Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Čitanje gustih vremena (Enes Karić, teolog - intervju u Svjetlu riječi)

Čitanje gustih vremena (Enes Karić, teolog - intervju u Svjetlu riječi)

Ratings: (0)|Views: 35 |Likes:
Published by branimirez

More info:

Published by: branimirez on Jan 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/25/2012

pdf

text

original

 
 — 1 — 
Čitanje gustih vremena
Vjera u Boga nikad nije zgotovljena, završena. U Bogu samom nema drame,ali mi, ljudi, dok Ga vjerujemo, usred smo jedne naše drame, ljudske. Uvijek ima jedna tiha, pojedinačna realizacije vjere u Boga u svakom od nas. Ali treba bitiotvoren prema lijepim stremljenjima iz naše savremenosti, jer:nije dobro ni to kad se pred Bogom samo rida i plače! 
 
Razgovarao i snimio:
Darko RUBČIĆ
D
r. Enes Karić, rođeni Travničanin (Višnjevo), jedan je od vodećih bh. islamskih teologa iproesor na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu na predmetu tesir/hermeneutika(povijest i metodologija tumačenja Kur’ana). Bio je dekan FIN-a, suradnik je na postdiplomskimstudijama na FIN-u, te Filozoskom i Pravnom akultetu. Boravio je više puta na specijalizacijama ikao gost predavač na inozemnim univerzitetima. Kao predavač gostovao je i na Franjevačkoj teologijiu Sarajevu.Godine 995. objavio je prijevod Kurana na bosanski jezik. Autor je nekolicine stručnih knjiga tebrojnih rasprava, prijevoda, eseja, polemika i prikaza knjiga u stranim i domaćim časopisima. Radovisu mu prevođeni na arapski, engleski, njemački i albanski jezik. Objavio je i putopis s hadža.
ENES KARIĆ
      R      A      Z      G      O      V      O      R
teolog
 
 — 2 — 
Član je savjeta londonske Fondacije za očuvanje rukopisnog nasljeđa islama te nekih poznatihsvjetskih časopisa. Aktivni je član Jordanske Kraljevske Akademije, Društva pisaca BiH, ekspertUNESCO-a. Suradnik instituta u Rijadu, te svjetskih enciklopedija o Kur’anu i islamskom svijetu.Kraće vrijeme bio je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi R/F BiH.Povod za razgovor s dr. Karićem njegov je roman
Pjesme divljih ptica
(2009), koji je za nepunugodinu doživio tri izdanja. Uskoro se očekuje i izlazak novog romana
 Jevrejsko groblje.
Gospodine Kariću, radnju svog romana
Pjesme divljih ptica
smještate pod konac 16. st., kadaOsmansko Carstvo iz oenzive prelazi u deanzivu. Opisujući vrijeme “trijuma anatizma”, Virefektirate i današnje stanje. U kakvom su odnosu elementi romana prema suvremenoj političkojzbilji BiH i Bošnjaka u njoj?
Vaše su konstatacije u načelu tačne,
Pjesme divljih ptica
su čitane i dobro primljene, između ostaloga,i zato jer sam na
književan način
htio dati svoje viđenje nekih pojava u našem vremenu. Sintagmu“trijum anatizma” je izrekao Halil Inaldžik, slavni turski povjesničar (dugo godina proesor naUniversity o Chicago), a ta se sintagma odnosi na pojavu iznimno velikog broja sekti i derviških redovau Osmanskom Carstvu krajem 6. stoljeća. One su raspamećivale muslimane (i kršćane, i jevreje...). Tusam našao neku vrstu korespondencije između 6. stoljeća i 20/2. stoljeća, i “partijske i stranačke”, alii derviške i sektaške raspamećenosti. Praktički, danas je cijeli Balkan, pa sa Balkanom i cijela istočnaEvropa, u azi prekomponiranja ne samo kod stanovništava muslimanske tradicije. Čekamo projekteiz Evropske Unije, ili iz “prave” Evrope, da se ovaj ragmentirani prostor opet poveže, da prokuca b1``lonormalnog i mirnog života ljudi i onog što je ljudsko kod svih. Jedna aroma prosvjetiteljstva koju samimpregnirao u
Pjesme divljih ptica
pokušaj je da sugeriram muslimanima Balkana i istočne Evrope dase otvore prema demokratskim vrijednostima Evrope. Evropa (mislim na nukleus Evropske Unije) jeod 945. godine ostvarila period slobode, mira, prosperiteta. Ja to cijenim da je dobro. Koji god regionna svijetu ostvari takve vrijednosti i u toliko dugom periodu, to je dobar primjer. I taj primjer trebaisticati. Dakako, Evropa je imala i svoje mnogobrojne užasne tamne strane, na primjer skrivila je dva
 
 — 3 — 
svjetska rata, itd. Daj Bože da se Evropa i dalje afrmira, iz same sebe, kao dugotrajni mirovni projektnastao nakon 945. godine.Kad smo mi posrijedi, evropski demokratski kontekst istovremeno znači da anahrona tumačenja vjere, života, čovjeka, itd. doista ne mogu biti od pomoći. Muslimani u Bosni i Hercegovini, pa idrugdje na Balkanu i u Evropi, treba da novim tumačenjima osiguraju život, i udahnu elan, svojimtradicionalnim vjerskim, etičkim, kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Po tome su
Pjesme divljih ptica
i neka vrsta veoma
apokrifnog reformatorsko-političkog govora
namijenjenog nama u Bosni iHercegovini, muslimanima ponajviše. A najpreče je da ga pročitaju bošnjački vjerski i političkiprvaci.
Prikazali ste sukob struja kod bosanskih muslimana. S jedne strane konzervativna, zatvorenastruja, a s druge progresivna, prosvijećena. Ima li takvog sukoba i danas?
Ima, naravno da ima, ako se pod riječju “danas” misli na dvadeseto stoljeće. Prije nekolikogodina objavio sam prvi svezak svojih
Priloga za povijest islamskog mišljenja u BiH u 20. stoljeću
.Opće opredjeljenje muslimanske vjerske inteligencije, a one svjetovne pogotovo, sve tamo od trećegdesetljeća austrougarske vladavine u BiH, bilo je reormsko i prosvjetiteljsko. Bošnjaci (ili bosanskimuslimani koji su danas nacionalno Bošnjaci) tvrdili su da treba da sačuvaju svoju vjeru islam, ali dase reormiraju evropskim svjetovnim reormskim tradicijama i projektima – to je bio zahtjev devedesetposto njihovih knjiga, brošura, članaka, tadašnjeg diskursa općenito. I Fakultet islamskih nauka(koji je osnovan 977. godine pod imenom Islamski teološki akultet) jeste projekt muslimanskogusvajanja evropskih (metodoloških) koncepcija u izučavanju predmeta vjere (islama), itd. Naravno,konzervativni se pristup u manjoj mjeri u BiH održao kod onih bosanskih vjerskih učenjaka kojinisu uspjeli shvatiti da se
u tumačenju islama treba razdvajati neka ideja islama od njene historijskerealizacije
. Šta to znači? Navodim jedan među stotinama primjera, to je primjer
halife
.
Halifa
jenekada bio simbol vjerskoga jedinstva muslimana, pa katkada i gdjegdje i političkog. Kad ga je 924.godine kao instituciju ukinula Narodna skupština moderne Turske, to ne znači da je nestalo simbolamuslimanskog vjerskog jedinstva. Trebalo ga je pronaći u drugim ormama. Tumačenjem se nekoj vjerskoj ideji pomaže da se u različitim uvjetima ona različito realizira. Jedna vjerska ideja nemanužno uvijek istu povijesnu realizaciju. Veliki muslimanski mislioci su nakon 924. godine tvrdilida neka vrsta labavog saveza ili Lige muslimanskih naroda, može biti
supstitut za simboliku
koja jenekada isijavala iz halie. Ta je reormska ideja pobijedila, danas je Organizacija Islamske Konerencije(OIC) veoma značajna institucija u tom pogledu. Da samo podsjetim da je stalna članica OIC-ea iTurska, koja je sekularna država i veoma važna članica NATO pakta, a da je Ruska Federacija “članicaposmatrač” koja je to mjesto dobila zbog svojih petnaest ili dvadeset miliona muslimana.
Kroz čitav roman provlači se iskustvo poraza Osmanlija u bici kod Lepanta 1571. godine. Upsihološkom smislu bio je to jedan od najtežih poraza. Kakvu memoriju nose Bošnjaci s obziromna povijesna iskustva od dolaska Osmanlija pa do danas i kakve su posljedice interpretacijepovijesti po bošnjački politički i kulturni identitet?
Doista, ne znam da li je iko do sada bilo šta istraživački objavio o učešću bosanskih muslimana ubici kod Lepanta. Ja sam u svome romanu sve izmislio, samo su datumi stvarni, ali mnogo toga drugog je moje
 proricanje u prošlost 
.Interpretacije povijesti su često proricanje u prošlost, ma koliko nam se činile da su naučne. Tako je ikod nekih bošnjačkih autora (ali i kod nekih hrvatskih, srpskih, itd.). Sva su ta proricanja učinjena radisadašnjih potreba. Recimo, u našem bošnjačkom i muslimanskom slučaju, kad je iznova priznavanamuslimanska nacija u socijalističkoj BiH i Jugoslaviji, u nas je napisano mnogo toga da se pokažeda smo mi Muslimani (ili Bošnjaci) ovdje posebnost od Adema i Havve (Adama i Eve)! A onda,kad uzmete veoma trezvenog Noela Malcolma i pročitate da je cjelokupno stanovništvo BiH jednoširoko slavensko stablo, ali dijelom i
slavenizirano stablo
, koje se širenjem pravoslavlja, katoličanstva iislama izdierenciralo u posebne vjerske zajednice, a sa “dobom nacija” prestabiliziralo u Hrvate, Srbe,Bošnjake (Muslimane)..., tad vidite da je moguće i drugačije prerasporediti srednjovjekovne magleiznad Bosne. Ono što proizlazi iz čitanja gustih vremena Bosne jeste da tu zemlju nikada nije zaimala

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->