STATISTIKA

1. DEFINI I STATISTIKU! STATISTIKA - italijanska rije "statista" to zna i dr avnik, ovjek vje t u vo enju dr avnih poslova. Latinska rije "status" to zna i stanje, dr ava. Postoji preko sto definicija statistike. Savremeno u enje o statistici polazi od toga da je statisatika nauka o varijacijama obilje ja, zakonitostima razvoja i odnosa masovnih pojava i njihovih elemenata u vremenu i prostoru. (dr. Milo Bla i : "Op a statistika")

2.

TA JE TO MASOVNA POJAVA?

Masovna pojava (populacija, skup, cjelokupnost) je odre eni skup elemenata, predmeta, individua, doga aja, pojava, slu ajeva, ivih bi a i dr. koji istovremeno postoje ili se ponavljaju, koji se nalaze jedni do drugih ili se smjenjuju u vremenu i prostoru, koji se odlikuju nizom istovrsnih, ali i variraju ih obilje ja po kojima se svi ti elementi mase me usobno razlikuju ili su sli ni.l

3. DEFINI I OBILJE JA! Pod statisti kim obilje jima se podrazumijeva ona statisti ka jedinica ili statisti ke mase po kojima su jedinice istovrsne ili se razlikuju.

4. TA JE STATISTI KI PODATAK? Statisti ki podatak u istra ivanju pojava, statistika se slu i broj anim pokazateljima i brojem se izra ava stanje neke pojave. SP dobijen mjerenjem nastaje kada se mjeri osobina pojave, npr.obim proizvodnje, visina u enika, te ina novoro en adi. Svaki broj nije SP, nego samo onaj koji je dobiven organizovanom akcijom. SPodaci mogu biti u : y apsolutnom istra ivanju i y nelarnom istra ivanju.

5. KAKO NASTAJE NUMERI KI PODATAK? Numeri ki podatak nastaje mjerenjem i brojanjem, npr.stanje pismenosti u jednoj dr avi vidis se na osnovu podataka dobivenih prebrojavanjem pismenih i nepismenih.

6. KAKO SE DIJELE STATISTI KE JEDINICE? Statisti ke jedinice kako nam naziv ka e su jedinice pomo u kojih se odre uje obim pojave i njena struktura. S obzirom na veli inu i zna aj: y jedinice za obim pojave y za obavje tavanje y za mjerenje cvarijacija.

7. KOJE USLOVE TREBAJU DA ISPUNE STATISTI KE JEDINICE DA BI MOGLE DA POSLU E ZA MJERE4NJE OBIMA POJAVE? Da bi statisti ke jedinice mogle da poslu e za mjerenje obima pojave treba da ispune sljede e uslove: y Da pripadaju masovnoj pojavi koja se njima mjeri; y Da se mogu svesti na kvantitativni izlaz, da se mogu mjeriti, prebrojavati i upore ivati; y Da su varijabilnog karaktera s obzirom na veli inu i zna aj obilje ja; y Da su precizno odre ene, npr. u masovnoj pojavi stanovni tvu BiH. Prebrojavanjem stanovnika dobija se obim pojave, jer je stanovnik statisti ka jedinica brojanja. To je varijabilna jedinica jer obilje je npr. POL varira kao MU KO i ENSKO. Brojanjem i zbrajanjem posebno mi kih i enskih stanovnika utvr uje se struktura stanovni tva po polu. Statisti ka jedinica za obim masovne pojave dijele se na: y jedinice posmatranja y doga aje / slu aje y uslovne statisti ke jedinice.

8. KAKO SE DIJELE OBILJE JA? Statisti ka obilje ja mogu biti: y vremenska y prostorna y atributivna i y numeri ka.

Vremenska obilje ja ozna avaju vrijeme u kojem se o itava ta statisti ka jedinica tj. kada nastala ili kada je registrovana. Vremenska obilje ja mogu biti izra ena preko kalendara kolske sezone, bud etske godine i sl. Prostorna obilje ja ozna avaju prostore na kojem o ituje ta jedinica npr.mjesto ro enja stanovanja itd. Atributivna obilje ja se izra avaju opisno npr. spol u enika (mu ko i ensko). Numeri ka obilje ja su svojstva statisti kih jedinica izra ena brojem npr. starost u enika -izra ava se brojem i varira.

9. KONTINENTALNA I DISKONTINENTALNA OBILJE JA! Kontinentalna obilje ja su ije se vrijednosti razvijaju bez prekida jer se mogu izra avati cijelim ili rzlomljenim brojem., Npr.starost u enika se mo e izra avati u godinama, mjesecima i danima (12 god, 3 mj, 17 dana) ili visina u enika se mo e izra avati u metrima i centimetrima (1m, 58 cm). Diskontinentalna obilje ja su ona obilje ja koja se mogu izra avati samo cijelim brojem (npr. Odjeljenje broji 32 lana ili porodica 5 lanova).

10. FAZE STATISTI KOG ISTRA IVANJA! a) Poamatranje i prikupljanje podataka; b) Sre ivanje i prikazivanje statisti kih podata; c) Obrada sa nau nom analizom i publikacijom podataka.

11. TA JE STATISTI KO ISTRA IVANJE? Statisti ko istra ivanje predstavlja cjelokupnu statisti ku djelatnost koja ide od posmatranja varijacija obilje ja masovnih pojava i njihovih obrada i analiza, pa do iznala enja zakonitosti u njihovom zbivanju.

12. KOJI SU IZUMI POSMATRANJA I PRIKUPLJANJA PODATAKA? Postoje tri izuma posmatranja i prikupljanja podataka i to: a) Neposredno posmatranje podataka; b) Ispitivanje lica kojima su podaci poznati; c) Postoje a dokumentacija.

13. NAVEDI NAU NO PRIKUPLJANJE PODATAKA! Nau no prikupljanje i posmatranje podataka naj e e je: a) Popisiva i koji li no prikupljaju podatke na osnovu zapisa ili ispitivanjem lica kojima su podaci poznati, a naj e e se popunjavaju upitnici. b) Samoregistracija - sastoji se u tome to popisiva i na terenu podijele statisti ke formulare izvje tajnim jedinicama, s tim da one same upi u odluke. Zadatak popisiva a u onom slu aju je da objasni pitanja ukoliko su nejasna. c) Prijavni na in se ogleda u tome da se izvje tajne jedinice pozivaju u sjedi te organa statisti ke slu be radi davanja podataka. d) Korespodentni na in se primjenjuje u slu aju ako na terenu postoji mre a korespodenata statistike. Njihov zadatak sastoji se u tome da na terenu posmatraju pojave i prikupljaju podatke i upisuju ih u odre ene statisti ke

formulare i alju ih statisti kom organu, koji je i organizovao tu statisti ku akciju. e) Po tansko - telegrafski na in - gdje se koristi po ta. Organi statisti ke slu be alju potom izvje tajnim jedinicama upitnike sa potrebnim upustvima, one ih popunjavaju i istim putem ih vra aju nazad.

14.

EMU

SE

OGLEDA

KORESPODENTNI

NA IN

PRIKUPLJANJA? Korespodentni na in se primjenjuje u slu aju ako na terenu postoji mre a korespodenata statistike. Njihov zadatak sastoji se u tome da na terenu posmatraju pojave i prikupljaju podatke i upisuju ih u odre ene statisti ke formulare i alju ih statisti kom organu, koji je i organizovao tu statisti ku akciju.

15. OBJASNI UZORAK! Uzorak ili reprezentativno posmatranje je metod djelimi nog posmatranja, a ogleda se u tome da se posmatranje vr i u ve em ili manjem broju, itava masa koja se eli istra ivati naziva se OSNOVNI SKUP.

16. NAVEDI PRIMJER POTPUNOG I NEPOTPUNOG POSMATRANJA! Potpuno posmatranje je u slu aju kada se obuhvati podaci o svim jedinicama i elementima odre ene statisti ke mase, papir, teku a registracija i evidencija. Nepotpuno posmatranje se ne izvodi na svim jedinicama odre ene statisti ke mase, nepotpuno samo na odre enom broju jedinica ili dijelu statisti ke mase, a javlja se u sljede em obliku:

y uzorak y anketa y monografija y procjena Statisti ke tabele su specifi an na in prikazivanja podataka o nekoj masovnoj pojavi. Tabelarni na ini izra avanja podataka u statistici usvojen je zbog toga to se tabelama na pregledan i jasan na in prikazuju statisti ki podaci. U tabelama se brojevi nalaze jedan ispod drugog ili jedan pored drugog to korisniku statisti kih podatataka omogu ava da ih upore uje i stavlja u me usoban odnos. Osim toga tabele omogu avaju dalju sttaisti ku analizu i izvo enje osnovnih i nau nih zaklju aka koji se odnose na pojavu koja se analizira. Statisti ka tabela nastaje ukr tanjem horizontalnih i vertikalnih linija u koje se po odre enom pravilu unose podaci. Svaka tabela ima i tekstualni dio. Tekstualni dio tabele sadr i: y naslov y zaglavlje y predkolonu y jedinicu mjere y izvor podataka y po potrebi obja njavanja i napomene. NASLOV stoji iznad tabele i treba da jasno odre uje predmet prostor i vrijeme istra ivanja pojave koja se pokazuje. Prvi red tabele naziva se ZAGLAVLJE , a prva kolona PREDKOLONA.

Modalitet (vrijednosti) u zaglavlju i predkolono ne smiju se pisati skra eno. Za slu ajeve kod kojih su mjere. U suprotnom kada u jednoj tabeli imamo vi e razli itih jedinica mjere, koristi se posebna kolona u koju se unose oznake tih jedinica mjere. SEKUNDARNI DIO ispod tabele odnosi se na izvor podataka obja njenja koji koriste za bolje razumijevanje prikazanih podataka i napomene o uporedivosti podataka. NUMERI KI DIO tabele obuhvata broj ane podatke koji se unose u tabelu, te zbirni red i kolonu koji se obi no nalaze na krajevima tabele. Ako se veli ine u koloni saberu, zbir se smije ta u marginalni red. MARGINALNA KOLONA se konstrui e kad tabela ima vi e kolona pa veli ine u njima ima smisla sabirati po redovima. U praksi se esto pored polja tabele unose i posebni znakovi. varijable (promjenjive) izra ene istim mjernim jedinicama obi no su na desnoj strani iznad tabele stavljena oznaka za jedinicu

- nema pojave

y .... - podatak postoji, ali nije prikupljen y * - ispravljen podatak y 0 - podatak je manji od 0,5 date jedinice mjere y 0,0 - podatak je manji od 0,05 date jedinice mjere y // - nepotpun ili nedovoljno provjeren podatak.