1

-RODITELJSKO I STARATELJSKO PRAVO28.BRA NI STATUS DJETETA Bra ni ststus djeteta u na em pravu odre uju zakonske odredbe koje normiraju utvr ivanje materinstva i o instva djeteta putem pravne pretpostavke. Iz odredbe koja normira pitanje o instva djeteta proizilazi da se bra nim djetetom smatra: -djete koje je ro eno u braku -djete koje je ro eno u periodu do 300 dana po prestanku braka. 29.PORJEKLO DJETETA IZ BRAKA Dijete potje e iz braka ako je ro eno za vrijeme trajanja braka ili u periodu do 300 dana od prestanka braka. to zna i za sticanje bra nog statusa bitni su:postojanje braka i vrijeme ro enja odnosno za e a djeteta. Ukoliko se dijete rodi u braku ono se smatra bra nim bez obzira na to kada je za eto. Za razliku od slu aja ro enja djeteta za vrijeme trajanja braka, moment za e a nije bez zna enja onda kada je djete ro eno nakon prestanka braka. U tom slu aju djete stje e bra ni status samo ukoliko se rodi u periodu od 300 dana od prestanka braka. Iz injenice ro enja djeteta u ovom periodu proizilazi da je djete za eto u braku pa se zbog toga i smatra bra nim. 30.BRA NO MATERINSTVO-se zasniva ra anjem djeteta. Trudno a ene i ra anje djeteta koji su ranije bili siguran znak da je ta ena majka djeteta vi e nisu dovoljni. U ovim situacijama dolazi do razdvajanja genetskog od gestacionog materinstva jer ena koja ra a djete nije u isto vrijeme i genetska majka, po to djete nije za eto iz njene jajne elije. Uno enje jajne elije mo e biti u injeno s namjerom da ona za eto djete radi za sebe ili da ga nakon ro enja preda drugoj eni. PZ izri ito odre uje porijeklo djeteta od majke uvo enjem pretpostavke da je djetetova majka ena koja ga je rodila. Ro enje djeteta prijavljuje se u roku od 15 dana od dana ro enja mati aru mati nog podru ja na kojem je mjestu u kojem se djete rodilo.Materinstvo se dokazuje izvodom iz mati ne knjige ro enih.

31.BRA NO O INSTVO Djete ima bra ni status ako mu je otac mu karac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme ro enja ili mu karac s kojim je ona bila u braku u vrijeme za e a djeteta. Izme u utvr ivanja bra nog o instva i materinstva postoji zna ajna razlika jer se materinstvo u pravilu lako dokazuje, a o instvo nije mogu e dokazati neposredno po to se zasniva samo na spolnom odnosu i za e u koji nisu op e poznati i prepoznatljivi kao trudno a i ra anje djeteta. PZ normira da se ocem djeteta ro enog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka smatra mu majke. Me utim ovo pravilo se ne mo e ukazati na oca djeteta u sljede a dva slu aja: 1.prvi slu aj se ti e ene koja neposredno po prestanku braka zaklju i novi brak i u njemu prije isteka 300 dana od prestanka prethodnog braka rodi djete.PZ propisuje da e se ocem djeteta ro enog u kasnijem braku majke, a prije istekom 300 dana od prestanka njegovog prethodnog braka smatrati mu iz kasnijeg braka. 2.druga pretpostavka o o instvu ne mo e ukazati na oca ni u slu aju kada je majka u vrijeme ro enja djeteta u dva braka:jedan ranije zaklju en, punova an je , a drugi u kojem se ostvaruje zajednica ivota nepunova an je zbog bra nosti. 32.PRIZNANJE VANBRA NOG O INSTVA O instvo se mo e priznati samo djeteta koje ima status vanbra nog djeteta, bilo da je taj status dobio samim ro enjem, bilo naknadno, uspje no osporenim bra nim o instvom.To zna i da se bra nom djetetu, po to se njegovim ocem smatra mu majke djeteta, ne mo e priznati o instvo prije no to se sa uspjehom ospori bra no o instvo.Za razliku od utvr ivanja vanbra nog o instva sudskom presudom, priznanje vanbra nog o instva sudskom presudom, priznanje vanbra nog o instva je pri8hva eno kroz cijeli historiju prava.Zakoni su oduvijek priznavali pravo mu karca da dobrovljno izjavi da je otac djeteta ro enog van braka, ali su zato radi za tite interesa tog mu karca i njegove bra ne djece zabranjivali utvr ivanje o instva sudskim putem protivno njegovoj volji. 33.USLOVI ZA PRIZNANJE O INSTVA 1.prvi uslov se ti e osobe koja daje izjavu o priznanju. Osoba koja sebe smatra ocem djeteta daje izjavu o tome, koja se, po to je data dobrovoljno, ne provjerava, ve se smatra istinitom, to zna i ova osoba ne mora ni ta dokazivati ni da je imala polni odnos sa majkom djeteta, niti da je vje ta enjem utvr eno da je biolo ki otac djeteta. PZ normira da o instvo mo e priznati i maloljetnik ako je stariji od 16 godina, kao i osoba kojoj je ograni ena poslovna sposobnost, ako su sposobni shvatiti zna enje izjave o priznanju o instva.
2

2.drugi uslov ti e se djeteta koje se priznaje. Dijete se u pravilu priznaje tek nakon to se rodi i to za vrijeme cijelog njegovog ivota. PZ normira da se o instvo mora priznati i prije ro enja djeteta. Me utim priznanje za etog djeteta ima samo uslovno dejstvo jer e pravne posljedice proizvesti samo ako se djete rodi ivo. Isto tako PZ normira mogu nost priznanja o instva djeteta i poslije smrti djeteta, ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo. 3.tre i uslov se ti e razlike u godinama.Izme u osobe koja priznaje o instvo i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobi ajena i potrebna za zasnivanje prirodnog roditeljskog odnosa. 4. etvrti uslov ti e se forme izjave o priznanju. PZ normira da se o instvo mo e priznati pred mati arem, organom starateljstva, sudom ili notarom te u testamentu. 5.peti uslov je pristanak majke odnosno djeteta na priznanje o instva.Iako je priznanje ocinstva jednostrani akt, ipak je za njegovu punova nost potreban pristanak majke djeteta odnosno samog djeteta.PZ normira da je za upis priznanja o instva potreban pristanak majke djetata.Izjavu o pristanku majka mo e dati pred mati arem, organom starateljstva, sudom i notarom.Pristanak majke se ne tra i onda kada o instvo prizna osoba za koju se majka prethodno prilikom prijave ro enja djeteta ili po pozivu mati ara ili organa starateljstva izjasnila da je otac djeteta.Ta ranija izjava majke smatra se njenim pristankom na priznanje.Pristanak samo majke je dovoljan ako je djete mla e od 14 godina ili je starije ali nesposobno za rasu ivanje.U zakonu je normiranoda je ako je djete navr ilo 14 godina i sposobno shvatiti zna enje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje, i tu izjavu djete daje pred organom starateljstva. 34.PRIZNANJE VANBRA NOG MATERINSTVA ena koja priznaje materinstvo ne dokazuje da je majka djeteta ve njena izjava po to je dobrovoljno smatra istinitom. ena koja je priznala materinastvo ne mo e ga opozvati.Mati ar nadle an za upis djeteta u mati nu knjigu ro enih e odmah po prijemu izjave zatra iti od organa starateljstva da u roku od 30 dana dostavi saglasnost i nakon to dobije saglasnost mati ar e priznato materinstva upisati u mati nu knigu ro enih.

35.UTVR IVANJE VANBRA NOG O INSTVA SUDSKOM PRESUDOM U na em pravu je dozvoljeno utvr ivanje vanbra nog o instva na zahtjev ovla tenih osoba.Zakon ga zabranjuje samo u dva slu aja: 1.kada je djete za eto vje ta kim putem 2.kada je djete usvojeno potpunim oblikom usvojenja. 36.DEJSTVA UTVR ENOG VANBRA NOG O INSTVA Priznanje o instva i presuda o vanbra nom o instvu imaju apsolutno dejstvo, djeluju prema svima i svi ih moraju po tovati.Jedina razlika u odnosu na o instvo utvr eno priznanjem je u tome to se o instvo utvr eno pravosna nom sudskom presudom ne mo e osporavati.Utvr eno vanbra no o instvo se upisuje u mati nu knjigu ro enih, pa je sud donesenu presudu obavezan, nakon njene pravosna nosti, dostaviti mati aru. 37.UTVR IVANJE VANBRA NOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM Onda kada je porijeklo djeteta od majke nepoznato, a ne mo e se utvrditi priznanjem, ostaje mogu nost da se istra uje sudskim putem odnosno da se utvrdi sudskom odlukom.Pravo na tu bu radi utvr ivanja materinstva priznato je: 1.djetetu 2. eni koja sebe smatra majkom djeteta 3.mu karcu koji sebe smatra ocem djeteta 4.organu strateljstva 38.OSPORAVANJE O INSTVA Osporavanje bra nog o instva-zna i pobijanje pravne pretpostavke o mu u make djeteta kao ocu djeteta.Svrha osporavanja je dokazivanje da predpostavljeni otac nije i prirodni otac djeteta.Mogu nost osporavanja bra nog o instva treba da osigura interese mu karca koji je u braku, daje mu se pravo da se oslobodi obaveze prema djetetu koje je njegovo prirodno djete. Pravo na tu bu radi osporavanja bra nog o instva imaju djete, mu majke djeteta, majka djeteta i mu karac koji sebe smatra ocem djeteta. 1.Dijete-PZ priznaje djetetu pravo da osporava da mu je otac osoba koja je u mati ne knjige ri enih upisana kao njegov otac.Djete mo e podi i tu bu do navr ene 25 godine ivota, to zan i da mu pravo na tu bu pripada od momenta ro enja.Dok je maloljetno, u njegovo ime tu bu podnosi posebni staralac, koji mu se postavlja za ovu parnicu.Propu tanje majke da u ime djeteta podnese tu bu radi osporavanja o instva kao i propu tanje njenog mu a, te biolo kog oca djeteta da podnese ovu tu bu, interesi djeteta bi mogli ostati neza ti eni, to bi zna ilo da e djete svoje pravo na saznanje porijekla ostvariti tek nakon to postane punoljetno.
4

2.Mu majke djeteta-mu majke djeteta koji se po zakonu smatra ocem djeteta, najzainteresovaniji je za utvr ivanje istine, jer injenica da on nije biolo ki itac djeteta kojeg je rodila njegova ena, najvi e poga a upravo njega:prema tom djetetu ima sve du nosti i odgovornosti kao i prema svom prirodnom djetetu.Stoga zakonodavstvo pretpostavljenom ocu priznaje pravo na tu bu radi osporavanja bra nog o instva, kako bi se na taj na in oslobodio ovih obaveza i odgovornosti.Ospravanje bra nog o instva je jedan od statusnih sporova a njihova je karakteristika nemogu nost zastupanja.Me utim, PZ poslovno nesposobnom mu u majke normira mogu nost da on bude zastupan u paternitetskom sporu.Tu bu mo e podnijeti njegov staralac sa odobrenjem organa starateljstva.Iz ove odredbe proizilazi da mu kojem je oduzeta poslovna sposobnost mo e sam podi i tu bu.U savremenom zakonodavstvu se pravo mu a ograni ava sa dva roka:subjektivnim i objektivnim.Oba roka su prekluzivna pa propu tanje bilo kojeg dovodi do gubitka prava na tu bu. 3.Majka djeteta-ve ina priznaje majci djeteta pravo na tu bu mada u praksi ona ovo pravo ne koristi esto ele i za titi interese djeteta i odr ati brak, po to bi saznanje za preljubu ene moglo dovesti do poreme aja bra nih odnosa i do razvoda braka.Ovu tu bu majka mo e podnijeti u roku od 6 mjeseci od ro enja djeteta.Rok je objektivan jer se njegov po etak ve e za ro enje djeteta 4.Mu karac koji sebe smatra ocemPZ je priznao pravo na tu bu radi osporavanja bra nog o instva mu karcu koji sebe smatra ocem djeteta ro enog ili za etog u braku. Pravo prirodnog oca na tu bu radi osporavanja bra nog o instva je ograni ena uslovima i rokom. Tu bu mo e podnijeti u roku od 1 godine od ro enja djeteta. Osobe protiv kojih se podnosi tu ba u postupku radi osporavanja o instva mogu biti: 1.djete-u slu aju podno enja tu be od majke djeteta, mu a majke djeteta i mu karcem koji sebe smatra ocem djeteta.Maloljetno djete zastupa posebni staralac a djete kojem je oduzeta poslovna sposobnost staralac. 2.majka djeteta-u postupku kojeg pokrene djete, mu majke i mu karac koji sebe smatra ocem djeteta. 3.mu majke-u slu aju kada tu bu radi osporavanja podnosi djete, majka djeteta i mu karac koji sebe smatra ocem djeteta. PZ normira da se ne mo e osporavati o instvo poslije smrti djeteta. Osporavanje priznatog vanbra nog o instva-venbra no o instvo se mo e osporavati samo onda kada je utvr eno priznanjem.O instvo koje je utvr eno pravosna nom sudskom presudom ne mo e se osporavati.Pravo na osporavanje priznatog o instva imaju djte, mu karac koji je priznao o instvo i mu karac koji sebe smatra ocem djteta.

1.Djete-PZ priznaje djetetu pravo da osoprava da mu je otac osoba koja je u mati ne knjige ro enih upisana kao njegov otac.Tu bu djete mo e podnijeti do navr ene 25 godine ivota.Dok je maloljetno u njegovo ime mo e podnijeti posebni staralac koji se postavlja za ovu parnicu.Majka ne mo e u ime djeteta podnijeti ovu tu bu po to se ona u ovom postupku nalazi u suprotnoj strana koj ulozi:djete podnosi tu bu protiv mu karca koji ga je priznao i protiv njegove majke, koja se saglasila sa tim priznanjem 2.Mu karac koji je priznao o instvo-a kasnije je saznao za injenicu koja isklju uje njegovo o instvo, mo e o instvo osporavati tu bom.Tu bu mo e ponijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja za injenicu koja isklju uje njegovo o instvo. 3.Mu karac koji sebe smatra prirodnim ocem djeteta-ro enog van braka ima pravo osporiti tu bu o instvo mu karcu koji je to djete priznao za svoje, ukoliko istovremeno tra i da se utvrdi njegovo o instvo.Time djete ostvaruje pravo da zna ko su mu roditelji, prirodni otac djeteta svoj interes da uspostavi roditeljskopravni odnos sa djetetom. Osobe protiv kojih se podnosi tu ba mogu biti: 1.djete-u slu aju podno enja tu be od mu karca koji je priznao o instvo, ili od mu karca koji samtraju i sebe ocem djeteta, osporava priznato o instvo drugog mu karca i tra i utvr enje svog o instva. 2.majka djeteta-u postupku koji pokrenu djete, mu karac koji je priznao o instvo ili mu karac koji osporava priznato o instvo drugog mu karca i tra i utvr enje svog o instva. 3.mu karac koji je priznao o instvo-u slu aju kada tu bu radi osporavanja ponese djete ili mu karac koji sebe smatra ocem djeteta. PZ normra da se ne mo e osporavati o instvo poslije smrti djeteta. 39.DEJSTVO USPJE NO OSPORENOG O INSTVA Ukoliko sud na osnovu provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom udovolji tu benom zahtjevu za osporavanje bra nog o instva, ona e nakon to postane pravosna na, proizvesti nekoliko dejstava. Njva nije dejstvo presude je u tome to se predpostavljeni otac vi e ne smatra ocem djeteta. Porijeklo djeteta od oca je nepoznato i to od ro enja djeteta. Stoga e se porodi ni status djeteta promjeniti i ono od ro enja ima vanbra ni status. Djete, nakon to mu se ospori bra no o instvo ostaje u srodstvu sa majkom i njenim srodnicima.S ranije prezmiranim ocem djete sada zasniva tazbinsko srodstvo. Ukoliko je priznato o instvo osporilo djete ili osoba koja je u inila priznanje porijeklo djeteta od oca je nepoznato.

Me utim u slu aju osporavanja priznatog o instva od mu karca koji sebe smatra ocem, djete ne ostvaruje bez utvr enog vanbra nog o instva, ocem se sada smatra mu karac ije je o instvo utvr eno presudom o osporavanju priznatog i o utvr enju o instva. Pravosna nu presudu o uspje no osporenom o instvu sud je obavezan dostaviti mati aru radi upisa u mati ne knjige ro enih. 40.OSPORAVANJE MATERINSTVA Materinstvo se isto kao i o instvo mo e osporiti u slu aju kad je utvr eno primjenom pretpostavke o materinstvu i putem priznanja, a ne onda kada je utvr eno pravosna nom sudskom odlukom. 41.DEJSTVA USPJE NO OSPORENOG MATERINSTVA Posljedica uspje no osporenog materinstva, kako bra nog tako i vanebra nog jeste prestanak roditeljsko-pravnog odnosa izme u djeteta i ene koja je smatrana njegovom majkom. 42.POJAM USVOJENJA PZ FBIH u lanu 91 odre uje:>Usvojenje je poseban oblik porodi no-pravne za tite djece bez roditelja ili bez odgovaraju eg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodni ki odnos>. Na e porodi no zakonodavstvo od 1979 godine predvi a dva oblika usvojenjanepotpuno i potpuno usvojenje. Nepotpunim usvojenjem izme u usvojioca i usvojenika i njihovih potomaka zasnivaju se odnosi srodstva, kao i prava i du nosti koja po zakonu postoje izme u roditelja i djece, ako zakonom nije druk ije odre eno. Potpunim usvojenjem izme u staraoca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka, nastaju odnosi koji su po svim dejstvima identi ni odnosima izme u krvnih srodnika.Usvojenik se potpuno integrira u porodicu usvojioca a prekida sve veze sa prirodnom porodicom. 43.PREDPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Predpostvake za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su: 1.zajedni ke predpostavk koje se odnose na oba oblika usvojenja 2.predpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja 3.predpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja 44.ZAJEDNI KE PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Bez obzira na oblik usvojenja, Zakon kao osnovni cilj usvojenja isti e brigu za djete kome treba osigurati porodicu i uvjete za normalan razvitak.Za uspje no ostvarivanje ovog cilja poseban zna aj ima li nost usvojioca kao budu eg roditelja. Predpostavke na strani usvojioca
7

Usvojilac mora posjedovati osobine i svojstva koja unaprijed pru aju jamstvo da posjeduje kvalitete dobrog roditelja.PZ normira koja osoba ne mo e biti usvojilac: -lice kome je oduzeto roditeljsko staranje -lice kome je oduzeta ili ograni ena poslovna sposobnost -lice koje ne pru a dovoljno jamstvo da e pravilno ostvariti roditeljsko staranje Ne mo e se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ni sestra.Staratelj ne mo e usvojiti svog ti enika, dok ga organ starateljstva ne razrije i du nosti staratelja. PZ odre uje u kojoj ivotnoj dobi jedno lice mo e biti usvojilac i razlika u godinama izme u usvojioca i usvojenika.To mo e biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Pored navedenog odstupanja od pravila o ivotnoj dobi usvojioca, zakonodavac normira jo dav: 1.ako usvojioci usvajaju isto djete, mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvjete. 2.ako usvojioci usvajaju vi e djece koja su me usobno bra a i sestre, usvojiti mogu i ako je samo jedan od njih u ivotnoj dobi od 25-45 godina i ako je samo od jednog djeteta stariji 18 godina. Pretpostavke na strani usvojenika Usvojenje se mo e zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja, to u postupku zasnivanja usvojenja mora utvrditi nadle ni organ.U na em pravu, mo e se usvojiti samo maloljetno lice bez obzira radili se o potpunom ili nepotpunomj usvojenju.Kada je u pitanju potpuno usvojenje mo e se usvojiti djete do 10 godina, dok se djete ne mo e usvojiti prije nego napuni 3 mjeseca ivota.Nemo e se usvojiti djete maloljetnih roditelja. Predpostavke na strani priodnih roditelja usvojenika Kako je usvojenje mogu e i kada usvojenik ima ive roditelje, zakon ne mo e zanemariti njihove elje i njihovu saglasnost za usvajanje.Za usvajanje potreban je pristanak oba roditelja ili jednog roditelja djeteta.Zakon predvi a i slu ajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja a to su: -kome je oduzeto roditeljsko staranje -koji ne ivi s djetetom, a 3 mjeseca je u ve oj mjeri je zapusti staranje o djetetu -koji je maloljetan, a nije u stanju shvatiti zna enje usvojenja -kome je ograni ena ili oduzeta poslovna sposobnost -kome je boravi te nepoznato najmanje 6 mjeseci, a u tom periodu se ne brine za djete. Za usvojenje djeteta potreban je pristanak staratelja osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.

45.PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA Potpunim usvojenjem se izme u usvojioca i njegovih srodnika, i usvojenika i njegovih potomaka, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu.Potpunim usvojenjem prestaju sva prava i du nosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako djete ne usvoji ma eha ili o uh. Predpostavke na strani usvojioca Potpuno usvojiti djete mogu bra ni partneri zajedni ki, te ma eha ili o uh djeteta koje se usvaja ali8 i vanbra ni partneri koji u vanbra noj zajednici ive najmanje 5 godina.Potpuno mo e usvojiti samo jedna osoba ukoliko je ona ma eha ili o uh djeteta koje se usvaja. Pretpostavke na strani usvojenika Po novom PZ usvojiti se mo e dijere do 10 godina ivota.PZ predvi a mogu nost usvojenja djece koja imaju ive roditelje.Ova mogu nost izgleda kao ustupak nesavjesnim roditeljima.U ivotu nisu rijetki slu ajevi nesvjesnih i nesposobnih roditelja koji niti mogu niti ho e da se brinu o djetetu.U takvim slu ajevima mogu nost usvojenja zna i i mogu nost dje ije za tite. Pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja Pretpostavke na strani usvojioca Nepotpuno mogu usvojiti samo bra ni partneri zajedni ki, jedan bra ni partner uz pristanak drugog, ma eha ili o uh. Lice koje nije u braku i vanbra ni partneri tako er mogu nepotpuno usvojiti, ali zakon za njih predvi a i dodatne uvjete.Naime, u oba slu aja usvojenje je mogu e ako postoje naro ito opravdani razlozi, a kada su u pitanju vanbra ni partneri, vanbra na zajednica mora trajati najmanje 5 godina.U praksi nadle nih organa kao naj e e se navodi privr enost i vezanost djeteta za budu eg usvojioca, prethodno staranje o djetetu u nekom drugom svojstvu, posebno li ni kvaliteti usvojioca i sl. Pretpostavke na strani usvojenika Nepotpuno se mo e usvojiti samo maloljetno djete, odnosno djete do navr ene 18 godine ivota.Ako je djete navr ilo 10 godina i ako je sposobno da shvati zna enje usvojenja, potreban je i njegov pristanak. 46.ZASNIVANJE USVOJENJA U smislu PZ predvi en je jedinstven postupak za zasnivanje i potpunog i nepotpunog usvojenja. Pitanje stvarne nadle nosti u savremenom pravu nije rije eno jednoobrazno, nego upravo onako kako stoji u Evropskoj konvenciji o usvojenju: .Prema odredbama PZ stvarno je nadle an organ starateljstva, zna i cenrtar za socijalni rad, a u op inama i kantonima gdje on ne postoji, op inska slu ba kojoj je povjereno vr enje tih poslova. Mjesno nadle an je organ starateljstva mjesta prebivali ta, odnosno boravi te djeteta, ako se njegovo prebivali te ne mo e utvrditi.
9

10

47.POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA Kada je rije o postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza: -pokretanje postupka -pripremne radnje -radnje u postupku -dono enje rije enja o usvojenju Pokretanje postupka-postupak za usvojenje pokre e se na zahtjev osobe koja eli usvojiti.U postupku usvojenja posebno je nagla ena uloga organa starateljstva, a naro ito njegovo pravo i obaveza da utvrdi sve relevantne injenice od kojih zavisi uspjeh usvojenja.U postupku zasnivanja usvojenja isklju ena je javnost. Pripremne radnje-organ starateljstva po slu benoj du nosti pribavlja stru na mi ljenja o podobnosti osobe koja eli usvojiti djete od organa starateljstva, njegovog prebivali ta, kao i od porodi nog savjetovali ta i drugih odgovaraju ih organizacija i stru njaka.Ova mi ljenja moraju biti zasnovana na utvr enim injenicama i obrazlo ena.Narav, karakter, obrazovni nivo, odnosi u braku, motivi za usvojenje i druge relevantne injenice koje se odnose na djete, njegov zdravstveni status, socijalne prilike u kojima ivi i druge, organ starateljstva tako e mora utvrditi.Roditelji djeteta, bra ni partner osobe koja eli usvojiti djete i djete daju svoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organ starateljstva svog prebivali ta. Radnje u postupku usvojenja -U postupku zasnivanja usvojenja, roditelji djeteta, bra ni partner osobe koja eli usvojiti djete i djete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom strateljstva koji vodi portupak -Dijete svoj pristanak na usvajanje daje bez prisustva roditelja i lica koja ga ele usvojiti -Roditelj mo e svoj pristanak na usvojenje dati i prije pokretanja postupka, ali tek kada dijete navr i 3 mjeseca ivota. -Prije davanja pristanka organ starateljstva e roditelje upozneti s pravnim posljedicama njegovog pristanka.Roditelj mo e odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika -U slu aju kada pristanak roditelja nije potpun ili kada je data blanco saglasnost, roditelj nije stranka u postupku i ne mo e dobiti uvid u spise o usvojenju. -Organ starateljstva upoznat e roditelje djeteta, usvojioca i djete starije od 10 godina o pravnim posljedicama usvojenja. Dono enje rije enja o usvojenju-kada organ starateljstva da su ispunjeni uvjeti predvi eni zakonom donjet e rije enje kojim se usvajanje zasniva.U izreci rije enja organ starateljstva navodi:ime i prezime, datum i mjesto ro enja i dr avljanstvo usvojenika, ime i prezime jednog od roditelja, nati ni broj i dr avljanstvo usvojioca, vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika.Protiv

10

11

rije enja stranka mo e podnijeti albu u roku od 8 dana od prijema rije enja.Podaci o usvojenju su slu bena tajna. 48.POSLJEDICE USVOJENJA Posljedice potpunog usvojenja Potpunim usvojenjem se izme u usvojioca i njegovih srodnika, i usvojenika i njegovih potomaka, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu.Potpunim usvojenjem prestaju sva prava i du nosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako djete ne usvoji ma eha ili o uh.U mati nu knjigu ro enih usvojioci se upisuju kao roditelji usojenika.Usvojioci sporazumno odre uju ime usvojenika.Kada je u pitanju prezime, usvojenik dobiva zajedni ko prezime usvojioca.Ako ne postignu sporazum o prezimenu usvojenika, prezime e odrediti organ starateljstva.Potpuno usvojenje je neraskidivo.Potpuno usvojenje predstavlja smetnju za zaklju enje punova nog braka, pa usvojenik i njegovi potomci ne mogu zaklju iti brak s usvojiocem i njegovim srodnicima u istom stepenu kao ni srodnici po krvi.Ali usvojenik ne mo e zaklju iti brak ni sa svojim biolo kim srodnicima.Tu bu za poni tenje braka u tom slu aju pripada bra nim partnerima i organu starateljstva. Posljedice nepotpunog usvojenja Nepotpuno usvojenje izme u usvojioca i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju se odnosi srodstva, kao i prava i du nosti koja po zakonu postoje izme u roditelja i djece, ako zakonom nije druk ije odre eno.Ali, vr enje roditeljskog prava prirodnih roditelja miruje, s mogu no u da se ui dore enim situacijama ponovo aktivira.Zasnivanjem nepotpunog usvojenja usvojilac sti e roditeljsko staranje prema usvojeniku.Usvojilac mo e usvojenika ograni iti ili isklju iti iz prava naslje ivanja, pod uvjetima predvi enim Zakonom.U mati nu knjigu ro enih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika. 49.PRESTANAK USVOJENJA Usvojenje se mo e raskinuti: -odlukom organa starateljstva po slu benoj du nosti ili na prijedlog usvojioca, ako utvrdi da to zahtjevaju opravdani interesi usvojenika -odlukom organa starateljstva na pojedina ni ili zajedni ki prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika, ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. Raskid usvojenja rije enjem organa starateljstva po slu benoj du nosti PZ predvi a mogu nost raskida nepotpunog usvojenja odlukom organa starateljstva po slu benoj du nosti, ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika.S obzirom na ovla tenja organa starateljstva da intervenira u oblasti odnosa roditelja i djece samo dok je djete maloljetno logi no je da on mo e raskinuti usvojenje samo onda kada to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika. Raskid usvojenja rije enjem organa starateljstva na prijedlog usvojioca Nepotpuno usvojenje mo e raskinuti organ starateljstva, na prijedlog usvojioca ako utvrdi da to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika.Razli ite
11

12

okolnosti mogu ugroziti interese usvojioca i usvojenika, kao me usobni sukobi, nedoli no pona anje usvojenika.Usvojilac mo e tra iti raskid zbog svoje bolesti i nekih drugih razloga koji ga sprije avaju da svoju roditeljsku obavezu prema usvojeniku vr i u njegovom interesu.Bez obzira koliko razlozi za raskid usvojenja bili ozbiljni, njegovu opravdanost mora utvrditi organ starateljstva. Raskid usvojenja rije enjem organa starateljstva na pojedina an ili zajedni ki zahtjev usvojioca i punoljetnog usvojenika Zahtjev za raskid usvojenja organu starateljstva mogu podnijeti pojedina no ili zajedno usvojilac i punoljetni usvojenik.Po to usvojenik nije maloljetan, zakonodavac ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa, ve obavezuje organ starateljstva da utvrdi postojanje opravdanih razloga za raskid usvojenja. 50.POSLJEDICE PRESTANKA USVOJENJA Raskidom usvojenja uglavnom prestaju medjusobna prava I obaveze. Usvojenje prestaje kada odulka o raskidu usvojenja postane pravomocna.Rjesenje o raskidu usvojenja organ starateljstva je duzan u roku od 8 od dana pravosnaznosti rjesenja dostaviti nadleznom maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih. PZ normira dvije posljedice raskida usvojenja: prezime usvojenika I izdrzavanje usvojioca I usvojenika. Kada usvojenje prestane raskidom,usvojenik moze zadrzati I prezime usvojioca. Obaveza medjusobnoog izdrzavanja, u slucajuraskida usvojenja,regulisana je clanom 22.: 1. ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike,koji su ga prema zakonu duzni izdrzavati,ili nisu u stanju izdrzavati ga,organ starateljstva moze rjesenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdrzavaju usvojenika. 2. ako usvojilac nije sposoban za rad I nema dovoljno sredstava za zivot,organ starateljstva moze rjesenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdrzava usvojioca,uzimajuci u obzir I razloge koji su doveli do raskida usvojenja. U navedenim slucajevima se moze odrediti samo privremeno izdrzavanjenajduze na period od godinu dana. 51.POJAM RODITELJSKOG PRAVA PZ odredjuje roditeljsko staranje kao skup odgovornosti,duznosti I prava roditelja koja imaju za cilj zastitu licnih I imovinskih prava I interesa djeteta. Sto se tice sadrzine roditeljskog staranja,teziste je stavljeno na odgovornosti I duznosti roditelja prema djeci,dok su njihova prava prema djetetu ogranicena I priznata samo radi osiguranja bolje I potpunije zastite interesa djeteta.Vezano za ostvarivanje roditeljskog staranja,zakon normira da ga majka I otac ostavruju zajednicki,sporazumno I ravnopravno, osim ako je zakonom uredjeno drugacije.Jedan roditelj se stara o djetetu samo onda kada drugi roditelj nije
12

13

ziv,ili je sprijecen starati se,ili je nepoznatog boravista,ili mu je oduzeto roditeljsko staranje,ili mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,te naravno onda kada drugi roditelj nije poznat.U ostvarivanju roditeljskog staranja roditelji su samostalni: u odnose roditelja I djece niko nema pravo mijesati se,a onda kada ugroze ili povrijede interes djeteta,drzava mora intervenisati. Roditeljsko staranje je vezano za potrebu zastite djeteta koja postoji za vrijeme njegovog maloljetstva.Zbog toga,ono prestaje kada dijete dostigne punoljetstvo. 52.DU NOSTI I PRAVA RODITELJA Roditeljsko staranje se sastoji od odgovornosti,duznosti I prava roditelja prema djeci,koja se tradicionalno dijele na ona koja se odnose na licnost I ona koja se ticu imovine djeteta.Zakonodavac je vecu paznju poklonio duznosti roditelja ciji je cilj zastita licnih prava I interesa djeteta. 53.DU NOSTI I PRVAV RODITELJA PREMA LI NOSTI DJETETA PZ kao odgovornost I duznost roditelja nominira: -upoznavanje djeteta sa njegovim pravima I omogucavanje njihovog ostvarenja -staranje o zivotu I zdravlju djeteta -odgoj djeteta -staranje o njegovom obrazovanju -zastupanje I -izdrzavanje -upoznavanje djeteta sa njegovim pravima- roditelji su obavezni I odgovorni upoznati dijete sa njegovim pravima I omoguciti mu njihovo ostvarenje.. -staranje o zivotu I zdravlju djeteta- duznost roditelja da se staraju o zivotu I zdravlju djeteta je njihova najznacajnija duznost,koja odgovara djeteta na staranje o zivotu,zdravlju I razvoju licnosti.Roditelji su duzni cuvati djete od svih oblika nasilja,povreda,ekonomske eksploatacije,seksualne zloupotrebe,svih oblika poroka:droga,alkohol,skitnjicenje,razbojnistvo,kradja,prostitucija,prosjacenje,ka o I svih oblika maloljetnicke delikvencije.Ovo je staranje posebno vazno dok je dijete malo,kada je neophodna svakodnevna briga roditelja o ishrani,smjestaju,odjeci,obuci,lijecenju I svemu ostalom sto osigurava pravilan fizicki I psihicki razvoj djeteta. -odgoj djeteta- pod odgojem se u pravnoj literaturi podrazumjeva staranje o djetetovom fizickom,moralnom I intelektualnom razvoju,odnosno drustveni,moralni I seksualni odgoj,odnosno upoznavanje sa pravilima drusvenog zivota; formiranje pravilnog odnosa prema radu;prihvatanje I njegovanje odredjenih moralnih osobina;stalna kontrola nad postupcima djeteta I
13

14

primjena odgojnih mjera. Zakonodavac, pored prava djeteta da zivi sa roditeljima,normira I pravo roditelja da zive sa djeteom,osim ako to nie u interesu djeteta. Dijete se,u pravilu, moze odvojiti od roditelja samo na osnovu odluke suda,a u zakonom predvidjenim slucajevima. Onda kada roditelji ne zive zajedno,duznost odgoja djeteta vrsi roditelj s kojim dijete zivi,ukoliko sud nije odlucio o zajednickom staranju oba roditelja,u kojem slucaju u donosenju svih vaznijih odluka o podizanju(znaci I odgoju) djeteta ucestvuje I roditelj s kojim djete ne zivi. Medjutim,I onda kada je odluceno pojedinacno staranje,uticaj drugog roditelja nije sasvim iskljucen-odrzavanje licnih odnosa I neposrednih kontakata sa djetetom omogucava mud a kontrolise drugog roditelja I razvoj djeteta,te da preduzme mjere radi zastite I interesa djeteta. Zajednicki zivot sa djetetom omogucuje roditeljima da kontrolisu dijete I njegove postupke.Iz obaveze odgoja djeteta upravo proizilazi odgovornost roditelja za stetu koju dijete prouzrokuje trecem licu. Za stetu koju trecem licu prouzrokuje dijete do navrsene 7g. roditelji odgovaraju bez obzira na svoju krivicu,a za stetu koju prouzrokuje dijete starije od 7g odgovaraju roditelji osim ako dokazu da je steta nastala bez njihove krivice. Roditelji ne odgovaraju ako je steta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu I ako je to lice odgovorno za stetu. Ako je maloljetnik ovu stetu prouzrokovao dok je bio pod nadzorom staraoca,skole ili druge ustanove,za tu stetu odgovara staralac,skola ili druga ustanova,osim ako dokazu da su nadzor vrsili na nacin na koji su obavezni,ili da bi steta nastala I pri brizljivom vrsenju nadzora. Medutim,ako je steta nastala usljed loseg odgoja maloljetnika,hrdzavih primjera ili porodicnih navika koje sum u roditelji dali,ili se I inace steta moze pripisati u krivicu roditeljima,osteceno lice ima pravo zahtjevati naknadu od roditelja,a lice koje je vrsilo nadzor nad djetetom ako je isplatilo naknadu ostecenom,ima pravo traziti od roditelja da mu naknade isplaceni iznos. -staranje o obrazovanju djeteta-kao duznost I pravo roditelja,obrazovanje se sastoji u opcim I strucnm obrazovanju djeteta,kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot I rad I ukljucivanje u drustvo.Osnovno obrazovanje je proglaseno obaveznim I besplatnim za sva lica.U Prvom protokolu Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava I osnovnih sloboda se normira da nijednom licu nece biti uskraceno pravo na obrazovanje I da ce drzava postovati pravo roditelja da obezbjede obrazovanje I poducavanje u skladu sa njihovom religijom I filozofskim uvjerenjima.Zakonodavac normira duznost roditelja da se brinu o redovnom osnovnom I srednjem skolovanju djeteta.Staranje o visokom obrazovanju nije bezuslovna obaveza roditelja,vec zavisi od mogucnosti roditelja I od sposobnosti djeteta.Djetetove zelje I sklonost trebalo bi da utjecu na izbor skole.Ove bi okolnosti trebalo da se uvazavaju pri rjesavanju nesporazuma koji nastane izmedju djeteta I roditelja,odnosno izmedju roditelja.Obaveza obrazovanja ne prestaje punoljetstvom djeteta,vec se vezana s obavezom izdrzavanja,produzava I nakon punoljetstva,ako je to u skladu s mogucnostima roditelja(I sposobnostima djeteta).
14

15

-zastupanje djeteta- roditeljima je ova duznost priznata radi zastite prava I interesa djeteta. Pravne poslove zakljucuju njegovi roditelji.Pri tome se radi o zastupanju djeteta po sili zakona,tako da su roditelji zakonski(a ne ugovorni) zastupnici djeteta.Ukoliko roditeljsko staranje ostvaruje samo jedan roditelj ,on ce I zastupati dijete.Roditelji mogu ovlastiti drugo lice(punomocnika) da preduzme pojedine pravne poslove.Medjutim,ovo se drugo lice ne pojavljuje kao zakonski zastupnik djeteta vec kao punomocnik roditelja.Obaveza zastupanja djeteta je uredjena drugacije nego u nasem ranijem pravu.Poslovna sposobnost maloljetnika starijeg od 14 god. je prosirena: on moze sam sklapati pravne poslove kojima stjece prava,ako zakon ne odredi drugcije, a pravne poslove kojima raspolaze imovinom ili preuzima obaveze moze sklapati samo uz saglasnost roditelja.PZ normira da dijete starije od 14 god. za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti znacenje I pravne posljedice svojih radnji,moze kao stranka ili ucesnik u postupku samostalno preduzimati parnicne radnje.Parnicnu sposobnost dijete ne stjece samim dostizanjem uzrasta,vec je potrebno da I sud ocijeni u svakom konkretnom slucaju sposobnost djeteta za shvatanje znacenja I posljedica radnji koje poduzima u postupku. Ogranicenje roditelja u zastupanju djeteta postoji I vezano I za raspolaganje prihoda koje maloljetnik ostvaruje radom. Nemogucnost zastupanja djeteta od roditelja postoji u jos nekoliko slucajeva To su sljedeci slucajevi: -zakljucenje braka -podnosenje zahtjeva za izdavanje dozvole za zakljucenje braka -davanje pristanka na priznanje materinstva I ocinstva -izjava o priznanju materinstva I ocinstva -davanje pristanka za usvojenje -davanje pristanka za promjenu prezimena usvojenika U navedenim slucajevima maloljetnik odredjenog uzrasta(starije od 16,14,odnosno 10 god.) mora licno ucestvovati tako da odstupanje roditelja u ime djeteta ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Isto tako roditelji ne mogu zastupati dijete pri zakljucenju pravnih poslova izmedju roditelja I djeteta u sporu koji se vodi izmedju roditelja I djeteta,kao I u drugim slucajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti:U tim slucajevima organ starateljstva imenuje posebnog staraoca. Nemogucnost zastup anja djeteta postoji I u slucaju kada maloljetna djeca koju zastupa isti roditelj treba da zakljuce pravni posao u kojim su im interesi u suprotnosti.Roditelj ne moze u isto vrijeme zastupati oba djeteta koja se pojavljuju kao ugovorne stranke ili kao parnicne stranke,svakom djetetu ce se imenovati posebni staralac za zakljucenje tog pravnog posla. Onda kada imaju obavezu I pravo da zastupaju dijete,roditelji su u pravilu samostalni..Medjutim,ova njihova samostalnost je ogranicena pri zakljucivanju poslova koji se ticu otudjenja ili opterecenja vrijednijih stvari I prava ili
15

16

imovine maloljetnog djeteta radi zadovoljenja djetetovih potreba:ove poslove roditelji mogu zakljuciti samo sa odobrenjem nadleznog organa starateljstva.U svim postupcima u kojim roditelji zastupaju dijete,nadlezni organ mora osigurati realizaciju prava na izdrzavanje I uvazavanje vlastitog misljenja djeteta u skladu sa njegovim uzrastom I zreloscu. -izdrzavanje djeteta-Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu pravo na zivotni standard primjeren fizickom,mentalnom,duhovnom,moralnom I drustvenom razvoju djeteta.Obaveza izdrzavanja djeteta nadzivljava roditeljsko staranje,odnosno ostaje I nakon punoljetstva djeteta: ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju,roditelji su mu duzni,prema svojim mogucnostima,obezbjediti izdrzavanje I nakon punoljetstva,a najduze do navrsene 26 godine zivota.Nakon punoljetstva izdrzavanje se produzava I onda kada je dijete zbog bolesti,psihickih ili fizickih nedostataka nesposobno za rad,a nema dovoljno sredstava za zivot ili ih ne moze ostavariti iz svoje imovine.Izdrzavanje ce se dosuditi I punoljetnom djetetu kojem nije oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,jer zakon normira kao uslov nesposobnost za rad a ne poslovnu sposobnost. Od pravila o duznosti izdrzavanja djeteta do njegovog punoljetstva odstupanje postoji I u smislu prestanka ove obaveze I prije punoljetstva.Naime,maloljetno dijete koje prihode ostvaruje radom ili od svoje imovine duzno je doprinositi za svoje izdrzavanje.Isto tako,dijete je duzno doprinositi I za izdrzavanje clanova porodice u kojoj zivi ukoliko oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja. Izdrzavanje u korist djeteta sud odredjuje primjenom odredaba koje vaze za sve oblike zakonske obaveze izdrzavanja(izmedju bracnih I vanbracnih partnera,te izmedju srodnika).Zakonodavac je obavezao sud da utvrdi ukupan iznos sredstava za izdrzavanje.Za odredjenje visine izdrzavanja relevantne su potrebe djeteta(uzrast djeteta,potrebe za njegovo skolovanje) I mogucnosti roditelja.Radno sposoban roditelj ne moze se osloboditi duznosti izdrzavanja maloljetnog djeteta. Interes trazioca izdrazavanja,pa I djeteta,zasticen je I obavezivanjem federalnog ministra rada I socijalne politike da jedanput godisnje(najkasnije da do prvog marta tekuce godine) objavi podatke o prosjecnim potrebama ove osobe,s obzirom na troskove zivota.U situaciji kada roditelji ne zive u porodicnoj zajednici,zbog cega dijete zivi sa jednim roditeljem,roditelji ne ucestvuju na isti nacin ni u daljem cjelokupnom staranju ni u samom izdrzavanju djeteta.Zakon normira d ace sud posebno cijeniti kao doprinos za izdrzavanje djeteta,rad I brigu koju u odgoj I podizanje djeteta ulaze roditelj sa kojim dijete zivi,sud ce odrediti visi iznos izdrzavanja roditelju s kojim dijete ne zivi. Ako roditelji nisu u mogucnosti izdrzavati dijete u takvoj situaciji na izdrzavanje djeteta se obavezuju ostali djetetovi srodnici(ocuh ili maceha,brat I sestra,djed I baba/nena),a ako I oni nisu u mogucnosti izdrzavati ga sud je duzan o tome

16

17

obavjestiti organ starateljstva.Ovaj je organ obavezan osigurati sredstva za njegovo izdrzavanje iz budzetskih sredstava Federacije. Zakonodavac je obavezao organ starateljstva da nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdrzavanja(sporazum bilo pred organom starateljstva,bilo u formi notarske isprave).Onda kada roditelj sa kojim dijete zivi ne pokrene postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja protiv drugog roditelja,organ starateljstva je obavezan pokrenuti I voditi ovaj postupak.Organ starateljstva uvijek ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje o uzdrzavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta kojeg su roditelji duzni izdrzavati(zbog njegove nesposobnosti za rad I nemanja dovoljno sredstava za zivot).Obaveza organa starateljstva je I pracenje ispunjavanja obaveza izdrzavanja djeteta.Onda kada utvrdi da roditelj ne ispunjava obavezu izdrzavanja,obavezan je poduzeti mjerepokrenuti sudski postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja.Osoba koja je izdrzavala dijete u vrijeme kada je roditelj trebalo da ga izdrzava moze tuzbom traziti naknadu troskova izdrzavanja od roditelja,ukoliko su troskovi prelazili potrebe djeteta.Prestankom ranijeg I zasnivanjem novog radnog odnosa roditelj je duzan podatke o tome da postoji sporazum ili sudska odluka o izdrzavanju dostaviti poslodavcu kod kojeg je zasnovao radni odnos,a poslodavac je o zasnivanju ovog radnog odnosa duzan odmah obavjestiti dijete.Kada roditelji nisu u mogucnosti podmirivati potrebe izdrzavanja djeteta,zakonodavac je predvidio druge djetetove srodnike.U prvom redu su maceha odnosno ocuh. Oni su duzni izdrzavati maloljetne,a ne punoljetne pastorke.Duznost izdrzavanja prema pastorcima postoji za vrijeme trajanja braka roditelja I macehe odnosno ocuha.Ukoliko taj brak prestane smrcu roditelja djeteta,ova obaveza ostaje samo pod uslovom da su u casu smrti roditelja pastorci zivjeli u porodicnoj zajednici sa macehom odnosno ocuhom ukoliko je ovaj brak prestao ponistenjem ili razvodom,obaveza izdrzavanja prestaje.Nakon macehe ili ocuha,obaveza izdrzavanja tereti babu/nenu I djeda. Medjutim, za njih ova duznost postoji ne samo prema maloljetnoj,vec I prema punoljetnoj djeci,pod istim uslovima pod kojim I roditelji moraju izdrzavati punoljetnu djecu.Na izdrzavanje maloljetnog djeteta,koje nema roditelje ili koji nisu u mogucnosti izdrzavati ga,abavezat ce se njegova braca i sestre. Ovdje obaveza postoji samo prema maloljetnoj,a ne I punoljetnoj djeci. Sud o izdrzavanju djeteta odlucuje odlukom kojom utvrdjuje da brak ne postoji,ili se ponistava ili razvodi,kao I odlukom kojom utvrdjuje materinstvo ili ocinstvo,ali isto tako I drugim slucajevima odvojenog zivota roditelja. U ovim postupcima sud odlucuje po sluzbenoj duznosti,znaci I onda kada nije podnesen zahtjev za izdrzavanje. Interes povjerioca izdrzavanja,pa I djeteta,zasticen je odredbom koja normira izberivu mjesnu nadleznost za sudjenje u sporovima za izdrzavanje.

17

18

54.DU NOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA Maloljetno dijete moze imati vlastitu imovinu,posebnu u odnosu na imovinu roditelja.Zakonodavac nije propustio regulisati duznosti I prava roditelja prema imovini djeteta.Ove duznosti I prava se odnose samo na onu imovinu koju je dijete dobilo nasljedstvom,poklonom ili po drugom zakonskom osnovu,a ne I radom.Prema imovini maloljetnog djeteta roditelji imaju slj. Duznosti I prava: upravljanje,koristenje prihoda I raspolaganje. Upravljanje imovinom djeteta-se sastoji u aktima koje roditelji zajedno I sporazumno preduzimaju radi cuvanja,unapredjenja I uvecanja imovine djeteta(npr zastita od ostecenja I unistenja,organizovanje proizvodnje na poljoprivrednom imanju,ubiranje I prodaja plodova s imovine,odrzavanje I izdavanje kuce za stanovanje I naplata stanarine,I sl.).Medjutim,pri upravljanju djecijom imovinom roditelji ne smiju dirati glavnicu.Roditelj imovinom mora upravljati kao dobar domacin.U slucaju nemarnog I nesavjesnog postupanja,prema roditelju se mogu primjeniti zakonom propisane mjere: organ starateljstva moze u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje racuna o upravljanju imovinom, a sud moze na prijedlog organa starateljstva,odrediti mjere obezbjedjenja na imovini.Ova obaveza roditelja ostaje I onda kada roditelju bude oduzeto pravo da zivi sa djetetom.Roditelji imovinom djeteta upravljaju sporazumno I zajednicki,a a ko roditeljsko staranje ostvaruje samo jedan roditelj,on sam vrsi I duznost upravljanja imovinom.Sud moze povjeriti upravljanje imovinom I onom roditelju s kojim dijete ne zivi(u slucaju odlucivanja o zajednickom ostvarivanju roditeljskog staranja) Koristenje prihoda s imovine-ukoliko imovina daje prihode roditelji imaju pravo I duznost koristiti ih.U tom koristenju nisu samostalni,vec su ograniceni svrhom u koju upotrebljavaju prihode.Prvenstveno ih mogu koristiti za izdrzavanje,lijecenje,odgoj I obrazovanje djeteta.Za izdrzavanje clanova porodice roditelji mogu koristiti ove prihode samo ako oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja. Raspolaganje imovinom djeteta- u raspolaganju imovinom djeteta roditelji su ograniceni.Roditelji mogu samo sa odobrenjem nadleznog organa starateljstva otudjiti ili opteretiti varednije stvari I prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdrzavanja,lijecenja,odgoja I obrazovanja ili ako to zahtijeva drugi vazan interes djeteta.Znaci,roditelji szu dvostruko ograniceni: namjenom u koju se mogu iskoristiti sredstva dobijena raspolaganjem imovinom i ocjenom interesa djeteta od organa starateljstva. Pravni posao koji roditelj zakljuci bez odobrenja organa starateljstva je nepunovazan.Obavezna je notarska obrada isprava. Ogranicenje vrsenja roditeljskog staranja). roditeljskog prava(nadzor nad ostvarivanjem

18

19

Sve dok roditelji ostvaruju roditeljsko staranje u interesu djeteta,niko nema pravo mijesati se u odnose roditelja I djece.Tek onda kada roditelji postupaju suprotno interesu djeteta,postoji mogucnost intervencije.Mjere radi zastite od ugrozavanja I povrede prava I interesa djeteta su u nadleznosti organa starateljstva I suda.Mjere nakon cijeg izricanja dijete ostaje zivjeti sa roditeljima su u nadleznosti organa starateljstva,dok su one koje se izricu u situacijama u kojim se interes djeteta moze zastiti samo izdvajanjem iz porodicne sredine,povjerene sudu.U prvom redu dijete treba da se zastiti od svih oblika nasilja,zloupotrebe,zlostavanja I zanemarivanja,odnosno od nasilnickog ponasanja u porodici. Organ starateljstva je duzan ove mjere preduzimati po sluzbenoj duznosti,a na osnovu neposrednog saznanja Ili obavjestenja.Znaci,svako fizicko I pravno lice,te tijela koja na bilo koji nacin sazna za potrebu zastite djeteta,duzno je o tome obavjestiti organ starateljstva.Kaznenim odredbama PZ predvidjeno je da se npovcanom kaznom do od 2.000 do 20.000 KM kazni pravno lice odnosno ustanova ako ne obavijesti organ starateljstva o ovome. Organ starateljstva je izricito ovlasten na preduzimanje slj. mjera: na upozorenje na propuste I pruzanje pomoci te na nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja. -upozorenje na propuste I pruzenje pomoci-prva mjera koja se moze izreci roditeljima jeste upozorenje na propuste u stararnju o djetetu I pomoc roditeljima u njihovom otklanjanju.Na njeno preduzimanje je ovlasten organ starateljstva.Pored pomoci u otklanjanju propusta,organ starateljstva ce roditeljima pruziti pomoc I u sredjivanju njihovih socijalnih,materijalnih I osobnih prilika I odnosa,a ako interes djeteta to zahtijeva,uputit ce roditelje u odgovarajuce ustanove. -nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja- razlozi za odredjivanje nadzora su zanemarivanje staranja o zdravlju I odgoju djeteta ili potreba pruzanja roditeljima pomoci u odgoju djeteta.Ova pomoc se pruza kontinuirano,ostvarivanjem nadzora organa starateljstva.U odluci o nadzoru organ starateljstva ce utvrditi program nadzora organa starateljstva.U odluci o nadzoru organ starateljstva ce utvrditi program nadzora,koji se prilagodjava okolnostima svakog konkretnog slucaja.Pored utvrdjenja programa,organ starateljstva odredjuje osobu koja ima nekoliko obaveza:da prati razvoj djeteta,da kontrolise postupke roditelja,da podnosi periodicne izvjestaje organu starateljstva I da preduzima druge mjere u interesu djeteta.Ova osoba treba da ispunjava uslove za staraoca..ona moze biti srodnik djeteta,ali isto tako I neko ko nije ni u srodstvu sa djetetom.Sto se tice trajanja nadzora,zakonodavac odredjuje da ce on trajati onoliko koliko bude u interesu djeteta,a najkrace tri mjeseca.

19

20

55.PRODU ENJE RODITELJSKOG PRAVA Razlozi za ostvarivanje roditeljskog staranja nakon punoljetstvadjeteta su ako je djetetu oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost( dusevna bolest,zaostali dusevni razvoj,prekomjerno uzivanje alkohola ili opojnih droga,tezi tjelesni nedostaci). Medjutim,za donosenje odluke o ostvarivanju roditeljskog staranja nije dovoljno samo postojanje razloga,vec je potrebno I utvrditi sposobnost roditelja za njegovo ostvarivanje I njihov pristanak na to. NADLEZNOST I POSTUPAK-za odlucivanje o ostvarivanju roditeljskog staranja nakon punoljetstva nadlezan je opcinski sud,a odluka se donosi u vanparnicnom postupku.Mjesna nadleznost se odredjuje prema prebivalistu,odnosno boravistu djeteta.Na podnosenje prijedloga za pokretanje postupka ovlasteni su roditelji ili organ starateljstva,kao I dijete kojem je ogranicena poslovna sposobnost,ako je sposobno shvatiti znacenej I pravne posljedice svojih radnji.Ovaj postupak je hitan.kao I ostali koji se ticu roditeljskog staranja,treba da se primjeni odredba o obavezi njegovog zavrsetka sto prije a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. Ukoliko se utvrdi nesposobnost roditelja ili njihovo nepristajanje na ostvarivanje ovog staranja,sud nece ni donijeti odluku o tome,vec ce organ starateljstva donijeti odluku o stavljanju ove osobe pod starateljstvo I o imenovanju staraoca. DEJSTVO ODLUKE O OSTVARIVANJU RODITELJSKOG STARANJA NAKON PUNOLJETSTVA DJETETA-u odluci o ostvarivanju roditeljskog staranja treba da se utvrdi da li dijete ima polozaj maloljetnika mladjeg ili starijeg od 14 god.To ce zavisiti od cinjenice da li je djetetu oduzeta ili mu je ogranicena poslovna sposobnost.Pravosnazno rjesenje se dostavlja maticaru radi upisa u maticnu knjigu rodjenih I zemljisno knjiznom uredu nadleznog suda na cijem podrucju ta osoba ima nekretnine radi zabiljezbe u zemljisnjim knjigama. PRESTANAK RODITELJSKOG STARANJA- posto razlozi mogu biti privremenog trajanja,zokon normira mogucnost njegovog prestanka,takodjer odlukom suda.Pravosnaznoscu rjesenja dijete stjece opcu poslovnu sposobnost sto se mora upisati u maticnu I zemljisnje knjige. 56.POJAM I SVRHA STARATELJSTVA Stararteljstvo je posebna zastita koju drustvena zajednica pruza maloljetnim osobama bez roditeljskog staranja I punoljetnim osobama koje nisu sposobne ili koje nisu u mogucnosti starati se o sebi,svojim pravima,interesima I obavezama. Osoba cija se zastita ostavruje stararteljstvom su: maloljetnici bez roditeljskog staranja punoljetne osobe koje nisu sposobe starati se o sebi,svojim pravima,interesima I obavezama,kojim je zbog toga oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost punoljetne osobe koje nisu,iz bilo kojeg razloga,u mogucnosti starati se o sebi

20

21

prema razlozima zbog kojih se osoba stavlja pod starateljstvo,razlikuju se tri vrste starateljstva: starateljstvo nad maloljetnim osobama starateljstvo nad punoljetnim osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna spsobnost starateljstvo u posebnim slucajevima Svrha starateljstav je u prvom redu zastita licnosti sticenika,posto se on,u pravilu kao poslovno nesposobna osoba,ne moze sam starati o sebi.Tek nakon osiguranja zastite licnosti,poklanja se paznja I briga zastiti njegovih imovinskih interesa. Zastita sticenika,kao svrha starateljstva,nije ista kod svih vrsta starateljstva.U slucaju starateljstva nad maloljetnicima,njegova je svrha zamjena roditeljskog staranja(posebno njegovo zdravlje,odgoj,obrazovanje I osposobljavanje za samostalan zivot I rad) .Kao svrha starateljstva nad punoljetnim osobama u zakonu je odredjena zastita licnosti I interesa ovih osoba,a narocito njihovim lijecenjem I osposobljavanjem za samostalan zivot I rad. Kod starateljstva za posebne slucajeve,svrha starateljstva je zastita njenih prava I interesa,odnosno zastupanje osobe koja je sprijecena da sama stiti svoja prava I interese. 57.STVARNA I MJESNA NADLE NOST ORGANA STARATELJSTVA STVARNA NADLEZNOST PZ FBiH Je za organ starateljstva odredio centar za socijalni rad.U kantonima I opcinama u kojima nije osnovan centar za socijalni rad,poslove starateljstva vrsi opcinska sluzba kojoj je povjereno vrsenje tih poslova.Radi uspjesnijeg obavljanja poslova starateljstva,zakon normira mogucnost za organ starateljstva,da osnuje strucno tijelo.Ovo tijelo sastavljeno od ljekara,psihologa,pedagoga,socijalnog radnika,pravnika I drugih strucnjaka,razmatra strucna pitanja I predlaze organu starateljstva poduzimanje pojedinih mjera starateljstva. Kao drugostepeni organ u ovoj oblasti Federalno ministarstvo rada I socijalne politike. MJESNA NADLEZNOST Mjesna nadleznost organa starateljstva u poslovima starateljstva odredjuje se prema prebivalistu osose stavi pod starateljstvo, ako se on one moze utvrditi,onda prema njenom boravistu.Sa promjenom prebivalista mijenja se I nadleznost organa strateljstva.Medjutim nadleznost organa starateljstva se ne mijenja za vrijeme dok se sticenik nalazi van podrucja tog organa zbog

21

22

skolovanja,profesionalne rehabilitacije,socijalne ili zdravstvene zastite ili iz slicnih razloga. 58.POJAM STARAOCA Staralac se odredjuje kao poslovno sposobno fizicko lice koje ima odredjena licna svojstva I sposobnosti,postavljeno od strane organa starateljstva ili po sili zakona,po svom prethodnom pristanku,da se pod nadzorom organa starateljstva samostalno I savjesno stara o licnosti,pravima,interesima I imovini sticenika. Prema ovoj definiciji za staraoca vrijedi slj.: 1.staralac je fizicka osoba koja ima poslovnu sposobnost,licna svojstva I sposobnosti za uspjesno obavljanje svoje funkcije 2. funkcija staraoca se zasniva na nacelu dobrovoljnosti 3. staralac svoju funkciju vrsi samostalno,ali pod nadzorom organa starateljstva Uslovi za izbor staraoca Uslovi za imenovanje staraoca se mogu podijeliti na pozetivno i negativno odre enje. PZ kao pozetivno odre enje uslove nominira li na svojstva i sposobnost za vr enje du nosti staraoca, te prethodni pristanak da bude staralac. U lanu 169 uslovi su negativno odre eni, a predvi eno je da se za staraoca ne mo e imenovati: Osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje Osoba kojojje oduzeta ili ograni ena poslovna sposobnost Osoba iji su interesi u suprotnome sa interesima ti enika Osoba od koje se, s obzirom na njeno ranije i sada nje pona anje, li na svojstva i odnose sa ti enikom i njegovim roditeljima, ne mo e o ekivati da e pravilno vr iti du nost staraoca. Osoba sa kojom je ti enik sklopio ugovor o do ivotnom izdr avanju. Pri imenovanju staraoca organ starateljstva uzima u obzir i mi ljenje ti enika ako je on sposoban shvatiti o emu se radi, kao i mi ljenje bliskih srodnika ti enika. ZAKON NORMIRA MOGU NOST DA SE ISTA OSOBA POSTAVI ZA STARAOCA ZA VI E TI ENIKA, UKOLIKO TO NIJE U SUPROTNOSTI S NJIHOVIM INTERESIMA. 59.VRSTE STARALACA Klasifikacija staralaca se u na em pravilu vr i primjenom vi e kriterija: Prema broju ti enika Prema prirodi i obimu ovla tenja Prema trajanju starateljsske funkcije a.prema broju ti enika prema kojima vr i du nost staraoca, razlikuju se individualni i kolektivni staralac.
22

23

1. individualni staralac je pojedina ni staralac svakog od ti enika. Staralac vr i funkciju nad jednim ti enikom ili pak nad vi e ti enika izme u kojih ne postoji nikakva veza, a i osnov stavljanja pod starateljstvo mo e biti razli it. 2. kolektivni staralac vr i starateljsku funkciju prema vi e ti enika izme u kojih postoji neka veza. Osnov starateljstva je isti za sve ti enike. Kolektivni staralac se javlja u dva oblika: 2.1. zavodski staralac vr i starateljsku du nost prema svim ti enicima smje tenim u jednu ustanovu. Tu funkciju vr i rukovodilac ustanove po sili zakona. 2.2 zajedni ki staralac obavlja starateljsku du nost nad ti enikom koji imaju zajedni ku, nepodjeljenju imovinu. Ovaj staralac zastupa sve nasljednike. b. prema prirodi i obimu ovla tenja razlikuju se mati ni, staralac imovine i naro iti staralac. 1. mati ni staralac se imenuje svakom ti eniku, pa se mo e ozna iti i kao osnovni staralac.osnovna du nost mati nog staraoca je staranje o li nosti ti enika. 2. staralac imovine se imeniju onda kada za tim postoji potreba. To je slu aj kada ti enik ima imovinu izvan podru ja nadle nosti organa starateljstva, tj izvan ustanove u koju je smje ten 3. posebni (kolizioni ili naro iti) staralac imenuje ti enik onda kada izme u njega i staraoca nastane sukob interesa, odnosno kada nastane spor izme u njih. c. prema trajanju starateljske funkcije staraoci se mogu podijeliti na trajne i privremene. 1. trajni (stalni) staralac koji se imenuje svakom ti eniku bez odre ivanja du ine trajanja funkcije. On ovu funkciju vr i dok postoji potreba za starateljstvom ili do razrje enja du nosti. 2. privremeni staralac se imenuje za odre eno, obi no kra e vrijeme, osobi koja u estvuje u postupku, a sama nije u stanju zastupati svoje interese. 60.DU NOSTI STARAOCA Su: Staranje o li nosti ti enika Staranje o imovini ti enika Zastupanje ti enika Pribavljanje materijalnih srestava Podno enje izvje taja i polaganje ra una o radu. 1.staranje o li nosti ti enika- ono ina e obuhvata brigu o zdravlju, odgoju i obrazovanju, kao i o svemu drugom to zna ajno, a to se ti e li nosti ti enika. 2. staranje o imovini ti enika- o imovini staralac treba da se stara kao dobar roditelj, mora je sa uvati od propadanja, uni tavanja i umanjenja, odnosno ako postoji mogu nost trebalo bi da je i uve a. Da bi se ti enik osigurao od mogu ih zloupotreba staraoca, prije predaje ti enikove imovine staraocu na upravljanje vr i se njen popis i procjena. Popis vr i komisija koju osniva organ starateljstva, a prisustvuje mu staralac, ti enik, ako je u stanju shvatiti o emu
23

24

se radi, i dr alac ti enikove imovine. Nakon propisa procjene, imovina se predaje staraocu na upravljanje. Staralac samostalno preduzima, u ime ti enika i za njegov ra un, poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanja ti enikovom imovinom. Za poslove koji prelaze okvire redovnog upravljanja i poslovanja staralaca mora imati odobrenje organa starateljstva. Pri preduzimanju va nijeg posla, staralac je du an uzeti u obzir mi ljenje ti enika, ako je ovaj sposoban shvatiti o emu se radi. 3. zastupanje ti enika-staralac je zakonski zastupnik ti enika. Ovla tenja staraoca u vezi sa zastupanjem zavisi od vrste posla u kojem ti enik u estvuje kao ugovorna strana. 1. poslovi koje staralac samostalno obavlja koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom ti enika . 2. poslovi za koje je potrebno odobrenje organa starateljstva za obavljanje svih poslova koji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja ti enikovom imovinom staralac mora imati predhodno odobrenje organastarateljstva, za sljede e poslove: Za otu enje ili optere enje nepokretne imovine ti enika Za otu enje iz imovine ti enika pokretnih stvari ve e i posebne li ne vrijednosti, ili raspolaganje imovinskim pravima ve e vrijednosti Za odricanje nasljedstva ili legata,ili odbijanje poklona i Za preduzimanje drugih mjera odre enih zakonom Staralac samo uz predhodno odobrenje organa starateljstva mo e zaklju iti i pravni posao sa ti enikom. 3. poslovi u kojima ne mo e zastupati ti enika u vezi sa imovinom staralac ne mo e ti enika obavezivati kao jemca, ne mo e initi poklone i druga dobro ina raspolaganja iz ti enikove imovine (oprost duga, odricanje od prava). Staralac ne mo e zastupati ti enika ni u li nim stvarima (npr ne mo e dati izjavu o priznanju materinstva i o instva, podnijeti prijedlog za davanje dozvole za zaklju enje braka, izjaviti pristanak na sklapanje braka i sl). 4. pribavljanje materijalnih srestava obaveza staraoca je da se stara o obezbje enju srestava potrebnih za izdr avanje. Staralac ova srestva obezbje uje prvo iz prihoda ti enika. Ako ti enik nema prihoda, staralac srestva treba da obezbjedi od osobe koje su obavezne izdr avati ti enika. Tek ako se ni na taj na in ne mogu osigurati srestva, ona se pribavljaju iz imovine ti enika. Ukoliko ti enik nema imovine, izdatci za izdr avanje i provo enje mjera se podmiruju iz sredstava dobijenih za ti enika po osnovu socijalne za tite. Kao posljednji izvor zakon navodi druge izvore, to mogu biti pokloni, nagrade, naknade tete, stipendije i ostali izvori koji nisu stalni. 5. podno enje izvje taja i polaganje ra una o radu staralac se u vr enju starateljske du nosti nalazi pod stalnom kontrolom organa starateljstva. Staralac je du an svake godine, kao i onda kada to zatra i organ starateljstva , podnijeti mu izvje taj o svome radu i o stanju ti enikove imovine. Iz redovnog
24

25

izvje taja se mora vidjeti kako se staralac starao o li nosti ti enika i o za titi njegovih interesa, a posebno o njegovom zdravlju, odgoju i obrazovanju. Izvje taj mora sadr ati podatke o upravljanju i raspolaganju ti enikovom imovinom i o svim ti enikovim prihodima i rashodima u protekloj godini i kona nom stanju ti enikove imovine. Ovaj dio izvje taja mora biti dokumentovan, uz njega se mora prilo iti ugovori, ra uni i druge isprave na osnovu kojih organ starateljstva mo e utvrditi stvarne prihode i rashode i ispravnost, odnosno savjesnost u upravljanju i polovanju imovinom. Pored prihvatanja izvje taja staraoca, organ steljstva je du an povremeno li nim uvidom kontrolisati kako staralac vr i du nosti prema ti eniku. Redovni izvje taj staralac podnosi u januaru svake godine za predhodnu godinu. Pored redovnog, zakon propisuje i podno enje vanrednog izvje taja, na zahtjev organa starateljstva. Ovaj organ e tra iti njegovo podno enje onda kada ocijeni da treba da se za titi interes ti enika. Po prestanku du nosti staraoca, staralac je du an podnijeti izvje taj o svom radu, tj o stanju ti enikove imovine. Ovaj kona ni izvje taj mora sadr ati podatke o svim radnjama koje je staralac preduzeo u odnosu na li nost, imovinu i imovinska prava ti enika, a staralac ih mora pokrijepiti materijalnom dokumentacijom.

61.PRAVA STARAOCA On ima pravo na mjese nu naknadu i na naknadu opravdanih tro kova, a postoji mogu nost i da dobije nagradu za svoj rad. Pravo staraoca na mjese nu naknadu je priznato tek Porodi nim zakonom FBiH. Prema zakonu, pravo na mjese nu naknadu zavisno od rada i zalaganja staraoca u za titi ti enika prava i interesa. Naknadu odobrava organ starateljstva iz srestava iz kojih se podmiruju materijalna srestva za izdr avanje, odnosno za provo enje mjera koje je u interesu ti enika odredio organ starateljstva. Od pravila da staralac ima pravo na naknadu odstupa se samo u slu aju da je on po zakonu obavezan izdr avati ti enika. Visinu iznosa i na in isplate ove naknade je propisao federalni ministar rada i socijalne politike. Pravo staraoca na naknadu opravdanih tro kova kao to su npr tro kovi putovanja u drugo mjesto radi obavljanja nekih poslova u ime i za ra un ti enika, ili isplata naknade radnicima za obavljeni posao na imovini ti enika. Orghan starateljstva utvr uje visinu tro kova i odobrava njihovu isplatu iz istih srestava iz kojih se staraocu ispla uje mjese na naknada. Mogu nost odre ivanja nagrade staraocu PZ FBiH zadr ano je ranije rje enje o mogu nosti odre ivanja nagrade staraoca ako se on posebno zalagao i iskazao u vr enju du nosti. Nagradu odobrava organ starateljstva iz istih izvora kao i mjese nu naknadu tro kova.

25

26

62.ODGOVORNOSTI STARAOCA Za svoj rad on odgovara gra anski, krivi no i administrativno. Gra anska odgovornost staraoca od njega se zahtijeva da se o ti eniku, njegovim pravima, interesima i imovini stara kao dobar roditelj. Prema PZ staralac odgovara ti eniku za tetu koju je skrivio u vr enju du nosti staraoca. Me utim, sudski postupak se mo e pokrenuti samo ako je staralac tetu u inio namjerno ili iz krajnje nepa nje. Staralac odgovara i za tetu koju ti enik prouzrokuje tre im osobama. Krivi na odgovornost staraoca staralac za povredu li nih i imovinskih prava ti enika odgovara i krivi no (npr za krivi no dijelo zapu tanja ili zlostavljanja ti rnika: ako grubo zanemaruje zbrinjavanje ili odgoj ti enika, zlostavla ga ili prisili na rad koji ne odgovara njegovoj ivotnoj dobi, ili na prosija enje, ili ga iz koristoljublja navodi na pona anje koje je tetno za njegov razvoj, ako s ciljem da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist protiv pravano zadr i pokretnu stvar ti enika, ako zloupotrebi ovla tenja pa time o teti ti enika). Administrativna odgovornost staraoca prema staraocu se mogu preduzeti i druge mjere normirane Zakonom o upravnom postupku (npr smjenjivanje), kao i mjere predvi ene u Zakonu o prekr ajima, za slu aj da staralac u vr enju starateljske du nosti u ini prekr aj. 63.OGRANI ENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI PZ kao razlog oduzimanja poslovne sposobnosti, normira nesposobnost osobe da se sama brine o svojim pravima i interesima. Kao uzroci koji dovode do ove nesposobnosti navedene su sljede e okolnosti: du evna bolest i zaostali du evni razvoj, prekomjerno u ivanje alkohola ili opojnih droga, senilnost i drugi uzroci (te ka bolest ili postojanje vi e te ih fizi kih nedostataka na strani jedne osobe). Isti ovi uzroci mogu dovesti do bla eg stepena nesposobnosti. Oni mogu jednu osobu dovesti u stanje u kojem ona neposredno ugro ava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba. U tom slu aju normira mogu nost da se ovoj osobi ograni i poslovna sposobnost. U oba slu aja e, nakon dono enja sudske odluke o tome, ova osoba biti stavljena pod starateljsvo. POSTUPAK ODUZIMANJA ILI OGRANI ENJA POSLOVNE SPOSOBNOSTI -o oduzimanju i ograni enju, te vra anju poslovne sposobnosti rje ava sud u vanbra nom postupku. Stvarno nadle an za vo enje ovog postupka je op inski sud, dok je mjesno nadle an sud na ijem podru ju osoba o kojoj se vodi postupak ima prebivali te, odnosno boravi te. Ovaj je postupak hotan. Mora se zavr iti to prije, a naj kasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga. Prijedlog za pokretanje ovog postupka mogu podnojeti: 1. Organ starateljstva, 2. Bra ni partner osobe o kojoj se vodi postupak, 3. Krvni srodnici ove osobe u pravnoj liniji i do drugog stepena pobo ne linije. Sud je ovla ten pokrenuti ovaj postupak i po slu benoj du nosti. Sud je obavezan o pokretanju postupka
26

27

obavjestiti zemlji no knji ni ured nadle nog suda, ukoliko je ova osoba vlasnik nekretnina, te op insku slu bu nadle nu za poslove vo enja mati nih knjiga u kojima je ovaj osoba upisana, kako bi se evidentiralo vo enje postupka. Isto tako, sud je du an o tome odmah obavjestiti i organ starateljstva koji ovoj osobi ako je potrebno, imenuje privremenog staraoca. Sud je du an na ro i tu utvrdidi injenice od kojih zavisi dono enje odluke. U tom cilju se na sva ro i ta za raspravljanje o prijedlogu pozivaju predlaga , staralac osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i organstarateljstva. Na ro i te se poziva i saslu ava i osoba o kojoj se vodi postupak,osim ako sud ocjeni da njeno saslu anje nije mogu e zbog njenog zdravstvenog stanja ili bi za nju moglo biti tetno. Kada utvrdi postojanje razloga za to, sud e oduzeti ili ograni iti poslovne sposobnos osobi o kojoj se vodi postupak. Me utim, dono enje rje enja o ograni enju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe, alkohola ili drugih srestava ovisnosti, sud mo e odlo iti,ako se ta osoba podvrgne lije enju u zdravstvenoj ustanovi. Odlaganje se mo e izvr iti na vrijeme od 6 do 12 mjeseci. Rje enje o oduzimanju, odnosno ograni enju poslovne sposobnosti se dostavlja svim osobama koje su u estvovale u postupku. Osobi kojoj se oduzima poslovna sposobnost se ne e morati dostavitiako ona ne mo e shvatiti zna enje i pravne posljedice odluke, ili ako bi to bilo tetno za njeno zdravlje. Sud je du an bez odlaganja dostaviti ovo rje enje nadle nom organu starateljstva, kako bi on ovu osobu stavio pod starateljstvo. albu protiv rje enja mogu ulo iti osobe koje su u estvovale u postupku u roku od 3 dana od dana prijema rije enja. albu mo e izjaviti i osoba kojoj se oduzima, odnosno ograni ava poslovna sposobnost, bez obzira na svoje zdravstveno stanje. alba ne zadr ava izvr enje rje enja, osim ako sud iz opravdanih razloga ne odlu i druk ije. Prvostepeni sud je obavezan albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je du an donijeti odluku u roku od 15 dana od dana prijema albe. Prvosna no rje enje sud Odstavlja opcinskoj sluzbi nadleznoj za poslove vodjenja maticnih knjiga I zemljisnoknjiznom uredu nadleznog suda,radi njegovog upisa u maticne I zemljisnje knjige. STAVLJANJE POD STARATELJSTVO- sud je duzan pravosnazno rjesenje o oduzimanju,odnosno ogranicenju poslovne sposobnosti bez odlaganja dostaviti organu starateljstva koji u roku od 30 dana od dana njegovog prijema osobu kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost mora staviti pod starteljstvo.Postupak za stavljanje pod strateljstvo je hitan,pokrece ga I vodi po sluzbenoj duznosti organ starateljstva.Nakon donosenja rjesenja o stavljanju pod starateljstvo,ili istovremeno s tim,organ strateljstva donosi odluku o imenovanju staroca. DUZNOST STARAOCA OSOBE KOJOJ JE ODUZETA ILI OGRANICENA POSLOVNA SPOSOBNOST-staralac osobe kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost duzan je narocito se starati o njenoj licnosti,smjestaju,lijecenju,te osposobljavanju za samostalan zivot I rad.
27

28

Duznosti staraoca zavise od stepena poslovne nesposobnosti sticenika,od toga da li mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Staralac osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost u duznostima I pravima je izjednacena sa staraocem maloljetne osobe koja nije navrsila 14 g. zivota,dok staralac osobe kojoj je poslovna sposobnost ogranicena ima duznosti I prava staraoca maloljetnika koji je navrsio 14 g. zivota. VRACANJE ODUZETE ILI OGRANICENE POSLOVNE SPOSOBNOSTIkada prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,sud ce po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog organa starateljstva,bracnog partnera ove osobe,njegovih krvnih srodnika u pravoj liniji I do drugog stepenau pobocnoj liniji,njenog staraoca uz odobrenje organa starateljstva,te osobe kojoj se vraca poslovna sposobnost,donijeti rjesenje o potpunom ili djelomicnom vracanju poslovne sposobnosti osobi kojoj je ona bila oduzeta.Tako osobi kojoj je bila oduzeta poslovna sposobnost u ovom postupku ona moze biti potpuno ili djelimicno vracena pa ona stice poslovnu sposobnost, ili postaje ograni eno sposobna. Prestanak starateljstva nad osobom kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost Starateljstvo nad osobom kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost prestaje vracanjem poslovne sposobnosti I smrcu sticenika.

64.STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLU AJEVE Ovdje se strateljstvom pruza zastita osobama koje su poslovne sposobne,ali su fakticke sprijecene da licno ucestvuju u sklpanju pojedinih posolva I u sporovima,odnosno onemogucena su za odredjeno vrijeme samostalno djelovati.Pri imenovanju posebnog staraoca,organ starateljstva ce odrediti obim njegovih duznosti I prava,vodeci racuna o okolnostima svakog pojedinacnog slucaja. 65.KOLIZIONI STARALAC Se imenuje u slucaju kada se vodi sudski ili upravni postupak,ili kada treba da se zakljuci pravni posao izmedju zakonskog zastupnika-roditelja ili staraoca,I djeteta odnosno sticenika.U tim slucajevima,a I u ostalim u kojima su njihovi interesi u suprotnosti,upravo zbog prisutnog sukoba interesa,zakonski zastupnik ne moze zastupati tu osobu.Za svaki takav konkretan slucaj zastupanoj osobi se imenuje kolizioni staralac cija je duznost iscrpljuje okoncanjem spora,odnosno zakljucenjem pravnog posla za koji je imenovan.PZ predvidja da se I onda kada medju maloljetnicima nad kojima ista osoba vrsi roditeljsko ili medju osobama koje imaju istog staraoca treba da se vodi postupak ili zakljuci pravni posao u kome su interesi djece,odnosno sticenika u suprotnosti,svakom od njih se imenuje poseban staralac za vodjenje postupka,odnosno zakljucenje posla.O potrebi imenovanja ovog staroca duzni su organ starateljstva obavijestiti
28

29

roditelji,straoci ili pojedini organi.U slucaju postojanja sukoba interesa roditelja I djeteta,zokon navodi tri posebna slucaja u kojim se djeteu imenuje posebni staralac: u postupku osporavanja materinstva I ocinstva u postupku oduzimanja roditelju prava da zivi s djetetom u postupku oduzimanja roditeljskog stranja 66.STARALAC NA ZAHTJEV Zakon predvidja da na zahtjev osobe koja zbog bolesti,starosti ili drugih opravdanih razloga nije sposobna sama se starati o sebi,svojim pravima I interesima,organ starateljstva moze imenovati staraoca za pojedine poslove ili odredjenu vrstu poslova.Na zahtjev ove osobe organ starateljstva ce razrijesiti staraoca duznosti.

29