuvka, gripe, upale Gavez lijek i za
- zelucani katar, kod bolesti, i kod jake
i bolne mjesecnice. Gavezov se podanak mijesa, s medom ili
sokovima, i to se daje bolesnicima s osoblto
plucnim bolesnicima.
Glog, crveni
47
GLOGJ> CRVENI
bijeli trn, glag, glog, glogit, gloginja, glogovac,
pasji trn, trnovina, slov. glog
Crataegus oxyacdntha
U
glavnom grm srednje velicine, mirise
poput badema, njegovi plodovi imaju
brasnast okus. Najbolje uspijeva na glinastom
tlu. Cvate u i lipnju. Cvjetove i listove
beremo u i lipnju, plodove u rujnu i
listopadu. Boblce susimo rasprostrte (u tankim
slojevima) oko tjedan dana na toplome, tek
potom uz samu
Glog, crveni
T
Glog jedan od najdragocjenijih lijekova
srce. i regulira rad srca. Djelotvorno regulira krvni tlak, visoki
snizuje, ali i niski povisuje ako srce slabo. Kod starijih ljudi lijeci mane
i upale srcanoga misiCa. Glog nema nikakvih popratnih stetnih djelovanja,
cak i ako ga neprekidno pijemo nekoliko mjeseci. Kod smetnji u radu srca
korisniji od crvenoga naprstka (Digitalis purpurea). Pomaze kod mnogih
bolesti na zivcanoj osnovi, kod napetosti, razdrazljivosti, nesanice.
pripremamo od cvjetova i listova ili plodova. Zasladujemo ga samo medom
i pijemo gutljaj gutljaj. Plodove mozemo i istucati, potom namakati 8 sati
u hladnoj vodi, nakratko zakuhati, ocijediti i piti gutljaj gutljaj dnevno
2 do salice. Od cvjetova i plodova mozemo napraviti i tinkturu. Najbolje
da preporuci lijecnik i da nadzire njezino djelovanje. Glog izvanredno
ljekovit kod srcane slabosti i treba ga uzimati u pravilno odmjerenim
kolicinama. Koristan i u slucaju pojave vode oko srca, ovapnjenja osrcja,
kod mane srcanih zalistaka, kod prosirena i usaljena srca. Glog i
staracke tegobe, kao i one u klimakteriju. pijemo i kod bolesti s
vrucicom: kod upale pluca, gripe, bronhitisa i kaslja. smiruje i padavicare
za vrijeme napada i nakon njih. Glog osoblto vaian kod srcanoga infarkta.
Poboljsava naime prokrvljenost koronarnih zila tako da stanice srcanoga
misica doblvaju dovoljno hrane. No samo njegova ustrajna poraba moze dati
dobre rezultate. znaci da pijemo od cvijeta, 2 do salice na dan.
Zasladujemo ga samo medom. Tinktura od boblca djeluje protiv bubreznih
kamenaca, gihta, pranja. Uzimamo tri puta na dan 10 do 15
kapi.

GO R US][
CRNA
48
gortica, mustarda, slatica,
vrzina, crni kupus, divlja gorusica, gorusica,
ognjica, senf, slatica, slov. gortica
Brdssica n(gra
R
ijec nema
Uspjesan
lijek kao ili melem. ili
sjeme, ili vec melem iz
ili od sjemena ili pak
cijelo sjeme.

sjeme (100 g) smijesamo namaiemo na

i stavimo na bolesno mjesto te tamo 10
na kod ili s Kad
cajem od kamilice. Kod djece stajati samo
do 5 se za koze kod
bolova i za
pomaze i tegoba. Bolesnik
cajnim zlicicama. tek, na
mokrace, svoj pomaze i na U mozemo
i oblcan senf iz Melem od lijeci
isijas, giht i cvijet za bolova
misiCima, iscasenja, i Gorusicini lijece
s za dijete dodati 20% svinjske masti da
i zacin i i ljekovita.
pogotovo masnih jela, tako da ona odlaze iz
te da ih do kraja. olaksava krvi
koje inace znatno OPREZ!
na to da jako i da Ne
smijemo odvec ostaviti na kozi kao melem ili inace moze
nastati s Kod moze izazvati
i kod zena nastati smetnje
mjesecnici ili se pak moze pojaviti jajnika.
1 -- - - - - - - - - 4--- - -_ - _:_ - - 1
Grah,
fidol, pasulj, slov. fiiol
Phaseolus vulgdris
49
C
vjetove zelene
mahune cijelo ljeto, plodove kad
na pognojenoj zemlji
izlozenoj Ne
vapnenasta tla. Za ljekovite
mahune plodova. Bolje mesnatije

tvar
lijek za
krvi i vise
najbolje. Ljekovitost se na
odvec vlaznoj ili zemlji.
Grah,
Zelene jak glukokininski Bolesnici cijelo ljeto
f jesti sto vise kuhanih svjezih zelenih mahuna. zbog
sadimo od prvih tjedana do
kasne jeseni. Tako oni cijelo svjeze zelene
Bolesnici
bolesnik moze pojesti od 4 do 7 kg na tjedan
U krvi i mokraci imati znatno manje acetona, se sniziti za
do 40%. se ne pak kucanica
neka sto vise zelenih mahuna staklenke za da ih
dovoljno za bolesnika. I iako manje
aceton i krvi i mokraci. se da cemo za
lijecenje i druge ljekovite lisce od stolisnik
i maslacak. Od tih i pijemo desetak
dana. Ili pak ovako: od svake pojedine tome
dodamo ili pelin ili Potom, nakon desetak dana nastavljamo
lijecenje ili od
lijeci bolest, giht i isijas. i kod bolesti
i lijeci poslije i
kamence i pijesak. i odvodi
Dnevno bolesnici piti 2 do salice
samo nekoliko ocijedimo i taj pijemo nezasladen.
mnoge ljekovite sastojke. Osim od mozemo
i 2 do mahuna litre vode
toliko dugo dok ne ostane pola litre Uzimanje te i od
bolesnik
HmeY
HMElJ
slov. hmelj
Humulus lupulus
50
H
melj se penje grrnlju, ogradama i drvecu.
zenske cvatove, slicne
ceserima. Sakupljamo ih u rujnu, susimo i
cuvamo u tamnim staklenkama koje se mogu
dobro zatvoriti. Ima vrlo aromatican, u vecim
kolicinama cak i omamljujuci miris. Okus mu
vrlo gorak i trpak. Mlade pupoljke beremo u
ozujku i travnju za salatu, cvatove u srpnju i
kolovozu, ceseriCe ujesen.
Hrast, lu.iryak

zbog gorcine zeludac i potice tek.

Pijemo ga hladna, otprilike sat prije glavnoga obroka. Snaino utjece na
izlucivanje mokrace i odvodi nakupljenu vodu. Ljekovito djeluje i na giht i
reumu. Sok od s\jezih listova veoma olaksava zatvor i pospjesuje izlucivanje
i odvodenje mokrace. djeluje smirujuce na zivce: tjelesna i zivcana
napetost popusta, regulira se ubrzano stisava se depresija. Normalizira
se pojacani rad srca. vraca i normalan san. Pijemo ga pola
sata prije odlaska na pocinak. Mozemo mu dodati i odoljen. glog i imelu.
Nakon njegova uzivanja smanjuje se spolna prenadrazenost. regulira
mjesecnicu, smiruje bolove u maternici i klimakterijske tegobe.
Zacepljenu jetru lijecimo u proljece salatom od izdanaka hmelja.
HRAST/)
lUZNJAK
dub, dubovina, hrast /uinik, /uinjak, luini hrast,
rani hrast, slov. hrast
Quercus r6bur 1 Quercus pedunculata
D
vije su vrste hrasta: luznjak i kitnjak
(Quercus Prvi raste uglavnom
u nizinama, potonji raste na visim polozajima.
Listovi luznjaka imaju kratke, oni kitnjaka
duge peteljke. Najdjelotvornija kora mladih
grana i izdanaka. Sakupljamo u svim godis-
njim plodove, zir, u rujnu i listopadu.
Treslovina (tanin) u kori najvazniji ljekoviti sastojak hrasta.
- - 1
1 - - -- -
- - -
Hrast,
51
Hren, !juti
cajevi. Kod crijevne i te
f crijevnog katara. Ne ga kod zivcanih crijevnih tegoba
(crijevne nervoze). Pomalo zatvara, stoga lijeci proljev. Dosta se
kod cira na i od hrastove kore veze otrove i na taj nacin
tijelo. Pijemo ga kod otrovanja gljivama i nikotinom. OPREZ! Kod
svakog otrovanja gljivama valja odmah Lijecenje ljekovitim
moze samo pomoci lijecnikovoj terapiji. osim toga, veze i kemijske otrove
koje svakoga dana organizam s hranom te olovo koje
da taj pijemo vise ovom kemijom prozetom U
vode stavimo kore i 5 do 10 Pijemo ga s
mlijekom, bez secera. Pijemo ga i kad smo ako nas zmija
ili kakav Njime se spasili- mnogi koji imali krvav
ili cak povracali krv i imali krvarenja. Natecene noge
lijeci mjesavina od jednakih dijelova kore, pelina i poljske preslice.
poparimo salicom vode i pijemo na zlice. Vanjska
i Sjedece se kod ispadanja debelog crijeva
(prolaps rektuma), njima se izlijeciti i na tom Protiv
vrlo jakog zatvora dodajemo i koru krkavine. Kod hemoroida i
i klistiri od jednakih dijelova kore hrasta, kamilice i Uvarak od kore
lijeci mnoge bolesti: rane, zagnojena mjesta, cireve, te potkozne cireve. Protiv
znojenja se svakodnevne Dakako, valja
te tegobe. poma:Ze i na nogama. Kod laksih
lomova bolove od mljevene kore: stavimo ih jos vla:Zne i tople
vrecici na mjesto loma. Zbog tanina kori kod ekcema i
koznih bolesti. I kod psorijaze pomaze od kore te i
njegovim Kava od zira rad stitnjace, jednako
kao i i od kore. Kavu pripremamo ovako: zreli zir izrezemo
ga na zrnaca kave, dobro na te
spremimo dobro Uzimamo samo onoliko zrna koliko
nam treba, przimo ih dok ne tamnosmeda, ih sameljemo i
kao desetak Potom ocijedimo, dodamo secer,
dolijemo mlijeko i pijemo l do 2 salice na dan, ili svaki dan, ako
bolest
HRENP LJUTJI
Hrelj, hrin, hrinj, kren, s!ov. kren
Cochledria armordcia 1 Armoracia rusticana
I
ma ljekovit korijen koji vadimo od do
veljace mjesecima kojima imena prema
latinskome na -ar), za ostale ga
mjesece i tamnome
ili vlaznome Sadrzi
mnogo vitamina U zadnje vrijeme postaje
zanimljiv zbog tvari s djelovanjem.
' Hren, !juti
52
Idirot
Hren povoljno djeluje na pluca. U tu ga svrhu mijesamo s medom: ta
f mjesavina razrjeduje sluz te pomaze da nestane katar, lijeci astmaticne
bolesti, cak smiruje i tuberkulozni kasalj jer pospjesuje izlucivanje sluzi.
OPREZ! ga umjereno da ne dobljemo jak proljev ili da nas
nocu ne jaki znoj. Pojacava izlucivanje mokrace. OPREZ!
Konzumirajmo ga umjereno jer inace moze izazvati krvarenje bubrega.
Dostaju i posve male kolicine. hrenu dodajmo malo vinskoga
octa, zasladimo ga grozdanim secerom. Uzimamo do 4 zlice na dan.
Uskoro mokraca postati i bez tragova bolesti. hren
stavljamo na zatiljak protiv glavobolje, na lice protiv zubobolje. OPREZ!
treba biti kratkotrajan (20 sekundi) inace na kozi mogu nastati
opekline. Zbog vitamina hren izvrstan lijek protiv skorbuta, tj. trulezi
u ustima izazvane ponajprije upaljenim desnima. Hren trebali uzimati
dijabeticari, takoder i reumaticari, ali i ljudi koji su skloni gihtu. Kod
neredovite mjesecnice valja popiti cetvrt litre crvenog vina u kojemu smo
skuhali 2 cajne zlicice odnosno nastrugana hrena. Hren: 10 rezanja
hrena namacemo u vinskome octu i razrijedimo ga; tom tekucinom
odstranjujemo suncane pjege, jetrene mrlje i bubuljicavost. Hrenovo vino:
50 g hrena u litru vina i namacemo 10 dana; uzimamo
ujutro nataste i navecer osminu litre protiv cira na zelucu.
baban, babat, indirot, kalamus, komus, mirisni
korijen, mirisljava trska, mirisavi sas, sabljar,
kolmei
Acorus cdlamus
I
dirot drevna ljekovita Stari su ga
nazivali produziteljem zivota. Slovi kao
najbolji lijek za zeludac. Idirot mocvarna
trajnica, naraste izmedu 60 i 120 cm, uspijeva
uz rijeke, mlake,- stajace vode. Sakupljamo
podanak koji raste vodoravno ijako mirise, i to
u rano proljece, prije nego sto se pojave listovi,
te u kasnu jesen. Pazljivo ga ocistimo, razreie-
mo te susimo u hladu, na propuhu.
Idirot ponajprije kod zelucanih smetnji: katara,
f oslabjelosti zeluca, pomanjkanja teka, slabe probave, vjetrova. Regulira
istjecanje zuci i njezino pravilno izlucivanje. Djeluje protiv povisene
temperature, kod bronhitisa, gripe, upale pluca. Poboljsava cirkulaciju krvi.
Otklanja reumu i giht, vodenu bolest te pospjesuje izlucivanje mokrace. Kod
nedostatka zelucane kiseline, i slabokrvnosti kuhamo Pusaci
se mogu odviknuti od pusenja ako ivacu osuseni korijen jer ih on tjera na
povracanje. Idirotov sluzi poboljsanju pamcenja. Mozemo ga
-.- _.....__ - 1
- - .....__ -- - 1
Idirot 53
Imela
vati i za pranje glave jer vlasiste. Kod stalno hladnih ruku i nogu
pripremimo tople idirotove kupelji. One su korisne i kod nesanice,
zivcanih teskoca i zenskih bolesti. PiCe od idirota pomaZ;e muskarcima kod
oslabjele spolne moci. U litru jabukovace narezemo 20 g idirotova korijena
i ostavimo ga da stoji nekoliko dana. Pijemo gutljaj gutljaj 10 dana
zaredom cetvrt litre pica na dan. Idirotovo lisce otjerat gamad. OPREZ!
Kod proljeva ne smijemo upotrebljavati idirot.
IMElA
bijela visk, visce, slov. bela

Vfscum
V
rlo zanimljiva ne raste iz zemlje
nego se kao nametnik nastanjuje na
listopadnom drvecu i cetinjacama. Ljekovitija
ona sto raste na bjelogorici, osoblto hrastova
imela. lmela malen, rasljasto razrastao zelen
grm koji hranu sise iz i grana drveta na
kojemu se nastanio. Dvodomna Cvate
u ozujku i travnju. Cvjetovi su zutozeleni,
plodovi su ljepljive boblce - ima ih od
rujna do studenoga. se i grancice
s listovima nabrane u proljece i u kasnu jesen. Ima mnogo ljekovitih
svojstava. OPREZ! U prevelikim kolicinama otrovna.

uglavnom za reguliranje krvotoka, za lijecenje

arterioskleroze, srcanih tegoba, osoblto starackih bolesti srca, suma u
usima, navale krvi u glavu, iscrpljenosti, klimaktericnih smetnji. Imela
pojacava rad zlijezda u probavnom sustavu; time otklanja zatvor, nadimanje,
zakrcenost, pocetnu zuticu, pojacava slablji rad gusterace, nedostatan rad
zuci i regulira izlucivanje stitnjace. od imele preporucuje
se kod neredovite mjesecnice i kod krvarenja svih vrsta. Djeluje i diureticki.
zato ga pijemo kod reume, gihta i zastoja mokrace. Utjece na zivcani sustav,
pomaze kod astme, padavice, histerije, grceva. lmela skuhana na mlijeku
djeluje protiv glista. Imelinim cajem otklanjamo alergijsku groznicu. Redovito
ga trebali piti ljudi koji su zbog lose krvi skloni raku, zene s tumorom
na spolnim organima i s pranjem. Vanjska uporaba: noge hladne
zbog losega krvotoka kupamo u vrucoj kupelji od imelinih listova i boblca.
Za prosirene vene, otvorene rane na potkoljenici, ozebline korisne su tople
kupelji. OPREZ! Djecu treba upozoriti da ne jedu boblce. Uputa: zlicicu
samljevene imele namocimo preko noci u pola litre vode. U tijeku dana to
popijemo u nekoliko navrata. od listova namijenjen za unutrasnju
upotrebu ne smije prejak.
Jagoda, sumska
JAGODAP

54
crvena jagoda, jagoda divlja, jagodnjaca, mamica,
pozemljusa, slov. gozdna jagoda, jagodnjak
Fragdria vesca
U
svibnju i lipnju beremo listove bez cvijeta
ili cijelu u lipnju i srpnju jagode,
dok korijenje kopamo u rano proljece ili kasnu
jesen. Susimo u hladu. Osim mnogih drugih
ljekovitih sastojaka jagode imaju i osoblto
mnogo vitamina Toga to vise sto
suncanije mjesto na kojemu jagode dozrijevaju.
Jagoda, sumska
Zupnik preporucivao da se caju od listova doda i malo lazarkinj e
radi arome, sto tome caju daje osoblto ugodan miris. od listova
preporucivao osoblto onima koji su preboljeli neku tesku bolest i to radi
brzeg oporavka, osoblto slabasnoj djeci .

odstranjuje pijesak i kamence u mokraci i uopce pomaze u

izlucivanju mokrace. od listova prociscava krv. Mozemo ga pojacati
ako dodamo i listove maline, plucnjaka, tratincice i kupine. od listova
lijeci crijevni i zelucani katar, proljev i hemoroide. Jagode: veliki Linne lijecio
se jagodama i izlijecio od teska gihta. Njima lijecimo i bubrezne bolesti .
Pospjesuje probavu i organizam, osoblto ako im dodamo secer i slatko
vrhnje. Polovica -vlastitoga secera vocni secer, st-oga ih dijabeticari ne smiju
ukljuciti u svoju dijetnu prehranu. OPREZ! Kod pojedinih ljudi mogu
prouzrociti neugodnu koprivnjacu, urtikariju. Oni se, na:Zalost, moraju odreci
tog slasnoga voca, jednako kao i cokolade, i ostriga, te prijeci na hranu
koja sadrzi samo malo bjelancevina. No smiju piti od listova. I, dakako,
moraju se javiti lijecniku! Sok od jagoda osoblto pomaze astmaticnim
ljudima. Uvarak od korijena zaustavlja i lijeci proljev. Iscjedak iz listova i
korijena lijeci bubrezne bolesti . Listovi nabrani Ivanjdanu, ljetnom
solsticiju, imaju navodno najvecu snagu, ako se moce u r a kiji. Tim
ekstraktom, dakako razrijedenim, uspjesno ispiremo usta i sprecavamo tako
upalu desni i krvarenje iz njih, otklanjamo i neugodan zadah iz usta.
vrtne jagode nemaju ljekovitih svojstava.
- -- - - - - --- - _ - 1
Jagorcevina
55
JAGORCEV][NA
pravi jaglac, jaglac rani, ljekoviti jaglac, proljetni
jaglac, jaglika, jagljika, jagortika, pramalite,
sunasce, slov. trobentica
Prfmula veris
T
rajnica s kratkim smedim korijenom.
Svjezi cvjetovi ugodno mirisu medu.
Cvate od ozujka do kada ublremo
cvjetove. Korijen vadimo u ozujku i travnju.
Ociscene korijene nanizemo na konac i susimo
na zracnom, sjenovitom mjestu. Cvjetove
susimo brzo, cuvamo ih u posudi koja nije
sasvim zatvorena. OPREZ! Neki su ljudi alergicni
na jagorcevinu, trebaju izbjegavati. od
jagorcevine zasladujemo medom.
Jasen, gorski

od svjezih poparenih cvjetova lijeci sve vrste katara i odstranjuje iz

tijela sve stetne tvari koje su se u njemu nakupile zimi zbog neprimje-
rene, jednolicne prehrane: olaksava kasalj, nadomjesta vitamin cisti
osoblto disne organe, smiruje kasalj i bronhitis, pogotovo kod starijih ljudi,
dodamo li mu mlade listove te mladu koprivu. Sprecava ili bar
upalu pluca. prociscava krv, bubrege, mokracovode i potice izlucivanje
mokrace. Jagorcevina lijeci giht i reumu; ako pijemo dulje. posve ih
izlijeci. ujedno zivce i srce, migrenu, glavobolju na
zivcanoj osnovi, smanjuje drhtanje udova te pomaie kod nesanice. Vino u
kojem smo namakali cvjetove jagorcevine cudesno okrepljuje srce. protiv
nesanice: 10 dijelova jagorcevine, 5 dijelova lavande, dijela hmeljovih
ceserica, 2 dijela pljuskavice i dio odoljenova korijena (valerijane). pijemo
prije spavanja. Cajna mjesavina protiv kaslja: dijela jagorcevine i l dio
anisa. koromaca i podbljela.
ASEN GORSK][
bijeli jasen, veliki jasen, slov. jesen
Frdxinus excelsior

asen lijepo drvo, visoko i do cetrdeset
metara. Plodovi su mu leptirasti,
Ljekoviti dijelovi: listove beremo od svibnja do
srpnja. Tada i i koru s mladih
grancica i grana. Plodove beremo u rujnu i
listopadu. Susimo ih u hladu ili najvise na

Jasen gorski 56
dvoredni
od listova reumu i vodenu bolest, pom_aie kod gihta,
f pospjesuje mokrace. Valja ga piti bar 14 dana. od plodova
kod smetnji u radu jetre, vodene bolesti, bubreznih bolesti,
pijeska i kamenaca u mjehuru te kod zutice. Jasenovo lisce dodajemo
mjesavinama za krvi. Jasenova kora nadomjestak za
kinin, vrucicu, otklanja gliste i slovi kao piCe za okrepu - tonik.
pripremamo ovako: 1 do 2 nasjeckanih listova prelijemo sa
salicom kipuce vode, nakon minute ocijedimo i gutljaj gutljaj popijemo
na dan 2 do salice nezasladena Jednu kore nakratko
zavremo u litre vode, nakon minute procijedimo, te pijemo gutljaj
gutljaj nezasladen do salice na dan. Jasenove u pravilu ne
zasladujemo. Za bolji im okus dodajemo malo maiurane ili paprene metvice.

DVOREDNI
bijelo iito, jacmen, jacmik, jecam ozimac, jecmik,
slov. jecmen
H6rdeum dfstichum
U
nas se sije ozimi i jari I jedan su i
drugi kvalitetni. Kod su plodovi srasli
s pljevama koje imaju dugo osje. Uzgaja se
mnogo vrsta u cijeloj Europi sve do
dalekog sjevera. Zrnje mu ljekovito kad
zrelo. Uglavnom sluzi za prehranu ljudi i
zivotinja, no ima i mnoge ljekovite
'W' Unutarnja prirnjena: brasno, poprzeno i na mlijeku skuhano u
f juhu zaustavlja pro]jev. brasno skuhano na mlijeku pomaze
majkama koje doje da imaju dovoljno mlijeka. Oljusten postaje poslije
duieg kuhanja sluzav, te zbog te sluzi vaina hrana za bolesnike.
U pivovarama se od neoljustena priprema slad koji ima veliku hranjivu
vrijednost za bolesnike i rekonvalescente. Vanjska primjena:
vruce od brasna i mlijeka na upaljenim
Topli od oljustena znatno ubrzava ozdravljenje
upaljenih oteklina. mekinje i brasno, zakuhane s octom i
maslacem, tople stavljamo kao na i bolne udove.
se brasno, zakuhano s octom, stavlja kao na oboljele zglobove kod
reume zglobova, kostobolje i gihta. voda: zrnje kuhamo sve
dok ne raspuca. Vodu ocijedimo i njome ispiremo grlo kad nam upaljeno
kad smo promukli. Tom vodom peremo i hrapave i raspucale ruke.
Mozemo i zasladiti, dodati limun ili ocat, te piti kod katara
mjehura, dizenterije i promuklosti.
-.. - - - - - - - - - - - - 1
Kaduya
57

divlji kus, kadilja, kaloper, krastavica, kus,
krstasica, ljekovita slavulja, ialfija, slov. iajbelj
Salvia officinalis
I
zuzetnu ljekovitost kadulje izrazava stara
rimska izreka: Zaprijeti li smrt, kadulju u
vrt. Uzgaja se, dakle, u vrtovima, samonikle
nalazimo u brdovitim dijelovima Hrvatskoga
primorja, Dalmacije, te osoblto na jadranskim
otocima. Voli suncana mjesta; raste bez obzira
na vrstu tla, osjetljiva na vjetar i hladnocu.
Svake ju trece godine dobro presaditi, jer
inace uvene. Beremo mlade izdanke i listove
prije cvata. Susimo ih i u hladu.
KaduYa
Kaduljin prociscava disne organe, upaljeno grlo i . zdrijelo, upaljene
f krajnike, upaljenu sluznicu u ustima; lijeci pluca, hunjavicu i katar e.
Cajem grgljamo. No listove mozemo narezati i namociti u alkoholu, n akon
8 dana procijediti te potrebl dodati zlicicu tog iscjetka u casu vode za
grgljanje. Kaduljin zaustavlja jako znojenje u plucnih bolesnika, mladih
koji su u pubertetu, zena u menopauzi i nakon poroda. Zanimljivo da
pospjesuje znojenje, jak ga zaustavlja i Kod koznih
bolesti pomaiu kupelji u kaduljinome uvarku (ekstraktu) vise puta na dan
jer lijece ekceme i svrab. Pranje kaduljom kosu i daje sjaj. Parne
kupelji lijece mjehur i mokracovode te olaksavaju tesko mokrenje. Oriaj koga
udarila kap trebao piti 2 salice toga na dan. Dijabeticari
trebali piti mjesavinu od kadulje i stolisnika u jednakim dijelovima i
to 2 do puta na dan. Kaduljin pomaze kod gihta i reume, smiruje zivce
i drhtanje udova. cajem korisno kod drhtavice. Pijemo li kaduljin
kod zelucanih tegoba, to nam vratiti tek, on isto tako i smiruje upale
crijeva i zeluca, tegobe u jetri i zucnome mjehuru. Kadulja ljekovita i za
zenske bolesti: lijeci pranje, smanjuje sklonost pobacaju, pomaze u
menopauzi. Majke koje doje trebale piti taj kad odblju dijete od sise.
1 trudnicama koristiti popiju li dvije salice toga na dan. zacin
listove kadulje stavljamo u pitu i druge kolace s jabukama. Za ostala jela
kadulji dodajemo jos persin i celer. Ti zacini djeluju povoljno na probavu.
Da se zastitili od zaraznih bolesti, treba marljivo piti taj kadulja
naime baktericidna. Grgljanje i ispiranje usta kaduljom odrzat zube
zdravima i lijepima i uklonit neugodan zadah iz usta. Otekline i cireve
odlicno lijece od listova kadulje i koprive koje smo dobro istucali i
pomijesali. Rekonvalescenti i zivcano rastrojeni ljudi mogu sebl pomoci ovim
lijekom: u litru slatkoga vina namacemo deset dana 80 g izrezanih kaduljinih
listova. Uzimamo jednu veliku zlicu toga lijeka, poslije jela.

Kamilica
58

ljekovita kamilica, kamomila, kokotnjak, mater-
njak, milica, bljela rada, telenak, titrica, iabnjak,
slov. kamilica
Matricdria chamomflla
J
ednogodisnja visoka od 20 do 50
sa sitnim, blijedozutim cvatovima. Raste
na njivama, medu zitaricama, uzgajamo i
u vrtu. Ne smijemo gnojiti umjetnim gnojivima!
Cvate od lipnja do kolovoza; cvjetiste cunjasta
i iznutra suplje. Za beremo samo
cvjetne glavice, za kupelji c*lu biljku. Smijemo
brati samo za suha, suncana vremena.
Susimo naglo u hladu i cuvamo na vrlo suhu

mjestu da se ne navlazi. Dodirujmo sto manje da ne izgubl miris i s njim
i ljekovitu vrijednost. Za samo prelijemo kipucom vodom. ne
smijemo piti dok vruc, kao ni lipin. Kamilica sluzi protiv svih bolesti i
tegoba, za unutrasnju i vanjsku uporabu, od nje se prireduju cajevi, kupelji,
se za parenja i ispiranja. Jednom rijeci, kamilica
neprocjenjiv Stvoriteljev dar. Sadrzi azulen; etericno ulje koje smiruje.
T
Djeluje protiv bolova, upala, nesanice, nervoze. slabe probave, koznih
bolesti. U prvom redu lijek za zene, osoblto protiv grceva svih vrsta.
Najcesce tople protiv bolova. Kamilica otklanja
kamence, sprecava probadanje u udovima, zuticu, tegobe u prsima,
teskoce s menstruacijom, gliste. Saku cvatova namacemo u litri vina
12 sati na suncu i pijemo gutljaj gutljaj. Sluz se brzo rastopiti i izluciti
iz pluca ili zeluca ako kamilicu zdroblmo, pomijesamo s medom i dulje
vrijeme ujutro i navecer uzimamo jednu cajnu zlicicu te mjesavine. Za
utrljavanje kod oteklina, kvrga, prignjecenja, gihta i reume izvrsno pomoci
kamilicino ulje. Nekoliko . pregrsti kamilice namacemo deset dana u litri
maslinovoga ulja, drzimo na suncu, te procijedimo u Oboljela mjesta
istrljamo svaki dan do 5 puta tim uljem. Poslije vadenja zuba ili kod upale
grla grgljamo uvarkom od kamilice. Bol ubrzo nestati, rana se ocistiti
i zacijeliti . Parne kupelji od kamilice pomazu kod bolova u usima, kod
glavobolje, upaljenih sinusa, granuloma, bronhitisa. Kupelji trebale trajati
oko 20 do 30 minuta. smiruje zelucane tegobe vec nakon kratkotrajna
redovita uzimanja, ako rijec upaljenoj sluznici ili cak ciru na zelucu.
Tom caju mozemo dodati i paprenu metvicu i maticnjak. OPREZ! Kod
povracanja ne smijemo piti kamilicin Kamilica djeluje i kao dobar
antiseptik. u ili za kupelji kod gnojnih rana i
rana koje tesko zacjeljuju. Na rane stavljamo i svjezu
- - - - - - - -- 1 .
11<

KElJ
s/ov. ohrovt
Brassica oleracea
59
K
elj srodnik kupusa i uglavnom se
priprema kao glavicasto povrce. Tamnije
zelen, dok kupus bjelkast. Listovi mu nisu
glatki kao kupusovi, vec su naborani.
Razlikujemo ljetni i zimski kelj. Ljetni moze
rani i kasni. Rani kelj sadimo u travnju, kasni
u lipnju. Zimski kelj ne vec glavice
spremamo u hladan podrum. Kelj jedemo u
juhama, pripremamo kao varivo i kao salatu.
Jelima daje ugodan okus. Osoblto slastan
pirjan s krumpirom. No kelj nije samo ukusno
Kesten, divYi
jelo nego koristi i zdravlju. ljekovitosti kelj znatno n admasuje kupu s.
Sadrzi mnogo mineralnih tvari, vitamina i razlicite elemente u tragovima.
T
Kelj lijeci cir na zelucu, i to prijesan sok od kelja; pr ipremamo ga u
sokovniku. Svjezi list stavljen kao lijeci cireve na koljenici, tzv.
otvorene rane na nogama; list isplahnemo mlacnom vodom i izvaljamo ga
valjkom ili bocom dok se ne smeksa. Takav mekan list stavimo na ranu i
povijemo gazom. Prije no sto stavimo novi ranu temeljito ocistimo
mlacnim kamilicinim cajem koji pospjesuje lijecenje. No treba piti jos i
za ciscenje ili pak od hrastove kore kako se otrovne tvari izlucile kroz
bubrege. Svjezi listovi pospjesuju izvlacenje gnoja i drugih neugodnih
iscjedaka sto zaudaraju. Takav i bolove kod herpesa zostera
(pojasni herpes), isto tako kod koprivnjace i drugih koznih osipa. Listove kelja
stavUamo i na opekline. list koristan i kod zubobolj e, za lijecenje
neuralgije lica te kod gihta i reume. Jamacno takav polozen na prsa.
znatno olaksavao astmu, bronhitis i opcenito plucne tegobe. Djelotvomo poma2e
i kod glavobolje i bolova u ocima. Listove kelja kao
stavUamo na mjesta koja su operirana
mjehur, zuc), i dalje se javlja bol.
KESTENP DIVlJI
kesten, madal, slov. divji kostanj
Aesculus hippocastanum

krosnjasto drvo, visoko do 30 metara,

koje raste parkovima, sumama i uz
ceste. Cvate u su i ruzicasti
cvjetovi grozdasta oblika. Tobolac bodljikav;
kad se otvori, ispadne veliki smedi plod s
mrljom. Sakupljamo listove, cvjetove,
Kesten, div!ji 60

koru i plodove. Plodove, jos svjeze, na peci i
u prasak. ga na
T
Jedan od najboljih lijekova za krvne Zile. Plodovi (kesteni) sadrze tvar
escin koja utjece na poboljsanje krvotoka. Escin siri stijenke krvnih zila
i na taj nacin da krv zivlje protjece. Prasak od plodova divljega
kestena kod prosirenih vena, otvorenih rana nastalih zbog
prosirenih vena, kod prignjecenja, angina, katara svih vrsta, kod krvnih
ugrusaka, probavnih ozeblina, gihta
i kapi . Dolazi u obzir i kod tuberkuloze koze. Na pocetku bolesti
prasak tri puta dnevno navrh noza za jela. Kad se stanje poboljsa,
ga dva puta ili na dan. Kod angine, i
upaljenih glasnica prasak sto u grlo. No pazite da
ne dospije u dusnik! vise puta dnevno, dok sve ne bude u redu.
Pola sata ne uzivati nikakvu drugu hranu! od plodova i kore
kod unutrasnjih krvarenja, pranja, kronicnog
pro]jeva, povecane prostate, upaljenih i prosirenih vena. Cvjetove
u rakiju i da stoji tjedna na suncu ili kra:j stednjaka. Tinkturu
za kod neuralgija i Listove i nasjeckane
plodove tu vodu u kadu i s e kod gihta,
ozeblina, povecane prostate.
KICICA
gorka kitica, gorka trava, groznicava trava,
kantarija, kantarion, litica, trava od groznice,
zlatna kitica, slov. tavientroia
Centdurium mfnus 1 Centdurium umbellatum
V
isoka od 20 do 50 Raste na planin-
prilagodava se
tlu. Cvate od lipnja do rujna. Zbog zilave
ne otrgnuti, vec
iscupati . Nazalost, ljudi doista cupaju.
za Bozje, inace posve
iskorijeniti! Treba rezati 5 iznad
ostaviti za Poznjevene
u snopiCe i ih u bladu na propuhu. Biljka vrlo gorka,
no covjek se vrlo brzo privikne na to. Njezinu gorcinu i
ili ali niposto ne za to secer.
T
Djelotvornija ne li nego sati u hladnoj
vodi: 1 cajnu zlicicu u onoliko vode koliko dostaje za
tri salice vode, i ugodnu
toplu tekucinu uvijek prije obroka (nikad poslije obroka!) , i to tri salice na
dan. Prociscava i poboljsava krv kod slabokrvnosti i regulira krvotok, tako
' - - - - - - - - - - 1'
61

da nestaje i dusevni i tjelesni umor. Kod i slabokrvnosti,
skrofuloze, tromboze dodajemo caju i pljuskavicu te odoljen. Utjece na rad
jetre i zucnog mjehura, regulira smetnje u jetri i zuci, olaksava tegobe
izazvane zucnim kamencima, lijeci zuticu. kod gojaznih ljudi djeluje
dijetalno jer smrsave ako ga piju dulje vrijeme. Koristan cak za oci ako
mu u jednakoj kolicini dodamo orahove listove te pijemo 2 do salice
na dan. ponajprije univerzalan lijek za sve tegobe u zelucu i
crijevima; zaustavlja. truljenje, oslabjeli zeludac, vraca tek, otklanja
zatvor te pospjesuje stolicu. Za oslabjeli zeludac, katar zeluca, pritisak u
zelucu pripremamo od mjesavine zute siristare, idirota i kamilice. Pijemo
tri puta dnevno jednu salicu gutljaj gutljaj. Protiv suvisne kiseline u
zelucu pijemo od mjesavine (u jednakome omjeru) anisa, kamilice, kima,
maticnjaka, paprene metvice i kicice. od kicice vrlo preporuc]jiv i kod
prehlade jer prociscava disne organe. lijek i za zene jer otklanja
smetnje kod mjesecnice. Dobro cini i kod secerne bolesti. Za jacanje misica
skuhamo 15 g cvijeta u tri cetvrt litre bijeloga vina. poma:le i kod vrucice.
od kicice poma:le kod otvrdlih pluca, sto posljedica upale pluca.
od djeluje tinktura:-uzima se od 10 do 15 kapi tri puta na dan.

divlji kumin, kimelj, kimin, kiml, kom, krop,
kumin, kumin pitomi, kuminjak, pitomi kim,
poljski kim, slov. kumina
Cdrum cdrvi
C
vate od svibnja do lipnja travnjacima, uz
potoke i na brdima. cvjetovi skupljeni
su u stitu. Plodovi su zreli u lipnju i srpnju.
Biljku odrezemo prije no sto posve dozrije. Cijela
aromaticna, njezin
plod i to kao zacin i kao lijek.

Diuretik otklanja vjetrove, smiruje grceve,
! ojacava zeludac, dezinficira crijeva, sluznicu i kozu. Lijeci bubrege, djeluje
protiv kamenaca u bubrezima i mjehuru. Otklanja smetnje u zelucu i
spolnim organima. Prijeko potreban poslije poroda i zbog dojenja jer
pospjesuje izlucivanje mlijeka. Cisti sluz iz pluca. Potice periferni krvotok,
pospjesuje mjesecnicu. Za slabasnu se djecu preporucuje kimova kupelj
nekoliko puta na tjedan. pojacava vid i sluh. Kod ocnih i usnih katara
pripremamo parnu kupelj s kimom.
Kokotac 62

guniva, konjska djetelina, ljekoviti kokotac, orlov
nokat, svinduh, velika djetelina, psenitica,
idraljika, iuti kokotac, slov. medena detelja
Melil6tus officindlis
K
okotac vec u starome vijeku cijenjen
kao dobra ljekovita Raste kao korov
na pustome, vapnenastom tlu, uz putove,
zeljeznicke nasipe. Biljka razgranata, visoka
oko metar i intenzivno mirise medu. Listovi
su nalik na listove djeteline, ali su manji.
Cvjetovi su zuti, kasnije Cvate u
srpnju i kolovozu.
Konop!ju.Sa
od cijele pijemo gutljaj gutljaj kod bronhijalnog katara.
V bolesti zeluca, crijeva, bubrega, mjehura i kod otezana mokrenja.
bolove, smeksava otekline i lijeci natekle Zlijezde. Prisiljava tijelo
da izlucuje vise znoja i mokrace. mast ili iscrpina u rakiji upotrebljava
se za masazu kod reume i gihta. Kokotac namocen u ulju, koji odstoji 14
dana na suncu ili uz stednjak, sluzi kao lijek protiv glavobolje. Protiv bolova
u usima nacinimo parnu kupelj: rucnikom pokrivenu glavu drzimo nad
loncem s vrucom vodom, u koju smo stavili saku kokoca. Para treba na
uho djelovati dvadesetak minuta. radimo uz stednjak tako da se poslije
mozemo i osusiti i otici u postelju. pomaze kod bolesnih krvnih zila
(hemoroidi , prosirene vene). Pijemo ga 1 do 2 puta na dan, za njegovu
pripremu potrebno pola zlicice na salicu vode. Biljku
u malim kolicinama. se i protiv moljaca.
KONOPlJUSA
slov. moracnik ili konjska griva
Eupat6rium

rajnica visoka do 170 cm, crvenkaste
poprilicno rasirena raste
pokraj planinskih potoka, na stijenama, na
pasnjacima, osoblto na vlaznome tlu. Cvate u
srpnju i kolovozu. Cvjetovi su u gustim
cvatovima, crvenkastih tonova.
zeleni dio i korijen. Gorka
pijemo kod unutrasnjih ozljeda. Vrlo
f koristan kod automobilskih nesreca. Dovoljna
- ,_,
- -- - _ 1
Konopyu.Sa 63
Kopriva
salica dnevno, dva navrata, jer vrlo
se kod smetnji jetri, slezeni, Tjera na mokrenje i potice
znojenje. Lijeci kasalj i kronican katar. se moze i
kod bolesnih disnih organa, kod pocetnog stadija gripe i prehlade. Uspjesna
i kod vodene bolesti. Korijen od ostalih dijelova Sok
od svjezeg korijena tjera gliste. (zeleni dio) mozemo i
izvana kao mast- kod psorijaze. Mozemo dodati jos
stolisnik, hrastovo lisce, rosopas, te ako
nademo. Mast znatno bolest koja danasnj e vrijeme vrlo
cesta. od listova i cvjetova mozemo za djelomicne
ili na oboljelim dijelovima tijela - i kod psorijaze, ekcema, cireva,
lisajeva.
KOPR][VA
dvodomna kopriva
1
koprva
1
oblcna kopriva
1
pasja
kupina
1
pitoma kopriva
1
velika kopriva
1
velika
zgoca
1
iara
1
iarnica
1
iegavica
1
slov. velika kopriva
Urtfca di6ica
R
aste svagdje gdje zemlja bogata
osoblto staje, . na
Beremo od ranog proljeca do kasne
jeseni. Vrlo bogata mineralima, osoblto
zeljezom, sadrzi vitamine i Iz svjeze
cijedimo sok, pripremamo kao varivo,
i
da sadrzi zeljezo, pridonosi obnavlja-
! crvenih krvnih zrnaca. Na taj nacin tijelo kisikom i
od slabokrvnosti. i stoga
mokracne kiseline. Kopriva - stoga
rodiljama, slabasnoj i rahiticnoj djeci te rekonvalescentima.
zivce. Odlicna za disne organe. Zato dobra kod gripe i
jer pomaze da se brzo ociste. otpornost protiv prehlada.
Pomaze i kod probavnih smetnji. Kod oboljele kod bolesti jetre,
slezene, ne zaboravimo na od koprive. Kod perforacije crijeva
kopriva na prvome Protiv infekcija afta, desni ,
angine grgljamo cajem. da potice stanica, od koprive
koristan i kod istrosene hrskavice. Svaki dan pijemo koji moze
pomijesan i s nekom ili pak jedemo
kao spinat. Korijen: protiv vodene bolesti i ispadanja kose. Iznemogle
koprivinoj vodi. Vodom kojoj se namakala kopriva
skropimo 1 kg koprive na 10 1 vode; to potom jos razrijedimo.
Dobra i kao gnojivo.
Kopriva,
KOPRIVAJ>
MRTVA
64
bijela kopriva, mrtvaca, maronica, slov. mrtva
kopriva
Ldmium dlhum
T
rajnicaje, visoka do 60 cm, listova nalik na
one u oblcne koprive te cvjetova
uza Raste uz putove, krcevine, grmlje,
pokraj suma i u brdima. Cvate od travnja do
srpnja. se u cvatu, i to za
pomoc kod mnogih bolesti.

prociscava krv, regulira mjesecnicu i djelovanje znojnih zlijezda.

Izvrsno djeluje kod upale bubrega i drugih bolesti mokracnih organa,
kod upale disnih organa, kod bolesti slezene i zapustena kaslja. Imamo li
losu probavu, takoder se sjetimo te jednako kao i kod smetnji u
probavnim organima. Kod slabokrvnosti, raznih osipa, hemoroida dobrodosla
kao Pijemo ga jedanput ili dvaput dan jednu casu.
djelotvoran i protiv dizenterije, vanjskih i unutrasnjih krvarenja. otapa
mokracne ka mence. Kod probadanja u usima primijenimo parnu kupelj.
Oblozi od kuhanih listova i cvjetova poma:Zu kod oteklina, opeklina, gnojnih
cireva. Cvjetove susimo, sameljemo u prasak i uzimamo svakoga dana 2 do
vrska noza za vrijeme rucka. Tako prociscavamo krv. No cvjetove mozemo
namociti i u alkohol. 10 do 15 kapi na seceru ili u vodi pomaze kod
mnogih od spomenutih tegoba. Ako kapi uzmemo prije spavanja, omogucuju
nam miran san.
KOROMAC
anason, divlja mirodija, janei, kopar, komorac,
morac, rezen, slatki janei, slatki janus, slatki
kopar, slatki morac, s/ov. komarcek ili koprc
F oeniculum vulgdre
I
z jaka korijena raste do dva metra visoka
granata stabljika tankih nitastih listova.
Koromac raste pustim, kamenitim obroncima
primorskih krajeva (Hrvatskoga primorja i
Dalmacije) , uzgaja se i u vrtovima, uglavnom
zbog korijena koji izvrstan u prehrani .
Upotrebljavamo ga i kao zacin jer potice tek.
- - - - - - - - .. - 1 _.

65 Krkavina
Cvate zuto u srpnju i kolovozu, plodove beremo u rujnu i listopa du, listove
tijekom cijele godine.
T
Koromacevi plodovi sadrze etericno ulje koje jelima daj e ugodan okus .
Onaj koga muce nadimanja, trebao samljet i sj eme i dodati ga jelima.
Pospjesuje izlucivanje crijevnih plinova i mokrace, r egulira probavu i
grceve. Sprecava nezdrave crijevne upale j er zau s tavlj a r azmnoza-
vanje bakterija, djeluje antiseptiCki. uspjesn o otkla nja prehlade.
bubrezne i crijevne bolesti. Moramo mu dodati i malo mlijeka. Koromac
jedno od najboljih sredstava za oslabjele, slabokrvne zene, pogotovo doj ilje.
jer pojacava stvaranje mlijeka. Na oslabjele oci stavljamo t ople
koromaceva preko njih i suhu krpu da se n e ohlade. Jos boljc
drzati zatvorene oci iznad koromaceve pare. Trebamo se pokriti rucnikom
ili plahtom. cinimo 20 minuta navecer, prije odlaska u postelj u . Koromac
uspjesan protuotrov kod trovanjajodom. Zaustavlja povracanj e i stucanje.
Kod promuklosti i upale grla grgljamo cajem. Upaljenim dojkama dobro cini
kuhani i korijen. koji se na njima nekoliko sati drzi ka o topao


.
pasjakovina, pasje pasja lijeska,

Rhdmnus frdngula
G
rm visok do cetiri metra, tamne i glatke
kore posute tockicama, neugodna
mirisa. Listovi su- goli, odozdo dlakavi,
na kratkim peteljkama. Cvjetovi su
ili zuckasti, u lisnim pazuscima. Plodovi su kao
grasak velike kostunjave koje su najprije ;
zelene, potom crvene, naposljetku modrocme.
Cvate u i lipnju. Raste vlaznim,
sjenovitim sumama, uz potoke, pasnjake, zivice. Sakupljamo koru;
ona djeluje na zivcevlje debeloga crijeva.

potice stolicu, pritom ne _nadrazuje crijevnu sluznicu. I zuc

se izlucuje brze pijemo li taj istodobno nestaju gliste. No OPREZ!
Kora prije toga mora godinu dana odlezati osusena da iz nje nestale
otrovne tvari ; inace nam moglo pozliti i mogli povracati. Za trudnice
i dojilje krkavina nije preporucljiva. Nakon tri godine gubl ljekovitos t .
Upotreba: skuhamo jednu veliku zlicu kore litru vode ili cajnu zli cicu
na vecu salicu, te prije spavanja popijemo nekoliko zlica, ostalo tijckom
dana poslije jela. Mozemo i samo namakati 12 sati. Slicno djeluj e i srodna
pasjakovina (Rhamnus cathartica). Lijek ima tu prednost sto s e organizam
Krkavina 66
Krumpir
ne navikava na njega i sto uvijek djelotvoran. Suvremena farmacija vec
izraduje pripravke od krkavine i drugih sastojaka.
KRUMP][R
krtola, kumpir, slov. krompir
Solanum tuber6sum
K
rumpir donesen iz Amerike i prehrana se
bez njega vise ne moze ni zamisliti. Jestivi
su gomolji. iskopavamo ih od lipnja do kasne
jeseni. Ne smijemo ih ostaviti na svjetlu jer
pozelene nastaje otrovni solanin, stetan za
probavne organe i vid. sadrzi vitamine
F. Najbolje ga kuhati u ljusci jer se
tako najbolje sacuvaju vitamini. Kuhamo li ga
oguljena, vodu mozemo upotrijeblti za juhu.
Otklanja zatvor nacinimo li cjelodnevnu
f krumpirovu dijetu. Kuhanom i krumpiru dodamo jabucnoga
octa. Pomaze kod angina ako ga kao vru'ci oko pet sati drzimo oko
vrata. Omotamo se i vunenim salom da ostane topao. isto ponovimo
i drugi i treci dan .. Usta i grlo dezinficiramo slanom vodom ili praskom divljeg
kestena koji takoder djeluje ljekovito. krumpirom lijecimo
Kod glavobolje celo kriskama sirovoga krumpira. Nariban,
sirov, se i za rane, otekline, cireve, nagnjecenja, upale misiCa
i kosti, kod reume i upale zglobova. 1 na opekline stavljamo od hladna
krumpira. Nece ni mjehura, ni rane. Kod upale pluca ili
akutnog bronhitisa sirovu krumpirovu kasu oko prsa. isto
cinimo i kod bolova u donjem dijelu trbuha. Prijesni krumpirov sok odlicno
sredstvo protiv upale zelucane sluznice i cira zeluca. jedan do
dva krumpira, istisnemo sok, razrijedimo ga toplom vodom i nataste
popijemo. Veze i mokracnu kiselinu. OPREZ! Jedimo samo doista zrele
plodove. Kad krumpir pocne klijati , treba osim klica izrezati i okolno tkivo
jer se u njemu nalazi otrovni solanin. kuhan u komadima zajedno
s mrkvom, zgnjecen u pire i lagano posoljen, dijetna hrana kod probavnih
smetnji (pokvaren zeludac, proljevi) u odraslih i djece, cak i one najmanje.
-. _.....__ ._.
- .. - .. - .
Kukuruz
67
KUKURUZ
kuruz, kuruza, kukuruza, kukuruzna svila, turkinja,
turska psenica, s!ov. koruza
Zea mdys
K
ukuruz kultivirana visoka dva i
vise metara. Raste uglavnom u toplim
predjelima svijeta i neizostavna u prehrani.
Cvate od lipnja do kolovoza. Osim sto dobra
za prehranu, znatna i njezina ljekovitost.
Ljekoviti su nitasti zenski c\jetovi, tzv. kukuru-
zna svila. koja mora biti doista pravilno osusena
jer u protivnom svoja ljekovita svojstva.
Odrezemo prije oprasivanja. Moramo susiti
brzo u hladu ili veoma oprezno na umjetnoj
toplini .
Kupina

od kukuruzne svile uspjesno bolesti mjehura i bubrega te

vodenu bolest, otapa bubrezne kamence. Smanji li nam se izlucivanje
mokrace, pijemo od tih svilastih niti. srca izazivaju nakuplj anj e
tekucine u tkivu, edeme. I u tom slucaju pomaze On otklanja i reumu
i giht. Kad tijelo zatrovano zaraznim bolestima (ospice, sarlah, angina,
tifus, itd.). trebali kuhati i piti taj Preporucuje se i kod rahitisa.
Treba ga kusati i kod mokrenja u postelju u starijih ljudi i djece. Kod bolesti
srcanog misica mijesamo kukuruznu svilu s maslackom i metvicom.
recept za dobro odvodenj e mokrace jest da kukuruznu svilu pomij esamo s
mahunama od graha. od kukuruzne svile : cajnu zlicicu niti prelij emo
salicom vruce (ne kipuce) vode. Tako t r eba odstajati nekoliko minuta. Preko
dana svaka 2 do sata popijemo jednu veliku zlicu Nerafinirano
ulje od kukuruznih klica ima dragocjenu vrijednost. Kukuruzno
brasno snizuje krvni tlak: zlicu brasna namacemo
preko noci u casi vode, ujutro popij emo.
KUPINA
brestova ostruga, crna jagoda, crna kupina, crna
malina, divlja kupina, kupinjaca, kupinjas, prava
kupina, slov. roblda
Rubus frutic6sus
K
upina imajako mnogo vrsta i sve su gotovo
jednako ljekovite. Prije svega upotrebljavamo
listove za cajeve. u travnju i svibnju beremo
listove bez peteljki i vrske izdanaka. Susimo ih
1
Kupina 68 Kupus
brzo i u hladu. Cuvamo na suhome mjestu. bolji od svih drugih
cajeva, cak i od ruskoga. Plodove beremo posve zrele i zdrave buduci da ih
rado napadaju kukci. Boblce ukuhavamo, dodajemo im jos bazgine boblce
te paprenu metvicu.

od listova ili sok od boblca odlicno djeluje protiv proljeva (i krvavoga!)

te protiv proljeva kod dojencadi. OPREZ! Stoga ovaj ne smiju koristiti
ljudi koji pate od zatvora. Pomaze protiv krvarenja iz zeluca, protiv upale
crijeva, i slijepoga, te protiv pranja. Caju dodajmo jos i kadulju.
On prociscava krv i na taj nacin povoljno djeluje na kozne bolesti, osipe i
lisaje. Grgljamo li njime u ustima i pijemo gutljaj gutljaj, lijeci promuklost,
kasalj, vrucicu, hemoroide i bolesne krajnike. trebale piti trudnice
prije poroda jer omeksava porodajne putove. Toplim uvarkom od listova
uspjesno ispiremo usta kod bolesnih desni i afti u ustima. Stucane listove
stavljamo kao na rane, osip i potkozne cireve. Korijen, kuhan u
crnome vinu, zaustavlja krvarenja u klimakteriju. Plodovi, svjezi, preradeni
ili ulozeni u rakiju. pomazu nervoznim ljudima da brze zaspe. Izvrsna su
hrana za poboljsanje krvne slike.
KUPUS
glavati kupus, glavato zelje, s!ov. zelje
Brassica oleracea, cult. capitata
K
upusa ima mnogo vrtnih medu
kojima su i kelj, cvjetaca, koraba, broskva
i repa. ponajprije kupus u
glavicama. i to svjez kao povrce ili kiseo iz kaca
sto stoje u dubokome podrumu. Podrum ne
smio previse topao. Za spremanje su
zimnice najbolji duboki podrumi s glinenim
podom. U njima se voce i mahunasto povrce
odrzi svjeze sve do proljeca. Kupus ljekovitosti
nadmasuje mnoge druge ljekovite Treba
ga brizljivo pripremiti za konzerviranje . u
kacama; kad u kaci, treba ga briZljivo cistiti od maslacne kiseline i plijesni.
T
Spomenimo samo glavna ljekovita svojstva. Zbog mlijecne kiseline kiseli
kupus ljekovit kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, isijasa, upale
vena te cak i kod reume. Cuva crijevnu floru i uravnotezuje Uklanja gliste,
sprecava truljenje i vrenje, pospjesuje stolicu. Na taj se nacin stetne tvari
ne zadrzavaju u crijevima i otrovi ne dospijevaju u krv. Regulira krvni tlak,
sprecava ovapnjenje zila i na taj nacin usporava starenj.e, povecava otpornost
protiv mnogih bolesti. Najvise starih, Cilih ljudi ondje gdje se jede puno
kiseloga kupusa. Zbog razlicitih soli kiseli kupus prikladan za one koji
boluju od gihta. Ima malo bjelancevina i stoga ga trebali uzivati
dijabeticari. obllja vitamina sprecava skorbut kod djece i odraslih.
-. _ --....__ 1
- -
- - - -
Kupus 69 Lan
Treba jesti sirov kupus. Za slabasnu, nerazvijenu djecu te za rekonvalescente
kupus pravi spas. Sok iz kupusovih listova crijevne i
jer sadrzi vitamin U (protuulkusni faktor), povoljno djeluje na sluznicu
crijeva i zeluca. tvari upravo najvise u kupusu. Sok razne upale
tankoga i debeloga crijeva, no treba ga piti uvijek nanovo spravljena, svjeza.
sokom traje 4 do 5 tjedana. tuberkuloze se sokom od
kiseloga kupusa koji pomijesamo s lanenim uljem. kupus ne smijemo
dugo kuhati. U kuhani kiseli kupus mozemo staviti ili trecinu
sirovoga kupusa. pak: prije svakoga obroka trebali pojesti 2 do
zlice sirovoga kiselog kupusa, jedanput na tjedan nataste popiti salicu
rasola. Nema ljekovitijeg i jeftinijeg piCa. s listovima kupusa
rane koje sporo zacjeljuju. rane na potkoljenicama od prosirenih
vena ("otvorene noge"). Listove isplahnemo i da postali meksi pritisnemo
ih toplim ili kuhinjskim valjkom ili bocom. Ranu najprije isperemo
od kamilice, polozimo list na nju, preko gazu ili vuneni rubac.
Mijenjamo dva puta na dan. koristan i kod herpesa (herpes
zostera), crljenice (rubeole), koznoga osipajer znatno boloYe. Dobar
i za opekline. Svjez kupus pripremljen kao salata nadasve zdrava hrana
zbog mnogih vitamina, minerala i drugih tijelu potrebnih tvari .
lAN
glavicica, kucina, len, pitomi lan, pravi lan, slov.
Lfnum usitatfssimum
J
ednogodisnja sa visokom
do 70 i nebesko modrih cvjetova. Plod
okrugla glavica sa sjemenom. Cvate u lipnju
te katkad i u kolovozu. Zrije u ranu jesen. Lan
kultivirana, vrlo Nasi su
preci sijali najvise radi izrade platna.
su susili rasprostrte na padinama,
zatim ih trli na posebnim napravama. Tako
su doblvali predivo koje su na preslicama preli
u niti. Nasi su preci spavali na lanenim plahtama;
one su mnogo zdravije no danasnja
sintetika. Postoji i divlji lan.
Sjeme skuhano kao iskasljavanje jer smeksava sluz. Pomaie
f i kod plucnih, crijevnih i bolesti, promuklosti, losega teka.
Djeluje kao bezbolan purgativ. i bubrezni kamenci ne se stvarali
kad svakoga dana pojeli zlicu samljevena sjemena. Kod napadaja
reume i gihta na bolna se mjesta stavlja vruce laneno sjeme kao Cajem
od sjemena mozemo i mjehur i bubrege. Samljeveno sjeme s medom
pluca, kasalj i promuklost. Od sjemena doblvamo laneno ulje i
komine. I jedno i drugo u tamnim posudama koje se
zatvaraju. Metalne kutije nisu za to pogodne. Laneno ulje utrljavamo u
Lan 70
Lavanda
raspucalu kozu, njime hemoroide i opekline. Sluzi i kao sredstvo
za otvaranje. Tuberkulozni bolesnici morali svaki dan uzimati zlicu
lanenoga ulja. Lanena sluz djeluje zatitno jer u tankome sloju prekriva
sluznicu grla, crijeva i zeluca te na taj upale i stiti od
infekcija. Laneno brasno pomijesamo s prokuhanom vodom, taj melem
stavimo na platnenu krpu i pritisnemo na zagnojenu ranu, zarastao
nokat, na prsni kos kod upale pluca ili upale porebrice te kod upale
spolovila.
lAVANDA
despik, lavandula, /avandl, levanda, mirisni despik,
slov. sivka
Lavdndula officinalis, Lavdndula sp(ca
L
avanda omanji, do 40 cm visok grm, srodan
ruzmarinu; i mirise. Sakupljamo
ili samo cvjetove ili cijelu u cvatu. Cvate
u srpnju i kolovozu. Beremo neposredno prije
no sto se cvijet otvori. U mjesavinama djeluje
bolje nego sama.
Lavanda u prvom redu na sredisnji
f sustav i na disne organe. Lavanda,
kao glavu, pogotovo kod bolesti i usiju,
hunjavicu i migrenu. kap i umanjuje sklonost kapi. One koje
udari kap treba, bar na masirati cvijetom lavande kojemu smo
dodali i kadulje i od borovice. Sve to skuhamo u vinu i time
vise puta trljamo oduzete udove. Ocat kuhan s lavandom drzimo nekoliko
minuta u ustima protiv zubobolje. Stavimo li na glavu s lavandom u
vrecici , to nam olaksati glavobolju nastalu na osnovi, ako su
nam zeludac i probava u redu. zaustavlja teske proljeve izazvane
procesima truljenja u probavnim organima. Lavanda pogodna i kod zutice
jer se i kod vodene bolesti. Treba mu dodati
jos i malo anisa te prstohvat cimeta. Lavanda prelivena vrucim vinom
djeluje protiv bolesne pospanosti, padavice, kapi i drhtanja udova. Protiv
nesanice treba piti mjesavinu od lavande, odoljena, jaglaca i
pljuskavice. Kod nervoznog lupanja srca, migrene, neurastenije, vrtoglavice
te protiv nesvjestice pijemo na dan salice od lavandinih cvjetova.
Pripremimo i okrepljujucu kupelj. dugo kuhamo 1 do 1,5 kg lavande
u 12 1 voqe i ulijemo u kadu. Kupamo li se u toj vodi, osjecamo se
osvjezeni. Kupelj reumu, giht, neredovitu bolove u donjem
dijelu tijela. Saku lavandinih cvjetova u 2,5 dl maslinova ulja i
71 Lazarkirya, mirisna
pustimo da odstoji na suncu dva mjeseca. Tim uljem masiramo one dijelove
tijela u kojima se pojavljuju bolovi, pogotovo nakon kapi. No c\jetove mozemo
namociti i u alkohol ili rakiju. Tim pripravkom masiramo kozu vlasista kad
nam ispada kosa i imamo puno prhuti.
lAZARKINJ
MIRISNA
divlji jari jaslenjak, lazina trava,
marinka, mirisni brot, prvijenac, valjuga, slov.
diseca ili prvenec
Asperula odordta
L
azarkinja trajnica koja ima dug, puzav
podanak iz kojega raste visoka do
30 cm. Oko su u prsljenima nanizani
listovi sulicasta oblika. Cvate u i lipnju.
Snjeznobljeli zvonasti cvjetovi u pastitastim su
cvatovima. Plodovi su sitni orasciCi. Biljka sadrzi kumarin vezan u glikozid
zbog kojega ima jako djelovanje. Lazarkinja raste u sjenovitim bukovim
sumama u dobroj zemlji . Beremo u cvatu, bez korijena, i brzo
susimo u hladu i na propuhu. Pravilno osusena zelene i ugodno
mirise. Zato se dodaje aperitivima i likerima. Stavlja se u ormare s
radi mirisa. Pojedini narodi kao zacin. Kod nas
slablje poznata. zacin potiCe tek i pospjesuj e probavu.
izvrstan kod zastoja zuci u jetri, za lijecenje mokracnih organa,
f vodene bolesti i zutice. Pijemo ga i kod nepravilna rada srca, zivcanih
bolesti, migrene, neredovite mjesecnice. Djelotvorna protiv grceva i glista.
Upravo pijuci taj mozemo sebl osigurati miran san. OPREZ! Ne valja
pretjerivati u dozama jer to moze nastetiti sredisnjem zivcanom sustavu.
Posljedica: povracanje, glavobolja. Svjeze stavljamo n a
otekline, nagnjecenja i druga bolesna mjesta. Poznato os\jezavajuce pice
bola, kad lazarkinju namacemo u vinu.
1
72

jezgarica, /esjak, lescina, ljesnjak, slov. leska
Corylus avelldna
L
ijeska nas jako rasiren grm. Cijenimo
ga zbog ljesnjaka. Malo poznato da
ljekoviti i listovi i kora. Raste rijetkim
pokraj pasnjaka, kosanica. Cvate od
veljace do travnja prije no sto se listovi.
Biljka dvospolna i jednodomna,
cvjetovi visece rese cvjetnog praha,
zenski tvore pupove
listovima. Listovi naizmjenicni, kratkih
stapki, ovalno srcoliki i na zasiljeni.

T
Rese su izvrstan lijek protiv gripe i i znojenje.
od listova i kore lijeci rane od prosirenih vena na nogama i hemoroide.
proljev. Iznenadi li nas proljev negdje prirodi, najbolja pomoc
ako pojedemo sirove listove lijeske s malo vrijednost
ljesnjaci jer bogati bjelancevinama i vitaminima

i te
mineralima. Brzo krvni tlak. Pov9ljno kod iscrpljenosti,
slabokrvnosti i OPREZ! lmamo li krvi radije
ih ne jedimo. Lijek za od jednaka dijela lijeskinih resa
i lipina cvijeta. i listove mjesavini jednaka dijela
vode i vina. sluzi za kod prosirenih vena i hemoroida. Mozemo
ga piti i protiv proljeva.
liPA
lipac, lipolist, lipa velelista, lipa, krupnolisna lipa,
malolisna lipa, velelisna lipa, zimska lipa, slov. lipa
Tflia platyphyllos europaea
1
malolisna i velelisna lipa podjednako
ljekovite. Velelisna lipa pZatyphyUos,
ljetna lipa) visoko jako drvo koje cvate pred
kraj lipnja, malolisna (Tilia cordata, lipa)
cvate nesto kasnije. se sade gradskim
parkovima, no malolisnoj lipi vise
brdska Velelisna lipa ima vece listove
od malolisne. Njezino lisce s strana
jednako zeleno, dok lisce malolisne lipe s
donje strane modro. 1 cvjetovi im se malo im se krece od
lagano zelenkaste do plodovi nalik na sitne orascice.
- ' -. - - - - . . ..
Lipa 73
LiSaj, islandski
Najvise se cvjetovi fl.os) buduci da poticu na
f mokrenje i znojenje. Stoga ih kod prehlade grla, pluca,
probavnih organa, kod kaslja, hunjavice, promuklosti, kod bolesti bubrega
i mjehura, vodene bolesti. Umiruje napete zivce i osigurava miran san. U
jastuk stavimo cvjetove da nas uspavaju. Kod dusevnih napora djeluje
okrepljujuce. OPREZ! ne smijemo piti neograniceno i u nedogled jer moze
izazvati srcane smetnje. Poseban ljekovit ucinak ima lipin ugljen (Ligni Tiliae
pulveratus), ugljen lipina drveta, jer u crijevima veze na sebe otrove
ili uzrocnike bolesti. ga kod otrovanja, proljeva, nadimanja,
upala, katara. No nakon njegova koristenja treba se pobrinuti i za brzo
prainjenje (stolica, mokrenje) kako otrovi sto prije bili odstranjeni iz tijela.
Migrenama mogu uzrok plinovi u crijevima koji nastaju za procesa
truljenja. 1 tu pomoci lipin ugljen. Njime mozemo posipati i gnojne rane
kako upio otrovne tvari. Nakon 10 minuta ranu valja isplahnuti da se
necistoce odstrane. Tu njegovu ljekovitost mozemo iskusati i kod raka. lsto
tako i kod stoke, ako boluje od proljeva, zatvora, nadimanja ili ima gnojne
rane. Ugljen lipina drveta istucan u prasak odlicno sredstvo za ciscenje
zuba umjesto zubne paste. Okupamo li se u vodi u koju smo dodali jak
lipin sjajno cemo spavati. Lipini-plodovi istucani u prasak lijek su protiv
gihta. od lipine kore- 10 dag na dvije litre vode- skuhamo i koristimo
za kod opeklina. Ubrzava obnavljanje koze. djeluju ljekovito i
na mjehure na kozi. Lipa otpornost organizma protiv zaraznih bolesti .
liSAJP
ISlANDSKI
gorski mah, islandska mahovina, islandska pletika,
planinska mahovina, planinski mah, plutnik, slov.
islandski lisaj
Cetrdria isldndica
N
e raste samo na lslandu, nego su se ondje
ljudi prvi njime poceli lijeciti. Islandski lisaj
nalazimo gotovo svagdje na sjevernoj zemljinoj
polutki, najcesce u brdima, ali i u nizinama,
sumama, travnatim obroncima i cak
drveca. Sakupljamo ga od svibnja do rujna, i to
vrlo suhu vremenu, susimo ga na sjenovitu i prozracnu mjestu te
cuvamo u dobro zatvorenim posudama. OPREZ! jako sredstvo.
prevelike kolicine i dugotrajnija upotreba nadrazile crijeva i zeludac te
poremetile rad jetre. Ne smijemo ga uzivati ako imamo bolesne bubrege.
Zbog toga sto sadrzi mnogo vitamina

najdjelotvorniji lijek za
f slabokrvnost. Okrepljuje i iscrpljeno tijelo poslije teskih bolesti,
LiSqj, islandski 74
Lopuh
velika gubltka krvi ili poslije i zelucanih
bolesti. Lijeci osoblto dine i bolesti
plucne bolesti, kaalj i upalu smanjuje sklonost
pogotovo suice.
pojacavamo dodavanjem podbljela. se kod svih bolesti
i zeluca: lijeci i otklanja smetnje, zelucani i
teske upale u zelucanu kiselinu, uglavnom smanjuje
njezinu kolicinu, ali i povecava kad ima pomaze kod
slabokrvnosti pospjeuje crvenih i krvnih
u Pod lijecnickim se znatno poboljsava stanje
kod bolesti. Ima i svojstva, naime djeluje slicno kao
penicilin. Lijeci neugodne afte u ustima. Pijemo tri salice na dan. Bolesnik
s koji popije od islandskog lisaja i
podbljela bolje podnijeti napad kaslja i lakse iskasljavati nakupljenu sluz.
Radi okusa caju dodajemo mlijeko, mozemo i med.
lOPUH
crveni lopuh, ljekoviti /opuh, oblcni lopuh,
repusina, s/ov. repuh, lopuh
Petas{tes hybr{dus

s gomoljastim podankom i po-
velikim listovima na dugim petelj-
kama. Raste vlaZnim i
potoka, u ilovastoj
male, kao dlan velike listove, su tada najlje-
kovitiji. ih suimo. Podanke iskopavamo u
veljaci i listopadu, duzini ih i
osuimo na potom ih nasjeckamo ili
sameljemo. se cvjetovi, ali
vie podanci. Lopuh se ne za stalnu
vec samo za akutne slucajeve.
od listova koristan kod i slicnih za:raznih bolesti. lijeci
f dine pomaze kod astme i otezana disanja, kasalj i
od listova korijena pomaZe kod tegoba.
Svjezi listovi opekline, pcelinje i osine ubode.
od listova u zelucu, zelucane tegobe zbog upaljene
sluznice i kod Olaksava tegobe sa zuci izazvane kamencima: caju
dodajemo listove pelina ili kicice. Pijemo ga gutljaj gutljaj onoliko
koliko mozemo podnijeti. Tako napadaje. Dvije cajne zlicice
podanka s kipuce vode, nakon 15 minuta ocijedimo i
pijemo 2 do alice na dan. od lopuha pospjeuje lucenje i
znoja te pomaze kod gihta. No pomaze kod
zivcanost, nesanicu, tegobe u menopauzi. U od lopuha
- ---- ---- -
- .
Lopuh 75
Luk, byeli
proizvode protiv bolova koje potpuno nadomjestaju druge stetne
narkoticne od lopuha i bolove kod oboljelih
od raka. Pomaze i ako ili bolesni dio tijela omotamo listom.
Bol prestaje nakon otprilike dva sata.
lOVOR
javorika, lovorika, slov. lovor
Ldurus
L
ovor plemenita Sredozemlja, raste
i nas toplim i primorskim krajevima.
Uzgajamo i kao Lovor
zimzelen grm ili drvo. Listovi kozasti,
na zasiljeni, s gornje strane
sjajrli i tamnozeleni, s donje bez sjaja. Ugodna
mirisa.
T
Od listova jak koji
kada Pomaze kod
bolova. Lagan protiv
grceva probavnim organima i od narezanih
listova kod tetiva, uganuca,
cak i kod Od listova i plodova- boblca doblva se koje se koristi
parfema. Osusene listove u kao zacin
jelima od div]jaci, peradi, za za zrnat grah, kod konzerviranja

lUKJ> BIJEli
cesan, cesan luk, cesanj, cesnjak, slov. cesen
Allium sat{vum
K
arakteristicnaje mirisa, slatkasta,
ljuta i aromaticna.
vice. Sadrzi osoblto jod i
sto i izvor njegove ljeko-
vitosti.
T
Cesnjak ima moc jer
antiseptik i antiblotik. Kod gripe uvijek
nosimo sa sobom malo cesnjaka, valja ga
ponijeti i na putovanje. Cesnjak
crijevima razvoj bakterija koje
Luk, bijeli
76
Luk.
i time sprecava vrenje crijevima sa svim njegovim stetnim
posljedicama. Cesnjakom sprecavamo crijevne bolesti, lijecimo ih ako
se vec razvile - koleru, i Sprecava i nadimanje i bolne
grceve crijevima. Ljekovite tvari sire krvne zile nogama,
kolesterol ti krvi, prokrvljenost i starenje.
visok krvni tlak i Cesnjak poma2e kod onemocalosti 1
vraca Njime lijecimo i kronicne katare svih vrsta disnim
organima te tankome i debelome otrovne tvari iz
i tako sprecava da one krv. protok krvi
Prociscava bolesne disne organe kod bronhitisa te poma2e da se lakse
Jedan od najdjelotvornijih lijekova protiv i gripe.
Narodna medicina cesto koristi Doblvamo ako cetvrt
kilograma cesnjaka razrezemo i 14 dana namacemo
pri Potom to procijedimo i imamo tinkturu mozemo
dana. Uzimamo 10 do 15 kapi prije svakog jela, jos 20
kapi prijepodne i poslijepodne kod tezih bolesti kao sto prehlade, katari ,
crijevne i bolesti . Kod i za pomoc nakapamo
cesnjakov sok na takoder komadicem vate namocene
trljamo rane sto tesko te gnojne i cireve. U rana
pomijesana s medom, s
kapamo bolesno, prehladeno itd. lice mazemo
razrijedenom <;esnjakov sok nakapan mlijeko dajemo djeci
protiv glista. OPREZ! mnogih tesko podnosi cesnjak. Pomoci
tako da ga nasjeckana pomijesamo s maslacem ili te namaZemo
na
lUK/> CRVENI
crni luk, crvenac, glavata Jjutika, kapula, mrki /uk,
oblcni luk, slov. cebula

N
ij e samo korisno povrce nego i ljekovita
Od cijele se za lijecenje
podzemna gomoljasta
zapravo podzemna stabljika sastavljena od
mesnatih listova. Vonj ostar i izaziva
slatkast; se
miris, Najbolje na
vapnenastom valja ga gnojiti samo
odlezani,m gnojem.
zbog vitamina

i vrlo ljekovit. Spomenimo samo

f neke njegove ljekovite prokrvljenost, potice
zlijezda te brzo i vrenje crijevima,
secer, cisti krv, tek, tjera na mokrenje, zivce,
- - - ..!1118... - - - , , -'
Luk, crveni
77 Luk, divYi
probavu, odstranjuje plinove i gliste, dezinficira lijelo i grceve.
Srcanim bolesnicima srce. Kuhan na mlijeku otklanja grceve u trbuhu
i zaustavlja krvarenja iz zeluca. Nasjeckan i s kruhom odstranjuje nadimanje
i zgaravicu. Njegov razrijeden sok pomaze kod vodene bolesti: 2 do cajne
zlicice na dan. Sok s medom jedan od najboljih lijekova za zivce: 2 do 5
cajnih zlicica dnevno. Sok s medom lijeci promuklost, upaljeno grlo, smiruje
kasalj i suhi katar. przen na masti vrlo koristan kao na prsima
kod Moramo ga mijenjati svaka tri sata i piti za Sirov
luk jedemo protiv histericnih grceva i glista. Ako otezano mokrenje i ako
dode do zastoja pomaze stavljamo li na mjehur isjeckan i u
vrecici podgrijan Pecen i zgnjecen kao djelotvorno lijeci cireve.
Utrljan sok sirova lijeci lisaje, i ispadanje kose, lijeci
oci. Sok od pomijesan s rijetkim medom i
nakapan oci, sprecava Takoder, sok od nakapan na
mjesto uboda brzo pomaie. Protiv gripe koristan ekstrakt od rakiji.
Pomaze protiv glavobolje, probadanja. nokte dobro vise puta
namazati sokom od Kod u usima stavljamo u na vati
nekoliko kapi soka od kod nosnoga katara isto tako nos.
lUKP DIVlJI
crijemus, medvjedi luk, luk srijemus, sumski luk,
s/ov. cemai
Allium ursfnum
S
tari Rimljani divljem davali
prednost pred cesnjakom. Razmnozavamo
ga lukovicama i crnim sjemenom koje raznose
osoblto mravi. Mirise snazno
no onaj cesnjaka. Raste
sjenovitim s
ljeti i zimi, listove
i kao dodatak
salati i Ne isplati ga se
time gubl djelotvornost. Ljudi s osjetljivim
tesko ga podnose. Stoga ga trebalo nasjeckati, namakati 2 do
sata te piti
T
Divlji osoblto koristan proljetnim lijecenja. Izvrsno
prociscava krv, cisti crijeva, i Koristan za ispiranje kod
pranja. Dobar lijek protiv ovapnjenja krvnih Zila. visok
krvni tlak, lijeci i djecje gliste.
s lisajima i gnojnim cirevima trebali divlji cijeniti kao zlato,
veli Svicarac Kunzle. Sok od divljeg kapamo na rane koje tesko
miris divljeg otklanjamo tako sto dodajemo
mlijeko.
Luk, 78
lUKP MORSKI
divlja kapula, luk slov. cebula
Urgfnea marftima, Urg{nea scilla, Scilla marftima
M
orski luk trajnica s vrlo krupnim, cak
do vise kilograma teskim lukovicama,
velikim od 15 do 20 cm, promjera od 10 do
15 cm. Luk nije cijeli u zemlji. Iz lukovice izraste
cvjetna visoka do 1,5 m, koju u gornjoj
trecini krasi mnogo cvjetova. Oni su nalik
na ljiljan. Kasnije izrastu i listovi, dugi od 30
do 50 cm, izduzeni, cijelih rubova i dugih
usporednih rebara. Morski luk sredozemna
rasirena od Cipra do Portugala. Postoje
Luk,
dvije vrste morskoga luka: ili zuckastobljeli i crvenkasti. su
jednako ljekovite. Morski luk raste na pjescanom tlu morske obale, ali i u
unutrasnjosti. toploga Sredozemlja vrlo osjetljiv na jesenski i
proljetni mraz. Stoga ga u ranu jesen treba premjestiti u staklenik, u
proljece ponovno presaditi u vrtnu lijehu. Lukovice iskopavamo ujesen,
odrezemo lisnatu i cvatnu vanjske listove, potom i suhe
lupine s lukovice, i one u sredini, sluzave i manje ljekovite.
samo srednje ljuske. One su debele, siroke, socne, vrlo
gorke, ljute i losa okusa. Razrezemo ih na tanke trakove i susimo brzo u
susionici na Nije ih dobro susiti na suncu jer zbog duzega susenja
oslabe. Treba ih cuvati na veoma suhu mjestu, u cvrsto zatvorenim
posudama, potpuno sigurnima od vlage, inace se listovi slijepe, raspadnu i
postanu
T
Morski luk djelotvoran lijek protiv hemoroida. Zgnjecene listove
umotane u gazu uguramo u crijevo navecer prije spavanja. Treba ih
umotati u gazu da zbog sluzavosti ne iskliznu iz cmara. Tijekom godine to
radimo sa svjezim listovima luka. Lukje lijek za rane. Nekoc su ga seljanke
uzgajale u loncima za cvijece kako im uvijek pri ruci za ozljede,
posjekotine, gnojne rane i one koje tesko zacjeljuju, potkozne cireve i slicno.
Od morskoga su luka pravili razne masti protiv furunkula i zanoktica.
luk osoblto djelotvoran lijek za srce jer brzo pomaze. djelotvornosti
izmedu digitalisa i strofantusa. OPREZ! Smijemo ga samo pod
lijecnickim nadzorom. Crveni morski luk osoblto pak djelotvoran otrov
za tamanjenje stakora, miseva i drugih glodavaca. Namjestaju im se cijele
lukovice. Cuvati ih treba na suhom i hladnom mjestu da ne pocnu klijati ,
jer tada nisu vise otrovne.
fdublca,
lJUBICAP
MIRISNA
79
fijolica, Jjublca, ljubltica mirisna, melekusa, plava
ljublca, poljska ljublca, viola, slov. vijolica
Vfola odordta
R
aste na sjenovitim livadama, ispod grmlja,
uz zivice, u vrtovima. vrste - ova
mirisna te svjetloplava nemirisna, pasja ljublca
(Viola canina) - podjednako su ljekovite.
Ljublca raste iz kratka i debela podanka. Cvate
u ozujku i travnju ljublcasto, katkad i
Ugodna mirisa. Cvjetov..e i listove beremo dok
fdublca,
cvate, korijene vadimo u listopadu i studenome. Cvjetove suSimo brzo.
inace pocrne i izgube svu ljekovitost. zasladujemo samo medom.

izuzetno cijenio ljublcu kao lijek za disne organe: za

iskasljavanje, osoblto kod hripavca. Preporucuje se i za upaljeno grlo te
za lijecenje bronhitisa; tada jos i grgljamo tim cajem. Olaksava tesko disanje,
tuberkulozu, glavobolju. prociscava krv i na taj nacin posredno pomaze
protiv koznih bolesti, pogotovo ako njime jos i ispiremo kozu. od cijele
pomaze i upaljenim bubrezima i bolesnome mjehuru. Protiv gihta
zgnjecene listove kao sto ga stavljamo na natecena
mjesta. Listove zakuhamo u octu. Listove ljublce pritisnemo na celo i zatiljak
kad nas muci migrena. Upaljenu sluznicu u ustima ispiremo cajem.
lijeci i bolesne trepavice. Smiruje zivce. Stogaje uspjesan u lijecenju histerije,
hipohondrije, nervozna lupanja srca, kod osjecaja straha, nesanice,
glavobolje. Dijete lakse preboljeti ospice i sarlah dajemo li mu svaki sat
zlicu od ljublce. Dodajmo i kadulju, stolisnik i metvicu. Caju
dodajemo med i mlijeko. tjera na povracanje, zato ga pijemo ako smo
pojeli nesto otrovno ili pokvareno. Sirup od mirisne ljublce: litru cvjetova
poparimo litrom kipuce vode i namacemo deset sati. Iscrpinu potom
zakuhamo i njime poparimo novu litru cvjetova. ponavljamo jos dva, tri
ili vise puta; sto vise, to blti bolji. Naposljetku iscijedimo sok iz cvjetova,
dobro ga zagrijemo, malo ohladimo te dodamo onoliko meda koliko
potrebno da dobljemo smjesu nalik sirupu. sirup pomaze kod nesanice,
sluzi u disnim organama i srce. Mozemo ga mijesati s jecmenom vodom;
to nece smanjiti njegovu ljekovitost.
Ljupcac, yekoviti
lJUPCACJ>
lJEKOV][T][
80
/jubaiac, miloduh, milobud, /ustrik, /ustek,
velestika, selen, torjevac, s/ov. lustrek
Lev{sticum offic{nale


mirisa, visoka do 2 m. Uzgajamo
vrtovima, i kao Cvate od
lipnja do kolovoza. Ima sitne, cvjetove. Plo-
dovi Korijen vadimo prolje-
ce i jesen. Upotrebljava se cijela
Ma.Cuhica, divYa
Korijen mokrace, tek, grceve.
Uspjesan kod pojave mokraci,
kod i gihta, oboljenja te pogotovo kod vodene bolesti.
probavne smetnje i ako ona posljedica slaba rada
Sprecava stvaranje kamenaca. cijeli organizam,
protok krvi. Oblozi od korijena zacjeljivanje starih,
gnojnih Protiv rrieda i maslaca pomijesamo
sa korijena i zlicom hrena. OPREZ! i
bolesnici s povisenom tjelesnom ne
Za proljetno lijecenje pomijesamo i narezane listove te isprzimo.
Listove za kod bolesnih i od
plodova smiruje disne organe i nadimanje. Kod prehlade od njih
priredimo te za
MACUH][CAJ>
D][VlJA
dan i gospina /jublca, matuha, sirota, sirotica,
slov. divja maieha
Vfola tr{color
N
ajbolje na i
Cvjetove beremo od do kolovoza.
Korijene vadimo i te ih
na nanizane na niti i objesene.

od divlje tjera na mokrenje,

znojenje i na taj
- - . ,
Macuhica, divga
81
dusica
krv. Dobar lijek za razne koznc ])Qlesti, gnojne mjehurice i svrbez.
ga kod bolesnih mokracnih organa, protiv mokrenja u
postelju, nemogucnosti zadrzavanja mokrace (inkontinencija) , pijeska u
bubrezima. Lijeci bolestan zeludac, ozivljuje probavu. slabe zivce,
nervozno srce, lijeci histeriju, kod djece. Lijek protiv ovapnjenja
Zila, gihta, reume, zutice. za prociscavanje krvi zasladujemo medom;
on i zivce. za zivcane bolesti mijesamo s jednakim dijelom orahova
lisca. protiv upale zivaca treba piti duze vrijeme. od divlje macuhice
osoblto koristan za proljetne kure lijecenja. Pijemo ga od 8 do 15 dana.
MAJCINA
DUSICA
dusica, bakina dusica, bablna dusica,
bukovica, cubrit, divlji bosiljak, dusica,
majkina dusica, materina dubCica, materinka,
papric, pepris, poponak, popovac, tamjanika,
timijan, vusica, vrisak, slov. materina dusica
Thymus serpyllum
V
oli suha, osuncana mjesta uz zivice, pasnja-
ke, kamenite padine, raste i stijenama,
pokraj putova. Omanji grm, visok do 20 cm,
odrvenjela podanka iz kojega rastu mnoga stabalca sto nose skupine
grimiznih tamnoruzicastih c\jetova. Cvate od lipnja do listopada i ima
jak miris. Dok susimo, trebamo prevrtati drvenim ili staklenim
stapicima. Ne hvatajmo prstima.
T
Raskuzuje disne putove, smiruje kasalj, hripavac, zivce. Uspavljuje,
pospjesuje znojenje. zeludac i zivce i dobro sredstvo za
dezinfekciju. od majcine dusice kojemu dodajemo med ubrzava porodaj
i olaksava ga. Sluzi kod neredovite mjesecnice, kod smetnji u mjehuru i
b.ubrezima. Za jacanje oslabjelih, zivcanih i reumaticnih bolesnika
pripremamo kojoj dolijemo od te Ne smijemo zaboraviti na
taj kod upale pluca, oboljelih bronhija i gnojnih procesa u plucima.
Majcina dusica namocena u rakiji ili maslinovom ulju djelotvorna kod
bakterijskih oboljenja crijeva i pluca. Mozemo za masazu
kod reume, gihta, drhtanja (tremora) udova, zivcane slabosti i za jacanje
mozga. Kod glavobolje saku majcine dusice stavimo pod rubac ili sesir.
Majcina dusica korisna pasa za pcele ih cuva od bakterijskih bolesti .
Alkoholnom iscrpinom masiramo mladu stoku koja zaostala u razvoju.
Malina 82
MAL][NA
crvena jagoda, crvena kupina, malina planinska,
maljuga, pitoma kupina, sunica, umanj, slov. malina
Rubus idaeus
M
alina visok grm; raste sumama,
vinama. proplancima, padina-
ma, kultivirana vrtovima i parkovima.
Cvate u i lipnju, zrijt od srpnja do
rujna. Listove beremo u i lipnju,
crvene plodove kad sazru. Imaju izvanrednu
aromu, su i slatki. Sumski su mnogo
mirisniji i ukusniji od uzgojenih.
Marulja
od listova crijevne upale,
f proljev i dizenteriju, zaustavlja i krv, regulira
pospjesuje znojenje, kozne bolesti i otklanja katare. trudnice
vrlo ene od maline jer olaksava trudnocu i porodaj.
Treba ga piti 2 do puta na dan. Uzima se i kod bolne no treba
ga piti.vec tjedan dana prije nje. U menopauzi i kod napetosti
malini dodajemo i lipu. Stavljamo li s\jeze listove na bolne dijelove
tijela, bolovi se smanjuju. Plodovi maline imaju okus, sadrze mnogo
minerala i podosta vitamina i Iz njih cijedimo sok, malinovac, koji se
koristi kod bolesti s vrucicom. srce i cijeli organizam. Maline
u dijetnoj prehrani bubreznih, secernih i
reumatskih bolesnika. Pomijesamo li malinovac s vinskim ili
octom, doblvamo malinov ocat; on snizuje temperaturu i srce.
MARULJA
bljeli tetrljan, jetrena jetrenjaca,
macina trava, mrtva kopriva, smrdusa, tetrljan,
slov. meta
vulgdre
I
znimno odgovaraju dobro pognojena tla,
stoga dobro uspijeva oko staja, no najbolje
uzgajati u vrtu. Sablremo od od lipnja do
rujna. Cijenili su jos stari Rimljani kao lijek
protiv malarije. Kasnije pala u zaborav, da
danas opet prepoznata njezina vrijednost.
za napitke, na dan
smijemo popiti do 5 salica gutljaj gutljaj.
Maruya 83
Maslacak

osoblto disne organe. Tim uspjesno bolesna

pluca, upaljeno grlo, zapustene katare, hripavac, kasa]j
i bronhitis. Pomaze kod iskasljavanja, upale grla i kod
tuberkuloze. Korisna i protiv slabokrvnosti, iscrpljenosti. Osim
uspjesno i sok s medom. Nadalje marulja ljekovita za
probavne organe. Otvara apetit. Pomaze protiv zatvora, ali i zaustavlja
proljev; drugim uvodi red u probavnim organima. Pospjesuje
djelovanje jetre, oteklu jetru. Zene s uspjehom
kod neredovite jer regulira. Marulja i srce
kad kuca. Tinktura i ekstrakti smiruju nemirno, nervozno
kucanje srca.
v
MASlACAK
kravlja gublca, milosavka, mlecac, mljecnjak,
mlijecnjak, mljekaca, popina pogacica, popino
gumno, radit, radic, sindiirac, smetanka, talijanska
salata, veriinjaca, iucanik, iutanik, iuhko zelje,
iuti dimac, iutinica, slov.
Tardxacum officinale
D
osadan korov, vrlo ljekovita
Sadrzi neotrovan sok. Cvjetovi su
mu zlatnozuti i na supljim Cvate
od ozujka do svibnja. Listove beremo prije no
sto cvasti, cvjetove u doba cvata,
1
f
1
korijene vadimo u rano pr.oljece ili pak od kolovoza do listopada. Razrezemo
ih i suSimo zajedno s listovima u hladu ili u pecnici na Cijela
bogata vitaminom i mineralima.

djeluje ljekovito pogotovo na jetru i bubrege. Vrlo

za pro]jetnu i jesensku kuru lijecenja. Osoblto njegov
korijen: i tijelo. Pospjesuje mokrace
i otklanja sve zastoje, odstranjuje otrovne tvari iz tijela. krijepi i vraca
snagu. Covjek se naprosto pomladuje. Poboljsava izmjenu
(metabolizam) i paspjesuje krvi. Koristan i kod gihta, reume,
skrofuloze, koznih bolesti, gojaznosti, nedostatka teka, crijeva,
kod prsne i trbusne vodene bolesti, slabokrvnosti, neredovitih menstruacij a,
bolesti kod upale porebrice. Kod secerne se bolesti
ivakati 8 do 15 supljih Pospjesuje cisti
luznicu disnih i probavnih organa. Zaustavlja :Zllcnih .
. otapa ih dodllse, ali ipak smanjuje sklonost prema toj bolesti. se ocl
listova i korijena navlastito za zimi. Zasladlljemo ga
Maslaeak 84
Maslina
medom i tada jos ljekovitiji. Maslackov sirup (pogresno ga nazivaju
maslackov med): uzmemo cetiri pregrsti cvjetova i dobro ih prokuhamo u
dvije litre vode, procijedimo, dodamo vrucemu soku 1,5 kg secera i sok od
dva limuna, potom to kuhamo neprestano mijesajuci dok ne nastane gusta
tekucina. Ulijemo u dobro zacepimo i spremimo u podrum grlicem
nadolje, najbolje u pijesak. Maslackov mlijecni sok pomaze kod
krvi kovinama. sok kapamo u oci 1 do 2 puta na tjedan ako su oci
bolesne i oslabjele. Maslacak vrlo vazan za metabolizam. Kod degeneracije
hrskavice moze nam poprilicno pomoci. Zato ga redovito uzimajmo u svim
Nasjeckana ga mozemo staviti i na kruh. Za zimu cijelu narezanu
namocimo u rakiju. uvijek mora puna maslacka! Uzimamo
do 20 kapi tri puta na dan.
MASliNA
maslinka, olika, oljika, ulika, uljika, uljenika, s/ov.
oljka
Olea europaea, (varietas oleaster)- divlja, Olea
sativa - uzgojena
D
ivlja se maslina pojavljuje uvijek kao zelen
grm s trnovitim granama, uzgojena
vrsta drvo s visokim do 8 metara. I
jedna i druga vrsta rastu uz more. Listovi su
kozasti, s donje su strane zbog malih ljuskica
srebrnasti ili lagano smeckasti, s gornje
plavicastozeleni . Bijeli zvonasti cvjetovi izrastu
iz zaliska u grozdastu Plod maslina,
njezina ovisi vrsti: zelena, smeda, tamnocrvena, ljublcasta, crna.
Za lijecenje listove koje mozemo brati tijekom cijele godine
te ulje iz plodova.
T
Od listova masline pripremamo za snizavanje krvnog tlaka, ulje
lagan purgativ (mala djeca, oslabjeli bolesnici), pospjesuje lucenje zuci,
smiruje upalu zeluca i tankoga crijeva, pomaze u lijecenju hemoroida koji
krvare. Ulje sluzi i za izradu mnogih masti za masiranje, ali i za kozmetiku.
Maticnjak
85
MAT][CNJAK
celina trava
1
celinjak
1
limunka
1
maternjak
1
maticnik
1
medenka
1
melisa
1
peelinja

peelinja
metvica
1
peelinja trava
1
peeloperka
1
pitoma metvica
1
rojevac
1
rojevnica
1
slov. melisa
Melfssa officindlis
B
iljka visoka do 60 i raste
nama, starim zidovima, sadimo i
vrtovima. Cvate od lipnja do Beremo
listove, najbolje prije no sto
procvate, i to podneva i 14 sati. Dok ih
i spremamo, ne doci
doticaj s kovinom. Ugodno

Ma2uran

i s rce,
dezinficira i cijeli rane, i povracanje na
osnovi , migrene, smetnje probavi , nesvjestice, jako srca.
Upotrebljavamo ga kod neredovite i depresivnih stanja. Protiv
glavobolje nervozom listovima i zatiljak.
istjecanje to vazno jer nastati kamenci .
poboljsava pamcenje, priziva liJ.epe misli, razgoni "crne
tegobe, fiksne ideje, otklanja daje protiv
povracanje i alkohol ili
maslinovo dobar za kod gihta, i kontuzija.
Osjecamo li se lose, pripremimo i stavimo na
Stavimo li dobra zastita od grize.
Cijeli operemo od i na taj nacin zapravo
sprecavamo pcelinje bolesti. Kod smetnji dodajemo i odoljen.
v
MAZURAN
bablna dusa
1
majoran
1
majorana
1
majeron
1
majuran mirisljavak
1
vrtni maiuran
1
mirisljavak
1
pitomi maiuran
1
s/ov. majaron
Orfganum maiordna
M
azuran niska malih, jajolikih
listova i malih bjelkastocrvenih cvjetova,
skrivenih njeznozelenim cvatovima.
Uzgajamo ga i kao zacin
varivima, mesnim jelima. Cvate
i Rezemo ga 2 do godisnje.
Ma.Zuran 86
Medvjetka
T
Vrlo djelotvoran i kao ljekovita U medicini se vec dugo
za pospjesivanje probave, kod prehlade probavnih organa,
katara disnih organa, kaslja, astme, kod bolova za vrijeme mjesecnice.
Blagotvorno djeluje na sve unutrasnje organe: jetru, slezenu, bubrege,
mjehur, pluca, i ozivljava njihov rad. nam pomaie kod nesanice,
ubrzana lupanja srca, tjeskobe, grceva, i uopce kod zivcanih smetnji. Dok
grgljamo cajem, dezinficiramo usnu kocL afta, upale jezika i svih
drugih nelagoda u ustima. Tako i kod upala u-hosu, hunjavice, peludne
groznice. Vatu namocimo u i uguramo u nos. Mazuran polako
poprzimo na masti ili maslacu, procijedimo i nalijemo u posudice. Tu mast
kod rana i hunjavice. Nos namaiemo izvana i iznutra. Kod
bolnih mjesecnica mazemo donji dio trbuha. Mast i kod
iscasenja, uganuca, uzetosti, reume. Reumaticari trebali stavljati na
oboljela mjesta od od maiurana. Kod nesanice pijemo navecer
od maiurana ili pak stavimo na celo od OPREZ! Valja paziti
da doze ne budu prevelike jer maiuran opojna U slucaju pretjerane
l dugotrajne primjene, osjecali se lose.

gornik, divlja maginja, medvjedovo uho, medvjetle
groitle, mlivnjak, planika crvena, slov. zimzeleni
gornik
Arctostaphylos uva-ursi L.
M
edvjetka grm dugackih, poleglih,
razgranatih koje tvore povelike
prostirke, sagove. Slicna brusnici koja raste
okomito i nikad ne pravi meke prostirke. Listovi
su zimzeleni, kozasti s glatkim rubom, na
vrhu tupo nikad okrenuti prema dolje,
na donjoj strani nemaju smede tockice (za
razliku od brusnica), na gornjoj su strani
sjajni s izraienim zilama. C\jetovi su ili ruzicasti, plodovi crvene
Cvate od do lipnja. Listove sakupljamo dok sadrze najvise
ljekovitih sastojaka: od do lipnja te od rujna do listopada. Susimo
ih u hladu, i suhi listovi moraju ostati zelene Dobro pohranjeni
cijeli listovi djelotvorni su nekoliko godina. spravljamo tako da
listove prelijemo hladnom vodom, nakon 12 do 24 sata procijedimo,
zagrijemo i pijemo. OPREZ! Ako zavremo, ljekovitost mu se ne povecava,
luce se tvari koje u ljudi osjetljiva zeluca izazivaju mucninu.

od listova medvjetke, sam ili u raznim mjesavinama, izvrsno

dezinfekcijsko sredstvo kod upale bubrega, mjehura i mokracnih kanala.
mozemo i u ljekarni pod imenom ursi
Metvica, paprena
METVICAP
PAPRENA
87
crna metvica, Jjuta, pitoma,
slov. poprova meta
Mentha piperfta
M
etvicaje trajnica, visoka do 80 Uzgaja
se u vrtu, raste i slobodno na vlainijim
mjestima. Cvate od lipnja do kolovoza ljublcastim
cvjetovima u klasova. Cijela biljka mirise.
Listove sakupljamo prije cvjetanja. Nikad ih ne
beremo za losega vremena jer brzo potamne i
izgube gotovo svu ljekovitost. Mozemo brati i cijelu
Misjakinja
Ima vise vrsta metvice: vodena metvica (Mentha aquatica), kudrava
metvica spicata), cma metvica (Mentha nigra). Sve su Paprena
metvica kriZanac samoniklih, divljih metvica, i to vodene i kudrave metvice.
Metvica ima anesteticni ucinak - hladi kad ivacemo. koristi za
f umirenje i jacanje zivaca. Utjece na izlucivanje zuci, mokrace i zelucanih
sokova. Smiruje povracanje. od metvice kao antiseptik
kod prehlade. Koristan i onima koji mnogo sjede. Metvicin pomijesad
s jabucnim octom grgljamo kod zadaha iz usta. Tu mjesavinu
vamo kod upale desni, ozlijedena jezika, zubobolje te za ispiranje. OPREZ!
ne smijemo uzimati u pretjeranim kolicinama jer mogao lose djelovati
na srce. Ali stoga se paprena metvica dodaje razlicitim mjesavinama cajeva.
Poznato i metvicino uUe. mozemo ga kupiti u1jekarnama. Pet kapi toga
ulja na kocki secera brzo pomaie kod vrtoglavice, migrene, morskih
bolesti (kinetoze). Metvica okrepljuje, stoga korisna rekonvalescentima,
slabasnoj djeci, osoblto nakon prelezanih tezih
bolesti. bolove, pojacava rad jetre i
gusterace. Nakon naporna posla trebamo si
priustiti metvicinu kupelj jer nas moze samo
osvjeziti.
MISJAKINJA
crijevac, misje uho, pticja trava,
zvjezdica, s/ov. kurja crevca
Stellaria media
R
aste njivama kao korov. Za tlo korisna
jer ga cuva od isusenja. Beremo listice i
cvjetice i to tijekom cijeloga ljeta, sve do rujna.
MiSjakir]ja 88
Mravinac
Pospjesuje zacjeljivanje rana, lijeci gnojne otekline i osipe.
f izvrstan lijek za pluca puna sluzi, bubrege, mjehur i hemoroide.
Smeksava sluz tako da mozemo dobro iskasljati. Poboljsava i probavu.
Cajem cistimo upaljene ili udarene oci i lijecimo zamucenu roznicu. Mozemo
napraviti i sa zelenom biljkom. Malo stucemo i stavimo na zatvorene
oci. Misjakinju i kamilicu, skuhane u maslinovom ulju, stavljamo kao
djeci na trbuh kod grceva i napetosti. Kod sluzi u plucima caju dodajemo
jos trputac i preslicu te kuhamo u vinu. Takav jaci i ucinkovitiji. Biljka
namocena u rakiji sluzi za masiranje kod reume, gihta i probadanja. Njezne
listiCe misjakinje za salate, kao dodatak juhama i varivima.
MRAVINAC
divlja maiurana, divlji maiuran, mekulica, origan,
origanj, riganj, vranilova trava, vranilovka, slov.
dobra misel
Orfganum vulgdre
M
ravinac trajnica te stoga godinama
mozemo brati na istome mjestu.
mu u gornjemu dijelu cesto crvenkasta.
Protrljamo li ga medu prstima, jako zamirise
timijanu. Od lipnja beremo samo gornji dio
jer donji dijelovi ubrzo odrvene.
Mravincevo etericno ulje de.zinficira probavne
f organe, gorke tvari u njemu poticu probavu,
tanin (treslovina) zaustavlja proljev. Puk mravincem lijeci razlicite crijevne,
jetrene, zucne i zelucane bolesti. Caju od mravinca dobro dodati malo
stolisnika. pijemo i protiv kaslja, hripavca, promuklosti, bronhitisa
i uopce protiv bolesti disnih organa. U jednakim mu dijelovima dodajemo
kamilice i kadulje. osvjezava i razblstruje covjeka slicno kao prava kava.
OPREZ! Vece su kolicine stetne. Svojedobno se taj davao djeci koja su
tesko ucila; otuda mu valjda i dolazi slovensko ime - dobra misao. Regulira
i neredovitu mjesecnicu. Mravinac poznat i kao dobar zacin za razlicite
tjestenine, jela od rajcice, pecenke, salate i jela koja se kuhaju u jednomu
loncu. S bosiljkom, ruzmarinom i timijanom pripremamo izvrsnu dijetnu
hranu jer zbog okusa tih zacina ne treba dodavati sol.
1 , ._,
Mrkva
89
MRKVA
merlin, sargarepa, iuta repa, s/ov. korenje,
korencek
Dducus car6ta
M
rkva poznata vrtna neizostavna
u zdravoj prehrani. Izvrstan izvor ener-
gije. Uzivamo sirovu i kuhanu. Sadrzi gotovo
sve vitamine i mnoge minerale. Vrlo upotre-
i u medicini.
Reumaticari svaki dan trebali piti sok od
f mrkve jer prociscava krv i tjera na mokrenje.
Sprecava nastanak bubreznih kamenaca. Mrkva
sprecava truljenje u crijevima, neutralizira
Neven, pravi
suvisnu zelucanu kiselinu. Prijeko potrebna kod lijecenja ocne mrene.
Buduci da poboljsava ostrinu vida, trebali konzumirati oni koji dosta
voze nocu. Djeca otpornija na gliste, prehlade, rahitis, upale uha ako
im svakodnevno dajemo svjezu mrkvu. I secerni bolesnici mogu jest i bez
sustezanja. Sok pomaze i kod tvrde stolice te kod jetrenih, plucnih i
bubreznih bolesti. Protiv proljeva konzumiramo kuhanu mrkvu. U mrkvi
otkrivena tvar dokarin koja prosiruje krvne zile i tako nas cuva od
arterioskleroze. Buduci da u.mnozava crvena krvna zrnca, cuva nas od
slabokrvnosti, povecava otpornost organizma, ucvrscuje kosti . Kasasti su
dobri za ekceme, opekline, cireve te kod psorijaze. Juha od mrkve
izvrsna protiv proljeva kod dojencadi. U tom slucaju neko vrijeme treba
prekinuti dojenje. Za to vrijeme dojencad i malu djecu mozemo hraniti
pireom od krumpira i mrkve koje smo narezali na komadiCe prije kuhanja.
Dodamo samo malo soli . Mozemo pak dodati malo mazurane, persina,
mravinca, majcine dusice ili lovorova lista ne li izbjegli jednolicnost
dijetne prehrane i ubrzali lijecenje. Mrkva odstranjuj e otrove iz organizma .
Od mrkvina lisca i kuhamo za
ispiranje usta kod afti. Mrkvino sjeme takoder
diuretik. jer potice na mokrenje.
NEVENP PRA V][
ljekoviti neven, neven iutelj, ognjac,
prstencac, vrtni ognjac, iutelj, zimirod, slov. ognjic
Calendula officindlis

oznat kao ukrasna koja i
ljekovita. Raste vrtovima. Djeluje poput
meteorologa: ako su cvjetovi zatvoreni i
Neven. pravi 90
Ocanica
nakon 7 sati toga dana padati kisa. Dlakava, razgranata
naraste do 60 ima izmjenicno poredane dlakave listove i
ljepljive cvatove. Cvate od lipnja do prvih mrazova. Za vremena
sablremo cvatove i listove. ih na
Za treba nezasladen tjedan
dana prije mjesecnice i to 2 do salice na dan Povoljno
jer pravilan odljev krvi. Pomaze kod crijevnih
i bolesti, kod vodene bolesti, debeloga crijeva, proljeva.
stvaranje i sredstvo za znojenje i
pospjesivanje stolice. se i kod zivcanih bolesti. Prociscava krv
i stoga dragocjeno pomagalo kod infekcija. pijemo i kod kanceroznih
bolesti, kao dodatak za pojacavanje lijekova. Najbolji za
i to kod akna, b'radavica, potkoznih i cireva, ekcema,
opeklina, te za rana. Za pripremamo mast.
Polako przimo nevenove cvjetove masti dok ne ispari sva vlaga. Procijedimo
i nalijemo te na hladnome. Potice rast
tkiva i na taj nacin nove stanice. Rane brze Neven mozemo
namociti rakiji . kod misica, podljeva,
nagnjecenja i oteklina.
OCANICA
dragocka, dragonka, radoka, vidica, vidac, vidova
trava, vidovita trava, slov. smetlika
Euphrdsia officindlis

ednogodisnja visoka do 15 cm,
sitnih cvjetova. Kada vrlo cvate,
vele da to znak da jaka zima.
jer crpi iz drugih
Raste na livadama. Cvate od srpnja do
listopada. Beremo bez korijena,
od srpnja do i sprema-
mo na mjesto zasticeno od vlage. OPREZ! Ocanica
jaka droga, zato doze doista male,
inace mogla znatno nastetiti. medicina vrlo cesto
za i
Ocanica vrlo ljekovita koja i dezinficira. oci od
' citanja ili pisanja, lijeci trepavice, pomaze kod kapaka i
Kod zelene mrene, cira na roznici, cajem
ispiremo oci ili na njih od njega. Moze pomoci i
za ispiranje dodamo malo soli. Za dodajemo
kamilice. od ocanice i kamilice lijeci jecmenac na ocnim
- - - - \. , ,__.
Ocanica 91 Odo!Jen
kapcima. Svi pripravci za ispiranje i trebali blagi oparci: cajnu
zlicicu poparimo s cetvrt litre kipuce vode, pricekamo najvise dvije
minute, onda to upotrijeblmo za piCe, ispiranje ili za obloge. Ako su oci
osjetljive, oparak razrijedimo mlakom vodom. Mlacan oparak oslabjele
oci ili lijeci one koje suze. No moramo pripremiti svaki put iznova. Ako
kod pranja ili ispiranja ujedno pijemo pojacat cemo djelotvornost
ocanice. Ocanica lijeci i bolesne disne organe: pomaie kod kaslja i prehlade.
gripe i bronhitisa, pritiska u glavi zbog katara. svojih gorkih sastojaka
povoljno utjece na zeludac: otklanja bolove u njemu i crijevima, probavne
smetnje. nedostatak teka, pospjesuje probavu i zeludac. Povoljno utjece
i na zivce, olaksava glavobolju na zivcanoj osnovi, nesanicu i histeriju. Lijeci
i kod otrovanja alkoholom i nikotinom. Umjesto cajeva kod tih tegoba
stavljamo u juhu prasak od ocanice, dakako u posve malim kolicinama.
Ocanica krijepi slabasan, neotporan djecji organizam, ali i organizme
odraslih koji pate od prehlade i bolesti limfnih zlijezda.
ODOlJEN
devesin, do/jen, kozlit, macina trava, matja trava,
valerijana, slov. baldrijan
Valeridna officindlis
O
doljen drevna ljekovita Latinska
rijec valere znaci zdrav. Upotrebljavamo
ponajprije podanke s korijenjem; sakupljamo ih
u rujnu i listopadu, od do rujna
cvjetove i listove za tinkturu. Korijen samo
operemo i brzo osusimo na Tada on
doblva onaj karakteristican miris koji vabl i
razdraiuje macke.
Od isjeckana korijena pripremamo hladne ekstrakte: 1 do 2 cajne zlicice
f korijena namacemo 10 sati u salici vode i onda to pijemo gutljaj gutljaj
preko dana. uzimamo kapi: korijen namacemo u alkoholu, uzimamo
30 do 50 kapi ili cajnu zlicicu na salicu vode. Tinktura od namocenih
c\jetova: cajna zlicica na cetvrt litre vode. OPREZ! Prevelike kolicine mogu
uzrokovati ostecenja srca. Dakle: umjereno! Odoljen smiruje zivce, te nervozu
srca i zeluca. Ujednacuje otkucaje srca, osoblto ako su ubrzani, ublazuje
potistenost, vraca tek. Radi boljeg djelovanja tome caju valja dodati jos hmelj
i anis. Dvije cajne zlicice te mjesavine poparirrio s cetvrt litre kipuce vode,
pokrijemo, nakon nekoliko sati ocijedimo te pijemo toplo, gutljaj gutljaj.
koristan kod histerije, migrene, zivcane nesvjestice, povracanja
izazvana nervozom. Kod nesanice dobro ako tom caju dodamo jos i hmelj.
Pola sata prije spavanja valja uzeti jednu zlicu iscrpine ili tinkture na pola
salice vode zasladene medom od kestena. Kod zivcane napetosti uoci ispita
Odoljen 92
velilci
ili voznje dobro popiti salicu odoljenova kojemu dodan i maticnjak.
Odoljenov jako dobar i kod iscrpljenosti, grceva i u menopauzi.
OMANP VElJIKJI
aman, businak, ivanjsko zelje, lepuh, obratis,
oman pravi, ovnjak, tuscak, veliki korijen, veliko
zelje, s/ov. veliki oman
fnula helenium
U
zgaja se u vrtovima, divlji raste
vlaznim sumama, jarcima, proplancima.
visoka do 1,5 m. Ima snaine, kratke
podanke i duge korijene. Osusen intenzivno
mirise Listovi na dugim petey-
kama srcoliki su, jajasti, sivozeleni,
odozdo barsunasti. Cvate u srpnju i kolovozu,
cvat mu zuta glavica. Sakupljamo podanke
s korijenima, i to u proljece i jesen; podanke dobro operemo i osusimo, ali
ne na pretoplom mjestu.
T
Pospjesuje cirkulaciju krvi, izlucivanje zuci i mokrace, otklanja zastoje,
smeksava sluz. Prociscava krv, jetru, bubrege, pluca. Djeluje kao
antiseptik kod vecine disnih bolesti: angine, bronhitisa, kaslja, astme, upale
pluca i porebrice. Povoljno kod tuberkuloze sprecava razmnoza-
vanje bacila. Pospjesuje metabolizam, pomaie kod secerne bolesti, proljeva,
zutice, upale crijeva. Djeluje protiv reume i gihta. Mozemo
svjez podanak ili pak samljeven u prasak. Prijeti li prijevremeni porod, valja
uzeti pola cajne zlicice praska pomijesana s 2 zlice meda u 2 ili navrata.
Za lijecenje koznih bolesti namocimo u rihlje ulje korijene, cvijet
omana i sjemenke pljuskavice. grijemo sata u vodenoj kupelji.
Procijedimo i upotrebyavamo. Omanova mast od korijena kuhanih u masti
izvrsno sredstvo za lijecenje koznih osipa, lomova, nategnutih misiCa.
Svjeze listove stavljamo na rane i lisaje. od korijena pospjesuje
mjesecnicu i ojacava maternicu. pomaze kod svraba i svrbeza.
Orah 93
ORAH
bijeli orah, oblcni orah, orah pitomi, oraj, s/ov.
oreh
Juglans regia
O
rahje drvo visine do 25 metara. Raste oko
kuca, na neobradenim zemljistima i u
bjelogoricnim sumama. Mladi neparno perasti
listovi isprva su crvenkasti, poslije zeleni, u
proljece cesto promrznu. Muski su cvjetovi
skupljeni u o\jesene rese, zenski pojedinacno
ili u manjim nakupinama na vrscima novih
izdanaka. Cvate u svibnju, dozrijeva u listopa-
du. Plodovi su u zelenome usplodu. Beremo
listove koje treba brzo os_usiti da ne pocrne.
Zeleni su plodovi uporablvi i za spravljanje dobra lijeka za zeludac.
Orah
od orahovih listova uspjesno procicava krv i djeluje okrepljujuce.
f Pijemo ga i kod ecerne bolesti, slablh zivaca, zutice i pranj a.
Kod upale grla marljivo grgljamo cajem. Preporucuje se trudnicama koje pate
od zatvora. Vanjska upotreba: za kupelji kod oteklih limfnih zlijezda, gnojnih
osipa, gnjiljenja kostiju, lisaja, krasta, rahitisa, skrofuloze, znojenja nogu.
Jakim ekstraktom (iscrpinom) listova kupamo ozebline i masiramo vlasiste
kod ispadanja kose. Ako s\jeze orahove listove polozimo na rane koje se
gnoje, brzo zacijeliti. Zelimo li zaustaviti mlijeko kod dojilje, stavimo
na prsa namocene u taj Zelena socna lupina (usplode) djeluje
antisepticki. U caju od lupina kupamo Od orahovih pupoljaka
nacinimo mast protiv ispadanja kose i protiv prhuti. Orahova rakija pomaie
kod zelucanih tegoba. Na litru rakije narezemo 25 nezrelih plodova, malo
klincica i dumblra. Sto duze ta rakija stoji , bolja Za bolestan zeludac
uzimamo 2 puta dnevno 1 do 2 zlicice. S\jezim listovima tjeramo gamad,
buhe, usi, mrave, moljce itd. Rese ojacavaju kapilare, od njih dobar
kod krvarenja (i unutrasnjih), jakih mjesecnica, hemoroida, dizenterij e.
Orahove su jezgre vrlo hranjive. Sadrze mnogo zeljeza, fosfora, kalija i
vitamina Preporucuju se osoblto trudnicama da se djetetu dobro razvio
mozak i unutrasnji organi. OPREZ! od listova namijenjen unutrasnjoj
upotrebl ne smije biti odvec jak.
Oslad 94
OSlAD
sladacak, sladic, slatka bujad, slatka paprat, slatki
korijen, tuina trava, slov. sladka koreninica
Polyp6dium vulgdre
O
slad papratnjaca s puzavim podankom.
Njezini listovi ostaju zeleni i zimi. Upo-
uglavnom samo podanak. SakupUamo
ga od rujna nadalje. Podanke operemo, razre-
zemo, osusimo i spremimo u tamne staklenke.
Pucka medicina najvise cijeni podanke sto rastu
uz hrastova
od podanaka ljekovit za disne
f organe: lijeci pluca, pocetnu tuberkulozu,
Os[jebad
promuklost, katar, kasalj, hripavac, astmu, jer omeksava sluz. Protiv pritiska
u prsima pripremamo od listova. Polipe u nosu lijeci ako ga
usmrkavamo kroz nosnice. koristan kod nedostatka teka, sluzi i kao
diuretik jer tjera na mokrenje. lijeci jetrene bolesti, otecenu slezenu,
tegobe u zucnom mjehuru ako ovaj ne izlucuje zuc. Cajem se tjeraju i gliste.
svojstvo i drugih papratnjaca. lijeci takoder i rane i raspucanu
kozu. Oslad upotrebUavamo i kod dusevnih bolesti. Podanke namacemo u
rakiji desetak dana. Kod pocetnih dusevnih bolesti i smetnji dajemo
bolesniku 20 do 30 kapi tri puta na dan. Vino u kojemu se namakao oslad
lijeci melankoliju. Bolesnik trebao piti dva do tri puta na dan jednu
casu.

bijeli stritak, gospin trn, gujina trava,
salata, obltni oscebad, osebalj, pjegavi
badelj, sikavica, sarena badeljka, 5areni tkalj, slov.
badelj
Sflybum maridnum
J
edan od najljepsih i najvecih stricaka.
uglavnom sjeme, ali i
listove, i podanak. Listove beremo u
svibnju i lipnju, sjeme od lipnja do listopada,
podanke vadimo u proljece. Sjeme mozemo
istucati ili samljeti; mozemo ga i ivakati ili pak
uzimati kao prasak s tekucinom.
- ' ....
OsYebad 95
Paprat,
Osljebad gotovo jedini, ali i jedinstveni lijek za za
' i za te za zenske bolesti. Jetra:
protiv nagomilavanja masti jetrenim stanicama ponajprije
jednostavna prehrana, odricanje od alkohola, ali i
od osljebada: sjemena prelijemo s cetvrt litre vode,
nakon 20 procijedimo, te pijemo salice na
dan, i to nataste, pola sata prije objeda te prije spavanja. Tom dobro
dodati i to radi i jacega
otrove iz jetre, obnavlja tkivo i lijeci cijeli taj organ. U vezi s jetrom lijeci
naravno i pijemo pogotovo ako se gljivama, jer pri
tome najvise pogodena jetra. OPREZ! Kod svakoga otrovanja gljivama valja
smjesta otici Lijecenje samo pomoc lijecnickim mjerama.
Kod bolesti lijeci krvavi i kasalj. Osljebad sadrzi
gorke tvari koje povoljno na Uzimamo kapi ili pak pijemo
Kod slezene i bolesnog pijemo od te
ili pak od njezina sjemena. -
- posipamo praskom od sjemena, na prosirene vene stavljamo od
koristan i zenama koje bijelo pranje,
te kojima izostala mjesecnica.
PAPRAT


bujuska, divlji peprut, glistovnica, navala, oblcna
paprat, paprat, slov. glistovnica
Dry6pteris filix-mas

trajna paprat s jakim podancima.
podanke iskopavamo jesen. Iako
korijeni debeli, ne rezemo ih, nego ih
cijele na tamnome Dobar podanak na
prijeloma zelenkast. Podanci s visih
stanista ljekovitiji podanke,
prasak i ekstrakt
Nekoc se njome tjerale gliste, kako govori i jedno od njezinih imena.
! Uzimala se i protiv trakavice. OPREZ! Nitko ne trebao
paprat za lijecenje bez lijecnickoga nadzora. Danas protiv glista
i trakavice imamo bolja sredstva, primjerice kostice i cesnjak.
Prejaka doza mogla, primjerice, trajno ostetiti ocni zivac! No paprat
djelotvorno sredstvo protiv kao svjeze
za oboljela mjesta trljamo iscrpinom iz podanka. No
poslije treba odmah otici Kod prosirenih vena
se sto toplije za noge. U litre vode pola kilograma svjezih
podanaka i listova. Poslije moramo odmah
Pastirska iglica

JIGlJICA
96
iglica, smrdljiva pastirska iglica, iiva trava, s/ov.
krvomocnica ili smrdljicka
Gerdnium robert{anum
R
aste na vlaznim, sjenovitim mjestima,
zidove i plotove. Trajnica visine do 40
vrlo razgranata, dlakava. lma
zadah ili stjenicama. Beremo
dok cvate, od lipnja do kasne jeseni.
Cvjetovi zvjezdasti,
Pelin, divlji
T
Kod grla grgljamo cajem. Naljev kod i
crijevnih proljeva novorodencadi, bolova kod prsnog
katara, i gihta, protiv kamenaca. Dobrim se i kod
preko noci privijemo osim toga pijemo na]jev.
Kod zivca lica i kod otecenih desni i
stavimo na bolno mjesto. privijemo na otekline i kod i kod
zivotinja. Zimi najprije namocimo vodi da omeksa, potom
privijemo na oboljelo mjesto. Mozemo i sa zeravcem koji i zimi
zelen ako ga srodnik pastirske iglice. Lijecimo
i kozne bolesti, lisaja, svrbeza, ekcema, ojedina, rana,
mozemo preko noci staviti na oboljeli za naljeva:
namacemo osam sati. Podgrijemo prije no sto cemo piti. Na pola litre
vode stavimo 10 do 15 grama ili na vode. Pijemo
tijekom dana. Kod neplodnosti i zena
na svaki dan Uspjeh vidljiv.
PElJINJ> DJIVlJJI
crni pelin, crnobllj, komonika, metljika, osijenac,
trlomet, slov. navadni pelin
Artem{sia vulgdris


esta vrlo razgranata,
visine do pola metra, mirisa. Raste
zivice, obalama, grmljem.
Cvate i okomitim
ili ovjesenim, crvenkastosmedim glavicama.
Sablremo nadzemni dio biljke za cvata te korijenje
s kOijencicima. Divlji pelin koristimo i kao zacin
raznim jelima, osoblto
Pelin, div!Ji
97 Pelin, pravi
T
Djelotvoran protiv truljenja u crijevima, purgativ Pospjesuje
izlucivanje zelucanih i crijevnih sokova te potice tek. Regulira mjesecnicu
i grceve koji se pojavljuju za vrijeme nje. Pomaie kod
iscrpljenosti. Djeluje i kod proljeva i hemoroida. djeluje i kao sredstvo
za uspavljivanje. Upute: zlicu listova i korijena kuhamo u litri vode, ili pak
10 g osusena, smrvljena korijena u pola litre vode. Korijen djeluje znatno
bolje nego drugi dijelovi Sameljemo ga u prasak; kad se pojave znaci
da se napad padavice, uzme se cajna zlicica praska u mlacnu,
laganu pivu. Bolesnik mora odmah leci u krevet i oznojiti se. Mora se cuvati
prehlade, vrucine, alkohola i uzbudivanja. Sredstvo moramo uzimati tako
dugo dok ima tragova bolesti. OPREZ! Biljka sadrzi otrov tujon koji djeluj e
na sredisnji zivcani sustav, stoga budimo oprezni!
PElJINP PRA VJI
akcenac, pelin, tlul, gorki pelin,
osenac, pelen, pelincek, vakcenac, vermut, vrtni
pelin, slov. pravi pelin
Artemfsia absfnthium
U
zgajamo ga vrtovima, raste i divlji,
suhim stjenovitim padinama i na neobra-
denu tlu. Razgranataje biljka, visoka do 120 cm.
Donji su mu listovi trodijelni, duguljasti,
strelicasti, oni prema vrhu stabljike jedno-
stavniji. Cijela obrasla gustim sivim
dlacicama. Cvate u srpnju i kolovozu, cvjetovi
su zute, visece glavice. lma jak, specifiCan miris
i gorka okusa. Upotrebljavamo listove i cvje-
tove ..
T
Ekstrakt od pelina odlicno sredstvo za poticanje teka. Sluzi i za okrepu
i iznimno dobro sredstvc poslije teskih bolesti, poslije operacija, tijekom
upale pluca. Brzo otklanja sve probavne smetnje i nadimanje. Osoblto se
preporucuje ljudima bez zucnog mjehura. ga upotrebljavati i kod
zivcanosti i zivcane iscrpljenosti. Odlicno djeluje kod proljeva, grceva u
probavnim organima, zgaravice, zutice, zelucanog katara, kod suvisne
zelucane kiseline. Pospjesuje rad bubrega. Jacajetru, pluca, srce, zeludac.
Posebno se preporucuje zenama kod poroda jer dobro prokrvljuje organizam
i time olaksava porod, trudovi su jaci i brzi. vrlo uspjesno istjeruje
gliste. Kod probadanja u usima pripremimo parnu kupelj s pelinom.
Namocen u rakiji sredstvo za utrljavanje kod reume i gihta. Krpu
namocenu u toj rakiji stavljamo djetetu na trbuh ako ima gliste ne li ih
pelin otjerao. Prokuhan u octu djeluje protiv otrovanja gljivama. OPREZ!
Kod svakog otrovanja gljivama valja odmah lijecniku! Lijecenje samo
pomoc onome sto propise lijecnik. lsto vrijedi i kod otrovanja olovom,
Pelin, pravi 98
Persin
mesom; tim pelin ili
vodi. Pelinov samo na zlice, vise na dan
koji izaziva i i dojilje ne ga
S pelinom zestoka pica (apsint) nekim zemljama
cak
PERS][N
majdonos, persun, petrusim, petrusimen,
petrusimul, petrusin, zelen, slov. petersilj
Petroselinum hortense
D
vogodisnja visoka do jedan
s oblcnim i slatkim anisom, kimom,
ali i i
korijen mirise, plodovi i sjemenke vrlo
intenzivno. i
dok cvate, vadimo ili
i no sto plodovi
stitovima posve ih
i objesimo na mjesto.
nije samo zacin nego i odlicna
ljekovita
od sjemena ili sok od otklanja
f i Povoljno na
i ih i sto se
Za ljekovite dostaje nekoliko
pomaze kod vodene bolesti, gihta, ekcema, Pijemo
na dan pola salice toga ili od tegoba
sa slezeni i kod s vinom, malo octa i
dosta meda, te taj pijemo vrijeme. Razni od
to jest od njegova sjemena ili kod nadimanja
kod tegoba, i Ako s
is1jece krv i imamo otezano mokrenje, odmah

Nakon dva sata zlicom sto pliva na Bolesnik
ga svakoga dana dvije kapi. zacin, poboljsava
jelima, i inace ljekovito. potice znojenje,
otrovne tvari iz
Cijela djelotvorna edema, smetnji i disnim
teskoca, koznih i zenskih bolesti. Izvana lijeci
nagnjecenja, pcela, od sjemena jak
snizava i
Petoprsta. uspravna
99
PETOPRSTA

USPRAVNA
petolista, petoprst visoki, petoprsta steia, poljska
teia, srcani korijen, srcenjaea, srcenjak, stava od
srdobolje, trava od srca, trava od srdobolje, slov.
srcna moc
Potentflla tormentflla
T
rajnica s gomoljastim podankom. Za
lijecenje samo taj podanak.
Izvana tamnosmed, na prijelomu ali na
zraku ubrzo pocrveni. Podanke sakupljamo u
rano proljece ili kasnu jesen, ocistimo ih,
Petoprsta. uspravna
osusimo u zracnome potkfov]ju, onda jos oprezno u pecnici na umjerenoj
temperaturi. Kad se osuse, najbolje ih samljeti u prasak. Kako se kolicina
tanina (treslovine) u njima vrlo brzo smanjuje, najbolje ih tek osusene
pohranjivati te zalihe obnavljati svake jeseni i proljeca.
Petoprstu za tinkturu, ekstrakt ili mast. Za
f poparimo cajnu zlicicu petoprste s cetvrt litre kipuce vode, nakon 5
minuta procijedimo i pijemo nezasladen. Ili: cajnu zlicicu praska namocimo
preko noci u hladnoj vodi, ujutro brzo zakuhamo, onda procijedimo i pijemo
tijekom dana gutljaj gutljaj 1 do 2 salice. Za tinkturu namacemo jedan
dio petoprste u deset dije1ova rakije tijekom 4 do 6 tjedana, svakoga dana
protresemo, na koncu procijedimo u staklenku i uzimamo potrebl 10 do
12 kapi na dan. Ekstrakt pripremamo tako da prasak (moze ga i mnogo)
namacemo u rakiji 15 do 30 dana, procijedimo u staklenku te potrebl
uzimamo samo 5 do 10 kapi na dan. Mast: svjeze gomolje ocistimo,
operemo, nasjeckamo, prokuhamo u svinjskoj masti ili govedem loju; jos vrucu
mast protisnemo kroz krpu u posudu koju potom dobro zatvorimo. Kad
potrebno, mast nanesemo na krpu i stavimo na bolesno mjesto. zbog
treslovine vrlo dobro lijeci kronicne zarazne bolesti crijeva, dizenteriju. katar,
upalu debeloga crijeva, otecenu jetru i zuticu. Jedan od najboljih lijekova
za crijevnu tuberkulozu. Pokazao se osoblto dobar kod onih bolesti kod kojih
se izmjenjuju proljevi i zatvori unistava bakterije koje uzrokuju te bolesti.
Petoprstu pripremamo u jednakome omjeru (1 : 1 : 1) s imelom i poljskom
preslicom: cajnu zlicicu petoprste zakuhamo u litri vode, njome poparimo
zlicicu imele i preslice. Tako dobljemo odlican lijek protiv crijevnih bolesti.
Kod krvarenja iz crijeva klistir od mjesavine petoprste.
hrastove kore i kamilice u jednakim dijelovima: cajne zlicice mjesavine
zakuhamo u litri vode, nakon 5 minuta ocijedimo i mlacnim cajem klistiramo
bolesnika. Cireve, ekceme (osipe), raspucane usne i ruke, na rukama
i nogama, nagnjecenja i divlje meso lijecimo mascu od petoprste. Onaj kojem
prijeti opasnost od kapi, svakoga proljeca i jeseni trebao 14 dana uzimati
(svaki dan) 2 puta pola cajne zlicice praska na 1 decilitar vode.
Pirika 100

pasja psenica, pir, pirak, pirevina, pirovnina,
puzava pirika, rubetka, zubaca, slov. pirnica
Agropyrum repens
i vrlo dosadan korov jer mu
.l korijeni sezu duboko i imaju mnogobrojne
vrijeze. Raste njivama, vrtovima, uz putove.
visoka do 80 Cvate od lipnja
do kolovoza. Ljekovitjoj podanak. Vadimo ga
u ozujku i travnju te u rujnu i listopadu. Naj-
lakse ga nalazimo iza pluga prilikom proljetnoga
i jesenskoga oranja, dijelom i iza Tada
ga treba pazljivo odabrati medu drugim korije-
nima. Brizljivo ga operemo i susimo na suncu,
Pi1ika
do kraja na umjetnoj temperaturi do u protivnome lako popljesnivi
i nije za upotrebu.
T
Pirika sadrzi mnogo ljekovitih i vrlo djelotvorna. Djelovanje
vrlo krv. Jos bolja
mjesavina korijena od pirike, lisca od crne bazge, zatim i velike
koprive. Cajnu mjesavine poparimo s litre kipuce vode i pijemo
na dan 2 do salice zasladena medom. Vrlo djelotvoran sok od
svjezega korijena, i to kod bolesti koje se pojavljuju zbog pomanjkanja
minerala i vitamina; to su bolesti bronhija, skrofuloza, otekle limfne zlijezde,
rahitis, slabokrvnost, probavne smetnje. gnojne upale, suhi
i vlaini ekcemi, pranje, upala pluca, upala porebrice, upala maternice.
ili s\jez sok od korijena koristan kod gihta i reume, vodene bolesti,
bolesti mjehura, kod zastoja mokrenja u djece i starijih ljudi, kod kamenaca
u mokracnim organima, bolesti jetre i kod crijevnoga i
katara, hemoroida. na spolnih bolesti.
oslabjela pluca i susicu. Zasladujemo ga s mnogo meda i pijemo
u vise navrata. OPREZ! Ne smijemo ga predugo uzimati jer moze nastetiti
bubrezima. Kod akna pripremamo mjesavinu od jednakih
dijelova korijena pirike, divlje macuhice, preslice i koprive. Jednu
mjesavine prelijemo s litre kipuce vode i pijemo tri puta na
dan jednu salicu.
..,
Piskavica 101

sjeme, kozji rog, pjeskavica,
prosenica, roinjaca, s!ov. seno triplat
Trigonella foenum graecum
L
istovi su veoma nalik na listove djeteline.
Cvjetovi su zuti ili zuckastobljeli. Plod
desetak centimetara dugacka mahuna.
U rujnu beremo zrelo sjeme koje ljustimo iz
mahuna i suimo na zraku. Zbog svojih sasto-
jaka ima znatnu Jjekovitu vrijednost.
T
Sjeme samljeveno u brano uzimamo
nekoliko zlica na dan za jacanje organizma.
Brano takoder mozemo i u dzem ili
Plucryak
marmeladu; ta mjeavina pospjesuje rad crijeva. glukokinina poceli
su ga preporucivati i dijabeticarima. No piskavica osoblto korisna kao
koji se stavlja na razne cireve. Sto grama zdrob]jena sjemena
smijesamo s malo vode u kasu, to namazemo na platnenu krpu i stavljamo
kao na bolesno mjesto. Tako pospjesujemo odstranjivanje gnoja iz
potkoznih cireva, raznih furunkula i karbunkula. djeluje kuhamo
li sjeme s octom. Takav koristan i za lijecenje flegmona, tj. gnojnih
upala potkoznoga tkiva, zagnojenih zanoktica i otvorenih cireva na
potkoljenicama. Neki veoma cijene piskavicu kao zacin jer jako i ugodno
mirie te potice te,k, zeludac i ubrzava probavu. Smijemo medutim
u posve malim kolicinama, slicno kao mukatni oracic.
PlUCNJAK
kudravac, kudrovac, lisac, lisac,
ljekoviti plutnjak, medunica, medunika, plutnik,
od guje, slov. pljucnik
Pulmonaria officinalis
V
isok do 30 cm, raste medu grmljem i
listopadnim umama. Listovi su mu
tamnozeleni s pjegama. Cvate u ozujku
i travnju. C\jetovi su najprije ruzicasti, kasnije
poplave. Biljku sakupljamo dok cvate. Vezemo
u snopice i objesimo u prozracnoj prostoriji.
Najcece treba suiti, i to na umjerenoj
umjetnoj temperaturi do jer u vrijeme
berbe vanjska temperatura ne doseze tu razinu.
Plucryak 102
P!Juskavica
silicijeve kiseline, sluzi i kalcijevih soli jako na pluca i
druge organe, pogotovo na disne. Opcenito, plucnjak slovi kao prava
pomoc kod svih plucnih bolesti; samo se uskolisni trputac moze mjeriti s
njim. Kad doista vise nema pomoci plucima, tad poma2e, kako se tvrdi, samo
jos plucnjak. Koliko se smanjio broj plucnih bolesnika kad ga vise
Poma2e i kod katara disnih organa, kod kaslja s ispljuvkom,
upale pluca, gripe, bronhitisa i plucne susice (tuberkuloze). od plucnjaka
jos i promuklost te upale u grlu, ako ga pijemo i njime grgljamo.
tkivo, upale, ubrzava mokrace, hemoroide.
Pijemo li duze vrijeme mjesavinu od plucnjaka, preslice i uskolisnog trpuca,
pomoci nam i kod teske tuberkuloze. Slabasni i bolesnici
trebali piti 2 do puta na dan od osusena plucnjaka s
mlijekom. Plucnjakov treba piti kod krvava mokrenja. upalu
sluznice u zelucu i drugim probavnim organima, u ustima i zdrijelu,
pro]jev i dizenteriju: pijemo ga puta na dan jednu salicu. i na
bolesni mjehur i na kamence u mjehuru. Cajna mjesavina za pluca i
bronhije: dva dijela plucnjaka i uskolisnoga trpuca, jedan koprive
i preslice. Jednu mjesavine poparimo s litre kipuce vode
i pijemo, gutljaj gutljaj, svaki dan tri salice zasladena medom.
Mlado lisce plucnjaka mozemo pripremiti kao spinat ili salatu.
VICA
gospin
cvijet, gospina ivanje zelje, ienska,
Svetog lvana,
zelje, zvoncac, zvonCic, slov.
sentjanievka
Hypericum peifordtum
T
rajnica visoka do 70 raste na suhim
travnatim padinama, uz sume, osoblto na
vapnenastom tlu. Cvate zuto od lipnja do rujna.
Najbolja na Ivanje (24. lipnja).
vamo ponajprije cvjetove bez zelenih cvjetnih
ali i zeleni dio bez korijena. Cvjetove
stucamo, zalijemo maslinovim uljem i 15 do dana na suncu
ili na toplome u kuhinji. Kad ulje postane svjetlocrveno, ocijedimo ga u
staklenke, istisnemo i tekucinu iz cvjetova. Staklenku dobro zatvorimo,
omotamo debelim papirom i na hladnome i tamnome mjestu.
brojnih ljekovitih tvari gospina trava poma2e kod mnogih bolesti.
u.lje protiv opeklina, oteklina, oparina, razjedina od
f potom kad vrela mast strcne u oko, i za rane, oguljenu kozu,
ubode reumu i giht. Nema boljega sredstva protiv opeklina
na moru i planinama. Izvrsno sluzi za masazu kraljesnice, tzv. istrosenih .
,
P!juskavica
103 Podbijel
kraljesaka i zglobova. Zacjeljuje rane, pomaze kod iscasenja, uganuc'a i
podljeva. Djeluje i protiv kamenaca u zuci, mjehuru i bubrezima. od
listova i cvjetova, s dodatkom stolisnika i troskota, lijeci krv, bubrege,
mjehur, pluca, zuticu, potom zivcane tegobe poput potistenosti, histerije,
nesanice, bolnih zivaca. Bezbolno tjera gliste. Vrlo uspjesno sredstvo protiv
mokrenja u postelju i protiv proljeva. Pomaze kod razlicitih tegoba u
crijevima, plucima, zelucu i zuci. Tinktura, tj. alkoholni iscjedak, dobro
dezinficira rane i sluzi za masiranje drhtavih udova kod starijih ljudi. Caju
zajetra dodajemo jos aloe kako eflkasniji. OPREZ! Mogucaje alergijska
reakcija kod ljudi! U nekih ljudi ulje lagano zatvara: dodajmo
malo krkavine, pelina ili rabarbare. Ulje mozemo i ginekoloski,
i to preventivno i kurativno. Dobro i brzo zacjeljuje rane na maternici, lijeci
upale, djeluje protiv grceva za vrijeme menstruacije. Protiv grceva treba uzeti
tri puta na dan cajnu zlicicu, u drugim slucajevima zenama pomoci
tamponi. Uljem trljamo isijas i zivac trigeminus kod neuralgije. Uveliko
olaksava ili cak smiruje. Pljuskavica djeluje na spolne organe, potice im rast
i razvoj.
PODBIJEl
bjelokopitnjak, konjski lopuh, konjsko kopito,
lepuh, /opuh, podbllj,_pustica, repusina,
slov. lapuh
Tussildgo fdrfara
........
Z
ute nam cvjetne glavice podbljela u ozujku
i travnju navjescuju skori dolazak proljeca.
Listovi su tada jos skriveni i razvijaju se tek kad
ocvate. Listovi prilegnuti uz zemlju grubo
su nazupcani, odozdo sivo pusteni te imaju
miris. najradije raste na glinenom tlu
uz vode, putove, obronke. Beremo ga na suncanim
stanistima jer taj najljekovitiji. Cvjetne glavice
treba susiti vrlo brzo buduci da potamnjele
nemaju vrijednosti.
Cijela ljekovita priprem]jena kao protiv bronhijalne astme,
f promuklosti, sipljivosti, katara disnih organa, upale porebrice. Osim toga
listovima jos i prsa, se dobro oznojimo. poznat i kao
sredstvo koje prociscava krv, otvara apetit i djeluje protiv probavnih grceva.
Od cvjetnih glavica pripremamo tinkturu, uzimamo kod sluzi u plucima:
pregrst cvatova stavimo u litru rakije i ostavimo da dva mjeseca stoji na
toplome. Uzimamo do 4 puta na dan do 10 kapi na seceru. Podbljel
jedan od glavnih sastojaka "prsnih cajeva". ga i za inhalacije
kod prehlada i bronhitisa. Za uzmemo zlicu cvjetnih glavica na cetvrt
litre vode. Pijemo puta dnevno, zasladeno medom. Vanjska uporaba:
Podbyel 104
Povrtnica
stucemo oprane listove i stavljamo ih na rane, svjeze ili zagnojene, upale,
otekline, ili pak skuhamo namocimo krpu u nj i stavimo na bolesno
mjesto. Kod upaljenih vena od s\jezih listova podbljela i s\jezega
slatkog vrhnja pripremimo masu kojom vise puta na dan ma:lemo upaljena
mjesta. Na dalekome Sjeveru ljudi lijece reumu tako sto na postelju prostru
plahtu, na nju poloze lisce podbljela, na sve to legne bolesnik. Dobro ga
zamotaju i pokriju da se preznoji. Prije toga mu daju da popije vruc od
lipina cvijeta, podbljela i bazge.
POVRTNJICA
arapka, ardakva, rotkva, rodakva, rokva,
rotkva, rotkva povrtnica, sjetvena rotkva, trupka,
vrtna rotkva, slov. crna redkev
Rdphanus sat{vus

ovrtnica vrtna rotkva prastara kulturna
Egipcani su s crvenim lukom i
cesnjakom, davali robovima da im odrzali
zdravlje. Uzgaja se u vrtovima i na poljima.
korijen koji repasta oblika.
Izvrsna kao povrce, slovi i kao ljekovita
Povrtnicu ne trebalo soliti, veli
jer inace postaje stetna. OPREZ! Ljudi s upalom
zeluca ne trebali
Sok od povrtnice pomijesan sa secerom uspjesno lijeci disne organe,
f bronhijalni katar, hripavac. Ucinimo ovako: izdublmo rotkvu i u nju
stavimo secer ili nacijedimo med, ostavimo na toplome preko noci i sutradan
polagano popijemo sok, naposljetku pojedemo i rotkvu. Ili: razrezemo
rotkvu, skuhamo i tu vodu zasladimo kandisom medom te pijemo gutljaj
gutljaj. Veoma dobro prociscava disne putove. No inace poma:le i kod
drugih bolesti: lijeci zucne kanale, zaustavlja nastajanje pijeska i kamenaca
u zuci. Pospjesuje izlucivanje zuci i lijeci upaljeni zucni mjehur. Pripremamo
ovako: rotkvu sameljemo i dobro istisnemo sok. Prvi dan popijemo 100
g, drugi 200, i tako dok ne dostignemo 400 g, onda smanjujemo do 100
g. Neke kamence otapa, barem se tako tvrdi, neke ne. Sok svakako
smanjuje sklonost prema toj tegobl. Oblcno se zucni mjehur smiri i covjek
vise nema teskoca. Salata od povrtnice poma:le kod nadutosti trbuha, bolesti
bubrega i mjehura, kod vodene bolesti i slaboga teka. OPREZ!
treba samo s\jeze jer tada najljekovitija. Lijeci gljivicne kozne
bolesti. U tu svrhu sjeme zdroblmo u prasak i njime pospemo oboljeli dio.
Preslica, poyska
PRESlJICAP

105
metlica, borak, konjorep, konjski
koseterka, kositrenica, kositrenka, kres,
preslica, mali njivska preslica,
stukavac, voste, slov. preslica
Equisetum arvense
P
reslica dosadan korov, bez
gorkoslana okusa. Nisu ljekovite smede
sa sporama, nego one jalove, zelene;
one daju pravu drogu. Preslica sadrzi mnogo
silicijeve kiseline, cak 16%; sakupljamo
Preslica, poyska
mlade u njima ta kiselina topljivija. sus1mo u
prozracnoj i sjenovitoj prostoriji tako da ostanu lijepo zelene. Sok i od
preslice nemaju nikakvih popratnih stetnih u cinaka. Priznavanju
ljekovitosti preslice pridonio njezini su ljekoviti ucinci znatni,
njezina uporaba mnogostrana. OPREZ! Preslica jaka, stoga s njom
budimo umjereni!
Preslica najbolji lijek za bolesna pluca, i kod bronhitisa tako i kod
f krvarenja iz njih; pomaze i kod tuberkuloze, ali tada potrebna
dvostruka doza. Kod teskih krvarenja krv se uz pomoc preslice brzo obnavlja
buduci da se broj krvnih zrnaca brzo poveca. Tkivo u plucima zbog
silicijeve kiseline. Konzumiranje i ispiranje njime zaustavlja ispadanje
kose. lspiranje rana svjezim sokom ili cajem od preslice pospjesuje
zacjeljivanje rana i kosti. lijeci upaljene bubrege, grceve u njemu;
ako onemoguceno mokrenje, djelomice otapa kamence i pijesak u mjehuru
i bubrezima, lijeci bubrezne casice, odstranjuje bjelancevinu iz mokrace.
Silicijeva kiselina u preslici povecava elasticnost tkiva. Kupelji: 100 g
namacemo jedan sat u vrucoj vodi i potom ocijedimo u vodu za kupelj.
Djeluje povoljno na kozu, prokrvljenost, razjedine na potkoljeni-
cama, "otvorene noge", hemoroide; smiruje svrbez. Preslicin dobro cini
omlohavljeloj i naboranoj kozi. Cajna mjesavina: mnogima preslica
prejaka, stoga preporucuju cajnu mjesavinu od preslice, podbljela, lipina
cvijeta, trpuca, bazginih boblca i timijana. Tu mjesavinu poparimo, ostavimo
da odstoji 15 minuta i potom procijedimo. Pijemo 2 do salice na dan.
Zasladujemo kestenovim medom. protiv mokracnih kamenaca: jednu
veliku zlicu mjesavine preslice i borovicinih boblca u jednakome omjeru te
malo pelina kuhamo 5 minuta u cetvrt litre vode. Treba odstajati 15 minuta,
potom procijedimo i odmah popijemo jednu salicu, drugu gutljaj
gutljaj tijekom dana. Kad se kamenci spustaju kroz mokracovod, napravimo
sjedecu vrucu kupelj s malo suhe i malo svjeze preslice. Jaka se bol
smiriti. Preslicin olaksava kod sarlaha, povecanih krajnika,
slabokrvnosti, upale porebrice, bolesti u vezi s metabolizmom, nervozu,
Preslica, po[jska
106
Ranjenik, pravi
izlucuje nezdrave sokove iz organizma, proc1scava krv. Suhu preslicu
u praak koji zakuhamo u mlijeku. trebaju piti slabana djeca,
jer organizam i stvara krv. Protiv upale grla grgJjamo preslicinim cajem.
OPREZ! Preslicu ne smijemo piti u prejakoj koncentraciji i predugo, vec u
vremenskim razmacima.

raved, raven, s!ov. i tungutska rabarbara
Rheum officinale, Rheum palmatum
U
ljekarni mozemo kupiti korijen prve
(Rheum olficinale), i to u komadima, ili u
praku, dok se druga (Rheum palmatum) uzgaja
u nas u vrtovima. Dobro uspijeva u vrtnoj
zemlji, no svjeze gnojivo smanjuje njezinu
ljekovitost. Koristimo samo peteljke njezinih
listova. Njih beremo najprije u lipnju, potom u
rujnu i listopadu. U njima ima mnogo vitamina
Listovi nisu jestivi ni u kakvu Od
pete]jaka pripremamo kompot, sok ili marmeladu.
od korijena djeluje kao sredstvo za cicenje; umjesto rabarbare
! mozemo uzeti krkavinu. Rabarbara pospjesuje izlucivanje mokrace. Sok
dajemo bolesnicima s vrucicom jer dobro gasi zed. Kompot, zasladen medom,
rekonvalescente. probavu i purgativ. Sok vrlo povoljno
djeluje na zubnu caklinu. ga Jjudi kojima drugi vocni
sokovi sa svojom kiselinom izazivaju "trnjenje OPREZ! Rabarbaru ne
smiju uzimati trudnice, dojilje, bolesnici s gihtom ili upaljenim mjehurom.
Neki ljudi ne mogu podnijeti rabarbaru jer im previe nadrazuje sluznicu u
ustima i crijevima. Oni ne smjeli uzimati.
RANJENIKP
PRAVI
bjelodun, djete/ina divlja, djete/ina kamenjarka,
macja djetelina, prava ranjenica, ranjenica,
ranjenika, zecja djetelina, slov. ranjak
Anthyllis vulneraria
C
vate zuto ili zlatnozuto, u planinama
narancasto ili purpurno. Ima slab miris, u
planinama tesko, otuzno, okus mu
-- - - ,
Ranjenik, pravi 107
cmi
posve neodreden. Zadovoljava se i oskudnim stanistem, ali najbolje uspijeva
na vapnenastom tlu. Beremo c\jetove i brzo ih susimo na sjenovitom, ali
zracnom mjestu.
omiljen pucki lijek. Vec mu ime kazuje da ponajprije lijeci rane,
f i to i kod ljudi i kod zivotinja. Toplim cajem isperemo ranu, onda
obavijemo krpom navlaZenom cajem od ranjenika. mijenjamo svakoga
sata. Tako zacijeliti i rane koje tesko zacjeljuju. Tomu caju dobro dodati
i jednaku kolicinu trpuca. prociscava krv. U tu svrhu pijemo 2
salice oparka na dan. uspjesno lijeci i kasalj, osoblto ako mu dodamo
i jednaku kolicinu trpuca. PomaZe i djeci kad povracaju zbog hrane koja
im nije prijala. Osjetljivim ljudima zeludac. C\jetove dodajemo i drugim
narodnim cajevima.
crna riblzla, crni cmanjci, grozdit, samorodina,
slov.
nfgrum
C
ijela neugodno mirise stjenicama.
U lipnju beremo samo cijele listove bez
peteljki. Moramo oprezni jer ih rado napada
snijet, takvi su listovi stetni. Boblce sadrze
mnogo vitamina i koji vrlo uspjesno
sprecava zaraze, osoblto plucne, ili ih brze lijeci.
i kora.
Sok od boblca namocenih u rakiji vrlo dobro
f pomaZe kod grceva u crijevima, pospjesuje
znojenje i lakse istjecanje zuci, potice izlucivanje mokrace te tako iz tijela
djelotvorno odstranjuje otrovne i stetne tvari koje izazivaju bolesti. Boblce
su i sok korisni kod bubreznih bolesti. od listova potice bubrege na rad
i tako utjece na lijecenje gihta, reume te djeluje protiv ovapnjenja Zila.
se preporucuje i kod vodene bolesti, razlicitih bolesti mjehura, kod
proljeva, migrene i jakoga kaslja. Konzervirani sok od crnoga riblza odlican
lijek protiv hripavca. sok u zimsko doba morao pri ruci u svakoj
obltelji gdje ima male djece. Podjednako djeluje i od listova. On sprecava
nastajanje kamenaca i pijeska u mjehuru te lijeci i druge bolesti rnjehura.
od stucenih listova izvrsno sredstvo protiv slabosti srca i vodene
bolesti. Liker od cmog riblza: zrele boblce zgnjecimo, dodamo listove paprene
metvice, zalijemo rakijom, ostavimo osam dana na suncu, ocijedimo, dodamo
malo przena secera i spremimo u Gutljaj toga uoci pocinka otklanja
nesanicu. Sok od crnog riblza: u dva kilograma soka usipamo kilogram
secera i kuhamo dok se ne zgusne. Odlicno pomaZe kod zelucanih tegoba,
zaustavlja proljev i dizenteriju, kod vrucice ujedno gasi zed. od listova
Riblz, cmi 108
Rosopas
dobar protiv bolesti disnih organa i lose probave, cak i u najtezim
slucajevima. Saku kore od crnog riblza kuhamo cetvrt sata u vinu; lijeci
bubrege, prociscava krv, olaksava mokrenje i reumatske bolove.
ROSOPAS
lastavitina trava, rosopas obltni, rusa, rusa trava,
trava od rosopasa, trava od iutice, zmijino
mlijeko, zmijinje mlijeko, zmijsko groide, iuta
trava, iuti rosopas, s/ov. krvavi mletnik
Chelid6nium mdius
R
osopas raste iz trajnoga podanka, do pola
metra visine, pokraj putova i ograda, uz
zidove, rusevinama i na neobradenu tlu.
Cijela blljka sadrzi narancasti sok. Vrlo
djelotvorna ljekovita blljka, ali treba vrlo
oprezno jer u vecim kolicinama
otrovna. Beremo cijelu blljku.
Rosopas diureticko i purgativno sredstvo. Preporucuje se onima koji
f boluju od reume i gihta. Umirujuce i sredstvo protiv
nesanice, astme, kronicnoga bronhitisa, zivcanosti i grceva u pojedinim
organima. trebali piti bolesnici s anginom pektoris i arteriosklerozom.
Djelotvoran kod bolesti jetre, slezene, zuci i mjehura. Otapa zucne
kamence. Pijemo ga i protiv gripe, migrene, uremije i visoka krvnoga tlaka.
Poboljsava vid i lijeci kronicne ocne upale. od zelenog dijela
blljke brzo pomaze kod grceva u trbuhu i bolova u spolnim organima.
Stavimo li blljku na trbuh, otjerat gliste. Uputa: pola cajne zlicice
smrvljene s\jeze blljke prelijemo s cetvrt litre kipuce vode. Pijemo jedanput
na dan nakon jela. U rosopasu otrov helidonin koji sprecava diobu stanica
(citostatik!). koristi kod kanceroznih oboljenja jer onemogucuje naglo
bujanje stanica raka. No OPREZ! U vecim kolicinama izaziva mucninu,
povracanje, proljev. Moze nastupiti i smrt ako paralizira centar za disanje.
Mozemo naciniti tinkturu. Pregrst sitno narezane blljke i korijena namacemo
osam dana u pola litre rakije. Uzimamo do 10 kapi na dan kod reume,
gihta, hemoroida, vodene bolesti, raka te za zeludac.
Rusomaea 109
RUSOMACA
eeslika,
gusomaea, gudomok, hotu-netu, kesica, kokosica,
mosnjak,
poljska
somaea, slov. plesec
Capsella bursa-past6ris

posvuda rasiren korov, visine

do 40 cm. Cvate od do kasne jeseni.
Sitni, cvjetovi nanizani
Najbolja ona proljece. Korijene
ocistimo, svezemo snopiCe, brzo
simo i spremimo tamne staklenke. Latinsko
Rusomaca
ime znaci pastirska U toj mnogo ljekovitih tvari za
mnoge bolesti i tegobe. bolji ako samo poparimo. S cetvrt
litre vode poparimo ili dvije cajne zlicice svj eze
i pijemo 2 do salice nezasladena na dan.
i svagdje pri stoga posegnimo za njom.
djelotvorno krvarenja. kako iz crijeva tako i iz
f i nosa, i iz Protiv krvarenja iz nosa od
kroz nos ili svezemo oko vrata i na zatiljak.
Kod krvarenja iz pijemo od jednakih dijelova
troskota, imele i korijena petoprste (Potentilla
tormentilla), i to tri salice na dan. naravno svaki
svjez. Protiv krvarenja rusomaci dodajemo
te mjesavine poparimo s cetvrt litre vode te pijemo ili dvije
toga nezasladena od vrlo djelotvoran i za proljetno
ciscenje krvi. Mozemo dodati i Pomaze protiv kaslja, protiv gihta
te Prilicno dobro krvni tlak; slicno kao imela,
previsok, prenizak. Na taj nacin i na presporo ili prebrzo
srca. ljekovito i na krvnih zila. potice na rad
lijena crijeva, i time njihovo praznjenje. Pomaze protiv
proljeva i krvava mokrenja. izvrstan lijek za zene;
- 8 dana prije treba piti od
i to do dvije salice na dan. No niposto ga ne smijemo piti hladna,
kako to ponegdje U zena lijeci pranje, i to ako
ili se njime Pomaze protiv porodajnih grceva i tako olaksava porod.
Pomaze i kod tegoba Na rane stavljamo
ili pak namocene kako krvarenje. Ono sto
za to za zene, bar na neki nacin.

Rutvica 110
RUTVICA
petoprstica, ruda, ruta, rutica, rutva, sedef,
sedefcic, s/ov. vinska rutica
Ruta graveolens
V
rlo razgranat omanji grm prilicno neu-
godna mirisa. Cvjetovi su rutvice sitni,
zelenozute Uzgaja se uglavnom u vrtovima,
ali raste i slobodno u prirodi. Cvate od lipnja
do kolovoza. Rutvicu razmnozavamo sadnicama.
Sakupljamo dok cvate, od lipnja do kolovoza,
i to za vremena, jer inace navodno pre-
jako djeluje. Vrlo ljekovita za mnoge tegobe,
no zbog pomalo otrovna etericnoga ulja neugod-
na mirisa bolje ju u cajnim
Rutvica
mjesavinama. Samu rutvicu koristimo vrlo umjereno i u malim kolicinama,
osoblto kad rijec unutrasnjoj upotrebl, buduci da otrovna. OPREZ!
Pojedini su ljudi toliko alergicni na rutvicu da doblvaju svrbez i koprivnjacu
vec dok beru.
pomaze kod padavice, vrtoglavice, angine pektoris, skorbuta,
f bronhijalne astme, upale grla. Smiruje i )-lSpavljuje, osoblto nacinimo li
mjesavinu: 10 g rutvice, odoljena i metvice, 15 g glogova cvijeta i imele
t e 5 g kima. Zlicicu te mjesavine poparimo s cetvrt litre kipuce vode i
ostavimo da odstoji 10 sati. Pijemo 2 do salice na dan, no samo gutljaj
gutljaj. Bradavice nestati navlazimo li ih u vise navrata rutvicinim
sokom. Nagluhost cemo izlijeciti parom od listova koju cemo lijevkom
usmjeriti u vanjski usni kanal ; to cinimo 5 dana. Listove kuhamo s octom.
Sum u u sima, ako mu uzrok nije srcana slabost, lijece kapi rutvicina ulja;
mlacne ih nakapamo u vanjski usni kanal . Pregrst rutvicinih listova
skuhamo s malo svjezega maslaca i procijedimo kroz platnenu krpu u
staklenku te potrebl. Ako usni kanal otecen, preprzimo
rutvicine listove s crvenim lukom na ulju, protisnemo kroz krpu i potrebl
nakapamo u uho. od rutvice tjera gliste i druge crijevne nametnike.
Smijemo ga piti samo na gutljaje. ga mozemo dodatkom kicice,
borovice, kadulje i drugih korisnih za crijeva i zeludac (anis, kopriva,
laneno sjeme, mazuran, metvica, maticnjak, maslacak, stolisnik, kupina,
dubacac, zlatnica). Pijemo samo topao Rutvica veoma djelotvorno tjera
razlicite insekte i gamad - muhe iz stana, moljce iz ormara, buhe iz kreveta,
i stjenice. Na mjestu gdje raste, nema ni zmija. od rutvice, razrUeden
vodom u omjeru 1 : 4, izvrsna kupelj za oci ispiremo li ih njime dva puta
na dan. Tako cuvamo i popravljamo vid. rutvicu kao kupelj ili
dosta lijececi nedostat* teka, vrtoglavicu, navale krvi
u mozak, tesko disanje, zelucane tegobe, iscasenja, uganuca te kozne osipe.
Pomaze i kod bolne mjesecnice. OPREZ! Trudnice ne trebale piti rutvicin

Ruia, pasja 111
v
RUZAP PASJA
divlja ruia, divlji sipak, pasja draca, srblguzica,
sepurika, sepurina, sip, sipak, sipkovina, sipurika,
sipurina, sipkova ruia, oblcni sipak, s/ov. sipek
R6sa canfna
B
odljikav visine do Raste na
suhu zemljistu, na livadama i
pasnjacima. plodove, sipke, od
nada]je. ih duzini, sto
moguce osusimo na potom i na
umjetnoj od Plodice, "sje-
menke" isplahnemo tako da dlacice
te i njih osusimo, cuvati ih u
zacepljenim posudama inace
Ruia, pasja
gube djelotvornost. i crni i sipak (pasja ruza) ima izuzetno mnogo
vitamina On se kuhanjem ne unistava kao kod caj eva . U sipkovoj
i vinu nakon godinu dana ostaje jos samo cetvrtina kolicine
vitamina
T
Zbog velikih kolicina vitamina i vitamina od sipka veoma
ljekovit. U hladnim i vlaznim zimskim mjesecima veoma dobro cuva od
prehlade povecava otpornost- na razne zaraze. Nadasve povoljno
utjece na rad zlijezde, u kojoj nastaju za zivot vaini hormoni.
morali piti osoblto stariji Jjudi kojima probavni organi vise ne upijaju
dovoljno vitamina iz Djeluje i kao sredstvo za ciscenje
te ga trebali dodavati raznim cajevima kod proljetnoga
lijecenja. prehlade sipku dodati jos i lipin cvijet.
zimi morali redovito piti. sipkovih "sjemenki" treba kuhati 5 minuta.
Pijemo ga 2 do salice na dan. OPREZ! Prevelika kolicina lose utjece na lednu
mozdinu i srce. Kod dojilja vitamin u mlijeko i veoma utjece
na razvoj dojenceta. biljni vitamin od svih kemijskih
vitamina Sto sipka imajednaku vrijednost kao
limuna. Sipkov otklanja umor, malaksalost i Obilje
vocnih kiselina u sipku pospjesuje izlucivanje mokrace i na taj nacin posredno ,
djeluje protiv nastajanja pijeska i kamenaca u bubrezima, ili smanjuje
sklonost prema njihovu nastajanju. takoder krv iz tijela
odvodi soli mokracne kiseline i tako posredno lijeci reumatske bolesti i giht.
Buduci da tjera na mokrenje, ga kod vodene bolesti. Djeluje
i protiv rahitisa. Sipkova tinktura ojacava korijene kose. Uputa: 2 sake
narezana sipka namocimo u litri rakije. od sipkovih c\jetova suzava :lile,
sto dobro dolazi kod unutrasnjih krvarenja. Ujedno i U obzir
dolazi jos i sipkova sisarica, koja se, kao dlakava glavica crveno-zelene
pojavljuje na pojedinim sipkovim (Nastaje kao posljedica uboda
ruzine ose siskarice.) od nje izvrsno okrepljuje oslabjeli
Pospjesuje zacjeljivanje rana i opeklina, suzblja potice na
mokrenje i otklanja kamence u mokracnim kanalima.
Ruia, vrtna 112
v
RUZAP VRTNA
majska ruia, mirisljavka, roiica, ruia stolistica,
slov. vrtnica
R6sa centif6lia
R
uza ima tisuce vrsta i najrazlicitijih su
Uzgajamo ih u vrtovima. Cvatu od lipnja do
jeseni. Sakupljamo cvjetne latice u doba njihova
najbujnijeg cvata, no samo za suha vremena.
Osusimo ih brzo i spremimo u dobro zatvorene
posude. Ruza jos od davnina slovila kao
ljekovita blljka, danas se naveliko uzgaja i za
doblvanje skupocjena ruzinog ulja. Ruze ne
gnojimo umjetnim gnojivima i ne prskamo
pesticidima ako ih upotrebljavamo za lijecenje.
Ruia, vrtna
Naljev od la!ica preporucuje se za prociscavanje krvi, osoblto dodamo li
f mu med. djeluje kao blag purgativ. Pijemo ga i kod zutice,
prekomjernih menstrualnih krvarenja, glavobolje, vrtoglavice, nesvjestice,
pranja. znatno srce, zivce, jetru i probavne organe.
Zasladujemo ga medom. Vino kuhano s ruzinim laticama okrepljuje oslabjeli
i umoran organizam, ublazava bolove u donjem dijelu tijela. Ispiranje usta
vinom u kojemu smo kuhali ruzine latice otklanja zubobolju. Hladan oblog
oko glave ublaiava glavobolju. Ruzini oblozi (na oku) otklanjaju titranje pred
ocima. Mozemo stavljati i svjeze latice. Nekoliko kapi topla uvarka u uho
smiruje bolove u njemu. Usta bolesna zbog i afta ispiremo uvarkom
od latica. Kod grla grgljamo. Kod crvenog vjetra na licu korisni su
oblozi od svjezih latica. Svima onima koji imaju unistenu crijevnu floru zbog
pretjerana uzimanja antiblotika, preporucuje se temeljita kura pripravkom
od ruza. Svaki dan prije jela trebalo popiti casicu od ruzinih latica.
Mozemo zakuhati pola litre vode i pola litre vina. U litru kipuce vode stavimo
desetak latica. Plucni bolesnici trebali piti mnogo toga Reumaticari
u vodu u kojoj se kupaju morali ubaciti nekoliko pregrsti ruza, i bolest
se trebala smiriti. Za djelotvornu masazu ruze trebali namakati u
rakiji. pomaie i protiv prhuti, akni, uganuca te kod rana. Ruza namocena
u maslinovom djelotvorno pomaze kod opeklina, rana, ozeblina i
raspucane koze.
Ruzmarin 113
RUZMAR][N
rozmarin, rosmarin, rusmarin, ruzman, ruzmarin,
zimorad, imurod, slov. roimarin
Rosmarfnus officindlis

toplih krajeva, vrlo osjetljiva na

mraz; stoga kontinentalnim dijelovima
loncima. c\jetove ili
pak dok Od
pripravljamo
i vino. Njih nacinimo tako da
namocimo ili vino.
Upotrebljavamo samo male kolicine pripravaka
jer vrlo jako sredstvo.
Ruzmarin
svim svojim pripravcima povoljno na tijelo
! da sredstvo za Ulje od poboljsava prokrvljenost i
siri Zile. Pomaze kod lose probave, potice na rad lijeni otklanja
bljedilo. Potice rad jetre i za to
korisno vino ako ga bolesnik pije 2 case na dan
tijekom jednog do dva mjeseca. krvotok i podize nizak krvni tlak
te neredovito izvanredan za jacanje srca pijemo
li vino ili i to 2 case vina ili 2 casice rakije
na dan. Lijeci i bolest srcanog porijekla, i njezine posljedice
popijemo li 2 salice na dan. Bolesne oci ispiremo
i kamilice. Protiv iscrpljenosti, neplodnosti, pranja,
vrtoglavice, nadimanja, za prociscavanje krvi, protiv zastoja mokrenja pijemo
tri na dan vina- nataste, prije
i prije vecere, ili pak dva rakije. Rakijom masiramo mjesta
koja zahvatili giht i protiv grceva, kaslja, mokracnih
kamenaca, astme, zivcanosti, tjeskobe, migrene izazvane zivcanom
gliste. Na iscasenja, modrice, edeme i stavljamo
obloge od U Dalmaciji
da namocen ili pripravljen kao
protiv ispadanja kose.
Sapunika 114

belonoga, sapunjaca, sapun-trava, slinarica, vucji
lisac, slov. milnica
Saponaria officinalis
R
aste jarcima, padinama, vinogradima,
zivice i potoke, na pjescanome Trajnica
visoka do 80 crvenosmeda blljka jako
razgranata korijena iz kojega raste s
bljelim cvjetovima koji cvat.
Cvate od srpnja do korijen
koji vadimo proljece i jesen. Dobri i listovi.
Trljamo li korijen vodom, zapjeni. Kad ga
iskopavamo, moramo zahvatiti sto jer
tanji korijeni najvredniji. Dobro ih operemo
i
SiriStara
od korijena treba oko pet pijemo ga kod
f gihta. zlijezda te koznih bolesti. od svjezeg korijena
tvari (metabolizam). Pijemo ga kod slabljega rada jetre i
slezene te slaba Uzimamo ga i kod kronicnog katara
i crijeva. Potice mokrace i znoja, smeksava i za
ciscenje. Kod grla grgljamo cajem. Samljeven korijen samo
namocimo preko noci, procijedimo i pijemo preko dana
Uputa: cajna zlicica praska na vode. Staviti vise ne bllo dobro.
od listova koje smo nabrali prije cvjetanja slovi kao lijek protiv lose probave,
bolesti jetre i katara i slaba tjelesnih sokova.
se pasta.
v
SJIRISTARA
encian, gorCica, lincura, vladis/avka, iuta gencijana,
iuti srcanik, iuta siristarka, slov. encijan
Gentiana lutea
S
irist.ara izrazito planins.ka ZastiCe-
na bllJka HrvatskoJ.
ljekarni ili prodavaonici bllja i blljnih pripra-
vaka. Dobro Podanak iskopa-
vamo ili rano proljece. Razrezemo ga
i objesimo na konopciCe prozracnoj
prostoriji. Od svjezeg podanka pripremamo
od ekstrakte.
napisao: "Imas li i najmanji vrt, posadi
Siri.Stara 115
S!Jez, byeti
siristaru, pelin i dostaje za Pripravke od siristare
bar jedan sat prije jela.
Siristara jedan od ponajboljih lijekova za i razne
! tegobe. vraca tek, otklanja pritisak
te napade nesvjestice. Potice lijeni koji
premalo probavnih sokova, crijevne grceve. vrijeme
svakoga dana: 20 do 30 kapi ili ekstrakta i to razrijedena
5 velikih zlica vode. OPREZ! Nije dobra za sve
tegobe i za svakoga. Ne se s visokim krvnim
tlakom, sa kiseline, ni trudnicama na
osjetljiva siristare se cajna mjesavina od anisa,
kamilice, koromaca, kima i maticnjaka. Za prasak
s vinom, ako bolesnik nema Prasak s vinom ili toplim
otklanja gliste, i potice mokrenj e,
i
sliz, dobri slez, dilj, linja, ljekoviti sljez, pitomi
sljez, pitomi sljez, sljezovina, sljez, sljezovina,
veliki sliz, veliki sljez, slov. ili slez
Althaea officindlis

trajnica koja raste nizinama

na vla:lnijem Cvjetove beremo od lipnja
do kolovoza za vremena i ih na
Listove beremo tek posto
ocvate i pazimo da na njima nema snijeti.
Korijene vadimo rano proljece ili
ih, brzo na i sameljemo
prasak. Sve dijelove sljeza brzo i
na veoma jer lako popljesnive. Nista ne nego
sljeza namacemo preko noci pola litre hladne vode. vodeni
prelivak malo podgrijemo prije no sto cemo ga piti. Ako sljez
jer on vrlo to nije znao i
stoga ga nije previse cijenio. Sljezov vodeni prelivak dodajemo
cajnim mjesavinama kod raznih bolesti protiv kojih
sljeza. Ponajprije prasak od korijena.
Sljez lijeci prvome disne organe- grla, bronhitis, potom
. f olaksava kasalj i katar, poma:le kod iskasljavanja, cisti
lijeci afte i akne, cisti koristan klesarima i
pripremamo od praska i sladimo ga medom od kestena. za
probavne organe (prije svega onaj pripravljen od korijena): pomaze kod
bolesti crijeva i probavnih smetnji, proljev, otklanja tegobe
syez, bfjeli
116
syez, cmi
u debelome crijevu i kod zatvora, bolove u zucnome mjehuru. Za
mokracne organe: olaksava otezano mokrenje, ali poma.Ze i kod bolna
zadrzavanja mokrace, lijeci pranje, upalu mjehura i bubrega. Osoblto
poma.Ze kod bolova izazvanih bubreznim kamencima. Vanjska upotreba:
cajem ispiremo apscese, cireve, ocne kapke. Djeci, kad im izbljaju zubl,
dajemo korijen sljeza da njime trljaju desni.
SlJEZJ> CRN][
crni sumski sljez, divlji papel, divlji slezenovac,
divlji sljez, divlji 5/jez, gusqe cvijece, planinska sliz,
sliz, slizovaca, sumski sljez, velika sljezovaca, slov.
slezenovec
Malva silvestris
B
iljka visoka do 60 ima srcolike,
i dlakave listove. Rado raste u
naselja, uzgaja se i u vrtovima. Cvate
i ruzicasto, i to od lipnja do rujna,
sazrijeva u kolovozu i rujnu. Korijen iskopa-
vamo u ozujku i travnju te u listopadu, cvjetove
beremo dok cvatu, listove od lipnja do rujna.
Sakupljamo ih uvijek za suha vremena. Treba ih susiti veoma brzo, inace
poprimaju pr]javotamnu boju i gube vrijednost. Crni sljez, kao ni bijeli sljez,
ne smijemo kuhati ni popariti, nego pripremamo hladni prelivak: korijen
namacemo u hladnoj vodi 8 sati, ocijedimo, potom ga tek kao zagrijemo.
vrijedi i za cvjetove i za listove. Za cajnu mjesavinu treba crni sljez
posebno namakati u hladnoj vodi i tek ocijedeni dodati toploj cajnoj
mjesavini ljekovitih
sam ili u mjesavini, povo]jno utjece na disne organe,
f i smiruje kasalj i hripavac. Pospjesuje izlucivanje sluzi, lijeci bronhitis i
plucni katar, promuklost i upalu zdrijela te astmu. Ljekovito djeluje na
grceve glasnica, i na lakse proljeve. Mozemo ga mijesati i s jagorcevinom.
Kod promuklosti grg]jamo mlacnim cajem i njime ispiremo usta protiv cireva
i osipa. pripremljen od jednakih dijelova korijena i listova lijeci sve bolesti
koje su nalik na dizenteriju, potom crijevne i zelucane grceve, zastoje
mokrace, olaksava i bolno mokrenje. Vino kuhano s korijenom crnoga
sljeza i anisa smiruje bolove u mjehuru i crijevima, olaksava stolicu i
omogucuje dojiljama izdasnije izlucivanje mlijeka. Grgljanje oparkom od
jednakih dijelova listova crnoga sljeza, listova crne bazge i cvjetova divizme
lijeci limfne zlijezde. Vruci oparak listova i cvjetova, koji stoji pola sata prije
no sto ga procijedimo, izvrsna kupelj za "otvorene noge". Tu kupelj treba
ponoviti tri puta na dan, svaki put u novoj vodi.
...
Smreka

smrca, slov. snireka
Pfcea excelsa
117
S
ve su cetinjace (bor, borovica. jela, ari,
klekovina ili planinski bor i smreka) vie ili
manje podjednako ljekovite. Smreka drvo
visoko do 50 metara. pokriveno
crvenosmedom korom. U proljece sakupljamo
mlade pupoljke, od lipnja do kolovoza smolu.
Upotrijebiti ih treba odmah. S\jezi pupoljci i iglice
gube u i do polovice kolicine vitamina
Iglice ili vrske poparimo kipucom vodom.
f pricekamo 5 do 10 minuta, zasladimo
Smreka
medom i pijemo protiv kaslja. katara i drugih bolesti dinih organa.
procicava krv i lijeci katar mjehura, izaziva znojenje pijemo li ga u krevetu.
od vraka smreke otklanja proljetni umor. No moramo ga piti redovito!
Sladimo ga samo medom ili kandisom (zutim ecerom, zapravo ecerom od
sladorne trske, nerafiniranim). od smrekinih grancica, zbog toga to
sadrzi terpentinsko ulje, procicava disne organe, lijeci bronhije. bronhijalni
katar, upalu grla i pluca. Kupelji od smrekinih grancica pomazu kod gihta,
opustaju stvrdnute miice, pojacavaju tjelesnu otpornost i snagu. Grancice
i iglice kuhamo zasebno i potom dodajemo vodi za kupelj . kupelj
djelotvorno lijeci i kozne bolesti, kraste, osip, potkozne cireve . Zrak u
smrekinoj sumi izlijecio pluca mnogih bolesnika koji su ga ecuci umom
duboko udisali. Kosarica svjezih u spavaonici uveliko olaksava
disanje plucnim bolesnicima. Trebalo mogucnosti mijenjati
svaka dva sata. Izvrsnu cemo mast za rane doblti od smrekine smole,
govedega loja, voska i maslinovoga ulja. Ulja jedna kako
mast ostala meka. Odlican sirup mozemo napraviti ako zelene, nezrele
i izdanke kuhamo pet sati u mnogo vode. Potom valja izvaditi ceere,
tekucini dodati secer i ponovo kuhati dok se masa ne zgusne. Sirup
veoma ljekovit za dine organe kod djece. U proljece mozemo napraviti sirup
protiv kaslja i iscrpljenosti. Vrske cetinara posla:Zemo u staklenku iroka
i to naizmjenicno red vrsaka, red ecera. Tako napunjenu staklenku
odmah treba staviti na sunce. Nema li sunca, stavimo na vrlo slabo
zagrijanu plocu tednjaka. Ne ucinimo li to, se toliko stvrdnuti da
se nikad nece otopiti. Smrekine iglice sadrze mnogo vitamina Sto zima
hladnija, iglice ga sadrze vie. U nestaici kakva u vremenima
ljudi su se mudro dovijali tako to su iglice i na taj nacin
cuvali zdravUe. Iglice narezemo, nalijemo preko njih vode i nakon nekoliko
sati to pijemo.
SporiS,
SPORISP
OBICNI
118
boris, divlja vrbena, ljutovnica, sporis, verbena,
vrbena, ielezarka, ieljezarka, slov. sporis
Verbena officindlis
J
ednogodisnja ili trajna raste
najvise uz putove. steta, jer zbog
toga najcesce oneciscen. Cvjetovi su mu maleni,
visnjine ruzicaste U lipnju sakupljamo
blljku u cvatu, bez korijena i donjega dijela
povezujemo u snopice i naglo
susimo na zraku. Mnogostruko korisna.

Zvakanje svjezega sporisa i trpuca pomaze upaljenim desnima i
f oteklinama u ustima, olaksava bolove i lijeci. Otklanja i promuklost.
od sporisa, kuhana u vinu, znatno glavobolju, lijeCi oboljele
zivce, isij as, reumu. Svjezi sporis, zgnjecen s maslacem i polozen na oci kao
otklanja titranje pred ocima i razblstruje ih. Svjezi sporis, stucen i
polozen na ranu, lijeci od ugriza psa i zmije. Znatno olaksava bolove.
Potrebno dakako, otici i lijecniku. Ulje u kojemu przimo svjezi sporis
dobro za utrljavanje kod zubobolje, ispadanja kose i kao za bolesne
oci. sa svjezim, stucanim sporisem lijeci lisaje, i to uzimamo li
istodobno sredstva za unutrasnje djelovanje (npr. brezino lisce. koprivu,
stolisnik, osoblto cicak, sporis i trputac) , tj. pijemo li i cajeve. Sporis przen
na svinjskoj masti daje sredstvo za mazanje koje lijeci bolesne bubrege,
slezenu i zuc. od sporisa poskropljena vinom i uljem lijeci gnojne
otekline. Kad se polozi na kozu, ona odmah pocrveni jer od sporisa
privlaci krv. Vino kuhano sa sporisem izvrstan lijek za bolove u glavi,
razdrazene zivce, i za zivac trigeminus (trograni) na licu. Ono nam
pomoci i kod plucnih bolesti, astme, gripe, zutice. Otapa i kamence u
bubrezima, mjehuru i zuci. Za tu svrhu namocimo u litri bljeloga vina 5
velikih zlica narezana sporisa i ostavimo da odstoji 30 dana. vino pijemo
cetiri puta na dan jednu casicu. Prociscava cijelu utrobu. Sporis mozemo
i osusiti te dva puta na dan uzimati praska na vrsku noza. od sporisa
povecava mlijecnost dojiljama. One ga trebale piti tri puta na dan.
Steia 119
STEZA
beianica, gusja trava, gusjak, guscarski
petolist, gustja trava, petoprstac, srcepuc, srebrenka,
steinik, trava od grceva, slov. petoprstnik ili gosja
trava
Potentflla anser{na
R
aste na travnjacima, na vlainim
i glinenim pasnjacima, i na pjescanome
Cvate od svibnja do rujna. Listovi
perasto razdijeljeni, odozgo tamnozeleni,
odozdo srebrni, pokriveni mekim dlacicama.
nadzemni dio dok jos
Podanke iskopavamo i
ih brzo na
Steia
ali ne visoj od lisce
za cajeve.
od steze dobar protiv svih grceva.
f ga i protiv ("zlog grca"). mlijeko
se steza. Pomaie osoblto kod grceva crijevima,
listovima, kod grcevita kaslja, cak kod srcanih grceva.
djelotvorniji mjesavini steze, kamilice i maticnjaka. S cetvrt litre vode
poparimo mjesavine, zasladimo medom i popijemo
2 do salice na dan. Zenama olaksava tegobe kod mjesecnice,
pranja, potom tegobe grceve listovima i miSicima. Cajem od
korijena grgljajmo li nam se te za otklanjanje
Kod zeleni dio pomijesamo ga s octom i te
omotamo na stopala. se smanjiti, nestat
nelagode i nastat olaksanje glavi. Kod zivcanih bolesti povezanih s
grcevima, i onima epilepticnima, nacinimo od jednakih dijelova
steze, odoljena i pripremamo i pijemo kao i onaj protiv
grceva. od cijele protiv proljeva, dizenterije, kamenaca,
i vodene bolesti i najcesce s mlijekom.
Var]jska upotreba: ovojima lijecimo gnojne rane, cireve, potkozne cireve,
grceve, krmeljive oci. Jednako i prasak od zelenoga dijela
ga svaki dan vise navrata na noza ili malo vise.
Stolisnik 120
ST01ISNIK
hajducka trava, hajducica, hiljadarka, kostrijet,
kunica, ravan, rmanj, roman, romonika, sporis,
sporis, s/ov. rman
Achillea millef6lium
T
rajnica visine do 50 cm, cvate ili
ruzicastocrveno i to od lipnja do jesenskoga
mraza. Raste na suhim livadama, panjacima,
uz putove; ne uspijeva dobro samo na vlaznim
zemljistima. Sakupljamo od lipnja do kolovoza
nadzemne dijelove koja u cvatu, ili
samo cvatove.
Stolisnik
T
Zbog brojnih djelotvornih tvari to ih sadrzi
stolisnik iznimno ljekovit. lijeci dine organe. Paru, i
usmrkavamo u nosnice kad smo prehladeni. Utjece na dotok krvi u srce,
regulira krvotok, tako i otkucaje srca, lijeci mane srcanoga miica i anginu
pektoris. Povecava otpornost na bolesti . vrlo ljekovit za crijeva i
zeludac, otklanja nedostatak teka, grceve u crijevima i zelucu, upalu sluznice
debeloga crijeva, zatvor, zastoj mokrace te smetnje u jetri i zucne grceve.
Povoljno djeluje na mokracne organe zbog obllja kalija potice na rad
bubrege da izlucuju mokracu, ali ih pritom ne nadraiuje; otklanja katar
mjehura, lijeci sklonost mokrenju u postelju i bolesni nagon za mokrenjem.
ne smijemo zasladivati . Stolisnik smanjuje tegobe kod gihta i reume.
Zaustavlja i ecernu bolest, pogotovo u njezinim zacecima. Vrlo dobar
kod unutrasnjih krvarenja. krvave stolice, krvarenja iz cmara, bubrega, nosa
i oblcnih rana. Zenama stolisnik prvorazredan lijek protiv svih tegoba,
regulira mjesecnicu i kad prejaka i kad preslaba. izvrstan
napitak i dobro sredstvo za ispiranje kod pranja i grceva maternice.
Cajem grgljamo kod zubobolje. Cajem ispiremo rane, natucena mjesta,
pcelinje ubode; kao stuceni stolisnik stavljamo na udarena i ogrebena
mjesta. Vino kuhano sa stolisnikom pomaze kod nedostatka teka, proljeva,
kamenaca u bubrezima, zuci i mjehuru. Stolisnik i trputac kuhani sa
svinjskom masti daju odlicnu mast. Antiseptik Djeluje protiv nesanice,
zivcane napetosti i visokoga tlaka.
..
Suncokret
121
SUNCOKRET
suncani cvijet, suncanik, suncanica, slov. soncnica
Helianthus annuus

otjece vjerojatno iz Meksika. Njegov velik
zuti cvat simbol kasnoga ljeta. Cvate od
lipnja do kolovoza. Sazrijeva cijelo ljeto, sve do
jeseni. Beremo cvjetne latice i plodove. Latice
susimo ili namacemo u alkoholu za tinkturu.
Iz plodova se iscjeduje ulje koje jednako
vrijedno kao i maslinovo i dugo se drii prije
nego sto se uzegne.

od latica pomijesanih s liscem lipe

pomaze bolesnicima s vrucicom te u gripi.
Sapika
Lipin cvijet otpornost organizma, suncokretov sniiava temperaturu.
najbolje zasladiti medom. Uputa: jednu zlicu latica poparimo s
cetvrt litre kipuce vode. lscrpak (ekstrakt) iz latica u alkoholu lijeci bolesti
s vrucicom. Pogotovo se pokazuje dobrim kod malarije. cak i kad ne djeluju
ni velike doze kinina. OPREZ! Dozu moie odrediti samo lijecnik. Izvrsno
djeluje i kod gripe i upale pluca s temperaturom, kod bronhijalnog katara
i gripe. Suncokretovo ulje pogodno za one bolesnike koji ne smiju uzivati
zivotinjske masti. Preporucuje se takoder kod jetrenih i zucnih bolesti te
kod cira na zelucu. ulje, poput maslinovoga, primjereno i za masazu.
Masaiom otklanjamo umor iz bolnih udova, ali i mnoge bolesti iz organizma,
povecavamo tjelesne snage sve do duboke starosti. Dodavanjem blljnih
etericnih ulja doblvamo prvorazredan prirodni lijek.
v

meqa sapa, medvjeda sapa, medvjedi
dlan, paponjak, popanak, sapica, vucja sapa, slov.
deien
Heracleum sphondylium

S
apika velika stitarka. Stabljika i listovi
obrasli su brojnim cekinjastim dlacicama.
Cvjetove beremo od lipnja do rujna, listove u
srpnju i kolovozu. U puku poznata kao
med\jeda sapa, medvjedi dlan. Korijen vadimo
u proljece iduce godine. Korijen inace i najvise
Susimo ga i meljemo u prasak.
Sapiku ponekad upotrebljavamo umjesto ljup-
caca.
Sapika
122
Sim5ir
uglavnom za reguliranje i pospjesivanje probave te
f lijecenje zeluca. Korisna osoblto protiv proljeva koji su povezani s
nadimanjem te protiv dizenterije. Olaksava mucnine u trbuhu kad hrana
zastaje u zelucu i crijevima. od sapike otjerat gliste. spravljamo
od listova. Dobrim se iskazuje i kod zivcanih bolesti; tako umiruje histericne
grceve i razlicite nervoze, se cak i protiv padavice. Za potonju
se od sjemenja i korijenja. istodobno snizava visok
krvni tlak. Regulira i neredovitu mjesecnicu.
SIMSIR
bus, mrcela, mrca, puskan, zelenica, slov. puspan
Buxus sempervirens
.......
S
imsir zimzeleni grm. Raste vrlo polako,
grane su mu kratke, debele i okomite, listovi
kozasti i zimi ne otpadaju. Cvate zuckastobljelo,
i to od ozujka do svibnja. Potjece iz juzne Europe.
U nas se uzgaja kao ukrasni grm u parkovima,
na i uz vrtne gredice. OPREZ!
mnogih alkaloida ljekovit, ali bas zbog iljih
i otrovan i opasan.
T
Pucka medicina od simsi-
rovih listova za snizavanje temperature:
nekoliko listova poparimo s cetvrt litre kipuce vode. djeluje kao purgativ
i lijeci reumu. Za vanjsku se upotrebu primjenjuje uvarak od.listova za ovoje
i kupelji protiv reumatskih bolesti, gihta i koznih osipa. Stucane listove
namocimo u ulju, nakon 20 dana ocijedimo, pomijesamo s maslacem i tako
doblvamo djelotvornu mast protiv koznih osipa, bubuljica na licu, gihta i
reume. OPREZ! Ako kod unutrasnje upotrebe sa simsirom postupamo
neoprezno, npr. uzmemo prejake doze. mozemo se otrovati. Znakovi su
otrovanja povracanje, omamljenost, drhtanje i grcevi. Cim i najmanje
posumnjamo na otrovanje, treba odmah isprazniti crijeva i zeludac te pozvati
lijecnika. Alkaloidi mogli paralizirati disne misice i izazvati gusenje.

123
TIMIJAN
timljan, vrtna majlina dusica, vrtni timijan, slov.
timijan
Thymus vulgdris
T
rajan do pola metra visok omanji grm i
dobra vrtna mirisna Cvate
i Osjetljiv na (mraz), stoga
ga treba na Dok
cvate, beremo cvjetove ali
i dijelove. Vezemo ih snopciCe i
na
T
Za samo poparimo
salicom vode. Uzimamo samo

pola zlicice svjeze zajedan oparak i pijemo 2 do salice na dan, gutljaj
od timijana dobar protiv svih bolesti disnih organa: astme,
hripavca, pluca i protiv nesanice. Zasladujemo ga medom. Timijan
viruse i bakterije. Lijeci i bolesti i crijeva, osoblto crijevne i
grceve, poboljsava probavu, lijeci grceve i tegobe
jetri, nadra:laje slijepoga crijeva, Pijemo ga nezasladena.
Uvarak od timijana tjera gliste, potice na mokrenje. lijeci mjehur i
cisti organizam od otrovnih tvari, grije crijeva i otklanja poteskoce
s tvrdom stolicom, olaksava glavobolju, pospjesuje Protiv neciste
koze i akni treba timijan dodavati jelima, i to se pokazati
djelotvornim. Mozemo i mast od timijana i svinjske
masti ili loja. Timijan s mnogo meda zivce i poma:le da se covjek
poslije 1jelesne slabosti ponovo oporavi. Uspjesan kod lijecenja nepravilnosti
koje se kao vrtoglavice, u migrena, itd.
Cajna mjesavina za zeludac: dva dijela timijana i jedan dio kima, paprene
metvice i kicice. Timijan ima i djelovanje. Djelotvoran kod gihta,
zastoja mokrace. Primjeren i za kod modrica,
nagnjecenja, reume i oteklina. Koristan kod rahitisa te za slabasnu
Svaki drugi dan dijete vodi kojoj timijan i koja treba
biti primjereno topla. Timijan kao zacin vrlo povoljno utjece na zeludac i
crijeva - jela ne samo nego i probavljivija. Odlican za masna
jela, ne samo mesna nego i za peceni krumpir, sa slaninom, masne
kobasice i masne sireve. ga i kod jela koja se kuhaju u

124
TRATINCICA
behar, bela rada, bjelka, drnica, gusja ruz1ca,
iskrica, katarincica, krasuljak, krsnica, margetica,
oblcna tratincica, ovcica, slov. marjetica
Bellis perennis
U
godan pogled na travnjak posut
zvjezdicama tratincica. cudesna
koja uspijeva svagdje, pokraj putova, na
pasnjacima, livadama, uz potoke. Cvate gotovo
cijelu godinu. Trajnica visine do 15 cm, gole
koja se izdize iz prizemne rozete. Ima
obodne cvjetove s crvenkastim rubom i
zute cvjetove u sredini. U ljekarnistvu se
svi dijelovi

od poma:le protiv gihta, kod neredovite i bolne mjesecnice,
bolove. grceve, pospjesuje metabolizam, prociscava krv. Djeluje
vrlo povoljno na pluca kod bronhitisa, kod plucnih cireva, bolova u prsima,
pomaze kod sluzi u plucima i iskasljavanja. Dobar i kod bubreznih i
jetrenih bolesti, kod reume i gihta. Buduci' da prociscava krv, preporucuje
se kao proljetna salata pomijesana s drugim od tratincice
djeluje dobro i kod upaljenih crijeva i zeluca te kod grceva u crijevima. Kod
prehlade kuhamo ga s lipom i bazgom. se pomijesan s gorskom
plahticom (Alchemilla alpestris) ili orahovim liscem uveliko preporucuje kod
unutrasnjih krvarenja prilikom nesreca. Cvatove namacemo rakiji i njome
otklanjamo misicni zamor. reumu, giht. Protiv pijeska i kamenaca pijemo
na dan 10 kapi te tinkture u vodi. Za masa:lu: isprzimo c\jetove na masti
i spremimo u kutijice.
TRNINA
draca, kukinja, mali trn, mrki trn, trlinka, trnula,
trnjina, trn crni, trnovina, slov. crni trn
Prunus spin6sa
R
aste uz rubove suma; zbog trnja dobra
kao zivica, zbog dugoga korijena za
klizista. Kosticav plod tamnoplav i tek nakon
visestruka mraza gubl svoj grub i trpak okus.
Boblce beremo u listopadu i studenome, susimo
ih najprije na otvorenome, potom oprezno na
umjerenoj temperaturi uz umjetni izvor topline.
C\jetove sakupljamo u ozujku i travnju, listove
,.-- ,
125
uskolisni
u travnju i odmah posto ocvate, korijene u listopadu i
studenome. Od boblca pripremamo dobar dzem i marmeladu.
trninu jako hvalio i preporucivao.
od trnine lijecnici preporucuju kao dobar i lagan purgativ koji
f istodobno zeludac, pospjesuje tek i otklanja zelucane grceve.
dobro prociscava krv, odstranjuje kozni osip, lijeci necistu kozu. Preporucuje
se i za odvodenje mokrace, kod bolesnih bubrega, kamenaca i vodene bolesti.
Od plodova mozemo naciniti vrlo ukusan sok koji pospjesuje stolicu i pomaie
protiv zatvora. Marmelada od plodova korisna osoblto starijim ljudima
koji ujutro nemaju teka, jer zeludac jos nije izlucio potrebne sokove. Sok
od boblca, pomijesan s ekstraktom iz korijena, dobar za ispiranje usta,
za ciscenje bolesnoga grla zaustavlja krvarenje iz nosa. Za djecu
koja imaju zatvor i nemaju teka, ili imaju teskoca sa stolicom ovako
pripremamo sirup sa secerom: cvjetovi neko vrijeme moraju vreti u vodi.
Zatim ih procijedimo i protisnemo kroz platnenu krpu, dodamo jednaku
kolicinu secera, ponovo prokuhamo i nalijemo u staklenke. sirup dobar
za djecu kao purgativ. od kore trnine lijeci srcanu astmu.
TRPUTACJ>
USKOliSNI
duga bokvica, dugi trputac, glavor, koncula,
kopljasta bokvica, ovcji jezik, ienska bokvica,
iilovka, iilovlak, iilovnjak, slov. sulicasti trpotec
Plantdgo lanceoldta
1
ma mnogo vrsta trputaca, no u nas su
najcesce tri vrste: siroki (veliki), srednji i
uskolisni (sulicasti). Jedna od najstarijih,
najljekovitijih i najrasirenijih ljekovitih
Sve su vrste trpuca podjednako ljekovite. Raste
posvuda, od nizina do visokih planinskih
podrucja. korijene, listove, cvjetove i sjeme. Pijemo cajeve,
iscijedene sokove, kuhamo sirupe. pripremamo ga s vinom i medom. Listove
brzo susimo da ne pocrne, jer tada nemaju vrijednosti.
svojim ucincima slican podbljelu. Djeluje kao jer unistava
f bakterije, stoga i rane zacjeljuju brze. Bolje od koje druge
prociscava krv, mjehur, bubrege, pluca, zeludac. Zbog toga se preporucuje
ljudima slablh pluca, slabasna glasa, koji su puni bubuljica
i liSaja, neprestano kasljucaju, stalno su promukli i mrsavi. Osoblto pomaie
djeci kada unatoc dobroj i ukusnoj hrani ne napreduju. ga
protiv hemoroida, bolesti mjehura i bubrega, pranja, prejake
mjesecnice. Sirup od trpuca jos bolji od U vecem loncu kuhamo
uskolisni 126
veliki
oko sata dosta lisca s pregrsti borovicinih boblca ili grancica. Potom
odstranimo gust talog, dodamo tekucini dosta secera i kuhamo do 7 sati.
sok ulijemo u i spremimo u podrum. Bolesnici ga mogu piti koliko
zele. Nazalost, taj sok dobar samo tjedan, dva, potom treba pripremiti
novi . Vino ili med kuhani s trpucem izuzetno su zdravo sredstvo protiv gihta.
Sok od stucenih svjezih listova lijeci sve vanjske ozljede, rane, rane od
udaraca, porezotine, ugrize, pcelinje ubode, Zubobolja proci
zvacemo li trputac ili njegovim sokom ispiremo usta. U bolesne oci nakapamo
svjezi sok trpuca i upala se povlaci. U bolesno uho nakapamo svjezi sok
protiv bolova i probadanja. Ljekovito i sjeme: regulira probavu, djeluje
protiv stvaranja bubreznih kamenaca, dezinficira probavne organe, smiruje
crijevne upale, djeluje protiv bronhitisa. Sjeme osusimo i sameljemo u
prasak. Prasak na vrsku noza stavimo u casu crnoga vina i pijemo case
na dan protiv proljeva. Mozemo i samo zvakati sjeme. Uskolisni (sulicasti)
trputac namocimo u maslinovo ulje. ga kod svrbeza koze,
uboda kukaca ili ga pak na vati stavimo u bolesno uho. Protiv opeklina
djelotvorno ovo sredstvo: zgnjecen list uskolisnoga trpuca, namazan
bjelanjkom jajeta, polozen na opeceno mjesto. boli u glavi lijeci
stuceni trputac. Njime cijelu glavu.
TRPUTACP
V El][K][
bokvica, celnik, marina bokva, muski trputac,
paskvica, siroka bokvica, tegavac, vucac, iilavac,
iilovlak, slov. veliki trpotec
Plantdgo mdior
P
ostoji vise vrsta trputaca: veliki trputac
(Plantago maior}, uskolisni ili sulicasti
trputac (Plantago lanceolata) , srednji trputac
(Plantago media) i zljezdasti dlakavi trputac
(Plantago ajro, Plantago auct.). Veliki
trputac raste zapustenim livadama, uz
putove, sve od nizina do planina. Cvate od svibnja do rujna. Beremo listove
i sakupljamo sjeme.

trputac vise za uskolisni trputac za plucne

i druge unutrasnje bolesti . Ugodnijeg okusa od ostalih. od
svjezih listova sluzi dobro nakon cijepljenja protiv boginja reakcije
na kozi) . Takav dobro lijeci otekle kurje oci, ubode pcela i osa.
i sok od listova pomaze takoder bolesnim i upaljenim ocima. Dobar kod
potkoljenicnih razjedina i raka na usnicama. bolesti lijecimo toplim
zima od cajnih oparaka svjezih ili osusenih listova. treba mijenjati
svakih pola sata. No ne smijemo ponovo upotrijeblti istu tkaninu, osim ako
prethodno prokuhamo. od listova hladi noge kad su umorne i kad
,
veliki
127 Vodopya
Veliki (siroki) i protiv
tegoba. Sjeme od sprecava stvaranje pijeska i kamenaca
i pijemo za lakse iskasljavanje, kod starih katara, kod hemoroida,
pranja, proljeva, slabosti mjehura, bolesti jetre, i crijeva.
TURJICA
kostolom, kravica, obltna turica, OVCJI
titak, petrovac, ranjenik, skorusica, trava cijelog
cvijeta, ve/ika oskorica, zmijina trava, s/ov. repik
Agrim6nia eupat6ria
C
vjetovi lijepe i se
jedan za odozdo prema gore, od
lipnja do narezemo ili pak
smrvimo prasak.

od vrlo koristan kod bolesti

crijeva, jetre,
i slezene. s pelinom
pijemo sto vise Pomaze kod
kamenaca i pijeska. mokrace, pomaze i protiv
mokrenja krevet . SniZava olaksava lijeci pranj e,
povracanje krvi, krvarenje iz i nosa, bolove nogama, i gnojne
cireve. Kod desni i grla grgljamo cajem od Upaljene oci ispiremo
tim cajem. se radi tako da poparimo; tq.ko napravljen pijemo
sto gorci . Ne ga. Pjevaci i govornici svoj glas cajem od
med. Samljeven korijen, namocen 14 dana
maslinovom rane. od cijele protiv i
gihta. od cvjetova se protiv grla, alergije i
kod dermatoza. Cajem grgljamo i stavljamo na mjesta
iscasene zglobove, kozne osipe.
Istodobno ga i pijemo salice na dan.
VODOPJIJA
andivija, cigura, cikorija, divlji radic, golica,
konjogriz, konjska trava, modrica, plava vodopija,
plavocvijet, radic, vodopija, vodop/av, zmijina
trava, ienetrga, iucenica, iutinica, s/ov. potrosnik
Cich6rium fntybus
LJ
Sloveniji "plavi regrat"
(plavi maslacak). Raste svagdje, pokraj
njivama i travnjacima. Voli tla.
Iz se vodopije cikorija,
i
Vodopya
128
Vrba, byeLa
dodatak za kavu. Listove i cvjetove susimo naglo, u hladu. Korijene
razrezemo duzini i objesimo u sjenovitoj prostoriji na propuhu. Vodopija
vrlo dragocjena ljekovita

od vodopije prirodni lijek za bolesti jetre, zuticu, bolesnu slezenu,

bubrege. Vodopija pomijesana s persinom u jednakome omjeru
pospjesuje izlucivanje mokrace, prociscava krv, na taj nacin i cijeli
organizam. Istodobno ga obnavlja. S'-jezi sok od listova, c'-jetova i korijenja
pospjesuje stvaranje i izlucivanje zuci, prociscava krv i obnavlja izbacuje
suvisnu zuc. Mozemo ga kuhati i s vinom i octom. Protiv grceva u zucnom
mjehuru pijemo dva puta dnevno od vodopije, koji morao vreti 5
minuta. Zbog povoljna djelovanja na spomenute organe dobro djeluje i
na duh, lijeci hipohondriju, tj. potistenost zbog umisljene bolesti. Budimo
li se cesce nocu, popijmo prije spavanja salicu toga Sok, skuhan sa
secerom u gust sirup, purgativno sredstvo koje mogu uzimati djeca.
tvari koja se zove inulin (polisaharida nalik na skrob) vodopija vrlo
korisna za dijabeticare. Inulina ima i u maslacku i cicku. Cajni uvarak od
korijenja. prema tvrdnji iskusnih bablca, spolne organe prije poroda.
Djeluje i protiv ekcema, potkoznih cireva, suzblja temperaturu, otklanja
otekline. Sirov sok pospjesuje rast kose i navodno sprecava ispadanje obrva.
Sok od c'-jetova, kao lijek za umorne oci. Cvjetovi namoceni u rakiji
ozivljavaju udove poslije kapi. Kod unutarnjih upala stavljamo na
bolno mjesto. Prije toga malo prelijemo vrelom vodom. Pokrijemo
rucnikom. Vodopijin korijen trebala zvakati djeca protiv glista. Malo ga
namocimo u med da ga radije zvacu. Kod upale porebrice, slijepog crijeva
ili prehlade donjih dijelova tijela poparimo vrucim vinskim octom te
tako toplu stavimo na bolesno mjesto. mijenjamo sve dok to
potrebno.

slov. vrba
Sdlix
V
rba ima mnogo vrsta, ali su sve podjednako
ljekovite. Vrbl najvise pogoduju vlazna
mjesta. Cvate u ozujku, na visim stanistima
i kasnije. Koru sa srednje debelih grana vrlo
lako gulimo u proljece, kad prozmu
sokovi. Koru susimo u hladu, zdroblmo i
spremimo u tamne staklenke. cinimo i s
listovima i "macama". Sve troje sakupljamo za
cajeve. Kora ima slicne znacajke kao hrastova.
- ..
Vrba, btJela 129
Vrbolika, sitnocvjetna

od kore s mnogo kod bolesti s vrucicom,

popracenih bolovima bez njih, kod krvarenja iz i pluca.
pospjesuje znojenje i mokrace te smiruje bolove i Vrlo
povoljno utjece na sve crijevne i zelucane katare jer unistava klice. Otklanja
proljeve, katar zeluca i crijeva te pomaze da se u zelucu n e
otrovne tvari. Na taj se nacin stanje svakodnevno poboljsava. Stalno znojne
noge uspjesno kupamo u iscrpini (ekstraktu) od kore. Kod nesanice, slablh
zivaca, spolne prenadraienosti jos se od davnina iscrpina od
vrblnih Giht i uspjesno lijeci od kore ,
izlucivanje mokrace, s tim i mokracne kiseline. Na taj nacin lij ecimo osoblt o
reumu zglobova: cajnu zlicicu mjesavine kore i brezina lisca poparimo
kipucom vodom dostatnom za dvije salice, nakon 15 minuta procij edimo i
pijemo gutljaj 2 do salice na dan. Lijecenje jos
dodamo li caju med. Dobro ako se ujedno kupamo u vrblnoj vodi. U
za kupanje dodamo uvarak kore koji smo 30 do 60
uvarak lijeci i pranje te regulira mjesecnicu. Prhut iz kose uklonit cemo
operemo li kosu kore i listova. Protiv boli nakapamo sok
iz listova na vatu, i to stavljamo u uho vanjski usni kanal. Kod upale
zivcanih cvorova ili neuralgije trigeminusa te kod otvorenih cireva vrlo
korisni natopljeni cajem od kore. od stucenih listova stavljamo
na rane od porezotina, ugriza. uboda. se ubrzo zaustaviti, rana
se ocistiti i zacijeliti. OPREZ! Trudnicama svi pripravci od vrbe zabranjeni!
Za otecene noge skuhamo vrblne listove vinskome te ih jos tople
omotamo oko noge. od vrblne kore otklanja bradavice i kurje oci .
Kupelji od vrblne kore organizam, stoga se slabasnoj
djeci. Vrblna kora nadomjesta nam aspirin, snizuje i djeluje
antisepticki.

SITNOCVJETNA
vrbovac, vrbovica, slov. vrbovec
parvifl6rum
V
rbolikih sitnoc\jetnih ima vise od deset
vrsta: planinska montanum},
alpska, gorska maloc\jetna, mocvarna, pjescana;
ruzicasta roseum), strelicasta,
tamnozelena, dlakava hirsutum},
sumska. OPREZ! Posljednje dvije ne samo da su
nego i stetne. su visoke do
150 cm, imaju velike grimiznocrvene c\jetove,
mesnatu i listove koji s donje strane cupavodlakavi.
Vrbolika, sitnocvjetna
130
Vrlcuta
tome se od ostalih vrsta. Ljekovite vrste vrbolike sitnoc\jetne
osoblto visoke i sitne cvjetove. Oni crveni ili cak
od lipnja do Plod vrlo tobolac, kad dozrije,
se i sjemenke se pokrivene vunastim razlete na sve
strane nosene vjetrom. beremo kad cvate. na sredini
odrezemo ili odlomimo jer krhka. Upravo stoga moze pobocne
izdanke i na taj se nacin odrzati na

1970. godine otkrila Maria Treben

i pokazala napacenim bolesnicima kao od vrlo
ljekovitih Vrbolika sitnocvjetna nadasve dobro ljekovito sredstvo
za i tegobe s njom, ali i za bolesti i . . nam
moze pomoci prije operacije prostate. U mnogim taj
toliko pomogao da operacija nije potrebna. Cesto pomaze cak
i onda kad rak napadne i to tvrdi gospoda Treben
na svojih Za vrbolike
sitnocvjetne poparimo s cetvrt litre vode, nakon nekoliko
procijedimo i pijemo 2 salice na dan, nataste, navecer, pola
sata prije vecere. OPREZ! vrlo jako. Dovo]jne 2 salice na dan,
tezim inace nastati crijevne i tegobe.
VRKUTA
gospin p/ast, Java, Javska noga, rosanica, rosnik,
virak, s/ov. p/ahtica
Alchemflla vulgaris
V
raste na visim polozajima, na vlainim
travnjacima, na obalama potoka, na
pasnjacima. Nerijetko pokriva vece povrsine.
Karakteristicni listovi: oni tvore
lijevka najcesce kap
ciste vode. Cvate od do
kolovoza. Ima c\jetove. Beremo c\jetove
i listove, i to samo za vremena.
ih i na najbolje
Izvrsna ljekovita Dobra
njezina mjesavina s jaglacem. i mnogo zdraviji od
prvorazredan lijek za sve zenske bolesti - kod pranja,
f prejake tegoba olaksava Moze se
piti, ali se njime i Trudnice redovito trebale piti taj jer olaksava
porod i povo]jno na novorodence. Mnoge operacije kod poroda
kad ga zene pocele piti dovoljno rano i kad ga pile redovito.
krvarenja kod ozljeda. vrlo korisno kod
i nesreca. Mozemo dodati orahovo
lisce. Ako djeca dobroj hrani ne i slabo razvijene