Slobodna Bosna 785

EKSKLUZIVNO: ZLATAN IBRAHIMOVI], AUTOBIOGRAFIJA
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
DANI PONOSA I SLAVE

Novembar, nacionalni praznik
DOSJE SLOBODNE BOSNE: D@EMAL BIJEDI]
www.slobodna-bosna.ba
Istine, laì, zablude o jugoslovenskom premijeru
SADR@AJ
12 KRIMINALNO STRUJNO KOLO
Beogradski Rudnap preuzeo ulogu Debisa
Pod pokroviteljstvom lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje obnovljen kriminalni izvoz struje iz Sarajeva u Mostar preko posrednika; Slobodna Bosna otkriva kako je Rudnap preuzeo nekada{nju ulogu Debisa i koliko }e novca zaraditi beogradski tajkun Vojin Lazarevi} na preprodaji federalne struje
www.slobodna-bosna.ba
bijega u BiH po~eo je izgradnju impresi62 JASENOVAC NA FILMU vnog etno-sela, vrijednog blizu 20 milijuna Lustig VS. Dodik KM: ekipa SLOBODNE BOSNE prva je posjetila gradili{te u selu Grabovica kod Poznati hrvatski producent, dvostruki dobitnik Tomislavgrada, gdje }e za dvije godine biti Oscara BRANKO LUSTIG ovih dana boravi otvoren jedinstven turisti~ki kompleks u BiH u Americi, gdje intenzivno priprema realizaciju svog novog filma posve}enog JA SAM ZLATAN `rtvama koncentracionog logora Jasenovac, Autobiografija za kojom je za koji scenarij pi{u SLAVKO GOLDSTEIN i MILJENKO JERGOVI]; istovremeno, poludjela [vedska glumac i producent TIHOMIR STANI] najavio je za maj 2012. [vedski fudbaler bosanskih korijena po~etak snimanja filma ZLATAN IBRAHIMOVI] izazvao je ovih DJECA BEZ IMENA o dana pravu histeriju svojom DIANI BUDISAautobiografijom nazvanom JA SAM VLJEVI], èni koja je ZLATAN; na{ {tokholmski suradnik pi{e o spasila vi{e hiljada euforiji koju je knjiga izazvala me|u djece i njihovih majki iz [ve|anima, rasprodatim primjercima koje Jasenovca, a glavni knjiàri nisu ni uspjeli staviti na police finansijer ovog projekta prodavnica i prenosi naj{okantnije detalje trebala bi biti Vlada knjige jednog od najboljih svjetskih Republike Srpske nogometa{a
32
20 BITKA ZA PRVOG ÔVJEKA SIPA-e

Ko }e naslijediti Mirka Luji}a?
U narednih nekoliko dana bi}e izabran direktor Dràvne agencije za istragu i za{titu (SIPA), na{ list otkriva da }e na ovu funkciju, po svemu sude}i, biti izabran GORAN LUJI], {ef policije Br~ko Distrikta, policajac od najve}eg povjerenja MILORADA DODIKA, predsjednika Republike Srpske; novinari SB istraìli su Luji}evu profesionalnu karijeru, posebno u svjetlu borbe protiv rasprostranjenog kriminala i korupcije u Br~kom 54
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
SJE]ANJE NA NA[EG D@EMU

Knjiga Dèmal Bijedi}: Politi~ka biografija
Vr{ilac du`nosti direktora Instituta za istoriju u Sarajevu, dr. HUSNIJA KAMBEROVI], napisao je politi~ku biografiju jednog od najve}ih bosanskohercegova~kih politi~ara u njenoj istoriji, Mostarca D@EMALA BIJEDI]A; na gotovo pet stotina stranica Kamberovi} pi{e prvu nau~no utemeljenu biografiju Dèmala Bijedi}a, u kojoj pedantno biljeì sve Dèmine uspone i padove u njegovih tek {ezdeset godina ìvota
Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
36 GENI KAMENI
Jozo ]urkovi}, lice sa potjernice
JOZO ]URKOVI], vlasnik i biv{i direktor poduze}a SALONIT iz Vranjica kod Splita, kojem se u Hrvatskoj sudi zbog vi{emilijunskog privrednog kriminala, nakon
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
23.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
PREPORUKA RUKU MIJE
[TA JE DONIO STRUKTURALNI DIJALOG O PRAVOSU\U
Kandidati za dekana Veterinarskog fakulteta krenuli u trku za preporuku SDP-a

Kada Hrvatska prvog jula 2013. postane ~lanica EU-a, jaja, meso i mlije~ni proizvodi koji se iz BiH izvoze u Hrvatsku morat }e imati pe~at Evropske agencije za standarde hrane, koja }e ocijeniti ispunjavaju li na{i proizvodi uvjete za izvoz u Uniju. S obzirom da BiH nema ministarstvo poljoprivrede, niti agencije neophodne da se ovjeri ovakav izvoz, Veterinarski fakultet Univerziteta Sarajevo o~ekuje da }e, uz odre|ena ulaganja, njihove laboratorije dobiti akreditaciju EU-a, ~ime }e ova institucija postati nezaobilazan ~imbenik prilikom izvoza jaja, mesa i mlije~nih proizvoda nakon ulaska Hrvatske u EU. Stoga ne ~udi veliko interesovanje koje vlada oko izbora dekana Veterinarskog fakulteta. Naime, do kraja mjeseca bit }e raspisan javni natje~aj za izbor dekana, a kako nezvani~no saznajemo, potencijalni kandidati ve} kucaju na vrata vladaju}eg SDP-a ne bi li dobili i politi~ku podr{ku u trci za mjesto dekana. Prvi me|u jednakim je profesor Adnan Jaì} koji je proteklih osam godina bio prodekan Veterinarskog fakulteta, slijede ga profesori Abdulah Gagi} i Velija Katica. Nije poznato ho}e li se i
U preporukama Evropske komisije trai se jaanje Tuiteljstva BiH i iskljuuje stvaranje Visokog sudskog i tuilakog vijea na entitetskom nivou
Iako je samo dan uo~i odràvanja druge runde strukturalnog dijaloga o pravosu|u u Sarajevu nastala prava zbrka oko toga da li }e ovaj skup uop}e biti odràn zbog namjere predstavnika iz Republike Srpske da na njemu u~estvuje sa ~ak 17 ~lanova, dvodnevni dijalog je protekao bez tenzija i uz dobar u~inak. Preporuke koje je BiH du`na po{tovati isklju~uju podjele Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a na dràvni i entitetske, a Ustavni sud BiH bi trebao osigurati i pripadnicima ostalih da mogu biti birani kao njegove sudije. Formiranje apelacionog suda BiH koji }e imati i dodatne nadle`nosti kao {to su drugostepeno rje{avanje slu~ajeva vezanih za ratne zlo~ine iz svih bh. sudova, i entitetskih i kantonalnih, jedno je od najva`nijih pitanja otvorenih tokom ove druge runde razgovora. Posebna je pa`nja posve}ena pitanju rje{avanja predmeta ratnih zlo~ina, odnosno provedbi Strategije za ratne zlo~ine, a jedna od preporuka je da se dodatno oja~a Tuìteljstvo BiH kako bi bolje obavljalo sve zadatke u ovoj oblasti, uklju~uju}i i poslove vezane za ekshumacije. Od {ezdeset dostavljenih preporuka Evropske komisije na njih 11 }e ve} do naredne runde strukturalnog dijaloga, koji bi se trebao odràti marta naredne godine, biti neophodno odgovoriti ili neke ~ak poslati u zakonske procedure. Izme|u ostalog, od bh. vlasti je zatraèno da prije naredne runde razgovora u parlamentarnu proceduru upute Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomo}i na dràvnom nivou. Neke od najva`nijih preporuka Evropske komisije su pokretanje inicijative da se pokrene procedura usvajanja jedinstvenog Zakona o tuìla{tvima u FBiH kako bi se osigurala uskla|enost na prostoru cijele FBiH, kao i Zakona o izvr{enju
PRAVOSU\E NA DNEVNOM REDU

Druga runda strukturalnog dijaloga o pravosu|u odràna je u Sarajevu
krivi~nih sankcija u FBiH, upu}ivanje u parlamentarnu proceduru zakona u vezi sa formiranjem Apelacionog suda BiH, uklju~uju}i i preporuke sa sjednice Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a od 9. novembra ove godine, izmjene i dopune zakonodavstva radi poboj{anja radnih procedura VSTV-a kako bi oja~ali svoju funkcionalnost, nezavisnost i odgovornost, te koordinacija svih potreba nadle`nih tijela u oblasti za{tite svjedoka u BiH. Bakir Dautba{i}, predsjedavaju}i Radne grupe za pravosu|e i unutra{nje poslove Vije}a ministara BiH, kaè da }e provedba zadatih obaveza biti jedno od klju~nih pitanja narednog sastanka, a novost }e biti da prije sastanka Delegacija BiH mora dostaviti izvje{taj o napretku koji je u~injen u provedbi ovih preporuka. (D. Savi})
SLOBODNA BOSNA I 23.11.2011.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Sing Sing u Vijenici
profesor Nihad Fejzi} uklju~iti u trku za mjesto dekana Veterinarskog fakulteta, ali je vi{e nego jasno da i kod izbora dekana ne}e odlu~ivati znanje i struka nego politika. (M.F.)
PREPAKIVANJE KROZ GUSTO GRANJE
SDP u potrazi za novim koalicionim partnerom za Skup{tinu Sarajevskog kantona

Pet od ukupno sedam poslanika SDA u Skup{tini Sarajevskog kantona jo{ su uvijek lojalniji smijenjenom kantonalnom {efu SDA Abdulharisu [eti nego nominalnom starana~kom predsjedniku Sulejmanu Tihi}u. [tavi{e, odmetnuti kanatonalni poslanici uspjeli su u me|uvremenu pridobiti dio op}inskih organizacija SDA u Sarajevu, osobito u op}inama Stari Grad i Hadì}i, tako da pobuna sarajevske organizacije SDA postaje sve ozbiljniji problem za najja~u nacionalnu stranku Bo{njaka. U politi~kim kuloarima se pronose glasine da bi SDP uskoro mogao raskinuti savez sa SDA u Sarajevskom kantonu i da bi novu skup{tinsku ve}inu mogle formirati dvije partije - SDP i SBB Fahrudina Radon~i}a. Navodno, SBB ne}e sudjelovati u vlasti, ali je spreman podràti manjinsku vladu SDP-a, pod uvjetom da se o~isti od kadrova SDA. Prakti~no funkcioniranje neformalne koalicije SDP-a i SBB-a testirat }e se uskoro na sjednici kantonalne Skup{tine, na kojoj }e se razmatrati neke izmjene policijskog zakona, na kojima SDP rezolutno insistira, uprkos suprotnom stavu koalicionog partnera SDA. Zakon bi mogao pro}i uz podr{ku poslanika iz SDP-a i SBB-a, {to bi bila prakti~na uvertira za instaliranje manjinske vlade SDP-a. (M.A)
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
MIROTVORCI TRÊ POÂSNI KRUG: ]ERANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

Pi{e: SENAD AVDI]
Tihomir Blaki i Biljana Plavi su ratni zloinci, ne zbog toga to im to neko, paualno, pristrasno, misli, nagaa, imputira, podmee... nego zato to to je pravomonom sudskom presudom u Haagu tako presueno
rije mjesec dana umro je u posljednjoj me|unarodno-pravnoj misiji (Liban) Antonio Cassese, prvi predsjednik Ha{kog tribunala. estiti, sustavni, dostojanstveni italijanski sudac je prije petnaestak godina iskreno i vjerodostojno objasnio kako je uop}e do{lo do fomiranja Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene u biv{oj Jugoslaviji koji je u rano prolje}e 1993. ozakonilo Vije}e sigrurnosti Ujedinjenih nacija. Izvorna ideja je bila, parafraziram gospodina Cassesea ne da se kazne zlo~ini koji su do tada po~injeni, nego da se odvrate potencijalni zlo~inci i upozore da }e ih kad-tad sti}i me|unarodna pravda. Ha{ki tribunal je, dakle, formiran preventivno, ne da bi sankcionirao ve} po~injene zlo~ine, nego da bi upozorio, preduprijedio budu}e potencijalne zlo~ince, da ne rade nesta{luke, to jeste da ne ubijaju, ne kolju, budu}i da je to po me|unarodnim pravnim standardima ka`njivo... Naàlost, stravi~ni zlo~ina~ki tsunami nije zaustavljen, ili barem usporen, ni nakon formiranja pravosudne,
Bi li Me|unarodni tribunal u Haagu doprinio regionalnom pomirenju u slu~aju da je, primjerice, presudio (o)srednjebosanskog oficir~inu JNA Bla{ki}a na dvadeset-trideset godina zatvora, umjesto simboli~nih/humanitarnih sedam, koliko je gospodin ratni zlo~inac odleào? Ma, jok, ni pod razno: i sa sedam godina zatvora Bla{ki} je dovoljno vjerodostojan nacionalni junak, zamislite kakva bi to tek juna~ina bila da je odleào po prvostupanjskoj presudi 30-ak godina iza re{etaka! Gospo|a Biljana Plav{i} je odrapila svojih desetak godina zatvora, presu|ena za najteà pojmljiva i krivi~no poznata, dokazana djela; istrebljenje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, eno je negdje iz Beograda docira, savjetuje, preporu~uje, sugerira: pravomo}no presu|ena ratna zlo~inka postala je, nakon izdràne kazne, savjest dru{tva, nju se pita za sva{ta pone{to, kad je se neko sjeti i prozove da ona iz neutralnog ugla ne{to prokomentari{e, analizira... Tihomir Bla{ki} i Biljana Plav{i} su ratni zlo~inci, ne zbog toga {to im to neko, pau{alno, pristrasno, misli,
Ha{ki sud je vi{estruko sporna, troma, birokratizirana insti

univerzalne, vertikale u Haagu. Nisu se ruke ambasadora u Vije}u sigunosti UN-a koji su izglasali to {to je trebalo izglasati (formiranje suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji) ni spustile na stol, a ve} je Dario Kordi}, uz pomo} Tihomira Bla{ki}a, JNA-ovskog zlikova~kog hladnokrvnog egzekutora, pobio stotinjak civila, èna, djece, starih i iznemoglih lica u Ahmi}ima. Najstra{niji, najjeziviji zlo~ini, zaklju~no sa Srebrenicom, obavljeni su i po~injeni u vrijeme kada je svako normalan znao, ili je morao znati, da }e biti sudski gonjen i procesuiran, i na kraju propisno ka`njen. naga|a, imputira, podme}e... nego zato {to {to je pravomo}nom sudskom presudom u Haagu tako presu|eno. e} danima u ha{koj sudnici na su|enju Radovanu Karadì}u svjedo~i gospodin Ewan Brawn, zapadnja~ki ekspert-analiti~ar, egzaktno do kazuju}i da je smisao i su{tina pravedne borbe golorukog srpskog stanovni{tva u Bosanskoj krajini bilo okupljanje oko grozomorne ideje da se pobiju, protjeraju, pripadnici drugih naroda, Bo{njaci, Hrvati, Romi i ostali... Koprca se u sudnici Karadì}, trabunja kako to ba{ i nije ta~no, ali svjedok-ekspert Brawn strpljivo podastire papire, dokumente, naredbe vojnih i policijskih autoriteta, demografske karte. Jesu li logori Keraterm, Manja~a, bili samo (!?) sabirni centri, ili su bili pa`ljivo isplanirana mu~ili{ta, o tom su prije dvadesetak dana te{ku diskusiju u ha{koj sudnici zapodjenuli optuèni Karadì} i svjedok Tuìteljstva, kolega novinar britanskog Guardiana Edd Vulliamy.
D
6
va su se dana pro{le sedmice seirili i nadmudrivali u Haagu (i to neko pla}a, naàlost) tuìtelji, sudije, nevladin sektor iz regiona na jo{ jednoj u nizu bespredmetnih, bespotrebnih, besposli~arskih konferencija (u funkciji pranja para) kojoj je, ko biva, cilj da pokaè kako taj pravosudni me|unarodni institut bitno utje~e na procese pomirenja u regiji, podstrekava razumijevanje i ohrabruje dijalog... Odgovornost, bla, bla, bla, samokritika , tru}, tru}, tru}...
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
PISANJE ILI PREKRAJANJE HISTORIJE
Pravomo}no i nepravomo}no uljep{avanje zlo~ina
Svi ne{to ovih dana slave, obiljeàvaju {irom Bosne i Hercegovine. Veli predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u njegovoj guberniji/nahiji se slavi Dejtonski mirovni sporazum, jerbo da nije bilo Daytona, ne bi bilo Bosne i Hercegovine. Razradimo malo tu /hipo/tezu, stavku po stavku: da nije bilo
ciljevi se ne mogu realizirati bez kompatibilnih, zlo~ina~kih sredstava. Gledam neki dan na Hrvatskoj televiziji, povodom bolne obljetnice pada Vukovara, nekog birvaktilskog generala JNA, Andriju Ra{etu, koji zavaljen u svoju beogradsku fotelju, penzionerski staloèno meditira: Vukovar je bio na{a gre{ka. I
tucija; naàlost, ni{ta ljekovitije za balkanske zlo~ince nije smi{ljeno!

Radislava Krsti}a, Ljubi{e Beare, Vujadina Popovi}a (to su gospoda u Haagu presu|ena za najteà, normalnom mozgu nepojmljiva krivi~na djela, koja kad se saberu imaju zajedni~ki imenitelj - genocid) te{ko da bi se do{lo do Daytona; samim tim bi i opstojnost Bosne i Hercegovine bila upitna. vadeset je okruglih godina protutnjalo od formiranja Hrvatske zajednice Herceg Bosna- i to je povod za razno(p)razna sve~arska okupljanja u Federaciji u sredinama sa ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom. I o tome se fenomenu u ha{koj sudnici strasno godinama raspravljalo: udruèni zlo~ina~ki projekat, tako se u optu`nici ha{kog Tuìteljstva klasificira ta neravnopravna bitka za samoopstojnost i nacionalni identitet. Je li se ta paradràvna avantura zagreba~kog vrhovni{tva isplatila, ili nije, ne zna se sve dok ne budu barem nepravomo}no objelodanjene presude premijeru Herceg Bosne Jadranku Prli}u, prvom vojnom zapovjedniku Slobodanu Praljku, policijskim gazdama Valentinu ]ori}u i ostalima. Je li Tribunal u Haagu imalo doprinio pomirenju u regiji, jesu li presude koje su izre~ene ohladile usijane, ratoborne balkanske glave? Pla{im se da je odgovor negativan. Naprosto, zlo~ina~ki
taman kad pomisli{ da je ispod vojni~kog SMB prsluka umirovljenog generala Ra{ete, napokon, proradilo ljudsko bi}e (koje ne moè, niti smije, biti indiferentno spram tri-~etiri hiljade mrtvih ljudi u Vukovaru) biv{i general, pregovara~ i stare{ina veli: Da smo ostavili Vukovar u totalnom okruènju, pa nastavili dalje prema Osijeku i doveli ga u poluokruènje, pa produìli usiljenim mar{om prema Zagrebu, dobili bismo na strate{koj dubini! Onoj dubini koja se po staroj ~etni~koj mapi zove Virovitica-KarlovacKarlobag. i{e je u Beogradu zlo~inaca iz Vukovara presu|eno nego u Haagu. Vi{e je kolja~a iz Zvornika i Vi{egrada... pred beogradskim Specijalnim sudom za ratne zlo~ine procesuirano nego u svim drugim sudskim dvoranama, od Holandije pa do Sarajeva. Koliko je to doprinijelo, pomoglo, u neophodnom procesu pomirenja, te{ko je procijeniti. Dok god postoje na{i i njihovi, dru{tveno-dràvno prihvatljivi, ~ak i poèljni, zlo~ini, te{ko, vrlo te{ko }emo se pomjeriti sa mrtve ta~ke u kojoj je mogu}e biti istodobno heroj, a i zlo~inac. Ovisno o tome kada je neko zlo~ina~ki radio za na{u stvar, a kada je prekora~io ovla{tenja...
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

O jednom istom doga|aju (sastanak lidera {estorke oko konstituiranja Vije}a ministara danas u Sarajevu) da bih i{ta znao, moram 5-6 televizija gledati. Apsoutno najve}i profesionalni odron je Federalna televizija, koja nijednu pa`nje vrijednu informaciju ne nudi, informacije su njima zadnja rupa na Lagumdìjinoj svirali, oni doga|aje ne prenose, nego ih, prije i nego {to su se desili, interpretiraju, do~aravaju... Apsolutno je nu`na rasprava o relevantnosti istraìvanja stanovitog amaterskog nau~no-istraìva~kog dru{tvanceta, agencije Mareco (kojeg vodi Reof Kljaji}, sin profesora Vahida Kljaji}a, ratnog {vercera humanitarnom robom i predratnog {vercera diplomama FPN-a). Sve je formalno na strani istraìva~a (piplmetri, GALUPOVI nalazi...), al ja ne mogu, sve i da ho}u, vjerovati da uragansku nepismenost, medijski terorizam koji vri{ti sa FTV-a s pa`njom gleda iko, a kamoli dvadeset i kusur posto gledatelja. Ako je kona~ni cilj tog Mareco pokusa, dokazivanje da smo mi imbecilna nacija, na primjeru gledanosti FTV-a, nema sumnje da je eksperiment uspio... ak i u Beogradu se danas zapalilo nekoliko svije}a u znak pijeteta prema `rtvama Vukovara, hrvatskog grada koji je prije dvadeset godina na dana{nji dan pao u
ÊTVRTAK, 17. NOVEMBAR
Hrvatske Bosne Hercegovine. Sva{ta su tu moè vidjeti, ~uti, saznati, spoznati, ako se èli i ako se na vrijeme probudi{, {to subotom ujutro nikako nije mali poduhvat. Gledam, dakle, prilog iz Drinovaca, rodnog sela bra}e [imi}, Stanislava i Antuna Branka, sa dodjele ovogodi{nje [imi}eve nagrade hrvatskom akademiku, povjesni~aru knjièvnosti, stoèru Matice Hrvatske ANTI STAMA]U.
Albanaca sa Kosova. Taj program poku{ao je u djelo provesti reìm Slobodana Milo{evi}a, ali ga je u tome sprije~ila intervencija NATO-a u prvom ratu u kojem ta vojna alijansa nije imala gubitaka u ljudstvu. I to je, zapravo, sve {to o tim istorijskim turbulencijama treba znati prosje~an Evropljanin. Prije 7-8 godina biv{i visoki predstavnik u BiH PADDY ASHDOWN sa sobom je doveo nekog ugla|enog, cakumpakum u{e}erenog tipa zaduènog za medijsku promociju, obavje{tajca u nastajanju, Juliana Braithwaitea. Kada sam ovoga slatkastog {pijuna (toliko je oprezan, da su ga srbijanske obavje{tajne slu`be dok je radio u britanskoj ambasadi u Beogradu dokumentirale dok se na ro|enoj svadbi ljubaka u mokrom ~voru sa ~ovjekom svog ìvota) nazvao portparolom, on se debelo naljutio. Ja sam spin doktor, a ne portparol/glasnogovornik, ùstro me ukorio Braithwaite. Prvi put sam se tada suo~io sa tom posve}enom institucijom spin galaksije. Vi{e se ne laè, nego se spinuje, ono {to se nekada odazivalo na gromki narodni naziv ubleha, sada je spinovanje... Imam sutra neki relativno izazovan nastup na okruglom stolu o korupciji, nisam ba{ siguran da }u bljesnuti, ali ima na~ina da se iznutra poja~am: {pinat koji je davao snagu mornaru Popaju da do|e do ljubljene Olive, preko Badè mrtvoga, danas se zove SPINAT: deset maraka kila na pijaci na Markalama. Ni oholije, ni bezobraznije, ni na javnu kritiku neodgovornije vlasti, od ove platforma{ke nikada nije bilo, niti }e biti! Svako ìv, kome je do smijeha bilo, sit se ismijao papanskoj crno-zlatnoj trenerci federalnog premijera NERMINA NIK[I]A na utakmici u Parizu. Ali, seljak se ne umije zaustaviti; ponovio isti dress code i u Lisabonu. Lako je sa seljacima, te{ko je sa papcima, nekad mi neko u uho udjenuo... Lako je i sa papcima, zajebani su {upci, nadodajem ja.
PONEDJELJAK, 21. NOVEMBAR
PETAK, 18. NOVEMBAR
ruke krvolo~nih Milo{evi}evih vojnoparavojnih masovnih ubica. U Sarajevu se niko nije sjetio da kraji~kom oka zasuzi na tu`nu obljetnicu grada nad kojim je pomahnitali, bestijalni beogradski reìm uve`bavao skoru opsadu Sarajeva, pokolje u Podrinju i Bosanskoj krajini, genocid u Srebrenici... Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} dva je puta bio u Srebrenici. Niko od bosanskih politi~ara nije se nikada udostojio oti}i u Vukovar. Ni predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u to nije problem u~initi, ali Izetbegovi}u, Tihi}u, Kom{i}u, Radmanovi}u, Lagumdìji o~ito jeste... Prije redovnog jutarnjeg westernklasika na Hrvatskoj televiziji, kad god stig nem, pogledam televizijsku hroniku
8
[ta se trebalo i imalo re}i o akademskomoralno-obiteljskom habitusu laureata Stama}a, ve} je napisala gotovo ogoljeno njegova k}erka Lucija, nekada{nja Playboyaeva ze~ica (nasilje u obitelji i tako to...). Druge ne{to mene u tom prilogu kopka. Organizacijski odbor [imi}evih susreta raspisao je natje~aj za nagradu Antun Barnko [imi} koja }e se godi{nje dodjeljivati za najuspje{nije mlade pjesnike. Pravo sudjelovanja imaju svi mladi pjesnici koji se {koluju po hrvatskom nastavno-nau~nom programu, stoji u propozicijama natje~aja. Propozicije su tako rigorozno postavljene da nagradu sasvim sigurno ne bi mogao dobiti ni neprolazni Anton Branko [imi}: nisam siguran da je srednja {kola koju je zavr{io prije odaska u Zagreb radila po hrvatskom nastavno-nau~nom planu kojeg je aminovao neki tada{nji hrvatski kulturno-prosvjetni agitpropovac Ante Stama}!
UTORAK, 22. NOVEMBAR
SUBOTA, 19. NOVEMBAR
Kako je lako i jednostavno pisati kad ti je svaka stvar jasna i jednostavna, kada ti je sve poredano u glavi. U knjizi Europeana Kratka povijest 20. stolje}a ~e{ki publicista Patrik Ourednik u oskudnih (ha{ekovski razigrano) desetak re~enica, pravi historijsku elipsu izme|u po~etka Prvog svjetskog rata i kraja balkanskih ratova osamdeset godina kasnije. Austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda, pi{e Ourednik, ubila je u Sarajevu grupa srpskih terorista. Zavjerenici su pohap{eni i osu|eni, ~etvorica ih je umrla u zatvorima u e{koj. Jedan od preìvjelih (Vasa ubrilovi}) kasnije je postao srpski akademik i napravio program protjerivanja
NEDJELJA, 20. NOVEMBAR
MINI MARKET
SDP NE DA MEHMEDA
HOP FUP POSKOÎ]U
Zastupnica Nermina ]emalovi} osporava smjenu direktora BHRT-a Agovi}a

Na posljednjoj sjednici Zajedni~ke komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamenta BiH zastupnica SDP-a Nermina ]emalovi} je inzistirala na raspravi o smjeni generalnog direktora BHRT-a Mehmeda Agovi}a. Politi~ki neuka ]emalovi}ka je, naime, zatraìla da se na dnevni red sjednice Zajedni~ke komisije uvrsti obra}anje Helsin{kog komiteta za ljudska prava u slu~aju Mehmeda Agovi}a, obja{njavaju}i da smjena direktora BHRT-a predstavlja ozbiljan problem za moju partiju?! Nakon istupa zastupnice ]emalovi}, vi{e nema dileme koja politi~ka opcija podràva smijenjenog direktora Agovi}a. No, mada je na pro{losedmi~noj sjednici Zajedni~ke komisije nespretno i nepromi{ljeno otkrila namjere SDP-a da, poslije Federalne televizije, pod punu kontrolu
Nermina ]emalovi}
Marko Oroli potvrdio na sudu da je platio policiji potragu za nestalim roakom Milom Martinoviem
Devet dana trajala je potraga za tijelom nestalog Frane Kvesi}a iz [irokog Brijega. Pored ~lanova njegove obitelji bili su angaòvani i ronioci iz Mostara, Banje Luke, Gruda, Ljubu{kog, a samoincijativno su se u potragu uklju~ili i ~lanovi Civilne za{tite iz Zapadnohercegova~ke ùpanije. Za nestalim Kvesi}em tragali su svi - osim policije. A da je kojim slu~ajem obitelj tragi~no preminulog Frane Kvesi}a direktoru Federalne uprave policije (FUP) Draganu Luka~u obe}ala nagradu, mo`da bi se u potragu uklju~ili i pripadnici Specijalne jedinice FUP-a. Naime, Luka~ je svojevremeno optuèn da napla}uje usluge traènja nestalih osoba, o ~emu svjedo~i i slu~aj iz davne 1996. godine kada je Luka~ od Marka Or{oli}a, ujaka nestalog Mile Martinovi}a, navodno uzeo 3.000 njema~kih maraka kako prona{ao Martinovi}a. U maju 1998. godine Miko Damjanovi}, glavni i odgovorni urednik Posavskog lista, naveo je da je tada{nji pomo}nik ministra unutra{njih poslova Posavske ùpanije Dragan Luka~ od obitelji Martinovi} primio 3.000 njema~kih maraka kako bi slu~aj bio rije{en, optuìv{i ga za kazneno djelo zlouporabe poloàja. Dragan Luka~ tuìo je Damjanovi}a za klevetu i izgubio. Naime, na Op}inskom sudu u Ora{ju kao svjedok pojavio se ujak nestalog Marko Or{oli} koji je izjavio sljede}e: Uzeo sam svojih 3000 DEM i oti{ao sam u PU Ora{je i taj novac sam predao gospodinu Draganu Luka~u. Tome je bio nazo~an i Marko Dominkovi} (aktuelni zamjenik direktora SIPA-e, op.a.). Dok sam mu predavao novac, Luka~ mi je rekao da u prora~unu za policiju nema novca, a da bi se nastavio proces traènja nestalog Mile Martinovi}a treba se obratiti kolegama iz RS-a, a to se pla}a, stoji u sudskom transkriptu glavne rasprave. Miko Damjanovi} oslobo|en je optu`bi za klevetu, a tokom trajanja ovog spora direktor Luka~ nije rekao kojem kolegi iz RS-a, odnosno kojoj policijskoj instituciji je platio 3.000 DEM za informaciju o sudbi nestalog Mile Martinovi}a. (M.F.)
PRIVATNA GRANICA
Mijo Krei pripremio teren da se Luka Brod uvrsti na listu graninih prelaza
Kako nezvani~no saznajemo, Komisija za integrisano upravljanje granicom na ~elu sa Mijom Kre{i}em, zamjenikom ministra sigurnosti BiH, u ~etvrtak 24. novembra donijet }e odluku o odre|ivanju grani~nih prelaza u BiH tako {to }e na spisak postoje}ih dodati i grani~ni prelaz Luka Brod. Navedeni grani~ni prelaz nalazit }e se u krugu Naftne rafinerije Brod koja je davno privatizovana, tako }e BiH biti jedina dràva u Evropi sa privatnim grani~nim prelazom za promet visokotarifnih akciznih roba. Obzirom da }e Vije}e ministara BiH na ~elu sa Nikolom [piri}em ekspresno usvojiti ovakvu odluku Komisije, izgradnju grani~nog prelaza Luka Brod sa oko 2 miliona eura platit }e porezni obveznici BiH, iako za njihove potrebe ve} postoje lu~ni grani~ni prelazi u [amcu i Br~kom. (M.F.)
10
MINI MARKET
PRO ET CONTRA
Podravate li ideju ivka Budimira da se provede revizija braniteljskih prava Podrinjaca?

ADMIR KAPO
Predsjednik Udruènja Kupujmo doma}e
stavi i dràvni javni servis, ovo nije i jedini gaf Nermine ]emalovi} za kratkog zastupni~kog mandata. Njezine kolege tako otvoreno pri~aju da su pripadnici slu`be osiguranja u Parlamentu BiH Nermini ]emalovi} po~etkom septembra zabranili ulaz u zgradu, jer nije po{tovala dres-kod na radno je mjesto do{la u kratkoj ljetnoj haljini i papu~ama. (S.B.)
DAMIR JAGANJAC
Predsjednik Skup{tine Saveza RVI BiH
braniteljskih prava, a ne samo Podrinjaca.
DEMOKRATISMUS UN SCHLAMPEREI
SANEL KAJAN
Urednik i voditelj TV1
DA
Podràvam ideju @ivka Budimira da se provede revizija braniteljskih prava Podrinjaca. Mi{ljenja sam da Podrinjci nekim drugim zakonskim aktom trebaju da ostvare svoja prava.
NE
Sramota je da se vr{i revizija braniteljskih prava Podrinjaca. Ne podràvam ideju @ivka Budimira jer se dobro zna stav populacije kojoj on pripada. Budimir direktno udara na budèt i cilj mu je da ostvari minimum sredstava u BiH.
DA
Podràvam ideju ako se uzme kompletno podru~je Bosne i Hercegovine, samim tim i Podrinje. Podràvam potpunu reviziju zbog brojnih malverzacija kada je u pitanju braniteljska populacija.
BRANISLAV BORENOVI]
Potpredsjednik PDP-a
AMIR ZUKI]
Generalni sekretar SDA
NIJAZ DURAKOVI]
Profesor na FPN-u
Ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj tvrdi da je zgrada federalne Vlade u Mostaru obi~ni {lamperaj
Na jednoj od pro{lih sjednica Vlade Federacije BiH, na kojoj se raspravljalo o preseljenju pojedinih ministarstava u Mostar, posve neobi~an istup imao je ministar trgovine Milorad Bahilj Baja. Ministar Baja, ina~e kadar Narodne stranke Radom za boljitak, tako je usred ozbiljne diskusije upozorio kolege ministre da je zgrada federalne Vlade u Mostaru najobi~niji {lamperaj, te pojasnio kako to zna iz prve ruke, budu}i da je na njezinoj izgradnji svojedobno radio kao gra|evinac. (S.M.)
DA/NE
Kada se radi revizija, onda treba da se radi revizija svih korisnika braniteljskih prava, ne samo kod odre|enih ljudi. Reviziju je jako te{ko uraditi zato je treba sistemski, kroz odre|ena zakonska rje{enja, sprovesti.
NE
Revizija svih bora~kih korisnika trebala bi da bude u skladu sa zakonskom procedurom, a ne u skladu sa pau{alnim izmjenama. Revizija treba da bude za sve korisnike
NE
Mi{ljenja sam da se jedna radikalna revizija braniteljskih prava treba vr{iti u cjeloj Bosni i Hercegovini. To je jedini na~in da pravi borci i invalidi dobiju {ta su zasluìli.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Milorad Bahilj
11
KRIMINALNO STRUJNO KOLO
Pod pokroviteljstvom lidera SDP-a Zlatka Lagumdije obnovljen kriminalni izvoz struje iz Sarajeva u Mostar preko posrednika; Slobodna Bosna otkriva kako je Rudnap preuzeo nekadanju ulogu Debisa i koliko e novca zaraditi beogradski tajkun Vojin Lazarevi na preprodaji federalne struje
Lagumdìja nastavio tamo gdje su Bi~ak~i} i ôvi} zaustavljeni prije deset godina
Pi{e: ASIM METILJEVI]
denti~an model kriminalne preprodaje vi{ka elektri~ne energije iz Sarajeva u Mostar, koji su prije desetak godina patentirali tada{nji ~elnici federalne Vlade, premijer Edhem Bi~ak~i} i dopremijer Dragan ovi}, preuzela je aktuelna platforma{ka koalicija predvo|ena SDP-om. Model je ostao isti, promijenjen je samo posrednik: nekada{nju ulogu njema~kog Debisa, posrednika u izvozu elektri~ne energije iz Sarajeva do Mostara, preuzela je srbijanska kompanija Rudnap u vlasni{tvu Vojina Lazarevi}a koji }e na ovom banalnom i posve nepotrebnom posredni~kom anga`manu zaraditi desetak miliona KM!
SKUPA STRUJA UZDRMALA HRVATSKU
Jeftina struja za jeftini aluminij

Nakon raskida protokola s Debisom, Elektroprivreda BiH je tokom pet narednih godina, zaklju~no s 2009., skoro sav vi{ak struje prodavala Hrvatskoj po fiksnim cijenama, znatno niìm od trì{nih. Na taj na~in izmirena su prijeratna ulaganja Hrvatske u izgradnju elektroenergetskih objekata u vlasni{tvu EPBiH. Hrvatska Elektroprivreda (HEP) je jeftinu struju kupljenu u BiH prodavala Aluminijskom kombinatu a zauzvrat je Aluminijski kombinat po regresiranim cijenama prodavao sirovi aluminij TLM-u iz [ibenika. Ovaj aran`man, postignut na Trgova~kom sudu u Zagrebu, okon~an je 2009. godine, od kada EPBiH izvozi struju u Hrvatsku po trì{nim cijenama. Afera u HEP-u koja se upravo raspetljava pred pravosudnim institucijama Hrvatske, a u koju je umije{ani biv{i premijer Hrvatske Ivo Sanader i prvi ~ovjek HEP-a Ivan Mravak, nastala je upravo 2009. godine kada je otkriveno da HEP kupuje struju od EPBiH za 83 eura i prodaje je Aluminijskom kombinatu Mostar po skoro dvostruko niòj cijeni kako bi TLM-u zauzvrat obezbijedio jeftiniji aluminij u Mostaru.
ARAN@MAN S DEBISOM
Nekada{nji ~elnici federelne Vlade, Bi~ak~i} i ovi}, po~etkom 1998. godine, potpisali su {estogodi{nji protokol s njema~kom kompanijom Debis International (finansijski servis Daimlera) o preuzimanju vi{ka struje od Elektroprivrede BiH po regresiranim cijenama za potrebe Aluminijskog kombinata Mostar, a Debis se zauzvrat obvezao obezbijediti Federaciji BiH povoljne kreditne linije za razli~ite projekte, pored ostalog i za kupovinu dva Airbasova aviona namijenjena tada{njoj nacionalnoj aviokompaniji Air Bosna. Protokol s Debisom nominalno je vaìo {est godina, no pod sna`nim pritiskom nove vlasti Alijanse za promjene, predvo|ene SDP-om, protokol je poni{ten godinu ranije jer je progla{en {tetnim za Federaciju BiH, a njegovi potpisnici, Bi~ak~i} i ovi}, umalo su dopali zatvora. Tamo gdje su stali Bi~ak~i} i ovi} desetak godina kasnije nastavili su njihov èstoki kriti~ar, {ef SDP-a Zlatko Lagumdìja i njegova marioneta na ~elu Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica. KM. Kako su obje elektroprivredne kompanije u vlasni{tvu Federacije BiH i kako su obje pod punom kontrolom aktuelne vlasti platforma{a, koja je instalirala svoje kadrove i u EPBiH i u EPHZHB, bilo bi logi{no da je transfer struje iz Sarajeva za Mostar ugovoren neposredno izme|u dvije kompanije, bez suvi{nih posrednika. Tim prije {to je jo{ 2009. godine Parlament Federacije BiH usvojio zaklju~ak koji obvezuje dvije elektroprivredene kompanije da ne smiju izvoziti vi{ak elektri~ne energije prije nego podmire sve potrebe lokalnih potro{a~a na trì{tu Federacije BiH. No, po uzoru na Bi~ak~i}a i ovi}a, i Lagumdìja je prona{ao posrednika koji }e na preprodaji federalne struje zgrnuti
IZVOZ STRUJE u MOSTAR

U razmaku od nepunih mjesec dana, dvije elektroprivredne kompanije u vlasni{tvu Federacije BiH oglasile su prodaju vi{ka (EPBiH) odnosno kupovinu manjka (EPHZHB) elektri~ne energije za 2012. godinu u vrijednosti od oko 160 miliona
Beogradski Rudnap ekskluzivni izvoznik struje iz Sarajeva u Mostar!

12
BEOGRADSKI RUDNAP PREUZEO ULOGU DEBISA

POVRATAK NA MJESTO ZLOÎNA
Nakon bijega iz Sarajeva, Damir Fazli} uz pomo} Lagumdìje zapo~eo novu poslovnu avanturu u BiH
13
KRIMINALNO STRUJNO KOLO

Foto: Milutin Stoj~evi}
VOJIN LAZAREVI], BOSANSKI KRALJ STRUJE
Rudnap stavio pod kontrolu EPBiH

Upu}eni tvrde da se beogradski Rudnap Vojina Lazarevi}a u kratkom vremenu nakon dolaska na vlast SDP-a i stranaka platforme uspio nametnuti kao najva`niji, strate{ki partner dvije federalne elektroprivredne kompanije. Za to je zasluàn prije svih Lazarevi}ev lobista Damir Fazli}, za kojim se ve} godinama vuku repovi nera{~i{}enih afera u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Albaniji, gdje je operirao posljednjih godina. Nakon nekoliko susreta Fazli}a i Lagumdìje u ~etiri oka bez svjedoka, Fazli}u su sva vrata bila otvorena. U poslovnim krugovima Fazli} se bez zazora predstavlja kao Lagumdìjin povjerenik za elektri~nu energiju.
[TETAN POSLOVNI ARAN@MAN

Protokol o saradnji EPBiH i Debisa progla{en je {tetnim i raskinut je godinu prije formalnog isteka
milione. Nekada{nju ulogu Debisa, Lagumdìja je povjerio beogradskom tajkunu Vojinu Lazarevi}u, vlasniku Rudnapa, ~ije interese u BiH zastupa poslovni me{etar Damir Fazli}. Na la`nom izvozu federalne struje u 2012. godini, Lazarevi} i Fazli} zaradi}e desetak miliona KM! I ne samo to: od prije {est mjeseci, otkako je na ~elo EPBiH Lagumdìja instalirao Grabovicu, beogradski Rudnap, odnosno Lazarevi} i Fazli} postali su gospodari cjelokupnih vi{kova elektri~ne energije EPBiH u 2011. godini. Prvog dana nakon preuzimanja EPBiH, Grabovica je poni{tio ranije raspisani tender za prodaju vi{ka elektri~ne energije za ~etvrti kvartal po cijeni od 64,5 eura za megavat sat. Ta se struje trenutno prodaje bez tendera, po znatno niòj cijeni od oko 59 eura a kao glavni kupac redovito se pojavljuje Rudnap Vojina Lazarevi}a.
ISTORIJA SE PONAVLJA: Tamo gdje su stali Biaki i ovi desetak godina kasnije nastavili su njihov estoki kritiar, ef SDP-a Zlatko Lagumdija i njegova marioneta na elu Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica
na~in opravdan, pa ~ak i dru{tveno koristan. No, za aktuelni anga`man beogradskog Rudnapa u preprodaji federalne struje nije mogu}e prona}i nikakvo racionalno opravdanje. Rije~ je, bez sumnje, o klasi~nom koruptivnom aran`manu na {tetu dvije elektroprivredne kompanije, koje }e desetak miliona KM, izgubljenih na nepotrebnim posredni~kim uslugama beogradskog Rudnapa, nadomjestiti iz prihoda ostvarenih poskupljenjem elektri~ne energije. Prije desetak dana, direktor EPBiH Elvedin Grabovica slavodobitno je izjavio da }e kompanija kojoj je na ~elu poslovati s profitom uprkos naslije|enom gubitku od oko 16 miliona KM. Grabovica je me|utim zaboravio napomenuti da je Elektroprivreda BiH u me|uvremenu
BASNOSLOVNA PROVIZIJA
Za nekada{nji aran`man Bi~ak~i}a i ovi}a jo{ bi se i moglo prona}i neko racionalno obrazloènje. Aran`man je sklopljen tri godine nakon prestanka rata, kada je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna jo{ bila vitalna i ~vrsto integrirana u privredni, prometni, monetarni, pa i elektroenergetski sistem susjedne Hrvatske, i kada je suradnja me|u federalnim partnerima na obje strane Neretve progla{avana nacionalnom izdajom. U takvim okolnostima, posredni~ki anga`man Debisa, mada ekonomski {tetan, bio je na neki
14
STRATE[KO PARTNERSTVO
Vlasnik Rudnapa Vojin Lazarevi} nametnuo se kao nezaobilazni poslovni partner aktuelne vlasti platforma{a
pove}ala cijenu struje za oko 15 posto za doma}e potro{a~e i da }e na taj na~in pove}ati godi{nji prihod za oko 90 miliona KM! S takvim rastom prihoda od doma}ih potro{a~a, Grabovica moè vi{ak struje prodati u bescjenje i opet zabiljeìti solidan profit.
NEPODOBNI DU@NOSNICI NA VISOKIM POZICIJAMA U BiH
Narednog mjeseca bi u parlamentarnu proceduru trebao biti upuen novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Nae novinarke piu o paradoksima koji su pratili izricanje dosadanjih kazni za sukob interesa od strane CIK-a nakon ijih su pravosnanih odluka kanjeni zvaninici najee ostajali na svojim funkcijama ili ak imenovani na nove
KO SE BOJI CIK-a JO[?

Pi{u: DANKA SAVI] I MARIJANA MILETI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
NAGRADA ZA NEPODOBNE
Sven Alkalaj, kojem je jo{ 2008. godine utvr|en sukob interesa, tokom svojih bezbrojnih putovanja proteklih godina, nije se imao razloga obazirati na to, a za dva mjeseca mu isti~e kazna CIK-a
o}e li u budu}nosti utvr|ivanje sukoba interesa dovesti i do smjene ili oduzimanja mandata poslanika ili ministara umjesto dosada{njih kazni o nepodobnosti kandidiranja koje izri~e Centralna izborna komisija (CIK), a koje u ve}ini slu~ajeva nisu imale smisao, bi}e jasno nakon {to u parlamentarnu proceduru narednog mjeseca bude upu}en prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH. Na njemu upravo rade ~lanovi Interresorne radne grupe koja je okupila predstavnike oba doma Parlamenta BiH, Vije}a ministara BiH i Centralne izborne komisije. Podsjetimo, u BiH nema jedinstveno rije{enog pitanja sukoba interesa na svim nivoima vlasti - trenutno postoji nekoliko zakona koji na razli~ite na~ine tretiraju sukob interesa, na nivou dràve, entiteta i Distrikta Br~ko.
BESMISLENA KAZNA ZA ALIJU BUDNJU

Centralna izborna komisija BiH nadle`na je za provo|enje zakona na nivou BiH, Federacije BiH, Distrikta Br~ko, dok u RS-u postoji posebna Komisija za spre~avanje sukoba interesa u organima vlasti. Osim toga, nema mogu}nosti da se sankcioniraju neta~ni ili nekompletirani podaci iz imovinskih kartona izabranih du`nosnika u BiH koji se dostavljaju CIK-u. Kao posljedica ovakvog haosa, ~esto se de{ava da kazna oduzimanja mogu}nosti kandidovanja na neku poziciju koju izri~e CIK nema nikakvog uticaja, niti se na nju moè primijeniti Zakon o sukobu interesa
Gotovo cijeli mandat Svena Alkalaja, ministra vanjskih poslova BiH, protekao je pod zabranom Centralne izborne komisije!
16
SUKOB INTERESA NA BOSANSKI NAÎN
APSURDNI BH. ZAKONI O SUKOBU INTERESA U BiH

Centralna izborna komisija (CIK) nema mogu}nosti da se sankcioniraju neta~ni ili nekompletni podaci iz imovinskih kartona izabranih du`nosnika u BiH
ukoliko se radi o osobi koja je imenovana, a ne izabrana. Odluke CIK-a su tako prepu{tene volji onih koji su imenovali ka`njene du`nosnike. Nedavno je Centralna izborna komisija (CIK) BiH kaznila Aliju Budnju, vije}nika SDA u Op}inskom vije}u Ilidà i vlasnika Hotela Ilidà, sa 4.000 KM i zabranom kandidovanja ~etiri godine jer su utvrdili da je bio u sukobu interesa. Ovaj primjer jedan je u nizu apsurdnih situacija koje proizvodi Zakon o sukobu interesa BiH. Ne zna se da li je smje{nije {to se nakon skoro ~etiri godine u CIK-u shvatili da je Budnjo u sukobu interesa ili {to su izrekli kaznu od 4.000 KM iako je utvr|eno da je njegova firma, koja obr}e milione, poslovala u znatno ve}im iznosima sa institucijama vlasti u BiH. Utvr|eno je da je Alija Budnjo, u periodu od 26.11.2008. godine do 18.04.2011. godine, istovremeno obavljao funkciju izabranog du`nosnika, tj. vije}nika u Op}inskom vije}u Ilidà i funkciju ~lana Skup{tine privatnog preduze}a Projekt d.d., saop}ili su iz CIK-a, gdje navode da je i Budnjin blizak srodnik vlasnik Hotela Ilidà koje je tako|e sklapalo poslove sa institucijama vlasti. Budnjo }e vjerovatno slijediti primjer na desetine svojih prethodnika i podnijeti
àlbu Sudu BiH da bi osporio ovu odluku CIK-a iako je i prije nego se kandidovao na op}inskim izborima 2008. godine i pticama na grani bilo poznato da ima nekoliko privatnih preduze}a. Prema obja{njenjima iz CIK-a, do svojevrsnog vakuuma u provjeri sukoba interesa do{lo je u februaru 2008. godine kada je ukinuto uputstvo o primjeni Zakona o sukobu interesa pa se nije znalo ko je
nadleàn da provjerava vije}nike i poslanike sa niìh nivoa vlasti. Ovo uputstvo donio je biv{i saziv CIK-a jo{ 2003. godine, a aktuelni ~lanovi stavili su ga van snage pet godina poslije. U me|uvremenu, imenovani i izabrani zvani~nici u BiH sjedili su po upravnim odborima, raznim skup{tinama preduze}a i fondova ubiru}i pozama{ne mjese~ne naknade i stvaraju}i prostor da te ista preduze}a posluju sa institucijama vlasti.
KAKO PROTIV KORUPCIJE NA NAJVIEM NIVOU: Znaajan broj krenja Zakona o sukobu interesa ustanovljen je i u procesu javnih nabavki, zatim angamanu u privatnim i javnim preduzeima, angamanu bliskih srodnika protivno odredbama zakona i angamanu u udruenjima i fondacijama
SLUÂJ SVENA ALKALAJA

Najpoznatija blamaà sa izricanjem kazni zbog sukoba interesa desila se u vrhu dràve kada je u aprilu 2008. godine utvr|en sukob interesa kod ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja, koji je bio ~lan Nadzornog odbora VGT osiguranja . Utvr|eno je da je ova osiguravaju}a ku}a poslovala sa institucijama vlasti i zaradila skoro 50.000 KM, a Alkalaj je tvrdio da im on to nije omogu}io obavljaju}i du`nost ministra. Zanimljivo da je jedan ugovor VGT osiguranje sklopilo sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH na ~ijem je ~elu bio Safet Halilovi}, Alkalajev strana~ki kolega. I pored toga {to je Sud BiH potvrdio odluku CIK-a, u slu~aju Alkalaj nikad se nije krenulo sa mrtve ta~ke, osim iskori{tene prilike za
17
NEPODOBNI DU@NOSNICI NA VISOKIM POZICIJAMA U BiH

uslijedila je i policijska akcija u kojoj je uhap{en sa jo{ {est osoba zbog podmi}ivanja i zloupotrebe poloàja. Malo je vjerovatno da je utvr|ivanje sukoba interesa kod Paji}a rezultiralo ovom policijskom akcijom jer je postojala i politi~ka pozadina cijelog slu~aja nakon {to je SNSD `rtvovao svog biv{eg kadra u Skup{tini Br~ko Distrikta.
KAKO SU ODLUKE CIK-a PADALE NA USTAVNOM SUDU

CIK je duì period imao razli~ite ar{ine kod procesuiranja sukoba interesa, {to najbolje ilustruje slu~aj biv{eg federalnog premijera Nedàda Brankovi}a za koga je utvr|eno da niko nije ni nadleàn da provjeri sukob interesa. CIK se prvo proglasio nenadle`nim a u provjeru je krenuo nakon {to im je to naloìo Sud BiH jer je Brankovi} i sam medijima potvrdio da je dioni~ar u Dru{tvu za upravljanje fondovima ABDS, koje raspolaè imovinom fonda BiG. Zbog ~injenice da je federalni Parlament tek krajem 2008. godine usvojio Zakon o sukobu interesa u institucijama FBiH, niko nije bio ni nadleàn da provjerava poslanike i ministre pa je saziv od 2006. godine mogao mirno biti u sukobu interesa ne snose}i sankcije. Zakonom u RS-u poslanike i ministre provjerava komsija koju je formirala Narodna skup{tina, a ne CIK BiH. U CIK-u nisu svi ~lanovi podràvali ove zakonske odredbe, ali ih nisu mogli ni oboriti, prvenstveno zbog zalaganja ~lanova CIK-a iz RS-a. U svemu ovome argumente za provjeru u entitetima davalo je i ukinuto uputstvo koje je, prema izjavama samih ~lanova CIK-a, iza{lo iz zakonskih okvira i otvorilo mogu}nost da na Ustavnom sudu padnu sve dotada{nje odluke CIK-a o sukobu interesa. Zoran Te{anovi}, biv{i zamjenik ministra civilnih poslova, izgubio je mogu}nost da se kandiduje na novu poziciju u Vije}u ministara jer je utvr|eno da je firma njegove supruge poslovala sa bh. institucijama. Ka`njen je zabranom kandidovanja i nov~ano, a pobijao je odluku CIK-a, ali na Ustavnom sudu BiH mu je odba~ena apelacija. Iz CIK-a BiH najavljivali su reviziju svih predmeta o sukobu interesa BiH nakon ukidanja uputstva i retroaktivnu provjeru imenovanih i izabranih osoba, a rok za ovaj posao isti~e u februaru 2012. godine. CIK BiH je do sada donio 157 odluka o izricanju sankcija zbog kr{enja zakona o sukobu interesa, a 13 apelacija je zavr{ilo pred Ustavnim sudom. Izre~ene nov~ane kazne se, ina~e, upla}uju u budèt institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Kako su nam potvrdili u CIK-u, sve kazne budu
KAZNA ZA PODSMJEHIVANJE
CIK BiH je nedavno kaznio Aliju Budnju, vije}nika SDA u Op}inskom vije}u Ilidà i vlasnika Hotela Ilidà, sa 4.000 KM i zabranom kandidovanja ~etiri godine jer su utvrdili da je bio u sukobu interesa dok je njegova firma, koja obr}e milione, poslovala u znatno ve}im iznosima sa institucijama vlasti u BiH
li~ni marketing Nikole [piri}a, predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, koji je od Predstavni~kog doma bh. Parlamenta zatraìo da se izjasni o povjerenju ministru inostranih poslova BiH. Poslanici su, naravno, zadràli Alkalaja na ~elu bh. diplomatije jer su tada o~ekivali da sve sudske instance kaù svoje, a ministar vanjskih poslova podnio je i apelaciju Ustavnom sudu BiH ~iji epilog nije poznat. Alkalaj je nastavio da putuje i tro{i budètski novac, a za dva mjeseca isti~e mu ~eteverogodi{nja zabrana kandidovanja koju je proveo na ministarskoj poziciji. U CIK-u su obrazloìli da ne mogu smjenjivati imenovane zvani~nike jer im to zakonom nije omogu}eno dok je sa poslanicima druga~iji slu~aj. Uz Alkalaja, sankcije u bh. Parlamentu povodom odluke CIK-a preìvjela su tada i dva zamjenika ministra, Senad [epi} (SDA) i Igor Crnadak (PDP). Dragan Paji} smijenjen je u maju ove godine sa funkcije gradona~elnika Br~ko Distrikta zbog sukoba interesa jer je privatna firma njegovog bliskog srodnika
18
Posavinalijek poslovala sa institucijama Distrikta, a CIK mu je uz zabranu kandidovanja izrekao kaznu od 1.000 KM. Nekoliko mjeseci nakon Paji}eve smjene
ZBRKA OKO NADLENOSTI: Centralna izborna komisija (CIK) je dui period imala razliite arine kod procesuiranja sukoba interesa, to najbolje ilustruje sluaj biveg federalnog premijera Nedada Brankovia za koga je utvreno da niko nije ni nadlean da provjeri sukob interesa
SUKOB INTERESA NA BOSANSKI NAÎN

IMENOVANJA U ZNAK ZAHVALNOSTI pla}ene, ako ne dobrovoljno, onda prinudnim izvr{enjem. Visine kazne (kre}u se u rasponu od 1.000 do 10.000 KM) ~esto nemaju nikakvog smisla jer se ka`njavaju oni ~ija preduze}a ostvaruju milionske iznose. Zna~ajan broj kr{enja Zakona o sukobu interesa ustanovljen je i u procesu javnih nabavki, zatim anga`manu u privatnim preduze}ima i javnim preduze}ima, anga`manu bliskih srodnika protivno odredbama zakona i anga`manu u udruènjima i fondacijama. CIK u obrazloènju odluka o sukobu interesa navodi da se osoba ne moè kandidovati ni na jednu poziciju, pa ni sa mjesto savjetnika, ali je Predsjedni{tvu BiH ovo promaklo prilikom imenovanja Lidije Kora} za ambasadora BiH u Briselu. Kora}evu je na ovu pozciju predloìo @eljko Kom{i}, hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH, a nakon bezbjednosne provjere, nije dobila saglasnost iz Brisela da bude imenovana na ovu poziciju. Kora}eva, koja je, podsjetimo, nekada i sama bila predsjednica CIK-a, tako je jedina i stvarno ka`njena. U odluci koju je CIK donio u njenom slu~aju je navedeno da je istovremeno bila ~lan Gradskog vije}a Sarajeva i direktorica Oslobo|enja.
Za lanove CIK-a ponovno imenovani Branko Petri i Suad Arnautovi

Branko Petri} i Suad Arnautovi} nedavno su velikom ve}inom glasova ponovo imenovani za ~lanove CIK-a BiH. Zanimljivo da su ih podràli i poslanici SDP-a BiH, stranke koju je CIK svojevremeno kaznio sa 500.000 KM zbog kr{enja zakona o finansiranju politi~kih partija. Ova odluka nakon sudske sapunice je pala u vodu, a odnosi su izgla|eni nakon proteklih izbora. Podr{ku su dali i poslanici SNSD-a, stranke koja je ka`njavana zbog istog zakona, ali i tokom izborne kampanje, ali je, navodno, presudila Petri}eva zna~ajna uloga u ponovnom brojanju glasova za ~lana Predsjedni{tva iz RS-a, gdje je pobjedu nad Mladenom Ivani}em iz PDP-a za desetak hiljada glasova odnio Neboj{a Radmanovi} iz SNSD-a. Ne ~udi onda {to je jedini poslanik PDP-a Vesna Spremo Krstovi} bila protiv imenovanja novihstarih ~lanova CIK-a.
Branko Petri} Branko Petri} ii Suad Arnautovi} Suad Arnautovi}
19
BITKA ZA PRVOG ÔVJEKA SIPA-e
U narednih nekoliko dana bie izabran direktor Dravne agencije za istragu i zatitu (SIPA), na list otkriva da e na ovu funkciju, po svemu sudei, biti izabran GORAN LUJI, ef policije Brko Distrikta, policajac od najveeg povjerenja MILORADA DODIKA, predsjednika Republike Srpske; novinari SB istraili su Lujievu profesionalnu karijeru, posebno u svjetlu borbe protiv rasprostranjenog kriminala i korupcije u Brkom
LUJI] UMJESTO LUJI]A

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SB
ada je Slobodna Bosna prije mjesec dana objavila da }e se Goran Luji}, direktor policije Br~ko Distrikta, kandidovati za prvog ~ovjeka SIPA-e i da je policijsku akciju Bingo u Br~kom, kada je uhap{eno dvadesetak Vladinih funkcionera, izveo radi li~ne promocije, on je na{em listu poslao o{tar demanti i negirao ove i mnoge druge informacije vezane za njegov policijski anga`man u Br~kom. Me|utim, samo dvadesetak dana kasnije Goran Luji} se prijavio na konkurs za direktora SIPA-e i u{ao u najuì izbor za ovu funkciju. Pored njega, na javni konkurs prijavili su se Goran Zubac, na~elnik CJB Trebinje, Novo Blagojevi}, na~elnik Grani~ne policije u Bijeljini, i Rade Dostani}, savjetnik u Grani~noj policiji BiH u Sarajevu. Nezavisni odbor bi ve} krajem ovog mjeseca trebao donijeti odluku kojeg kandidata je odabrao za prvog ~ovjeka SIPA-e. Taj prijedlog se dostavlja ministru sigurnosti BiH, a on to proslije|uje na potvr|ivanje Vije}u ministara BiH. Tridesetosmogodi{nji Luji} je, prema pouzdanim informacija na{eg lista, zahvalju}i svesrdnoj podr{ci Milorada Dodika, jedan od najozbiljnih kanidata za ovu funkciju. Iako tvrdi da u skladu sa eti~kim kodeksom nije ~lan ni jedne stranke niti
DODIKOV FAVORIT NA ÊLU SIPA-e

partije, Goran Luji}, odani kadar SNSD-a, vrlo je blizak sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Luji}evi u~inci u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije u Br~ko Distriktu prili~no su skromni. U prilog tome govori i ~injenica da se osobe koji su u sredi{tu desetak velikih afera, u kojima su pronevjerili i po desetak miliona maraka, slobodno kre}u i neometano rade na prostoru Br~ko Distrikta.
SKROMNI PROFESIONALNI DOMETI

Iako je policija Br~kog, odnosno Goran Luji} vi{e od godinu dana imao ~vrste dokaze da je biv{i gradona~alenik Br~kog Dragan Paji} u vrijeme svog mandata pronevjerio najmanje osam miliona maraka preko svojih apoteka Posavinalijek i Fonda za zdravstvo, Luji} je izdao nalog za njegove hap{enje tek po~etkom oktobra, da
bi ga samo nekoliko dana kasnije pustio na slobodu. Treba napomenuti da je Paji} uhap{en pod sna`nim pritiskom supervizora za Br~ko Rodericka Moora. Me|utim, {to je jo{ gore, optu`nica Paji}a, kako saznajemo, ne tereti zbog toga {to je zloupotrijebio poloàj i preko svojih apoteka Posavinalijek ostvario milionsku zaradu i imao monopol u opremanju medicinskom opremom bolnica u Br~kom, ve} zbog znatno lak{ih kaznenih djela. Tako se u optu`nici Paji} tereti da je zloupotrijebio slu`beni poloàj jer je njegov voza~ slu`benim vozilom odvezao Paji}evu suprugu u Beograd kao i zbog slu`benog putovanja njegovog savjetnika Neda Puhovca u Australiju. Ina~e, Goran Luji} iz Donjih @abara kod Pelegi}eva vlasnik je prili~no velike imovine koju je stekao u dosta kratkom periodu. Pored stana i poslovnog prostora u Br~kom, Luji} posjeduje i stan u Beogradu koji se vodi na ime njegove sestre. Pored toga, prije nekoliko mjeseci zapo~eo je izgradnju stambene zgrade i to u najatraktivnijem dijelu Br~kog. Za ovaj poslovni poduhvat morao je podi}i komercijalni kredit kod Zagreba~ke banke u iznosu od 400 hiljada KM. Pri tome treba napomenuti da se Luji} na ~elu policije Br~ko Distrikta nalazi od 2007. godine. Kada je prije ~etiri i po godine za {efa policije Br~ko Distrikta, od strane Nezavisnog odbora za izbor i ocjenjivanje rada {efa policije, jednoglasno izabran Fahro Selimovi}, OHR je zabranio njegovo imenovanje jer u tom trenutku nije imao potrebnu kvalifikaciju. Predsjednik Nezavi-
Spektakularnim policijskim akcijama koje je organizovao Goran Luji} nikada nisu bili obuhva}eni akteri najve}ih afera koji su pronevjerili desetine miliona maraka u Distriktu Br~ko
20
KO ]E NASLIJEDITI MIRKA LUJI]A?
DIREKTOR SIPA-e DIREKTOR SIPA-e BI]E IZABRAN BI]E IZABRAN U NAREDNIH U NAREDNIH NEKOLIKO DANA NEKOLIKO DANA
Najozbiljniji kandidat Najozbiljniji kandidat za direktora Dràvne za direktora Dràvne agencije za istragu ii agencije za istragu za{titu je Goran Luji}, za{titu je Goran Luji}, aktuelni direktor aktuelni direktor policije u Br~kom policije u Br~kom
SELEKTIVNI OBRAÛN SA KRIMINALOM
Policijska akcija Bingo, koju je organizovao Goran Luji}, obuhvatila je samo mali broj osoba koje ~ine kriminalni lanac u Br~kom
snog odbora za izbor {efa policije bio je javni tuìlac Zekerija Mujkanovi}. Kao kompromisno rje{enje, odnosno pod velikim pritiscima biznismena \or|a Koji}a, predsjednika SNSD-a u Br~ko Distriktu i jednog od najve}ih finansijera Dodikovog SNSD-a, na ~elo policije postavljen je Goran Luji}. Kada mu je pro{le godine istekao mandat, ponovo je zasjedao Nezavisni odbor za izbor {efa policije na ~elu sa tuìocem Mujkanovi}em i ponovo za direktora policije Br~ko Distrikta izabrao Luji}a. Protukandidat mu je bio njegov zamjenik Fahro Selimovi}, koji je neposredno prije izbora povukao kandidaturu. Me|utim, pouzdani izvori tvrde da je Luji} sklopio dogovor sa Selimovi}em, da Selimovi} ostane na mjestu zamjenika direktora policije, a kada Luji} bude postavljen za direktora SIPA-e, Selimovi} po automatizmu postaje v.d. direktora policije. Luji} je, kako saznajemo, vrlo blizak i sa javnim tuìocem Br~ko Distrikta
21
BITKA ZA PRVOG ÔVJEKA SIPA-e

Zekerijom Mujkanovi}em. Njih dvojice na ve}ini predmeta rade u tandemu i zajedni~ki dogovoraju koji }e predmet, koji se odnosi na velike afere, biti zaturen u ladicama tuìoca Mujkanovi}a. Treba ista}i jo{ i to da Nezavisni obor na ~elu sa Mujkanovi}em jednom godi{nje ocjenjuje rad {efa policije. Dobro upu}eni izvori tvrde da je Luji} po~etkom oktobra izveo spektakularnu policijsku akciju Bingo samo kako bi obezbijedio potrebne reference za direktora SIPA-e. Ina~e, policijska akcija Bingo bila je ~ista policijska predstava i njen efekat je bio krajnje minoran. Policija je po Luji}evom nalogu pretresla nekoliko ku}a i vladinih ureda, pohapsila 14 vladinih ~inovnika i nakon nekoliko dana ih pustila. Ambiciozni Luji} je nakon zavr{ene Policijske akademije u Beogradu, gdje je dobio zvanje diplomiranog oficira policije, profesionalnu karijeru zapo~eo 1998. godine u MUP-u Republike Srpske, odakle je i pre{ao u policiju Br~ko Distrikta na poziciju zamjenika {efa Jedinice kriminalisti~ke policije. Luji} je uspio pridobiti simpatije OHR-a obe}anjima da }e pomo}i u raskrinkavanju 15 velikih afera koje su Br~ko Distrikt o{tetile za oko sto miliona KM. Me|utim, kada mu je prilikom gostovanja na lokalnoj TV Hit, jedan od gledaoca postavio pitanje zbog ~ega do sada nisu pohap{eni glavni akteri afera Bimeks, Kvadar, Arizona, prodaje zemlje Vindiju i mnogih drugih, aktuelni {ef policije u Br~kom je kazao da nije imao materijalno-tehni~ku opremu da do|e do potrebnih dokaza. Na pitanje da li to predstavlja aboliciju dosada{njeg kriminala u Br~kom, Luji} je ponovio da nije imao opremu i da }e u narednom periodu
KLJU^NA DODIKOVA PODR[KA

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, èli da na mjesto direktora SIPA-e bude postavljen Goran Luji}
na~elnik, i Mato Lu~i}, {ef Direkcije za finansije. Postoji osnovana sumnja da su njih trojica odgovorni zbog toga {to je vara`dinskoj Vindiji zemlja prodata po bagatelnoj cijeni - dunum zemlje za jednu marku. Vindija je za kupovinu zemlji{ta na kojoj }e biti izgra|ena obilaznica kod Zagreba~ke banke podigao kredit od 18 miliona KM za koji je zaloìo kupljeno zemlji{te. Upu}eni izvori tvrde da su ove sitne istrage pokrenute kako bi se zata{kale afere iza kojih stoje tajkuni SNSD-a. Prije svega \or|a Koji}, vlasnik Br~ko gasa, koji je po bagatelnoj cijeni kupio zemlji{te pored rijeke Save za skladi{ne kapacitete,
I OHR STAO JE IZA LUJIA: Luji je uspio pridobiti simpatije OHR-a obeanjima da e pomoi u raskrinkavanju 15 velikih afera koje su Brko Distrikt otetile za oko sto miliona KM
vidjeti {ta moè u~initi po pitanju pomenutih afera. Prije petnaest dana {ef kriminalisti~ke policije u Br~ko Distriktu Mile Juro{evi}, ina~e kum Gorana Luji}a, pokre}e hitnu istragu oko izgradnje Fabrike za pre~i{}avanje vode, investicije te{ke 22 miliona KM. Istraga je pokrenuta zbog vi{estrukog prijevoza zemlji{ta, {to je Distrikt ko{talo oko tri miliona maraka. Gotovo istovremeno pokre}e se istraga oko afere prodaje zemlje Vindiju u kojoj su umje{ani tada{nji gradona~elnik Br~kog Mirsad \apo, Anto Domi}, dogrado 22
odnosno terminale. Koji} je tako|e za male pare kupio zemlju na kojoj }e biti izgra|ena zaobilaznica, a koju }e Distriktu prodati po vi{estruko ve}oj cijeni.
KRENULI, PA STALI
Da je u~inkovitost Gorana Luji}a na mjestu {efa policije u Distriktu Br~ko u posljednjih nekoliko godine gotovo bezna~ajna, govori jo{ jedna akcija koju je on organizovao, a u kojoj su po svemu sude}i uhap{ene i s posla suspendovane osobe za koje ne postoje ~vrsti dokazi da su po~inile kriminalno djelo.
Naime, 2008. godine policija Distrikta je spektakularno izvela akciju hap{enja uposlenih u CIPS-u jer su dovedeni u vezu sa izdavanjem falsifikovanih li~nih dokumenta. Tom prilikom u Br~kom su uhap{eni Zlatko Ja{arevi}, {ef odjela CIPS-a, i jo{ petorica njegovih kolega. Protiv njih se dvije godine nije provodila istraga jer je Tuìla{tvo Distrikta igralo igre oko nadle`nosti i tvrdilo da je za suspendovane od strane CIPS-a nadleàn Sud BiH. Me|utim, sredinom septembra ove godine tuìtelj Dubravko ampara je poslao dopis Vladi Distrikta Br~ko u kojem je naveo da policija Distrikta Br~ko jo{ nije Tuìla{tvu BiH dostavila dokaze bez kojih nije mogu}e donijeti tuìla~ku odluku u predmetu protiv slu`benika Vlade Distrikta. Suspendovani Ja{arevi} je preko ombudsmena za ljudska prava dobio odgovor od tuìtelja Dubravka ampare, da je Tuìla{tvo BiH krajem septembra ove godine obustavilo istragu protiv Ja{arevi}a i njegovih kolega jer nije bilo dovoljno dokaza da su po~inili krivi~no djelo organizovani kriminal i da ovaj slu~aj ustupa tuìla{tvu Distrikta Br~ko. Me|utim, glavni tuìlac u Br~kom Zekerija Mujkanovi} uporno tvrdi da njegovo Tuìla{tvo nije dobilo predmet od Tuìla{tva BiH i da zbog toga ne moè obaviti istra`ne radnje. Suspendovani uposlenici CIPS-a, me|utim, smatraju da tuìlac Mujkanovi} samo pronalazi izgovor da se njihov predmet izgubio kako bi sakrio neuspjeh policijske akcije koju je organizovao Luji}. Ja{arevi} i jo{ pet uposlenika CIPS-a poslali su zahtjev Odjeljenju za javni registar u kome traè da
KO ]E NASLIJEDITI MIRKA LUJI]A?

KLAN SE KLANOM IZBIJA
Pod istragom policije nalo se kompletno rukovodstvo SDP-a Brkog i njihovi glavni finansijeri
Esad Ati}
Zekerijah Osmi}
Nezvani~no saznajemo da se ovih dana pod policijskom istragom zbog nelegalno izgra|ene poslovne zgrade Kvadar na{ao i sam vrh SDP-a Br~ko Distrikta, odnosno Esad Ati}, predsjednik SDP-a, i Zekerijah Osmi}, potpredsjednik SDP-a Br~kog. Oni su u me|uvremenu za zgradu ~iji su suvlasnici naru~ili vje{ta~enje od revizijske ku}e u kojoj je specijalni savjetnik Olivera Dragutinovi}, koja je odlukom biv{eg supervizora za Br~ko Raffija Gregoriana, smijenjena s mjesta {efa Urbanizma. Ta revizija bi trebala biti pozitivna kako tuìlac Zekerija Mujkanovi}, ne bi morao pokrenuti postupak protiv Admira Nukovi}a, direktora JP Komunalno, u kome je uposlena nje-
gova supruga Nermina i to sa diplomom krajnje sumnjivog porijekla. Naime, Nukovi} je u vrijeme kada je bio {ef urbanizma izdao urbanisti~ku dozvolu da se zgrada Kvadar nelegalno izgradi. Nukovi}, koji se nalazi na ~elu preduze}a ~iji godi{nji buèt iznosi 76 miliona KM, glavni je finansijer SDP-a Br~ko. Pod pritiskom javnosti prije petnaest dana pokrenuta je istraga u JP Komunalno Br~ko oko sumnjivog zapo{ljavanja pripravnika i 50 uposlenika. Policija je izuzela dokumentaciju vezanu za zapo{ljavanje u ovom preduze}u po{to je {ef odbora za zapo{ljavanje ujedno i direktor ovog preduze}a - Admir Nu kovi}.
se odmah vrate na posao jer je Tuìla{tvo BiH obustavilo istragu protiv njih. Uhap{eni u aferi CIPS najavljuju i tu`be za od{tetu u milionskom iznosu jer su vi{e od dvije godine bili bez posla. Upu}eni u prilike tvrde da je Luji} ovu akciju izveo isklju~ivo radi li~ne promocije jer dokazi protiv uhap{enih zaposlenika CIPS-a ne postoje.
HALO, SLU[AM TE
Nezvani~no saznajemo da u Br~kom postoji mobilni tim policije koji nelegalno prislu{kuju nosioce najve}ih javnih i pravosudnih funkcija. Navodno je sutkinja za istra`ni postupak Fuada Hasanbegovi} odobrila postupak prislu{kivanja prema odre|enom broju osoba u Br~kom. Izme|u ostalih, prislu{kuje se telefon Jadranka Gr~evi}a, predsjednika Suda u Distriktu Br~ko, koji je, kako tvrde upu}eni izvori, u svom radu prili~no neovisan. Ivan Krndelj, predsjednik HSS NHI BiH, nedavno je na Skup{tini Br~ko Distrikta
pokrenuo pitanje (ne)ovla{tenog prislu{kivanja gra|ana od strane policije Distrikta. Nezvani~no se saznaje da policija u Br~kom prislu{kuje oko 200 osoba. Zbog toga je u Skup{tini najavljeno i formiranje skup{tinskog povjerenstva koje }e utvrditi zakonitost u radu policije Distrikta. Ina~e, ve} mjesecima se javno na sjednicama Skup{tine Distrikta Br~ko postavlja pitanje - ko {titi tajkune koji su glavni akteri afera u Br~kom. Smatra se da su {ef br~anske policije Goran Luji} i javni tuìlac Zekerija Mujkanovi} u sprezi i, umjesto da se bave velikim aferama i krupnim kriminalom, svu pa`nju javnosti usmjeravaju na sitne ribe. Na{ dobro obavije{teni izvor tvrdi da je Luji} sa svoje pozicije u posljednjih nekoliko godina vr{io glavnu kontrolu i imao svojevrsnu vlast u Distriktu i da je pruào povjerljive informacije Miloradu Dodiku. To je po svemu sude}i, bilo odlu~uju}e da mu Dodik da bezrezervnu podr{ku za mjesto prvog ~ovjeka SIPA-e!
23
SKANDAL NEDJELJE
Preskup izostanak dogovora o fiskalnom okviru
Umjesto povoljnog kredita MMF-a s kamatom od 1,7 posto, entiteti tampaju obveznice s kamatom od 6,8 posto
PONOVO BEZ DOGOVORA
^lanovi Fiskalnog vije}a BiH nisu pribliìli stavove ni o jednom fiskalnom pitanju bitnom za budu}nost BiH
Pi{e: ASIM METILJEVI]
i na posljednjoj sjednici Fiskalnog vije}a BiH, odrànoj u utorak, 22. novembra, nije postignut dogovor o globalnom okviru fiskalnog bilansa BiH za razdoblje od 2012. do 2014. godine, {to je ina~e glavni i prakti~no jedini preduvjet koji BiH mora ispuniti za nastavak kreditnog aran`mana s MMF-om. Ukupni kredit MMF-a odobren BiH iznosi 1,2 milijarde eura, no BiH je do sada iskoristila samo tre}inu - oko 400 miliona eura. Preostali dio kredita moè koristiti tek nakon {to Fiskalno vije}e dogovori globalni okvir fiskalnog bilansa. Takav dogovor me|utim nije ni na vidiku, kredit MMF-a stoji neiskori{ten a dvije entitetske vlade bezglavo srljaju u emisiju trezorskih zapisa i obveznica po cijeni koja je tri puta vi{a od cijene MMF24
ovog kredita. Kada su kamate na italijanske dràvne obveznice dostigle kriti~nu razinu od 6,7 posto na godinu, cijela italijanska javnost ustala je na noge zahtijevaju}i ostavku premijera Berlusconija. Nekako istovremeno, Vlada RS-a emitirala je novu seriju obveznica u iznosu od 120 miliona KM s kamatom od 6,8 posto na godinu, a ta ~injenica pro{la je sasvim neopaèno. Niko se nije ni osvrnuo na ovaj suludi potez entitetske vlade koja uzima kredit s kamatom od 6,8 posto dok istovremeno ne koristi neuporedivo povoljniji kredit MMF-a s kamatom od svega 1,7 posto, uz trogodi{nju odgodu otplate. Na ovoj }e transakciji Vlada RS-a izgubiti najmanje 40 miliona KM! ^lanovi Fiskalnog vije}a BiH nisu uspjeli pribliìti stavove ni o iznosu finansiranja bh. institucija od indirektnih poreza, kao ni o budètu bh. institucija za 2012. godinu, a ~ak se nisu mogli sloìti ni
oko osnovnih fakata koje ina~e nije te{ko provjeriti i utvrditi. Naprimjer, dràvni ministar finansija Dragan Vranki} ustvrdio je na sjednici da je dràva od 2009. godine u{tedjela 300 do 350 miliona KM, dok entiteti nisu proveli strukturalne reforme. Nasuprot tome, premijer RS-a Aleksandar Dòmbi} ustvrdio je da su entiteti u posljednje tri godine pravili u{tede a dràva nije! Naveo je i konkretan iznos: U{tedjeli smo 320 miliona KM, rekao je Dòmbi}, koji je usvajanje dràvnog budèta uvjetovao u{tedom 160 miliona KM na platama, materijalnim tro{ko vima, rezervama i grantovima. Ako ministar Vranki} i premijer Dòmbi} govore istinu, onda su svi fiskalni problemi rije{eni jer s u{tedom od oko 600 miliona KM nije nam potreban ni jeftini kredit MMF-a a ni skupa emisija obveznica.
FRANC KOS PRED SUDOM BiH
U nastavku suenja pred Sudom BiH za genocid u Srebrenici prvooptueni Franc Kos dao je znaajan iskaz za Tuilatvo BiH vezan za zloine koji su poinili Aleksandar Cvetkovi, Zoran Goronja, Vlastimir Golijan i Stanko Koji, te govorio kako je Ratko Mladi optuio Radovana Karadia da mu je smjestio Srebrenicu
SVJEDOÊNJE FRANCA KOSA UBRZA]E IZRUÊNJE ALEKSANDRA CVETKOVI]A IZ IZRAELA

Pi{e: MIRHA DEDI]
ranc Kos, svjedo~e}i u svoju korist na su|enju za genocid u Srebrenici, tokom unakrsnog ispitivanja glavnog tuìoca u ovom predmetu Dubravka ampare, otkrio je detalje o zlo~inu nad Srebre ni~anima koje }e uveliko pomo}i Tuìla{tvu BiH oko procesuiranja ~etvorice pripadnika zloglasnog Desetog diverzantskog odreda.
CRNI KOMBI KOJI JE SIJAO SMRT

Naime, Kos je detaljno govorio ko je sve zajedno s njim 16. jula 1995. godine strijeljao zarobljenike iz Srebrenice i na koji na~in. Kos je kazao da su pripadnici Desetog diverzantskog odreda, obu~eni u crne kombinezone, iz Dragosavaca prema Branjevu krenuli u crnom kombiju BMW. Kombi je, prema Kosovoj tvrdnji, vozio Aleksandar Cvetkovi}, koji je uhap{en u Izraelu gdje skoro godinu dana ~eka izru~enje BiH. Aleksandar Cvetkovi} je odselio u Izrael 2006. godine a optuèn je za direktno u~estvovanje u hladnokrvnom strijeljanju Bo{njaka iz Srebrenice na farmi Branjevo. Prema Kosovom iskazu, Cvetkovi} je tako|e pucao po Srebreni~anima i to rafalno iz mitraljeza M84. Ovaj Kosov iskaz Tuìla{tvo BiH bi trebalo proslijediti pravosu|u Izraela, kako bi se ekstradicija Aleksandra Cvetkovi}a na{oj zemlji ubrzala. Cvetkovi} je vozio kombi, pored njega je sjedio za{ti}eni svjedok Z1 i Brane
Gojkovi}. Pozadi sam sjedio ja, Zoran Goronja, Draèn Erdemovi}, Vlastimir Golijan i Stanko Koji}. Kada smo do{li na Branjevo, rekli su nam da treba da obezbje|ujemo neke ratne zlo~ince. Oti{li smo na njivu i napravili obezbje|enje da zatvorenici iz prvog autobusa ne bi pobjegli. Postavio sam mitraljez M84, a Zoran Goronja je stajao pored. On je ispalio deset metaka i onda je pao. Znam da mu je Z1 rekao: Mali, {ta ~eka{, hajde opleti. U drugu grupu zarobljenih rafalno je pucao Z1, i tu je bilo puno ranjenih. Franc Kos je dao vrlo korisne iskaze za Tuìla{tvo BiH kada su u pitanju Stanko Koji}, Vlastimir Golijan i Zoran Goronja,
koje Tuìla{tvo BiH tereti za genocid u Srebrenici, odnosno za u~e{}e u ubistvima vi{e od 800 mu{karaca i dje~aka na Vojnoj ekonomiji Branjevo. Kos je tvrdio da su sva trojica optuènih u~estvovala u ubistvima zarobljenika na Branjevu iz mitraljeza, a onda kratkim rafalima iz pi{tolja. Kada je rafalom Z1 pobio drugu grupu ljudi, bilo je dosta ranjenih, bio im je ispo drob na polje. Kada je do{ao drugi autobus, Koji} je uzeo pi{tolj i rekao: Nemojte vi{e tako pucati, ve} ovako, i pucao im u glavu. Dogovoreno je da se u grupe od po deset ljudi koji su bili okrenuti le|ima ispaljuju kratki rafali. Mi smo pobili {est punih autobusa zarobljenika iz Srebrenice. Meni je
NOVI DOKAZI O CVETKOVI]EVOJ KRIVICI

Franc Kos posvjedo~io je da je Aleksandar Cvetkovi}, koji je uhap{en u Izraelu po~etkom ove godine, tako|e hladnokrvno strijeljao zarobljene Srebreni~ane
Zarobljeni Srebreni~ani mirno su i{li do mjesta likvidacije, niko nije poku{ao da bjeì, stajali su u redu i mi smo ih strijeljali pucaju}i im u le|a
26
KAKO JE UBIJAO DESETI DIVERZANTSKI

MU^KO STRIJELJANJE MU^KO STRIJELJANJE SREBRENIÂNA SREBRENIÂNA
Pripadnici Desetog Pripadnici Desetog diverzantskog u~estvovali diverzantskog u~estvovali su u strijeljanju 400 su u strijeljanju 400 Srebreni~ana na Branjevu Srebreni~ana na Branjevu
[OKANTAN ISKAZ
Franc Kos ve} danima govori o svim detaljima stravi~nih zlo~ina Desetog diverzantskog odreda
samo re~eno, nemojte da neko ostane ìv. Poslije tre}eg autobusa po~eo se traìti novac od zarobljenika. Izveli su nekog mladog ~ovjeka da pokazuje ko eventualno ima novca. Za{ti}eni svjedok Z1 je prebirao po mrtvima, traè}i novac, govori je Kos. On je ispri~ao kako su pripadnici Desetog diverzantskog odreda u~estvovali u ubistvima oko 400 zarobljenika, nakon ~ega su do{li pripadnici neke druge jedinice sa {e{irima i trakama na glavi i koji su nastavili sa strijeljanjem i po njegovoj procjeni pobili jo{ 200 zarobljenika. Ti vojnici su stigli u tami}u, hvalili su se kako oni brzo rade. Galamili na nas, rekli su: Sada }emo vam pokazati kako se to radi, i po~eli su kundacima i {ipkama tu}i zarobljenike. Oti{ao sam i sjeo u kombi. Neko je rekao da i voza~i i ostali ljudi koji su na Branjevu trebaju ubiti po jednog ili dva zarobljenika, kako ne bi bilo svjedoka.
27
FRANC KOS PRED SUDOM BiH

DUGO PLANIRANI ZLOÎN bezbjednjak Glavnog {taba VRS, ali da se Pelemi{ kao komandant tog odreda nije se usprotivio toj naredbi. Kos je objasnio da je poseban tretman kod Glavnog {taba Vojske RS imao Deseti diverzantski odred i 65. za{titni puk koji je bio stacioniran u Crnoj Rijeci. Kazao je da je Pelemi{ redovno i{ao u Glavni {tab VRS i da je i on bio dva puta u Glavnom {tabu, gdje ga je odveo Petar Salapura.
Radovan Karadi je govorio da za Srebreniane ima dvije opcije - da se pobiju ili protjeraju
Kos je govorio i o doga|aju koji se odigrao mjesec i po dana poslije pokolja u Srebrenici, a koji mu je prepri~ao Pelemi{ev voza~ Cvjetin Vuka{inovi} zvani Cicin, koji je tog dana na{ao u mjestu O{tre kod Biha}a. Vuka{inovi} je bio prisutan kada je Ratko Mladi} razgovarao preko telefona sa Radovanom Karadì}em. Bio je jako ljut. Derao se na njega i govorio mu: Ti si mi smjestio Srebrenicu, {ta jo{ ho}ete od mene, kazao je Kos. Advokat Du{ko Tomi} za na{ list kaè da }e se vrlo brzo u Haagu govoriti o ovom doga|aju i podsje}a da je Tuìla{tvo BiH u ovom predmetu uloìlo dio iskaza Miroslava Deronji}a, biv{eg predsjednika bratuna~kog Kriznog {taba, koji je u junu 2005. pred Ha{kim tribunalom osu|en na 10 godina zatvora zbog zlo~ina po~injenih u maju 1992. u selu Glogova. Tomi} kaè da je Miroslav Deronji}, predsjednik SDS-a Bratunca, pred Ha{kim tribunalom govorio o susretu koji je imao sa Radovanom Karadì}em prije pada Srebrenice. Karadì} je, kada se raspravljalo kako }e postupiti sa zarobljenicima iz Srebrenice, rekao da postoje dvije solucije: da se pobiju ili da se protjeraju. Tomi} podsje}a da je sutradan u Vlasenicu na slavu SDS-a do{ao vladika Ka~avenda i da je pred generalom VRS Milenkom @ivanovi}em kazao: Krv vapi za osvetom, do{lo je vrijeme da ovo o~istimo od nekrsta i krià. Nakon toga zemljom je zaplivala krv Srebreni~ana. Na slavi je govorio i general @ivanovi}, koji je kazao da je dan kada je pala Srebrenica nazvao Vaskrsom zbog toga {to je taj doga|aj trebao odigrati na Vaskrs 1993. godine. Snimak ovog Ka~avendinog govora uskoro }e biti pu{ten u Sudu BiH na su|enju Kosu i grupi. Tako|e }e kao svjedok odbrane biti pozvan Pelemi{ev voza~ Cvjetin Vuka{inovi} zvani Cicin.
Radovan Karadì}
ZA TO BI GA NEKO MOGAO UBITI

Kos je govorio kako je iz Slovenije do{ao u Hrvatsku krajem 1991. godine kako bi ratovao. Na rati{tu u Sisku bio je samo deset dana, jer mu se, kako je kazao, neke stvari nisu dopale. Naredna odluka je bila da idem u Mostar i tamo pomognem nekim ljudima, ali krajem 1992. godine proslije|en sam u Tuzlu. Do~ekali su me neki ljudi iz Prve tuzlanske brigade, tamo je bila i jedna Slovenka. Advokat Du{ko Tomi} sugerisao je Kosu da ne odgovori na pitanje predsjednice Sudskog vije}a Mire Smajlovi} ko ga je zapravo iz Hrvatske poslao u Mostar, a potom prekomandovao u Tuzlu i naredio mu da se priklju~i Armiji BiH. Sugeri{em gospodinu Kosu da ne odgovori na ovo pitanje, jer bi ga zbog toga neko mogao ubiti, kazao je advokat Tomi}. Prema optu`nici, Kos je bio komandir prvog voda Desetog diverzantskog odreda Glavnog {taba VRS, a Koji}, Golijan i Goronja pripadnici istog odreda, te su svi zajedno strijeljali zarobljenike, od kojih su neki imali poveze na rukama i o~ima. Na narednom su|enju kao svjedok odbrane pojavi}e se Pero Cvjetinovi} Maljutka i govoriti kako je kao pripadnik Pantera u~estvovao u strijeljanju Srebreni~ana na Branjevu.
Voza~i su morali strijeljati jer im je pu{ka bila uperena u le|a, rekao je Kos. Na upit Sudskog vije}a kako su zarobljenici izgledali prilikom odvo|enja na likvidaciju, optuèni Kos je kazao da su uglavnom {utjeli. Neki su {utjeli, neki su ne{to pri~ali u sebi, neki su i psovali. Mirno su i{li do mjesta likvidacije, niko nije poku{ao da bjeì. Ljudi su stajali u redu i mi smo ih strijeljali pucaju}i im u le|a, ispri~ao je Kos, dodav{i kako su svi optuèni u~estvovali u strijeljanju na Branjevu. Poslije samo oti{li u Dragosavce, nakon nekoliko dana vidjeo sam komandanta Pelemi{a. Pitao sam ga za{to me je poslao na taj zadatak, a on je kazao - vi{a sila. Nikada mi Pelemi{ nije rekao ko mu je izdao naredbu da nas po{alje na Branjevo i ubijamo ljude. Kos je kazao da je naredbu pripadnicima Desetog diverzantskog voda da idu na Branjevo dao Dragomir Pe}anac,
28
ÊKAJU]I PONEDJELJAK
Nakon nekoliko mjeseci zastoja i blokiranja, elni ljudi Federacije BiH ovih su dana najavili konaan izbor troje sudija na upranjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije: iako se na konkurs Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH prijavilo na desetine kandidata, a u ui izbor ulo njih esnaest, vladajue stranke PLATFORME i na ta su mjesta nakanile postaviti sebi lojalne kadrove
PRAVNA DR@AVA ZA TRI ÔVJEKA

Pi{e: NEDIM HASI]
redsjednik Federacije BiH @ivko Budimir najavio je krajem protekle nedjelje kako }e do kraja ovog mjeseca biti donesena odluka o imenovanju troje nedostaju}ih sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Do kraja ovog mjeseca bit }e
usugla{en prijedlog izme|u predsjednika i potpredsjednika Federacije i upu}en Domu naroda Parlamenta FBiH, rekao je Budimir. On je dodao da se u proteklom periodu ~ekao dopis Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a BiH (VSTS), te da je sve prolongiralo i lo{e zdravstveno stanje potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe, kao i da se na kraju ~ekala i jedna vrsta usugla{avanja. Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e obavijestilo je Budimira da
ostaje kod ranije dostavljenog prijedloga od {esnaest kandidata. Konkurs za sudije objavljen je u aprilu ove godine, a na njega se prijavilo 35 kandidata. Odabrani su Nedim Ademovi}, [ahbaz Dìhanovi}, Izmir Hadìavdi}, Mladen Srdi}, Danica [ain, Dragica Dragi~evi}, Dènana Hadìomerovi}, Remzija Kadri}, Meliha Mujezinovi}-Katana, Ognjenka [koro, Gordana Bosilj~i}, Muhidin Hajdarevi}, Branka Ini}, August Jani~ik, Mariofil
IZBOR SUDACA FEDERALNOG USTAVNOG SUDA

Za tri upra`njena mjesta kandidiralo je tridesetak zainteresiranih; ho}e li izbor novih sudaca dokazati èstoku spregu politike i tzv. reformiranog pravosu|a
30
REFORMA NEZAVISNOG SUDSTVA

Ljubi} i Izo Tanki}. Ukoliko sve bude kako Budimir najavljuje i poslije potvrde u Domu naroda Parlamenta FBiH, kona~no }e nakon vi{e od tri godine biti popunjen Ustavni sud FBiH i time deblokiran rad Vije}a za za{titu vitalnih nacionalnih interesa te institucije.
IZMIR HAD@IAVDI]
Dugogodi{nji sekretar Parlamenta Federacije BiH favorit je SDA za mjesto sudije Ustavnog Suda
JARANSKO-RO\A^KE VEZE
Kako sada, naàlost, stvari stoje, ni ova imenovanja sudija ne}e pro}i bez flagrantnog mije{anja politike u rad nezavisnog sudstva. Odavno je ve} poznato kako se u bh. pravosu|u mnogo toga radi mimo pameti i zdrave logike, posebno kada su u pitanju imenovanja pravosudnih du`nosnika. Imenovanja koja je za kraj novembra najavio Budimir slu~aj su na kojem, kako tvrde upu}eni, pada i posljednje zrnce nade kako se pravosu|e oslobodilo uticaja politike. Iako se na konkurs prijavilo {esnaest kandidata, ve} su, kako saznajemo, izabrane sudije na dva od tri upra`njena mjesta. Jedan od njih je, navodno, Mladen Srdi}, kojeg na to mjesto delegiraju bliske veze sa aktuelnim potpredsjednikom Federacije BiH, Svetozarom Pudari}em. Srdi} je svu svoju pravosudnu karijeru proveo u Sarajevu. U junu 1990. godine izabran je za sudiju Op}inskog suda u Sarajevu, gdje je radio sve do decembra 2003. godine, kada je izabran za sudiju Kantonalnog suda u
novca iz federalnog budèta. Naime, kupovao je i poklanjao naliv-pera vrijedna 500 maraka delegatima u Parlamentu FBiH, a nikakvog pisanog traga o tome ko je dobijao pera nije bilo u dokumentima Parlamenta. Kvalitetnog naliv-pera ispod 200 maraka nema. Radi se o ljudima koji potpisuju va`na dokumenta, koji potpisuju zakone, ugovore. Mislim da se ne radi o neprikladnom poklonu, branio se Hadìavdi}. Iako prima topli obrok, ra~un od skoro 600 maraka u restoranu Parlamenta FBiH stavio je na tro{ak reprezentacije, pravdaju}i to ru~kom kojeg je obezbijedio radnicima koji su obnavljali fasadu zgrade Parlamenta. Kao ~lan Upravnog odbora Merhameta krajem 2008. godine je sa delegacijom ovog dobrotvornog dru{tva putovao u Zagreb, gdje je uru~io plaketu tada{njem predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesi}u. No, to ga nije sprije~ilo da dnevnicu i putne tro{kove naplati od Parlamenta iako je i{ao kao predstavnik ovog dobrotvornog dru{tva. Vrhunac ovog skandala bilo je Hadìavdi}evo obja{njenje napla}ivanja putnih tro{kova. To {to sam putovao slu`benim vozilom Parlamenta shvatite kao mali doprinos Parlamenta FBiH humanitarnoj organizaciji Merhamet, kazao je. No, ono {to do sada nije bilo poznato jesu detalji pravne karijere njegove supruge Tanje. Hadìavdi}eva supruga ve}
U tijesnoj utrci za nove sudije Ustavnog suda Federacije vode kandidati Platforme, Mladen Srdi} i Izmir Hadìavdi}?!
Sarajevu. U Kantonalnom je sudu radio sve do februara 2007. godine kada je izabran za sudiju Vrhovnog suda Federacije BiH. U sudskim se krugovima dugo i mnogo pri~alo i o mogu}em imenovanju Lidije Kora} na mjesto, i to kako se tvrdilo zbog ro|a~kih veza upravo sa @ivkom Budimirom, no ~ini se kako }e, nakon neuspje{nog imenovanja za ambasadora u Briselu, Kora}eva ostati i bez ove pozicije. Najzanimljivija je, zapravo, pri~a o kandidatu kojeg na mjestu sudije federalnog Ustavnog suda, èli vidjeti SDA. Ova bi politi~ka partija, naime, htjela na tu poziciju instalirati Izmira Hadìavdi}a, aktualnog sekretara Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Mo}nici ove stranke ve} odavno lobiraju za Hadìavdi}ev izbor, iako mnogi tvrde kako bi, ako bi se vodili isklju~ivo strukom, mo`da i najbolji izbor na to mjesto bio mladi doktor pravnih nauka Nedim Ademovi}.
Hadìavdi} je, ina~e, poznat po tome {to uìva u razbacivanju novca za reprezentaciju, ali u isto vrijeme pa`ljivo ga nami~e u svoj dèp, rade}i u nekoliko razli~itih komisija.
PRVO PERO MERHAMETA

Naime, samo u periodu izme|u januara 2006. i jula 2008. godine bio je ~lan 25 komisija u kojima je zaradio 22.103,50 maraka. Kako su utvrdili novinari CIN-a, to zna~i da je na svoja redovna mjese~na primanja koja iznose 2.341,60 maraka plate, 300-350 maraka toplog obroka i 200 maraka funkcionerskog dodatka dodatno zaradio u prosjeku 713 maraka mjese~no. ak i da ljudi rade u okviru radnog vremena ne znam {ta je problem, komentirao je Hadìavdi}, poentiraju}i. Niko ne radi svoj privatni posao. Rade se va`ni dràvni poslovi. Nedugo potom, u ljeto pro{le godine, Federalna je televizija objavila pri~u o Hadìavdi}evom rasipanju
godinama radi u Centru za edukaciju sudija i tuìlaca. Sve donedavno, nije imala zavr{en fakultet. Nedavno ga je zavr{ila. I to pravni fakultet. No to joj, kako se tvrdi, nije bila nikakva smetnja da bez zavr{enog fakulteta radi kao dràvni slu`benik i godinama prima pla}u dràvnog slu`benika iako tako ne{to nije mogla niti smjela jer joj to brani Zakon o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH. No, to nije smetalo gospodinu Hadìavdi}u da {uti o tome da mu èna protuzakonito godinama radi kao dràvni slu`benik sa zavr{enom srednjom {kolom. O moralu kandidata za sudiju Ustavnog suda Federacije govori jo{ jedan podatak. im mu je supruga okon~ala studij prava, u Centru za edukaciju sudija i tuìlaca promaknuta je sa mjesta dràvnog slu`benika na poziciju rukovode}eg dràvnog slu`benika. A nikada nije registrirana u Registru dràvnih slu`benika Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH.
31
SKANDAL NA BIHA]KOM UNIVERZITETU
Bivi dekan Ekonomskog fakulteta i prorektor za finansije Bihakog univerziteta Caria Bei sumnjii se da je mnogim dananjim krajikim politikim uglednicima, posebno policajcima, pomogao da dou do sumnjivih diploma iz Srbije
PREKODRINSKE DIPLOME KRAJI[KIH UGLEDNIKA

BIHA]KI UNIVERZITET
Zgrada rektorata gdje se (ne)rje{avaju problemi
32
LA@NE DIPLOME UGLEDNIKA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
je{enjem glavnog federalnog inspektora Ivana ûljka, nakon inspekcijskog pregleda, rektoru Univerziteta u Biha}u naloèno je da 83 diplome izdate u ovoj ustanovi proglasi nevaè}im u pravnom prometu. Studentima kojima su izdate diplome za zanimanje diplomirana medicinska sestra/tehni~ar moraju se izdati nove obrazovne isprave za zvanje bachelor zdravstva, smjer sestrinstvo. Me|utim, izdavanje nevaè}ih diploma nije jedini
Cari{a Be{i} ii rektor Cari{a Be{i} rektor biha}kog Univerziteta biha}kog Univerziteta Refik [ehanovi} Refik [ehanovi}
AKADEMSKI AKADEMSKI DVOJAC DVOJAC
problem Biha}kog univerziteta kojim se bavi glavni federalni inspektor uljak. Naime, nakon obra}anja Mersuda Ferizovi}a, vanrednog profesora sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Biha}u, kantonalnom ministarstvu i ukazivanja na sistemske gre{ke kraji{ke akademske zajednice, s akcentom na kriminal na Ekonomskom fakultetu, slu~aj je preuzeo Ivan uljak, koji bi do kraja mjeseca trebao objediniti svu dokumentaciju i donijeti kona~an sud o navodnim nezakonitostima na koje je upozoravao Ferizovi}.
CAR CARI[A BE[I]

U sredi{tu nimalo akademskog obra~una na{li su se biv{i dekan Ekonomskog fakulteta u Biha}u i prorektor za finansije Biha}kog univerziteta Cari{a Be{i}, s jedne, i profesor Ferizovi}, s druge strane. Cari{a Be{i} u{ao je u kraji{ku akademsku zajednicu prije nekoliko godina. Navodno, prostor za djelovanje otvorio mu je rektor Biha}kog univerziteta Refik [ahinovi} koji se 1999. godine u rodnu Krajinu vratio iz Novog Sada, gdje je boravio i tokom rata. Ba{ kao i Be{i} koji je rat i pora}e proveo u Srbiji. Navodno, prvi profesionalni anga`man Be{i} je dobio na Internacionalnom univerzitetu Travnik kod biv{eg direktora GRAS-a Ibrahima Bime Jusufrani}a. Nakon dolaska u Krajinu za kratko vrijeme imenovan je za dekana Ekonomskog fakulteta u Biha}u, a ubrzo i za prorektora za finansije odnedavno
integriranog Univerziteta u Biha}u. Be{i}a su prozivali za mnogo {ta, a posebno za prekodrinske grijehe, jer je, navodno mnogim dana{njim kraji{kim politi~kim uglednicima, posebno policajcima, pomogao da do|u do srbijanskih diploma, od Zrenjanina, preko Kragujevca, do a~ka. Ve}ina uhap{enih u zdruènoj policijskoj akciji Kastel zavr{ili su privatne fakultete u Sremskoj Kamenici i Zrenjaninu. Me|u prekodrinskim diplomcima na{li su se {ef Odjela za edukaciju MUP-a USK Husein Kuni}, na~elnik Odjeljenja za borbu protiv zloupotreba droga Asmir Ma{i} i {ef kabineta policijskog komesara Muhamed Libi}. Policijski komesar USK Ramo Brki} i svojevremeno njegov protukandidat Fuad Poprènovi} odbranili su magistarske radove u Srbiji, a doktorat na privatnom fakultetu stekao je i sada{nji ministar MUP-a [efik Smlati}. Me|u onima koji navodno posjeduju diplome iz susjedne Srbije na{lo se i ime Mirsada Demirovi}a, direktora JP Vodovod. Kako nezvani~no saznajemo, kantonalni MUP pokrenuo je istragu oko sticanja diploma i akademskih zvanja u Srbiji.
ME\USOBNE OPTU@BE
Provjere validnosti ste~enih zvanja gore nabrojanih osoba uslijedile su zbog krajnje sumnjive posredni~ke uloge Be{i}a. Naime, kako nezvani~no saznajemo, zrenjaninski fakultet tehni~kih nauka Mihajlo Pupin zapravo je tezga na kojoj se moè
Diplome su platili i mnogi zaposlenici MUP-a USK i rukovodioci javnih preduze}a

33
SKANDAL NA BIHA]KOM UNIVERZITETU

EKSPRESNA KARIJERA vode istrage o prodaji diploma iz Srbije, kaè Ferizovi}. S druge strane, rektor Univerziteta u Biha}u Refik [ahinovi}, prorektori Fadil Islamovi} i Ekrem Pehli} te sam Cari{a Be{i} tvrde da je problem u Ferizovi}u koji je niz godina samo remetila~ki faktor na Ekonomskom fakultetu i Univerzitetu. Njegovo vi{egodi{nje obra}anje institucijama sistema nazivaju patologijom i dodaju da Ferizovi} vr{i mobing nad svima. Iznena|eni smo kojom je brzinom slu~aj Ferizovi} do{ao na dnevni red Vlade USK, a mi jo{ ~ekamo zeleno svjetlo za austrijski kredit od 5 miliona eura, kaè rektor [ahinovi} i dodaje kako bi za Ferizovi}eve predstavke Univerzitet morao imati posebnu slu`bu. On se osvrnuo i na pismo tada{njeg premijera Federacije BiH Edhema Bi~ak~i}a upu}eno 2000. godine guverneru USK Mehmedu Beganovi}u u kojem, izme|u ostalog, stoji: Informiran sam o nezakonitim pojavama koje ukazauju na nezakonitosti u procesu privatizacije i korumpiranosti na podru~ju USK. Informacije upu}uju na li~nost Mersuda Ferizovi}a, direktora Kantonalne agencije za privatizaciju. Ina~e, u vrijeme direktovanja Agencijom Upravni odbor je u novembru 1999. godine donio odluku o odobravanju isplate 10.000 KM iz teku}ih prihoda Agencije za izradu doktorske disertacije za svog tada{njeg direktora Mersuda Ferizovi}a. Odgovor na pitanje na sva otvorena pitanja kad je rije~ o Ekonomskom fakultetu Univerziteta Biha} dat }e glavni federalni inspektor Igor uljak {to, opet, ne}e uznemiriti Cari{u Be{i}a koji je, u me|uvremenu, podigao radnu knjiìcu i otputovao u Beograd na lije~enje.
Mirela Kljaji}-Dervi} doktorirala je na Internacinalnom univerzitetu Philip NoelBaker u decembru 2010. godine. Odmah nakon odbrane doktorske disertacije na Univezitetu ~iji osniva~ je Internacionalna liga humaista i koji ve} neko vrijeme ne ispunjava uvjete za obavljanje obrazovne djelatnosti, u januaru 2011. godine Nastavno-nau~no vije}e ekspresno je izabralo Mirelu Kljaji}-Dervi} u zvanje
Dekanesa Mirela Kljaji-Dervi prva suradnica Carie Beia

docenta za nau~nu oblast Menad`ment. Mjesec dana kasnije, izabrana je za prodekana za nastavu na Ekonomskom fakultetu, a u martu je izabrana u zvanje docenta za jo{ jednu nau~nu oblast, Ekonomska teorija i Makroekonomski menad`ment. Kona~no, u maju 2011. godine Mirela Kljaji}-Dervi} izabrana je za vr{ioca du`nosti dekana Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Biha}u.
TRILING KRALJEVA
Rektor Refik [ehanovi}, Cari{a Be{i} i Ramo Brki}
kupiti diploma i ponijeti zvanje diplomirani inènjer, diplomirani menadèr, proizvodni menadèr za par hiljada eura. Na web stranici zrenjaninski fakultet Mihajlo Pupin korupcija kao kontakt osoba za sre|ivanje ispita navedeno je ime Cari{e Be{i}a. Navodno, uz dogovor i odgovaraju}u cijenu, za ~etiri, pet mjeseci moète poloìti tridesetak ispita i postati vlasnik diplome.
Ferizovi} optuùje biv{eg dekana Ekonomskog fakulteta Be{i}a i tvrdi da je Ekonomski fakultet u cjelini uzurpiran zahvaljuju}i Be{i}u, a uz znanje rektora i Senata Univerziteta. Be{i} je za dekana izabran mimo zakona i voljom podobnih u Nastavnonau~nom vije}u. U Biha} se sklonio nakon nezakonitih radnji na mati~nom fakultetu u Srbiji, gdje se u vezi s njim
MAGISTAR
Biv{i komesar MUP-a USK Ramo Brki}
34
GENI KAMENI
JOZO URKOVI, vlasnik i bivi direktor poduzea SALONIT iz Vranjica kod Splita, kojem se u Hrvatskoj sudi zbog viemilijunskog privrednog kriminala, nakon bijega u BiH poeo je izgradnju impresivnog etno-sela, vrijednog blizu 20 milijuna KM: ekipa SLOBODNE BOSNE prva je posjetila gradilite u selu Grabovica kod Tomislavgrada, gdje e za dvije godine biti otvoren jedinstven turistiki kompleks u BiH
ELITNI TURIZAM NA OBALAMA BUKOG JEZERA

KAKO SAM ZARADIO PRVI MILIJUN MARAKA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
ozo ]urkovi}, odbjegli vlasnik i biv{i direktor poduze}a Salonit iz Vranjica kod Splita, za kojim je hrvatska policija po~etkom 2008. raspisala me|unarodnu INTERPOLovu tjeralicu, danas je najve}i investitor u op}ini Tomislavgrad, gdje gradi imperesivan turisti~ki kompleks, kakav ne postoji nigdje u BiH. ]urkovi} se u rodno selo Grabovica, dakako, koriste}i pogodnosti dvojnog dràvljanstva, sklonio prije sedam godina, nakon {to je Dràvno odvjetni{tvo Republike Hrvatske protiv njega otvorilo istragu zbog privrednog kriminala, odnosno, sumnji da je tvrtku Salonit o{tetio za gotovo sto milijuna kuna (oko 25 milijuna KM). Protiv mene je u Hrvatskoj bilo podignuto ~ak pet optu`nica. U me|uvremenu je Sud odbacio tri optu`nice, dok su druga dva predmeta spojena u jedan, i sudski je postupak u tijeku. Nadam se da }e su|enje biti zavr{eno sljede}e godine, i da }u biti oslobo|en krivnje, jer su do sada svi svjedoci govorili u moju korist. Trebale su pro}i godine da se vidi kako su iza hajke na mene stajali biv{i hrvatski premijer Ivo Sanader i njegova klika, od kojih je ve}ina zavr{ila u pritvoru, kaè Jozo ]urkovi} na po~etku na{eg razgovora. Lice s potjernice, kako su ]urkovi}a titulirali hrvatski novinari, ekipu Slobodne Bosne do~ekao je ispred preure|ene stare obiteljske ku}e u selu Grabovica, koje se nalazi
36
iznad obala Bu{kog jezera, desetak kilometara daleko od granice s Hrvatskom.
Obja{njavaju}i povijest obitelji ]urkovi}, Jozo pri~a da se njegov djed Jozo ]urkovi} (po kojem je i dobio ime) vratio iz Amerike davne 1921., na poziv majke, jer su od trinaestero djece, Prvi svjetski rat preìvjeli samo jedna sestra i on. Tada je sagradio ku}u u kojoj je obitelj ]urkovi} ìvjela sve do 1971., kada je plodne oranice potopilo Bu{ko jezero, jedno od najve}ih akumulacijskih jezera u Europi, koje }e brojne stanovnike tog kraja u proteklih 40 godina raseliti diljem svijeta. Mom je }a}i potopljeno oko 300.000 kvadratnih metara zemlje. Za pare koje je od dràve dobio, uspio je da na rubu zagreba~kog predgra|a Dubrave kupi manje od 300 kvadrata zemlje, prisje}a se na{ doma}in, koji je iz Grabovice u Zagreb odselio kao 15godi{njak. U Hrvatskoj je ]urkovi}, kao mladi poduzetnik, osnovao svoju prvu privatnu gra|evinsku tvrtku, koja je radila na prostoru cijele biv{e Jugoslavije. Ja sam prvi milijun tada{njih njema~kih maraka imao u banci 1984., otkriva na{ doma}in, napominju}i kako je po~etkom 90-ih godina vodio uspje{an posao u tvrtki Gradnja-trgovina sa vi{e od sto radnika, da je potom kupio i zagreba~ku tvornicu Katran , koja je bila najve}i kupac proizvoda poduze}a Salonit, ~ija ga je kupnja, opet, stajala poslovne karijere, ali i slobode. No, danas smatra da u svakom zlu
Odbjegli hrvats T
JOZO ]URKOVI], LICE SA POTJERNICE

JOZO ]URKOVI]
Iza hajke na mene stajali su biv{i hrvatski premijer Ivo Sanader i njegova klika, od kojih je ve}ina zavr{ila u pritvoru
ski tajkun Jozo ]urkovi} u rodno selo Grabovica kod Tomislavgrada ulaè deset milijuna eura
37
GENI KAMENI
1
HERCEGOVA^KO ETNO SELO ZA PROBRANE GOSTE

1. Dvori{te obiteljske ku}e Joze ]urkovi}a; 2. Vanjski bazen u kojem }e kupa~i imati jedinstven ugo|aj; 3. Mini zoolo{ki vrt; 4. [kola jahanja za najmla|e
2 3
38
JOZO ]URKOVI], LICE SA POTJERNICE

HERCEGOVINA KAO ISTRA ima i ne~ega dobrog, budu}i da je tek nakon prisilnog bijega u BiH po~eo ostvarivati plan star desetak godina - da obnovi staro obiteljsko imanje koje bi, za dvije, najvi{e tri godine, trebalo primiti i prve turiste. Iako u Grabovici danas nema puno stanovnika, zahvaljuju}i Jozi ]urkovi}u gotovo cijelo selo pretvoreno je u veliko gradili{te, na kojem su posao na{li radnici iz cijele BiH. U neposrednoj blizini veleljepne obiteljske ku}e sazidane od bijelog hercegova~kog kamena, grupa radnika u istom stilu i od istog materijala gradi desetak luksuznih apartmana, prosje~ne povr{ine od po 150 kvadratnih metara, koji su namijenjeni imu}nijoj klijenteli, spremnoj da za dnevni najam plati i do 300 eura. Uz apartmane, gosti }e u istom objektu imati na raspolaganju i bazen, wellness, odnosno, moderni zdravstveni centar, u kojem }e im biti pruèna vrhunska njega. Pored apartmana i restorana, koji se tako|er gradi, ve} je pri kraju i vanjski bazen, do kojeg, preko kamenih kaskada, dolazi bistra voda iz potoka. Bazen }e, kako nam je slikovito objasnio doma}in, imat duplo dno, pregra|eno re{etkama, ispod kojih }e plivati ribe, pruàju}i kupa~ima jedinstven ugo|aj. Nedaleko od vanjskog bazena, nalazi se ogra|eni prostor za desetak rasnih konja i nekoliko ponija, dva magarca, te manji zoolo{ki vrt u kojem ima svega; veprova, paunova, dvije autohtone krave bu{e, patki, koka, golubova... Tu su i ko~ije iz Be~a, u koje su upregnuta dva konja, za vo`nju po selu. Osim {kole jahanja, za ljubitelje konja ]urkovi} je dva kilometra dalje planirao i gradnju hipodroma, kao i hotela za konje, gdje }e vlasnici mo}i smjestiti svoje skupocjene ljubimce.
Za sedmodnevni najam urkovieve vile turisti nudili 10.000 eura

Luksuzna preure|ena ku}a Joze ]urkovi}a predstavlja ugodan spoj tradicionalnog i modernog arhitektonskog stila. Pored ~etiri spava}e sobe, dnevnog boravka, blagovaonice, u ku}i se nalazi i bazen, kao i vinski podrum. Ku}u za sada koriste samo Jozo i njegova mnogobrojna obitelj, kada u Grabovicu do|u iz Zagreba. ]urkovi} nam je povjerio kako je nedavno od jedne dalmatinske turisti~ke agencije imao ponudu da za deset tisu}a eura na tjedan izda ku}u turistima, ali nije pristao. U drugoj, ne{to skromijoj ku}i koja se nalazi u istom dvori{tu, trenutno ìvi fizioterapet iz Travnika koji pomaè Jozinoj staroj majci, i nekolicina radnika.
SPOJ TRADICIONALNOG I MODERNOG

Ku}a koju je ]urkovi}ev djed sagradio po~etkom pro{log stolje}a danas je preure|ena u moderno zdanje sa bazenom i vinskim podrumom u kojem vlasnik ~uva vrhunska vina
U GRABOVICU ]E DOLAZITI SKUPA KLIJENTELA

U skopu istog kompeksa ve} je sazidano bo}ali{te, grade se teniski i tereni za odbojku u pijesku, dok }e par stotina metara dalje biti nogometno igrali{te, na kojem }e mo}i trenirati vrhunske ekipe. Budu}i da }e taj dio ]urkovi}evog etnosela biti rezerviran za elitne goste, sa zahtjevnim prohtjevima, njima }e se sluìti organski proizvedena hrana iz obli`njih vrtova. Onima koji se poèle oku{ati u povrtlarskim poslovima, ostavljen je manji komad zemlje za obra|ivanje. Napravit }u etno selo u kojem }e biti mjesta za 200-300 posjetitelja, kaè Jozo ]urkovi}, uz napomenu da }e, osim za imu}nije, biti mjesta i za goste sa manje novca. Za njih se, nedaleko od jezera, uveliko sre|uje prostor za kamp-prikolice, dok je u blizini, uz jezero, planirana gradnja manjeg hotela i nekoliko bungalova, u kojima }e uìvati ribari. U suradnji s op}inskim vlastima iz
39
GENI KAMENI
CIJELO SELO VELIKO GRADILI[TE
U Grabovici se gradi na vi{e lokacija, ukupne povr{ine blizu 80.000 kvadratnih metara
DUHOVNA OBNOVA
Gosti karmeliana na Bukom jezeru bili su i nogometai zagrebakogDinama

Nedaleko od imanja Joze ]urkovi}a, na obali Bu{kog jezera, nalazi se samostan i duhovni centar Karmel sv. Ilije koji je sagra|en 2006., gotovo u cijelosti donacijama, a jedan od najve}ih donatora bio je Jozo ]urkovi}. Uz samostanski dio i crkvu, gdje borave redovnici karmeli}ani, unutar istog zdanja nalazi se i tridesetak moderno opremljenih soba za goste, nekoliko dvorana za duhovne vje`be i meditaciju, otvorenih za sve posjetitelje, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost i uvjerenja. Izme|u ostalih, na duhovnu obnovu u samostan na Bu{kom jezeru dolazili su i nogometa{i zagreba~kog Dinama. Uz sve ljepote i ugodan ambijent, u samostanu i duhovnom centru Karmel sv. Ilije moè se vidjeti i jedinstvena etnografska zbirka narodnih no{nji i nakita Hrvata u BiH, koja je nastala kao rezultat dugodi{njeg rada oca karmeli}anina Zvonka Marti}a.
KARMELI]ANI U BiH KARMELI]ANI U BiH
Samostan na Bu{kom jezeru Samostan na Bu{kom jezeru izgra|en je prije pet godina izgra|en je prije pet godina
Tomislavgrada, gdje vrijedno spremaju aplikaciju za dodjelu sredstava iz fondova Europske unije, ]urkovi} namjerava pomo}i i asfaltiranje pet kilometara staze uz jezero, za {eta~e i bicikliste, koja bi vodila do obli`njeg karmelskog samostana, uz obalu Bu{kog jezera. Obe}ao sam da }u donirati mol i prvi kilometar staze, dodaje ]urkovi}, pokazuju}i nam mol koji je ve} po~eo graditi na mjestu gdje bi se trebala nalaziti i manja luka. Trenuta~no se gradi na vi{e lokacija. Auto-kamp se gradi na 40. 000 metara kvadratnih, oko ku}e je gradili{te na 30.000 kvadrata i jo{ desetak tisu}a kvadrata, poja{njava na{ sugovornik. Iako nije èlio kazati koliko je novca do sada uloìo u etno-selo, ]urkovi} otkriva kako }e ukupna investicija iznositi oko deset milijuna eura, u deset godina, kao i da je kreditna sredstva osigurao kod Privredne banke Zagreb i Splitske banke. Na na{e pitanje strahuje li da se projekat u koji namjerava uloìti blizu 20 milijuna KM ne}e isplatiti, ]urkovi} je spremno odgovorio: Znam da }e ovo biti elitno mjesto na koje }e dolaziti skupa klijentela, isti~u}i kao prednost i samu lokaciju, budu}i da je do Makarske pola sata vo`nje, do Splita nepuni sat, kao i blizinu skijali{ta na Kupresu, Me|ugorja, Mostara... Kada smo Jozu ]urkovi}a pitali ho}e li se, ukoliko sudski spor koji se protiv njega vodi na @upanijskom sudu u Splitu zavr{i osloba|aju}om presudom, vratiti u Hrvatsku, odgovorio je: Ovdje sam se rodio, ovdje ostajem ìvjeti. No, zanimljivo je da su se, nakon ]urkovi}evog povratka, u Grabovicu po~eli vra}ati i drugi nekada{nji stanovnici sela, odnosno, njihovi potomci, koji obnavljaju stare ku}e, grade nove, kupuju zemlju. Tako se u selu trenutno gradi osam ku}a, izme|u ostalih, i ljetnikovac poznatog hrvatskog biznismena Marijana [ari}a, vlasnika kompanije Europatrade.
40
KANTON
SARAJEVO
Bosancima i Hercegovcima ~estitamo 25. NOVEMBAR-DAN DR@AVNOSTI Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO
[tednja gra|ana u Hypo banci dostigla iznos od preko milijardu maraka

[tednja gra|ana u Hypo Alpe-Adria-Bank u Bosni i Hercegovini na dan 15. 11. teku}e godine dostigla je iznos od preko jedne milijarde KM {to predstavlja porast od blizu 9% u odnosu na po~etak godine, te ~ini oko 15% cjelokupne {tednje u Bosni i Hercegovini. Najve}i rast {tednje gra|ana zabiljeèn je u periodu od 31. 10. do 15.11. kada su gra|ani BiH za svega dva tjedna povjerili ovoj banci dodatnih 35 milijuna KM. Hypo banka }e do kraja ove godine imati dodatnu ponudu koja ima za cilj pove}anje konkurentnosti na doma}em trì{tu kada je {tednja u pitanju. Svi gra|ani koji do kraja godine oro~e sredstva na 12, 24 i 36 mjeseci u Hypo banci, koriste}i {tedni proizvod Hyper {tednju sa premijom, mogu ra~unati na atraktivne i, {to je najva`nije, FIKSNE kamatne stope, a banka }e klijente nagra|ivati dodatnim bonusom i do 25 % u odnosu na pripisanu kamatnu stopu.
EVROPA, ODMAH REGIONALNA Sa Novom godinom, nova pravil ISKUSTVA S Evropskom parlamentu KORUPCIJOM
Korupcija u BiH i Srbiji, {ta nam je zajedni~ko - kako dalje, bio je naziv ekspertske radionice odràne pro{le sedmice u organizaciji Evropskog istraìva~kog centra (EIC) iz BiH, u saradnji sa EUROPEUM-om iz ê{ke Republike i Centrom za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda. Radionica je dio projekta unapre|enja dijaloga izme|u nevladinih sektora Srbije i BiH o klju~nim pitanjima evropskih integracija. Prema rezultatima globalnog Indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala (CPI) za 2010. godinu Bosna i Hercegovina se na listi od 178 zemalja svijeta nalazi na 91. do 97. mjesta prema nivou korupcije sa indeksom 3,2, na skali od 0 do 10, gdje 0 predstavlja apsolutnu korupciju, a 10 zemlju s najniòm korupcijom. Analize ra|ene na bazi istraìvanja Transparency International BiH ukazuju na zna~ajno prisustvo dru{tveno najopasnijih oblika korupcije politi~ke korupcije. Klju~ne oblasti u kojima ona dolazi do izraàja su proces privatizacije, javne nabavke, koncesije i poslovanje javnih kompanija.
NOVA ITALIJANSKA VLADA BEZ POLITIÂRA DOBILA OGROMNU PODR[KU

Prema anketi koju je objavio dnevni list La Repubblica, nova italijanska vlada Marija Montija obara sve rekorde u popularnosti. Monti, biv{i evropski povjerenik za konkurentnost, novi italijanski premijer i ministar privrede, sastavio je vladu krajem pro{le sedmice, a u govoru koji je odrào naglasio da budu}nost eura ovisi o pona{anju Italije u sljede}im sedmicama. Obja{njavaju}i zbog ~ega je izabrao ministre izvan glavnih politi~kih stranaka, on je kazao da su ga konsultacije s liderima stranaka dovele do zaklju~ka da }e vlada biti bolja ako u njoj ne bude politi~ara. Novinarima je izjavio kako je mjesto ministra privrede, uz premijersko, prihvatio u nastojanju da provede mjere
42
Zastupnik EP-a }e tokom svoga mandata Zastupnik EP-a }e tokom svoga mandata morati odbiti svaki dar ili korist ~ija vrijednost morati odbiti svaki dar ili korist ~ija vrijednost prelazi sto pedeset eura ili ga dostaviti prelazi sto pedeset eura ili ga dostaviti predsjedniku Parlamenta u slu~ajevima kada predsjedniku Parlamenta u slu~ajevima kada slu`beno zastupa EP slu`beno zastupa EP
NEPOTKUPLJIVOST PRIJE SVEGA NEPOTKUPLJIVOST PRIJE SVEGA
Kodeks ponaanja evropskih zastupnika sadri i izriitu odredbu o zabrani primanja naknade u zamjenu za uticaj na parlamentarne odluke, pravila o primanju darova i djelovanju bivih zastupnika kao lobista
ako u Evropskoj uniji postoji dobar zakonski okvir za borbu protiv korupcije, u EU ona svake godine proguta gotovo 120 milijardi eura ili jedan posto evropskog BDP-a. Tokom septembarske rasprave u Evropskom parlamentu o antikorupcijskom paketu Evropske komisije, nekoliko zastupnika je upozorilo da bi borbu protiv korupcije trebala po~eti u ovoj instituciji koju je po~etkom prolje}a, podsjetimo,
uzdrmala velika afera s potkupljivosti trojice zastupnika. Nakon {to su se novinari britanskog lista Sunday Times predstavili nekolicini zastupnika kao lobisti i ponudili im nov~anu nagradu ako podnesu amandmane na odre|ene zakonske prijedloge, ovu nemoralnu ponudu, o kojoj su nakon otkrivanja danima brujali mediji, prihvatila su trojica zastupnika EP-a, Austrijanac Ernst Strasser iz Evropske pu~ke
a za zastupnike u
djelovanju biv{ih zastupnika kao lobista. Osim toga, zastupnici }e javno i na
`rtvovanja Italije, da bi oja~ao finansije i postigao ekonomski rast.
VELIKA POBJEDA DESNOG CENTRA U [PANIJI

Nakon Gr~ke i Italije, jo{ jedna evropska vlada je pala pod pritiskom krize, ali ovaj put se to dogodilo na izborima. [panska Narodna stranka Mariana Rajoya osvojila je apsolutnu ve}inu na pro{lonedjeljnim parlamentarnim izborima i ostvarila najve}u pobjedu konzervativaca u posljednjih 30 godina. Ovo je peta evropska nacija koja je zbacila vlast zbog rastu}e krize u eurozoni nakon Gr~ke, Portugala, Irske i Italije. Prema slu`benim rezultatima nakon obra|enih 99,5 posto glasova socijalisti su na izborima, nakon sedam godina vlasti, osvojili 110 parlamentarnih mandata, a pobjedni~ka Narodna stranka 186 mjesta donjeg parlamentarnog doma sa 350 zastupnika. Ovo je najbolji rezultat desnog centra i najgori rezultat socijalista od uspostave demokracije u [paniji.
NOVI KODEKS PONAANJA EP-a: Zastupnici e, izmeu ostalog, prijavljivati sve prihode od plaenih aktivnosti izvan EP-a, te davati izjave o svim profesionalnim aktivnostima tri godine prije izbora i lanstvu u odborima preduzea ili nevladinih organizacija tokom tog perioda
MA\ARSKA PODUZELA MJERE OPREZA I UPUTILA POZIV ZA POMO] MMF-u I EU

Ma|arska vlada uputila je Evropskoj komisiji i MMF-u zahtjev za mogu}om finansijskom pomo}i, prenose mediji, pozivaju}i se na ~elnicu MMF-a Christine Lagarde koja je to potvrdila. Zahtjev za mogu}om finansijskom pomo}i iz Budimpe{te dobila je i Evropska komisija. Ipak, obje institucije potvrdile su kako je ma|arski zahtjev stigao, ali napominju kako se radi o mjerama opreza. Slu`beni podaci pokazuju da je ma|arski ukupni dug izme|u juna i septembra narastao za 7% bruto doma}eg proizvoda.
Christine Lagarde
stranke i dvojica socijalista, Slovenac Zoran Thaler i Rumun Adrian Severin. Kodeks pona{anja evropskih zastupnika, koji izri~ito zabranjuje primanje nov~anih nagrada za utjecaj na dono{enje odluka i regulira pitanje darova, jednoglasno je prihva}en pro{le sedmice u Strasbourgu od strane Odbora Evropskog parlamenta za ustavna pitanja, a zastupnici bi trebali glasati na plenarnoj sjednici 1. decembra u Briselu. Kodeks bi se, kako se o~ekuje, trebao po~eti primjenjivati od januara 2012. godine. Na temelju njega, zastupnici EP-a morat }e prijaviti sve prihode od pla}enih aktivnosti izvan Evropskog parlamenta te sve funkcije koje obavljaju. Pravilnik sadrì i izri~itu odredbu o zabrani primanja naknade u zamjenu za uticaj na parlamentarne odluke te pravila o primanju darova i
internetu morati dati izjavu o svim profesionalnim aktivnostima tri godine prije izbora te o bilo kakvom ~lanstvu u odborima preduze}a ili nevladinih organizacija tokom tog perioda. Svaka pla}ena aktivnost tokom zastupni~kog mandata (pisanje, predavanje, pruànje savjetodavnih usluga, autorski tekstovi), morat }e se prijaviti ako zarada od tih aktivnosti prelazi pet hiljada eura godi{nje. Zastupnik }e morati odbiti svaki dar ili korist ~ija vrijednost prelazi sto pedeset eura ili da ga dostaviti predsjedniku Parlamenta, u slu~ajevima kada slu`beno zastupa EP. Pravilnik predvi|a i sankcije koje idu u rasponu od ukidanja dnevnica do privremene zabrane obavljanja zastupni~kih aktivnosti. (D. Savi})
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Uprava TT Kabela pregovara s belgijskim Gauderom Zabrinjavaju}i rast rizi~nih kredita u BiH êtvrti telekom operater u Crnoj Gori Dramati~an porast broja nezaposlenih
NOVI POSLOVNI USPJESI NOVI POSLOVNI USPJESI
U tri godini utrostrueni rizini krediti

Udio rizi~nih kredita u BiH dostigao je zabrinjavaju}u razinu od 12,6 posto, {to je najve}a razina nekvalitetnih kreditnih plasmana u posljednjih deset godina. Samo prije tri godine, razina te{ko naplativih kredita iznosila je podno{ljivih 3,5 posto, no od 2009. godine zabiljeèn je vrtoglav rast rizi~nih plasmana po stopi od oko 90 posto. Taj je trend osobito izraèn na prostoru Republike Srpske: na kraju 2009. godine, u RS-u su rizi~ni krediti iznosili oko 415 miliona KM, a godinu kasnije uve}ani su za 99 posto, odnosno za 206 milina KM. U 2011. godini trend je nastavljen, ali ne{to usporenije pa bi se do kraja godine rizi~ni krediti mogli zadràti ispod 13 posto. U pore|enju s dràvama okruènja, BiH ne stoji tako lo{e. Visoku razinu rizi~nih kredita biljeè sve dràve biv{e Jugoslavije: Hrvatska (11,7 posto), Srbija (16,9 posto), Crna Gora (19,8 posto), ali i ve}ina evropskih dràva koje se tako|er suo~avaju s osjetnim rastom rizi~nih kreditnih plasmana, poput e{ke, Ma|arske, Poljske, u rasponu od 7 do 9 posto. No, u slu~aju BiH nije problem samo visoka razina rizi~nih kredita. Puno ve}i problem predstavlja nepovoljna struktura nenaplativih kredita, budu}i da se 2/3 svih kreditnih plasmana koji su ozna~eni kao rizi~ni odnosi na privredna preduze}a. Rast rizi~nih kredita svjedo~i da se privreda BiH oporavlja jako sporo nakon recesijskog udara 2009. godine i da je privredni oporavak najve}im dijelom rezultat sna`nog rasta izvoza nekoliko velikih kompanija, poput ASA Holdinga, Arcelor Mittala, Alu minijskog kombinata, tri elektroprivredne kompanije itd. Bez obzira na visoku razinu, rizi~ni krediti ne}e izazvati ozbiljnije probleme bankarskom sektoru BiH, koji je rezervama dobro pokrio sve rizi~ne kredite plasmane.
Uprava {irokobrije{ke tvrtke TT Uprava {irokobrije{ke tvrtke TT Kabeli zapo~ela je pregovore s Kabeli zapo~ela je pregovore s poznatom belgijskom tvrtkom poznatom belgijskom tvrtkom Gauder o isporuci novog Gauder o isporuci novog kontingenta strojeva za kontingenta strojeva za proizvodnju kablova proizvodnju kablova
Tvrtka TT Kabeli iri proizvodnju

[irokobrije{ka tvrtka TT Kabeli u privatnom vlasni{tvu Tihomira Zovke priprema teren za pro{irenje proizvodnje za oko 60 posto. Nakon uspje{nog predstavljanja na sajmu MEDEST 2011. odrànog u Parizu sredinom novembra ove godine, uprava {irokobrije{ke tvrtke TT Kabeli zapo~ela je pregovore s poznatom belgijskom tvrtkom Gauder o isporuci novog kontingenta strojeva za proizvodnju kablova u skladu s najvi{im evropskim standardima. Na sajmu MIDEST 2011., koji okuplja evropske tvrtke iz metalne, plasti~ne i elektronske industrije, sudjelovalo je 11 kompanija iz BiH, me|u njima i TT Kabeli iz [irokog Brijega, koja je specijalizirana za proizvodnju aluminijskih kablova. Proizvodni kapacitet {irokobrije{ke tvrtke iznosi 5.000 tona, a nakon nabavke novih strojeva kapacitet }e dosti}i 8.000 tona. Pregovori s belgijskom tvrkom su podjed44
nako va`ni i zbog dobivanja VDE certifikata potrebnog za izvoz na njema~ko i austrijsko trì{te, na kojem {irokobrije{ka tvrtka ima ozbiljne poslovne planove. Tvrtka TT Kabeli osnovana je 2007. godine i od tada biljeì konstantan rast proizvodnje i prodaje. Glavni kupci proizvoda {irokobrije{ke tvrtke u BiH su tri elektroprivredne kompanije, no znatno ve}i dio proizvodnje tvrtka izvozi na regionalno trì{te, osobito na trì{te Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Ma|arske. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju aluminijskih kablova ve}ih promjera i jedina u BiH ima stroj za izvla~enje aluminija i aluminijskih legura. Repromaterijal za proizvodnju kablova - sirovi aluminij - nabavlja u Mostaru, od tamo{njeg Aluminijskog kombinata koji reprometerijalom snabdijeva jo{ dvadesetak drugih metaloprera|iva~kih tvornica u BiH.
Saudijci ulaze na balkansko telekom trite

Mada se ~ini da telekomunikacijsko trì{te Crne Gore nema potencijala za ozbiljniji rast, tamo{nja Agencija za elektronske komunikacije raspisala je tender za ~etvrtu telekom licencu. U Crnoj Gori ve} nekoliko godina posluju tri telekom operatera - Telenor, Tmobile i M:tel - i cijelo trì{te s oko 660 hijada stanovnika prili~no je zasi}eno jer Crnogorci imaju dva puta vi{e mobilnih telefona nego stanovnika. Ipak, licenca za ~etvrtog telekom operatera privukla je pa`nju inostranih investitora. Me|u prvim se javila najve}a arapska telekom tvrtka STC (Saudi Telekom Company) u vlasni{tvu saudijskog kralja Abdula Aziza al Sauda, koja je prisutna u desetak afi~kih i azijskih dràva (npr. Kuvajt, Malezja, Turska...) s godi{njim prihodom od oko 20 milijardi dolara. STC je ve} preuzeo tendersku dokumentaciju u Podgorici i, kako se naga|a u tamo{njim medijima, spreman je u razvoj telekom mreè ve} u prvoj godini investirati stotinjak miliona eura. Ako tender uspije, crnogorska vlada }e samo na ovom poslu privu}i vi{e kapitala nego cijela BiH za sve projekte u 2011. godini. Kako je nedavno objavila FIPA, strana ulaganja u BiH pala su na najniù razinu u posljednjih desetak godina a uobi~ajeno se pad stranih investicija obja{njava globalnom recesijom i pove}anim oprezom stranih investitora. ini se, me|utim, da uzroke treba traìti na drugoj strani - u nedostatku atraktivnih investicionih projekata u BiH. Primjer iz Crne Gore svjedo~i da za solidne projekte nije te{ko na}i investitora.
ULAZAK NA BALKAN
Vlasnik STC-a, saudijski kralj Abdul Aziz al Saud
Za devet mjeseci broj nezaposlenih povean za 13.000

Po broju nezaposlenih osoba, BiH je apsolutni {ampion Evrope, a taj neslavni rekord dodatno je u~vr{}en naglim prilivom novog broja nezaposlenih osoba tokom posljednjih devet mjeseci ove godine. Prema oficijelnim statisti~kim podacima, od januara do septembra 2011. godine, broj nezaposlenih u BiH uve}an je za oko 13 000. Armiji nezaposlenih u Federaciji BiH od 360.512 osoba pridruìo se novi kontingent od oko 7.000, dok je armija nezaposlenih u RS-u od oko 145.000 za devet mjeseci uve}ana za vi{e od 5.000 osoba.
45
JA SAM ZLATAN
KO JE ZLATAN?
DELINKVENT, OTPADNIK, GENIJE
48
AUTOBIOGRAFIJA ZA KOJOM JE POLUDJELA [VEDSKA
vedski fudbaler bosanskih korijena ZLATAN IBRAHIMOVI izazvao je ovih dana pravu histeriju svojom autobiografijom nazvanom JA SAM ZLATAN; na tokholmski suradnik pie o euforiji koju je knjiga izazvala meu veanima, rasprodatim primjercima koje knjiari nisu ni uspjeli staviti na police prodavnica i prenosi najokantnije detalje knjige jednog od najboljih svjetskih nogometaa
utobiografija kontroverznog, a u isto vrijeme omiljenog {vedskog sportiste, koji je imao te{ko djetinjstvo i zanimljiv fudbalski put, morala je biti pun pogodak. No, da }e ìvotna pri~a Zlatana Ibrahimovi}a izazvati histeri~nu reakciju {vedske, ali i svjetske javnosti, malo ko je o~ekivao. Radnici u knjiàrama prosto nisu mogli vjerovati {ta se de{ava. Fraza po kojoj su kupci opusto{ili police nije se mogla upotrijebiti u ovom slu~aju. Jer knjiga Jag r Zlatan (Ja sam Zlatan) nikada nije ni stigla do polica. Prodavala se bukvalno iz sanduka, do kraja radnog vremena nije vi{e bilo niti jedne u prodaji. Ovo je najve}a knjiàra u [vedskoj i tu radim ve} godinama, ali nikada nam se ne{to ovako nije desilo. Ne, ne postoji knjiga, pogotovo ne autobiografska, s kojom bi smo ovo mogli uporediti. U svoje vrijeme Da Vincijev kod je bio jako traèn i njega smo prodavali u redovima, ali nije to ni pribli`no onome {to se desilo ovog mjeseca, objasnila nam je Katrin, prodava~ica u najve}oj knjiàri iz lanca Akademibokhandeln na {tokholmskom Mster Samuelsgatanu, koja u svojoj ponudi ima vi{e od 125 hiljada naslova.
Pi{e: SA[A IBRULJ (Stockhom)
HILJADE PRODANIH PRIMJERAKA

Izdava~ Ibrahimovi}eve autobiografije, koju ustvari potpisuje poznati novinar David Lagercrantz, {tokholmska izdava~ka ku}a Bonnier nije objavila u kojem je tiraù knjiga {tampana, no procjene idu izme|u 100.000 i 200.000, a drugo izdanje planirano je za po~etak decembra. Prodavana je po cijeni od 200 {vedskih kruna, {to je oko 40 konvertibilnih maraka. Znali smo da }e ova knjiga izazvati ogromno interesovanje javnosti, ali za sve nas je ovo {to se sa knjigom de{ava bio {ok. Mjesecima smo radili na marketin{kom planu, ali sve je propalo bukvalno preko dana, i to zbog ~injenice da je knjiga jednostavno izazvala enorman interes, isti~e Anna-Karin Korpi-Ohlund iz marketin{kog odjela Bonniera. [ta se, ustvari, skriva na vi{e od ~etiri stotine stranica u kojima je Zlatan Ibrahimovi} predstavio svoj ìvot, a da je toliko zanimljivo publici? Ustvari je to samo jo{ jedna sli~na knjiga u nizu, koje danas u fudbalskoj Evropi ni~u kao gljive poslije ki{e. Red pri~e o djetinjstvu, red pri~e o biv{im klubovima, sa ogovaranjem biv{ih trenera i saigra~a kao {lag na tortu. Naricanje ~ovjeka koji nije pro{ao ni pola ìvota, miks hvalisanja i kukanja. Me|utim, kada je ovaj napada~ Milana, te biv{i igra~ Malma , Ajaxa , Juventusa , Intera i
49
Samo je kralj Gustav u [vedskoj popularniji od Zlatana Ibrahimovi}a, izbjegli~kog djeteta sa osam razreda osnovne {kole!!!?
JA SAM ZLATAN
ODRASTANJE U IMIGRANTSKOM KVARTU

Naselje Rosengrd u {vedskom Malmeu u koje se [efik, otac Zlatana Ibrahimovi}a, doselio iz Bijeljine krajem 70-ih godina pro{log stolje}a
Barcelone u pitanju, treba znati jednu stvar. Ibrahimovi} u [vedskoj nije samo omiljeni sportista on je najpopularniji, a vjerovatno i najva`niji ìvu}i [ve|anin. U usporedbu s njim moè tek kralj Gustav, koji je u posljednje vrijeme tema brojnih skandala. Razlog tome je ~injenica da je Zlatan promijenio percepciju sportiste u ovoj zemlji, te na povr{inu kroz proteklih desetak godina izbacio i stvari koje su bile underground {vedskog dru{tva. On je prva velika zvijezda iz predgra|a, prva velika zvijezda koju je ustvari iznjedrila ulica i kojoj je porijeklo imigrantsko. Kojeg se on ne stidi. Otac [efik u [vedsku je stigao 1977. godine, gdje je i upoznao Zlatanovu majku, Hrvaticu Jurku Gravi}. Zlatan, koji je o roditeljima i familiji uvijek pri~ao u superlativima, ovaj put otkriva da je otac, koji je bio folk pjeva~ po lokalnim gastarbajterskim kafanama, zapravo bio alkoholi~ar, da ga je majka redovno tukla, te da mu je sestra bila ovisna o drogama. Niko me nikada nije pitao kako sam. Takvo je vrijeme bilo, morao sam se za sve izboriti sam. Jednom sam pao sa krova {kole, vratio se sa modricama i o~ekivao da
50
}e me barem kod ku}e neko potap{ati, utje{iti. A dobio sam batine. Ibrahimovi} u detalje opisuje kako je u djetinjstvu krao bicikle i priznaje da nije bilo fudbala, sigurno bi postao kriminalac. Obja{njava, s nemalim pretjerivanjem, kako je to bio jedini na~in da se u Rosengrdu, kvartu u kojem je odrastao, preìvi. Kao klinac dobio sam od brata bicikl BMX, kojeg sam zaista volio i uìvao u njemu. Ali, nakon nekog vremena neko ga je ukrao. Stari je do{ao zadignutih rukava i raskop~ane ko{ulje, bio je jedan od onih koji se nije libio upotrijebiti silu da se obra~una sa onim koji naude njegovoj djeci, ali ni to nije pomoglo. Bio sam uni{ten. Pa sam odlu~io i sam krasti bicikla. Postao sam majstor u tome, obla~io bi se u crno i izlazio po no}i, u svojim sam o~ima bio kao Rambo. U knjizi Zlatan pri~a i kako je pravi lu|ak za volanom, kako je bjeào od policije voze}i 325 kilometara na sat, kroz crvena svjetla semafora. Otkriva kako je prijetio suigra~ima, bio ljubomoran na cimere ili za{to mu se svidio rumunski fudbaler Adrian Mutu. Ibrahimovi} je ~ak
AUTOBIOGRAFIJA ZA KOJOM JE POLUDJELA [VEDSKA

BARCA KAO RAK-RANA
Guardioli sam rekao da se nosi u pakao

Nije Zlatanova autobiografska ispovijest popularna samo u njegovoj domovini. [tavi{e, najavljen je prijevod na nekoliko svjetskih jezika, a mediji {irom Evrope nisu propustili prenijeti najzanimljivije detalje. No, za razliku od [ve|ana koji u prvi plan stavljaju njegovo te{ko djetinjstvo, ostali su se fokusirali na Ibrahimovi}evo iskustvo sa igra~ima i trenerima u njegovim dosada{njim klubovima. Naravno, na prvom mjestu je Barcelona. Zlatan je na Nou Campu proveo samo jednu sezonu, a napustio ga je u nimalo lijepim tonovima. Atmosfera u svla~ionici je uvijek bila previ{e mirna. Xavi, Messi i Iniesta su poput {kolaraca, izvr{avaju sve naredbe, bez ijedne rije~i. Ja nisam mogao tako, mudro je objasnio Zlatan svoje probleme u svla~ionici {panskog i evropskog prvaka. Nije bio zadovoljan odnosom trenera Pepa Guardiole prema njemu, tvrdi da je bio `rtva takti~kih promjena. Doveli su me kao centarfora u formaciji 4-3-3, a onda je Guardiola sve promijenio kako bi cijelu ekipu prilagodio svom mezimcu Messiju. Na po~etku je sve i{lo odli~no, ali onda je Messi po~eo da pri~a. On je èlio da igra u sredini napada i Pep mu je ugodio. Ja sam postao `rtva. Jednom prilikom razgovarao sam s njim, rekao mu da sam ja Ferrari kojeg on vozi kao da je Fiat, ali ni{ta nije pomagalo. Stvari su eskalirale nakon utakmice sa Villarrealom, u kojoj je Zlatan u{ao kao rezerva. Rekao sam mu sve {to mi je palo na pamet. Galamio sam na njega, bacio sam torbu sa opremom prema njemu. Rekao sam mu da nema muda, da se us... u ga}e pred Mourinhom. Rekao sam mu da ide u pakao. On me je samo blijedo gledao. Da sam bio na njegovom mjestu, bilo bi me strah. Kada je u pitanju Guardiola, te{ko mu se bilo zaustaviti... Uvijek je pri~ao jedno te isto, kao papagaj. Uvijek ista predavanja o krvi, znoju, suzama. Isklju~io bih se i ne bi ga slu{ao, bio je dosadan. Zabranjivao je igra~ima da voze skupocjene automobile, prema njemu trebali smo biti nogama ~vrsto na zemlji. To je za mene bio {ok, ja volim brza auta. On je pri~ao gluposti, kako takvim autima nije mjesto tu, a ja sam jednog dana do{ao u kamp sa svojim Ferrarijem. Bio je ljut, ali nije me bilo briga.
NAJVE]E RAZOÂRENJE KARIJERE
Sezonu provedenu u Barceloni Ibrahimovi} smatra frustriraju}om
javno priznao da je napustio suprugu i malenog sina koji je prolazio kroz te{ku operaciju kako bi kod ku}e igrao playstation. Jednostavno nisam bio dobar pod pritiskom, objasnio je.
USPJE[NI OTPADNIK
Me|utim, ~injenica da je druga~iji od drugih, te da se ne libi re}i apsolutno sve {to misli, priskrbila mu je toliku popularnost u zemlji vikinga. Mo`da je to i najve}i razlog za{to je tako omiljen ovdje u [vedskoj. Zlatan se pona{a potpuno druga~ije od onoga {to smo mi ovdje navikli prije njega. [vedski sportisti nekada su bili ljudi od malo rije~i, ljudi koji su uvijek na prvo mjesto stavljali kolektiv. Zlatan je potpuna suprotnost tome,
IVOT SA EFIKOM: Zlatan ovaj put otkriva da je otac, koji je bio folk pjeva po lokalnim gastarbajterskim kafanama, zapravo bio alkoholiar, da ga je majka redovno tukla, te da mu je sestra bila ovisna o drogama
obja{njava Erik Niva, kolumnist u {tokholmskom dnevniku Aftonbladet, autor knjige Novi fudbalski svijet i jedan od najcjenjenijih fudbalskih novinara u [vedskoj. On je oko sebe stvorio neku vrstu misti~ne aure, predstavlja se kao neka vrsta karizmati~nog, ali uspje{nog otpadnika od dru{tva. Uz to, pri~a pri~u o druga~ijoj [vedskoj, pri~u o imigrantu koji je ìvio u predgra|u i uspio iako je sve bilo protiv njega. To je pri~a s kojom se moè poistovjetiti veliki broj klinaca u modernoj [vedskoj, i za sve njih ovo je jako dobra stvar. Slika {vedskog dru{tva danas jeste umnogome druga~ija negoli je bila prije dvadeset godina, no ovdje se pitaju koliko je to dobro za fudbal i sport uop}e. Iako su
51
JA SAM ZLATAN
ZLATAN O SUIGRAÎMA, TRENERIMA...
Mourinho je najvea fudbalska zvijezda

O Freddieu Ljungbergu: Kao igra~ bio je ni{ta drugo nego primadonna. O vo`nji: Uvijek vozim kao lu|ak. Vozio sam i 325 kilometara na sat, ostavljaju}i policiju iza sebe. Napravio sam toliko gluposti da se nekih ne smijem ni sjetiti. O Oguchi Onyewu: Potukli smo se na treningu, zamalo smo se poubijali. Ja sam u ~itavoj gu`vi slomio rebro, ali klub to nikada nije objavio. O Lucianu Moggiju: Sreli smo se u ~uvenom VIP salonu aerodroma u Monte Carlu. Ja sam bio u havajskim bermudama, majici i tenisicama. Dim je bio posvuda, Moggi je u elegantnom odijelu pu{io ogromnu cigaru. Odmah se vidjelo da je mo}an ~ovjek, da je navikao da svi rade {ta èli. Pitao me je kako sam obu~en, a ja sam mu odbrusio da nije do{ao da mi daje modne savjete, nego da pregovaramo o poslu. O Interu: Mrzio sam {to sam do{ao tamo. Bilo je kao u Rosengrdu, svi su bili podijeljeni, svi su imali svoje probleme. Brazilci su pri~ali na jednoj strani svla~ionice, On je zvijezda, trenerska legenda. Kada je prvi put sreo moju suprugu, {apnuo joj je da ima samo jedan zadatak, a to je da me ~ini sretnim. Volim Mourinha. O Guardioli: Ja bih u{ao u prostoriju, on bi iza{ao. Sa svima se pozdravljao, ali mene je ignorisao. Htio sam se prilagoditi, ali nije mi dozvolio. O pijanstvu: Slavili smo titulu 2005. godine i potpuno pijan sam zaspao u kadi. Kriv je Trezeguet, trpao me votkama. Ali sad bolje podnosim votku. O kompjuterskim igrama: Potpuni sam ovisnik. Igrao sam na internetu s drugim ljudima, anonimno, ni sada nisu svjesni da su igrali sa Zlatanom. Igrao sam satima, do ~etiri ili pet ujutro, a onda bih i{ao na trening. O Juventusu: Nisam èlio igrati utakmice dok traje afera s namje{tanjima. Trener Deschamps je do{ao u moju sobu i rekao da je vrijeme za polazak, a ja sam rekao da ne}u da igram. Poludio je, pri~ao o lojalnosti, ali ja sam samo nastavio da igram playstation.
TAJNE IZ SVLAÎONICE
Ibrahimovi} smatra Jose Mourinha trenerskom zvijezdom a Pepa Guardiolu filozofom koji je nepravedno gu{io njegov talenat
Argentinci na drugoj. Shvatio sam to kao prvi veliki test svog liderstva - ustao sam i pitao za{to se tako pona{aju. Oti{ao sam kod Morattija i rekao mu da ne ide ovako, da ovo moramo promijeniti. O udaranju Cassana: Veselili smo se, neko je predloìo da napravim ne{to
ludo sa Cassanom, koji je davao intervju. Neko se sjetio da imam crni pojas u teakwandou i predloìo da ga udarim. I udario sam ga. Ali on je odli~an momak, nije se ljutio, shvatio je {alu. O Mourinhu: On je suprotnost od Guardiole, on unosi svjeìnu u svla~ionicu.
sa devet miliona stanovnika mala nacija, [ve|ani su decenijama izuzetno uspje{ni u
ekonomiji, marketingu, dizajnu, ali i sportu, upravo zahvaljuju}i svom timskom radu i ITALIJANSKI POSAO
Ibrahimovi} je jedan od rijetkih koji je igrao za tri najve}a italijanska kluba
skromnosti. Istovjetan Ikein namje{taj, karavan Volvo, male drvene ku}ice u cvije}u i po{tivanje privatnosti nisu na vrhu top-liste èlja imigranata koji do|u do novca. U svakom slu~aju, Zlatan i ova knjiga mogli bi utjecati na ja~anje individualizma u {vedskoj fudbalskoj kulturi i nisam siguran koliko je to dobro, zaklju~uje Niva. Realno, Ibrahimovi}a za tako ne{to nije briga. On je svoj cilj ispunio jo{ jednom je na naslovnicama, i dalje je zvijezda broj jedan. Ogolio je svoj ìvot, ispalio sve {to misli, druga~ije nije radio nikada. Kada sam ulazio u ovo, rekao sam da to mora biti ili sve ili ni{ta, nikakvih tajni, nikakvih skrivanja. I tako je i bilo, ljudima sam ispri~ao sve {to mislim i osje}am.
52
ÛDO MOSTARSKE POLITIKE ÛDO MOSTARSKE POLITIKE
Dèmal Bijedi} jedan je od najva`nijih Dèmal Bijedi} jedan je od najva`nijih bosanskohercegova~kih politi~ara, u bosanskohercegova~kih politi~ara, u nepuna dva mandata ii predsjednik nepuna dva mandata predsjednik Saveznog izvr{nog vije}a SFRJ Saveznog izvr{nog vije}a SFRJ
54
KNJIGA D@EMAL BIJEDI]: POLITI^KA BIOGRAFIJA
Vrilac dunosti direktora Instituta za istoriju u Sarajevu, dr. HUSNIJA KAMBEROVI (48), napisao je politiku biografiju jednog od najveih bosanskohercegovakih politiara u njenoj istoriji, Mostarca DEMALA BIJEDIA; na gotovo pet stotina stranica Kamberovi pie prvu nauno utemeljenu biografiju Demala Bijedia, u kojoj pedantno biljei sve Demine uspone i padove u njegovih tek ezdeset godina ivota
LEGENDA O DEMALU BIJEDIU

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
beogradskoj Borbi je 20. januara 1977., dva dana nakon pogibije Dèmala Bijedi}a, Radulo Vasovi} objavio tekst Po~inje da ìvi legenda o Dèmi, u kojem je, izme|u ostalog, napisao da je biti pravi Mostarac u Mostaru teè zasluìti nego bilo kakav poloàj i visoke po~asti i priznanja, te da je on, prema nekim tvr|enjima, li~no poznavao svakog petog stanovnika tog grada. A to je omogu}ilo da dosta rano po~ne ìvjeti legenda o njemu u gradu, pi{e, pak, Husnija Kamberovi}, autor knjige Dèmal Bijedi}: Politi~ka biografija, koja je napisana, ali jo{ uvijek nije objavljena. No, imali smo priliku pro~itati 150 od ukupno 480 stranica ovog rukopisa, {to je uz ranija predznanja sasvim dovoljno da razgovaramo s njim o velikom bosanskohercegova~kom politi~aru, mostarskoj ljudini, kao sje}anje na trideset i petu godi{njicu njegove tragi~ne smrti.
RASVJETLJAVANJE BIJEDI]EVE LI^NOSTI

Biografija mora biti vjeran portret li~nosti, a neko je jednom kazao da je li~nost tanana poput duge. Zbog toga svaka biografija mora sadràvati niz nijansi, poput duge, kaè Husnija Kamberovi} na po~etku na{eg razgovora.
Mnogi }e Kamberovi}a, vjerovatno, upitati zbog ~ega je odlu~io napisati knjigu o Dèmalu Bijedi}u, no nas interesuje u kojoj mjeri je on kvalitetan predloàk za knjigu, jer iako pametan i obrazovan, nikada intrigantan i sklon skandalima, mada je autor knjige u predgovoru napisao da je bio kompleksna osoba. Ubrzo nakon Bijedi}eve pogibije pojavilo se nekoliko radova koji su imali pretenzije biti biografskog karaktera. Radilo se, me|utim, o djelima u kojima se o li~nostima redaju samo pohvale, bez kriti~kog uvida u cjelovitost i kompleksnost i li~nosti i odre|enog historijskog doba. Naravno, vrijeme u kojemu su ti prvi radovi o Bijedi}u nastali odre|ivali su i njihov karakter. Nakon mojeg uvida u brojnu izvornu gra|u i studiranja Bijedi}evog ìvota, shvatio sam da je on doista odli~an primjer na temelju kojega je mogu}e pokazati {ira historijska kretanja tokom kratkog dvadesetog stolje}a, s jedne, te razumjeti sudbinu jedne hercegova~ke porodice ~iji je Dèma bio najistaknutija li~nost, s druge strane. Razumjeti kompleksnost njegove li~nosti za mene je bio veliki izazov, obja{njava Kamberovi}. Na{ sagovornik pi{e i da je njegova biografija odli~an primjer za pra}enje historijskog hoda BiH u drugoj polovici 20. stolje}a, kao i da je Dèma u svojoj li~nosti objedinio mnoge vrijednosti koje je
BiH ba{tinila u 20. stolje}u. Kamberovi} veli: Dèmal Bijedi} je bio odlu~ni antifa{ista; uporni borac za interese svoje zemlje, istodobno se zalaù}i za ravnopravnost Bosne i Hercegovine u jugoslavenskoj federaciji, te za interese Hercegovine i Mostara; nikada se nije stidio svoje nacionalne pripadnosti, ali mu pripadnost naciji, kao ni pripadnost komunisti~kom pokretu, nikada nije ni bilo zanimanje; odgovornost u radu, moralne vrijednosti u ìvotu, po{tovanje prijatelja iz politi~ke elite, ali i iz reda obi~nih ljudi, vjernost i ljubav prema porodici, beskrajno po{tovanje svoje stare majke - da li bismo danas mogli na}i nekoga me|u na{om politi~kom elitom sa ovakvim vrijednostima? Do sada, dakle, nije napisana nau~no utemeljena biografija Dèmala Bijedi}a. Sistematska istraìvanja po~eo sam prije {est godina. Temeljito sam pregledao arhive u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Zagrebu i Beogradu. Pregledao sam {tampu, razgovarao sa tada{njim politi~kim aktivistima. Uprkos beskrajnom trudu i èlji da knjigu {to prije zavr{im, bilo je trenutaka kada sam pomi{ljao da ne}u u tome na najbolji na~in uspjeti. Pogotovo kada sam se u Sarajevu suo~io sa nerazumijevanjem u nekim institucijama koje ~uvaju odre|enu dokumentaciju o Dèmalu Bijedi}u. No, upravo u tim trenucima sam shvatio da sam na dobrom tragu u rasvjetljavanju Bijedi}eve
Husnija Kamberovi}: Bijedi}eva politi~ka karijera je doista bila fascinantna, ali nije ovisila samo o njegovim dobrim odnosima sa Titom
55

ULICA ULICA LACKOVI]A LACKOVI]A 10. MAJ 1975. 10. MAJ 1975. GODINE GODINE
Tito u posjeti Tito u posjeti svom bliskom svom bliskom saradniku u saradniku u njegovoj njegovoj beogradskoj beogradskoj rezidenciji; u rezidenciji; u pozadini, lijevo, pozadini, lijevo, Jovanka Broz ii Jovanka Broz Razija Bijedi}, Razija Bijedi}, a desno, Vladimir a desno, Vladimir Bakari} sa Bakari} sa suprugom suprugom
li~nosti - prosto sam se identificirao sa njim i uporno i{ao dalje, ba{ kao {to je i on savladavao prepreke na koje je nailazio u svom ìvotu, govori Husnija Kamberovi}.
TITO JE GUBIO @IVCE

U ovom tekstu fokusira}emo se na period od 1967., kada je Dèmal Bijedi} imenovan za predsjednika Skup{tine SR BiH, pa do njegove tragi~ne smrti, 18. januara 1977. godine. Hrvatski povjesni~ar Du{an Bilandì} pi{e da je Tito 1971. mandat za sastav Vlade SFRJ povjerio anonimnom Dèmalu Bijedi}u, mada je Dèma prethodne ~etiri godine obavljao najvi{u funkciju na republi~kom nivou. Kada je postao predsjednik SIV-a 1971., Bijedi} je mogao biti sve, a jedino nije mogao biti anoniman. Dio tada{nje politi~ke elite je bio iznena|en, a dio ~ak konsterniran Titovim izborom Bijedi}a za poziciju saveznog premijera, ali sigurno nikome nije bilo potrebno obja{njavati ko je bio Dèmal Bijedi}. A zamislite, naprimjer, koliko nas danas zna bilo {ta o ìvotu i aktivnostima na{ih brojnih predsjednika vlada? S druge strane, Bijedi}eva politi~ka karijera je doista bila fascinantna, ali nije ovisila samo o njegovim dobrim odnosima
56
sa Titom. Kada je 1960. prvi put postao ~lan Vlade kojom je predsjedavao li~no Josip Broz, to nije bilo rezultat njegovog prijateljstva sa Titom nego raznih okolnosti ali i Bijedi}evih sposobnosti i ljudskih i moralnih vrijednosti. Kada je 1962. jedna grupa isto~nohercegova~kih komunista bila pokrenula kampanju Bijedi}eve moralne i politi~ke diskvalifikacije, on nije, poput nekih drugih prije i poslije njega, priznao krivicu - ~ak ako te krivice i nije bilo - nego
skoj prolje}arki Savki Dab~evi}-Ku~ar, a ona je odbila; potom je bio aktuelan srbijanski liberal Marko Nikezi}, no i on je odbio; pa je onda pro{lo pet, {est mjeseci do dolaska Dèmala Bijedi}a na tu funkciju u Beograd, da bi vrlo brzo dvojac SavkaMarko prakti~no bio izbrisan sa politi~ke scene. U me|uvremenu je Tito bio stra{no ljut, poparu je pojeo i njegov ljubimac Branko Mikuli}. [ta je bilo presudno da Dèmal Bijedi} pobijedi svog protivkan-
POVJERENJE DRUGA TITA: esto se u stenogramima moe itati da nakon rasprava u najviim politikim krugovima Tito jednostavno kae da on u cijelosti podrava ovo to kae drug Dema
je odlu~no odbacivao sve insinuacije, pa ~ak odbijao razgovarati sa onima koji su mu pakovali razne optu`be. Iza{ao je tada kao pobjednik, kao {to je kao pobjednik iza{ao i 1948., i 1966., te kona~no 1971. godine, tvrdi direktor Instituta za istoriju u Sarajevu. Kod Tita su stvari bile, otprilike, ovako postavljene: prvo je funkciju predsjednika Saveznog izvr{nog vije}a ponudio hrvatdidata Kiru Gligorova? Bijedi} je na ~elo savezne Vlade do{ao u vrijeme izuzetno zao{trenih politi~kih odnosa izme|u pojedinih republika i zategnutosti u odnosima izme|u republi~kih elita i federalnog vrha. Savezna Vlada koju je vodio Slovenac Mitja Ribi~i~ izgubila je povjerenje, ekonomski problemi su bili evidentni, politi~ka prepucavanja sve o{trija, HrvatSLOBODNA BOSNA I 23.11.2011.

pona{anjem nekih bosanskohercegova~kih kadrova u toj Vladi (BiH je zbog brojnih razloga bila posebno nezadovoljna tada{njim ministrom unutra{njih poslova Radovanom Stija~i}em, koga je nastojala po svaku cijenu ukloniti iz savezne Vlade). Sve to je otvorilo politi~ku krizu i nagnalo Tita da pokrene proceduru izbora nove Vlade. Nakon {to je propao poku{aj da na tu poziciju dovede Savku Dab~evi}-Ku~ar ili Marka Nikezi}, htiju}i ih na taj na~in izdvojiti iz republika i time oslabiti njihove republi~ke pozicije, pojavio se Bijedi}, a nakon {to ga je ve}ina ostalih republika podràla dobio je i Titovo povjerenje. Hrvatska je sna`no podràla Bijedi}ev izbor zbog toga da ne bi pro{ao Kiro Gligorov, za koga su smatrali da je kao raniji ministar privrede bio vi{e naklonjen Srbiji. Nije to bila neka specijalna ljubav prema Bijedi}u. Kada se ~itaju stenogrami sa rasprava na kojima se debatiralo o budu}em premijeru, onda se vidi koliko su tada{nji republi~ki lideri bili suprotstavljeni. To su bile toliko duboke razlike da je Tito u jednom trenutku po~eo gubiti ìvce, galamiti na najbliè saradnike (uklju~uju}i i Kardelja), a neke republi~ke lidere (Mikuli}a, naprimjer) je ~ak po~astio time da uop}e ne razmi{ljaju. Bijedi} je jednostavno bio najmanje sporan kandidat. Dobio je podr{ku svih, mada su Makedonci i dio srbijanske elite, me|u kojima je
D@EMA SA SUPERSILAMA
Predsjednik SIV-a do~ekao je u Beogradu predsjednika SAD-a Geralda Forda 1975. godine i sovjetskog lidera Leonida Bre`njeva 1976. godine
sko prolje}e sve vi{e hvatalo maha, liberalne struje u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji izrastale u sve dominantniju snagu, a Bosna i Hercegovina pokazivala sve vi{e
KRATKE BIOGRAFSKE CRTICE
nezadovoljstva odnosom Ribi~i~eve Vlade prema ekonomskim prijedlozima koji su dolazili iz ove republike, te posebno odnosom prema obnovi Bosanske krajine, kao i
Mostarska, sarajevska i beogradska karijera Demala Bijedia

Dèmal Bijedi} ro|en je 12. aprila 1917. u Mostaru, od oca Adema i majke Zarife koji se pored Neretve, kao i njihova brojna rodbina, iz Gacka doseli{e tri godine ranije. Bijedi}i su se bavili trgovinom i bili tretirani kao dobrostoje}a porodica. U okviru Vje`baonice U~iteljske {kole Dèma 1928. zavr{ava osnovnu {kolu u Mostaru, gdje se upisuje i u Dràvnu realnu gimnaziju. Matematika mu je i{la odli~no ili vrlo dobro, za razliku od srpsko-hrvatsko-slovena~kog jezika, zbog kojeg je morao i na popravni ispit u petom razredu. Prosje~ni u~enik Dèma maturirao je 1937., poloìv{i ispit zrelosti. No, dokaza se Dèma na Pravnom fakultetu u
AUTORITET I ZA GOVORNICOM
Dèmal Bijedi} na Dèmal Bijedi} na VII Kongresu SKJ u VII Kongresu SKJ u Ljubljani 1958. godine Ljubljani 1958. godine
Beogradu, gdje mu je prosjek bio 8. U vrijeme studiranja u tom gradu stanovao je u Gajretovom domu. Lagano se uklju~ivao u politi~ki ìvot, postao ~lan SKOJ-a, a onda i KPJ-a,
svirao je bubanj u Tambura{kom orkestru KUDa Abra{evi}, a apsolvirao je u akademskoj 1940./1941. godini. Kao ~lan Partije aktivno u~estvuje u Narodnoo slobodila~koj borbi.
Nakon rata je, izme|u ostalog, bio ~lan Vlade NR BiH, sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu i predsjednik sreskog Narodnog odbora, sekretar Glavnog odbora SSRN-a, pa onda opet ~lan republi~kog, ali i Saveznog izvr{nog vije}a, te predsjednik Skup{tine SR BiH. Josip Broz Tito je 25. juna 1971. mandat za sastav novog Saveznog izvr{nog vije}a povjerio Dèmalu Bijedi}u. Sa suprugom Razijom i jo{ {est saradnika i ~lanova posade Dèmal Bijedi} je 18. januara 1977. poginuo u avionskoj nesre}i koja se dogodila na brdu Inac na planini Lisin iznad Kre{eva. Iza Dèmala i Razije ostalo je troje djece: Dragan, Azra i Milenko.
57

prednja~io Draà Markovi}, iskazivali prili~no nepovjerenje prema njemu. D@EMA I MAO
DINAR SKORO PA KONVERTIBILAN

Koji su najzna~ajniji Dèmini potezi u tih ne{to vi{e od pet godina koje je proveo na mjestu predsjednika SIV-a? Kada je Bijedi} dobio mandat da sastavi Vladu, veliki tro{kovi ìvota, inflacija, rast kreditnog zaduènja zemlje i ~este devalvacije doma}e valute su bili Ribi~i~evo naslije|e, i s time se Bijedi} morao uhvatiti u ko{tac. U vrijeme Bijedi}eve Vlade, premda se stalno pri~alo o krizi, Jugoslavija je jo{ uvijek bila ekonomski stabilna zemlja. Godinu 1976., a to je posljednja godina Bijedi}eve Vlade, Jugoslavija je zavr{ila sa platnim suficitom od 330 miliona dolara, deviznim rezervama od blizu 3 milijarde dolara, stopom rasta industrijske proizvodnje od 3 odsto i tako dalje. Tada je jugoslavenski dinar bio jedina valuta iz komunisti~kog svijeta koja je na zapadnom trì{tu novca bila blizu konvertibilnosti. Ubrzo nakon Bijedi}a vanjski dug zemlje je drasti~no porastao, ekonomska situacija se znatno pogor{ala, osjetili smo naftnu krizu, suo~ili se sa
1
Mao Ce Tung: Ljudi su Bog!

Bijedi} se 1974. susreo i sa Mao Ce Tungom, a Kinezi su mu tom prilikom pokazali ~itav podzemni grad ispod Pekinga za slu~aj atomskog napada. U razgovoru sa Bijedi}em pokazalo se koliko je Mao ratoboran komunisti~ki lider. On je stalno govorio o mogu}em ratu i u jednom trenutku je kazao da je uvijek bio za rat, jer bi poslije toga nastupio mir pod nebom i komunizmom; danas je stanovni{tvo svijeta ina~e malo: 3.200.000.000 ljudi, a kad bi pola poginulo, ostala bi milijarda i 600.000, no kad do|e komunizam, stanovni{tvo }e ubrzo narasti na {est milijardi. U zvani~noj jugoslavenskoj informaciji o ovom razgovoru nagla{avala se non{alantnost Mao Ce Tunga. Ljudi kaù da sam veliki zagovornik rata... Me|utim, sada{nja dostignu}a u svijetu su vrlo mala, a kad zavlada komunizam u cijelom svijetu, onda }e to biti pravi uspjeh. Ali, to }e posti}i mladi ljudi, a mi ne}emo biti ovdje... Eto, kroz 20 godina Teng Hsiao Ping }e imati 92 godine, a ja 102 godine... Eto, ovo smo samo }askali o budu}nosti... A neka Bog pomogne vama i Evropi. Predsjednik SIV-a je na to primijetio da nema Boga ve} da budu}nost stvaraju ljudi i narodi, svojim naporima i razumnom politikom. Ta~no, ljudi su Bog, rekao je Mao.
vo`njom par-nepar i nedostatkom bra{na, ulja i ostalih namirnica. To je vodilo daljem pogor{anju politi~ke situacije, navodi Husnija Kamberovi}. Tri su klju~na polja, nastavlja Kamberovi}, na kojima je Bijedi} vodio
2
svoju politi~ku akciju sredinom 1960-ih godina. Bosna i Hercegovina je tada pokrenula proces integracije svojih regija kako bi sama postala dovoljno stabilna. To se provodilo kroz integraciju zapadne Hercegovine u bosanskohercegova~ke ok-
AFRI^KI CAR I ARAPSKI LIDERI

1. Do~ek etiopskog suverena Hailea Selasija na beogradskom aerodromu (oktobar, 1973.godine); 2. Dèmal Bijedi} i libijski pukovnik Moamer Gadafi na Starom mostu u Mostaru (novembar, 1973.godine); 3. Premijer SFRJ i predsjednik Izvr{nog komiteta PLO-a Jaser Arafat (decembar, 1976.godine); 4. Dèma i potpredsjednik Savjeta revolucionarne komande Iraka Sadam Husein (decembar, 1976. godine)
3 4
58

vire otvaranjem procesa skidanja hipoteke usta{tva sa tog kraja s ciljem da se Hrvati iz zapadne Hercegovine jednostavno uklju~e u novu dru{tvenu realnost. Druga stvar na kojoj je Bijedi} radio bila je nacionalna afirmacija Muslimana. U vrijeme kada su se o tome vodile velike debate on je bio predsjednik Skup{tine Bosne i Hercegovine i s te pozicije imao snaàn utjecaj na ~itav taj proces. Odlu~no je odbacivao koncept jugoslavenstva, koncept bosanstva, kao i opciju nacionalnog identiteta bosanskohercegova~kih muslimana. Za Bijedi}a je jo{ ne{to va`no: on se nikada nije stidio toga {to je Musliman. Kada je u aprilu 1976. umrla Bijedi}eva majka, ukop je obavljen po svim vjerskim obi~ajima. Jo{ je jedan vaàn Bijedi}ev anga`man - on se jako puno bavio problemima obnove Bosanske krajine nakon zemljotresa 1969. godine. U vrijeme kada je savezna Vlada stalno otezala sa izdvajanjem velikih sredstava za obnovu Krajine, a pojedine republike na tome nastojale {to vi{e zaraditi prodaju}i prikolice za smje{taj stradalih porodica, Bijedi} je kao predsjednik Skup{tine jako puno u~inio da Bosna i Hercegovina najvi{e pomogne obnovu tog kraja. To je tada zna~ilo ~vr{}u integraciju Krajine u bosanskohercegova~ke okvire. KO JE HUSNIJA KAMBEROVI]
Naunik, istraiva, pedagog, biograf

Husnija Kamberovi} je vanredni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Predaje historiju Bosne i Hercegovine, te Jugoisto~ne Evrope u 20. stolje}u, kao i nekoliko izbornih kolegija. Trenutno je, u drugom mandatu, vr{ilac du`nosti direktora Instituta za istoriju u Sarajevu. Objavio je vi{e knjiga, pri ~emu se posebno isti~u knjige Prema modernom dru{tvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. (2000.), Begovski zemlji{ni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. (2003., 2005.) i Hod po trnju. Iz bosanskohercegova~ke historije 20. stolje}a (2011.). Prije ove Bijedi}eve biografije, ve} je napisao i objavio biografije Huseinkapetana Grada{~evi}a (2002.) i Mehmeda Spahe (2009.).
Foto: Mario Ili~i}
DUGOGODI[NJE ISTRA@IVANJE
Husnija Kamberovi} napisao je prvu nau~no utemeljenu biografiju Dèmala Bijedi}a
TEORIJE ZAVJERE ILI?

Koliko se Tito Dèmi petljao u posao, pitamo na{eg sagovornika: Bijedi} je u Titu imao veliku podr{ku kada je u pitanju bila unutarnja politika. Kada god bi se suo~io sa velikim pritiscima republi~kih elita, Bijedi} je traìo i uvijek dobivao Titovu podr{ku za svoje ideje. esto se u stenogramima moè ~itati da nakon rasprava u najvi{im politi~kim krugovima Tito jednostavno kaè da on u cijelosti podràva ovo {to kaè drug Dèma i stvari su se nakon toga odvijale na najbolji na~in. A, vanjska politika je bila u cijelosti u Titovoj nadle`nosti. No, Bijedi} je bio premijer jugoslavenske Vlade koji se vi{e od bilo kojeg drugog predsjednika Vlade bavio vanjskopoliti~kim temama. Nije bio klju~ni kreator niti idejni tvorac jugoslavenske vanjske politike, ali je bio jako va`na li~nost u koju je Tito imao veliko povjerenje i koji je ~esto po Titovim zamislima kr~io puteve kojima je potom on sam i{ao. Kao i svaki uspje{an ~ovjek i Dèma je imao svoje neprijatelje. Evo, ve} skoro trideset i pet godina razra|ujemo teorije zavjere, a nikakvih egzaktnih dokaza da je neko stvarno htio ubiti Dèmala Bijedi}a jo{ uvijek nemamo! Teorije zavjere }e uvijek postojati. To nije vezano samo za Bijedi}evu smrt. Nesporno je da je Bijedi} imao protivnika, te da je ta ~injenica
kasnije isticana kao argument za postojanje zavjere. Ja li~no nisam prista{a takvih teorija, jer nas one u startu ograni~avaju u na{im namjerama da sve okolnosti uzmemo u obzir prilikom analize i konteksta i konkretnih ~injenica u vrijeme pogibije, kaè Kamberovi}. A kako je Tito reagovao na vijest o smrti Dèmala Bijedi}a? Tito je u vrijeme Bijedi}eve pogibije bio u Libiji. O tome je svjedo~anstvo ostavio Stane Dolanc. On kaè da su se svi pla{ili saop}iti Titu vijest o Dèminoj pogibiji, a nakon konsultacija sa ljekarima on mu je to kazao nekoliko minuta prije zvani~nih razgovora sa Gadafijem. Dolanc pi{e: Bio je veoma potresen. Dugo nije progovarao. Kad smo Tito i ja do{li do Gadafija, taj dràvnik je i njemu i meni izjavio sau~e{}e i pozvao nas da ga uve~e posetimo u njegovom domu, {to ina~e po programu nije bilo predvi|eno. Stanovao je u staroj, relativno skromnoj orijentalnoj vili i tamo smo Tito i ja ostali do kasno u no}. Nekoliko puta sam Titu {apnuo da je vreme da krenemo, a on mi je na kraju neraspoloèno rekao: Ne, ostanimo jo{, ina~e }u stalo misliti na Dèma. Li~no ne vjerujem da je Jovanka Broz bila u to umije{ana, a teorija u umije{anosti JNA u to je vi{e rezultat kasnijeg razvoja doga|aja vezanih za sudbinu JNA nego za sudbinu Dèmala Bijedi}a. Ali, ponavljam, ima ljudi koji u takvo {to jo{ uvijek vjeruju. [ta bi jo{ moglo biti sumnjivo? Ja u knjizi detaljno analiziram okolnosti po-
gibije. Primijetio sam, naprimjer, da je prema odobrenom Planu leta bilo predvi|eno da posadu aviona ~ine Branko Vuji~i} i Stevan Leka, obojica prvi piloti. Me|utim, naknadno je {ef pilota Vazduhoplovne slu`be SIV-a Ljubomir Pavi} umjesto Branka Vuji~i}a za drugog ~lana posade odredio Murata Hani}a. Za nimljivo je da je Leka pilotirao avionom na svoj ro|endan (ro|en 18. januara 1924.). Osim toga, uo~io sam tako|er neka neslaganja u zvani~nom izvje{taju Komisije, ali je najproblemati~nije to da je ~ak pet minuta avion letio u zraku bez kontakta sa kontrolom leta u Beogradu, nego je, bez odobrenja, posada kontaktirala kontrolu leta u Sarajevu. Uz to, ovaj podatak koji je do{ao iz Podgorice o slijetanju aviona na tamo{nji aerodrom, a potom i demanti, ukazuje na odre|ena nesnalaènja. Ja u knjizi o tome detaljno raspravljam i po~etkom naredne godine }e se to mo}i ~itati kada knjiga iza|e iz {tampe. Naàlost, na{i izdava~i jo{ uvijek nisu dovoljno spremni za ovakve knjige, a neki zagreba~ki izdava~i su pokazali puno vi{e interesa i èlje da objave ovu knjigu, a za mene kao autora najva`nije je da knjiga iza|e i da bude dostupna ~itateljima, isti~e Husnija Kamberovi}. A kompletan dosje o pogibiji Dèmala Bijedi}a i njegovih saputnika nalazi se negdje u Sarajevu. Gdje ta~no, dozna}ete ako kupite knjigu Dèmal Bijedi}: Politi~ka biografija.
59
JASENOVAC NA FILMU
Poznati hrvatski producent, dvostruki dobitnik Oscara BRANKO LUSTIG ovih dana boravi u Americi, gdje intenzivno priprema realizaciju svog novog filma posveenog rtvama koncentracionog logora Jasenovac, za koji scenarij piu SLAVKO GOLDSTEIN i MILJENKO JERGOVI; istovremeno, glumac i producent TIHOMIR STANI najavio je za maj 2012. poetak snimanja filma DJECA BEZ IMENA o DIANI BUDISAVLJEVI, eni koja je spasila vie hiljada djece i njihovih majki iz Jasenovca, a glavni finansijer ovog projekta trebala bi biti Vlada Republike Srpske
DVIJE FILMSKE VERZIJE O NAJVEEM STRATITU U NDH

roj `rtava stradalih za vrijeme Drugog svjetskog rata u koncentracionom logoru Jasenovac, formiranom od vlasti tada{nje NDH pod okriljem nacisti~ke Njema~ke, do danas je ostao predmetom brojnih politi~kih manipulacija u dràvama nastalim raspadom Jugoslavije. Ta~nije, ne licitira se toliko ni samim brojem ubijenih koji se ina~e, prema (slobodnim) procjenama raznih regionalnih i svjetskih istori~ara, istraìva~a, intelektualaca i bjelosvjetskih eksperata svih vrsta, kre}e od 50.000 pa sve do preko milion `rtava koliko nacionalnom, odnosno vjerskom strukturom stradalih logora{a. Koliko je ta~no u Jasenovcu ubijeno Srba, Jevreja, Roma i Hrvata, i koji je narod u cijelom tom uàsu najvi{e nastradao - pitanje je koje ve} desetlje}ima zaokuplja ovda{nje analiti~are i uspje{no sluì u svrhu beskrajnih me|unacionalnih rasprava i prepucavanja. Upravo je takva politi~ka (zlo)upotreba najve}eg strati{ta u hrvatskoj povijesti glavni razlog {to na podru~ju biv{e Jugoslavije, od 1960. godine do danas, nije snimljen niti jedan film o temi Jasenovca i zlo~ina pod vla{}u NDH. Prvi i za sada posljednji takav filmski poduhvat napravio je Slovenac France [tiglic sa filmom Deveti krug, ra|enom po scenariju Zore Dirnbach, sa Borisom Dvornikom i Du{icom @egarac u glavnim ulogama. Film kroz pri~u o porodici iz Zagreba koja poku{ava spasiti ìdovsku djevojku Ruth od progona i logora smrti govori o surovom reìmu NDH i prikazuje i scene mu~enja logora{a u Jasenovcu. Deveti krug imao je
Pi{e: MAJA RADEVI]
JASENOVAC, MJESTO STRADANJA HILJADA NEVINIH @RTAVA

Politi~ke manipulacije brojem ubijenih i razli~ita tuma~enja povijesti glavni su razlog zbog kojeg su se filmadìje s ovih prostora uglavnom izbjegavali baviti temom Jasenovca 62
LUSTIG VS. DODIK

Branko Lustig: To je na{ teritorij i na{a povijest, pa i film o tome moramo napraviti sami
velikog uspjeha kod publike i kriti~ara: osvojio je nekoliko nagrada na Pulskom festivalu, uklju~uju}i Veliku zlatnu arenu za najbolji film, a bio je i nominiran za Oscara za najbolji strani film, te za Zlatnu palmu u Cannesu. O tome koliko je hrvatska javnost i danas nespremna suo~iti se sa zlo~inima po~injenim za vrijeme NDH, dovoljno govori ~injenica da je ovaj film tek 2009. godine prvi put prikazan na dràvnoj televiziji, HTV-u, i to u kasnom no}nom terminu. Te{ko mi je to objasniti. Ne bih traìla neke urotni~ke porive, ali ne znam za{to ga nisu èljeli prikazivati sve ovo vrijeme. Film pokazuje stradanje @idova kroz lik djevojke Ruth, ali i hrabrost jedne hrvatske obitelji koja se, dovode}i se u opasnost, othrvala tada vladaju}em reìmu. Ve}ina Hrvata, ~emu sam svjedo~ila i sama, odbacivala je usta{ki reìm koji je i samim Hrvatima nanosio veliko zlo. Ne èlim vjerovati da film nije prikazan zbog nekih niskih pobuda, izjavila je tada vitalna 80godi{nja scenaristica filma Zora Dirnbach, dugogodi{nja urednica Dramskog programa na zagreba~koj televiziji.
OD AUSCHWITZA DO JASENOVCA
U takvim okolnostima, nije ~udno da je ogroman interes medija u regionu izazvala najava poznatog filmskog producenta Branka Lustiga, koji je polovinom ove godine javnosti otkrio kako planira snimiti film o Jasenovcu. Osamdesetogodi{nji hrvatski producent sa holivudskom adresom, dvostruki dobitnik Oscara, najpoznatiji je po saradnji sa jednim od najuspje{nijih reditelja na{eg vremena Stevenom Spielbergom, ~iji je film Schindlerova lista producirao 1993. Po mnogima, ovo Spielbergovo ostvarenje ra|eno u crno-bijeloj tehnici, koje prikazuje humanost i zlo na na~in kakav do tada nije vi|en na velikom platnu, predstavlja istinsko remek-djelo sedme umjetnosti me|u filmovima posve}enim holokaustu. Branko Lustig je imao i snaàn osobni motiv da se uklju~i u produkciju Schindlerove liste: kao dijete je preìvio zloglasni Auschwitz, iz kojeg mu je kao vje~ni podsjetnik na ruci ostao tetovirani logora{ki broj A 3317. Ali, Lustig se ne èli zaustaviti na Schindlerovoj listi - sada je, kaè, kona~no do{lo vrijeme i da se otvoreno progovori o zlo~inima u Jasenovcu, bez obzira {ta o tome misli vladaju}a politi~ka elita u Hrvatskoj. Scenarij za film, ~ije bi snimanje trebalo po~eti naredne godine, pi{u Slavko Goldstein i Miljenko Jergovi}, najavio je Branko Lustig: Ne znam nikoga u Hrvatskoj tko bi bio sposobniji od njih da se to uradi - Slavka, koji je izgubio familiju u Drugom svjetskom ratu, i Jergovi}a,
63
Tihomir Stani}: Voleo bih da ovaj film, pre svega, bude doprinos miru i pomirenju na Balkanu
JASENOVAC NA FILMU
DIANA BUDISAVLJEVI], NEPRAVEDNO ZABORAVLJENA AUSTRIJSKA HUMANITARKA

Tokom II svjetskog rata Budisavljevi}eva je spasila vi{e hiljada djece iz Jasenovca i udomila ih u hrvatskim porodicama
izvrsnog pisca. Njih dvojica sloìli su se da }e krenuti s pisanjem scenarija. Istovremeno sa po~etkom realizacije novog Lustigovog filma, polovinom idu}e godine trebalo bi po~eti i snimanje jo{ jednog igranog filma o Jasenovcu. Radi se o projektu koji su prije vi{e od tri godine ambiciozno zajedni~ki najavili predsjednik Srbije Boris Tadi} i tada{nji premijer, a sada predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik. Predsjednik Tadi} i ja dogovorili smo se o osnivanju zajedni~kog odbora za snimanje velikog filmskog projekta Jasenovac, kojim }e se o~uvati pa`nja na najgore mjesto genocida nad Srbima u novijoj povijesti, izjavio je Dodik krajem 2008. godine, te dodao u svom prepoznatljivom stilu: Ako danas mnogi navijaju da se tragedija u Srebrenici, gdje je stradalo nekoliko hiljada muslimana, pretvori u dan àlosti za cijelu Evropu,
za{to bismo mi i dalje bjeàli od toga da ispri~amo istinu o svojoj nacionalnoj tragediji i tragediji @idova i Roma u usta{kim logorima u Paveli}evoj Hrvatkoj? Filmsku pri~u o Jasenovcu, koju bi najve}im dijelom trebala finansirati Vlada Republike Srpske, ponovo je prije par mjeseci aktuelizirao glumac i producent Tihomir Stani}, najaviv{i film radnog naslova Djeca bez imena ~ije bi snimanje trebalo po~eti u maju naredne godine. Prema Stani}evim rije~ima, to }e biti pri~a o Diani Obexer Budisavljevi}, Austrijanki koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila vi{e hiljada djece i njihovih majki, uglavnom sa podru~ja Korduna i Kozare, iz usta{kih logora. Ime ove ène decenijama je bilo gotovo potpuno zaboravljeno, sve do prije osam godina kada je, uz pomo} njene unuke, Hrvatski dràvni arhiv izdao knjigu Dnevnik Diane Budisavljevi}. U Dnevniku SCENARISTI BUDU]EG LUSTIGOVOG FILMA
Slavko Goldstein i Miljenko Jergovi}
je, izme|u ostalog, opisana njena saradnja sa nadbiskupom Alojzijem Stepincem koji je Budisavljevi}evoj navodno pomagao u spa{avanju srpske djece iz logora, ali tek nakon {to joj je dvije godine davao prazna obe}anja, kako je zapisala.
TAJNE DIANINOG DNEVNIKA

Ona je imala sve podatke gde je dala tu decu porodicama u Hrvatskoj na ~uvanje, imala je informacije po kojima su preìveli mogli da se prona|u. Ali, OZNA joj je uzela dnevnik i celu kartoteku, tako da je s jedne strane bilo onemogu}eno traènje preìvelih, a s druge strane, uloga Diane Budisavljevi} je bila potpuno omalovaèna. Partija je sebi pripisala uspeh te akcije spasavanja dece, zahvaljuju}i tome {to je taj period i godinama kasnije bio nedovoljno istraèn. Ali eto, neka vi{a pravda vratila je Dianu Budisavljevi} poslednjih godina iz zaborava. U Beogradu
64
LUSTIG VS. DODIK

IMA LI SPIELBERGA NA VIDIKU snimanje }emo morati raditi u nekoliko faza kako bi lak{e finansijski podneli taj teret, i zato }e se film snimati u naredne tri godine. Postoji i neka skromnija producijska varijanta, ali vide}emo. Uglavnom, ja }u to sigurno realizovati, pa makar sa neuporedivo manjim budètom, odlu~an je Tihomir Stani}. O tome za{to na ovim prostorima toliko dugo nije ra|en nijedan ozbiljniji film o Jasenovcu, Stani} kaè: Veoma je kompleksno pitanje samog pristupa toj temi. Mislim da sam sa ovom pri~om o humanoj akciji Diane Budisavljevi} na{ao pravi ugao, ali naravno, tema Jasenovca se stalno politikantski zloupotrebljava. Voleo bih da ovaj film, pre svega, bude doprinos miru i pomirenju, nekom sretnom ìvotu na Balkanu, koliko god je to mogu}e... Svi filmovi koje sam do sada radio kao producent su antiratni filmovi i nijedan ne osu|uje nijednu stranu, niti hu{ka na mr`nju i osvetu, uklju~uju}i i Top je bio vreo (film snimljen po kontroverznom romanu o opsadi Sarajeva autora Vladimira Kecmanovi}a, koji bi trebao biti zavr{en u februaru idu}e godine, op.a.).
Slavko Goldstein: Producent i reiser poznata su imena u svjetskoj kinematografiji

Pisac i izdava~ Slavko Goldstein, koscenarista budu}eg Lustigovog filma, kaè da }e to biti jedna intimna pri~a, ali }e film sadràvati i masovne scene sa logora{ima. Branko ve} vr{i neke pripreme, razgledao je terene... Snimalo bi se, po svoj prilici, u Kopa~kom ritu u Hrvatskoj, izjavio je Goldstein. A u medijima ne prestaju naga|anja o tome da bi se i slavni Steven Spielberg mogao uklju~iti u ovaj projekat, bilo kao producent ili kao reìser. Goldstein, kao ni Lustig, za sada ne èli ni{ta otkrivati samo je kratko rekao novinarima da su i producent i reìser, a osobito producent, poznata imena u svjetskoj kinematografiji. Podsjetimo, predsjednik RS-a Milorad Dodik svojevremeno je tako|er najavio mogu}nost u~e{}a Stevena Spielberga u srpskoj verziji filma o Jasenovcu, kao i slavnog holivudskog glumca Roberta De Nira, ali od toga, po svemu sude}i, ne}e biti ni{ta. Objektivno, mnogo ve}e {anse da pridobije velika imena iz filmskog svijeta ima Branko Lustig, koji ovih dana, kako saznajemo, boravi u Americi gdje }e u idu}a dva mjeseca intenzivno lobirati za realizaciju filma o Jasenovcu.
SVAKO SVOJE, PA [TA BUDE...

Na{ sagovornik kaè da ga raduje vijest da }e Branko Lustig tako|er raditi film o Jasenovcu, ali nije poku{avao stupiti u kontakt sa njim i dogovoriti eventualnu saradnju. înjenica da je gospodin Lustig najavio snimanje raduje i to je tako|er jo{ jedan dokaz da je kona~no sazrelo vreme da se o toj temi snimi film. Imam duboko po{tovanje prema Branku Lustigu, ali smatram da je on suvi{e veliki producent da bih ja mogao svoju ideju da realizujem onako kako sam zamislio u saradnji sa njim. To bi oti{lo u jednom pravcu koji verovatno vi{e ni~im ne bih mogao da kontroli{em, a ja to ne èlim, iskren je Stani}. Sli~nog je mi{ljenja i Branko Lustig, koji je tako|er protiv ideje da film o Jasenovcu bude regionalni projekat u ~ijoj bi realizaciji eventualno zajedno u~estvovalo vi{e zemalja sa prostora ex-Jugoslavije. Redatelj Goran Paskaljevi} sada radi film o beogradskom logoru Sajmi{te i ja mu dajem punu podr{ku. U Srbiji neka rade svoje, a mi trebamo raditi svoje, jer logora{i i `rtve Jasenovca nisu dovedeni iz Srbije, dovedeni su najdalje s Kozare, uklju~uju}i i djecu. To je na{ teritorij i na{a povijest, pa i film o tome moramo napraviti sami, smatra Lustig. Dodaje da ga i danas drì obe}anje dato zato~enima da }e prenijeti svijetu {ta se doga|alo u logorima smrti. Svoj film o Jasenovcu, kako kaè, ne}e finansirati hrvatskim novcem.
65
USPJE[NI TIM SCHINDLEROVE LISTE

Naga|a se da bi se slavni Steven Spielberg (u sredini) mogao ponovo sara|ivati sa Brankom Lustigom (lijevo)
danas ima jedna ulica koja nosi njeno ime, kao i u Dubici, u Zagrebu se od pro{le godine dodeljuje medalja za humanitarni rad s njenim imenom, Srpska pravoslavna crkva ju je pre par meseci posthumno odlikovala..., pri~a za SB Tihomir Stani}. Sama njena akcija spa{avanja dece u tom surovom vremenu je velika inspiracija, ne samo za film. Dugo sam razmi{ljao o tome i shvatio da u svakom vremenu postoji mogu}nost da se bude iznad zla i u~ini ne{to plemenito. Stani}eva producentska ku}a Balkan film iz Kozarske Dubice bi}e nosilac ovog projekta. Tihomir Stani} kaè da je trenutno u opciji vi{e scenarija od kojih }e na kraju
izabrati najbolji, ali imena scenarista jo{ ne èli otkrivati, kao ni to ko }e reìrati film. Radi se, kako kaè, o za na{e prilike nestvarno skupom projektu, ~iji planirani, to jest idealni budèt iznosi 9.860.000 eura. Premda je finansijska konstrukcija daleko od zatvaranja, a ni scenarij, po svemu sude}i, jo{ ne postoji, Stani} je ve} najavio ta~an datum po~etka snimanja, kao i premijere filma: Snimanje po~inje 28. maja 2012., a premijera }e biti odràna 28. maja 2015. Kad ja ne{to zacrtam, to tako i bude, samouvjereno govori Stani}. Dvadeset i osmi maj je simboli~an datum, jer je tog datuma uzeta dokumentacija od Diane Budisavljevi}. [to se ti~e budèta,
NAU^NI SKUP AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI BiH
IJI JE, DA PROSTI?
U ANUBiH je, uprkos mlakoj podrci organizatorima, odran Meunarodni nauni skup Nobelovac Ivo Andri - 50 godina kasnije na kojem su ugledni profesori, pisci i publiciste iz BiH i inostranstva govorili o irokom spektru tema vezanih za Andria i njegovo djelo; izmeu ostalog se moglo uti i kako je Andri maestralno opisao bosanski anarhizam i enski socijalni bunt izraen sevdalinkom, ta sadri piev profil na Facebooku, koja je Andrieva najekstremnija pria o zlu, u emu je slinost izmeu Andria i Kosova, koliko je zaviaja ovaj pisac imao, kako su obrezivanje i materica u njegovom djelu cenzurisani, kako se Andri zloupotrebljava u itankama...
vanaest profesora, pisaca i publicista iz Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Tuzla, Mostar) i inostranstva (Njema~ka, Engleska, Poljska, Srbija, Hrvatska) govorilo je 21. novembra u Akademiji nauka i umjetnosti BiH na Me|unarodnom nau~nom skupu Nobelovac Ivo Andri} - pedeset godina kasnije. Spektar tema i na~ina kako se pristupalo Andri}evom djelu bio je veoma {irok, {to je skup u~inilo vrlo ìvotnim. Na samom po~etku je go{}a iz Londona, prevoditeljica Celia Hawkesworth govorila o tome na kakve je rezultate nailazila googlaju}i Andri}a, odnosno koliko Andri} kao pisac ìvi na internetu.
Pi{e: ADISA BA[I]
ANDRI] I MAJKA TEREZA - HRVATSKI NOBELOVCI

Rezultati pretrage nisu razvrstani po va`nosti pa tako sjajan esej Zorana Milutinovi}a o Andri}u Nerazumijevanje je
POZIV NA NOVO POZIV NA NOVO OTKRIVANJE ANDRI]A OTKRIVANJE ANDRI]A
Pi{~evo djelo treba ~itati bez Pi{~evo djelo treba ~itati bez uobi~ajene sakralizacije ii tabuizacije uobi~ajene sakralizacije tabuizacije
Andri} se ~esto ~ita tendenciozno, manipulatorski, politikantski... ali se i 50 godina nakon dobijanja Nobela - ~ita
66
NOBELOVAC ANDRI], 50 GODINA KASNIJE

ORGANIZATOR SKUPA, AKADEMIK ZDENKO LE[I]
Andrieva mudrost nije u njegovoj disertaciji, toj tananoj pseudonaunoj knjiici, ve u njegovim knjievnim djelima
S kojim te{ko}ama ste se suo~ili u pripremi Me|unarodnog nau~nog skupa Nobelovac Ivo Andri}pedeset godina kasnije? Ko je Akademiji nauka i umjetnosti BiH pruìo podr{ku i dao sredstva za skup, a ko je pre{utno ili otvoreno takvu podr{ku uskratio i uz koje izgovore? Bilo je prili~no frustriraju}e vi{e od pola godine ~ekati odgovore na na{e molbe da nam se financijski pomogne u organiziranju ovog skupa. Za to vrijeme odgovora ili uop}e nije bilo (Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, BiH Telecom) ili su stizale odbijenice (Ministarstvo civilnih poslova BiH, Op}ina Stari Grad). A za organiziranje jednog takvog skupa potrebno je i vrijeme a ne samo novac. Vrijeme je prolazilo, novca nije bilo, a o~igledno ni posebne spremnosti nekih nivoa vlasti da se takav skup uop}e odrì. Na kraju su ipak Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH (g. Kaplan i Ma{i}) prisko~ili u pomo}. Bilo je, dodu{e, malo kasno za realiziranje prvobitnog koncepta skupa (dva dana, s ve}im brojem znanstvenika iz inozemstva i s okruglim stolom s vi{e kriti~ara iz BiH i okruènja u drugom danu). Naàlost, ni prispjela sredstva iz tih izvora ne pokrivaju tro{kove publikacije, u kojoj bi trebali biti objavljeni referati u~esnika, tako da }e se na{a potraga nastaviti, uz tvrdoglavo uvjerenje da Andri}a ne smijemo zaboraviti.
ÎTAJMO ANDRI]A
Mnogi na{i obrazovani ljudi, iz hira, predrasude, neobavije{tenosti, ili lijenosti, propustili su da pro~itaju neke od najljep{ih pripovjedaka ikad napisanih na na{em jeziku, smatra akademik Zdenko Le{i}
Me|utim, on se {to je od svega najva`nije danas opet ~ita, {to pokazuje broj prodatih knjiga na sajmovima, kao i stalno nova izdanja njegovih djela. @ao mi je {to to moram re}i, ali mislim da su mnogi na{i obrazovani ljudi, iz hira, predrasude, neobavije{tenosti, ili lijenosti, propustili da pro~itaju neke od najljep{ih pripovjedaka ikad napisanih na na{em (bosanskom, hrvatskom, srpskom) jeziku, kao {to su, na primjer, Smrt u Sinanovoj tekiji, Most na @epi, Mila i Prelac, Jelena, èna koje nema i jo{ mnoge, mnoge druge. (A studente koji se ne libe da ~itaju Andri}a molim da ignoriraju njegovu poluamatersku disertaciju o duhovnom ìvotu u Bosni pod Turcima. Uostalom, i on ju je za ìvota ignorirao. Andri}eva mudrost nije u toj tananoj pseudonau~noj knjiìci ve} u njegovim knjièvnim djelima!) Koja bi bila Va{a preporuka za dana{nje i budu}e ~itaoce Andri}a: kako pristupiti njegovom djelu? Kako izbje}i zamke politizacije, sakralizacije, demonizacije... Andri}a? Odgovor ste ve} dobili. Moja preporuka ~itateljima je jednostavna: ~itati, ~itati i samo ~itati, i uìvati u tome. A kriti~arima, povjesni~arima, stru~njacima: usmjerite se na tekst, ne na autora! I{~itavajte tekst i nastojte otkriti na koji na~in on proizvodi svoja zna~enja, i kakva su ona! Upitajte se najzad da li taj tekst zna~i ne{to i nama danas.
Da li ste stekli dojam da je Andri} persona non grata u Sarajevu i zbog ~ega je bilo va`no da se ovakav me|unarodni nau~ni skup odrì u glavnom gradu BiH? Na{a sredina, a i kulturna javnost koja galvanizira mi{ljenja sredine, nesumnjivo je podijeljena. Situacija, naravno, vi{e nije onakva kakva je vladala u Sarajevu u oktobru 1992. kad smo namjeravali obiljeìti Andri}ev 100. ro|endan, pa nam je sugerirano da to ne ~inimo, jer bi to bila uvreda za Bo{njake. Danas ve} stvari stoje druk~ije. Onaj tuzlanski interpretacijski
proma{aj u etni~kom pristupu Andri}evom knjièvnom djelu (sa zbornikom Andri} i Bo{njaci) danas se ve} doìvljava kao eksces: Tuzla je sa~uvala Andri}evu ulicu, a ni u Sarajevu je niko ne dovodi u pitanje. Naravno, i danas poneki bo{nja~ki intelektualac, kad ho}e da pokrene mase, uzvikuje da nam je Andri} osporio duhovnost. (Kako se to, osim sasvim verbalno, uop}e moè ~initi?). I danas je u Federaciji Andri} neèljeni gost u {kolskim ud`benicima. I danas se o njegovoj pogubnoj mr`nji prema Bo{njacima tiho razgovara po kafanama.
pravilo, razumijevanje je ~udo, moète na}i tek na dvadesetoj stranici rezultata google pretrage. A zapravo bi taj esej trebao biti prvi, biti putokaz u ~itanju Andri}a. Mnogo prije toga na}i }ete sajtove sa Andri}evim mudrim mislima i citatima (skoro uvijek
istim), zatim sajt koji vam obe}ava njegovu adresu i broj telefona, Facebook profil sa rastu}im brojem likeova na kojem je tekst sa Wikipedije, ili Andri} na listi pet hrvatskih nobelovaca, me|u kojima je i Majka Tereza zbog toga {to je govorila
hrvatski i jedno vrijeme bila na slu`bi u Hrvatskoj!? Tu je i podatak o izgradnji Andri}grada u Vi{egradu. Osim ovih, pomalo bizarnih, tu su ipak i ozbiljniji pokazatelji da je Andri} i danas aktuelan u svjetskoj knjièvnoj i akademskoj zajed67
NAU^NI SKUP AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI BiH

nici. On se ~ita, o njemu se pi{e..., otkrila je britanska prevoditeljica koja je na engleski prevodila Andri}eva djela. Na samom po~etku skupa je akademik Juraj Martinovi} rekao da ideja nije bila da se pravi sve~ana atmosfera obiljeàvanja jubileja nego da skup bude poziv na novo, kriti~ko ~itanje Andri}a. Tuzlanska profesorica Alma Deni} Grabi} tako je ponudila jedno feministi~ko ~itanje Jelene, ène koje nema, a profesor i knjièvnik Nenad Veli~kovi} istraìo je kako se unutar obrazovnog sistema Bosne i Hercegovine Andri}evo djelo (zlo)upotrebljava. Obrazovni sistem u BiH ne moè zaobi}i Andri}a (nobelovca, ro|enog u ovoj zemlji, autora djela ~ije se teme ~esto odnose na Bosnu) ali je zanimljivo posmatrati kako se sistem iscjepkan po nacionalnom klju~u i zasnovan na kolektivnim nacionalisti~kim vrijednostima nosi sa piscem ~ija ideologija mu je sasvim tu|a jer Andri} po Veli~kovi}evom mi{ljenju jasno i angaòvano progovara u ime pojedinca kao reprezenta ~ovje~anstva ujedinjenog oko univerzalnih vrijednosti, kakve su jednakost, sloboda i pravda, ali prije svih kvalitetan i dostojanstven ìvot. Veli~kovi} je na svoj minuciozan i slikovit na~in pokazao na primjerima iz ~itanki kako se Andri} ideolo{ki sjecka kako kojem nacionalisti~kom interpretatoru odgovara. Veli~kovi} dokazuje kako se Andri} ijekavizira, kroatizira (studeni je zamijenio novembar a kr{}ani hri{}ane), cenzuri{e (obrezivanje i materica nestaju iz teksta adaptiranog za ~itanke) i koristi u ideolo{ke svrhe. Pri~a o kmetu Simanu se u srpskim ~itankama koristi proizvoljno da bi se iskazalo srpsko istorijsko pravo na zemlju. Knjièvni tekst koji je fikcija zamjenjuje istoriju zasnovanu na ~injenicama. To nije bila Andri}eva namjera i ideja pri~e ne ti~e se toga; Andri} naime opisuje propast ~ovjeka ograni~ene epske svijesti nesposobnog za kompromis, dijalog i pra{tanje. Pri~a o kmetu Simanu uvr{tena je u program i ~itanku dakle ne zbog svojih knjièvnih, eti~kih i estetskih vrijednosti, nego zbog sadràja podesnog za ideolo{ku manipulaciju, kaè Veli~kovi}. Njema~ki slavista, profesor Robert Hodel, odu{evljen je Andri}evom pri~om [trajk u tkaonici }ilima i na primjeru ove i jo{ nekih pri~a on dokazuje kako Andri} zapravo nije socijalisti~ki pisac zainteresovan za socijalni konflikt izme|u dru{tvenih klasa nego socijalni skeptik koji se obra}a pojedincu i govori o pojedincu. Radnice u tkaonici }ilima u austrougarsko doba {trajkuju i zapo~inju pjesmu, a policijski direktor Kotas traì da mu se pjesma prevede. On je zbunjen kad shvata da to nije nikakva revolucionarna niti politi~ka pjesma nego ljubavna (Ustaj
68
SA SKUPA U AKADEMIJI SA SKUPA U AKADEMIJI NAUKA I UMJETNOSTI BiH NAUKA I UMJETNOSTI BiH
O djelu Ive Andri}a, po~asnog O djelu Ive Andri}a, po~asnog ~lana ANUBiH, govorili su ~lana ANUBiH, govorili su stru~njaci iz BiH, Srbije, Engleske, stru~njaci iz BiH, Srbije, Engleske, Hrvatske, Njema~ke, Poljske... Hrvatske, Njema~ke, Poljske...
Fato, ustaj zlato, spremaj darove). @enski socijalni bunt izraèn je sevdalinkom i Kotas je zbunjen jer ne zna kako da reaguje. Profesor Hodel kaè: Kotas zna postupati sa ubistvom ili ubistvom iz nehata, ali ne zna sa tom lakomisleno{}u sa kojom bosanski ljudi ponekad prelaze preko svih zakona, obzira i osnovnih principa dru{tvenog reda, kao da ih ne{to nosi pa ni sami ne znaju {ta ~ine. Jer, {ta da preduzme protiv ljudi koji se ne zaustavljaju ni pred ~im, sami sebe ne {tede i ne traè i ne o~ekuju od drugih po{tede ni obzira? [trajk u tkaonici }ilima je definitivno jedan od povoda da se Andri}u vratimo i u dana{nim tranzicijskim okolnostima nove obespravljenosti radnika. Politi~ko ~itanje Andri}a ponudio je i profesor Enver Kazaz koji je govorio o
Prokletoj avliji i o tome kako je suveren najstra{niji onda kad je odsutan. Paranoidni dru{tveni sistem, smatra Kazaz, u svemu vidi i prepoznaje opasnost (bilo da je to terorizam ili {irenje znanja) a osoba koja odudura od malogra|anske mediokritetske zajednice svojim znanjem, radoznalo{}u i hibridno{}u identiteta (poput ]amila) moè samo biti osu|ena na stradanje.
BORBA ZLA I ZLA

Profesor Zoran Milutinovi} iz Londona izabrao je vrlo intrigantnu temu Andri}, zlo i eti~ka kritika, ali tema njegovog referata nije bila Na Drini }uprija, kako bi se moglo o~ekivati, i on je bio jedan od rijetkih u ~ijem izlaganju se nije pojavio slavni Danak u krvi. Milutinovi} je govorio o pri~i Mustafa Madàr koju je okarakterisao kao
MALO POZNATI ANDRI]
U pri~i [trajk u tkaonici }ilima govori se o socijalnom buntu bh. èna iskazanom sevdalinkom
NOBELOVAC ANDRI], 50 GODINA KASNIJE

IVO I EMIR, NAJVA@NIJI SRBI 20. VEKA sistematski zaobilaèna i zbog svoje neobi~ne subverzivnosti najplemenitijega kova i trpke istinitosti ostala nepro~itana do dana{njih dana kad je pobudila veliko zanimanje u slu`bi politi~ke propagande kojom se dokazuju teze ratnih razaratelja Bosne i Hercegovine kao zemlje mr`nje u kojoj je harmonija nemogu}a. Beogradski pisac i knjièvni kriti~ar Sa{a Ili} govorio je tome kako su u Srbiji Andri} i Kosovo osnovni mito-motori~ki pokreta~i stvaranja srpskog identiteta, a da je ova godina koja je na izmaku bila sva u znaku obiljeàvanja pi{~evog jubileja i poku{aja da se kosovsko pitanje nekako rije{i. Profesor Odsjeka za slavistiku zagreba~kog Filozofskog fakulteta Zvonko Kova~ u svom je izlaganju potcrtao da Andri}a ba{tini vi{e kultura i da je on pravi primjer me|ukulturnog pisca. Knjièvnik @eljko Ivankovi} podsjetio je na to da Andri} nije ~ovjek jednog zavi~aja (Ivankovi} isti~e srednjobosanski, isto~nobosanski i sarajevski, a po strani ostavlja beogradski). Po njegovom mi{ljenju Andri}u se nepravedno zamjerala zavi~ajnost i regionalnost, dok drugim hrvatskim piscima to nikad nije bio argument za diskvalifikaciju. Ivankovi} je podsjetio na Andri}evu vezu sa franjevcima, naklonost fra Alojzija Per~inli}a prema njemu i pi{~evo naknadno otkrivanje sopstvenog srednjobosanskog zavi~aja. Profesorica iz Mostara Perina Mei} tako|er je podsjetila na Andri}evu bliskost franjeva~kim krugovima i govorila o ranije nepoznatom Andri}evom pismu i karti koje je nedavno otkrila u franjeva~kom samostanu u Kre{evu. Ona je napravila pregled prikazivanja Andri}a kod hrvatskih povijesni~ara knjièvnosti i do{la do veoma zanimljivih saznanja o tome kako je on nekad pre{u}ivan i izostavljan iz pregleda povijesti hrvatske knjièvnosti, drugi put opet priznavan kao hrvatski autor, tre}i put posmatran kao autor ~iji se opus dijeli na hrvatski i srpski a ponekad opet kao autor koji je i hrvatski. Najavljuju}i na samom kraju skupa poljskog slavistu Macieja Falskog, profesor Le{i} koji je vodio skup, duhovito je prokomentarisao: Nadam se da }ete i Vi sada dokazivati kako je Andri}, zapravo, bio poljski pisac. Falski je govorio o tome kako su i poljski kriti~ari bliì desnoj politi~koj orijentaciji u Andri}u ~itali potvrdu o vjekovnom sukobu hri{}anstva i islama, ali da je me|u slavistima takvo ~itanje odba~eno. Osnovni ton skupa bio je poziv na odbacivanje sakralizacije Andri}evog teksta i na nova ~itanja njegovog djela a ne isklju~ivo biografije.
69
Andriev ivot u enciklopedijama

Beogradski pisac i knjièvni kriti~ar Sa{a Ili} je kroz prikaz enciklopedijskih odrednica o Ivi Andri}u objavljenih u razli~itim izdanjima i vremenima u Srbiji pratio kako je Andri} od pripoveda~a i romanopisca bosanske pripovedne tradicije pre{ao put do srpskog knjièvnika i diplomate, velikog Srbina, diplomate koji je 1939. upoznao Adolfa Hitlera i kojem u Zagrebu nije bilo sasvim udobno zbog ~ega diplomatsku karijeru po~inje u Beogradu, ~lana SANU, masona koji je bio u vezi sa Krklecovom ènom... Ili} analizira nekoliko enciklopedija izdatih u rasponu od 1955. do 2011. godine, a posebnu pa`nju posve}uje publikaciji Najva`niji Srbi 20. veka u izdanju beogradskog dnevnog lista Press: na naslovnici ove knjige su stilizovane fotografije Ive Andri}a, Emira Kusturice, Patrijarha Pavla, Isidore Sekuli}, Nikole Tesle... Ili} se osvrnuo i na Kusturicin projekat Andri}grad te podsjetio na reìserovu inicijativu da urnu sa Andri}evim pepelom po zavr{etku radova donese u stariji i lep{i Vi{egrad. Borba za Andri}evo nasle|e i monopol nad tuma~enjem Andri}eve testamentarne volje, ali ne i dela, neprestano traje. Kao u drami Du{ana Kova~evi}a Maratonci tr~e po~asni krug, svaki ~as neko od aktera na kulturnoj sceni izvla~i neki novi Andri}ev testament i obja{njava javnosti zbog ~ega je on zapravo srpski pisac, kaè Ili}.
najekstremniju Andri}evu pri~u o zlu: u njoj se ne sukobljavaju dobro i zlo, nego zlo i zlo. Zlog Mustafu Madàra (koji demokrati~no kaè I kr{tenog i nekr{tenog: svijet je pun gada), dokraj~i zla razgnjevljena rulja. Andri} ne pi{e basne za odrasle, kod njega je eti~ka prevaga dobra zagarantovana samo u basni Aska i vuk (jedinoj Andri}evoj pri~i za djecu), podsjetio je londonski profesor. Broj nesporazuma koji se mnoè oko Andri}a proporcionalan je broju godina od njegove smrti i od propasti jugoslovenskoga kulturnog i politi~kog sistema, rekao je knjièvnik i publicista Ivan Lovrenovi} na po~etku svog vrlo inspirativnog referata o tome kako se danas u BiH odnosimo prema Andri}u na
bo{nja~kom, srpskom, hrvatskom i dràvnom nivou. Jugoslovenski superstar, pisac koji je kad bi dolazio u Bosnu uìvao tretman dràvnika, Andri} je bio jedini pisac u ~ijim sabranim djelima su u~estvovale zna~ajne izdava~ke ku}e iz svih jugoslovenskih republika. Andri}evo djelo je, smatra Lovrenovi}, jo{ za pi{~evog ìvota o{te}ivano time {to je sakralizirano i tabuizirano. Andri} je sam odlu~ivao {ta }e biti objavljeno u njegovim sabranim djelima, a objavljivanju i populariziranju njegovih tekstova pristupalo se vrlo selektivno: tako je naprimjer pri~a iz 1946. Pismo iz 1920. (u kojoj jedan prijatelj drugom najprije u slu~ajnom susretu a zatim i u pismu obja{njava za{to odlazi iz Bosne zauvijek, op. A. B.) u {kolama
BIZARNA SITUACIJA
Kao u Maratoncima, stalno se pojavljuje neki novi tuma~ Andri}eve testamentarne volje, prokomentarisao je Sa{a Ili}
KULT MARKET
SADE
MUZIKA The Smile Sessions, reizdanje kultnog albuma The Beach Boysa
The Ultimate Collection

Nakon trideset godina uspje{ne glazbene karijere, popularna soul pjeva~ica nigerijskih korijena Helen Folasade Adu, poznatija kao Sade, odlu~ila je objaviti svoju drugu kompilaciju najboljih pjesama. Smooth Operator, Jezebel, Paradise samo su neki od ~etrnaest hitova koje je Sade uvrstila na The Ultimate Collection.
Povratak starih surfera
POVRATAK PRE@IVJELIH ^LANOVA
EDGUY
Grupa The Beach Boys osnovana je prije pedeset godina
Age of the Jocker

Pod pokroviteljstvom izdava~ke ku}e Nuclear Blast, èstoki metalci Edguy objavili su svoj deveti studijski album i samim tim slove za jedan od najproduktivnijih bendova toga ànra. Album Age of the Jocker ~ini jedanaest novih stvari, a zvukom nastavlja gdje su èstoki njema~ki momci stali 2008., na materijalu Tinnitus Sanctus.
FEIST
Metals
Dvanaest novih pjesama ~ini novi studijski uradak kanadske kantautorke, skladateljice i pjava~ice Leslie Feist. Album Metals nema ba{ puno veze s metalom, barem ne s onim te{kim, ali je zato izvrsno odsviran i isproduciran. Peti je to studijski album simpati~ne Kana|anke.
To~no pedeset godina od osnutka benda, The Beach Boys, preciznije, preìvjeli ~lanovi benda, odlu~ili su se za reizdanje svog najuspje{nijeg albuma Smiley Smile iz 1967. godine. Sada se taj, pro{ireni album zove The Smile Sessions i iako se u prodaji nalazi samo tridesetak dana, uspio je pokupiti izvrsne kritike glazbenih kriti~ara, pa je tako ve} priskrbio titulu najboljeg glazbenog reizdanja u povijesti. Jedini preìvjeli s prezimenom Wilson, Brian, uz pomo} ostatka ekipe s plaè na kompilaciju su osim kultnog albuma, dodali nekoliko hitova odsviranih uìvo kao i nekoliko solo verzija i mixeva koje do sada nisu ugledali svjetlo dana. Na albumu The Smile Session nalazi se ~ak 27 pjesama. I ovoga puta The Beach Boys su odlu~ili povjerenje ukazati svojoj prvoj izdava~koj ku}i Capitol Records. Sve je po~elo jo{ 1961. u Californiji, kada Brian, Dennis i Carl Wilson osnivaju bend koji }e u godinama {to dolaze ostaviti duboki trag, zapravo temelj budu}oj pop rock glazbi. The Beach Boys snimili su 29 studijskih albuma, nebrojenu koli~inu singlica, {to i ne treba ~uditi s obzirom da je u njihovom vremenu svaki potencijalni hit bio izdat i kao singl. Bend je u mnogo ~emu bio prvi. Specifi~an gitarski zvuk pop-rock pjesama u proteklim decenijama potje~e upravo iz pragova i magneta ~uvenog Rickenbakera, elektri~ne gitare koju su uz neponovljive The Beatlese u svijet pop rocka uveli upravo The Beach Boys, na ~elu sa pokojnim Carlom Wilsonom. Uz streloviti uspjeh koji ih je pratio u {ezdesetim i sedamdesetim godinama, kao i kod ve}ine slavnih bendova bilo je i crnih
faza, prepunih problemima sa alkoholom i drogom. Tako su na vrhuncu slave The Beach Boysi ostali bez bra}e Carla i Dennisa Wilsona, koji se utopio nesretnim slu~ajem, nakon cjelodnevnog pijan~enja. Ali, ni nesretni slu~ajevi nisu sprije~ili bend da nastavi s radom. Nedugo nakon gubitka Dennisa Wilsona bend pravi koncert u Washingtonu, koji po posje}enosti ulazi u Guinnesovu knjigu rekorda. Na koncertu se okupilo vi{e od 750.000 fanova, {to je apsolutni rekord posje}enosti jednog koncerta ikad. Bend je i ponosni vlasnik nekoliko presti`nih glazbenih nagrada, a najzvu~nija je ulazak u ku}u slavnih pop rocka 1988. godine. Na albumu The Smile Sessions nalaze se neki od njihovih najve}ih hitova: Holidays, Good Vibrations, My Only Sunshine, Heroes and Villains i drugi. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

Motopony: King of Diamonds Jape: Ocean of Frequency Chris Joss: You make me happy Florence & The Machine: What the water gave me 5. Ed Sheeran: You need me, I dont need you 6. Timbaland ft. David Guetta & Pitbull: Pass at me 7. Emika: Drop the other 8. General Elektriks: Summer is here 9. Cicada: Come Together 10. Martyn: Viper 1. 2. 3. 4.
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Conviction (SAD, 2010.), reditelja Tonyja Goldwyna
DJEÂK I VOJNIK
Snaga ene
Seyyed Reza Mir-Karimi

Igrani film iz 2001. godine. Uo~i novogodi{nje no}i, vojnik dobiva dopu{tenje za odlazak ku}i pod jednim uvjetom: mora maloljetnog delinkventa otpratiti u popravni dom u Teheranu. Nemaju}i mnogo izbora, vojnik prihva}a uvjet i kre}e na putovanje zajedno sa ~etrnaestogodi{njakom osumnji~enim za kra|u ogrlice. Dje~ak i vojnik prvi je dugometra`ni film redatelja Seyyeda Reze Mir-Karimija. Ocjena: 4
SNA@NA @ENA
Bilo bi dobro kada bi osobe poput glavne junakinje drame Conviction vodile na{u dràvu
Rije~ je o drami zasnovanoj na strahovito bitnoj, istinitoj pri~i koja govori o jednoj iznimno sna`noj èni, koja se skoro dvadeset godina trudila dokazati nevinost svog brata osu|enog za ubojstvo. Glavnu ulogu sjajne i jake ène tuma~i Oscarom nagra|ena Hilary Swank. Ovo je pri~a o odnosu brata i sestre i o nepravednom, povr{nom i manipulativnom represivnom i sudskom sistemu (tako prisutnom u na{em dru{tvu). Godine 1983. on je osu|en, a njegova sestra (Betty Anne), samohrana majka koja tada ni srednju {kolu nije zavr{ila, odlu~ila se na naizgled sulud plan. Dakle, plan je bio zavr{iti srednju {kolu, studirati pravo, {to prije ga zavr{iti i biti odvjetnik svome bratu, te dokazati njegovu nevinost u koju je, znaju}i da nije an|eo no nije ni ubica, bila uvjerena. Dosljedna i istrajna, uloìla je osamnaest godina svoga ìvota i zavr{ila pravni fakultet. Uloìla je àlbu na tada{nje dokaze protiv Kennyja (brata) i 2001. ga uspjela osloboditi. Veliku prepreku joj je predstavljala ~injenica da tuìteljstvo, ~ak i ako shvati da je pogrije{ilo, te{ko to prizna. Hilary Swank je osim glavne glumice i izvr{na producentica filma. Nije joj strano tuma~enje uloga baziranih na stvarnim likovima. Nedavno je tuma~ila pionirku avijacije Ameliju Earhard, a Oscara je dobila tuma~iv{i ulogu u filmu Boys Dont Cry, kao i za ulogu u Djevojka od milion dolara. Stvarna Betty, Anne Waters, zadovoljna je kako je njen lik odglumljen. Svoj ìvot je nastavila i nakon slu~aja svog brata, bore}i se za prava krivo optuènih. Reìser filma Tony Goldwyn je ~ak osam godina radio na ovoj istinitoj pri~i dok ju nije uspio
prikazati na filmu. U ostalim ulogama pojavljuju se Minnie Driver, kao prijateljica Betty Anne, te Sam Rockwell kao brat Kenny. Kroz povijest u dramskim djelima, naàlost, jako je malo glavnih ènskih uloga. To ne vrijedi samo za kazali{ne tekstove ve} i za filmske. Zbog toga, pored istinitosti i pravednosti koje kao vrijednosti ovaj film sa sobom nosi, jako sam sretan {to se radi o ènskoj osobi u glavnoj ulozi. Time imamo rijetku priliku veli~ati hrabrost i snagu ène, koje su nerijetko i ja~e i sposobnije i mudrije od mu{karaca. Bilo bi dobro kada bi osobe poput glavne junakinje ove drame vodile na{u zemlju. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 1 (Bill Condon) 2. Happy Feet Two (George Miller) 3. Immortals (Tarsem Singh) 4. Jack and Jill (Dennis Dugan) 5. Puss in Boots (Chris Miller)
IZGUBLJENE ÂSTI KATHARINE BLUM
Volker Schlondorf
Katharina Blum je zaposlena kod odvjetnika. Jednog dana se vrati ku}i s mladi}em i provede no} s njim. Idu}eg jutra njega vi{e nema, a na nju se obru{i policijski aparat. Katharina ne odaje ni{ta policiji o mladi}u - upravo zato {to i ne zna ni{ta o njemu. No, senzacionalisti~ke novine objave ~lanak u kojem je optuè za suradnju s opasnim anarhistom... Ocjena: 4
JEDNOM ]EMO TO NADVLADATI
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Kralj lavova (Roger Allers, Rob Minkoff, Walt Disney Pictures/Continental Film) 2. [esto ~ulo (M. Night Shymalan, Buena Vista Pictures/Continental Film) 3. Pirati s Kariba: Nepoznate plime (Rob Marshall, Jerry Bruckheimer Films, Walt Disney Pictures/Continental Film) 4. The Doors: When Youre Strange, (Tom DiCillo, Wolf Films, DMC, Rhino/Continental Film) 5. Thor 3D (Kenneth Branagh, Paramount Pictures, Marvel Studios/Blitz)
Kazuyuki Izutsu
Kroz pri~u o bratu i sestri iz korejske obitelji koja ìvi u Tokiju 1974., film ocrtava probleme korejske manjine u nimalo im naklonjenom japanskom dru{tvu. Skupina japanskih srednjo{kolaca do|e u korejsku ~etvrt stvarati nevolje i izazove incident nakon kojeg zarate lokalne japanske i korejske srednje {kole. Ocjena: 4
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT etiri decenije kasnije
Lamborghini
Susret za historiju
Lamborghini je svojoj ponudi, dvije godine nakon {to je predstavljena edicija Valentino Balboni, odlu~io dodati jo{ jedan Gallardo s pogonom na stra`nje kota~e. Ovaj put se radi o verziji pod nazivom Gallardo LP550-2 Spyder sa 510 KS.
MOTOCIKLI
Aprilia
VELIKANI SARAJEVA I MANCHESTERA
Bobby Charlton, Refik Mufti} i Fuad Muzurovi}
Novi skuter iz Aprilie, SRV koristi V2 agregat iz Aprilia Mana motocikla, koji iz 850 ccm radne zapremine proizvodi 76 KS. Ove brojke lansiraju SRV u sam vrh super maksi klase.
AUTOMOBILI
Porsche Panamera
Porsche je predstavio Panameru GTS. Tjunirani 4,8 V8 atmosferac sada daje 30 KS vi{e, odnosno 430 KS, dovoljno da 96 km/h postigne za 4,3 sekundi i uhvati maksimalnih 286 km/h.
U novembru 1967. godine Sarajevo je ugostio veliki Manchester United. Prvi susret odigran je na Ko{evu 15. novembra 1967. godine, a na stadionu je bilo prisutno oko 45 hiljada gledalaca. I pored brojnih prilika koje su imali Prlja~a, Musemi}, [iljkut i Fazlagi}, mreè su mirovale i me~ je zavr{io 0-0. U znak sje}anja na ovu veliku utakmicu u posjetu FK Sarajevu do{ao je novinar ~asopisa Red Issue , lista navija~a Manchester Uniteda, koji je u Sarajevu razgovarao sa Vahidinom Musemi}em. Na{e gostoprimstvo je naro~ito iznenadilo igra~e najve}eg kluba sa otoka. U to vrijeme za Manchester United su igrali dva ponajbolja igra~a u historiji tog kluba, Best i Charlton. Zaista je bilo ~ast igrati protiv tih igra~a, ali je i bila ~ast nositi dres Sarajeva u tom periodu i biti dio tog spektakla. Ostaje àl za poni{tenim golom na Ko{eva jer sam siguran da bi taj gol zna~io prolaz dalje. Manchester United je te godine osvojio ovu internacionalnu titulu i njihov trener kao i igra~i govorili su da im je utakmica protiv Sarajeva bila najteà u cijelom takmi~enju. Za Sarajevo su igrala tada tri reprezentativca Jugoslavije. Zajedno sa ostalim ~lanovima reprezentacije sam pobijedio Engleze 1968. godine u Italiji. U oba susreta mene je ~uvao njihov {toper, ali i na Ko{evu i u Firenci sam uspio
posti}i gol. Naàlost gol na Ko{evu nije priznat, kazao je Vahidin Musemi}. Tako|er se i Fuad Muzurovi} prisjetio velike utakmice protiv Crvenih vragova. To su dani i utakmice koje je svako od nas prepri~ao sto puta. Svaku {ansu, finesu i atmosferu. S nemalim ponosom i uvijek sa posebnim emocijama. @ivjeli smo prekrasne dane. Bili smo odli~na ekipa. Dobro se sje}am da smo na Ko{evu prezentirali sjajnu predstavu i da smo igrali sa igra~em manje, jer je Bo{ko Prodanovi} zadobio povredu, a nije bilo mogu}nosti izmjene. Samo je statirao na travnjaku, kazao je Muzurovi}. Ko{evo je bilo puno, prema nekim podacima bilo je prisutno oko 45 hiljada gledalaca. Imali smo podr{ku iz svih dijelova biv{e dràve. Ta mi se slika urezala za sva vremena. Korektno smo do~ekali Engleze, i sami su bili iznena|eni na{im gostoprimstvom. Mnogi su govorili da je jedna lopta koju je uputio Vahidin Musemi} zavr{ila u golu, ali sudija nije mislio tako. Gosti su bili prezadovoljni remijem. Kada retrospektivno pogledam mo`da smo sli~nu atmosferu imali jo{ samo u duelu sa HSVom, zaklju~io je Muzurovi}. U uzvratnom susretu Manchester je sa 2-1 savladao bordo tim i tako pro{ao dalje, sve do naslova prvaka Evrope. (N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Izloba u Bernu nudi pomo informacijskim zavisnicima
SAD
Depresija
Djeca depresivnih o~eva imaju ve}e izglede za problemati~no pona{anje i emotivne probleme, pokazalo je ameri~ko istraìvanje ra|eno na uzorku od 20.000 porodica. To je pitanje posebno aktuelno sada kada je sve vi{e nezaposlenih u SAD-u, a veliki broj vojnika vra}a se iz Afganistana i Iraka sa emotivnim problemima, isti~e rukovodilac istraìvanja Michael Weitzman. Ranija istraìvanja ve} su otkrila vezu izme|u depresivnih majki i problema kod djece.
Ovisni o vijestima
MAKEDONIJA
Takse za Ohrid
MUZEJ KOMUNIKACIJA U BERNU
Zbog velike koli~ine informacija koju svakodnevno primamo, rizikujemo stres i prezasi}enje
Rat u Libiji, du`ni~ka kriza u Gr~koj, skandal sa Dominiqueom Strauss-Kahnom i mno{tvo drugih vijesti koje svakodnevno zatrpavaju medije i javnost, inspirisali su jednu neobi~nu izlo`bu u Muzeju komunikacija u {vicarskom Bernu, koja poku{ava pomo}i ljudima da lak{e podnesu prezasi}enost informacijama. Po dolasku na izlo`bu, posjetilac ulazi u zamra~enu sobu sa 12.000 knjiga poredanih po policama, koje predstavljaju ilustraciju o koli~ini informacija kojima smo svakodnevno bombardovani. Izlo`ba obja{njava da, ako bi svi stanovnici Zemlje zajedno procesuirali sve podatke koji se svakodnevno objavljuju {irom svijeta, svako od njih bi morao pro~itati pribli`no 12.000 knjiga dnevno. U principu, komunikacija je va`na i moè biti ne{to {to pruà zadovoljstvo, ali danas smo prosto preplavljeni info r macijama, kaè direktorica Muzeja komunikacija Jacqueline Strauss. Prosje~na osoba moè za jedan dan da pro~ita knjigu od 350 stranica ukoliko ne radi ni{ta drugo, tvrde stru~njaci sa Univerziteta Bern koji su u~estvovali u pripremi izlo`be. Me|utim, obim informacija i vijesti koje se {irom svijeta objavljuju putem interneta, e-maila, telefona, medija, mjeri se milijardama knjiga. Suo~eni sa tako velikom koli~inom informacija, neki ljudi rizikuju prezasi23.11.2011. I SLOBODNA BOSNA
}enje. Tako je u okviru izlo`be otvorena i Klinika za komunikaciju, kako bi se pomoglo pojedincima da se izbore sa stresom svakodnevnog priliva informacija. Televizor koji se nalazi na ulazu u kliniku emituje: Reklame vam se gomilaju u sandu~etu, spam-po{ta gu{i va{ e-mail, a kablovska vam nudi 200 kanala. Da li osje}ate da ste pod stresom, preplavljeni i iscrpljeni? Ako je odgovor da, posjetioci odlaze u sobu za preglede, gdje popunjavaju upitnike. U zavisnosti od rezultata uputnika, potom se {alju kroz odgovaraju}a vrata. Zelena vrata su za one koji nemaju problem sa koli~inom informacija; ùta za one koji su blago uznemireni, a vode u prostor gdje osoba, recimo, moè dobiti savjet o tome kako da efikasno sredi svoj e-mail; za veoma bolesne, postoje dva intenzivna tretmana: crvena vrata vode do sobe za meditaciju gdje se, udobno zavaljen u crnim jastucima, posjetilac opu{ta, dok takozvana Narandàsta soba nudi {etnju po divljini, izme|u drvenih zidova i po {ljunku, uz umiruju}e zvukove ùborenja vode i cvrkutanja ptica. Na kraju ture, svi dobijaju lijek nazvan Comucaine. Zapakovan u bijelu kutiju, lijek je ustvari papir sa instrukcijama u kojima su sumirani savjeti koje posjetilac dobije tokom obilaska izlo`be. (M. Radevi})
Turisti koji èle posjetiti Ohrid ubudu}e }e morati da plate jedan euro, najavio je gradona~elnik Ohrida Aleksandar Petreski. On je rekao da }e biti postavljene tri rampe za naplatu turisti~ke takse, {to predstavlja borbu sa vikend-turistima koji uìvaju u gradu, nisu veliki potro{a~i, a za sobom ostavljaju |ubre, koje neko treba da ukloni. To Op{tinu ko{ta puno, zaklju~io je Petreski.
TRAVELODGE
Ure|ivanje
Istraìvanje kompanije Travelodge pokazalo je da mu{karci u prosjeku provedu 23 minute ispod tu{a, a ène 22. Za brijanje im je potrebno 18, dok ènama za depilaciju nogu, bikini zone i pazuha treba svega 14 minuta. Tako|er, mu{karcima je u prosjeku za odabir odje}e potrebno 13, a ènama 10 minuta.
73
KULT MARKET
ENGLESKA
CRVENI FENJER Fotomontae seksualnih igrica
April Summers
Facebook pornografija
Britanska tv voditeljica, manekenka i Playboyeva ze~ica je, tokom proslave koju je organizirao magazin Playboy u londonskom no}nom klubu, privla~ila pa`nju u minijaturnoj zlatnoj haljinici.
AUSTRALIJA
Candice Swanepoel
NENADANI PROBLEMI NA FEJSU

Stranice dru{tvene mreè hakirane pornografijom
Model Victoria Secreta se razgolitila za Rag & Bone, za koji je pozirala u toplesu i prozirnim laganim majicama.
MEKSIKO
Andrea Garcia
Zvijezda superpopularne meksi~ke telenovele Trijumf ljubavi, 35-godi{nja glumica pokazala je svoje rasko{ne atribute za H Extremo magazin.
Prije nekoliko dana Facebook su preplavile slike pornografskog i nasilnog sadràja, a nakon {to je ova kompanija uspjela zaustaviti njihovo daljnje {irenje, sada su objavili da su otkrili krivce koji su zaslu`ni za {irenje spama po dru{tvenoj mreì. Facebook je ve} angaìrao i svoju pravnu slu`bu tako da se uskoro o~ekuju tu`be protiv spamera koji su iskoristili propust u web pregledniku za {irenje fotografija nasilja, seksa i zlostavljanja, a na udaru se ~ak na{ao i sveprisutni Justin Bieber te su objavljene fotomontaè njegovih seksualnih igrica. Tokom napada korisnicima su se u Novostima na Facebooku pojavljivale slike za koje je pisalo da su ih lajkali, a nisu, dok su drugi od prijatelja u chatu dobili zahtjev da kliknu na linkove ili su bili tagirani u nekim linkovima. U Facebooku kaù da su ugasili brojne stranice i profile koji su poku{ali iskoristiti navedeni propust te su dali upute kako se za{tititi od ovih napada. Kao i vi{e puta do sada, brojni korisnici ove dru{tvene mreè ljuti su na Zuckerbergovu kompaniju zato {to nije uspjela sprije~iti ovakve napade te su zaprijetili ga{enjem profila i napu{tanjem Facebooka, no vjerojatno }e ve}ina njih ipak ostati tu. Ina~e, osim {to nisu objavili tko su napada~i, iz Facebooka nisu objavili niti
vi{e detalja o samom propustu, a nisu niti rekli koliki je broj korisnika njihove dru{tvene mreè postao `rtva ovog napada. U Zuckerbergovoj kompaniji kaù da je do ovih problema do{lo zato {to je dio korisnika pokrenuo maliciozni javascript u adresnoj traci web preglednika, {to je pokrenulo dijeljenje takvog sadràja te sada rade na popravljanju problema i uklanjanju sadràja koji kr{i pravila kori{tenja ove dru{tvene mreè. Ove fotografije uklju~uju fotomontaè napravljene u Photoshopu poput Justina Biebera u seksualnim pozama, slike ekstremnog nasilja, pa ~ak i fotografije zlostavljanih ìvotinja, a {ire se bez znanja korisnika. Zanimljivo je da na nekim internetskim portalima kao mogu}i izvor problema navode Anonymouse, poznatu hakersku organizaciju za koju se mjesecima pisalo da namjeravaju napasti najpopularniju dru{tvenu mreù. Do napada ipak nije do{lo, a i sami hakeri su u svojoj objavi za javnost rekli da nema smisla napadati komunikacijski kanal kojim se i sami sluè tako da ova teorije i nema nekog smisla mada su napade mogli pokrenuti hakeri koji nisu povezani s Anonymousima, ve} su samo èljni malo slave. (Priredio: N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Zagrebaka izloba u Muzeju grada Beograda
ZAGREB
(Ne)zaboravljene rtve
Socijalizam i modernost
Zagreba~ki Muzej suvremene umjetnosti najavio je od 2. decembra izlo`bu Socijalizam i modernost koja se bavi umjetno{}u, kulturom i politikom u razdoblju od po~etka 50-ih do sredine 70-ih godina 20. stolje}a u Hrvatskoj i biv{oj Jugoslaviji. Izborom od oko 300 eksponata - od umjetni~kih djela do poni bicikla, od prve ilustrovane dje~je enciklopedije do dokumentarne gra|e o zaboravljenim i ugroènim biserima moderne arhitekture - gradi se muzejska pripovijest o va`nom razdoblju nedavne pro{losti, navode iz MSU.
BEOGRAD
SISTEMSKI PROGON U II SVJETSKOM RATU
U nacisti~kim logorima homoseksualci su bili obiljeàvani roze trouglovima
Padam na pamet
sistemskog progona homoseksualaca u kojem je uhap{eno vi{e od 100.000 mu{karaca, a 15.000 zavr{ilo je u koncentracionim logorima, gdje je ve}ina i ubijena. U logorima su simboli~no bili obiljeàvani roze trouglovima. Me|utim, progon homoseksualaca nije zaustavljen zavr{etkom rata - neki od njih morali su nastaviti sluènje zatvorskih kazni i po savezni~kom osloba|anju iz logora. Zakonska osnova koja je omogu}ila nacisti~ki teror nad homoseksualcima bila je na snazi jo{ od 1871. godine, dok je nacisti~ka revizija Krivi~nog zakona 1934. godine, u dijelu koji se odnosi na homoseksualce, ostala aktuelna vi{e od 20 godina nakon rata. Tek se ponovnim bu|enjem pokreta za prava homoseksualnih osoba krajem 60-ih godina 20. vijeka po~ela stvarati klima da se istorija ozbiljnije pozabavi i homoseksualnim `rtvama nacisti~kog reìma. Njema~ki parlament je 2002. amnestirao sve homoseksualne `rtve nacizma, a Vlada im je 2008. odala po~ast podizanjem spomenika u Berlinu. Organizatori izlo`be nadaju se da }e ona doprinijeti smanjenju homofobije i u dru{tvu u Srbiji i prihvatanju razlika kao prednosti pri uspostavljanju kvalitetnog ìvota u savremenom dru{tvu. (Priredila: M. Radevi})
Festival nauke u Beogradu, koji }e pod sloganom Padam na pamet! biti odràn od 2. do 4. decembra na ~etiri lokacije, osim doma}ih u~esnika predstavi}e i nau~nike i umjetnike iz [vicarske, Francuske, Austrije, [vedske, Estonije i Hrvatske. Ovaj najve}i doga|aj za promociju nauke u jugoisto~noj Evropi pro{le godine privukao je 19.000 posjetilaca.
Izlo`ba Nacisti~ki teror nad homoseksualcima od 1933. do 1945. bi}e po stavljena od 2. do 23. decembra u Muzeju grada Beograda, uz bogat prate}i program koji obuhvata stru~nu tribinu o biopolitici, nacizmu i strategijama kontrole, kao i promocije knjiga i ~asopisa, videoinstalacije i filmske projekcije. Izlo`ba se sastoji od 150 arhivskih fotografija, tekstova i dokumenata koji prikazuju op{tu i li~ne istorije oko 100.000 osoba uhap{enih zbog homoseksualne orijentacije prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dokumentaristi~ki je prikazan razvoj sistemske dràvne homofobije u nacisti~koj Njema~koj i mehanizama progona koji su, u odre|enoj mjeri, ostali na snazi sve do 70ih godina 20. vijeka. Cilj izlo`be je da predstavi istorijske ~injenice kori{tenjem autenti~nih dokumenata iz perioda nacizma i podigne svijest o stradanju i patnji homoseksualaca pod nacisti~kim reìmom, te da omogu}i su~eljavanje sa stereotipima o LGBT osobama u srbijanskom dru{tvu. Radi se o gostuju}oj izlo`bi Queer Zagreba, koja je prvi put predstavljena u Hrvatskoj u septembru 2008. godine, a realizovana je u saradnji sa muzejima holokausta u Va{ingtonu i Berlinu. Poseban naglasak je na razdoblju od 1933. do 1945. kao periodu
SLOVENIJA
ACEL Jan~aru
Slovena~ki romansijer, pripovjeda~, dramski pisac i esejista Drago Jan~ar ovogodi{nji je dobitnik me|unarodne evropske knjièvne nagrade ACEL za ukupan knjièvni opus. Nagrada }e Jan~aru biti uru~ena na sve~anosti u martu 2012. godine, na sedmim Evropskim knjièvnim susretima u Strazburu.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Odlukom Direkcije Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica, Mala scena ovog pozori{ta 19. novembra promovisana je u Malu scenu @arko Mijatovi}. Odluka je uslijedila nakon {to je na{ ugledni dramski umjetnik @arko Mijatovi}, naàlost, preminuo 16. oktobra ove godine. Tri dugometra`na igrana filma: Okupacija u 26 slika, Pad Italije i Ve~ernja zvona, kao i dva dijela dokumentarnog serijala Tito: Posljednji svjedoci testamenta, autora Lordana Zafranovi}a, bi}e prikazani u sarajevskom Meeting Pointu od 26. do 29. novembra. Niko, Toni, Gavran i drugi likovi, dakle. Na Kratkofil Punchu radilo se na {est pri~a koje }e biti realizovane u okviru zajedni~kog omnibus dokumentarca, koji }e premijeru imati na 6. me|unarodnom filmskom festivalu Kratkofil Plus, u Banjoj Luci naredne godine. U {koli dokumentarnog filma Kratkofil Punch polaznici su tokom pet dana u~ili sve o realizaciji jednog dokumentarca. Mostarski rock bend Jesters Play nastupa u svom gradu, u Klubu MC Pavarotti, 24. novembra u 20.30 sati. Trio: Karahodì}/Husi}/@ujo sviraju akusti~ne covere Led Zeppelina, Rolling Stonesa, Doorsa, Whitesnakea, Erica Claptona... I sve uo~i Dana dràvnosti. Pa, gdje }e{ ve}i Satisfaction! Poetsko ve~e Magnetna poezija sa sretnim zavr{etkom zakazano je za 29. novembar u sarajevskom Kamernom teatru 55, a organizator je firma Of Sound. To je parada stihova svjetskih i doma}ih klasika poezije, uz jedan novi i originalan pristup predstavljanja lirske poeme monolo{kog tipa, u kojoj recitator Ishak Braco Dìrlo razbija tradicionalnu ritmi~ku strukturu stiha..., vele, izme|u ostalog, u Of Soundu. Udruènje je StudID, projekat se zove: Sliku donesi nagradu odnesi, a Festival StudID fotka. Putem ovog projekta, studenti, ~lanovi StudID-a }e biti u mogu}nosti da ispolje talenat i prezentiraju svoje radove iz domena umjetni~ke fotografije. Slu~ajni prolaznik je tema Konkursa koji je otvoren do 30. novembra.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
RASIM KADI, predsjednik Udruenja graana Ars tragovi iz Visokog
Pa u Visoko, na Orkestar
cije }e biti u Zavi~ajnom muzeju, uz izlo`bu Daleki puti slavnog bh. umjetnika Nesima Tahirovi}a, a specijalni gost je akademik Abdulah Sidran; nakon otvorenja premijerno }e biti izvedena predstava Zaboravi Hollywood, u reìji Jesenka Muzaferije, saop{tava Rasim Kadi}, predsjednik Udruènja gra|ana Ars tragovi. Drugog dana manifestacije u Gradskom kinu s po~etkom u 20 sati bit }e prikazan film Orkestar, scenariste i reìsera Pjera @alice. U subotu ujutro, u 11 sati, }e biti prikazan Disneyjev animirani film za djecu pod nazivom Tangled, koji se bavi pri~om o Zlatokosoj koja je cijeli ìvot provela zatvorena u kuli, dok }e u ve~ernjim satima posjetioci Gradskog kina imati priliku gledati predstavu Vrijeme ~ekanja Poetskog teatra mladih Juventa, koja }e ujedno ozna~iti i zatvaranje ovogodi{nje manifestacije, veli Rasim Kadi}. Sjetimo se i 2011., barem u ova tri dana, velikog Zaima.
Ovogodi{nji Dani Zaima Muzaferije bi}e odràni u Visokom od 24. do 26. novembra. Otvorenje manifesta-
AMINA IKI, organizatorica muzikog dogaaja Drum Sounds of Istanbul u Sarajevu
Projekat Drum Sounds of Istanbul Projekat Drum Sounds of Istanbul ima za cilj predstaviti ii promovirati ima za cilj predstaviti promovirati istanbulsku alternativnu elektronsku istanbulsku alternativnu elektronsku Dubstep/DNB muzi~ku scenu Dubstep/DNB muzi~ku scenu
AMINA ÎKI] AMINA ÎKI]
76
IGOR RADOVANOVI, kustos Muzeja Sarajeva
Istorija @elje i Sarajeva

Prije desetak dana dobili smo informaciju da }e u drugoj polovini decembra u Muzeju Sarajeva biti postavljena izlo`ba posve}ena jubilejima dva velika sarajevska fudbalska kluba, a sada imamo i njen naziv. Da, upravo je odràn sastanak u prostorijama Muzeja Sarajeva (utorak, 22. novembar, op.a.), direktora fudbalskih klubova FK @eljezni~ar i FK Sarajevo Dèlaludina Muharemovi}a i Dine Selimovi}a sa direktoricom Muzeja Sarajeva gospo|om Amrom Ma|arevi}, na kojem su precizirani svi detalji izlo`be FK @eljezni~ar 90 - FK Sarajevo 65. Ideja za izlo`bu je potekla kada smo jednom prilikom u Muzeju Sarajeva dobili kolekciju sportskih obilje`ja i tom prilikom odlu~ili da napravimo izlo`bu na temu sportske kulture u Sarajevu. S obzirom da se u teku}oj godini poklapaju jubileji dva sarajevska najtrofejnija fudbalska kluba, u kojoj je FK @eljezni~ar proslavio svoj devedeseti ro|endan a FK Sarajevo navr{ilo {ezdeset i pet godina od svog osnivanja, odlu~ili smo da napravimo izlo`bu i u povodu njihovih jubileja. Koje umjetni~ke forme }e biti zastupljene na ovoj izlo`bi? [to se, pak, samog sadràja izlo`be ti~e, neka za sada to ostane mala tajna, ali iz Muzeja Sarajeva obe}avamo da }e izlo`ba svakako biti zanimljiva, a posjetioci }e mo}i vidjeti najzani mljivije detalje iz istorije oba kluba. Izlo`ba FK @eljezni~ar 90 - FK Sarajevo 65 bi}e otvorena 20. decembra 2011., u depandansu Muzeja Sarajeva, u Brusa bezistanu u 19 sati. Koji je va{ osnovni cilj? Mislim da je neko napisao i fokusirati se na mla|e generacije... U te{kom vremenu u kojem se danas sport nalazi, cilj nam je, prije svega, promovirati sportsku kulturu i podi}i je na ve}i nivo, jer sport je u svakom pogledu jedna pozitivna, humana i svakako kulturna aktivnost. Ovom izlo`bom èlimo se fokusirati na mlade generacije, zato {to smatramo da ih ovakvom izlo`bom moèmo privu}i u muzej.
Nesvakida{nji muzi~ki doga|aj

Party, bolje re}i - dernek, Drum Sounds of Istanbul, na kojem }e nastupiti izvo|a~i iz Turske i Bosne i Hercegovine odrà}e se 26. novembra u sarajevskom Art kinu Kriterion, sa po~etkom u 22.30 sati. Ovaj projekat ima za cilj predstaviti i promovirati istanbulsku alternativnu elektronsku Dubstep/DNB muzi~ku scenu kao i potaknuti uspostavljanje saradnje izme|u izvo|a~a iz Turske i na{e zemlje, a na partyju }e nastupiti Gantz, Exnihilo i Voodocoder iz Turske, te Billain i Zlijay iz Bosne i Hercegovine. Projekat Drum Sounds of Istanbul nastao je iz potrebe za prezentiranjem turske urbane kulture i bogatog muzi~kog kolorita grada Istanbula, kao i njegove sveobuhvatne kulturnoumjetni~ke slojevitosti i raznolikosti. Istanbul svojom bogatom kulturnohistorijskom svijesti uti~e i na oblikovanje mladih urbanih muzi~ara. Tako njihov zvuk nosi elemente iz bogate riznice muzi~kog stvarala{tva, koje je tokom stolje}a akumulirano na prostorima razli~itih regija Turske, i njih na zanimljiv na~in inkorporiraju u razli~ite moderne muzi~ke elektronske forme, kreiraju}i jedinstven muzi~ki doìvljaj, najavljuje ovaj doga|aj Amina iki}, organizatorica Drum Sounds of Istanbula. Kao dodatak ovom nesvakida{njem muzi~kom doga|aju planirano je postavljanje prodajnog {tanda sa radovima mlade turske umjetnice Aylin Bilgic, koja je diplomirala na Odsjeku za obradu keramike Marmara Univerziteta, a koja se pored kiparstva bavi i modeliranjem jedinstvenih komada nakita od keramike. Cjelokupan projekat Drum Sounds of Istanbul podràla je Turkish Ziraat Banka u Bosni i Hercegovini. Ulaznice po cijeni od 5 KM mogu se kupiti na dan partyja u Art kinu Kriterion. Va`no je napomenuti da }e sav prihod od ulaznica biti namijenjen opremanju muzi~ke sobe u Domu za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave, nagla{ava Amina iki}.
77
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
enin, zemlja na zapadu Afrike, kolijevka je pradavnog vjerovanja vudu, koje se kasnije pro{irilo i u mnoge druge zemlje, u pravilu tamo gdje su transportirani robovi iz Afrike. Rije~ vudu (voodoo) zapravo zna~i duh na lokalnom jeziku. I sljedbenici te vjere vjeruju u jednog boga, ali on ima mnogo djece. Za sve te bogove posvuda uz obalu Benina stoje oltari, a na plaàma se odràvaju vjerske ceremonije. I zborovo|a katoli~ke crkve Svetog Mihaela u beninskom gradu Cotonou, Nicolas de Dravo, priznaje kako su nekad svi njegovi zemljaci vjerovali u ta boànstva, ali je ipak sretan da se danas moè birati izme|u vudua, kr{}anstva ili islama. Usprkos tome, i danas oko 18 procenata stanovnika Benina ustrajava u pradavnom vjerovanju, {to je vi{e nego u bilo kojoj drugoj zemlji Afrike. De Dravo u tome ne vidi problem. Benin je liberalna zemlja, a razli~ite vjere mirno ìve jedne pored drugih.
Vudu kolijevka B I
U
78
gradu Ouidahu se osobito vidi ta tijesna povezanost razli~itih religija. Tamo je smje{tena velika bazilika gdje je papa Benedikt XVI pro{le nedjelje slavio 150. godina pokr{tavanja Benina. A nedaleko od tog katoli~kog hrama je vuduisti~ki hram posve}en pitonu. Dodu{e, on je danas uglavnom tek turisti~ka atrakcija, ali je ipak vaàn dio i vuduisti~kog vjerovanja i tamo{nje tradicije koja kaè kako su upravo zmije nekad spasile grad od prepada.
o iako postoji duga tradicija suradnje, ipak je u pro{losti bilo i pojedina~nih sukoba. Jedan od kriti~ara kr{}anstva je i Dah Aligbonen, vudu duhovnik koji obrede obavlja u dvori{tu svoje ku}e u Cotonou. Svakog dana mu dolaze vjernici koji od njega traè savjet ili ga mole za manji obred. On tvrdi da su me|u njima ponekad i katoli~ki sve}enici, jer su umorni i razo~arani u svojoj crkvi. U toj crkvi se i ujutro, u podne i uve~er mora pla}ati novac. Za nju morate biti veoma bogati. Ali postoji i jo{ jedan drugi razlog, za{to se ljudi vra}aju vuduu, obja{njava Aligbonen: ~e`nja za iskonskom tradicijom Afrike.
upravo u taj grad su u 19. stolje}u do{li misionari. Vuduisti~ki glavni sve}enik je dopustio da i oni {ire svoju vjeru, ali je traìo da i katoli~ki sve}enici jedu fufu i orahe kole, {to je tipi~no za ceremoniju vuduista. Vodi~ kroz hram posve}en pitonu, Moise Toffon, pripovijeda kako su misionari prihvatili taj zahtjev, ali su onda do{li s jednim svojim: èljeli su sagraditi svoju crkvu, to~no preko puta hrama vudua. I to je glavni sve}enik odobrio, svjedo~i Toffon i dodaje kako je vuduisti~ki duhovnik ~ak poslao svoje radnike na gradili{te da bi pomogli gradnju crkve. Tako je ovo jedini grad u zapadnoj Africi u kojoj i danas stoje crkva i hram vudua - jedan pored drugog.
PATINASTA KUTIJA
Pravda ber alles!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
SU\ENJE NACISTIMA
Dana{nji izgled sudnice u kojoj je odràn Nirnber{ki proces (gore)
Glavno Nirnber{ko su|enje po~elo je 20. novembra 1945., u Palati pravde ovog grada na sjeveru Bavarske. Sjedinjene Ameri~ke Dràve nisu prihvatile prijedlog SSSR-a da su|enje bude odràno u Berlinu, zato {to je njihovo rukovodstvo èljelo da istaknuti ~lanovi politi~ke, vojne i ekonomske elite nacisti~ke Njema~ke pred sud pravde budu izvedeni u gradu koji je bio u njihovoj kontrolnoj zoni. Londonski sporazum od 8. augusta 1945. regulisao je su|enje na Nirnber{kom procesu, pa je tako dogovoreno da se u njegovoj prvoj fazi sudi samo ve}im ratnim zlo~incima evropskih sila osovine. Glavno Nirnber{ko su|enje trajalo je do 1. oktobra 1946., a predmet rada Tribunala ograni~en je na povrede pravila ratovanja u periodu poslije 1. septembra 1939. pa do kapitulacije. Bila su optuèna dvadeset i ~etiri lica, koja su predvodili Hermann Gring i Rudolf Hess, te {est organizacija. No, Palatu pravde vidjela su dva lica manje, jer je 25. oktobra Robert Ley uspio sam sebi presuditi, a Martina Bormanna saveznici nisu ni uspjeli uhapsiti. Svaka od ~etiri velike sile pobjednice: SAD, SSSR, Velika Britanija i Francuska imenovala je po jednog sudiju, njegovu zamjenu i tuìoce, dok su optu`nice bile razli~ite, ali su svi bili optuèni za neko ili za sva od sljede}a ~etiri krivi~na djela: 1. u~estvovanje u zajedni~kom planu ili zavjeri za sprovo|enje zlo~ina protiv mira; 2. planiranje, zapo~injanje i vo|enje agresorskih ratova i drugih zlo~ina protiv mira; 3. ratni zlo~ini; 4. zlo~ini protiv ~ovje~nosti. Presude su donijete 1. oktobra 1946., a potvr|ene dvanaest dana kasnije. Na smrt je osu|eno jedanaest nacista, a njih devet obje{eno je 16. oktobra iste godine; Gring je izvr{io samoubistvo pilulom cijanida u no}i uo~i smaknu}a, a Bormann je osu|en na smrt u odsustvu. Vremenske kazne osu|eni su izdràvali u zatvoru Spandau u Berlinu.
STRIP ARTIST
79
o bih ne! a je sutra smak svijeta, reka D

by ALMIR PANJETA
JOSIP BROZ TITO:
1. Kad }ete organizovati novi AVNOJ? îm prije, tim bolje!
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti mar{al? Kad sam bio mali, i ja sam plako ko i drugi hlapci mali, igrao {apca lapca, i jurio pra}kom vrap ca.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa lassije. Ko Haile Se
4. [ta morate imati u friìderu? Srnetinu i veprovinu, biftek od medvjeda, pe~enog fazana... 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ja ne idem na pusto ostrvo, ja tamo ljude {aljem. 6. [ta svaka èna mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? lansku knjiìcu SKJ i moju sliku. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Doma}i izdajnik.
8. Da je sutra smak svijet a, {ta biste danas u~inili? [to i 1948. - rekao odlu~ no ne!
9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Napoleon. 10. [ta na vama privla~i ène? Kakvo je to glupo pitanje? uj {ta? 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Puno, kad se samo sjetim Neretve... 12. Va{ tip djevojke? Kombinacija Sophie Loren i Gine Lollobrigide. 13. Tangice ili badi}? E, kakve je badi}e Sophia Loren imala...
80
14. Da ponovo imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih zatvorio Goli otok. 15. Opi{ite \or|a Bala{evi}a u tri rije~i? Triput je video mene. 16. Omiljeni film? Bitka na Neretvi, malo mi je bolja od Sutjeske. 17. Pratite li modu i koliko ste IN? Samo na putovanja nosio sam po 50 odijela. Poslije su me mnogi poku{ali kopirati u stilu, ali bezuspje{no.
18. Osoba koja vas ìvcira? Jovanka. 19. Nosite li hranu na plaù i koju? Donose mi hranu na plaù, sve osim kranjskih kobasica koje mi je doktor zabranio. 20. [ta obla~ite kad èlite izgledati sexy? Belo odelo. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Preporu~ujem na{oj mladoj generaciji da ne prenebregava i ne gleda s ignorisanjem na tekovine koje smo postigli.
REAGIRANJA
Dr. Sr|a Pavlovi} - Uredni{tvu
ekspoziture, TV IN, preko reìmske Pobjede, internet portala Bo{njaci.net, beogradskih e-novina, Slobodne Bosne i drugih medija u regionu. Pisao je i pisma predstavnicima Bo{nja~kog kongresa u Americi. Sve njih je upozoravao da smo mi, njegovi kriti~ari, policijski dou{nici i vje{to ukriveni ~etnici, a da su oni koji se sa nama slaù, u stvari, ratni zlo~inci. U ovom poslu se gospodin Radon~i} posluìo oprobanom taktikom Mila \ukanovi}a. Kombinovao je policijsko-obavje{tajne tra~eve i laì s besmislenim optu`bama o na{oj tobo`njoj povezanosti sa retrogradnim ideolo{kim konceptima i politi~kim pokretima. Ovim je gospodin Radon~i} pokazao da, kada je u pitanju brzina i bezo~nost bla}enja kriti~ara, on jedan od najboljih |aka Mila \ukanovi}a. Obojica su davno iskora~ili izvan moralnosti. Kao i njegov poslodavac, koji svakog kriti~ara njegovog autoritarnog modela vladavine progla{ava za neprijatelja Crne Gore, tako i gospodin [emsudin Radon~i} sve nas naziva ~etnicima. On je svjestan da ovakve op{te kategorizacije sobom nose krvave reference na ratne 1990., i nada se da }e one odjeknuti sna`no me|u onim ~itaocima koji su relativno neupu}eni u na{e djelatnosti u proteklih dvadeset godina. On nastoji da kreira kontekst u kojem je njegova la` jedina istina. Zanimljivo je napomenuti da mi je decenijska kritika nacionalizma, negiranja genocida u Srebrenici i prekrajanja istorije, zavrijedila naljepnicu srbomrsca i srbo`dera. Tim epitetima su me ~astili Sr|a Trifkovi}, Dùlija Gorin, Dèjms Biset i drugi prominentni nacionalisti i ljubitelji istine o ratu u biv{oj Jugoslaviji. Mada njegove optu`be dolaze s drugog kraja ideolo{kog spektra, one sobom nose jednaku dozu besmislenosti, pa gospodina Radon~i}a vidim kao kooptiranog ~lana ove grupe ljubitelja istine. Po{to èlim da odrìm pa`nju javnosti na glavnu temu oko koje se vrti pri~a o deportaciji - dràvnom zlo~inu koji je sankcionisan od strane tada{nje crnogorske vlasti - nemam namjeru da se upu{tam u detaljniju analizu pamfleta koji je gospodin Radon~i} snimio. @elim samo re}i da je njegov film zaista jedinstven po tome {to jedan od najbolje dokumentovanih dràvnih zlo~ina na teritoriji Crne Gore tokom 1990-ih prikazuje potpuno izvan konteksta u kojem se dogodio. To je mnogo vi{e film o samom autoru nego o bilo ~emu drugom. Centralna pri~a o dràvnoj politici osvajanja teritorija na hrvatskom primorju i atavisti~kim strastima nacionalizma koji je harao Crnom Gorom
81
Radoni je pridrueni lan zadrune radionice za pranje ratne biografije Mila ukanovia
(Slu~aj Pejovi}, nova istraga o deportacijama Bo{njaka, SB, br. 781) [aljem vam moju reakciju/komentar povodom intervjua koji je za va{e novine nedavno dao gospodin [emsudin Radon~i}. Ovo je, u neku ruku, nastavak na{e polemike koja se ljetos odvijala na stranicama podgori~kih Vijesti. Tema kojom se intervju bavio je od izuzetne va`nosti i sobom nosi zna~ajne kontroverze koje je gospodin Radon~i} nastojao da eksploati{e na veoma nekorektan na~in. Tekst koji vam {aljem je nastao kao rezultat moje potrebe da tamo{njim ~itaocima pojasnim su{tinu neslaganja do kojega je do{lo izme|u mene i gospodina Radon~i}a. Naravno, ja nijesam bio jedini segment ove pri~e, ali imam potrebu da sebe za{titim od neistinitih kvalifikacija koje gospodin Radon~i} javno izri~e.
SLUÂJ PEJOVI] NOVA ISTRAGA O DEPORTACIJAMA BO[NJAKA
Crnogorsko Specijalno tuilatvo za ratne zloine otvorilo je istragu protiv SLOBODANA PEJOVIA, biveg policijskog inspektora koji je godinama svjedoio o deportacijama Bosanaca i Hercegovaca iz Crne Gore u proljee 1992., te tvrdio kako je on lino spasio trojicu bosanskih izbjeglica od sigurne smrti; novinar i publicista EKI RADONI, autor dokumentarnog filma Heroj naeg doba u kojem se prvi put razotkriva drugo lice Slobodana Pejovia, za SB govori o tome kako je ovaj bivi policajac godinama obmanjivao javnost, ta su o Pejoviu rekli preivjeli svjedoci deportacija te zato bivi crnogorski politiki vrh, na elu sa MOMIROM BULATOVIEM i MILOM UKANOVIEM, vjerovatno nikada nee odgovarati za ratni zloin
Pi{e: MAJA RADEVI]
HEROJ ILI HEROJ ILI SAUÊSNIK SAUÊSNIK

Crnogorsko Specijalno Crnogorsko Specijalno tuìla{tvo istraùje tuìla{tvo istraùje Slobodana Pejovi}a Slobodana Pejovi}a zbog navodnog zbog navodnog la`nog svjedo~enja la`nog svjedo~enja
U ZLOÎNU U ZLOÎNU
Slobodan
NOVA OTKRI]A
[eki Radon~i} tvrdi da je Slobodan Pejovi} pripisao sebi zasluge svog pokojnog kolege, policajca Milana Joki}a
Pejovi
oìljkom na grudima. Starija èna ga od znoja ~isti pe{kirom. Pitam ga {ta mu je, a on kaè da je operisan od srca i da mu je ugra|en bajpas. Pitam ga ima li kakvu medicinsku dokumentaciju. Po{to je potvrdno odgovorio, rekoh mu da je uzme i da po|e sa nama. Onaj u maskirnoj uniformi, bez i~ijeg pitanja i odobrenja, po~e da pretraùje ku}u. Vi|elo se da je dobro obu~en. Na|e ~ovjeka skrivenog ispod kreveta, kojem su noge malo virile. Naredi mu da iza|e. Drugog prona|e skrivenog na balkonu. Traìo je jo{..., opisuje Pejovi} no} hap{enja. Smu~ilo mi se. Rekoh mu: Dosta je, sada idemo! Nas je trojica i njih je trojica, vi{e ne moè ni da stane u kola! Poslu{a me. U{li smo u kola i do{li u Centar bezbjednosti. Rekao sam kolegi Mihajlovi}u da odvede onog bolesnog ~ovjeka u Dom zdravlja, da procijene moè li takva osoba biti zadràna u pritvoru i da li moè putovati. Onoj dvojici izbjeglica uzeo sam li~ne podatke i zapisao ih na nekom par~etu papira, kako mi je i re~eno. Imali su oko trideset godina. Ne sje}am se njihovih imena. Uhap{ene smo trebali da predamo u deùrnoj slu`bi. Pitao sam kolege gdje su drugi privedeni. Pokaza{e prema restoranu. Tamo sam vidio dvije grupe ljudi. U
Svjedoci tvrde da im je Pejovi} rekao: Pobi}emo vas sve ako ne izvedete mu{karce iz ku}e!
Damjana Turkovi}a. U zakazano vrijeme u{ao sam kod njega u kancelariju. Tamo je bio sa jo{ dvojicom mojih kolega inspektora. Sjedio je za stolom. Ispred sebe je drào papir. Kaè: Evo, dobili smo depe{u od ministra policije Pavla Bulatovi}a. Treba no}as da privedete sve Muslimane. Pitam ga ko su ti ljudi, {ta su uradili, i za{to ih hapsimo? On veli: Evo, brato (to mu je bila uzre~ica), ministar Bulatovi} jasno pi{e da moramo uhapsiti i privesti u CB Herceg Novi sve Muslimane stare izme|u 18 i 60 godina, i da ih moramo isporu~iti organima Srpske Republike. Ponovo ga pitam: Ali za{to, {ta su ti ljudi u~inili? On odgovara: Puni su muslimanski zatvori Srba u Bosni i Hercegovini. I muslimanske izbjeglice treba privesti i predati miliciji Radovana Karadì}a, da bi izvr{ili razmjenu. Ovako je govorio Slobodan Pejovi}, biv{i policijski inspektor iz Herceg Novog i prvi ~ovjek iz policijskih struktura Crne Gore koji je javno progovorio o deportacijama bosanskih izbjeglica 1992. godine. Naredbom tada{njeg crnogorskog dràvnog vrha, u Republiku Srpsku tada je deportovano oko 150 izbjeglica iz BiH, koji su po~etkom rata potraìli uto~i{te u Crnoj
Gori. Od tog broja, 83 osobe se nikada nisu vratile svojim porodicama - pretpostavlja se da je ve}ina njih ubijena na podru~ju Fo~e, Srebrenice i Sokoca.
PLA^ \ECE, VRISKA @ENA, HAOS...

O zlo~inu koji predstavlja jedno od najmra~nijih poglavlja novije crnogorske istorije, a zbog kojeg do danas niko nije osu|en, ve} godinama javno govori Slobodan Pejovi} i otvoreno proziva tada{nju crnogorsku vlast, prije svih biv{eg predsjednika Momira Bulatovi}a i predsjednika Vlade Mila \ukanovi}a, kao najodgovornije za odvo|enje vi{e od 80 Bosanaca i Hercegovaca ravno u smrt. Sve donedavno, Pejovi} je u Crnoj Gori, ali i na prostoru cijele biv{e Jugoslavije, vaìo za istinskog heroja: sa jedne strane, imao je dovoljno hrabrosti da prizna da je kao inspektor policije i sam u~estvovao u akciji deportacija, jer mu je tako bilo nare|eno, ali tvrdio je i kako je on li~no spasio ìvote trojici Bosanaca koji su uhap{eni u ku}i u Meljinama u maju 92. Po~e pla~ |ece, vriska èna, haos. Na sredini dnevnog boravka sjedi ~ovjek, teàk vi{e od 120 kila, go do pojasa, sa velikim
Sje}am se dobro tog sun~anog majskog dana 1992. godine. Pred kraj radnog vremena re~eno mi je da uve~e, u osam sati, do|em na dogovor kod zamjenika na~elnika Centra bezbjednosti Herceg Novi
62
HRABRI SVJEDOK ILI LA@NI JUNAK

jednom }o{ku Srbi, u drugom Muslimani. Srbi nasmijani, a Muslimani, kao da su predosje}ali nesre}u, tu`ni, utu~eni. Ova scena, kao i one dje~je suze i pla~ èna u~inili su me nespokojnim i nesre}nim. Odlu~io sam da onu dvojicu kriju}i pustim kroz sporedni ulaz zgrade. Na{ao sam i onog bolesnog. Ljekar je naveo da zbog naru{enog zdravlja ne moè da bude zadràn. Pustio sam i njega. O njima vi{e ni{ta ne znam. Za iskazanu gra|ansku hrabrost, Slobodan Pejovi} dobio je nekoliko priznanja, izme|u ostalog Nagradu Du{ko Kondor i plakete Kongresa Bo{njaka Sjeverne Amerike i Nacionalnog savjeta Bo{njaka Crne Gore. Za Pejovi}evu pri~u prije nekoliko godina zainteresovao se novinar i publicista [eki Radon~i}, autor knjige Kobna sloboda, koji je namjeravao prona}i trojicu Bosanaca za koje je Pejovi} tvrdio da ih je spasio i organizovati susret sa njihovim spasiteljem. Pejovi}a sam prvi put upoznao kada sam gostovao u emisiji Otvoreno na Crnogorskoj televiziji. U emisiji smo bili Pejovi}, dràvni tuìlac Vladimir [u{ovi}, predsjednik Helsin{kog komiteta Crne Gore
63
[EMSUDIN RADONÎ]: ANTIHEROJ NA[EG DOBA

Nedugo nakon polemike oko drà v nog zlo~ina deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore u ruke ubicama Radovana Karadì}a, koju sam sa gospodinom [emsudinom Radon~i}em vodio proljetos na stranicama po d gori~kih dnevnih novina Vijesti, imao sam priliku da pogledam njegovo najnovije filmsko ostvarenje. Radon~i}ev film, Heroj na{eg doba, mi je otklonio sve ranije nedoumice oko toga da li je moj inicijalni stav izre~en u na{oj novinskoj polemici bio utemeljen. Sasvim sam uvjeren da je moja tada{nja kritika njegovog djelovanja bila na mjestu.
Za neupu}ene ~itaoce treba re}i da sam u toj polemici kritikovao Radon~i}ev napor da marginalizuje centralnu temu o dràvnom zlo~inu, te krivi~nom i politi~kom odgovorno{}u koja ide uz to, i da pa`nju javnosti preusmjeri ka individualnoj odgovornosti policijskog slu`benika. Ovaj Radon~i}ev napor sam interpretirao kao zara|ivanje trudodana u zadru`noj radionici za pranje ratne biografije Mila \ukanovi}a. Ovu moju interpretaciju je podràla grupa prominentnih nekada{njih antiratnih aktivista, intelektualaca, novinara i politi~ara iz Crne Gore. Od vremena na{e polemike do mojeg gledanja njegovog filma, gospodin Radon~i} se svojski potrudio da ovu grupu kriti~ara oblati gdje god je stigao: od crnogorske dràvne televizije i njene
REAGIRANJA
se, u ovom filmu-pamfletu [emsudina Radon~i}a, potiskuje na margine. Dràvni zlo~in deportacije koji se odigrao u ovom kontekstu je marginalizovan nevjerovatnom pri~om o srednjerangiranom policijskom slu`beniku i njegovoj ulozi u deportaciji bosanskih izbjeglica. Gospodin Radon~i} insistira da se pa`nja usmjeri na sporednu stvar i personalizuje pitanje koje prevazilazi nas dvojicu i svakog pojedinca na na{em prostoru. U pri~i o dràvnom zlo~inu deportacije nijesam vaàn ni ja, ni moj brat, ni moja porodica, ni gospodin Radon~i}, ni Slobodan Pejovi}, ni Veseljko Koprivica, Esad Ko~an, Milan Popovi}, niti Miodrag Perovi}. Va`no je utvrditi ko su bili politi~ki nalogodavci ovog zlo~ina u Crnoj Gori, kako bi se oni mogli sudski procesuirati i time zadovoljiti pravda, `rtvama vratiti dostojanstvo, a njihovim porodicama pokazati da je dràva Crna Gora spremna da se suo~i sa sopstvenom pro{lo{}u. Ovim bi, istovremeno, Crna Gora prestala biti talac nerasvijetljenog dràvnog zlo~ina i onih koji ga prikrivaju. Aktivnosti gospodina Radon~i}a na reviziji novije istorije su dio napora da se takozvana crnogorska ratna nevinost, odnosno, naivnost tokom 90-ih, ozvani~i novinskim tekstovima i filmskim kamerama, a da se ratni i poratni lider Milo \ukanovi}, po svaku cijenu evakui{e iz pri~e o odgovornosti za po~injene zlo~ine. Osloba|anju Mila \ukanovi}a i crnogorske ratne elite od odgovornosti ide na ruku ~injenica da utvr|ivanje politi~ke odgovornosti nije dio ni jednog proklamovanog napora ka pomirenju u Crnoj Gori, pa ni onog koji je iniciran od strane nevladinog sektora. Ova abolicija je, izme|u ostalog, proizvod {irokog kompromisa koji je nakon 1997. zna~ajan segment crnogorskog dru{tva napravio sa vladaju}om strukturom. Bio je to svojevrstan pakt o nenapadanju zarad vi{ih interesa nezavisna dràva, pa demokratija. Iz ovih razloga crnogorski suverenisti }ute o politi~koj odgovornosti Mila \ukanovi}a za to {to je Crnu Goru uveo u rat 1991. Kre~enje ratnih biografija balkanskih politi~ara nikada nije bio lak i jeftin posao. Obaviti taj posao za ra~un crnogorske dvometrice, Mila \ukanovi}a, posebno je komplikovano. Iako iza dana{njeg ukrivanja Milove ratne britve stoji zna~ajan medijski i policijski aparat, kao i velike koli~ine novca, moleri se, ipak, dobrano znoje kako bi ratnog hu{ka~a pretvorili u mirotvorca. Na njegovim grudima ve} zveckaju limene medalje za humanost.
82
No, ~im se osu{i najnoviji sloj mirotvora~kog polikolora, ispod njega zasijaju o~i crnogorskog predsjednika vlade iz ratnog perioda. Ovaj mladi komunista o{trog pogleda i jo{ o{trijeg jezika se tih godina zaklinjao na vjeru beogradskom vo`du tvrde}i da je Milo{evi} ne{to najbolje {to se moglo desiti Jugoslaviji u ovom trenutku, kada povampirane fa{isti~ke snage u Hrvatskoj i Sloveniji poku{avaju da uni{te sve ono {to je stvoreno od 1945. godine do sada. Ubrzo potom, on je bodrio crnogorske oslobodioce Dubrovnika i zadugo odbijalo svaku pomisao da bi se trebao izviniti za agresiju na susjednu dràvu. Tako je u reìmskoj Pobjedi od 3. Februara, 1999. godine tvrdio da zaista ne misli da je ovo vrijeme u kojem se treba izvinjavati, i ne znam ko bi kome prije trebao da uputi izvinjenje. Iako je bio i ostao alfa i omega crnogorske politike, ekonomije, i dru {tvenog ìvota, ovaj ratni predsjednik vlade, kao i slu`be i pojedinci pod njegovom kontrolom su uspjeli, nadam se samo privremeno, da zametnu zna~ajne tragove crnogorskih nepo~instava iz 1990-ih. U tom naporu, oni su uni{tili veliki broj dokumenata, kupili }utanje velikog dijela crnogorskih suverenista, i obavje{tajno odradili skoro sve neposlu{ne i grlate kriti~are. Aktivnosti gospodina Radon~i}a i njegovih istomi{ljenika su integralni dio napora crnogorske ratne elite i Mila \ukanovi}a da promovi{u zaborav o onome {ta su govorili i radili 1990-ih. înjenica da na ovoj mobi crnogorskog Primusa rade i neki biv{i antiratni aktivisti, poput Radon~i}a, dovoljno govori o tome ko su heroji, odnosno, antiheroji na{eg doba. Posljednje dvije decenije u Crnoj Gori su bile dugotrajni prelazni rok za mnoge biv{e progresivne antiratne aktiviste i biv{e èstoke kriti~are monstruoznog postjugoslovenskog haosa, koji su prebjegli u bogato i dare`ljivo krilo vlasti. Ovi postmoderni uskoci crnogorske tranzicije, kakav je, izme|u ostalih, gospodin [emsudin Radon~i}, su pravi i jedini antiheroji na{eg doba. Bez obzira koliko mastila budu prosipali na opravdavanje sopstvenih politi~kih i ideolo{kih metamorfoza, istorija }e ih pamtiti kao antiheroje, a njihov kompromis kao salto morale.
Dr. Sr|a Pavlovi}, Univerzitet Alberte, Kanada

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

Slobodna Bosna 785

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 785

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EKSKLUZIVNO: ZLATAN IBRAHIMOVI], AUTOBIOGRAFIJA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

DANI PONOSA I SLAVE

DOSJE SLOBODNE BOSNE: D@EMAL BIJEDI]

Istine, la`i, zablude o jugoslovenskom premijeru

20 BITKA ZA PRVOG ^OVJEKA SIPA-e

SJE]ANJE NA NA[EG D@EMU

23.11.2011. I SLOBODNA BOSNA

[TA JE DONIO STRUKTURALNI DIJALOG O PRAVOSU\U

Kandidati za dekana Veterinarskog fakulteta krenuli u trku za preporuku SDP-a

PRAVOSU\E NA DNEVNOM REDU

Sing Sing u Vijenici

PREPAKIVANJE KROZ GUSTO GRANJE

SDP u potrazi za novim koalicionim partnerom za Skup{tinu Sarajevskog kantona

23.11.2011. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

MIROTVORCI TR^E PO^ASNI KRUG: ]ERANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

Ha{ki sud je vi{estruko sporna, troma, birokratizirana insti

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PISANJE ILI PREKRAJANJE HISTORIJE

Pravomo}no i nepravomo}no uljep{avanje zlo~ina

tucija; na`alost, ni{ta ljekovitije za balkanske zlo~ince nije smi{ljeno!

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

^ETVRTAK, 17. NOVEMBAR

PONEDJELJAK, 21. NOVEMBAR

PETAK, 18. NOVEMBAR

UTORAK, 22. NOVEMBAR

SUBOTA, 19. NOVEMBAR

NEDJELJA, 20. NOVEMBAR

SLOBODNA BOSNA I 23.11.2011.

HOP FUP POSKO^I]U

Zastupnica Nermina ]emalovi} osporava smjenu direktora BHRT-a Agovi}a

Podravate li ideju ivka Budimira da se provede revizija braniteljskih prava Podrinjaca?

braniteljskih prava, a ne samo Podrinjaca.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

23.11.2011. I SLOBODNA BOSNA

KRIMINALNO STRUJNO KOLO

SKUPA STRUJA UZDRMALA HRVATSKU

Jeftina struja za jeftini aluminij

IZVOZ STRUJE u MOSTAR

Beogradski Rudnap ekskluzivni izvoznik struje iz Sarajeva u Mostar!

BEOGRADSKI RUDNAP PREUZEO ULOGU DEBISA

23.11.2011. I SLOBODNA BOSNA

KRIMINALNO STRUJNO KOLO

VOJIN LAZAREVI], BOSANSKI KRALJ STRUJE

Rudnap stavio pod kontrolu EPBiH

[TETAN POSLOVNI ARAN@MAN

NEPODOBNI DU@NOSNICI NA VISOKIM POZICIJAMA U BiH

KO SE BOJI CIK-a JO[?

BESMISLENA KAZNA ZA ALIJU BUDNJU

SUKOB INTERESA NA BOSANSKI NA^IN

APSURDNI BH. ZAKONI O SUKOBU INTERESA U BiH

SLU^AJ SVENA ALKALAJA

NEPODOBNI DU@NOSNICI NA VISOKIM POZICIJAMA U BiH

KAKO SU ODLUKE CIK-a PADALE NA USTAVNOM SUDU

SUKOB INTERESA NA BOSANSKI NA^IN

Za lanove CIK-a ponovno imenovani Branko Petri i Suad Arnautovi

Branko Petri} Branko Petri} ii Suad Arnautovi} Suad Arnautovi}

23.11.2011. I SLOBODNA BOSNA

BITKA ZA PRVOG ^OVJEKA SIPA-e

LUJI] UMJESTO LUJI]A

DODIKOV FAVORIT NA ^ELU SIPA-e

SKROMNI PROFESIONALNI DOMETI

KO ]E NASLIJEDITI MIRKA LUJI]A?