You are on page 1of 294

SAVETI O IVOTU I

ISHRANI
E. G. VAJT

Knjiga Saveti o ivotu i ishrani najpre se pojavljuje kao udbenik namenjen studentima dijetetike i medicine na univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji. iroko interesovanje za zdravstvene savete i naela istaknuta u ovom delu pokrenulo je novo i proireno izdanje 1938. godine. Interesovanje se nastavilo, tako da je u razdoblju od osam godina, knjiga doivela etiri izdanja. Pisac Elen Vajt iznosi stavove koji na polju dijetetike u tom vremenu nisu bili poznati i popularni. Napretkom naune i medicinske misli, koje donosi epohalna otkria, iroka italaka javnost sve vie prihvata stavove koje pisac iznosi u ovoj knjizi. Saveti iz ove knjige svojim snanim, preobraujuim uticajem pomoi e vam da unapredite svoje fiziko i duhovno zdravlje, najpre zato to ete uspeti da uskladite svoje potrebe i mogunosti iz prirodnog okruenja u kome ivite.

NASLOV ORIGINALA: COUNSELS ON DIET AND FOODS BY ELLEN G. WHITE

SADRAJ
PREDGOVOR............................................................................................................. 15 I. RAZLOZI ZA REFORMU ............................................................................................ 16
Na slavu Bogu .......................................................................................................................... 16 Izbor ivota ili smrti ................................................................................................................ 16 Traenje savrenstva ............................................................................................................... 16 Pitanje poslunosti .................................................................................................................. 17 Kazna za neznanje ................................................................................................................... 18 Ne uvek neznalice .................................................................................................................... 18 Odgovornost za svetlost .......................................................................................................... 19 rtva bez mane ........................................................................................................................ 19 Bedna rtva .............................................................................................................................. 20 Zato je data svetlost o zdravstvenoj reformi? ........................................................................ 20 Znaaj zdravstvenih naela ..................................................................................................... 21 U prvim redovima reformatora .............................................................................................. 21 Zdravstvena reforma i molitva za bolesne .............................................................................. 22 Pouka iz neuspeha koji je doiveo Izrailj ................................................................................ 23 Hrianska trka ....................................................................................................................... 23 Danilov primer ........................................................................................................................ 24 Boje odobravanje ................................................................................................................... 26 Nespremni za glasnu viku ....................................................................................................... 26 Priprema za osveenje ............................................................................................................. 26 Poziv onima koji oklevaju ....................................................................................................... 27 Svi emo biti okuani............................................................................................................... 27 Prava reforma je reforma srca ................................................................................................ 28 Pitanje od velikog znaaja ....................................................................................................... 28 Budimo jedinstveni ................................................................................................................. 29 Spoticanje o blagoslov ............................................................................................................. 30 Razmiljanje o sudu ................................................................................................................ 30

II. ISHRANA I DUHOVNOST ........................................................................................ 32


Neumerenost je greh ............................................................................................................... 32 Kada je posveenje nemogue? ............................................................................................... 32 Hotimino neznanje poveava greh ........................................................................................ 33 Neposlunost telesnom ........................................................................................................... 33 Uticaj na razumevanje istine ................................................................................................... 34 Delovanje na shvatanje i odluivanje ...................................................................................... 35 Delovanje ishrane na uticaj i korisnost................................................................................... 38 Naroite odgovornosti i iskuenja propovednika................................................................... 39 Sve na slavu Boju inite ...................................................................................................... 39 Odnos prema pobedonosnom ivotu...................................................................................... 40

ODNOS IZMEU HRANE I MORALA .............................................................................. 43

Moralna neistota u staro doba............................................................................................... 43 Opte propadanje - ishod neobuzdanog apetita ..................................................................... 44 Uticaj jednostavne hrane......................................................................................................... 45 Umerenost kao pomo u ouvanju morala ............................................................................. 45

III. ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG ANELA ................................................... 47


Kao ruka telu ........................................................................................................................... 47 Da pripremi narod .................................................................................................................. 47 Adamov poraz ......................................................................................................................... 47 Pomo u raspoznavanju istine ................................................................................................ 47 Posveeni ili kanjeni .............................................................................................................. 48 Ilijino i Jovanovo delo kao uzor .............................................................................................. 48 Vidljiva suprotnost.................................................................................................................. 48 Daj zdravstvenom delu njegovo mesto ................................................................................... 49 Potreba vladanja samim sobom .............................................................................................. 49 Propovednici i vernici treba slono da rade ........................................................................... 50 Deo vesti, ali ne cela vest ......................................................................................................... 50 Povezanost sa medicinskim ustanovama ................................................................................ 50 Snano sredstvo ....................................................................................................................... 51 Odbaciti predrasude - poveati uticaj ..................................................................................... 51

IV. PRAVILNA ISHRANA ............................................................................................. 53


DEO I - PRVOBITNA HRANA .......................................................................................................... 53 Tvorev izbor ........................................................................................................................... 53 Poziv na povratak .................................................................................................................... 53 DEO II - JEDNOSTAVNA HRANA ..................................................................................................... 54 Uslovljava bistrinu uma .......................................................................................................... 54 Oslobaa mnogih patnji.......................................................................................................... 54 Razlog za jednostavan ivot .................................................................................................... 54 Nagraena istrajnost ............................................................................................................... 55 Napredujmo ............................................................................................................................ 55 Ishrana za vreme sastanaka ..................................................................................................... 56 Ruak na izletu ........................................................................................................................ 56 Jednostavnost u gostoprimstvu............................................................................................... 57 Spreman za neoekivanog gosta.............................................................................................. 58 Manje mislite na prolaznu hranu............................................................................................ 58 Obnavljajui uticaj jednostavnog ivota................................................................................. 59 DEO III - PRIKLADNA ISHRANA ..................................................................................................... 59 Ne budimo ravnoduni ........................................................................................................... 59 Boje staranje .......................................................................................................................... 60 Osiromaena ishrana rui ugled zdravstvene reforme ........................................................... 60 Prilagoditi hranu potrebama pojedinaca ............................................................................... 61 DEO IV - HRANA U RAZNIM ZEMLJAMA ......................................................................................... 61 Hrana prilagoena godinjem dobu i podneblju ................................................................... 61 Dobra hrana postoji u svakoj zemlji ....................................................................................... 61

V. FIZIOLOGIJA VARENJA ........................................................................................... 64

Savet za tropske predele .......................................................................................................... 62 Obazrivost u pouavanju zdravstvene reforme ...................................................................... 62 Sigurnost boanskog vostva .................................................................................................. 63 Nagrada za potovanje prirodnih zakona ............................................................................... 64 Fiziki uticaj neumerenog jedenja .......................................................................................... 64 Smetnje u probavi ................................................................................................................... 64 Probava potpomognuta umerenim vebama ......................................................................... 65 Pomo istog vazduha ............................................................................................................. 66 Ometena tenom hranom ....................................................................................................... 66 Hrana treba da bude topla, a ne vrua .................................................................................... 67 ivotna snaga smanjena hladnom hranom ............................................................................ 67 Upozorenje zaposlenim ljudima ............................................................................................. 67 Jedite polako, vaite dovoljno ............................................................................................... 67 Pouka koju treba ponavljati .................................................................................................... 68 Izbegavajte preteranu zabrinutost .......................................................................................... 68 Sastavljanje hrane .................................................................................................................... 69 Rat u stomaku.......................................................................................................................... 70 Miran stomak - mirno raspoloenje ....................................................................................... 70 Voe i povre ........................................................................................................................... 71 Bogati slatkii i povre ............................................................................................................ 71 eer i mleko ............................................................................................................................ 71 Bogati i sloeni sastavi ............................................................................................................ 72 Nasleena degeneracija ........................................................................................................... 73 Svesno neznanje zakona ivota ............................................................................................... 74 Drutvene posledice neobuzdanog apetita ............................................................................. 74 Prekreni zakoni - prirodni i duhovni .................................................................................... 75 Patnje koje sami sebi nanosimo .............................................................................................. 75 Poputanje apetitu donosi bolest ............................................................................................ 76 Pripremanje puta pijanstvu .................................................................................................... 76 Oboljenje jetre zbog rave ishrane ......................................................................................... 77 Bogata hrana i groznica .......................................................................................................... 77 Bacanje krivice na Boga........................................................................................................... 77 Cena dobrog obroka ............................................................................................................ 78 Uticaj nepravilnog jedenja na raspoloenje............................................................................ 78 Pozivi na reformu .................................................................................................................... 78

VI. NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI.................................................................. 73

VII. NEUMERENOST U JELU ........................................................................................ 80

Opti, ali ozbiljan greh ............................................................................................................ 80 Ometanje ljudskog organizma ................................................................................................ 80 Prodrljivost - glavni prestup ................................................................................................. 81 Nain iznoenja jela podstie neumerenost ............................................................................ 81 Uzrok telesne i umne iznurenosti ........................................................................................... 82

Pospanost za vreme bogosluenja ........................................................................................... 83 Uzrok zaboravnosti ................................................................................................................. 84 Saveti propovednicima i onima koji sedei rade .................................................................... 84 Oteano varenje i odborske sednice ........................................................................................ 85 Nikakva prepreka za zdravstvenu reformu............................................................................. 85 Kopaju grobove svojim zubima .............................................................................................. 86

VIII. VLADANJE APETITOM ....................................................................................... 87


Nedostatak vladanja nad samim sobom - prvi greh ............................................................... 87 Nojevo doba i nae doba .......................................................................................................... 87 Sodom i Gomor ....................................................................................................................... 88 Prohtev za jelom pobedio je Isava ........................................................................................... 88 Izrailjeva elja .......................................................................................................................... 89 Sve su to primeri ...................................................................................................................... 89 Savremeni svet ......................................................................................................................... 89 Sluba na oltaru izvitoperenog apetita ................................................................................... 90 Hristova pobeda za nas ........................................................................................................... 90 Pogled na Spasitelja ................................................................................................................. 91 Danilov primer u pobeivanju................................................................................................ 92 Naa hrianska dunost ......................................................................................................... 93 Robovi apetita ......................................................................................................................... 94 Vaspitanje apetita .................................................................................................................... 94 Uticaj poputanja - telesni, umni i moralni ............................................................................ 95 Budui dan kajanja .................................................................................................................. 95 Suzbiti neprirodan apetit ........................................................................................................ 96 Korisnost Bojih radnika zavisi od vladanja apetitom .......................................................... 96 Poziv jednom saradniku.......................................................................................................... 97 Umerenost poveava snagu ..................................................................................................... 97 Odnos izmeu navika i posveenja ......................................................................................... 98 Potrebna odlunost karaktera................................................................................................. 98 Beskoristan pokuaj postepenog sprovoenja reforme ......................................................... 99 Petrov poziv ............................................................................................................................. 99 Snagom volje i milou Bojom ............................................................................................ 100 Pitanje moralne hrabrosti ..................................................................................................... 100 Pobeda Hristovom pomoi ................................................................................................... 101

IX. REDOVNOST U JEDENJU ...................................................................................... 102


DEO I - BROJ OBROKA ................................................................................................................. 102 elucu je potreban odmor ..................................................................................................... 102 Za doruak uzmite jaku hranu .............................................................................................. 102 Kasne veere .......................................................................................................................... 102 Uzrok i leenje ovakve iznurenosti ....................................................................................... 103 Plan za dva obroka ................................................................................................................ 103 Lek protiv razdraljivosti ...................................................................................................... 104 Nikoga ne treba prisiliti da izostavi trei obrok ................................................................... 104

Da ne bude iskuenje ............................................................................................................. 105 Rav ishod uvoenja ishrane od dva obroka u naim kolama ............................................ 105 DEO II - JEDENJE IZMEU OBROKA .............................................................................................. 105 Znaaj redovnosti .................................................................................................................. 105

X. POST ................................................................................................................. 109


Hristova pobeda savlaivanjem prohteva za jelom .............................................................. 109 Priprema za prouavanje Pisma ........................................................................................... 110 Kada je potrebna naroita boanska pomo ......................................................................... 110 Pravi post ............................................................................................................................... 111 Lek za bolesti ......................................................................................................................... 111 uvati se uzdravanja koje vodi slabljenju ........................................................................... 112 Savet jednom starom propovedniku ..................................................................................... 112

XI. KRAJNOSTI U ISHRANI ........................................................................................ 114

Vrednost doslednog stava ..................................................................................................... 114 Pogrene ideje o reformi ....................................................................................................... 115 Nametanje linih pogleda ..................................................................................................... 115 Izbegavaj osiromaenu ishranu ............................................................................................ 116 Menjajte jelovnik ................................................................................................................... 117 Razmatranje pojedinanih potreba ...................................................................................... 117 Ne biti uzrok vremenu nevolje .............................................................................................. 118 Kad zdravstvena reforma postaje zdravstvena izvitoperenost ............................................. 118 Hranu treba ukusno pripremiti ............................................................................................ 121 tetan uticaj onih koji idu u krajnost ................................................................................... 122 Naturanje linog miljenja i linih merila ............................................................................ 122 Greka u suprotstavljanju krajnosti...................................................................................... 123 Izbegavati obe krajnosti ........................................................................................................ 124 Uticaj pre roenja .................................................................................................................. 125 Neka se uva! ...................................................................................................................... 126 Ne predati se apetitu ............................................................................................................. 126 Posledice preteranog rada i slabe ishrane ............................................................................. 127

XII. ISHRANA ZA VREME TRUDNOE ......................................................................... 125

XIII. ISHRANA U DETINJSTVU .................................................................................. 128


Savet zasnovan na boanskom uputstvu............................................................................... 128 Pravi poetak reforme ........................................................................................................... 128 Dojene .................................................................................................................................. 128 Redovnost u jelu .................................................................................................................... 130 Rano vaspitanje apetita ......................................................................................................... 130 Poputanje i izopaenost ....................................................................................................... 131 Pouavajte jednostavnost ...................................................................................................... 132 Podsticanje neumerenosti ..................................................................................................... 132 Razvijajte odvratnost prema nadraujuim sredstvima ...................................................... 134 Hrana tetna za decu ............................................................................................................. 134 Spreavanje ravih sklonosti ................................................................................................ 134 6

Okrutna ljubaznost poputanja ............................................................................................ 135 Zapaanja za vreme putovanja .............................................................................................. 136 Uzrok razdraljivosti i nervoze ............................................................................................. 137 Odnos izmeu hrane i moralnog razvoja ............................................................................. 138 Iskvarenost meu decom ...................................................................................................... 139 Sve je moglo biti drukije ...................................................................................................... 139 Uite decu kako da se odupiru iskuenjima .......................................................................... 139

XIV. PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE.......................................................................... 141

Ravo kuvanje je greh ........................................................................................................... 141 Znanje kuvanja vredi deset talanata ..................................................................................... 141 Potovanje kuvarice ............................................................................................................... 141 Dunost je svake ene da postane veta kuvarica ................................................................. 142 Neka ljudi i ene ue da kuvaju ............................................................................................. 142 Prouavajte zdravstvene asopise ......................................................................................... 142 Podsticanje razvoja pojedinanih sposobnosti..................................................................... 143 Poziv na kole kuvanja .......................................................................................................... 143 Zdravstvena reforma i dobro kuvanje .................................................................................. 143 Promena i naputanje mesne hrane ...................................................................................... 144 Ravo kuvanje uzrok bolesti ................................................................................................. 144 Prikladni nadgrobni natpis ................................................................................................... 145 Prouavajte tednju ............................................................................................................... 145 ivoti rtvovani pomodnim shvatanjima ............................................................................. 145 Vaan je izbor i priprema hrane ........................................................................................... 146 Jednolian doruak ................................................................................................................ 146 Prouavanje i sprovoenje u delo ......................................................................................... 146 Pouke iz kuvanja mnogo vanije od muzike......................................................................... 148 Nauite tajne kuvanja ............................................................................................................ 149 Od nebeskog Darodavca........................................................................................................ 150 Da bude kao mana ................................................................................................................. 150 Znanje - Boji dar .................................................................................................................. 151 Jednostavno, lako pripremljeno, zdravo............................................................................... 151 Jednostavnije i jevtinije ......................................................................................................... 152 Nedostatak hrane zahteva njeno pojednostavljivanje .......................................................... 152 Hristove pouke o tednji ....................................................................................................... 153 Hrana od domaih proizvoda iz raznih zemalja................................................................... 153 Zdrava hrana treba da omogui razvoj i napredak zdravstvene reforme ............................ 153 Orah kao sastavni deo ishrane treba umereno koristiti ....................................................... 154 Sluba higijenskih restorana za vreme sastanaka pod atorima .......................................... 154 Nai restorani treba da se zalau za naela ........................................................................... 155 Izbegnite sloene sastave ....................................................................................................... 155 Zadatak restorana zasnovanih na zdravstvenoj reformi ...................................................... 156 Konani cilj dela zdrave ishrane ........................................................................................... 156

XV. ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI ........................................................... 150

XVI. ISHRANA U SANATORIJUMIMA .......................................................................... 157


Razumno staranje i dobra hrana........................................................................................... 157 Odgovornost lekara, dijetetiara i bolniarki ....................................................................... 157 Omoguite udobnost i dobru volju pacijenata ..................................................................... 157 Zahtevajte samo neophodne promene u navikama i obiajima ........................................... 158 inite postepene promene u ishrani ..................................................................................... 158 Vaspitanje treba da prati reformu ........................................................................................ 159 Uticaj slabih obroka ili neukusne hrane ............................................................................... 161 Mesna hrana nije deo ishrane u sanatorijumu ..................................................................... 162 Ne preporuivati mesnu hranu ............................................................................................. 162 Predostronost u nepropisivanju mesa ................................................................................ 163 Neka sene pojavi ................................................................................................................ 164 Sluenje aja, kafe i mesa u bolesnikim sobama ................................................................. 164 aj, kafu i meso ne treba prepisivati ..................................................................................... 164 Alkoholna pia ne smeju se sluiti ........................................................................................ 165 Jela koja stvaraju apetit ......................................................................................................... 165 Hrana za bolesne ................................................................................................................... 165 Vaspitavanje za bolnikim stolom ........................................................................................ 166 Trpeza pomonika ................................................................................................................. 166 Kuvarica, lekar - misionar ..................................................................................................... 166

XVII. ISHRANA - RAZUMAN LEK ............................................................................... 168


Lekovita sredstva iz prirode .................................................................................................. 168 Neto to moemo uiniti za sebe ......................................................................................... 168 Vera i pravilno jedenje i pijenje ............................................................................................ 169 Razumni lekovi u sanatorijumima ....................................................................................... 169 Ishrana kao lek ...................................................................................................................... 170 Stroga umerenost - lek za bolesti .......................................................................................... 170 Potrebna je najbolja hrana .................................................................................................... 171

XVIII. VOE, ITARICE I POVRE............................................................................. 172

DEO I VOE ............................................................................................................................. 172 Blagoslov u sveem vou ....................................................................................................... 172 Deo odgovarajue ishrane ..................................................................................................... 173 Privremena vona ishrana..................................................................................................... 173 Zamena tetnih namirnica .................................................................................................... 173 Konzerviranje i suenje ......................................................................................................... 174 Svee iz vonjaka i bata ........................................................................................................ 174 DEO II - ITARICE ...................................................................................................................... 175 Hrana po Tvorevom izboru ................................................................................................. 175 Deo prikladne ishrane ........................................................................................................... 175 Bogato snabdevanje ............................................................................................................... 175 Pravilna priprema ................................................................................................................. 176 Kaa........................................................................................................................................ 176 Graham .................................................................................................................................. 176

Da zauzme mesto mesne hrane ............................................................................................. 177 DEO III - HLEB ........................................................................................................................... 177 Podrka ivotu ....................................................................................................................... 177 Vera u dobroj vekni ............................................................................................................... 177 Upotreba sode u hlebu .......................................................................................................... 177 Stari hleb je poeljniji od sveeg ........................................................................................... 178 Zlo od kiselog hleba ............................................................................................................... 178 Prednost upotrebe hleba i druge vrste hrane ...................................................................... 179 Vrui biskviti ......................................................................................................................... 179 Razno pecivo.......................................................................................................................... 180 Crni hleb ................................................................................................................................ 180 itarice u hlebu treba da budu raznolike.............................................................................. 180 Slatki hlebovi ......................................................................................................................... 181 DEO IV - POVRE ....................................................................................................................... 181 Svee povre jednostavno pripremljeno ............................................................................... 181 Deo potpune hrane ................................................................................................................ 182 Obilje povra ......................................................................................................................... 182 Neko ne moe da upotrebljava povre .................................................................................. 182 Krompir ................................................................................................................................. 182 Pasulj zdravo jelo .................................................................................................................. 182 Gajenje i uvanje povra........................................................................................................ 183 Povre i paradajz u ishrani E. G. Vajt ................................................................................... 183

XIX. SLATKII ........................................................................................................ 185

DEO I - EER ............................................................................................................................. 185 Prodaja na mestu za sastanke pod atorom .......................................................................... 186 eer u ishrani sestre Vajt ..................................................................................................... 187 DEO II - MLEKO I EER .............................................................................................................. 187 DEO III - PITE, KOLAI, TORTE, PUDINZI .................................................................................... 188 Iskuenje poputanja ............................................................................................................. 188 To ne predstavlja deo zdrave i korisne hrane ....................................................................... 188 Jednostavne poslastice nisu zabranjene ................................................................................ 189 Za bistar um i snano telo ..................................................................................................... 190 DEO I - ZAINI ........................................................................................................................... 192 Zaini nadrauju eludac i stvaraju neprirodan apetit ........................................................ 192 Upotreba zaina je uzrok slabosti ......................................................................................... 193 DEO II - SODA I PRAAK ZA PECIVO ............................................................................................. 194 DEO III - SO ............................................................................................................................... 195 DEO IV - TURIJA I SIRE ............................................................................................................ 196 Sire ....................................................................................................................................... 196 DEO I - MASLAC ......................................................................................................................... 197 Postepena reforma ................................................................................................................ 197

XX. ZAINI I OSTALO .............................................................................................. 192

XXI. MASTI ........................................................................................................... 197

Zameniti maslinama, pavlakom, orasima i zdravom hranom ............................................. 197 Nije najbolje za decu ............................................................................................................. 198 Neograniena upotreba ometa varenje ................................................................................. 198 Kada se dobar maslac ne moe dobiti ................................................................................... 198 Nije u istoj grupi sa mesom ................................................................................................... 198 Ostaviti drugima njihova ubeenja ...................................................................................... 199 Izbegavanje krajnosti ............................................................................................................ 199 DEO II - SALO I IVOTINJSKA MAST ............................................................................................. 200 DEO III - MLEKO I PAVLAKA ....................................................................................................... 201 Deo ukusne i korisne hrane................................................................................................... 201 Opasnost od nezdravog mleka .............................................................................................. 201 Sterilizacija mleka ................................................................................................................. 202 Zamena za maslac .................................................................................................................. 203 Najstroa ishrana nije najbolja ............................................................................................. 203 Bog e se pobrinuti ................................................................................................................ 204 DEO IV MASLINE I MASLINOVO ULJE ........................................................................................ 204

XXII. PROTEINI ..................................................................................................... 205


DEO I ORASI I HRANA OD ORAHA ............................................................................................. 205 Deo dobre ishrane ................................................................................................................. 205 Hrana od oraha treba da bude jevtina i briljivo pripremljena ........................................... 205 Srazmera izmeu oraha i drugih sastojaka........................................................................... 206 DEO II - JAJA .............................................................................................................................. 206 Upotreba jaja bie sve ............................................................................................................ 206 Ne staviti u istu grupu sa mesom .......................................................................................... 207 Nezdravo za decu ................................................................................................................... 207 Lekovitost jaja; uvajte se krajnosti ...................................................................................... 207 U sanatorijumskoj ishrani .................................................................................................... 207 Nenadoknaivanje potrebnih sastojaka ............................................................................... 208 DEO III - SIR............................................................................................................................... 208 Nepodesan za hranu .............................................................................................................. 208 Obiaj sestre Vajt .................................................................................................................. 209

XXIII. MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK) ......................................................... 210


Mesna hrana - posledica greha .............................................................................................. 210 Pretpotopna pokvarenost...................................................................................................... 210 Izrailjev pad i duhovni gubitak ............................................................................................. 210 Bezmesna hrana menja narav ............................................................................................... 211 Pobuna i kazna ...................................................................................................................... 211 Boji cilj sa Izrailjem ............................................................................................................. 212 Primer za nas ......................................................................................................................... 213 Vraanje prvobitnoj ishrani .................................................................................................. 214 Pripremanje za preobraenje ................................................................................................ 214 Napredovanje u svetosti ........................................................................................................ 215 Jedenje mesa sada je veoma opasno ...................................................................................... 216

10

Patnje ivotinja i posledice toga............................................................................................ 217 Jedenje mesa poveava podlonost oboljenjima i nagloj smrti ............................................ 217 Bolesna krv ............................................................................................................................ 218 Rak, tuberkuloza, tumori ...................................................................................................... 218 Smanjuje umnu mo ............................................................................................................. 219 Jaa niske strasti .................................................................................................................... 220 Najsigurniji put ..................................................................................................................... 220 Nepriznati uzrok ................................................................................................................... 221 Svinjetina naroito osuena .................................................................................................. 221 ivotinjska mast i krv ............................................................................................................ 222 Riba je esto zagaena ........................................................................................................... 222 Nepredviene prilike ............................................................................................................. 223 Pogodna bezmesna hrana ..................................................................................................... 223 Zato upotrebljavati hranu iz druge ruke ............................................................................. 224 Meso tipino nadraujue sredstvo....................................................................................... 224 Pobrinite se za zamenu ......................................................................................................... 225 Nelogini izgovori ................................................................................................................. 225 Ozbiljni pozivi na reformu ................................................................................................... 226 Post i molitva - sila otpora .................................................................................................... 226 Kada je molitva za izleenje nedosledna ............................................................................... 226 Voe u reformi ...................................................................................................................... 227 Kratak sadraj ....................................................................................................................... 228 Postepena reforma ishrane u adventistikim ustanovama. ................................................. 229 Poziv za upotrebu bezmesne hrane unaim prvim medicinskim ustanovama .................... 230 Neposredan pristup problemu .............................................................................................. 232 Drugo pismo o istom problemu............................................................................................ 233 Ostajemo verni svojim naelima ........................................................................................... 234

XXIV. NAPICI ........................................................................................................ 236

DEO I - PIJENJE VODE.................................................................................................................. 236 ista voda je blagoslov .......................................................................................................... 236 Upotreba vode u bolesti ........................................................................................................ 236 U sluajevima groznice .......................................................................................................... 236 Pravilna i pogrena upotreba vode ....................................................................................... 236 DEO II - AJ I KAFA .................................................................................................................... 237 Nadraujui uticaj aja i kafe ................................................................................................ 237 Nadrauju ivce, a ne daju snagu .......................................................................................... 239 Nemaju vrednost hrane ......................................................................................................... 239 Duhovna svest je otupljena ................................................................................................... 239 elje ometaju sluenje Bogu ................................................................................................. 240 Oamueni prestupnik nije bez krivice................................................................................. 240 Izgubljena bitka sa apetitom ................................................................................................. 241 Sukob izmeu istine i poputanja sebi.................................................................................. 241 Koreni neumerenosti ............................................................................................................ 242

11

XXV. UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA ..................................................................... 247

Sotonin uticaj ........................................................................................................................ 243 DEO III- ITARICE...................................................................................................................... 243 Neumerena upotreba vruih i tetnih napitaka .................................................................... 244 DEO IV - JABUKOVAA ............................................................................................................... 244 Pod mikroskopom ................................................................................................................. 246 DEO V - VONI SOKOVI .............................................................................................................. 246 Sladak groani sok............................................................................................................... 246 Blagotvorno deluje na zdravlje ............................................................................................. 246 DEO I DAVATI POUKE O ZDRAVSTVENIM TEMAMA.................................................................... 247 Potreba zdravstvenog vaspitanja .......................................................................................... 247 Mnogi e biti prosvetljeni ..................................................................................................... 247 Pionirski napori u uenju naela zdravstvene reforme ........................................................ 248 Za vreme sastanaka pod atorima i od kue do kue ............................................................ 248 Medicinski ator na prostoru za odravanje sastanaka ........................................................ 248 I primerom i reju ................................................................................................................. 248 U naim sanatorijumima ...................................................................................................... 249 Uite bolesnike domaoj negi ............................................................................................... 249 Treba davati pouke o umerenosti ......................................................................................... 250 Potrebna je sveobuhvatna reforma ....................................................................................... 250 Lie sa drveta ivota ............................................................................................................. 250 Priprema za molitvu za ozdravljenje .................................................................................... 251 Lekari treba da prosveuju svoje bolesnike .......................................................................... 251 Sveana dunost .................................................................................................................... 252 Moralna hrabrost potrebna je reformatorima u ishrani ...................................................... 252 Saradnja sanatorijuma i kola ............................................................................................... 252 Evaneoski posao i gradske misije ........................................................................................ 253 Neka propovednici propovedaju naela reforme ................................................................. 253 Poziv propovednicima, predsednicima oblasti i ostalim voama ....................................... 254 Zdravstveno vaspitanje u domu ............................................................................................ 255 Boje delo spreeno sebinim poputanjem ......................................................................... 255 Svaki vernik treba da objavi istinu ........................................................................................ 256 Osnivajte nova sredita ......................................................................................................... 256 Vaspitai, idite napred .......................................................................................................... 256 DEO II - KAKO IZNOSITI NAELA ZDRAVSTVENE REFORME .......................................................... 257 Imajte u vidu veliki cilj reforme ............................................................................................ 257 Sledite Spasiteljeve metode ................................................................................................... 257 Pokaite takt i ljubaznost ...................................................................................................... 258 Reforma ishrane treba da bude postepena ........................................................................... 258 Traktati o zdravstvenoj reformi ............................................................................................ 259 Mudro postupanje sa pitanjem mesne hrane ....................................................................... 259 Vreme kada treba utati ........................................................................................................ 260 Pogrena metoda rada ........................................................................................................... 261

12

Uite primerom ..................................................................................................................... 261 Prikaite umerenost u najprivlanijem obliku ..................................................................... 261 Sretnimo ljude tamo gde se nalaze ........................................................................................ 262 Susretanje sa krajnostima - istorijska izjava ......................................................................... 262 Strpljivost, obazrivost i istrajnost potrebni pokretu reforme .............................................. 263 DEO III - KOLE KUVANJA........................................................................................................... 264 Delo od najveeg znaaja....................................................................................................... 264 U svakoj crkvi, verskoj koli i misionarskom polju .............................................................. 264 Njihovo pravo mesto ............................................................................................................. 265 Sredstvo reforme ................................................................................................................... 265 Pouavanje od kue do kue .................................................................................................. 266 Pouke iz zdravstvene reforme na naroitim drutvenim sastancima .................................. 266 Prednosti i opasnosti od naih restorana ............................................................................. 266 Od vaspitaa se zahteva razumevanje i razboritost .............................................................. 267 asovi kuvanja u svim naim kolama.................................................................................. 267 Vernost u svakodnevnom ivotu........................................................................................... 268

DODATAK I ............................................................................................................ 270


Lino iskustvo sestre Vajt kao pristalice zdravstvene reforme............................................. 270 Prva vizija o zdravstvenoj reformi ........................................................................................ 270 Otkrivena kao napredno delo ............................................................................................... 270 Lino prihvatanje vesti .......................................................................................................... 270 Posle godinu dana borbe usledili su blagoslovi .................................................................... 271 Borba za pobedu .................................................................................................................... 271 Radila je u skladu sa naelom................................................................................................ 272 Borba protiv upotrebe sireta ............................................................................................... 272 tedljiva ali prikladna ishrana .............................................................................................. 273 Dobro snabdeven sto ............................................................................................................. 273 U vagonu ................................................................................................................................ 273 Susretanje sa tekoama i kompromis proistekao iz toga .................................................... 274 Problemi zbog nedostatka dobre kuvarice -1892. ................................................................ 274 Konano opredeljenje za trezvenu, bezmesnu hranu ........................................................... 274 Godinu dana posle naprednog koraka .................................................................................. 275 Dve godine posle naprednog koraka..................................................................................... 275 Umerena upotreba oraha ...................................................................................................... 275 Dobra ishrana - ali bez mesa ................................................................................................. 275 aj i kafa ................................................................................................................................ 276 Jednostavna hrana ................................................................................................................. 276 Godine 1903. u skladu sa ranije primljenom svetlou ........................................................ 276 Porodica nije vezana strogim pravilima ............................................................................... 276 Onima koji postavljaju pitanja o naelima ishrane sestre Vajt ............................................ 277 Opta naela reforme ............................................................................................................ 278 Trpeljivost prema drugima ................................................................................................... 278 Bila sam verni pristalica zdravstvene reforme .................................................................. 278

13

DODATAK II .......................................................................................................... 280


Izjava brata Vajta koja se odnosi na uenje o zdravstvenoj reformi .................................... 280

OBJANJENJA NEKIH POJMOVA ................................................................................. 282 INDEKS .................................................................................................................. 283

14

PREDGOVOR
Decenijama pre nego to su fiziolozi poeli da se zanimaju i prouavaju blisku vezu, koja postoji izmeu ishrane i zdravlja, Elen G. Vajt opisujui svoja vienja, koja su joj data 1863. godine, jasno istie povezanost hrane koju upotrebljavamo sa naim fizikim i duhovnim zdravljem. U svojim predavanjima i spisima tokom godina, koje su usledile, ona se esto vraala ovom predmetu. Ovi saveti, onako kako su sauvani u raznim brourama, knjigama i lancima, rasutim po crkvenim asopisima, izvrili su jak, preobraavajui uticaj na dijetetske navike adventistikih hriana, kao i na opte ivotne navike najire javnosti. Poto su delom ovih saveta u pojedinostima ve raspolagali studenti i istraivai, godine 1926. nainjena je kompilacija od mnogih ranijih stavova, zajedno sa onima koji se nalaze u raznim knjigama E. G. Vajt, pod naslovom: Studije svedoanstva o ishrani i namirnicama. Ovi saveti Duha prorotva o namirnicama i zdravoj ishrani prvobitno su sakupljeni kao udbenik za studente dijetetike i medicine na Univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji. Prvo izdanje bilo je brzo rasprodato, jer su ga traili ne samo studenti nego i ljudi iz najire adventistike italake publike. iroko interesovanje za ova uenja pokrenulo je pripremanje jednog proirenog izdanja 1938. godine. Naslov nove knjige bio je - Saveti o ishrani i namirnicama - i kao kompilacija nastala je pod upravom Odbora za uvanje spisa Elen G. Vajt. Interesovanje je bilo tako veliko da su u razdoblju od osam godina objavljena etiri izdanja. Svaki odsek u ovoj knjizi predstavlja potpunu raspravu o odreenim predmetu. Meutim, mnoga uputstva o zdravlju esto se zajedno obraduju u jednom paragrafu, pa se zato moe stei utisak o neposrednom ponavljanju pojedinih misli i stavova. Paljivim korienjem unakrsnih izvora podataka, ova ponavljanja svedena su na najmanju meru. Stavovi obuhvaeni ovom knjigom nastali su u vreme, kada je na polju dijetetike preovladavalo opte neznanje i kada je reforma u tom podruju ovekovog ivota bila vrlo nepopularna. Napredovanje naune, medicinske misli donelo je nova i epohalna otkria na kojima uzrastaju naela, koja su adventistikim hrianima data kao istina otkrivena od Boga. U skladu sa ovim saznanjem, sve pouke iz ove knjige treba prouavati otvorenim umom, kao deo postojane i dobro uravnoteene celine. Na taj nain bie izbegnuto prihvatanje ekstremnih i radikalnih gledita zasnovanih samo na jednom odseku, izdvojenom iz njegovog konteksta ili od slinog iskaza o tom istom predmetu. Ova knjiga pod naslovom Saveti o ivotu i ishrani pojavljuju se prvi put na naem jeziku 1975. godine. Izdavanje ovog znaajnog dela iz impozantnog opusa knjiga Duha prorotva, bilo je rezultat velikog zanimanja vernika Crkve za vrednost, znaaj i sutinu teme o zdravstvenoj reformi. Knjiga je u potpunosti ostvarila svoj zadatak i izvrila koristan uticaj. Taj uticaj iroko je nadmaio zanimanje za temu - zdrav nain ivota, koji postoji u okvirima Hrianske adventistike crkve. Posle vie od dvadeset godina, ova korisna knjiga ponovo polazi na put prema svojim itaocima. U skladu s vremenom u kome ive i problemima koje ono donosi, ovi ljudi jo jednom e se nadahnuti venim naelima. Neka zato saveti ove knjige doprinesu dubljem poznavanju i potovanju velike zdravstvene poruke, koja je s puno dobre volje upuena svim ljudima. Izdava

15

I. RAZLOZI ZA REFORMU
Na slavu Bogu (C.T.B.H. 41.42; 1890) C.H. 107.108. 1. Nama je poklonjen samo jedan ivotni vek; i pitanje koje svako treba da postavi glasi: Kako mogu da uloim svoje snage tako da ostvarim najveu korist? Kako najvie mogu da doprinesem Bojoj slavi i dobrobiti svojih blinjih? ivot je vredan samo onda kada se iskoristi za postizanje ovih ciljeva. Lino napredovanje je naa prva dunost prema Bogu i blinjima. Svaku sposobnost kojom nas je Tvorac obdario, treba negovati do najvieg savrenstva da bi smo, prema svojim sposobnostima, mogli uiniti najvie dobra. Zbog toga je vreme upotrebljeno za utvrivanje i uvanje telesnog i umnog zdravlja, dobro utroeno vreme. Ne moemo dozvoliti da se sprei u razvoju ili onesposobi bilo koja telesna ili umna delatnost. Ako to ipak inimo, moramo snositi posledice. Izbor ivota ili smrti Svaki ovek ima priliku da, u velikoj meri, postane ono to izabere. Blagoslovi ovog ivota, kao i besmrtnost, nalaze mu se nadohvat ruke. On moe da izgradi karakter postojane vrednosti, stiui novu snagu na svakom koraku. On svakodnevno moe da napreduje u znanju i mudrosti, doivljavajui nove radosti u napredovanju, dodajui vrlinu vrlini, vrednost vrednosti. Njegove sposobnosti usavravae se upotrebom, jer ukoliko vie mudrosti dobije, utoliko e biti vea njegova mogunost za napredovanje. Tako e se njegova inteligencija, znanje i vrline razviti u veu silu i savreniji sklad. S druge strane, ovek moe dopustiti da njegove snage zaraju usled toga to ih ne koristi, ili da se izopae ravim navikama, nedostatkom samosavlaivanja ili moralne i religiozne vrstine. Njegovo napredovanje tada zaostaje; on je neposluan Bojem zakonu i zakonima zdravlja. Apetit ga osvaja i sklonost ga odvlai. Za njega je lake da uvek aktivnim silama zla dopusti da ga vuku unazad, nego da se bori protiv njih i ide napred. Slede neumerenost, bolest i smrt. Ovo je istorija mnogih ivota koji su mogli biti korisni Bojem delu i oveanstvu. Traenje savrenstva (1905) M.H. 114.115. 2. Bog eli da dostignemo uzor savrenstva koje nam je omogueno Hristovim darom. On nas poziva da izaberemo pravu stranu, da se poveemo sa nebeskim silama u usvojimo naela koja e u nama obnoviti boanski lik. U svojoj pisanoj Rei i velikoj knjizi prirode, otkrio je naela ivota. Na posao je da upoznamo ova naela i u poslunosti saraujemo s Njim u obnovi zdravlja tela i due. Letter 73 a, 1896. 3. ivi organizam je Boja svojina. On Mu pripada stvaranjem i otkupljenjem. Zloupotrebom bilo koje od svojih snaga, potkradamo Boga u asti koja Mu pripada.

16

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

Pitanje poslunosti M.S. 49, 1897. 4. Mi ne shvatamo svoju obavezu prema Bogu da Mu posvetimo isto i zdravo telo. Letter 120, 1901. 5. Nedostatak brige o ivoj maini je vreanje Tvorca. Potovanje pravila koja je Bog odredio, sauvae ljudska bia od bolesti i prerane smrti. R.H. 8. maj 1883. 6. Zato to ne pazimo na svetlost zakona o ivotu i zdravlju, koju nam je On sa zadovoljstvom dao, jedan je od razloga to ne uivamo vie blagoslova od Gospoda. (1900) COL 347.348. 7. Bog je Tvorac fizikih zakona, kao to je Tvorac i Moralnog zakona. Njegov zakon napisan je Njegovim prstom na svakom ivcu, svakom miiu, svakoj sposobnosti, koja je poverena oveku. M.S. 3, 1897 8. ovekov Tvorac oblikovao je ivu mainu naeg tela. Svaka funkcija je divno i mudro uspostavljena. Bog se zavetovao da e uvati ovu ljudsku mainu da radi u dobrom zdravlju, ako ovek bude bio posluan Njegovim zakonima i ako sarauje sa Njim. Svaki zakon koji upravlja ljudskom mainom treba smatrati upravo tako istinski boanskim po svom poreklu, karakteru i znaaju kao i Boju re. Svako nemarno, nepaljivo postupanje, svaka zloupotreba divnog Gospodnjeg mehanizma, nepotovanjem Njegovih odreenih zakona u ljudskom telu, je prekraj Bojeg zakona. Mi moemo posmatrati i diviti se Bojem delu u svetu prirode, ali ljudsko telo je najvelianstvenije. (Nepotrebno troenje ivotnih snaga i umnih mogunosti je greh -194) (1890) C.T.B.H. 53 9. Prestupanje zakona naeg tela isto je tako greh, kao i krenje Deset zapovesti. initi jedno ili drago znai kriti Boje zakone. Oni koji prestupaju Boji zakon u svom telu, bie skloni da kre Boji zakon izgovoren na Sinaju. (Vidi: 63) Na Spasitelj je opomenuo svoje uenike da e upravo pred Njegov drugi dolazak nastati stanje koje e biti veoma slino onome koje je prethodilo potopu. Svet e se odati uivanju i preterivae u jelu i piu. Ovakvo stanje postoji i danas. Svet se uveliko odao poputanju apetitu; naklonost prema svetskim obiajima dovee nas do robovanja izopaenim navikama - navikama koje e nas uiniti sve slinijim osuenim stanovnicima Sodoma. udim se to stanovnici Zemlje nisu uniteni kao stanovnici Sodoma i Gomore. Zapaam dovoljno uzroka za sadanje stanje degeneracije i smrtnosti u svetu. .Slepe strasti upravljaju razumom tako da su u ivotu mnogih sve uzviene pobude rtvovane poudi. Odravanje tela u zdravom stanju treba da bude naa ivotna tenja, tako da svi delovi ove ive maine mogu skladno da rade. Boja deca ne mogu da proslavljaju Boga bolesnim telom ili zakrljalim umom. Oni koji poputaju bilo kome obliku neumerenosti, na primer u jelu ili piu,

17

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

rasipaju svoje telesne snage i slabe moralnu silu. (1900) 6T 369.370. 10. Prirodni zakoni su Boji zakoni, i zato je naa dunost da se posvetimo briljivom prouavanju ovih zakona. Mi moramo da prouimo njihove zahteve u odnosu na svoje telo i postupimo u skladu sa njima. Nepoznavanje ovoga je greh. (Svesno neznanje poveava greh - 53) Ne znate li da su telesa vaa udi Hristovi? Ili ne znate da su telesa vaa crkva svetoga Duha koji ivi u vama, kojega imate od Boga, i niste svoji? Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u telesima svojim i u duama svojim, to je Boje. (1. Korinanima 6,15.19.20) Nae telo je Hristova otkupljena svojina i nama nije data sloboda da sa njim postupamo kako nam se svia. ovek je to uinio. Postupao je tako sa svojim telom kao da zakoni tela ne kanjavaju. Usled izopaenog prohteva za jelom njegovi organi su oboleli i onesposobljeni, a snage oslabljene. Sve ove posledice, koje je izazvao svojim kuanjima, sotona je iskoristio da narui Boga. On pred Boga iznosi ljudsko telo, koje je Hristos otkupio, kao linu svojinu; a kako je ovek neugledna slika svoga Tvorca! Bog je obeaen time to je ovek zgreio protiv svoga tela i to je iskvario svoj put. Istinski obraeni ljudi savesno e potovati zakone ivota koje je Bog ustanovio u njihovom biu, nastojei tako da izbegnu telesnu, umnu i moralnu slabost. Poslunost ovim zakonima treba da postane dunost svakoga pojedinca. Mi sami moramo da snosimo posledice prekrenog zakona. Mi moramo da odgovaramo pred Bogom za svoje navike i dela. Stoga, pitanje za nas ne glasi: ta e svet rei?, ve Kako u ja, koji tvrdim da sam hrianin, postupati sa ivotom koje mi je Bog dao? Hou li raditi za svoje najvee zemaljsko i duhovno dobro, uvajui svoje telo kao hram u kome prebiva Duh Sveti ili u sebe rtvovati svetovnim shvatanjima i nainu ivota? Kazna za neznanje Health Reformer, October 1866. 11. Bog je uspostavio zakone koji upravljaju naim telom, a ti zakoni koje je postavio u naem biu su boanski, pa je za svaki prekraj utvrena kazna koja e ranije ili kasnije postati iskustvo. Veina bolesti od kojih je patila ljudska porodica i jo uvek pati, nastala je usled nepoznavanja zakona koji vladaju u ovekovom telu. Izgleda kao da su ljudi nezainteresovani za pitanje zdravlja i istrajno rade na tome da potpuno razore svoje telo, a kada postanu oronuli i iznureni telom i duhom, trae lekara i truju se lekovima do smrti. Ne uvek neznalice (1900) 6T 372. 12. Kada govore o zdravlju, ljudi esto kau: Mi znamo mnogo vie nego to inimo. Oni ne shvataju da su odgovorni za svaki zrak svetlosti u odnosu na svoje telesno dobro i da Bog uvek nadzire svaku njihovu naviku. Sa telesnim ivotom ne sme se nasumice postupati. Svaki organ, svako vlakno naeg tela treba sveto uvati od tetnih navika.

18

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

Odgovornost za svetlost Good Health, November, 1880. 13. U vreme kada nas je obasjala svetlost zdravstvene reforme i posle toga, svaki dan su se mogla uti pitanja: Da li sprovodim u ivot pravu umerenost u svemu? Da li je moja hrana takva da e mi pomoi da ostvarim najvie dobra? Ako ne moemo potvrdno da odgovorimo na ova pitanja, stojimo osueni pred Bogom, jer e nas On sve smatrati odgovornim za svetlost koja je svetlela na naoj stazi. Bog ne gleda na vreme neznanja, ali im nas svetlost obasja, On zahteva da napustimo svoje navike koje naruavaju zdravlje i uspostavimo pravilan odnos prema fizikim zakonima. (1890) C.T.B.H. 150. 14. Zdravlje je blago. Od svih prolaznih dobara, ono je najdragocenije. Bogatstvo, obrazovanje i ast skupo se stiu gubitkom zdravlja. Ni jedno od njih ne moe nam obezbediti sreu ako nedostaje zdravlje. Zloupotreba zdravlja, koje nam je Bog dao, straan je greh; ovakva zloupotreba onesposobljava nas za ivot i ini gubitnicima, ak i onda kada takvim sredstvima dostignemo bilo koji stepen obrazovanja. (Primeri patnji zbog potcenjivanja svetlosti - 119.204) (1890) C.T.B.H. 151. 15. Bog se dareljivo pobrinuo za odranje i sreu svih svojih stvorenja; i da Njegovi zakoni nisu nikada pogaeni, da su svi postupali u skladu sa Bojom voljom; tada bi zdravlje, mir, srea, zamenili bedu i neprekidno zlo. Health Reformer, August, 1866. 16. Savrena usklaenost sa zakonima, koje je Bog usadio u nae bie, obezbedie nam zdravlje i sauvati organizam od sloma. (Zdravstvena reforma i Gospodnja sredstva za umanjivanje patnji - 788) rtva bez mane (1890) C.T.B.H. 15. 17. U staroj izrailjskoj slubi potovan je zahtev da svaka rtva bude bez mane. U stihu smo pozvani da svoja tela damo u rtvu ivu, svetu, ugodnu Bogu i da to bude naa razumna sluba. Mi smo Boja stvorenja. Psalmista, razmiljajui o divnom Bojem delu u ljudskom telu, uzvikuje: Kako sam divno sazdan! Ima mnogo onih koji imaju nauno obrazovanje, i poznaju teoriju istine, ali koji ne razumeju zakone koji vladaju njihovim telom. Bog nam je dao sposobnost i talente i naa je dunost, kao Njegovih sinova i keri, da ih najbolje iskoristimo. Ako ravim navikama ili poputanjem izopaenom apetitu, slabimo sile duha i tela bie nam nemogue da pravilno potujemo Boga. (C.T.B.H. 52.53; 1890) C.H. 121. 18. Bog zahteva da Mu damo telo u ivu rtvu, a ne u mrtvu ili rtvu koja umire. rtve starih Izrailjaca morale su da budu bez mane, pa zar e Bogu biti ugodna ljudska rtva puna bolesti i

19

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

raspadanja? On nam kae da je nae telo hram Svetog Duha; i On zahteva od nas da brinemo o ovom hramu da bi mogao da postane pogodno prebivalite Njegovom Duhu. Apostol Pavle nas opominje: I niste svoji; jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u telesima svojim i u duama svojim, to je Boje. Svi paljivo treba da sauvaju telo u najboljem zdravlju, da bi mogli da obavljaju savrenu slubu Bogu i izvre svoje obaveze u porodici i drutvu. Bedna rtva (1872) 3T 164.165. 19. Da bi smo sauvali zdravlje, potrebno je da steknemo znanje o jelu, piu i oblaenju. Bolesti su prouzrokovane krenjem zdravstvenih zakona; one su rezultat krenja zakona prirode. Naa prva dunost, koju dugujemo Bogu, sebi lino i svojim blinjima jeste poslunost Bojim zakonima, koji obuhvataju i zakone o zdravlju. Kada smo bolesni, mi stavljamo teret koji zamara nae prijatelje, sebe onesposobljavamo za izvrenje dunosti prema svojim porodicama i prema svojim blinjima. A kada prerana smrt postane ishod naeg krenja prirodnih zakona, tada nanosimo bol i patnje drugima, liavamo svoje blinje pomoi koju za ivota treba da im pruimo, liavamo svoje porodice utehe i pomoi koju bismo mogli da im pruimo i zakidamo Boga u slubi koju On zahteva od nas da bi se Njegova slava poveala. Zar mi tada, u najgorem smislu, nismo prestupnici Bojeg zakona. Meutim, Bog je veoma milostiv, alostiv i nean i kada svetlost dopre do onih koji su grenim poputanjem naruili svoje zdravlje, kada se osvedoe o grehu, pokaju i trae oprotenje, On prihvata jadnu rtvu koja Mu se daje i prima ih. O, kakvo je to neno milosre kojim On ne odbija ostatak zloupotrebljenog ivota grenika koji pati, ali i koji se kaje! U svojoj velianstvenoj milosti, On spasava ove due kao iz ognja. Kakva se slaba, alosna rtva rtvuje istom i svetom Bogu? Plemenite sposobnosti bile su paralisane ravim navikama grenog poputanja. Tenje su izopaene, a dua i telo unakaeni. Zato je data svetlost o zdravstvenoj reformi? (1870) 2T, 399.400. 20. Gospod je dopustio da nas u ovim poslednjim danima obasja Njegova svetlost da bi se tama, koja se usled grenog poputanja nakupila u toku ivota prolih narataja, mogla donekle rasterati i umanjiti zla koja su nastala kao posledica neumerenog jela i pia. Gospod je u svojoj mudrosti stvorio plan kako da svoj narod dovede u poloaj kojim bi u duhu i delima bio odvojen od sveta tako da njegova deca ne bi bila lako odvedena u idolopoklonstvo, i da ostanu ista od pokvarenosti koja vlada u ovom veku. Bog ima plan da roditelji koji veruju i njihova deca, istupe kao ivi Hristovi predstavnici, kao kandidati za veni ivot. Svi koji imaju udela u boanskoj prirodi nee biti zahvaeni pokvarenou koja je u svetu prouzrokovana uivanjem. Oni koji poputaju apetitu ne mogu da dostignu hriansko savrenstvo. (1890) C.T.B.H. 75. 21. Bog je dopustio da nas svetlost zdravstvene reforme obasja u ovim poslednjim danima, da bismo hodajui u svetlosti, mogli da izbegnemo mnoge opasnosti kojima emo biti izloeni. Sotona radi u velikoj sili da bi naveo ljude da popuste apetitu, da zadovolje svoje sklonosti, a svoje dane provedu u bezbrinoj nerazumnosti. On nudi privlanosti ivota ispunjenog sebinim uivanjem i

20

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

poputanjem strastima. Neumerenost potkopava sile uma i tela. Onaj koji je tako savladan, nalazi se na sotonskom tlu na kome e biti kuan i uznemiravan, i na kraju potpuno dopasti pod vlast neprijatelja svake pravde. (C.T.B.H. 52; 1890) C.H. 120.121. 22. Da bi se sauvalo zdravlje, potrebna je umerenost u svemu - umerenost u radu, umerenost u jelu i piu. Na nebeski Otac poslao je svetlost zdravstvene reforme da uva od zala koja nastaju kao rezultat pokvarenog apetita, a da oni koji vole istotu i svetost mogu da saznaju kako razborito da koriste dobra koja im je dao i da umerenou u svakodnevnom ivotu mogu biti posveeni istinom. (1890) C.T.B.H. 120. 23. Imajmo uvek na umu da je veliki cilj zdravstvene reforme postizanje potpunog razvoja uma, due i tela. Svi prirodni zakoni - koji su Boji zakoni - odreeni su za nae dobro. Poslunost tim zakonima uveae nau sreu u ovom ivotu i pomoi u pripremi za veni ivot. Znaaj zdravstvenih naela (1909) 9T, 158-160. 24. Pokazano mi je da su naela, koja su nam data u prvim danima vesti, danas isto tako vana i treba ih smatrati isto tako znaajnim kao to su onda bila. Ima nekih koji nikada nisu sledili datu svetlost o ishrani. Sada je vreme da se svetlost uzdigne da bi zasjala jasnim, sjajnim zracima. Naela zdravog naina ivota za nas pojedinano i za nas kao Boji narod, veoma mnogo znae... Sada se svi kuaju i ispituju. Mi smo krteni u Hristu, i ako budemo izvrili svoj deo u odvajanju od svega to e nas srozati i uiniti od nas ono to ne bi trebalo da budemo, dobiemo snagu da uzrastemo u Hristu koji je na ivi Poglavar; i videemo spasenje Boje. Jedino kad se razumno odnosimo prema naelima zdravog ivota, moemo postati potpuno svesni zala koja proizilaze iz nepravilne ishrane. Oni koji posle uvianja svojih greaka, imaju hrabrosti da izmene svoje navike, shvatie da reformni postupak zahteva borbu i mnogo istrajnosti; ali kada jednom oblikuju ispravan ukus, shvatie da je upotreba hrane koju su ranije smatrali nekodljivom, polako, ali sigurno, postavila temelje dispepsiji (slabom varenju) i drugim oboljenjima. U prvim redovima reformatora (1909) 9T, 158. 25. Adventisti sedmog dana raspolau istinama od velike vanosti. Pre vie od 40 godina, Gospod nam je dao naroitu svetlost o zdravstvenoj reformi, ali kako hodamo u toj svetlosti? Koliko ih je odbilo da ivi u skladu sa Bojim savetima! Kao narod treba da napredujemo u srazmeri sa svetlou koju smo primili. Naa je dunost da razumemo i potujemo naela zdravstvene reforme. U pogledu umerenosti treba da smo ispred svih ostalih ljudi; pa ipak ima medu nama dobro upuenih vernika, pa ak i propovednika Jevanelja, koji imaju malo potovanja prema svetlosti koju nam je Bog dao u vezi sa ovim predmetom. Oni jedu kako im se svia i rade to ele. Neka uitelji i vode u naem Delu, u odnosu prema zdravstvenoj reformi, vrsto utemelje svoj

21

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

stav na Bibliji, i daju pravo svedoanstvo onima koji veruju da ivimo u poslednjim danima istorije ove Zemlje. Mora se povui crta koja e razdvojiti one koji slue Bogu od onih koji slue sebi. (1867) 1T, 487. 26. Zar e oni koji ekaju blaena nada i javljanje slave velikoga Boga i Spasa naega Isusa Hrista, koji je dao sebe za nas da nas izbavi od svakog bezakonja i oisti sebi narod izbrani koji ezne za dobrim delima, biti iza verskih zanesenjaka dananjice, koji nemaju veru u skori Dolazak naeg Spasitelja? Naroiti narod koga On isti za sebe, da bude odveden na Nebo ne videvi smrti, ne sme da bude iza drugih u dobrim delima. U svojim naporima da se oiste od svake pokvarenosti tela i duha, usavravajui se u svetosti i strahu Bojem, oni treba da budu isto tako ispred svih ostalih ljudi na Zemlji, kao to je i njihovo zvanje mnogo uzvienije od zvanja drugih. Zdravstvena reforma i molitva za bolesne (1909) 9T 164.165. 27. Da bi bili oieni i da bi ostali isti, adventisti sedmog dana moraju da imaju Svetoga Duha u svojim srcima i u svojim domovima. Gospod mi je dao svetlost da e On, kada se dananji Izrailj ponizi pred Njim i kada oisti hram due od svake prljavtine, usliiti njegove molitve za bolesne i blagosloviti upotrebu svojih lekova za bolesti. Kada ovek verom ini sve to moe da suzbije bolest, koristei jednostavne metode leenja koje je Bog uspostavio, tada e On blagosloviti njegove napore. Ako posle toliko mnogo svetlosti, koju je Bog dao, Boji narod bude gajio rave navike, poputajui sebi i odbijajui da se promeni, snosie neminovne posledice prestupa. Ako odlue da po svaku cenu zadovolje izopaeni apetit, Bog ih udom nee spasti od posledica njihovog poputanja. Tada ete u mukama leati. (Isaija 50,11) Oni koji oholo govore: Gospod me je iscelio i nije potrebno da ograniavam svoju ishranu; mogu po svojoj volji da jedem i pijem, uskoro e u telu i dui osetiti potrebu za Bojom obnoviteljskom silom. Zato to vas je Bog milostivo izleio, ne treba da mislite da u poputanju samom sebi moete slediti navike sveta. inite ono to je Hristos zapovedio posle svoga dela izleenja: Idi, i ne grei vie! (Jovan 8,11) Apetit ne sme da bude na bog. (1867) 1T, 560.561. 28. Zdravstvena reforma je grana naroitog Bojeg dela i blagoslov Njegovom narodu... Videla sam da je razlog zbog koga Bog nije potpunije usliio molitve svojih slugu za bolesne medu nama, bio taj to se time ne bi mogao proslaviti, jer su oni krili zakone zdravlja. Takoe sam videla da je On stvorio plan za zdravstvenu reformu i zdravstveni Institut, da bi pripremio put za potpuno uslienje molitava vere. Vera i dobra dela treba da idu ruku pod ruku u pomaganju bolesnima medu nama i u njihovom osposobljavanju za proslavljanje Boga ovde i spasenje prilikom Hristovog dolaska. (1864) Sp. Gifts IV, 144.145. 29. Mnogi su oekivali da e ih Bog sauvati od bolesti samo zato to su Ga molili da On to uini. Meutim, Bog nije usliio njihove molitve, zato to njihova vera nije bila usavrena delima. Bog nee initi uda da bi sauvao od bolesti one koji se ne brinu za sebe, nego stalno kre zdravstvene zakone i ne ine nikakve napore da bi spreili bolest. Kada sa svoje strane inimo sve

22

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

to moemo da imamo dobro zdravlje, tada moemo oekivati da e uslediti blagosloveni rezultati i u veri moemo moliti Boga da blagoslovi nae napore za ouvanje zdravlja. On e usliiti nae molitve onda, kada se Njegovo ime time moe proslaviti. Meutim, neka svi razumeju da i oni treba da obave odreeni posao. Bog udima nee sauvati zdravlje osoba koje su svojim bezbrinim nepotovanjem zdravstvenih zakona, krenule sigurnim putem bolesti. Oni koji zadovoljavaju svoj apetit i onda pate zbog svoje neumerenosti i uzimaju lekove da to ublae, mogu biti sigurni da se Bog nee zalagati da spase zdravlje i ivot koji je tako nepromiljeno doveden u opasnost. Uzrok je izazvao posledicu. Mnogi, kao svoje poslednje utoite prihvataju uputstva Boje rei i trae da se stareine crkve mole za obnovljenje njihovog zdravlja. Bog nije sklon da odgovori na molitve koje su upuene za takve, jer zna da e oni, ako im se zdravlje i obnovi, ponovo ga rtvovati na oltaru nezdravog apetita. (Vidi: 713) Pouka iz neuspeha koji je doiveo Izrailj (1909) 95.165. 30. Gospod je obeao starom Izrailju da e ga, ako se bude strogo drao Njega i izvravao sve Njegove zahteve, sauvati od svih bolesti koje je pustio na Misirce; ovo obeanje dato je pod uslovom poslunosti. Da su Izrailjci posluali uputstvo koje su primili i da su koristili svoje prednosti, oni bi svetu bili primer zdravlja i napretka. Izrailjci su zanemarili ispunjenje Bojeg cilja i zato nisu uspeli da prime blagoslove koje su mogli da dobiju. Meutim, Josif, Danilo, Mojsije, Ilija, i mnogi drugi ostali su nam plemeniti primeri ispravnog naina ivota. Ista vernost dae i danas isti ishod. Nama je napisano: A vi ste izabrani rod, carsko svetenstvo, sveti narod, narod dobitka, da objavite dobrodetelji onoga koji vas dozva iz tame k udnome videlu svome. (1. Petrova 2,9) (1905) M.H. 283. 31. Da su Izrailjci posluali uputstvo koje su primili i da su koristili svoje prednosti, oni bi postali ugled svetu u zdravlju i napretku. Da su kao narod iveli u skladu sa Bojim planom, bili bi sauvani od bolesti koje su muile ostale narode. Posedovali bi telesnu snagu i umnu silu kojom bi prevazilazili sve druge narode. (Vidi: 641-644) Hrianska trka (1890)C.T.B.H.25. 32. Ne znate li da oni to tre na trku, svi tre, a jedan dobije dar? Tako trite da dobijete. Svaki pak koji se bori od svega se uzdrava: oni dakle da dobiju raspadljiv venac, a mi neraspadljiv. (1. Korinanima 9,24.25) Ovde su izloeni dobri rezultati samosavlaivanja i umerenosti. Apostol Pavle predstavio je razne igre starih Grka, koje su odravane u ast njihovim bogovima, da bi nam prikazao duhovnu borbu i njenu nagradu. Oni koji su uestvovali u ovim igrama pripremali su se pod najstroom stegom. Svako poputanje koje bi moglo da oslabi telesne snage bilo je zabranjeno. Luksuzna hrana i vino bili su zabranjeni s ciljem da se unapredi telesna snaga i vrstina. Dobiti nagradu za koju su se borili - venac od cvea koje vene i pljesak mnotva, smatrano je najveom au. Ako su tako mnogo trpeli, ako se pokazalo toliko mnogo samoodricanja u nadi da

23

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

se dobije tako bezvredna nagrada, koju je mogao da osvoji samo onaj koji je bio najbolji, koliko vea treba da bude rtva, koliko voljnije samoodricanje za neraspadljiv venac i za veni ivot! Pred nama je posao koji treba obaviti - vaan, ozbiljan posao. Sve nae navike, ukus i naklonosti moraju da budu vaspitavani u skladu sa zakonima ivota i zdravlja. Na taj nain obezbediemo najbolje telesno stanje i bistrinu uma da bismo mogli da pravimo razliku izmeu zla i dobra. Danilov primer (1890) C.T.B.H. 25-28. 33. Da bismo ispravo shvatili pitanje umerenosti, moramo ga prouavati sa biblijske take gledita. Nigde ne moemo nai tako opsean i snaan prikaz prave umerenosti i blagoslova koji je prate, kao to nam je to dato u primeru iz ivota proroka Danila i njegovih prijatelja Izrailjaca, na vavilonskom dvoru... Bog priznaje ono to je pravo. Mladii iz svih zemalja koje je potinio veliki osvaja, a koji su najvie obeavali, bili su skupljeni u Vavilonu, ali meu svima njima zarobljeni Izrailjci nisu imali premca. Uspravan stas, siguran, gibak korak, lep izgled, zdrava ula, ist dah - sve su to bila mnogobrojna svedoanstva dobrih navika - obeleja plemenitosti kojom priroda poastvuje one koji su posluni njenim zakonima. Istorija Danila i njegovih drugova zabeleena je na stranicama nadahnute Rei za dobro mladih svih vekova. Ono to su ljudi inili, ljudi mogu da ine. Da li su ovi mladi Izrailjci vrsto stajali usred velikih iskuenja i dali plemenito svedoanstvo u korist prave umerenosti? Dananji mladi ljudi mogu da daju slino svedoanstvo. Pouka koja nam je ovde data toliko je znaajna da bi bilo dobro da o njoj razmiljamo. Opasnost nam ne dolazi od oskudice, ve od obilja. Mi smo stalno u iskuenju da budemo neumereni. Oni koji ele da sauvaju svoje snage neoslabljene za slubu Bogu, moraju da vode rauna o strogoj umerenosti u korienju Njegovih darova, kao i potpunom uzdravanju od svakog tetnog ili poniavajueg poputanja. Narataj koji nastaje okruen je zamkama pripremljenim da kuaju apetit. Naroito u velikim gradovima svaki oblik poputanja je primamljiv i pristupaan. Oni koji kao Danilo odbiju iskuenje, ponjee nagradu za svoje umerene navike. Svojom veom telesnom snagom i poveanom izdrljivou, stvaraju ulog koji mogu da iskoriste u sluaju potrebe. Dobre telesne navike unapreuju umne sposobnosti. Umna mo, telesna snaga i dug ivog zavise od nepromenljivih zakona. Tu ne postoji sluaj. Bog prirode nee se umeati da sauva ljude od posledica gaenja prirodnih zakona. Ima mnogo prave istine u izreci: Svako je kova svoje sree! Dok su roditelji odgovorni za oblikovanje karaktera, kao i vaspitanje i obrazovanje svojih sinova i keri, istina je da na poloaj i korisnost u svetu u velikoj meri zavise od naeg pravca delovanja. Danilo i njegovi drugovi uivali su koristi pravilnog obrazovanja i vaspitavanja u ranoj mladosti, ali samo ove prednosti ne bi ih uinile onim to su bili. Dolo je vreme kada su morali da rade za sebe - kada je budunost zavisila od njihovog linog vladanja. Tada su odluili da budu verni poukama koje su dobili u detinjstvu. Strah Gospodnji, poetak mudrosti, bio je temelj njihovoj veliini. Njegov Duh krepio je svaku dobru nameru, svaku plemenitu odluku. R.H. 25. Jan. 1881. 34. Mladiima (Danilu, Ananiji, Misailu i Azariji) u ovoj koli bio je dozvoljen pristup u carsku

24

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

palatu i odreeno da se hrane mesom i piju vino, koje je dolazilo sa carske trpeze. U svemu ovome car je smatrao da im nije samo ukazao veliku ast, ve da im je obezbedio najbolji telesni i umni razvoj koji su mogli da postignu. U hrani koja je iznoena pred cara bilo je svinjskog i drugih vrsta mesa, koje je po Mojsijevom zakonu bilo neisto i zato je Izrailjcima bilo odluno zabranjeno da ga jedu. Danilo je bio stavljen na ozbiljnu probu. Da li e biti veran uenju svojih otaca o jelu i piu i uvrediti cara, verovatno izgubiti ne samo poloaj ve i ivot, ili prekriti Boju zapovest i zadrati carevu naklonost i tako ostvariti velike umne prednosti i najlaskaviji svetski uspeh? Danilo nije dugo oklevao. vrsto je odluio da bez obzira na ishod ostane u svojoj estitosti. On naumi da se ne skvrni obrokom jela careva i vinom koje on pijae. (Danilo 1,8) Medu onima koji danas kau da su hriani, ima mnogo onih koji bi zakljuili da je Danilo bio previe jednostran i zato ga proglasili uskogrudim i fanatikom. Oni smatraju da pitanje jela i pia ima vrlo mali znaaji da ne zahteva tako odluan stav - koji bi verovatno imao za posledicu rtvovanje svake zemaljske prednosti. Meutim, oni koji tako misle na dan suda ustanovie da su se udaljili od Bojih izriitih zahteva i svoje miljenje proglasili merilom dobra i zla. Oni e utvrditi da ono to im je izgledalo beznaajno, Bog tako nije posmatrao. Njegove zahteve treba verno posluati. Oni koji prihvate i posluaju jednu od Njegovih naredaba, zato to im je zgodno da tako ine, dok odbacuju drugu zato to bi njeno dranje zahtevalo izvesne rtve, sniavaju merilo pravde i svojim primerom navode drage da olako gledaju na sveti Boji zakon. Tako veli Gospod, treba da bude nae pravilo u svemu... Danilov karakter postoji u svetu kao izraziti primer onoga to Boja milost moe da naini od ljudi koji su po prirodi pali i iskvareni grehom. Izvetaj o njegovom plemenitom ivotu samoodricanja predstavlja ohrabrenje za ceo ljudski rod. Iz njega moemo da dobijemo snagu da se uspeno odupremo iskuenju i vrsto, u poniznosti, i u najteem kuanju stanemo uz pravdu. Danilo je mogao da nade uverljivo opravdanje i napusti svoje strogo umerene navike; ali Boje odobravanje bilo mu je drae nego naklonost najjaeg zemaljskog vladara - drae ak i od samog ivota. Poto je svojim pristojnim ponaanjem stekao naklonost Amelsara, slubenika zaduenog za jevrejske mladie, Danilo ga je zamolio da im dozvoli da ne jedu od carskog jela i ne piju od njegovog vina. Amelsar se uplaio da e, ako uslii ovu molbu, izazvati carevo nezadovoljstvo i tako svoj ivot dovesti u opasnost. Kao i mnogi danas, mislio je i on - da e umerena ishrana dati ovim mladiima bled i boleljiv izgled i slabe miie, dok e ih obilna hrana sa carskog stola uiniti rumenim i lepim i dati im veu telesnu snagu. Danilo je zamolio da se ovo rei probom od deset dana. Mladim Izrailjcima je za vreme ovog kratkog perioda bilo dozvoljeno da jedu jednostavnu hranu, dok su njihovi drugovi jeli carska jela. Zahtev je konano odobren i tada je Danilo bio siguran da je dobio spor. Iako je bio mladi, on je uvideo tetan uticaj vina i raskonog ivota na telesno i umno zdravlje. Posle deset dana ustanovljeno je da je dobijeni rezultat potpuno suprotan Amelsarovim oekivanjima. Ne samo u linom izgledu, ve i u telesnoj snazi i umnosti, oni koji su bili umereni u svojim navikama znatno su bolje izgledali nego njihovi drugovi koji su poputali apetitu. Posle ovog ispita, Danilu i njegovim drugovima dozvoljeno je da i dalje upotrebljavaju svoju jednostavnu ishranu tokom celokupnog kolovanja za dunosti u carstvu.

25

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

Boje odobravanje Gospod je sa odobravanjem posmatrao vrstinu i samoodricanje ovih jevrejskih mladia i Njegov blagoslov ih je pratio. I dade Bog svoj etvorici mladia znanje i razum u svakoj knjizi i mudrosti; a Danilu dade da razume svaku utvaru i sne. (Danilo 1,17) Na kraju trogodinjeg kolovanja, car je ispitao njihovu sposobnost i znanje i pronaao da se meu svima njima ne nade nijedan kao Danilo, Ananija, Misailo i Azarija; i stajahu pred carem. I u svemu emu treba mudrost i razum, za to ih car zapita, nae da su deset puta bolji od svih vraa i zvezdara to ih bee u svemu carstvu njegovu. (Danilo 1,19.20) Ova pouka usmerena je svima a naroito mladima. Pokornost Bojim zahtevima zato blagotvorno deluje na zdravlje tela i duha. Za ostvarenje najviih moralnih i umnih dostignua, potrebno je traiti mudrost i silu od Boga i drati se stroge umerenosti u svim ivotnim navikama. U Danilovom iskustvu i iskustvu njegovih drugova imamo primer pobede naela nad iskuenjem poputanja apetitu. To pokazuje da mladi mogu pobediti elje tela zahvaljujui verskim naelima i ostati verni Bojim zahtevima, ak i po cenu velike rtve. (Danilova hrana - 117,241,242) Nespremni za glasnu viku (1867) 1T, 486.487. 35. Pokazano mi je da je zdravstvena reforma deo Vesti treeg anela i tako usko povezana sa njom kao miica i aka sa ljudskim telom. Videla sam da kao narod moramo da nainimo korak napred u ovom velikom delu. Propovednici i narod moraju slono da rade. Boji narod nije spreman za glasnu viku treeg anela. On za sebe treba da obavi posao koji ne moe da prepusti Bogu da ga obavi za njega. Bog je izvrenje ovog posla prepustio nama. To je posao svakog pojedinca; niko ne moe da ga izvri za drugoga. Imajui dakle ovakva obeanja, o ljubazni! da oistimo sebe od svake pogantine tela i duha, i da tvorimo svetinju u strahu Bojemu. (2. Korinanima 7,1) Neumerenost u jelu je greh koji je zavladao ovim vekom. Neuzdrljiv apetit nainio je ljude i ene robovima, zamraio im um i do te mere otupio njihova moralna oseanja da vie ne cene uzviene istine Boje rei. Niske sklonosti zavladale su ljudima i enama. Da bi postao spreman za preobraenje, Boji narod mora da poznaje sebe. On mora da poznaje svoje telo, da bi zajedno sa psalmistom mogao da uzvikne: Hvalim te to sam divno sazdan. Njegov apetit uvek mora da bude potinjen moralnim i umnim silama. Telo treba da bude sluga umu, a ne um telu. Priprema za osveenje (1867) 1T, 619. 36. Bog zahteva od svog naroda da se oisti od svake prljavtine tela i duha, i u strahu Gospodnjem usavri svetost. Svi ravnoduni i koji izbegavaju ovaj posao, oekujui da Bog uini za njih ono to On zahteva da sami, uine za sebe, nai e se laki, kada krotki na Zemlji, koji su izvravali Njegove sudove, budu zatieni u dan Gospodnjeg gneva. Pokazano mi je da e se Boji narod nai nespreman, ako ne bude ulagao napore sa svoje strane, nego bude ekao da osveenje doe na njega da otkloni njegova zla i ispravi greke; ako oekuje da

26

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

se tako oisti od prljavtine tela i duha i osposobi da sudeluje u glasnoj vici treeg anela. Osveenje ili Boja sila doi e samo na one koji su se pripremili za njega, obavljajui posao koji im je Bog dao, naime, istei se od svake prljavtine tela i duha, posveujui se u strahu Gospodnjem. Poziv onima koji oklevaju (RH, 27. May 1902) C.H. 578.579. 37. Istoriju Bojeg naroda pokvarilo je nesprovoenje ispravnih naela. Neprekidno nazadovanje u zdravstvenoj reformi uslovilo je veliki nedostatak duhovnosti koji je obeastio Boga. Podignute su prepreke kakve se nikada ne bi videle, da je Boji narod hodao u svetlosti. Hoemo li mi koji imamo tako velike prednosti, dopustiti da ovaj svet bude ispred nas u zdravstvenoj reformi? Hoemo li omalovaavati svoje umove i zloupotrebljavati svoje talente pogrenim nainom ishrane? Hoemo li prestupati Boji sveti zakon poputanjem sebinim navikama? Hoe li naa nedoslednost postati predmet osude? Hoemo li iveti tako nehrianskim ivotom da se na Spasitelj stidi da nas nazove svojom braom? Zar neemo radije obavljati lekarsko-misionarski posao, koji je u stvari Jevanelje u praksi, ivei tako da Boji mir moe da vlada u naim srcima? Zar neemo ukloniti svaki kamen spoticanja ispred nogu nevernika, imajui uvek na umu pravo hrianstvo? Mnogo je bolje da se odreknemo hrianskog imena, nego da kaemo da smo hriani, a da u isto vreme poputamo apetitu koji podstie nesvete nagone. Bog poziva svakog vernika da bez oklevanja posveti svoj ivot slubi Gospodu. On poziva na odlunu reformu. Sva stvorenja uzdiu pod prokletstvom. Boji narod treba da zauzme takvo mesto da bi mogao da raste u milosti, posveujui istinom telo, duu i duh. Kada raskine sa svakim poputanjem koje naruava zdravlje, dobie jasniji pojam o tome u emu se sastoji prava pobonost. Divna promena nastae u verskom iskustvu. Svi emo biti okuani RH. 10. Feb. 1910. 38. Veoma je znaajno da svaki pojedinac meu nama dobro izvri svoj deo i izgradi pravilno miljenje o tome ta treba da jedemo, pijemo i kako treba da ivimo da bismo sauvali zdravlje. Svi e biti iskuani tako da e se videti da li su prihvatili naela zdravstvene reforme ili poli putem poputanja sebi. Neka niko ne misli da se prema ishrani moe odnositi onako kako Mu se svia. Neka svi, koji sa vama sede za stolom, vide da potujete naela pravilne ishrane, kao i sva druga naela, da bi se mogla otkriti Boja slava. Vi ne moete drukije postupati, jer treba da izgradite karakter za budui, besmrtan ivot. Velike odgovornosti poivaju na svakoj ljudskoj dui. Shvatimo ove odgovornosti i asno ih nosimo u Gospodnje ime. Svakome koji pada u iskuenje da popusti apetitu rekla bih: Nemoj podlei iskuenju, ve se opredeli za upotrebu zdrave hrane. Naui da uiva u zdravoj hrani. Gospod pomae onima koji tee da pomognu sebi; ali ako ljudi ne uloe naroite napore da slede Boju volju i nameru, kako On onda moe da radi sa njima? Uinimo svoj deo, izgraujui svoje spasenje sa strahom i drhtanjem sa strahom i drhtanjem da ne bismo pogreno postupali sa svojim telom, za koje smo obavezni pred Bogom da ga sauvamo u to zdravijem stanju.

27

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

Prava reforma je reforma srca (1896) Special Testimonies, Series A, No. 9, p. 54. 39. Oni koji ele da rade u Bojoj slubi ne treba da tee za svetskim uivanjima i sebinim poputanjima. Lekari u naim ustanovama moraju da budu proeti ivim naelima zdravstvene reforme. Dok Hristova milost ne postane naelo koje ivi u srcu, ljudi nikada nee biti istinski umereni. Sve sveane obaveze uinjene u svetu tebe i tvoju suprugu nee nainiti reformatorima zdravlja. Samo doslovno uzdravanje od hrane nee izleiti vae bolesne apetite. Brat i sestra ... nee postii umerenost u svemu, sve dok se njihova srca ne preobraze Bojom milou. Okolnosti ne mogu da izvre reformu. Hrianstvo predlae reformu srca. Ono to Hristos radi iznutra, pokazae se po nalogu obraenog uma. Plan po kome je trebalo poeti spolja, a zatim raditi unutra, uvek je propadao i uvek e propasti. Bog planira da sa vama pone u samom sreditu svih tekoa, u srcu, i tada e iz srca izai naela pravde; reforma e biti ostvarena spolja kao i unutra. Letter, 3. 1884. 40. Oni koji uzdiu naela pribliavajui ih Bojoj naredbi u skladu sa svetlou koju im je Bog dao preko svoje Rei i Svedoanstva Svoga Duha, nee promeniti nain svoga delovanja da bi ispunili elje svojih prijatelja ili roaka, bilo da je jedan, ili dva ili itavo mnotvo, onih koji ive u suprotnosti sa Bojim mudrim odredbama. Ako u ovom pogledu napredujemo u skladu sa naelima, ako se strogo pridravamo pravila ishrane, ako kao hriani vaspitavamo svoj ukus prema Bojem planu, izvriemo uticaj koji e ispuniti Boju nameru. Pitanje je: Da li smo voljni da budemo pravi zdravstveni reformatori? (Vidi: 720) Pitanje od velikog znaaja (1909) 9T, 153-156. 41. Dobila sam uputstvo da nosim vest o zdravstvenoj reformi celom naem narodu, jer su mnogi odstupili od prvobitne vernosti naelima zdravstvene reforme. Bog eli da Njegova deca kao ljudi uzrastu do Hristove visine. Da bi to postigli oni moraju pravilno da koriste sve moi uma, due i tela. Oni ne mogu dozvoliti da izgube ita od umne ili telesne snage. Pitanje kako sauvati zdravlje je pitanje prvorazrednog znaaja. Kada u strahu Bojem prouavamo ovo pitanje, doznaemo da je najbolje, kako za na telesni, tako i za duhovni napredak, da vodimo rauna o jednostavnosti u ishrani. Prouavajmo strpljivo ovo pitanje. Nama je potrebno znanje i rasuivanje da bismo u ovom pogledu mudro napredovali. Prirodnim zakonima ne treba se odupirati, njih treba posluati. Oni koji su primili saznanje o zalima koja nastaju upotrebom mesne hrane, aja, kafe i bogate, nezdravo pripremljene hrane i koji su odluili da sa Bogom uine zavet rtve, nee nastaviti sa poputanjem elji za hranom za koju znaju da je nezdrava. Bog zahteva da se apetit oisti i pokae samoodricanje u svemu to nije dobro. To je posao koji treba izvriti pre nego to Njegov narod, kao savreni narod, stane pred Njega. Ostatak Bojeg naroda mora da bude obraeni narod. Iznoenje ove vesti treba da pokrene obraenje i posveenje dua. U ovom pokretu treba da osetimo silu Bojeg Duha. To je divna,

28

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

odreena vest; ona znai sve za one koji je prihvate i nju treba objaviti glasnom vikom. Treba da imamo pravu, postojanu vera u napredak ove vesti koja e uveavati svoj znaaj do kraja vremena. Ima nekih vernika koji prihvataju pojedine delove Svedoanstava kao vest od Boga, a odbacuju one delove koji osuuju njihova omiljena poputanja. Ovakve osobe rade protiv svoga dobra i blagostanja Crkve. Osnovno je da hodamo u svetlosti dok imamo svetlost. Oni koji tvrde da veruju u zdravstvenu reformu, a ipak u svakodnevnom ivotu rade suprotno njenim naelima, ranjavaju svoje due i ostavljaju rav utisak na vernike i nevernike. Sveana odgovornost poiva na onima koji poznaju istinu da sva njihova dela treba da odgovaraju njihovoj veri i da njihov ivot treba da bude ist i posveen, a oni pripremljeni za rad koji u ovim poslednjim danima objavljivanja ove vesti, treba brzo izvriti. Oni nemaju vremena ni snage za troenje u poputanju apetitu. Rei dopiru do nas sa ozbiljnou koja obavezuje: Pokajte se dakle, i obratite se da se oistite od greha svojih, da dou vremena odmaranja od lica Gospodnjega. (Dela 3,19) Meu nama ima onih kojima nedostaje duhovnosti i koji e, ako se potpuno ne obrate, biti sigurno izgubljeni. Da li moemo dopustiti takav rizik? Jedino Hristova sila moe da preobrazi srce i um i zato svi koji ele da sa Njim uestvuju u novom ivotu u nebeskom carstvu, moraju to da iskuse. Ako se ko nanovo ne rodi, kae Spasitelj, ne moe videti carstva Bojega. (Jovan 3,3) Vera koja dolazi od Boga, jedina je vera koja vodi Bogu. Da bismo Mu ispravno sluili, moramo biti roeni Boanskim duhom. Ovo e nas uiniti opreznim. To e nam oistiti srce, obnoviti misli i stvoriti nove mogunosti da upoznamo i ljubimo Boga. To e nam dati voljnu poslunost svim Njegovim zahtevima. To je prava sluba Bogu. Budimo jedinstveni Letter 48. 1902. 42. Nama je povereno delo unapreivanja zdravstvene reforme. Gospod eli da Njegov narod ivi u skladnoj zajednici. Kao to vam je poznato, treba da napustimo stanovite na kome po Bojem nalogu stojimo poslednjih 35 godina. uvajte se protivljenja delu zdravstvene reforme. Ono e napredovati zato to je to Boje sredstvo za smanjivanje patnji u naem svetu i za oienje Njegovog naroda. Obratite panju na to kakav ete stav zauzeti, da ne postanete uzronici podela. Brate, ak iako propusti da u svoj ivot i u ivot svoje porodice unese blagoslov dranja naela zdravstvene reforme, nemoj tetiti drugima time to se suproti svetlosti koju je Bog dao o ovom predmetu. (Special Testimonies, Series A, No. 7, p. 40) C.H. 561.562. 43. Gospod je svom narodu dao vest o zdravstvenoj reformi. Ova svetlost obasjava njegov put ve trideset godina; i Gospod ne moe podrati svoje sluge na putu koji e biti protiv nje. On je nezadovoljan kada Njegove sluge rade u suprotnosti sa veu o ovom predmetu, koju im je dao da je predaju drugima. Moe li On biti zadovoljan kada polovina radnika, koji rade na jednom mestu, ui da su naela zdravstvene reforme tako usko povezana sa Veu treeg anela kao ruka sa telom, dok njihovi saradnici svojim ivotom, ue naelima koja su sasvim suprotna? Ovo je greh u Bojim oima... Nita ne moe tako da obeshrabri Gospodnje straare kao povezanost sa onima koji imaju umnu sposobnost i razumeju razloge nae vere, ali delom i primerom ispoljavaju ravnodunost prema moralnim obavezama.

29

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

Ne moemo se neozbiljno odnositi prema svetlosti kojom je Bog obasjao zdravstvenu reformu, jer e oni koji to ine doiveti tetu; niko ne moe da se nada uspehu u Bojem delu, dok delom i primerom radi u suprotnosti sa svetlou koju je Bog poslao. (1867) 1T, 618. 44. Neophodno je da propovednici daju uputstva o umerenom ivotu. Oni treba da prikau kako nain ishrane, rada, odmora i odevanja jaa zdravlje. Svi koji veruju u istinu za ove poslednje dane, moraju da uine neto za ovaj predmet. On se tie njih i Bog zahteva da se probude i zainteresuju za ovu reformu. On nee biti zadovoljan njihovim nainom ivota, ako ravnoduno prouavaju ovo pitanje. Spoticanje o blagoslov (1867) 1T, 546. 45. Aneo je rekao: Izbegavajte telesne elje koje vojuju na duu. Vi ste se spotakli o zdravstvenu reformu. Vama se ini da je ona nepotrebni dodatak istini. To nije tako; ona je deo istine. Pred vama je posao koji se mora zavriti, i koji je tei od svega to je do sada bilo stavljeno pred vas. Vi gubite dok oklevate i stojite po strani, proputajui da primite blagoslov kao svoju prednost. Vi se spotiete o sam blagoslov koji je Nebo stavilo na va put da bi vam olakalo napredak. Sotona vam sve ovo prikazuje u najneprijatnijem svetlu, podstiui vas da se borite protiv toga to bi se pokazalo kao vae najvee dobro, i to bi doprinelo vaem telesnom i duhovnom zdravlju. (Izgovor za rava dela pod sotonskim uticajem - 710) Razmiljanje o sudu Letter, 135. 1902. 46. Bog poziva dobrovoljce da stupe u Njegove redove. Bolesni ljudi i ene treba da postanu zdravstveni reformatori. Bog e saraivati sa svojom decom u uvanju njihovog zdravlja, ako se budu paljivo hranila, uvajui se da ne preopterete stomak. On je prirodni put milostivo uinio sigurnim i bezbednim, dovoljno irokim za sve koji njim hode. On je za odravanje naeg ivota dao korisne i zdrave proizvode zemlje. Onaj koji ne pazi na uputstva koja je Bog dao u svojoj Rei i svojim delima, onaj koji ne slua boanske zapovesti, nema potpuno iskustvo. On je bolestan hrianin. Njegov duhovni ivot je slab. On ivi, ali njegov ivot lien je lepote. On trai dragocene trenutke milosti. Mnogi su naneli veliku tetu svom telu nepotovanjem ivotnih zakona i moda se nikada nee oporaviti od posledica svoje nemarnosti; meutim ak i sada mogu da se pokaju i obrate. ovek je pokuao da bude mudriji od Boga. On je postao zakon samome sebi. Bog nas poziva da obratimo panju na Njegove zahteve i da Ga vie neobeaujemo time to emo spreavati razvoj telesnih, umnih i duhovnih sposobnosti. Prerano propadanje i smrt rezultat su odvajanja od Boga i tenje za hodanjem putevima sveta. Onaj koji poputa samome sebi, mora da snosi kaznu. Na sudu emo videti da je Bog ozbiljno gledao krenje zakona zdravlja. Tada, ako pogledamo unazad na tok svoga ivota i rada, videemo koliko smo saznanja mogli stei o Bogu, kako smo plemeniti karakter mogli izgraditi, da smo Bibliju uzeli za svoga savetnika.

30

I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU

Gospod oekuje da Njegov narod postane mudar. Kada vidimo bedu, izopaenost i bolesti, koje su zahvatile svet kao rezultat nepoznavanja pravilne nege tela, da li se moemo uzdrati i ne upozoravati? Hristos je rekao da e kao to je bilo u vreme Nojevo, kada je Zemlja bila puna prestupa i iskvarena porokom, tako biti kada se bude pojavio Sin oveiji. Bog nam je dao veliko svetlo i ako hodimo u njemu, videemo Njegovo spasenje. Potrebne su odlune promene. Vreme je da ponizimo svoja gorda i samovoljna srca i traimo Gospoda dok se moe nai. Kao narod treba da ponizimo svoja srca pred Bogom; jer mrlje nedoslednosti stoje na naim delima. Gospod nas poziva da se uskladimo sa Njim. Dan je uveliko proao. No je blizu. Boji sudovi se ve vide, kako na kopnu, tako i na moru. Drugo vreme milosti nee nam biti dato. Sada nema vremena za pogrene poteze. Neka svako zahvali Bogu to jo imamo priliku da oblikujemo karakter za budui veni ivot.

31

II. ISHRANA I DUHOVNOST


Neumerenost je greh (R.H. Jan. 25, 1881) C.H. 67) 47. Neka se niko, ko tvrdi da je poboan, ne odnosi ravnoduno prema zdravlju tela i neka se ne zavarava da neumerenost nije greh, i da nee uticati na njegovu duhovnost. Telesna i moralna priroda usko su povezane. (1905) M.H. 129. 48. Gubitak Edema je posledica neumerene elje naih praroditelja. Umerenost u svemu mnogo vie doprinosi naem vraanju u Edem nego to to ljudi mogu da shvate. M.S, 49. 1897. 49. Prekraj telesnog zakona je prekraj Bojeg zakona. Na Tvorac je Isus Hristos. On je Tvorac naeg bia. On je stvorio ljudsko telo. On je Tvorac telesnih zakona i On je Tvorac moralnog zakona. Ljudsko bie koje je nemarno i lakomisleno prema navikama i postupcima koji se tiu njegovog telesnog ivota i zdravlja, grei Bogu. Mnogi koji tvrde da ljube Isusa Hrista ne pokazuju pravo potovanje prema Njemu, koji je dao svoj ivot da ih spase od vene smrti. On nije cenjen, potovan ni priznat. To se moe videti u teti koju nanose svome telu, prestupajui zakone koji vladaju njihovim biem. (1876) 4T, 30. 50. Neprekidno krenje prirodnih zakona je neprekidno krenje Bojeg zakona. Sadanji teret bola i patnji koji vidimo svuda, sadanja izvitoperenost, oronulost, bolesti i maloumnost koje su preplavile svet, u poreenju sa onim to bi mogao biti i to je Bog zamislio da bude, ine ga bolnicom. Dananjoj generaciji nedostaje umna, moralna i telesna snaga. Sva ova nesrea poveavala se iz narataja u narataj, jer je pali ovek odluio da kri Boji zakon. Najvei gresi uinjeni su poputanjem iskvarenom apetitu. (1880) 4T, 417. 51. Neumerenost u jelu, piu, spavanju ili gledanju je greh. Skladan, zdrav napor svih telesnih i umnih snaga donosi sreu; i ukoliko su snage uzvienije i istije, utoliko je istija i nepomuenija srea. (Bog belei greh poputanja - 246) Kada je posveenje nemogue? Health Reformer, March, 1978. 52. Veliki deo svih slabosti koje mue ljudsku porodicu, ishod su linih ravih navika, zbog voljnog neznanja ili zbog nepotovanja svetlosti kojom je Bog rasvetlio zakone ljudskog postojanja. Nama je nemogue da proslavimo Boga, dok god ivimo krei zakone ivota. Srce ne moe da se potpuno posveti Bogu, dok poputa pohlepnom apetitu. Obolelo telo i nesreen um, usled stalnog

32

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

poputanja tetnoj pohlepi, ine nemoguim posveenje duha i tela. Apostol je shvatio ulogu zdravog tela u uspenom usavravanju hrianskog karaktera. On kae: Nego morim telo svoje i trudim da kako sam drugima propovedajui izbaen ne budem. (1. Korinanima 9,27) On spominje rodove Duha meu kojima je i umerenost. A koji su Hristovi raspee telo svoje sa slastima i eljama. (Galatima 5,24) (Poputanjem apetitu neemo dostii hriansko savrenstvo - 356) Hotimino neznanje poveava greh (1868) 2T, 70.71. 53. Naa je dunost da znamo kako da sauvamo telo u najboljem zdravlju. Sveta je dunost iveti u svetlosti koju je Bog milostivo dao. Ako zatvorimo oi pred svetlou iz straha da emo videti svoje mane, koje nismo voljni da odbacimo, nai gresi nee biti umanjeni, ve uveani. Ako se u jednom sluaju odbaci svetlost, ona e i u drugom biti zanemarena. Prestupanje zakona naeg tela, isto je toliko greh kao i krenje jedne od Deset zapovesti, jer ne moemo da inimo ni jedno ni drugo, a da ne krimo Boji zakon. Mi ne moemo da ljubimo Gospoda svim svojim srcem, duom, milju i snagom i volimo svoj apetit i svoj ukus vie nego to ljubimo Gospoda. Mi iz dana u dan smanjujemo svoju snagu za proslavljanje Boga, a On trai svu nau snagu, sav na um. Svojim ravim navikama smanjujemo svoju vlast nad ivotom, uprkos tome to tvrdimo da smo Hristovi sledbenici koji se pripremaju za besmrtnost. Brate i sestro, vi morate da obavite posao koji niko ne moe da obavi za vas. Probudite se iz usnulosti i Hristos e vam dati ivot. Promenite nain svoga ivota, jela, pia i rada. Dok idete putem kojim ste godinama ili, ne moete jasno da uoite sveto i veno. Mo vaeg shvatanja je otupela, a va um je zamraen. Vi niste rasli u milosti i poznanju istine po prednosti koju ste imali. Niste napredovali u duhovnosti, ve ste sve vie i vie padali u tamu. R.H. June 18. 1895. 54. ovek je bio kruna Bojeg stvaranja, stvoren po Bojem obliju i odreen da bude Boja slika... ovek je veoma drag Bogu, jer je stvoren prema Njegovom obliju. Ova injenica treba da utisne u nas svest o vanosti pouavanja reju i delom, o grehu koji je poputanjem apetitu ili bilo kojem drugom grenom obiaju, oskrnavio telo, odreeno da Boga predstavi svetu. (Prirodni zakon jasno objavljen - 97) Neposlunost telesnom zakonu utie na um (1909) 9T, 156. 55. Bog od svog naroda zahteva stalno napredovanje. Potrebno je da znamo da je poputanje apetitu najvea prepreka umnom napretku i posveenju due. I pored svih naih izjanjavanja za zdravstvenu reformu, mnogi izmeu nas nepravilno se hrane. (1905) M.H. 307. 56. Za Subotu ne treba spremati mnogo obilniju ili raznovrsniju hranu nego za ostale dane. Umesto toga, hrana mora da bude mnogo jednostavnija i treba manje jesti, da bi bistar um bio spreman da razume duhovne istine. Pretovaren stomak znai optereen mozak. Najdragocenije rei

33

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

mogu se uti, a slabo ceniti, zato to je razum pometen neodgovarajuom hranom. Obilnim jelom u Subotu, mnogi se onesposobljavaju, vie nego to misle, za primanje svetih subotnih blagoslova. (1882) 5T, 162-164. 57. Pokazano mi je da su neki nai sastanci pod atorima daleko od toga da budu ono to je Gospod odredio da budu. Narod dolazi nespreman za primanje Bojeg Svetog Duha. Sestre obino odvajaju mnogo vremena pre sastanka za pripremu haljina koje slue spoljnom ukraavanju, dok sasvim zaboravljaju unutranje ukraavanje, koje u Bojim oima ima veliku vrednost. Mnogo vremena takoe se odvaja za nepotrebno kuvanje, za pripremanje bogatih pita i kolaa i drugih namirnica koje sigurno nanose tetu onima koji ih upotrebljavaju. Kada bi nae sestre pripremile dobar hleb i neku drugu vrstu zdrave hrane, i one i njihove porodice bile bi bolje pripremljene da cene rei ivota i mnogo prijemivije za uticaj Svetog Duha. Stomak je esto pretovaren hranom, koja nije tako jednostavna kao ona koja se jede u domu u kome je posao koji se obavlja dvostruko ili trostruko vei. To prouzrokuje obamrlost uma i onesposobljava ga da ceni vene istine, i kada se sastanak zavri, ostaju razoarani zato to nisu primili vie Bojeg Duha... Neka priprema jela i odela bude drugorazredna, ali duboko ispitivanje srca neka pone jo u domu. (Poputanje apetitu spreava oveka da shvati sadanju istinu - 72) (Poputanje apetitu paralie ula - 227) (Poputanje apetitu izaziva otupelost uma - 209.226) (Poputanje apetitu onesposobljava oveka za postavljanje i sprovoenje planova - 71) (Poputanje apetitu slabi duhovne, umne i fizike snage dece - 346) (Spavanje za vreme vanih propovedi - 222) (Umerenom ishranom poveava se umna i moralna snaga - 85,117,206) (Uticaj mesa na snagu uma - 678,680,682,686) (Vie o ishrani za vreme sastanaka pod atorima - 124) Uticaj na razumevanje istine (1868) 2T, 66. 58. Vama je potreban bistar, energian um da biste mogli ceniti uzvieni karakter istine, vrednost pomirenja i vene istine. Ako idete pogrenim putem i poputate ravim navikama u jelu i tako oslabljujete umne snage, vi neete ceniti spasenje i veni ivot, koji e vas nadahnuti da uskladite svoj ivot sa Hristovim ivotom; niti ete uiniti ozbiljne, portvovane napore da se potpuno uskladite sa Bojom voljom, to zahteva Njegova Re i potreba da vam On da moralnu spremnost za besmrtnost. (1870) 2T, 364. 59. Cak iako ste strogi prema kvalitetu hrane, da li proslavljate Boga svojim telom i duom koji pripadaju Njemu, uzimanjem takve koliine hrane? Oni koji unose u eludac mnogo hrane i na taj nain optereuju organizam, ne mogu da cene istinu koju uju i o kojoj treba da razmiljaju. Oni ne mogu da probude umrtvljenu osetljivost uma i shvate vrednost pomirenja i Veliku rtvu koja je uinjena za palog oveka. Takvima je nemogue da cene veliku, dragocenu i neiskazano bogatu nagradu koja je namenjena vernim pobednicima. ulnom delu ne smemo nikada dopustiti da

34

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

upravlja moralnim i umnim delom nae prirode. (1867) 1T, 548,549. 60. Neki poputaju pohlepnom apetitu, koji vojuje protiv due i koji je stalna prepreka njihovom duhovnom napretku. Njihova savest stalno ih optuuje, i onda kada se govori o pravoj istini gotovi su da se uvrede. Oni sami sebe osuuju i smatraju da su predmeti propovedi namerno izabrani, sa ciljem da pogode njihov sluaj. Oni se smatraju oaloenima i uvreenima i sami se udaljavaju od zajednice svetih. Oni naputaju sastanke, jer im tada savest nije tako uznemirena. Oni brzo izgube zanimanje za sastanke i ljubav prema istini, i ukoliko se potpuno ne promene, vratie se i zauzeti svoj poloaj u pobunjenom mnotvu, koje stoji pod crnom sotoninom zastavom. Kada bi razapeli svoje telesne elje koje vojuju na duu, nali bi se izvan opasnosti i strele istine ne bi ih ranile. Meutim, poputajui pohlepnom apetitu i negujui svoje idole, postaju meta strelama istine i kad god se izgovori istina, oni bivaju ranjeni... Upotreba neprirodnih, nadraujuih sredstava razorno deluje na zdravlje i otupljuje um tako da nije u mogunosti da ceni vene istine. Oni koji uvaju ove idole ne mogu pravilno da cene spasenje koje je Hristos ostvario ivotom samoodricanja, neprekidnih patnji i poruge i na kraju rtvovanjem svog bezgrenog ivota za spasenje oveka od smrti. (1870) 2T, 486. 61. Maslac i meso nadrauju. Oni su otetili stomak i izopaili ukus. Osetljivi modani ivci su umrtvljeni, a ulni apetit je ojaao na tetu moralnih i umnih sposobnosti. Ove vie, nadzorne sile slabe, tako da se vene istine ne mogu raspoznati. Paraliza je umrtvila duhovnost i posveenje. Sotona likuje kada uoi koliko lako uz pomo apetita moe da ude i nadgleda razumne ljude i ene preko kojih je Bog hteo da izvri dobro i veliko delo. (Neumerenima je nemogue da cene pomirenje - 119) (Neumereni ne moe da prihvati posveujui uticaj istine - 780) Delovanje na shvatanje i odluivanje (1900) COL, 346. 62. Sve to smanjuje telesnu snagu, slabi i um i ini ga manje sposobnim da pravi razliku izmeu dobra i zla. Mi postajemo manje sposobni da se opredelimo za dobro i smanjuje nam se snaga volje da inimo ono to znamo daje pravo. Zloupotreba telesnih snaga skrauje vremensko razdoblje u kome na ivot moe da bude upotrebljen na slavu Bogu. To nas onesposobljava da dovrimo posao, koji nam je Bog dao da ga obavimo. (1890) C.T.B.H. 159. 63. Oni koji se, iako imaju svetlost o jednostavnoj ishrani i odevanju, o poslunosti prema moralnim i fizikim zakonima, ipak okreu od svetlosti, koja ukazuje na njihovu dunost, izbegavae i druge dunosti. Izbegavanjem krsta koji treba da ponesu, da bi se uskladili sa prirodnim zakonom, oni otupljuju savest, a da bi izbegli sramotu, oni e prekriti i Deset zapovesti. Neki nisu voljni da podnesu krst i sramotu.

35

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

(1864) Sp. Gifts IV, 148.149. 64. Oni koji navlae bolesti ugaanjem sebi nemaju zdravo telo i um. Oni ne mogu da ocene dokaze u prilog istini i shvate Boje zahteve. Na Spasitelj nee pruiti svoju ruku tako nisko da takve podigne iz njihovog unienog stanja, dok oni, padajui sve nie, uporno nastavljaju svojim putem. Svima je upuen zahtev da uine sve to mogu da bi sauvali zdravo telo i zdrav um. Ako budu zadovoljavali svoj veliki apetit i time otupeli svoja oseanja i pomraili mo opaanja, tako da nisu u stanju da cene uzvieni Boji karakter ili nadu zadovoljstvo u prouavanju Njegove Rei, mogu biti sigurni da Bog nee primiti njihovu nedostojnu rtvu, kao to nije primio ni Kainovu. Bog zahteva da se oiste od svake prljavtine tela i duha, posveujui se u strahu Gospodnjem. Kada ovek uini sve to je u njegovoj moi da uva zdravlje, time to se odrekao apetita i strasti s ciljem da ima zdrav um i posveene misli, da bi mogao da prinese Bogu rtvu u pravdi, tada je spasen samo udom Boje milosti, kao to je bio spasen i koveg na burnim talasima. Noje je izgradnjom sigurnog kovega uinio ono to je Bog zahtevao od njega, a onda je Bog uinio ono to ovek nije mogao da uini sauvao je koveg svojom udotvornom silom. (1867) 1T, 618.619. 65. Zlostavljanje eluca poputanjem apetitu izvor je veine iskuenja u Crkvi. Oni koji nerazumno i neumereno jedu i rade, nerazumno govore i postupaju. Neumeren ovek ne moe da bude strpljiv ovek. oveku nije potrebno da pije alkoholna pia da bi postao neumeren. Greh neumerenog jedenja, estog jedenja, preobilnog uzimanja bogate i nezdrave hrane, onemoguuje zdrav rad probavnih organa, utie na mozak i izopauje rasuivanje, spreavajui razumno, smireno, zdravo razmiljanje i delovanje. Ovo je nepresuni izvor iskuenja u Crkvi. Stoga, da bi Boji narod izgradio pravilan odnos prema Njemu, da Ga moe proslaviti i svojim telom i duom, koji pripadaju Njemu, on mora da se potpuno odrekne ugaanja svom apetitu i pokae umerenost u svemu. Tada e moi da shvati istinu u svoj njenoj lepoti i jasnosti, da je sprovede u svoj ivot i razboritim, mudrim i potenim ivotom oduzme neprijatelju nae vere priliku da sramoti istinu. (1870) 2T, 404. 66. Brate i sestro G. probudite se, molim vas. Vi niste prihvatili svetlost zdravstvene reforme i ne postupate u skladu sa njom. Da ste obuzdali svoj apetit, utedeli biste mnogo posebnog truda i trokova, i postigli ono to ima mnogo vei znaaj - sauvali biste bolje telesno zdravlje i veu umnu snagu, pa biste bolje cenili vene istine: imali bistriji um za ocenu dokaza u prilog istini i bili spremniji da drugima iznesete razlog nade koja je u vama. (1867) 1T, 487-489. 67. Neki su se rugali ovom delu reforme, govorei da je sve to nepotrebno, da je to bilo uzbuenje izazvano da odvrati um od sadanje istine. Govorili su da je to odlaenje u krajnosti. Takvi ne znaju ta govore. Da li poboni ljudi i ene, bolesni od glave do pete, ije su telesne, umne i moralne snage oslabljene poputanjem iskvarenom apetitu i prekomernom radu, mogu da ocene dokaze u prilog istini i shvate Boje zahteve? Ako su njihove moralne i umne sposobnosti pomraene, oni ne mogu da ocene vrednost pomirenja ili uzvieni karakter Bojeg dela, niti mogu da uivaju u prouavanju Njegove rei. Kako jedan nervozan ovek, koji pati od slabog varenja, moe da bude spreman da u poniznosti i strahu uvek odgovori svakom oveku koji ga zapita za

36

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

razlog njegove nade? Takav ovek brzo e se zbuniti i uzbuditi i svojom bolesnom uobraziljom biti doveden u poloaj da posmatra pojmove u potpuno pogrenom svetlu, a usled nedostatka poniznosti i blagosti, koja je krasila Isusov ivot, izazvati nepotovanje svoga zvanja u raspravi sa nerazboritim ljudima? Posmatrajui sve to sa uzvienog verskog stanovita, moramo postati potpuni reformatori da bismo bili slini Hristu. Videla sam da je na nebeski Otac svetlou o zdravstvenoj reformi izlio na nas veliki blagoslov, da bismo mogli posluati zahteve koje nam upuuje i proslaviti Ga u svom telu i dui, koji Mu pripadaju, i na kraju stati bez mane pred Boji presto. Naa vera zahteva da uzdignemo naela i krenemo napred. Dok mnogi pitaju za put kojim idu drugi zdravstveni reformatori, oni, kao razumni ljudi, treba da uine neto sami. Na rod je u alosnom stanju, jer pati od raznih bolesti. Mnogi su nasledili bolesti i veoma pate zbog ravih navika svojih roditelja, pa ipak, u odnosu na sebe i svoju decu, produavaju tim ravim putem. Oni ne znaju nita o sebi. Oni su bolesni i ne znaju da im njihove rave navike priinjavaju velike patnje. Jo uvek ima vrlo malo onih koji su se toliko probudili i postali sposobni da shvate koliko njihove navike u ishrani odluujue utiu na njihovo zdravlje, njihov karakter, njihovu korisnost u ovom svetu, i na njihovu venu sudbinu. Videla sam da je dunost onih koji su primili svetlost sa Neba i osetili blagodat hodanja u njoj, da pokau vee zanimanje za one koji jo uvek pate usled nedostatka znanja. Oni koji svetkuju Subotu i koji oekuju skoro pojavljivanje svoga Spasitelja, treba da budu poslednji koji e pokazati nedostatak zanimanja za ovo veliko delo reforme. Ljude treba pouiti i propovednici i narod treba da osete da teret dela lei na njima, da pokrenu ovo pitanje i da ga podstaknu u ivotu drugih. Letter 93. 1898. 68. Telesne navike imaju veliki uticaj na uspeh svakog pojedinca. Ukoliko se paljivo hranite, ukoliko je hrana, koja odrava telo u skladnoj ivosti, jednostavnija i nenadraujua, utoliko e jasnije biti vae shvatanje dunosti. Potrebno je izvriti paljivu proveru svake navike, svakog postupka, inae e bolesno stanje tela baciti senku preko svega. MS, 129. 1901. 69. Nae telesno zdravlje odrava se onim to jedemo. Ako na apetit nije pod nadzorom posveenog uma, ako nismo umereni u svemu to jedemo i pijemo, neemo imati umno i telesno zdravlje za prouavanje Rei sa ciljem da nauimo ono to Pismo kae - ta da inim da nasledim veni ivot? Svaka nezdrava navika prouzrokovae nezdravo stanje organizma, a osetljiva iva maina eluca bie oteena i nee biti u stanju da ispravno obavi svoj posao. Ishrana je u tesnoj vezi sa iskuenjem i padom u greh. (1869) 2T, 202.203. 70. Ako je Spasitelj ljudi u svojoj boanskoj sili, oseao potrebu za molitvom, koliko vie slabi, greni smrtnici treba da oseaju potrebu za molitvom - za usrdnom, stalnom molitvom! Kada je bio u najstranijem iskuenju, Hristos nita nije jeo. On se poverio Bogu pa je ozbiljnom molitvom i savrenim potinjavanjem volji svoga Oca, izaao kao pobednik. Oni koji veruju u istinu za ove poslednje dane, treba vie od svih hriana koji to tvrde da jesu - da slede veliki Primer u molitvi. Dosta je ueniku da bude kao uitelj njegov i sluzi kao gospodar njegov. (Matej 10,25) Na nae stolove esto stiu akonije, koje nisu ni zdrave ni neophodne, zato to to vie volimo nego

37

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

samoodricanje, osloboenje od bolesti i zdravlja uma. Isus je od svoga Oca ozbiljno traio silu. Ovo je Boji Sin ak i za sebe smatrao vrednijim, nego da sedi za najraskonijim stolom. On nam je dokazao da je molitva osnov za dobijanje snage za borbu protiv sila mraka i izvrenje posla koji nam je dodeljen. Naa sopstvena snaga je slabost, ali ona koju nam daje Bog je silna i svako ko je primi bie vie nego pobednik. (Poputanje apetitu rastrojava um - 237) (Poputanje apetitu otupljuje savest - 72) Delovanje ishrane na uticaj i korisnost MS, 93. 1901. 71. Velika je teta to je eludac esto, onda kada treba pokazati najvee samoodricanje, pretrpan gomilom nezdrave hrane koja se raspada, leei u njemu. Patnje eluca utiu na razum. ovek koji se nerazborito hrani, ne shvata da se onesposobljava za davanje mudrih saveta, za postavljanje planova za bolji napredak Bojeg dela. Meutim, to je tako. On ne moe da razlikuje duhovno, i na sastancima odbora kada treba da kae da i amin, on kae ne. On daje predloge koji su daleko od cilja. Hrana koju je jeo umrtvila je njegovu umnu snagu. Ugaanje samome sebi spreava oveka da svedoi za istinu. Zahvalnost koju izraavamo Bogu za Njegove blagoslove u velikoj meri je pod uticajem hrane koju unosimo u eludac. Poputanje apetitu izaziva rasprave, neslogu, nesporazume i mnoga druga zla. Izgovaraju se nestrpljive rei, ine neljubazna dela, nepotene spletke, strasti dolaze do izraaja i to sve zbog toga to su modani nervi oboleli zbog zloupotrebe eluca. (1870) 2T, 368. 72. Neki ne mogu da shvate neophodnost potrebe za uzimanjem jela i pia na slavu Bogu. Poputanje apetitu utie na njih u svim vidovima ivota. To se vidi u njihovoj porodici, u njihovoj crkvi, na molitvenim sastancima i u ponaanju njihove dece. To je nesrea njihovog ivota... Ne moete uiniti nita da shvate istine za ove poslednje dane. Bog se obilno postarao za odravanje i sreu svih svojih stvorenja; da Njegovi zakoni nisu nikada prestupljeni, i da su svi radili u skladu sa boanskom voljom, tada bi zdravlje, mir i srea zamenili nesreu i neprekidno zlo. (1875) 3T, 486.487. 73. Spasitelj sveta je znao da e poputanje apetitu doneti telesnu slabost i da e tako umrtviti opaanje da e sveto i veno ostati nezapaeni. Hristos je znao da e se svet odati deranju i da e takvo poputanje izopaiti moralne snage. Ako je u ljudskom rodu poputanje apetitu bilo tako snano da je, Bojem sinu bilo potrebno da posti gotovo est sedmica, da bi radi oveka slomio njegovu mo, kakav posao tek predstoji svakom hrianinu da bi mogao da pobedi kao to je Hristos pobedio! Sila iskuenja u poputanju izopaenom apetitu moe da se meri jedino neiskazanom Hristovom patnjom za vreme tog dugog posta u pustinji. Hristos je znao da mora, da bi uspeno izvrio plan spasenja, da otpone posao spasavanja oveka samo tamo gde je propast poela. Adam je pao zbog poputanja apetitu. Da bi u oveka utisnuo obavezu poslunosti Bojem zakonu, Hristos je svoje delo spasenja otpoeo reformom ovekovih telesnih navika. Gubljenje vrline i degeneracija oveanstva mogu se uglavnom pripisati poputanju izopaenom apetitu.

38

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

Naroite odgovornosti i iskuenja propovednika Svi imaju sveanu obavezu da pobede apetit, a naroito propovednici koji propovedaju istinu. Njihova korisnost bie mnogo vea ako budu vladali svojim apetitom i strastima, a njihove umne i moralne snage bie jae ako telesni rad spoje sa umnim naporom. Sa strogo umerenim navikama i zdruenim umnim i telesnim radom, oni bi mogli da izvre mnogo vie posla i sauvaju bistrinu uma. Ako bi dalje nastavili sa takvim nainom ivota, njihove misli i rei tekle bi mnogo slobodnije, njihova verska iskustva bila bi mnogo snanija, a uticaj koji bi vrili na svoje sluaoce mnogo upeatljiviji. Neumerenost u jelu, ak i onda kada su jela kvalitetna, imae poguban uticaj na telo i otupie vrlo osetljiva i sveta oseanja. Undated, MS. 88. 74. Neke osobe donose na sastanke pod atorima hranu koja je nepodesna za takve prilike: bogate kolae, pite i razna jela koja e poremetiti probavu zdravog, radnog oveka. Svakako, najbolje se namenjuje propovedniku. Ljudi to namenjuju njegovom stolu ili ga pozivaju za svoj sto. Na taj nain propovednici padaju u iskuenje i u velikim koliinama uzimaju tetnu hranu. Tako je njihova delatnost na sastancima pod atorom smanjena, a mnogi obolevaju od loeg varenja. Propovednik treba da odbije ovo dobronamerno, ali nemudro gostoprimstvo, ak i onda ako se izloi opasnosti da izgleda neutiv. Ljudi treba da se odlikuju pravom ljubaznou i da ga ne dovode u takvo iskuenje. Oni gree kada nezdravom hranom kuaju propovednika. Dragoceni talenti na taj nain izgubljeni su za Boje delo, a mnogi su do kraja ivota lieni polovine svoje snage i svojih sposobnosti. Propovednici, vie nego drugi, treba da tede snagu uma i ivaca. Oni treba da izbegavaju svaku hranu i pie koji mogu da nadrae ivce. Nadraaj e biti praen potitenou; poputanje elji pomraie um stvarajui teke i zbrkane misli. Niko ne moe da postane uspean radnik u duhovnom poslu sve dok se ne pridrava stroge umerenosti u svojim navikama u ishrani. Bog ne moe da dopusti da Njegov Sveti Duh poiva na onima koji, znajui kako treba da jedu da bi bili zdravi, uporno ostaju na putu koji e oslabiti njihov um i telo. Sve na slavu Boju inite (1896) Special Testimonies, Series A, No. 9. p. 58. 75. Nadahnut Bojim Duhom, apostol Pavle pie da to god inimo, ak i onda kada jedemo ili pijemo, treba da inimo sa oseanjem odgovornosti da to inimo na slavu Bogu, a ne da proslavimo izopaeni apetit. Svaki deo ovekovog tela treba uvati; mi treba da se uvamo, inae e ono to unosimo u eludac potisnuti iz uma uzviene i svete misli. Zar sa sobom ne mogu da postupam kako mi se svia - pita neko, kao da mi teimo da im uskratimo veliko dobro, dok im izlaemo potrebu za razumnim uzimanjem hrane i usklaivanjem svih njihovih navika sa zakonima koje je Bog ustanovio. Postoje prava koja pripadaju svakom pojedincu. Mi posedujemo linost i obeleja koja su iskljuivo naa. Niko svoju linost ne moe da poistoveti sa linou nekog drugog. Svako za sebe mora da radi prema uputstvima sopstvene savesti. Za svoju odgovornost i uticaj, neposredno odgovaramo Bogu zato to na ivot potie od Njega. Ovo nismo dobili od ljudi, ve samo od Boga. Mi smo Njegovi stvaranjem i spasenjem. ak i nae telo nije nae vlasnitvo da bismo sa njim

39

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

postupali kako nam se svia, da bismo ga sakatili navikama koje ga vode propadanju, onemoguavajui mu da savreno slui Bogu. Nai ivoti i sve nae sposobnosti pripadaju Njemu. On se za nas brine svakog trenutka; On odrava ivo postrojenje u radu. Kada bi nam bilo doputeno da samo jedan trenutak upravljamo njim, mi bismo umrli. Mi potpuno zavisimo od Boga. Ako shvatimo svoj odnos prema Bogu i Njegov odnos prema nama, usvojili smo veliku pouku. Rei i niste svoji, jer ste kupljeni skupo, treba da ive u naem pamenju, da bismo mogli da priznamo Boje pravo na nae talente, nau svojinu, na uticaj, nau linost. Mi treba da nauimo da pravilno postupamo sa ovim Bojim darom u mislima, u dui, u telu, da bismo kao Hristova otkupljena svojina mogli da Mu obavljamo dobru, miomirisnu slubu. (1868) 2T, 60. 76. Svetlost je obasjala va ivotni put u odnosu na zdravstvenu reformu, i dunost koja u ovim poslednjim danima poiva na Bojem narodu je da pokae umerenost u svemu. Videla sam da ste bili u broju onih koji e se okrenuti da uoe svetlost i isprave svoj nain ishrane i rada. Poto je svetlost istine primljena i sprovedena, ona e izazvati potpunu reformu u ivotu i karakteru svih onih koji su posveeni njome. Odnos prema pobedonosnom ivotu Y.I. May 31. 1894. 77. Uzimanje hrane i pia, kao i oblaenje neposredno utiu na na duhovni napredak. (1905) M.H. 280. 78. Mnoge namirnice koje su neznaboci slobodno upotrebljavali, bile su zabranjene Izrailjcima. Razlika nije samovoljno nainjena. Ono to je bilo zabranjeno, bilo je nezdravo. injenica da je to bilo proglaeno neistim, ukazivala je na pouku da upotreba tetne hrane obesveuje. Ono to upropauje telo, moe da upropasti i duu. To onesposobljava oveka za zajednicu sa Bogom i ini ga nedostojnim za uzvienu i svetu slubu. Health Reformer, September, 1871. 79. Boji Duh ne moe da nam pritekne u pomo i da nam pomogne u usavravanju hrianskog karaktera, sve dok poputamo apetitu na tetu zdravlja i ponosu da vlada u ivotu. (1870) 2T, 400. 80. Svi sudeonici u boanskoj prirodi izbei e pokvarenost koja je pohlepom dola na svet. Onima koji poputaju apetitu nemogue je da postignu hriansko savrenstvo. R.H. Jan. 25. 1881. 81. To je pravo posveenje. To nije samo teorija, oseanje, niz rei, nego ivo, delotvorno naelo koje ulazi u svakidanji ivot. Ono zahteva da nae navike u ishrani i oblaenju ouvaju telesno, umno i moralno zdravlje, da bismo mogli da prinesemo Bogu svoje telo - ne kao rtvu iskvarenu ravim navikama, nego ivu ... svetu, ugodnu Bogu. (Vidi: 254)

40

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

(1900) 6T, 372. 82. Nae navike u jelu i piu pokazuju da li smo od sveta, ili smo u broju onih koje je Gospod svojom monom istinom odvojio od sveta. Letter 135. 1902. 83. Neumerenost u jelu pokree oronulost i potkrada slavu koja pripada Bogu. Zbog nedostatka samoodricanja, mnogi u Bojem narodu nesposobni su da dostignu visoki uzor duhovnosti, koji je On stavio pred njih, i pored toga to se kaju i to su obraeni, cela venost svedoie o gubitku koji su pretrpeli poputajui sebinosti. (1909) 9T, 165.166. 84. O kako, mnogi gube najbogatije blagoslove u zdravlju i duhovnim darovima koje Bog uva za njih! Postoje mnoge due koje se revno bore za naroite pobede i naroite blagoslove u elji da ostvare neto veliko. One smatraju da za ovo u molitvi i suzama treba da vode teku borbu. Prouavajui Pismo sa molitvom i u nameri da saznaju izraenu Boju volju i od srca je prihvate, ove osobe bez ikakve nedoumice ili poputanja sebi, nai e odmor. Svi veliki bolovi, sve suze i borbe nee im doneti blagoslov za kojim eznu. Ja se mora sasvim pokoriti. Oni treba da izvre posao koji su dobili, koristei obilje Boje milosti koje je obeano svima koji sa verom trae. Ko hoe da ide za mnom neka se odree sebe i uzme krst svoj i ide za mnom. (Luka 9,23) Sledimo Spasitelja u Njegovoj jednostavnosti i samoodricanju. Uzdignimo oveka sa Golgote reima i svetim ivotom! Spasitelj neposredno prilazi onima koji se posveuju Bogu. Ako je ikada bilo vreme u kome je bio potreban rad Bojeg Duha na naem srcu i ivotu, onda je to danas. Drimo se vrsto ove boanske sile da bismo imali snage da ivimo ivotom svetosti i predanja. (1875) 3T, 491.492. 85. Nai prvi roditelji izgubili su Edem zbog poputanja apetitu, pa je zato naa jedina nada da povratimo Edem vrstim odricanjem apetitu i strasti. Umerena ishrana i nadzor nad svim strastima, sauvae um i dati moralnu snagu, osposobljavajui ljude da sve svoje sklonosti stave pod nadzor viih sila i uspeno rasuuju izmeu dobra i zla, izmeu svetog i obinog. Svi koji pravilno shvate rtvu koju je podneo Isus, naputanjem svog doma na Nebu i dolaskom na ovaj svet, da bi svojim ivotom pokazao oveku kako da se odupre iskuenju, radosno e se odrei sebe i izabrati da postanu sudeonici sa Hristom u Njegovim patnjama. Strah Gospodnji je poetak mudrosti. Oni koji pobede, kao to je Hristos pobedio, morae stalno da se uvaju sotoninih iskuenja. elje i strasti treba ograniiti i staviti pod nadzor rasvetljene savesti da bi um postao nepogreiv, mo opaanja jasna, tako da se sotonska dela i njegove zamke ne tumae kao Boje provienje. Mnogi ele konanu nagradu i pobedu koju e dobiti pobednici, ali nisu voljni kao njihov Izbavitelj, da podnose napor, oskudicu i samoodricanje. Samo poslunou i neprekidnim naporom pobediemo kao to je Hristos pobedio. Sila koja nadgleda apetit, potvrdie propast hiljada ljudi koji su pobedom u ovom kuanju mogli da steknu moralne sile, pomou kojih bi izvojevali pobedu nad svakim drugim sotonskim iskuenjem. Meutim, oni koji robuju apetitu nee uspeti u usavravanju hrianskog karaktera. Stalno ovekovo prestupanje koje ini tokom est hiljada godina urodilo je boleu, mukom i smru. Sotonska iskuenja da popustimo apetitu bie sve snanija i bie nam sve tee da ih pobedimo, kako se pribliavamo kraju vremena.

41

II ODSEK ISHRANA I DUHOVNOST

(C.T.B.H. 10) (1890) CH, 22. 86. Onaj koji ceni svetlost koju mu je Bog dao o zdravstvenoj reformi, ima znaajnu pomo u poslu posveenja istinom i pripremi za besmrtnost. (Povezanost jednostavne hrane i duhovnog rasuivanja - 119) (Nekontrolisani apetit slabi otpornost prema iskuenjima - 237) (Zidove samosavlaivanja ne treba ruiti - 260) (Mesna hrana prepreka duhovnom napredovanju - 655,656,657,660,682,683,684,688) (Sila za pobedu nad drugim iskuenjima daje se onima koji su pobedili apetit - 253) (Oblikovanje karaktera spreeno nepravilnom brigom o elucu - 719)

42

ODNOS IZMEU HRANE I MORALA


Moralna neistota u staro doba (1864) Sp. Gifts IV, 121. 87. Ljudi koji su iveli pre potopa jeli su hranu ivotinjskog porekla i ugaali svojim strastima, sve dok se aa njihovog bezakonja nije napunila i Bog potopom oistio Zemlju od moralne neistote... Greh je od ovekovog pada stalno rastao. Dok je nekolicina ostala verna Bogu, dotle je veina pokvarila svoj put pred Njim. Sodom i Gomor uniteni su zbog svoje strane poronosti. Oni su poputali uzde svom neumerenom apetitu, svojim iskvarenim strastima, dok nisu toliko pali, a njihovi gresi postali tako gnusni da je njihova aa bezakonja postala prepuna, a oni uniteni vatrom sa Neba. (1873) 3T, 163.164. 88. Gresi koji su u Nojevo doba navukli Boji gnev na svet, postoje i u naem vremenu. Savremeni ljudi i ene izjednaavaju svoje jelo i pie sa deranjem i pijanstvom. Ovaj rasprostranjeni greh, poputanje izopaenom apetitu, razbuktao je strasti ljudi Nojevog doba i doveo do opte pokvarenosti, a njihova neobuzdanost i prestup doprli do Neba, pa je Bog potopom oprao Zemlju od njene moralne neistote. Isti gresi deranja i pijanstva umrtvili su moralnu osetljivost stanovnika Sodoma, tako da je zlo postalo naslada stanovnika tog ravog grada. Hristos zbog toga opominje svet: Tako kao to bi u dane Lotove; jeahu, pijahu, kupovahu, prodavahu, saahu, zidahu; a u dan kad izie Lot iz Sodoma, udari oganj i sumpor iz neba i pogubi sve. Tako e biti i u onaj dan kad e se javiti sin oveiji. (Luka 17,28-30) Hristos je ovde ostavio vrlo vanu pouku. U svojim poukama On nije podsticao ravnodunost. Njegov primer je suprotan ovome. Hristos je bio ozbiljan radnik. Njegov ivot je bio ivot samoodricanja, marljivosti, istrajnosti, vrednoe i tedljivosti. On je ukazao na opasnost koja nastaje onda kada jelo i pie uinimo najvanijim. On otkriva ishod poputanja apetitu. Moralne sile su oslabljene, tako da greh vie ne izgleda kao greh. Grehu se povlauje i niske strasti upravljaju razumom, dok opta pokvarenost ne iskoreni dobra naela i pobude i dok ne pohuli na Boga. Sve je to posledica prekomernog jela i pia. To je pravi tok dogaaja za koje On kae da e nastati u vreme Njegovog drugog dolaska. Da li e ljudi i ene biti opomenuti? Da li e paziti na svetlost ili e postati robovi apetitu i strastima? Hristos stavlja pred nas ono to je uzvienije, za to treba da se trudimo, a ne samo za ono to emo jesti, piti i u ta emo se odenuti. Jelo, pie i oblaenje postali su izraz takve preteranosti koja se uvrstila u grehove poslednjih dana, predstavljajui tako jedan od znakova Hristovog skorog dolaska. Vreme, novac i snaga koji pripadaju Bogu, a nama povereni, rasipaju se uzaludnim preterivanjem u odevanju i u zahtevima izopaenog apetita, koji smanjuje ivotne snage i donosi patnje i propadanje. Svoje telo ne moemo prineti kao ivu rtvu Bogu, dok je puno iskvarenosti i bolesti zbog naeg poputanja grehu.

43

II ODSEK ODNOS IZMEU HRANE I MORALA

Opte propadanje - ishod neobuzdanog apetita (1864) Sp. Gifts IV, 124. 89. Mnogi se ude to se ljudski rod toliko telesno, umno i moralno degenerisao. Oni ne razumeju da je krenje Bojeg zakona i uredbe, kao i krenje zakona zdravlja izazvalo ovu degeneraciju. Ovakvo krenje Bojih zapovesti izazvalo je povlaenje Njegove ruke spremne za pomo. Neumerenost u jelu i piu i poputanje strastima umrtvili su uzviena oseanja, tako da je sveto stavljeno u isti red sa obinim. (1864) Sp. Gifts IV, 131. 90. Oni koji su dopustili prodrljivosti da ih zarobi, esto idu jo dalje i poniavaju sebe poputanjem svojim iskvarenim strastima koje su pokrenute neumerenim jelom i piem. Oni su popustili uzde poniavajuim strastima, zbog ega zdravlje i um veoma trpe. Sposobnost rasuivanja u velikoj meri razorena je ravim navikama. Health Reformer, October 1871. 91. Neumerenost u jelu i piu i nepravilno oblaenje izopauju um, kvare srce i odvode plemenite osobine due u ropstvo ivotinjskim strastima. R.H. Jan. 25. 1881. 92. Neka svako, koji tvrdi da je poboan, ne posmatra ravnoduno zdravlje tela i ne zavarava samog sebe da neumerenost nije greh i da nee uticati na njegovu duhovnost. Izmeu telesne i moralne prirode postoji vrsta veza. Telesnim navikama sniava se ili uzdie merilo vrline. Neumereno jedenje ak i najbolje hrane, izazvae bolesno stanje moralnih oseanja. Meutim, ako hrana nije najzdravija, uinak e biti jo tetniji. Bilo koja navika, koja ne potpomae zdravu delatnost u ljudskom telu, poniava uzviene i plemenite sposobnosti. Rave navike u jelu i piu vode do pogreaka u miljenju i radu. Poputanje apetitu jaa ivotinjske sklonosti, dajui im nadmo nad umnim i duhovnim silama. Ljubazni! molim vas kao doljake i goste, da se uvate od telesnih elja, koje vojuju na duu. (1. Petrova 2,11) To je jezik apostola Petra. Mnogi smatraju da se ova opomena odnosi samo na razvratne; meutim, ona ima ire znaenje. Ona uva od svakog tetnog poputanja apetitu ili strastima. To je najmonija opomena protiv upotrebe nadraujuih i opojnih sredstava kao to su aj, kafa, duvan, alkohol i droge. Poputanje ovome pripada uivanjima koja tetno deluju na moral i karakter. to ranije nastanu ove tetne navike, mnogo e vre drati svoje rtve u ropstvu uivanja i mnogo sigurnije sniziti merilo duhovnosti. (1870) 2T, 413.414. 93. Vi treba da se vebate u umerenosti u svemu. Gajite uzvienije umne snage i tada e biti manje mogunosti za jaanje ivotinjskog. Duhovnu silu neete moi da poveate, sve dok svoje elje i strasti ne stavite pod potpuni nadzor. Nadahnuti apostol je rekao: Nego morim telo svoje i trudim da kako sam drugima propovedajui izbaen ne budem. (1. Korinanima 9,27) Brate, ustani, molim te, i neka uticaj Bojeg duha dopre dublje od spoljanosti; neka dopre do dubokih izvora svake delatnosti. To je potrebno naelo, vrsto naelo i snaga za rad za duhovne kao

44

II ODSEK ODNOS IZMEU HRANE I MORALA

i telesne potrebe. Tvojim naporima nedostaje ozbiljnost. O, koliko je onih koji se nalaze na dnu lestvice duhovnosti, zato to ne ele da se odreknu svoga apetita! Snaga modanih ivaca je smanjena i gotovo oduzeta neumerenim jedenjem. Kad takvi u Subotu dou u Boji dom, ne mogu svoje oi da dre otvorenim. Najozbiljniji pozivi ne mogu da pokrenu njihove olovne, neosetljive umove. Istina moe biti izneta sa dubokim oseanjem; ali ona nee uspeti da probudi moralnu osetljivost ili rasvetli razum. Da li su takvi odluili da proslave Boga u svemu? Uticaj jednostavne hrane (1869) 2T, 352. 94. Kada bi svi koji kau da dre Boji zakon bili bez greha, mojoj dui bilo bi lake; ali oni to nisu. ak i neki koji kau da dre sve zapovesti Boje, krivi su za greh preljube. ta mogu da kaem u elji da probudim njihova umrtvljena oseanja? Jedina zatita due je strogo sprovedeno moralno naelo. Ako je ikada bilo vremena kada je ishrana trebalo da bude najjednostavnija, onda je to danas. Meso ne treba iznositi pred nau decu. Njegov uticaj razdrauje i pojaava niske strasti i tei da umrtvi moralne snage. itarice i voe, pripremljeni bez masti i u najprirodnijem stanju, treba da budu hrana na stolovima onih koji tvrde da se pripremaju za preobraenje, za Nebo. Ukoliko je hrana manje nadraujua, utoliko je lake vladati strastima. Zadovoljenje ukusa ne sme se posmatrati nezavisno od telesnog, umnog ili moralnog zdravlja. Poputanje strastima dovee mnoge do toga da zatvore oi pred svetlou, jer se plae da e videti grehe koje ne ele da napuste. Svi mogu da vide ako ele. Ako radije izaberu tamu nego svetlost, njihova krivica nee biti manja. Zato ljudi i ene ne itaju da bi vie znali o onome to tako nesumnjivo utie na njihovu telesnu, umnu i moralnu snagu? Bog vam je poverio telo da se brinete za njega i da ga sauvate u najboljem stanju Njemu za slubu i slavu. Umerenost kao pomo u ouvanju morala (1870) 2T, 404.405. 95. Vaa hrana nije jednostavna i zdrava i zato ne moe da obezbedi najbolju krv. Neista krv sigurno e pomraiti moralne i umne snage, budei i jaajui strasti vae prirode. Niko od vas ne moe podneti hranu koja nadrauje, jer teti zdravlju tela i napretku vae due i due vae dece. Vi stavljate na sto hranu koja optereuje probavne organe, budi ivotinjske strasti i slabi moralne i umne sposobnosti. Bogata hrana i mesni obroci nisu korisni za vas... Molim vas, Hrista radi, da dovedete svoju kuu i svoja srca u red. Neka istina nebeskog porekla uzdigne i posveti vas, duu, telo i duh. uvajte se od telesnih elja koje vojuju na duu. (1. Petrova 2,11) Brate G. tvoja ishrana pojaava strasti. Ti ne vlada svojim telom, to je tvoja dunost, da izgradi svetost u strahu Bojem. Mora postati umeren u jelu da bi postao strpljiv ovek. (1876) 4T, 35.36. 96. Svet ne treba da bude merilo za nas. Savremeno je popustiti elji za luksuznom hranom i neprirodnim, nadraujuim sredstvima, jaajui tako ivotinjske sklonosti, slabei rast i razvoj moralnih sposobnosti. Nijednom Adamovom sinu ili keri nee biti data nikakva podrka da postanu pobednici u hrianskoj borbi, ako ne odlue da sprovedu umerenost u svemu. Ako ovo postignu, tada se nee boriti kao onaj koji bije vetar.

45

II ODSEK ODNOS IZMEU HRANE I MORALA

Ako hriani ele da potine telo i svoje elje i strasti stave pod nadzor rasvetljene savesti, smatrajui poslunost zakonima, koji upravljaju ivotom i zdravljem, svojom dunou prema Bogu i svojim blinjima, tada e imati blagoslova u telesnoj i umnoj snazi. Oni e imati moralne sile da zaponu borbu protiv sotone; a u ime Onoga koji je umesto njih pobedio apetit, postae i vie od pobednika. Ova borba predstoji svima koji ele da je zaponu. (Uticaj mesne hrane na moralnu snagu - 658,683,684,685,686,687) (Dom u prirodi - njegova veza sa ishranom i moralom - 711) (Nedostatak moralne snage zbog poputanja dece u jelu i piu - 347) (Hrana koja izaziva razdraljivost i nervozu - 556,558,562,574) (Poputanje apetitu slabi moralne snage - 231)

46

III. ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG ANELA


Kao ruka telu (1873) 3T, 161.162. 97. Dana 10. decembra 1871. ponovo mi je pokazano da je zdravstvena reforma grana velikog dela koje treba da pripremi narod za Gospodnji dolazak. Ona je tako tesno povezana sa Veu treeg anela kao ruka sa telom. ovek je olako shvatio Deset Bojih zapovesti, ali Gospod nee doi da kazni prestupnike tog zakona, a da im prethodno ne poalje vest opomene. Trei aneo objavljuje tu vest. Da su ljudi uvek bili posluni Zakonu Deset zapovesti, sprovodei u svoj ivot naela tih pravila, prokletstvo bolesti koje sada plavi svet, ne bi postojalo. Da pripremi narod Ljudi i ene poputajui iskvarenom apetitu i poudama ne mogu da prekre prirodni zakon, a da pri tome ne prekre Boji zakon. Zato je Bog dopustio da nas obasja svetlost zdravstvene reforme, da bismo videli svoj greh u prestupanju zakona koji je uspostavio u naem biu. Sve nae radosti ili patnje mogu da se pripiu poslunosti ili krenju prirodnog zakona. Na milostivi, nebeski Otac vidi alosno stanje ljudi, od kojih neki svesno, a mnogi nesvesno - ive u krenju zakona koji je On postavio. U svojoj ljubavi i milosti prema oveanstvu, On je uinio da svetlost obasja zdravstvenu reformu. On je objavio svoj zakon, kao i kaznu koja e pratiti prestup zakona, da bi svi saznali i pazili i iveli u skladu sa prirodnim zakonom. On je tako jasno objavio svoj zakon i uinio ga tako istaknutim, daje kao grad sazidan na brdu. Sva uraunljiva bia mogu da ga shvate, ako to ele. Maloumni nee biti pozvani na odgovornost. Objasniti prirodni zakon i podsticati poslunost prema njemu je delo koje prati Vest treeg anela, da se narod pripremi za Gospodnji dolazak. Adamov poraz - Hristova pobeda Adam i Eva pali su zbog neumerenosti. Hristos je doao da se odupre najeem sotoninom iskuenju i da u ime oveanstva pobedi apetit, pokazujui da ovek moe da pobedi. Adam je pao zbog apetita i izgubio edemsko blaenstvo, i zato Adamova deca, Isusovom pomoi, mogu pobediti apetit i umerenou u svemu ponovo zadobiti Edem. Pomo u raspoznavanju istine Neznanje vie nije izgovor za prestup zakona. Svetlost sija jasno i niko ne treba da bude u neznanju, jer sam veliki Bog je ovekov uitelj. Svi su vezani za Boga najsvetijim obavezama da uvaju pravu mudrost i prvobitno iskustvo, koje im On daje u odnosu na zdravstvenu reformu. On je odredio da se pokrene veliki predmet zdravstvene reforme i da se ljudi podstaknu na istraivanje; jer je ljudima nemogue da svim svojim grenim, po zdravlje tetnim navikama koje slabe um, razlikuju svetu istinu kojom treba da se posvete, oplemene, uzdignu i pripreme za drutvo nebeskih anela u carstvu slave...

47

III ODSEK ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG ANELA

Posveeni ili kanjeni Apostol Pavle bodri Crkvu: Molim vas dakle brao milosti boje radi da date telesa svoja u rtvu ivu, svetu, ugodnu Bogu; to da bude vae duhovno bogomoljstvo. (Rimljanima 12,1) Ljudi, dakle, grenim poputanjem mogu da obesvete svoja tela. Ako su nesveti, tada su nepodesni za duhovnu slubu i nisu dostojni Neba. ovek e biti posveen istinom i spreman za besmrtnost, ako ceni svetlost koju je Bog u svojoj milosti dao da svetli nad zdravstvenom reformom. Meutim, ako zanemari svetlost i ivi krei prirodni zakon, morae da primi kaznu. Ilijino i Jovanovo delo kao uzor (1872) 3T, 61-64. 98. Godinama je Bog usmeravao panju svoga naroda prema zdravstvenoj reformi. To je jedna od velikih grana dela pripreme za Dolazak Sina oveijeg. Jovan Krstitelj, u sili i duhu Ilijinom, iao je napred da pripremi put Gospodu i obrati narod mudrosti pravednika. On je bio predstavnik onih koji ive u ovim poslednjim danima, kojima je Bog poverio svete istine da objave narodu, da pripreme put Hristovom drugom dolasku. Jovan je bio reformator. Aneo Gavrilo, poslan s Neba, dao je uputstva o zdravstvenoj reformi Jovanovom ocu i majci. Aneo je rekao da on ne sme da pije vina ili silovita pia, jer od svog roenja treba da bude ispunjen Svetim Duhom. Jovan se odvojio od prijatelja i ivotne raskoi. Jednostavnost njegovog odevanja, haljine izatkane od kamilje dlake, bile su stalan prekor preterivanju i razmetanju jevrejskih svetenika i naroda. Njegova vegetarijanska hrana, sastavljena od rogaa i divljeg meda, bila je prekor poputanju apetitu i prodrljivosti koja je svuda preovladavala. Prorok Malahija izjavljuje: Evo, ja u vam poslati Iliju proroka pre nego doe veliki i strani dan Gospodnji; i on e obratiti srce otaca k sinovima, i srce sinova k ocima njihovim. (Malahija 4,5.6) Ovde prorok opisuje karakter dela. Oni koji treba da pripreme put Hristovom drugom dolasku, predstavljeni su vernim Ilijom, kao to je Jovan doao u duhu Ilijinom da pripremi put Hristovom prvom dolasku. Veliki predmet reforme treba pokrenuti i probuditi ljudski um. Umerenost u svemu treba da bude povezana sa Veu da bi se Boji narod obratio od svoga idolopoklonstva, deranja i preterivanja u odevanju i drugim okolnostima. Vidljiva suprotnost Narodu treba izneti: samoodricanje, poniznost i umerenost koja se oekuje od pravednika, koga Bog naroito vodi i blagosilja, nasuprot ravim navikama koje unitavaju zdravlje onih koji ive u ovom izopaenom veku. Bog je pokazao da je zdravstvena reforma tako vrsto povezana sa Veu treeg anela, kao to je ruka povezana sa telom. Nigde na drugom mestu ne treba traiti uzrok telesnog i moralnog propadanja osim u zanemarivanju ovog znaajnog predmeta. Oni koji poputaju apetitu i strastima i zatvaraju oi pred svetlou, iz straha da e videti svoje greno poputanje, koje ne ele da napuste, krivi su pred Bogom. Srce svakoga koji se okree od svetlosti u jednom sluaju, otvrdnue i potcenie svetlost, koja se odnosi na druge predmete. Kogod jelom i odevanjem kri moralne obaveze, priprema se da kri Boje zahteve u odnosu na vene interese... Narod koga Bog vodi bie osobit narod. On nee biti slian svetu. Meutim, ako prihvati Boje

48

III ODSEK ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG ANELA

vostvo, on e ispuniti Njegove namere i predae svoju volju Njegovoj volji. Hristos eli da prebiva u srcu. Hram Boji bie svet. Vae telo, kae apostol je hram Svetog Duha. Bog od svoje dece ne zahteva da samoodricanjem nanose tetu telesnoj snazi. On od njih trai da budu posluni prirodnom zakonu, da sauvaju telesno zdravlje. Prirodni put je put koji On obeleava i dovoljno je irok za svakog hrianina. Bog nas je svojom podanom rukom snabdeo bogatim i razliitim darovima za nae odranje i radost. Meutim, da bismo uivali u prirodnom apetitu, koji e sauvati zdravlje i produiti ivot, On ograniava nae elje i sklonosti. On kae: uvaj se, odreci se neprirodnog apetita. Ako razvijemo izopaen apetit, krimo zakone svoga bia i preuzimamo odgovornost zbog zlostavljanja svog tela i navlaenja bolesti na sebe. Daj zdravstvenom delu njegovo mesto (1900) 6T, 327. 99. Nezainteresovanost koju su mnogi pokazivali prema knjigama o zdravlju, je uvreda za Boga. Odvajati zdravstveno delo od celokupnog dela nije po Njegovom nalogu. Sadanja istina poiva na delu zdravstvene reforme kao i na ostalim granama evaneoskog dela. Nijedna grana, kada se odvoji od ostalih, ne moe da bude savrena celina. Jevanelje zdravlja ima sposobne zastupnike, ali njihov posao je veoma otean zato to je tako mnogo propovednika, oblasnih stareina i drugih na uticajnim mestima, propustili da pitanju zdravstvene reforme posvete dunu panju. Oni nisu priznali njen odnos prema delu Jevanelja kao odnos desne ruke i tela. Dok su mnogi ljudi, pa i neki propovednici, pokazali malo potovanja prema ovom delu, Gospod je pokazao svoje staranje za njega time to mu je podario veliki uspeh. Zdravstveno delo, kada se ispravno vodi, je prodoran klin, koji otvara put da druge istine stignu do srca. Kada se u svoj svojoj punini usvoji Vest treeg anela, zdravstvena reforma dobie svoje mesto na oblasnim odborima, u radu Crkve, u domu, za stolom i u svim delatnostima u domu. Tada e desna ruka sluiti i tititi telo. Meutim, iako zdravstveno delo ima svoj udeo u objavljivanju Vesti treeg anela, njegovi pobornici ne treba, ni na koji nain da nastoje da ono zauzme mesto Vesti. Potreba vladanja samim sobom (1905) M.H. 129.130. 100. Jedna od najalosnijih posledica prouzrokovanih prvobitnim padom bio je gubitak ovekove snage u mogunosti vladanja nad samim sobom. Stvarnog napretka moe biti samo onda, kada se ova mo obnovi. Telo je jedini posrednik preko koga se um i dua razvijaju u izgradnji karaktera. Otuda neprijatelj dua svoja iskuenja usmerava na to da oslabi i umanji telesnu snagu. Njegov uspeh u ovome znai potinjavanje celog bia zlu. Sklonosti nae telesne prirode, osim ako njom ne vladaju uzviene sile, sigurno e prouzrokovati propast i smrt. Telo se mora potiniti. Vie sile ovekovog bia moraju da zavladaju. Volja mora da vlada strastima, a njom samom da upravlja Bog. U naem ivotu treba da vlada velianstvena snaga uma posveena boanskom milou. Boji zahtevi moraju da dopru do svesti. Ljudi moraju da shvate svoju dunost vladanja nad samim sobom, potrebu za istotom, osloboenjem od svake grene elje i svake nedostojne navike.

49

III ODSEK ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG ANELA

Potrebno je da budu proeti saznanjem da su sve njihove snage uma i tela Boji dar i da moraju da se sauvaju u najboljem stanju za slubu Njemu. Propovednici i vernici treba slono da rade (1867) 1T, 469.470. 101. Znaajan deo propovednikog rada je verno iznoenje zdravstvene reforme narodu, onako kako je ona povezana sa Veu treeg anela kao granom istoga dela. Oni ne smeju izbegavati da je i sami prihvate i treba da uine sve da je prihvate svi oni koji govore da veruju u istinu. 102. Pokazano mi je da je zdravstvena reforma deo Vesti treeg anela i isto tako povezana sa njom kao to je ruka povezana sa ljudskim telom. Videla sam da mi kao narod moramo krenuti napred u ovom velikom delu. Propovednici i vernici moraju slono da rade. Boji narod nije spreman za glasnu viku treeg anela. On mora da izvri posao za sebe, koji ne moe da ostavi da Bog to uini umesto njega. On je ostavio ovaj posao da ga narod izvri. To je lini posao; niko za drugoga ne moe da ga obavi. Deo vesti, ali ne cela vest (1867) 1T, 559. 103. Zdravstvena reforma je vrsto povezana sa delom Tree vesti, pa ipak ona nije ta Vest. Nai propovednici treba da govore o zdravstvenoj reformi, ali, ipak, oni od toga ne treba da naine glavnu temu umesto vesti. Njeno mesto je meu onim predmetima koji unapreuju delo pripreme za susret sa dogaajima koje iznosi Vest; medu njima ona se istie. Mi treba revno da prihvatimo svaku reformu, a da ne stvorimo utisak da smo nepostojani i podloni fanatizmu. Letter 57, 1896. 104. Zdravstvena reforma je tako tesno povezana sa Veu treeg anela, kao to je ruka sa telom; meutim, ruka ne moe da zauzme mesto tela. Objavljivanje Vesti treeg anela, Bojih zapovesti i Svedoanstva Isusovog je sutina naeg posla. Vest se mora objaviti glasnom vikom da dopre u ceo svet. Iznoenje zdravstvenih naela mora da bude sjedinjeno sa ovom Veu, ali ni u kakvom sluaju ne sme da bude nezavisno od nje, ili da na bilo koji nain zauzme njeno mesto. Povezanost sa medicinskim ustanovama MS. 23. 1901. 105. Sanatorijumi, koji su osnovani, moraju da budu usko i nerazdvojno povezani sa Jevaneljem. Gospod je dao uputstva da Jevanelje mora da napreduje, a Jevanelje sadri zdravstvenu reformu u svim njenim fazama. Na posao je da rasvetlimo svet, jer je on slep za zbivanja koja pripremaju put zalima kojima e Bog dopustiti da dou na svet. Boji verni straari moraju da opominju... Objavljivanjem Vesti treeg anela treba istai zdravstvenu reformu. Naela zdravstvene reforme mogu da se nadu u Bojoj rei. Jevanelje zdravlja treba da bude vrsto povezano sa propovedanjem Rei. Boja je zamisao da obnavljajui uticaj zdravstvene reforme bude deo poslednjeg velikog napora u objavljivanju vesti Jevanelja.

50

III ODSEK ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG ANELA

Nai lekari moraju da budu Boji radnici. Oni moraju da budu ljudi ije su sile posveene i preobraene Hristovom milou. Njihov uticaj mora da bude vrsto povezan sa istinom koju treba dati svetu. U savrenom i potpunom jedinstvu sa evaneoskom slubom, delo zdravstvene reforme otkrie svoju od Boga danu silu. Pod uticajem Jevanelja medicinskomisionarsko delo izvrie velike reforme. Meutim, delo e biti osakaeno, ako odvojite medicinsko-misionarski posao od Jevanelja. Letter, 146. 1909. 106. Nai sanatorijumi i nae crkve mogu dostii uzvienije, svetije merilo. Na narod treba da propoveda i sprovodi u delo zdravstvenu reformu. Gospod nas poziva da oivimo naela zdravstvene reforme. Adventistiki hriani kao vesnici, moraju da izvre naroiti posao - da rade za due i tela ljudi. Hristos je rekao svojim apostolima: Vi ste videlo svetu. (Matej 5,14) Mi smo narod odreen od Gospoda da objavi istine nebeskog porekla. Najsveaniji, najsvetiji posao, koji je ikada bio poveren smrtnicima, jeste objavljivanje Vesti prvog, drugog i treeg anela ovom svetu. U velikim gradovima treba da postoje zdravstvene ustanove koje e voditi brigu o bolesnima i pouavati velianstvenim naelima zdravstvene reforme. Snano sredstvo Letter, 203. 1905. 107. Dato mi je uputstvo da ne treba da oklevamo u izvravanju posla koji treba obaviti u pitanjima zdravstvene reforme. Ovim poslom treba da stignemo do dua na glavnim i sporednim putevima. (Tract) 1893. C.H. 535. 108. Gospodnjim provienjem mogu da vidim da medicinsko-misionarski posao treba da bude snano sredstvo pomou koga se moe stii do bolesnih dua. Odbaciti predrasude - poveati uticaj (1890) C.T.B.H. 121.122. 109. Mnoge predrasude koje spreavaju da Vest treeg anela dopre do srca ljudi, mogu se ukloniti ako se zdravstvenoj reformi posveti vea panja. Kada se narod zainteresuje za ovaj predmet, tada je put, esto, ve pripremljen za prihvatanje drugih istina. Ako vide da mudro uvamo zdravlje, postae spremniji da veruju da smo dosledni biblijskoj nauci. Ovoj grani Gospodnjeg dela nije posveena duna panja, pa je zbog te nemarnosti mnogo izgubljeno. Kada bi Crkva ispoljila vee interesovanje za reforme, kojima sam Bog eli da je pripremi za svoj dolazak, tada bi njen uticaj bio mnogo vei nego to je sada. Bog je govorio svom narodu i Njegov je plan da Ga on uje i poslua Njegov glas. Iako zdravstvena reforma nije Vest treeg anela, ona je tesno povezana s njom. Oni koji objavljuju Vest, treba, takoe, da daju pouke o zdravstvenoj reformi. To je predmet koji mora da ima istaknuto mesto i koji moramo da razumemo, da bismo postali spremni za dogaaje koji e se uskoro zbiti. Sotona i njegove sile ele da spree ovo delo reforme, i uinie sve to mogu da bi pomeli i opteretili one koji se od sveg srca zalau za njega.

51

III ODSEK ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG ANELA

Pa ipak, niko zbog toga ne sme da bude obeshrabren, ili da prestane sa svojim naporima. Prorok Isaija govori da e to biti jedna od Hristovih odlika: Nee mu dosaditi, niti e se umoriti, dokle ne postavi sud na Zemlji. (Isaija 42,2) Dakle, Njegovi sledbenici ne treba da govore o neuspehu ili obeshrabrenju, ve o ceni koja je plaena za izbavljenje oveka, da ne pogine, nego da ima veni ivot. (1909) 9T, 112.113. 110. Delo zdravstvene reforme je Gospodnje sredstvo kojim e smanjiti patnju na naem svetu i oistiti svoju Crkvu. Nauite ljude da rade kao ruka koja pomae Bogu, time to e saraivati sa Velikim Radnikom u objavljivanju telesnog i duhovnog zdravlja. Ovaj posao nosi znak Neba i otvorie vrata ostalim dragocenim istinama. Mesta ima za svakog oveka koji eli da radi; za one koji se mudro prihvataju ovog posla.

52

IV. PRAVILNA ISHRANA


DEO I - PRVOBITNA HRANA
Tvorev izbor (1905) M.H. 295.296. 111. Da bismo znali koja je hrana najbolja, moramo da prouavamo Boji prvobitni plan ovekove ishrane. Onaj koji je stvorio oveka i koji razume njegove potrebe odredio je Adamu hranu. Evo, rekao je On, dao sam vam sve bilje to nosi seme po svoj zemlji, i sva drveta rodna koja nose seme: to e vam biti za hranu. (1. Mojsijeva 1,29) Kada je napustio Edem da bi stekao nasuni hleb, ovek je, teko obradujui zemlju pritisnutu prokletstvom greha, dobio dozvolu da jede i zelje poljsko. itarice, voe, orasi i povre sainjavaju hranu koju je na Tvorac izabrao za nas. Ova hrana, pripremljena na to jednostavniji i prirodniji nain. najzdravija je i najhranljivija. Ona daje snagu, izdrljivost i bistrinu umu, koja se ne dobija od sloene i nadraujue hrane. (1864) Sp. Gifts IV, 120. 112. Bog je naim praroditeljima dao namirnice, koje je odredio oveanstvu za ishranu. Uzimanje ivota bilo kome stvorenju bilo je protivno Njegovom planu. U Edemu nije trebalo da bude smrti. Plodovi sa drvea u vrtu bili su hrana koja je odgovarala ovekovim potrebama. (Vidi: 639) Poziv na povratak (Written 1890) E. from U.T. 5.6. 113. Gospod namerava da svoj narod vrati ishrani od jednostavnog voa, povra i itarica... Bog je odredio da voe u prirodnom stenju bude hrana naim praroditeljima. (Vidi: 639,703) (1902) 7T, 125.126. 114. Bog radi za svoj narod, ne elei da ga ostavi bez sredstava za ivot. On ga vraa ishrani koja je u poetku bila data oveku. Njegova ishrana treba da se sastoji od hrane nainjene od namirnica koje je On pripremio. Glavne namirnice upotrebljene u ovoj ishrani bie voe, itarice i orasi, a koristie se i razno korenje. Letter 3, 1884. 115. Ponovo mi je prikazano da Bog svoj narod vraa svom prvobitnom planu, tj. da se ne hrani mesom ubijenih ivotinja. On eli da narodu otkrijemo bolji nain ishrane... Ako se meso napusti, ako se ukus ne vaspitava u tom pravcu, ako se izgrauje elja za hranom od voa i itarica, tada e uskoro biti onako kako je Bog u poetku planirao da bude. Njegov narod nee upotrebljavati meso. (Izrailj upuen na prvobitnu ishranu - 644) (Boji plan umerene ishrane u Izrailju - 641,643,644) 53

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

DEO II - JEDNOSTAVNA HRANA


Uslovljava bistrinu uma (1869) 2T, 352. 116. Sada je vie nego ikada potrebno da hrana bude to jednostavnija. (1880) 4T, 515.516. 117. Bog eli da ljudi izgrade vrst karakter. Prevrtljivci nee dobiti bogatu nagradu. On eli da oni koji rade u Njegovom delu budu ljudi izotrenih oseanja i brzog rasuivanja. Oni treba da budu umereni u jelu; bogata i luksuzna hrana ne sme da se nade na njihovim stolovima. Kada im je mozak stalno zaposlen i kada im nedostaju telesne vebe, oni treba ak i jednostavnu hranu, umereno da jedu. Danilova bistrina uma i odlunost namere, snaga njegovog razuma u sticanju znanja, u velikoj meri bili su rezultat njegove jednostavne ishrane povezane sa njegovim ivotom molitve. (Jednostavna hrana koju je izabrao Danilo - 33,34,241,242) (1885) 5T, 311. 118. Dragi prijatelji, umesto da se suprotstavite bolesti, vi sa njom neno postupate i padate pod njenu vlast. Vi treba da izbegavate upotrebu opojnih sredstava i briljivo potujete zakone zdravlja. Ako cenite svoj ivot treba da jedete jednostavnu hranu, pripremljenu na najjednostavniji nain i da se vie bavite fizikim vebama. Svaki lan porodice treba da oseti korist od zdravstvene reforme. Meutim, uzimanje opojnih sredstava treba zauvek napustiti, jer ona ne lee, ve slabe telo i ine ga podlonim bolestima. Oslobaa mnogih patnji (1868) 2T, 45.46. 119. Potrebno je da u svom ivotu prihvatite zdravstvenu reformu, da se odreknete samoga sebe i jedete i pijete na slavu Bogu. Uzdrite se od telesnih elja koje vojuju na duu. Potrebno je da sprovodite umerenost u svemu. Ovo je krst koji se izbegava. Va je zadatak da se opredelite za jednostavnu hranu, koja e vas sauvati u najboljem zdravstvenom stanju. Da ste iveli prema svetlosti, kojoj je Nebo dopustilo da obasja va put, vaa porodica bila bi poteena mnogih patnji. Va nain ponaanja doneo je sigurne posledice. Dok god nastavljate u ovom pravcu, Bog nee doi u vau porodicu da vas naroito blagoslovi i uini udo, oslobaajui vau porodicu mnogih patnji. Jednostavna hrana, bez zaina, mesa i masti bilo koje vrste, pokazae se kao blagoslov za vas i oslobodie tvoju suprugu mnogih patnji, alosti i obeshrabrenja... Razlog za jednostavan ivot Da biste mogli savreno sluiti Bogu, morate da steknete jasna shvatanja o Njegovim zahtevima. Potrebno je da upotrebljavate najjednostavniju hranu, pripremljenu na najjednostavniji nain, da neni modani ivci ne bi oslabili, postali neosetljivi ili se paralisali, tako da ne moete prepoznati sveto i ceniti pomirenje, Hristovu krv oienja kao neprocenjivu vrednost. Ne znate li da oni to tre na trku, svi tre, a jedan dobije dar? Tako trite da dobijete. Svaki pak koji se bori od svega se

54

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

uzdrava: oni dakle da dobiju raspadljiv venac, a mi neraspadljiv. Ja dakle tako trim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj koji bije vetar; nego morim telo svoje i trudim da kako sam drugima propovedajui izbaen ne budem. (1. Korinanima 9,24-27) Kada se ljudi potine umerenosti u svemu za predmet koji nije vredniji od raspadljivog venca kao nagrade za svoja stremljenja, koliko vie treba da budu voljni da prihvate samoodricanje oni koji tvrde da ne tee samo za vencem besmrtne slave, nego za ivotom koji e trajati koliko i presto Jehove, za venim bogatstvima, neprolaznim poastima, za slavom koja e veno trajati. Zar ih podstrek koji se upuuje onima koji tre u hrianskoj trci, nee pokrenuti da pokau samoodricanje i umerenost u svemu, da potine svoje ivotinjske sklonosti, more svoju telesnost i kontrolisali apetit i strasti? Tada mogu da postanu deoniari u boanskoj prirodi poto su utekli od pokvarenosti koja vlada u ovom svetu i koja je izazvana telesnim eljama. Nagraena istrajnost (1905) M.H. 298.299. 120. Osobe koje su navikle na bogatu i nadraujuu hranu, imaju neprirodan ukus i ne mogu odjednom zavoleti jednostavnu hranu. Bie potrebno dosta vremena da ukus postane prirodan i da se stomak oporavi od zlostavljanja koje je pretrpeo. Meutim, oni koji budu istrajali u upotrebi zdrave hrane, posle izvesnog vremena, smatrae tu hranu ukusnom. Cenie njen blag i prijatan ukus i uzimae je sa veim uivanjem, negoli nezdrave poslastice. Stomak u zdravom stanju, ni uznemiren ni pretovaren, moi e brzo da izvri svoj zadatak. Napredujmo (1864) Sp. Gifts IV, 132. 121. Reforma u ishrani je uteda trokova i posla. Potrebama porodice, koja je zadovoljna jednostavnom, zdravom hranom, moe se lako udovoljiti. Bogata hrana unitava zdrave organe tela i uma. Letter 309. 1905. 122. Moramo voditi rauna da ni u emu ne preterano. Moramo se zadovoljiti istom, jednostavnom hranom, pripremljenom na jednostavan nain. To treba da bude nain ishrane i bogatih i siromanih. tetne sastojke treba izbei. Mi se pripremamo za budunost, za besmrtni ivot u nebeskom carstvu. U svetlosti i sili velikog, monog Lekara, oekujemo da izvrimo svoj posao. Svi treba samoportvovano da izvre svoj deo. Health Reformer, August, 1866. 123. Mnogi su me pitali: Kako da ivim da bih najbolje sauvao svoje zdravlje? Moj odgovor je: Prestani da kri zakone svoga bia, prestani da zadovoljava svoj iskvareni apetit, jedi jednostavnu hranu, odevaj se zdravo sa poniznom jednostavnou, ne preteruj u radu i nee biti bolestan.

55

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

Ishrana za vreme sastanaka (1870) 2T, 602.603. 124. Nita osim najzdravije hrane, bez ikakvih zaina i jednostavno pripremljene, kao i masti ivotinjskog porekla, ne treba donositi na sastanke pod atorima. Ja sam ubeena da niko ne mora da se razboli, pripremajui se za sastanke pod atorima, ako se pridrava zdravstvenih zakona prilikom kuvanja. Ako ne prave kolae i pite nego jednostavan, Grahamov hleb 1, i ako se hrane voem, bilo kuvanim ili suenim, oni ne treba da se razbole dok se pripremaju za sastanke, i ne treba da budu bolesni, dok su na sastancima. Na sastancima niko ne treba da bude bez tople hrane. Na prostoru za odravanje sastanaka, uvek postoje kuhinje u kojima se moe pripremati. Braa i sestre ne moraju biti bolesni za vreme sastanaka pod atorom. Ako se ujutro i uvee, kada je hladno, pravilno oblae, ako menjaju svoju odeu prema promeni vremena i tako uvaju pravilnu cirkulaciju, ako, ne uzimajui nita izmeu obroka, strogo potuju redovnost u spavanju i uzimanju jednostavne hrane, ne moraju biti bolesni. Oni e se oseati dobro za vreme sastanaka, njihov um bie bistar i sposoban da ceni istinu, pa e se svojim kuama vratiti telesno i duhovno osveeni. Oni koji iz dana u dan teko rade, sada ne rade i zato ne treba da uzmu uobiajenu koliinu hrane. Ako tako urade oni e pretovariti svoj stomak. Na ovim sastancima elimo da imamo naroito snaan um i da u najboljem zdravstvenom stanju sluamo istinu, da je cenimo i zapamtimo, da bismo je mogli sprovesti u ivot posle povratka sa sastanka. Ako je stomak optereen suvinom, ak i jednostavnom hranom, snaga mozga pomagae probavnim organima. Mozak je umrtvljen. Gotovo je nemogue drati otvorene oi. Prave istine koje treba uti, razumeti i sprovesti u ivot, potpuno su izgubljene zbog neraspoloenja ili zbog toga to je mozak gotovo paralisan koliinom upotrebljene hrane. Preporuila bih vam da makar ujutro, pojedete neto toplo. To moete da uinite bez mnogo truda. Moete da pripremite peninu kau. Ako je brano od celog zrna, suvie krupno, prosejte ga i dok je kaa jo topla dodajte mleko. To e biti najukusnije i najzdravije jelo za sastanke pod atorom. Ako je hleb suv, izlomite ga i stavite u kau i tada ete ga moi jesti. Ne odobravam upotrebu hladne hrane, jer se organizmu na taj nain oduzima snaga za zagrevanje hrane do temperature eluca, kada moe da otpone probava. Drugo jednostavno, a ipak zdravo jelo je kuvani ili peeni pasulj. Razredi porciju pasulja vodom, dodaj mleka ili pavlake, napravi orbu. Hleb se moe upotrebiti kao i u peninoj kai. (Prodavanje slatkia, sladoleda, itd. na mestu na kome se odravaju sastanci pod atorom - 529, 530) (Nepotrebno kuvanje u pripremanju za sastanke pod atorom - 57) Ruak na izletu (1867) 1T, 514. 125. Neka se vie porodica, koje ive u gradu ili na selu dogovore i ostave poslove, koji su ih telesno i umno opteretili, i neka naprave izlet u lepu prirodu, na obale nekog lepog jezera ili u neku umicu. Oni treba da se snabdeju jednostavnom i zdravom hranom, najbolje voem i itaricama, i
Vrsta hleba od brana iz koga nisu izvaene mekinje niti mu je dodat kvasac. Nazvan je po lekaru Silvestru Grahamu (1794-1851).
1

56

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

svoj sto postave u hladu nekog drveta ili pod vedrim nebom. Vonja, kretanje i priroda pojaae apetit i oni e uivati u obroku kome bi i kraljevi zavideli. (Izbegavaj preterano kuvanje - 793) (Savet radnicima koji sede - 225) (Jednostavni obroci za subotu - 56) Letter 135, 1902. 126. Neka se oni koji zastupaju zdravstvenu reformu ozbiljno potrude da je uine onim to kau da jeste. Neka odbace sve to teti zdravlju, koristei jednostavnu, zdravu hranu. Voe je izvrsno i ne zahteva mnoge pripreme. Odbacite bogate torte, kolae, desert i ostala jela pripremljena da kuaju apetit. Uzimajte malo vrsta hrane za vreme jednog obroka i jedite sa zahvalnou. Jednostavnost u gostoprimstvu (1900) 6T, 345. 127. Hristos je svojim ivotom dao pouku o gostoprimstvu. Gladno mnotvo koje Ga je okruavalo pored jezera, nije poslao kui bez okrepe. Svojim uenicima je rekao: Podajte im vi neka jedu! (Matej 14,16) Jednim inom svoje stvaralake moi, stvorio je hranu koja je bila dovoljna da zadovolji njihove potrebe. Hrana koju je dao bila je jednostavna! Nije bilo poslastica. On - koji je imao na raspolaganju sva sredstva Neba, mogao je da prui bogat obrok narodu. Meutim, On im je dao samo ono to je zadovoljilo njihovu potrebu, ono to je bilo dnevna hrana ribara oko jezera. Kada bi ljudi danas bili jednostavni u svojim navikama i iveli u skladu sa prirodnim zakonima, tada bi sve potrebe ljudske porodice bile bogato podmirene. Tada bi bilo manje neskromnih elja i vie prilika za obavljanje posla na Boji nain. Hristos nije eleo da ljude privue k sebi zadovoljavajui njihovu elju za raskonim ivotom. Jednostavna hrana koju im je dao, nije bila samo potvrda Njegove sile nego potvrda Njegove ljubavi i Njegovog nenog staranja za njih i njihove svakidanje ivotne potrebe. (1865) H. to L. ch 1, 54.55. 128. Ljudi koji tvrde da su Hristovi sledbenici esto robuju modi i neobuzdanom apetitu. Vreme i snagu, koje bi trebalo da posvete viim i plemenitijim ciljevima, troe na pripremanje raznih nezdravih jela, namenjenih pomodnim skupovima. Mnogi siromani koji zavise od svog svakodnevnog rada, povodei se za modom, izlau se troku pripremajui razne vrste bogatih kolaa, eerlema, pita i druge nesvakidanje hrane za posetioce, koja teti onima koji je uzimaju; dok im je istovremeno tako potroen novac, potreban da nabave odeu za sebe i svoju decu. Vreme utroeno na pripremanje hrane za zadovoljenje apetita na tetu eluca, trebalo je da posvete moralnom i verskom pouavanju svoje dece. Pomodne posete postale su prilika za neumereno jedenje. Obilno posluena tetna hrana i pie preoptereuju probavne organe. ivotne snage moraju nepotrebno da rade da bi je svarile, to izaziva iscrpljenost i u velikoj meri remeti krvotok, pa se zbog toga u celom telu osea nedostatak ivotne snage. Blagoslovi koje bi mogle da donesu ovakve posete esto su izgubljeni zato to se vaa domaica, umesto da iskoristi va razgovor, mui oko tednjaka, pripremajui razna jela da vas ugosti. Hriani i hrianke, time to e jesti poslastice koje su na taj nain pripremljene, ne smeju

57

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

da dopuste da njihov uticaj podri takav ivot. Objasnite im da cilj vae posete nije zadovoljavanje apetita, ve obostrani blagoslovi iz razmene misli i oseanja. Razgovor treba da bude uzvienog, oplemenjujueg karaktera, koji emo pamtiti sa oseanjem najuzvienijeg zadovoljstva. (1865) H .to L. ch. 1, 55.56. 129. Oni koji primaju goste treba da im ponude zdravu hranu od voa, itarica i povra, pripremljenu na jednostavan i ukusan nain. Ovakvo pripremanje zahteva samo malo vie posebnog rada i trokova, i ako se hrana uzima u umerenim koliinama nikome nee nakoditi. Ako ljudi u svetu odlue da rtvuju vreme, novac i zdravlje za zadovoljavanje elje za jelom, neka tako rade i plate kaznu za prekraj zdravstvenih zakona; ali hriani treba da zauzmu svoj stav prema ovome i uprave svoj uticaj u dobrom pravcu. Oni mogu da uine mnogo za reformu ovih pomodarskih obiaja, koji razaraju zdravlje i duu. (Primer hriana za stolom - pomo slabima koji ne vladaju sobom - 354) (Bogate gozbe teret i teta - 214) (Uticaj bogatih prijema na decu i porodicu - 348) (Greh oskudne hrane za porodicu i preterivanje za goste - 284) (Jednostavna hrana najbolja za decu - 349,356,357,360,365) (Jednostavnost u pripremanju zdrave hrane - 399,400,401,402,403,404,405,407,410) Spreman za neoekivanog gosta (1905) M.H. 322. 130. Neki domaini zakidaju trpezu svoje porodice, da bi obezbedili skupu gozbu svojim posetiocima. To nije mudro. Ugoavanje treba da se odlikuje veom jednostavnou. Potrebama porodice treba posvetiti najveu panju. tednja koja nije mudra i izvetaeni obiaji esto spreavaju da gostoljubivost doe do izraaja tamo gde je to potrebno i gde bi bila blagoslov. Hrana koja se redovno iznosi na na sto, treba da bude takva da neoekivani gost moe da bude srdano primljen, a da se domaica ne optereti posebnim pripremanjem. (Praksa E. G. Vajt - nikakvo posebno kuvanje za goste - Dodatak 1,8) (Jednostavna hrana sluena u domu Vajtovih - Dodatak 1,1.13.14.15) (Jela treba ukusno pripremati i menjati ih od obroka do obroka - 320) Manje mislite na prolaznu hranu Letter 73. 1896. 131. Mi moramo stalno razmiljati o Rei, hraniti se njom, probavljati je i usvajati tako da ue u tok naeg ivota. Onaj koji se svakog dana hrani Hristom, svojim primerom nauie druge da manje misle o onome to jedu, oseajui mnogo veu brigu za jelo kojim hrane duu. Pravi post koji je preporuen svima, je uzdravanje od svake vrste hrane koja nadrauje i pravilna upotreba zdrave, jednostavne hrane koju Bog daje u izobilju. Ljudi treba manje da misle o onome to e jesti i piti, o prolaznoj hrani, a mnogo vie o hrani sa Neba koja e dati snagu i ivot celom verskom iskustvu.

58

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

Obnavljajui uticaj jednostavnog ivota (1882) 5T, 206. 132. Ako se jednostavno, skromno oblaimo ne drei se mode, ako se na na sto uvek iznosi jednostavna, zdrava hrana, osloboena svake raskoi i preteranosti, ako su nae kue skromno zidane i nametene, tada e se pokazati posveujua sila istine i izvriti uspean uticaj na neverne. Ali dok god se prilagoavamo svetu, u nekim sluajevima oigledno elei da prevaziemo ljude iz sveta matovitim ureenjem, propovedanje istine imae mali ili nikakav uinak. Ko e verovati sveanoj istini za nae vreme, kada oni koji ve tvrde da veruju, delima protivree svojoj veri? Bog nam nije zatvorio prozore Neba, ve je to uinilo nae prilagoavanje obiajima i ivotu sveta. (1905) M.H. 47. 133. udom boanske sile Hristos je nahranio mnotvo. Hrana koju je dao bila je skromna samo ribe i jemeni hleb - to je bilo svakidanja hrana galilejskih ribara. Hristos je mogao da spremi za narod bogat obed, ali hrana pripremljena samo za udovoljavanje elji za jelom ne bi mogla da prui nikakvu pouku za njihovo dobro. Svojim udom Hristos je hteo da prui pouku o jednostavnosti. Kada bi ljudi danas bili jednostavni u svojim navikama, ivei u skladu sa prirodnim zakonima, kao to su to u poetku inili Adam i Eva, tada bi bilo dovoljno hrane za potrebe ljudske porodice. Ali sebinost i poputanje elji za jelom doneli su greh i bedu, neumerenou sa jedne i oskudicom sa druge strane. (1875) 3T, 401. 134. Kada bi oni koji tvrde da su hriani, manje upotrebljavali svoje bogatstvo za ukraavanje tela i ulepavanje svojih kua, i kada bi manje troili na raskonu hranu, koja razara zdravlje, tada bi mogli da stave mnogo vie novaca u Boju riznicu. Na taj nain ugledali bi se na svog Iskupitelja koji je napustio Nebo, svoja bogatstva i svoju slavu i nas radi postao siromaan, da bismo mi mogli imati vena bogatstva.

DEO III - PRIKLADNA ISHRANA


Ne budimo ravnoduni C.T.B.H. 49.50. (1890) C.H. 118. 135. Zato to nije dobro da jedemo samo da bismo udovoljili iskvarenom ukusu, to ne znai da treba da se ravnoduno odnosimo prema svojoj ishrani. To je predmet od najveeg znaaja. Niko ne sme da usvoji osiromaenu ishranu. Mnogi su iznureni boleu, pa im je potrebna zdrava i dobro pripremljena hrana. Pristalice zdravstvene reforme treba, vie od ostalih, da budu obazrivi, i izbegnu krajnosti. Telo mora da ima dovoljno hrane. Bog koji svojoj deci daje san, dao im je i odgovarajuu hranu da svoje telo odre u zdravom stanju. (1905) M.H. 271. 136. Da bismo imali dobro zdravlje, moramo da imamo dobru krv, jer je krv struja ivota. Ona nadoknauje gubitak i hrani telo. Kada je iz hrane snabdevena potrebnim sastojcima i kada je oiena i oivljena dodirom sa istim vazduhom, ona tada nosi ivot i snagu svakom delu tela. Ukoliko je savreniji, krvotok e utoliko bolje izvriti ovaj zadatak.

59

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

(Veza izmeu dobre hrane i zdravog razuma - 314) (Veza izmeu odgovarajue hrane i zdravog duhovnog iskustva - 324 - paragraf 4) Boje staranje C.T.B.H. 47. (1890) C.H. 114.115. 137. Bog je obilno snabdeo oveka namirnicama za zadovoljavanje neiskvarenog apetita. On je pred njega stavio proizvode Zemlje - bogatu raznolikost hrane - koja odgovara ukusu i koja hrani telo. Na dobri nebeski Otac rekao je da ovo moemo slobodno jesti. Voe, itarice i povre pripremljeni na jednostavan nain, bez zaina i masnoa ivotinjskog porekla bilo koje vrste, zainjeni mlekom ili pavlakom, najzdravija su hrana. To hrani telo i pojaava izdrljivost i bistrinu uma koja ne moe da se postigne upotrebom nadraujue hrane. MS. 27. 1906. 138. U itaricama, vou, povru i orasima nalaze se svi potrebni hranljivi sastojci. Ako u jednostavnosti duha elimo da doemo Gospodu, On e nas nauiti kako da pripremimo zdravu hranu ne upotrebljavajui tetno meso. Osiromaena ishrana rui ugled zdravstvene reforme Letter 135. 1902. 139. Neki od naih ljudi savesno se uzdravaju od upotrebe nezdrave hrane, a istovremeno zanemaruju hranu koja sadri sastojke potrebne za pravilno odravanje tela. Nemojmo nikada svedoiti protiv zdravstvene reforme time to emo zanemariti upotrebu zdrave, ukusne hrane umesto tetnih namirnica koje smo odbacili. Potrebno je mnogo umenosti i opreznosti prilikom pripremanja hranljivih obroka, umesto onih koji su predstavljali hranu mnogih porodica. Ovaj napor zahteva veru u Boga, ozbiljnost namere i spremnost da pomognemo jedan drugome. Hrana kojoj nedostaju zdravi i hranljivi sastojci, nanosi sramotu delu zdravstvene reforme. Mi smo smrtni i moramo da se opskrbljujemo hranom koja e dati celovitu potporu telu. (Osiromaena ishrana se ne preporuuje - 315,317,318,388) (Osiromaena ishrana ishod krajnosti - 316) (Izbei osiromaenu ishranu prilikom izostavljanja mesa - 320,816) (Duhovno iskustvo se ne produbljuje osiromaenom hranom - 323) (Sluaj lanova porodice koji umiru usled nedostataka jednostavne, zdrave hrane - 329) C.T.B.H. 58. (1890) C.H. 155.156. 140. Ispitujte svoje navike u ishrani. Prouite sve uzroke i posledice, ali ne svedoite lano o zdravstvenoj reformi, idui u neznanju putem koji se bori protiv nje. Nemojte zanemariti ili upropastiti telo i na taj nain ga onesposobiti za odgovarajuu slubu Bogu. Koliko ja znam, neki od najuspenijih radnika u naem delu umrli su zbog takve nemarnosti. Brinuti se o telu obezbeivanjem hrane koja jaa i prija je jedna od prvih dunosti domaina. Mnogo je bolje da imamo skromnije haljine i nametaj, nego da krtarimo u snabdevanju stola neophodnim namirnicama.

60

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

Prilagoditi hranu potrebama pojedinaca (1902) 75, 133.134. 141. U upotrebi hrane treba da pokaemo dobar i zdrav razum. Kada utvrdimo da nam odreena hrana ne odgovara tada nije potrebno da piemo pisma pokuavajui da upoznamo razlog poremeaja. Promenite ishranu; troite manje neke vrste hrane; pokuajte da je pripremite na drugi nain. Uskoro emo saznati kako neki sastavi utiu na nas. Kao razumna ljudska bia, pojedinano prouimo naela i iskoristimo svoje iskustvo i rasuivanje u odluivanju koja je hrana najbolja za nas. (Ne mogu svi da se hrane istom hranom - 322) (1905) M.H. 297. 142. Bog nam je dao mnogo raznolike i zdrave hrane i svaka osoba treba da izabere namirnice o kojima joj iskustvo i zdrav razum govore da najbolje odgovaraju njenim potrebama. Priroda nas snabdeva obiljem voa, oraha i itarica i iz godine u godinu poboljanim transportnim mogunostima, proizvodi svih zemalja postaju dostupni svima. Zbog toga su mnoge namirnice, koje su pre nekoliko godina smatrane skupim luksuzom, sada kao svakodnevna hrana dostupne svima. To je naroito sluaj sa suvim i konzerviranim voem. (Ne ograniavati ishranu pre vremena nevolje - 323) (Raznolikost i briljivost u pripremanju - 320) (Odgovarajua hrana u naim sanatorijumima - 426,427,428,429,430) (Siromana hrana nije postojala u domu Vajtovih - Dodatak I, 8.17)

DEO IV - HRANA U RAZNIM ZEMLJAMA


Hrana prilagoena godinjem dobu i podneblju Letter 14. 1901. 143. Hrana koja se koristi treba da odgovara podneblju. Neka hrana koja je prikladna u jednoj zemlji, nee uopte odgovarati na drugom mestu. (1905) M.H, 296. 297. 144. Svaka hrana, iako sama po sebi zdrava, ne odgovara naim potrebama u svim okolnostima. Treba paljivo izvriti izbor hrane. Naa hrana treba da odgovara godinjem dobu, podneblju u kome ivimo i zanimanju kojim se bavimo. Neka hrana pogodna za upotrebu u toku jednog godinjeg doba ili u jednom podneblju, nije pogodna za drugo. Isto tako postoje razne vrste hrane koje najbolje odgovaraju osobama razliitog zanimanja. esto je hrana koja blagotvorno deluje na one koji rade teak fiziki posao, nepodesna za osobe koje sede ili koje umno rade. Bog nam je dao raznovrsno obilje zdrave hrane i svako treba da izabere ono to, na osnovu svog iskustva i zdravog rasuivanja, smatra da najbolje odgovara njegovim potrebama. Dobra hrana postoji u svakoj zemlji Letter 135. 1902. 145. Uinimo razuman napredak u pojednostavljenju svoje ishrane. Prema Bojem provienju

61

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

svaka zemlja proizvodi namirnice koje se odlikuju hranljivou potrebnom za izgradnju organizma. Od ovih namirnica mogu se pripremiti zdrava i ukusna jela. (1905) M.H. 299. 146. Mudrim planiranjem moe se u gotovo svakoj zemlji obezbediti sve to je potrebno zdravlju. Sirom sveta alju se razni proizvodi pripremljeni od pirina, penice, kukuruza i zobi, a takoe pasulj, graak i soivo. Ovo, zajedno sa domaim ili uvoznim voem, i raznim povrem, koje se gaji u svakoj oblasti, prua priliku za izbor hrane koja je potpuna i bez upotrebe mesa... Gde god se po umerenim cenama, moe dobiti suvo voe kao to su groice, ljive, jabuke, kruke, breskve i kajsije, treba ga obilnije od uobiajenog, upotrebiti kao glavnu namirnicu u ishrani, a to e dati najbolje rezultate po zdravlje i snagu svih vrsta radnika. Savet za tropske predele Letter 91. 1898. 147. Radnicima koji rade u toplim predelima u bilo kojoj grani, treba dati manje posla nego u onima sa sveijom klimom. Gospod nas opominje da smo samo prah... U arkom podneblju osetie se manje tekoa, ako se manje eera do daje hrani prilikom pripremanja. Obazrivost u pouavanju zdravstvene reforme Letter 37. 1901. 148. Da bismo svoj posao pravilno i lako obavili, moramo shvatiti uslove pod kojima ivi ljudska porodica. Bog se pobrinuo za ljude koji ive u raznim zemljama sveta. Oni koji ele da budu Boji saradnici moraju briljivo da razmiljaju o tome kako e pouavati o zdravstvenoj reformi u velikom Bojem vinogradu. Oni moraju biti obazrivi u odreivanju hrane koju treba, a koju ne treba jesti. Ljudski vesnik mora da se sjedini sa Boanskim Pomonikom u iznoenju vesti milosra mnotvu koje Bog eli da spase. (Vidi: 324) (U novim zemljama i siromanim oblastima treba obazrivo postupati u upotrebi mesa, mleka i jaja - 324) (1909) 9T, 159. 149. U ishrani ne odreujemo nikakav put kojim treba ii, ali kaemo da u zemljama u kojima u izobilju ima voa, itarica i oraha, mesna hrana nije prava hrana za Boji narod. (1902) 7T, 126. 150. Gospod eli da oni, koji ive u zemljama u kojima se u toku veeg dela godine moe dobiti svee voe, budu svesni blagoslova koje imaju u njemu. Ukoliko se vie oslanjamo na svee voe, koje je tek obrano sa drveta, utoliko emo imati vei blagoslov. (Vidi: 397)

62

IV ODSEK PRAVILNA ISHRANA

Sigurnost boanskog vostva (1902) 7T, 124.125. 151. Gospod e u svim delovima sveta uiti mnoge kako da sastave voe, itarice i povre i dobiju hranu koja e odrati ivot, a nee donositi bolesti. Oni koji nikada nisu videli recepte za pripremanje zdrave hrane koja je sada na tritu, radie mudro vrei probe sa prehrambenim proizvodima zemlje i dobie svetlost za upotrebu ovih proizvoda. Gospod e im pokazati ta treba da rade. Onaj koji daje vetinu i razboritost svom narodu u jednom delu sveta, dae vetinu i razboritost svom narodu i u drugim delovima sveta. Njegova je zamisao da se prehrambena blaga svake zemlje pripreme tako da se ako su pogodna, mogu upotrebiti i u drugim zemljama. Kao to je Bog dao manu sa neba, da bi odrao u ivotu sinove Izrailjeve, tako e sada svom narodu, u raznim mestima, dati mudrost i vetinu da u pripremanju hrane, koja e zameniti meso, upotrebi proizvode ovih zemalja. (1902) 7T, 133. 152. Gospodnji je plan da se ljudi svuda ohrabre da razviju svoje sposobnosti za pripremanje zdrave hrane od prirodnih proizvoda svoje zemlje. Ako gledaju na Boga, koristei svoju vetinu i otroumnost pod vodstvom Njegovog Duha, nauie kako da od prirodnih namirnica pripreme zdravu hranu. Na taj nain postae sposobni da naue siromane kako da se sami snabdevaju hranom koja e zameniti meso. Ovi koji su ovako naueni, mogu zauzvrat da naue druge. Ovakav posao treba obavljati posveenom revnou i silom. Da je to ranije injeno, danas bi bilo mnogo vie ljudi u istini i mnogo vie onih koji bi mogli da pouavaju. Upoznajmo ono to je naa dunost, i tada je obavljajmo. Mi ne treba da budemo zavisni i bespomoni, oekujui da dragi obavljaju posao koji je Bog poverio nama. (Vidi: 401,407)

63

V. FIZIOLOGIJA VARENJA
Nagrada za potovanje prirodnih zakona Letter 274. 1908. 153. Panja posveena pravilnom postupanju sa elucem, bie nagraena istotom misli i snagom uma. Vai probavni organi nee se istroiti pre vremena i svedoiti protiv vas. Mi treba da pokaemo da cenimo mudrost dobijenu od Boga, time to emo mudro jesti, uiti i raditi. Na nama poiva sveta dunost da sauvamo telo u takvom stanju da imamo prijatan, ist dah. Mi treba da cenimo svetlost koju je Bog dao o zdravstvenoj reformi, i da reju i delima svetlimo drugima jasnom svetlou o ovom predmetu. Fiziki uticaj neumerenog jedenja (1870) 2T, 364. 154. Kako neumereno jedenje utie na eludac? On slabi, probavni organi slabe, a ishod svega toga su bolesti sa svim zlom koje donose. Ako su pre toga bili bolesni, ljudi na taj nain poveavaju tekoe i svakim danom umanjuju svoje ivotne snage. Oni nepotrebno troe svoje ivotne snage za varenje hrane koju unose u eludac. Letter 73a, 1896. 155. esto se ova neumerenost pokazuje odmah u obliku glavobolje, slabog varenja i greva u elucu. Na eludac je stavljen teret, koji on ne moe da nosi, i zato se stvara oseaj munine. Glava je u neredu, eludac se buni. Meutim, ovakav ishod ne prati uvek neumereno jedenje. U nekim sluajevima eludac je paralisan. Ne pojavljuje se nikakav bol, ali probavni organi gube svoju ivotnu silu. Osnova ljudske maine postepeno se potkopava i ivot postaje veoma neprijatan. Letter 142. 1900. 156. Savetujemo ti da bude umeren u hrani. Kao razuman hrianski straar uvaj vrata svog eluca, ne dozvoljavajui da ita, to bi bilo neprijatelj tvome zdravlju i ivotu, prede preko tvojih usana. Pred Bogom si odgovoran za poslunost prema svetlosti, koju je dao u vezi sa zdravstvenom reformom. Navala krvi u glavu mora se otkloniti. U naim udovima postoje veliki krvni sudovi koji raznose ivotvornu krv u sve delove tela. Vatra koju pali u svom elucu, ini da tvoj mozak lii na uarenu pe. Jedi mnogo umerenije i jedi jednostavnu hranu, koja ne zahteva jake zaine. Tvoje strasti treba da umru, a ne da se obilno hrane. Sakupljanje krvi u mozgu jaa ivotinjske nagone i slabi duhovne sile... Ono to ti je potrebno to je manje telesne hrane, a vie duhovne, vie hleba ivota. Ukoliko je tvoja hrana jednostavnija, utoliko e biti bolje za tebe. Smetnje u probavi (1870) 2T, 412.413. 157. Brate, ti treba mnogo da ui. Ti poputa apetitu time to jede vie hrane nego to tvoj

64

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

organizam moe da pretvori u dobru krv. Greh je biti neumeren u koliini hrane koju jede, ak iako se kvalitetu ne moe zameriti. Mnogi smatraju da poto ne jedu meso i teka jela, mogu da uzimaju jednostavnu hranu u velikim koliinama. To je pogreno. Mnogi koji govore da sprovode zdravstvenu reformu, nisu nita drugo nego prodrljivci. Oni probavne organe optereuju velikim teretom, tako da se telo iscrpljuje u naporima da ga se oslobodi. To vri pritisak na na um, jer je snaga modanih ivaca pozvana da pomogne elucu u njegovom poslu. Neumereno jedenje, ak i najjednostavnije hrane, umrtvljuje osetljive modane ivce i slabi njegovu ivotnu silu. Neumereno jedenje ima opasniji uticaj na telo nego preterani rad; duevna snaga se mnogo vie rasipa neumerenim jedenjem nego neumerenim radom. Probavne organe nikada ne treba opteretiti koliinom ili kvalitetom hrane koja e zamoriti organizam. Sve to se unosi u eludac, i prevazilazi mogunosti tela da to pretvori u dobru krv, smeta organima za varenje, jer se ne moe pretvoriti ni u miie ni u krv, ve svojim prisustvom optereuje jetru i stvara bolesno stanje tela. eludac se u svojim naporima da to svari premori i tako se javlja oseaj malaksalosti koja se tumai kao glad, pa se jo jedna neumerena koliina hrane unosi u eludac koja ponovo pokree ve umornu mainu, ne dozvoljavajui probavnim organima da se odmore od napornog rada, i obnove svoje snage. Organizam ima malo koristi od prevelikih koliina ak i dobre hrane, nego od umerene koliine upotrebljene u redovnim vremenskim razmacima. Probava potpomognuta umerenim vebama Brate, tvoj mozak je umrtvljen. ovek koji pojede toliku koliinu hrane kao ti, treba da bude ovek koji fiziki radi. Za dobro varenje i zdravo stanje tela i uma vane su vebe. Tebi su potrebne telesne vebe. Ti se kree i radi kao da si od drveta, kao da nema gipkosti. Potrebne su ti zdrave, aktivne vebe. To e ojaati um. Ni uenje, a ni snane vebe ne smeju uslediti odmah posle obroka; to bi bio prekraj zakona tela. Odmah posle jela ivci treba da izvre teak zadatak. Snaga uma je pozvana na aktivnu pomo elucu; zato kada su posle jela um ili telo teko optereeni, tok varenja je poremeen. Snaga tela koja treba da obavi rad u jednom, pozvana je da radi u drugom pravcu. (1890) C.T.B.H. 101. 158. Vebe pomau slabom varenju time to omoguavaju zdrav rad probavnim organima. Uputanje u duboko prouavanje i snane vebe odmah posle jela, spreava tok varenja, jer ivotne snage tela koje treba da izvre varenje, pozvane su na drugu stranu. Meutim, kratka etnja posle obroka, podignute glave, ispravljenih leda i umereno obavljanje telesnih vebi, veoma je korisno. Um se okree lepotama prirode. Ukoliko se manje misli o elucu utoliko bolje. Ako strahujete da e vam hrana koditi, to e se tako i desiti. Zaboravite svoje tegobe; mislite na neto veselo. (Neumereno jedenje izaziva navalu krvi u mozak - 276) (Vebanja su naroito potrebna onima koji su spori po prirodi - 225) (Poremeen san ishod kasne veere - 270) (Razlog oseanja slabosti - 213,218,245,269,270,261,705,707) (Poputanje apetitu slabi probavne organe i smanjuje mo varenja - 202) (elucu je potreban miran odmor - 267)

65

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

Pomo istog vazduha (1868) 1T, 702 159. ist i sve vazduh svojim uticajem uslovljava zdravo strujanje krvi u telu. On osveava telo inei ga jakim i zdravim, i istovremeno utie na um obogaujui ga staloenou i vedrinom. On podstie apetit i ini da probava bude bolja, a san zdrav i sladak. (1905) M.H. 272.273. 160. Pluima treba dati to veu slobodu. Njihov kapacitet razvija se slobodnim radom; on se smanjuje ako su plua pritisnuta i sputana. Zato je uticaj navike pogurenog sedenja vrlo tetan. Takva navika veoma je rairena, naroito u zanimanjima koja zahtevaju sedenje i pognutost za vreme rada. U tom poloaju nemogue je duboko disati. Povrno disanje uskoro postaje navika i plua gube svoju mo irenja. vrsto utezanje izaziva slino dejstvo... To onemoguava dovoljno snabdevanje kiseonikom. Krv se sporo kree. Velike koliine otrovnih materija koje treba izbaciti izdisanjem iz plua, zadravaju se i krv postaje neista. Bolest zahvata ne samo plua, ve eludac, jetru i mozak. Koa postaje bleda, probava spora, srce slabi, mozak je pomuen, misli zbrkane, turobnost je zavladala duhom; celo telo pritisnuto je depresijom i nepokretnou i veoma podlono bolestima. Ometena tenom hranom (1872) 3T, 74. 161. Ti bi bila neobino korisna ena, da tvoje telesno zdravlje nije narueno. Ti dugo boluje i to je delovalo na tvoju uobrazilju, tako to si svoje misli usredsredila samo na sebe, a to je nanelo tetu telu. Tvoje navike u mnogo emu nisu dobre. Tvoja hrana nije dobrog kvaliteta i odgovarajue koliine. Ti uzima vrlo mnogo hrane slabog kvaliteta, koja se ne moe pretvoriti u dobru krv. Ti si navikla eludac na ovu vrstu hrane. Prema tvom miljenju ona je za tebe bila najbolja hrana, zato to si od nje imala najmanje tegoba. Meutim, to nije bilo dobro iskustvo. Tvoj eludac od hrane nije dobio snagu koju je trebalo da primi. Tvoja hrana uzimana u tenom stanju, nije mogla da osnai i uini zdravim tvoje telo. Meutim, kada bude promenila ovu naviku i pone da uzima vie vrste, a manje tene hrane, tvoj eludac e se uznemiriti. Ne obaziri se na ovo, ne sme popustiti u ovoj taki; ti treba da navikava svoj eludac da podnosi mnogo vru hranu. Letter 9, 1887. 162. Ja sam im rekla da su pogreno pripremali svoju hranu i da iveti, uglavnom, od supa, kafe i hleba nije zdravstvena reforma; da uzimanje toliko tene hrane nije zdravo za eludac i da svi koji ive od takve hrane preoptereuju bubrege. Mnogo tenih materija iznurava stomak. Bila sam ubeena da su mnogi u ustanovi patili od slabe probave zato to su koristili ovu vrstu hrane. Probavni organi su oslabljeni, a krv osiromaena. Njihov obrok sastojao se od kafe sa hlebom i dodatkom od kuvanih suvih ljiva. To nije bilo zdravo. eludac je posle odmora i spavanja, spremniji da svari jak obrok, nego kada je umoran od rada. Ruak je uglavnom bio supa, a ponekad i meso. eludac je mali, a nezadovoljeni apetit opteretie ga obilnim uzimanjem ove tene hrane. (Voe ublaava potrebu za obilnim pijenjem u vreme obroka - 475)

66

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

Hrana treba da bude topla, a ne vrua (1870) 2T, 603 163. Svima bih preporuila da najmanje svakog jutra, unesu neto toplo u eludac. Sa malo truda, vi to moete postii. Letter 14, 1901. 164. Vrui napici nisu potrebni, osim kao lek. eludac se znatno ozleuje velikim koliinama vrueg jela i pia. Na taj nain slabe grlo i probavni organi, a preko njih i drugi organi u telu. ivotna snaga smanjena hladnom hranom (1905) MH 305. 165. Hrana, ni vrela ni vrlo hladna, se ne sme uzimati. Ako je hrana hladna, elucu se oduzima ivotna snaga, jer je mora zagrejati pre nego pone varenje. Hladni napici tetni su iz istih razloga; dok neograniena upotreba vruih napitaka iscrpljuje. (ivotna snaga troi se za zagrejavanje vrlo hladne hrane u elucu -124) C.T.B.H. 51 (1890) C.H. 119.120. 166. Mnogi gree pijui za vreme obroka hladnu vodu. Hrana ne sme da se spira. Voda koja se pije za vreme obroka smanjuje stvaranje pljuvake; i ukoliko je voda hladnija, utoliko vie teti elucu. Voda ili limunada sa ledom koja se uzima za vreme obroka zaustavlja varenje, sve dok telo ne stvori dovoljno toplote elucu i osposobi ga da opet obnovi svoj rad. vaite polako i dozvolite pljuvaki da se pomea sa hranom. Ukoliko, za vreme obroka, vie tenosti dospe u eludac, utoliko e se hrana tee variti, jer tenost najpre mora da se ukloni. (Pijenje vode za vreme obroka - 731) Upozorenje zaposlenim ljudima Letter 274, 1908. 167. Dobila sam uputstvo da radnicima u naim sanatorijumima, i profesorima i uenicima u naim kolama kaem da je potrebno da obratimo panju na svoj apetit. Postoji opasnost da u ovom pogledu postanemo nemarni i dopustimo da nae line brige i odgovornosti tako ispune nae vreme, da nemamo mogunosti da jedemo onako kako bi to trebalo. Moja poruka - vest za vas je: Imajte vremena za jelo i ne trpajte u eludac mnogo razliite hrane za jedan obrok. Uzimanje na brzu ruku nekoliko vrsta hrane u jednom obroku predstavlja ozbiljnu greku. Jedite polako, vaite dovoljno C.T.B.H. 51.52. (1890) C.H. 120. 168. Hranu treba polako jesti da bi probava bila zdrava. Oni koji ele da izbegnu slabo varenje i oni koji shvataju svoju obavezu da sauvaju svoje snage u stanju koje e im omoguiti da najbolje slue Bogu, dobro e uraditi ako ovo imaju na umu.

67

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

Ako vam je vreme za jelo ogranieno, nemojte halapljivo gutati svoju hranu, nego jedite manje i polako vaite. Korisnost hrane ne zavisi toliko od koliine koja se pojede, koliko od pravilnog varenja; zadovoljenje ukusa takoe ne zavisi od koliine progutane hrane, ve od duine vremena zadravanja u ustima. Uzbueni, zabrinuti ili uurbani, uinie najbolje ako ne jedu sve dok se ne odmore i opuste, jer ivotne snage, koje su ve teko optereene, ne mogu da stvore potrebne probavne sokove. (1905) M.H. 305. 169. Hranu treba uzimati polako i dobro savakati. To je neophodno, jer samo tako pljuvaka moe potpuno da se pomea sa hranom, a eludani sokovi ponu da rade. Pouka koju treba ponavljati Letter 27, 1905. 170. Ako elimo da obnovimo zdravlje, potrebno je da obuzdamo apetit i polako jedemo, ograniavajui raznolikost hrane u jednom obroku. Ovo uputstvo treba esto ponavljati. Uzimanje raznovrsnih jela u jednom obroku nije u skladu sa zdravstvenom reformom. M.S. 3. 1897. 171. Vrlo paljivo treba prei sa mesne na vegetarijansku ishranu, da bi se na sto iznela mudro pripremljena i dobro skuvana hrana. Greka je jesti mnogo kaaste hrane. Suva hrana je poeljna, jer zahteva vakanje. U ovom smislu pripremanje zdrave hrane je blagoslov. Dobar crni hleb i kolai od hlebnog testa, paljivo i na jednostavan nain pripremljeni, predstavljaju zdravu hranu. U hlebu nikada ne sme da se oseti ni najmanje kiselosti. Hleb treba dobro ispei i tako izbei gnjecavost i lepljivost. Dobro povre pripremljeno na zdrav nain, za one koji ga mogu koristiti, bolje je od mekog kaamaka ili kae. Voe upotrebljeno sa dobro peenim hlebom, starim dva ili tri dana, bie mnogo zdravije nego sa sveim hlebom. Ovo e telu dati sve to je potrebno ako se polako i temeljito vae. R.H. May 8. 1883. 172. Za pravljenje kiflica upotrebite meku vodu i mleko ili malo pavlake; napravite tvrdo testo i mesite ga kao slatki keks. Pecite ga u penici. To pecivo je slatko i izvrsno. Ono zahteva dobro vakanje, a to koristi zubima i stomaku. Ono daje dobru krv i snagu. Izbegavajte preteranu zabrinutost Letter 142, 1900. 173. Nemogue je propisati koliinu hrane koju treba pojesti. Nije preporuljivo ii ovim putem, jer ako se tako ini, to onda postaje najvaniji umni posao. Tada se o jelu i piu mnogo razmilja. Ima mnogo onih koji su poneli veliki teret odgovornosti odreivanjem koliine i kakvoe hrane najprikladnije za ishranu organizma. Pojedinci, naroito oni koji pate od slabog varenja, mnogo su brinuli o svom jelovniku, a ipak nisu uzimali dovoljno hrane koja moe da hrani telo. Oni su naneli mnogo tete kui u kojoj su iveli, i zato smatramo da su sami sebe upropastili za ovaj ivot.

68

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

(1905) M.H. 321. 174. Neki su stalno zaokupljeni milju da im njihova hrana, iako jednostavna i zdrava, moe nakoditi. Ovima elim da kaem: Ne mislite da e vam hrana nakoditi; nemojte uopte misliti o njoj. Hranite se onako kako smatrate da je najbolje i kada ste se pomolili Gospodu da blagoslovi hranu koja treba da osnai vae telo, verujte da On uje vae molitve i budite spokojni. (Krajnost u propisivanju tanog broja i koliine namirnica - 317) (1905) M.H. 306. 175. Uzimanje hrane u nepogodno vreme, kao na primer posle snanih i preteranih vebi, kada je ovek veoma iscrpljen ili zagrejan, je drugo ozbiljno zlo. Od ivaca se odmah posle jela zahteva izvrenje tekog zadatka, i zato se ometa varenje ako su um ili telo optereeni, neposredno pre ili posle jela. Ako je neko uzbuen, zabrinut ili uurban, bolje je da ne jede, dok se ne odmori ili nade olakanje. Stomak je tesnoj vezi sa mozgom; kada je stomak bolestan, mozak poziva ivce da pomognu oslabljenim probavnim organima. Ovakvi esti zahtevi izlau mozak navali krvi. ak i jednostavnu hranu treba ograniiti, ako je mozak neprekidno optereen i ako nedostaju fizike vebe. Za vreme obroka odbacite brigu i nespokojstvo; ne urite, jedite polako i radosno, sa srcem punim zahvalnosti Bogu za sve Njegove blagoslove. Sastavljanje hrane Letter 213, 1902. 176. Poznavanje pravilnog sastavljanja hrane ima veliku vrednost i dobija se kao mudrost od Boga. R.H. July 29. 1884. 177. U jednom obroku nemojte imati mnogo raznovrsne hrane; dovoljno je tri ili etiri jela. Za sledei obrok moete napraviti izmenu. Kuvarica treba da primeni svoju pronalazaku sposobnost da bi jela, koja priprema, bila raznovrsna. Stomak se tako ne primorava, da iz obroka u obrok, prima istu vrstu hrane. (1868) 2T, 63. 178. U svakom obroku ne treba mnogo raznovrsnosti, ali svi obroci ne treba da budu sastavljeni od iste vrste hrane bez ikakve promene. Hranu treba pripremiti jednostavno, ali ukusno tako da stvara elju za jelom. Letter 73a, 1896. 179. Mnogo je bolje uzeti dva ili tri razliita jela za jedan obrok, nego optereivati stomak sa mnogo razliitih vrsta. MS, 86. 1897. 180. Mnogi su se razboleli zato to su poputali apetitu... Nastupilo je vrenje, jer je mnogo razliite hrane uneto u stomak. Ovakvo stanje dovodi do akutnog oboljenja, kome esto sledi smrt.

69

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

Letter 54, 1896. 181. Razliitost hrane u jednom obroku izaziva nelagodnost i unitava dobro koje bi svaka namirnica, da je posebno upotrebljena, dala telu. Ova praksa izaziva stalne patnje, a esto i smrt. Letter 73a, 1896. 182. Ako obavljate posao sedei, vebajte svaki dan, a za svaki obrok jedite samo dve ili tri vrste jednostavne hrane i ne vie nego to je potrebno da se utoli glad. (Predlozi ljudima koji rade sedei - 225) (1902) 7T, 257. 183. Tegobe nastaju nepravilnim sastavljanjem hrane; nastupa vrenje; krv je zatrovana, a mozak pometen. Navika neumerenosti u jelu ili uzimanja mnogo vrsta jela u jednom obroku, esto izaziva loe varenje. Na taj nain nanosi se ozbiljna teta osetljivim probavnim organima. Stomak se uzaludno buni i moli mozak da razmisli o uzroku i posledici. Ogromne koliine pojedene hrane ili nepravilni sastav vre svoje razorno delo. Neprijatne opomene uzalud upozoravaju. Patnje su posledica. Bolest osvaja mesto zdravlja. Rat u stomaku (1892) G.W. 174. (old edition) 184. Drugi razlog slabog zdravlja i neuspeha u poslu, je ravo varenje. Mozak nije u mogunosti da svoj posao najbolje izvri ako je zloupotrebljena sposobnost varenja. Mnogi brzo jedu razliite vrste hrane, to izaziva rat u stomaku i tako nastaje itava zbrka u mozgu. MS, 3. 1897. 185. Nije dobro u jednom obroku uzimati mnogo raznolike hrane. Kada se voe i hleb, zajedno sa mnotvom razne druge hrane koja se ne slae, u jednom obroku nagomilaju u stomaku, ta onda moemo oekivati osim pojavu tekoa? MS, 93. 1901. 186. Mnogi prebrzo jedu. Neki u jednom obroku uzimaju hranu koja se ne slae. Kada bi ljudi i ene znali koliko mue duu kada mue stomak, i koliko obeauju Hrista kada zlostavljaju stomak, tada bi hrabro i puni samoodricanja dali stomaku priliku da obnovi svoj zdrav rad. Dok sedimo za stolom, jelom i piem u slavu Bogu, moemo da obavljamo medicinsko-misionarski posao. Miran stomak - mirno raspoloenje MS. 41. 1908. 187. Brinimo o probavnim organima ne muei ih velikom raznolikou hrane. Onaj koji se za jedan obrok optereti mnogim vrstama hrane teti samom sebi. Mnogo je znaajnije da pojedemo ono to nam odgovara, nego da probamo od svakog jela koje se iznosi pred nas. Ne postoje vrata na

70

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

naem elucu kroz koja bismo mogli da posmatramo ta se zbiva; pa zato moramo da koristimo svoj um i rasuujemo od uzroka do posledice. Ako oseate da vas sve uznemirava i ako vam se ini da sve ravo ide moda snosite posledice uzimanja razliite hrane. Probavni organi imaju veliku ulogu u izgradnji srenog ivota. Bog nam je dao mudrost da bismo doznali ta treba da koristimo za branu. Zar kao razumni ljudi neemo, prouiti da li se ono to jedemo slae ili e pro uzrokovati muku? Ljudi sa bolesnim elucem esto su razdraljivog raspoloenja. Sve im se ini da je protiv njih i naklonjeni su razdraljivosti i mrzovolji. Ako elimo mir meu sobom, potrebno je da vie razmiljamo o tome da bismo uvek imali miran eludac. (tetni uticaj raznolike hrane i ravih sastava - 141,225,226,227,264,387,546,551,722) (Kombinacije mnogih jela u naim restoranima - 415) (Obazrivost u kombinovanju hrane za bolesne - 441,467) (E. G. Vajt je bila briljiva u sastavljanju hrane - Dodatak I,19.23.25) Voe i povre (1905) M.H. 299.300. 188. Ni za jedan obrok ne treba da bude mnogo raznolike hrane, jer to podstie elju za preteranim jelom i stvara ravo varenje. Nije dobro jesti voe i povre u istom obroku. Ako je varenje slabo, upotreba jednog i drugog esto e prouzrokovati veliku nelagodnost i nesposobnost za obavljanje umnih napora. Bolje je uzeti voe u jednom, a povre u drugom obroku. Obroci treba da budu raznoliki. Ista jela, pripremljena na isti nain ne smeju se pojavljivati na stolu od obroka do obroka i iz dana u dan. Jela e stvoriti vee zadovoljstvo, a telo se bolje hraniti kada je hrana raznovrsna. Bogati slatkii i povre Letter 142, 1900. 189. Pudinzi, prelivi, slatki kolai i povre poslueni za isti obrok izazvae poremeaj u elucu. Letter 312. 1908. 190. Potrebno je da u svojoj kui imate najbolju vrstu pomoi u poslu pripremanja hrane. U toku noi stareina... se razboleo i jedan iskusan lekar je rekao: Zapazio sam nain vae ishrane. Vi u jednom obroku uzimate mnogo razliite hrane. Voe i povre uzeti u jednom obroku izazivaju kiselinu u stomaku; nepravilno varenje stvara tetne sastojke u krvi i onesposobljava mozak. Vi morate da shvatite da prema svakom organu u telu treba sa potovanjem postupati. U predmetu ishrane, morate da razmislite o uzrocima i posledicama. eer i mleko (1905) M.H. 302. 191. Obino se u ishrani upotrebljava previe eera. Kolai, slatki pudinzi, patete, slatkii, demovi, aktivni su uzroci slabog varenja. Naroito su tetni prelivi i pudinzi u kojima su glavni sastojci mleko, jaja i eer. Obilno upotrebljavanje mleka i eera zajedno, treba izbegavati.

71

V ODSEK FIZIOLOGIJA VARENJA

C.T.B.H. 57. (1890) C.H. 154. 192. Neki upotrebljavaju mleko i velike koliine eera u kaamaku, mislei da sprovode zdravstvenu reformu. Meutim, spojeni eer i mleko obavezno izazivaju vrenje u stomaku i na taj nain postaju tetni. (Vidi: Mleko i eer - 533,534,535,536) Bogati i sloeni sastavi Letter 72. 1896. 193. Ukoliko se manje zaina i slatkia iznosi na sto, utoliko e biti bolje za one koji uzimaju tu hranu. Sva meana i sloena hrana teti ljudskom zdravlju. Nerazumne ivotinje nikada ne bi upotrebile takvu meavinu koja se esto unosi u ljudski eludac... Bogata hrana i njeni sloeni sastavi naruavaju zdravlje. (Bogata hrana i razna jela nisu dobra hrana za sastanke pod atorima - 74) (Kombinacije zainjenog mesa, bogatih kolaa i pita - 673) (Vidi: Odsek XIX Slatkii)

72

VI. NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI


Nasleena degeneracija C.T.B.H. 7-11. (1890) C.H. 19-23. 194. Iz Tvorevih ruku ovek je izaao sa savrenim organizmom i divnim izgledom. Ubedljiv dokaz o snanoj izdrljivosti koja mu je prvobitno bila darovana je injenica da se odupirao teini bolesti i greha, koja je stalno rasla tokom est hiljada godina. Iako se pretpotopni svet bez ikakvih ogranienja, odao grehu trebalo je da prode vie od dve hiljade godina pa da se vidljivo oseti prekraj prirodnog zakona. Da Adam prvobitno nije imao veu telesnu snagu od dananjih ljudi, ljudski rod bi odavno izumro. U naratajima koji su posle pada u greh dolazili jedan za drugim, stalno se pokazivala sklonost ka slabljenju. Bolesti su prenoene sa roditelja na decu, sa pokolenja na pokolenje. Cak i deca u kolevci pate od nevolja prouzrokovanih gresima svojih roditelja. Mojsije, prvi istoriar, daje jasan izvetaj o drutvenom ivotu i ivotu pojedinaca u prvim danima istorije sveta. Meutim, u tom izvetaju ne moemo da naemo nijedan zapis da je neko dete roeno slepo, gluvo, bogaljasto ili maloumno. Nemamo zabeleen nijedan sluaj prirodne smrti u ranom detinjstvu, deatvu ili muevnom dobu. Posmrtni oglasi u 1. knjizi Mojsijevoj glase ovako: I poive Adam svega devet stotina trideset godina i umre. I poive Sit devet stotina dvanaest godina i umre. Kad spominje druge izvetaj kae: Umre u dobroj starosti, star i sit ivota. Vrlo retko se dogaalo da sin umre pre svoga oca pa je takav dogaaj zabeleen: Aran umre pre svog oca Tare. Patrijarsi od Adama do Noja, osim nekoliko izuzetaka, iveli su gotovo po hiljadu godina. Od tada prosek duine ivota opada. U vreme Hristovog prvog dolaska, oveanstvo se ve toliko degenerisalo, pa su iz svakog grada dovoeni Spasitelju, ne samo stari, ve sredoveni i mladi ljudi, da ih izlei od njihovih bolesti. Mnogi su patili pod teretom neiskazane bede. Prekraj telesnog zakona sa patnjama i preranom smrti kao posledicom, toliko je dugo vladao da su ovi ishodi smatrani odreenom sudbinom ljudskog roda. Meutim, Bog nije stvorio ljudski rod u tako ravom stanju. Ovo stanje nije delo Provienja, nego oveka. Ono je dolo sa ravim navikama - krenjem zakona koje je Bog dao da bi upravljali ovekovim ivotom. Stalni prestup prirodnih zakona je neprekidni prestup Bojeg zakona. Da su ljudi uvek bili posluni Zakonu od Deset zapovesti, sprovodei u svom ivotu naela tog Zakona, prokletstvo bolesti koje sada plavi svet, ne bi postojalo. Ili ne znate da su telesa vaa crkva svetoga Duha koji ivi u vama, kojega imate od Boga, i niste svoji? Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u telesima svojim i u duama svojim, to je Boje. (1. Korinanima 6,19.20) Kada ljudi idu putem koji nepotrebno troi njihove ivotne snage ili pomrauje njihov um, tada gree protiv Boga; oni Ga ne proslavljaju u svom telu i u duhu to je Njegovo. Pa ipak, uprkos tome to ovek vrea Boga, Boja ljubav je jo uvek pruena ljudskom rodu. On dozvoljava da zablista svetlost da bi omoguio oveku da uvidi, da ako eli da ivi savrenim ivotom, mora da bude posluan prirodnim zakonima koji vladaju njegovim biem. Kako je tada vano da ovek hoda u ovoj svetlosti, da razvija sve svoje snage, kako telesne tako i umne, da budu na slavu Bogu!

73

VI ODSEK NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI

ivimo u svetu koji je protiv pravde i istote karaktera, a naroito protiv rastenja u milosti. Gde god pogledamo, vidimo prljavtinu i pokvarenost, izopaenost i greh. Kako je sve to u suprotnosti sa poslom koji treba da se izvri u nama pre nego to dobijemo dar besmrtnosti! Boji izabranici moraju neokaljani da stoje usred pokvarenosti, koja se u ovim poslednjim danima mnoi oko njih. Njihovo telo treba da postane sveto, njihov duh ist. Ako ovaj posao treba izvriti, onda ga treba odmah, ozbiljno i razborito preduzeti. Boji duh savrenom kontrolom treba da utie na svaki rad... Ljudi su oskrnavili hram due i Bog ih pozva da se probude i da se svim svojim silama trude, da povrate svoje od Boga dane ljudske osobine. Nita osim Boje milosti ne moe da ubedi i obrati srce; samo od Njega robovi navike mogu da dobiju snagu da pokidaju okove koji ih vezuju. Nemogue je da ovek prinese svoje telo kao ivu rtvu, svetu, ugodnu Bogu, dok nastavlja da poputa svojim navikama koje ga liavaju telesne, umne i moralne snage. Apostol opet kae: Ne vladajte se prema ovome veku, nego se promenite obnovljenjem uma svojega, da biste mogli kuati koje je dobra i ugodna i savrena volja Boja. (Rimljanima 12,2) Svesno neznanje zakona ivota (1872) 3T, 140.141. 195. Zauujue je odsustvo naela koje karakterie ovaj narataj i koje se pokazuje u nepotovanju zakona ivota i zdravlja. Nepoznavanje ovog predmeta svuda je rasprostranjeno, iako svetlost sija svuda oko njih. Najvanija briga veine je ta emo jesti, ta emo piti i u ta emo se odenuti. Uprkos svemu to je reeno i napisano o postupanju sa naim telom, apetit je, uopte uzevi, veliki zakon koji upravlja ljudima. Moralne snage su oslabljene, zato to ljudi ne ele da ive u poslunosti zakonima zdravlja, i ne ele da od ove znaajne teme stvore svoju dunost. Roditelji ostavljaju u naslede potomstvu svoje izopaene navike, a teke bolesti kvare i slabe mozak. Veina ljudi ostaje u nepoznavanju zakona svoga bia i poputa apetitu i strastima po cenu svoga uma i morala, kao da eli da ostane u nepoznavanju posledica prekraja prirodnih zakona. Oni poputaju iskvarenom apetitu korienjem otrova koji sporo deluju, koji kvare krv i potkopavaju snagu ivaca, navlaei tako na sebe bolesti i smrt. Njihovi prijatelji ishod ovakvog ivota nazivaju zakonom Provienja. Ovim oni vreaju Nebo. Oni ustaju protiv prirodnih zakona i snose kaznu zbog zloupotrebe tih zakona. Patnje i smrtnost sada svuda preovladavaju, naroito meu decom. Koliko je velika suprotnost izmeu ovog narataja i onih narataja koji su iveli tokom prve dve hiljade godina! Drutvene posledice neobuzdanog apetita C.T.B.H. 44.45. (1890) C.H. 112. 196. Priroda e se pobuniti protiv svakog prekraja zakona ivota. Ona trpi zloupotrebu sve dok moe, ali na kraju dolazi plata koja pogaa umne i telesne snage. Meutim, ona se ne zavrava na prestupniku, dejstvo poputanja uoava se na potomstvu i tako zlo prelazi s narataja na narataj. Dananja omladina je siguran pokazatelj budunosti drutva. Kada je posmatramo, emu moemo da se nadamo u budunosti? Veina voli zabave i ispoljava odbojnost prema radu. Njima nedostaje moralna hrabrost da se odreknu sami sebe i odgovore zahtevu dunosti. Imaju vrlo malo samosavlaivanja i u najjednostavnijoj prilici postaju razdraljivi i ljuti. Mnogo je ljudi, u svakom dobu i stanju ivota, bez naela ili savesti; koji svojim neradnikim, rasipnikim navikama srljaju u

74

VI ODSEK NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI

porok i kvare drutvo, sve dok na svet ne postane drugi Sodom. Da su elje i strasti pod nadzorom razuma i vere, drutvo bi bilo u sasvim drugoj slici. Bog nije odredio postojanje ovog sadanjeg alosnog stanja, ono je proizalo iz velikog krenja prirodnih zakona. Prekreni zakoni - prirodni i duhovni (1898) D.A. 824. 197. Mnogim bolesnicima koji su dobili isceljenje, Hristos je rekao: Vie ne grei, da ti ne bude gore. (Jovan 5,14) Na taj nain pruio je pouku da je bolest posledica krenja Bojeg zakona, kako prirodnog tako i duhovnog. Da su ljudi iveli u skladu sa Stvoriteljevim planom, velika beda u svetu ne bi postojala. Hristos je bio voda i uitelj starom Izrailju i On ga je pouavao da je zdravlje nagrada za poslunost Bojim zakonima. Veliki Lekar, koji je iscelio bolesne u Palestini, govorio je svome narodu iz stuba od oblaka, ukazujui mu ta mora da uini i ta Bog eli da uini za njih. Ako dobro uzaslua glas Gospoda Boga svojega, i uini to je pravo u oima njegovim, i ako prigne uho k zapovestima njegovim i uuva sve uredbe njegove, nijedne bolesti koju sam pustio na Misir neu pustiti na tebe; jer sam ja Gospod lekar tvoj. (2. Mojsijeva 15,26) Hristos je dao Izrailju detaljna uputstva o njegovom svakodnevnom ivotu i sveano im obeao: I uklonie od tebe Gospod svaku bolest. (5. Mojsijeva 7,15) Kada su ispunili uslove, obeanje im je potvreno. I ne bee sustala u plemenima njihovim. (Psalam 105,37) Ove pouke odnose se i na nas. Postoje uslovi koje treba da ispune svi koji ele da sauvaju zdravlje. Svi treba da upoznaju te uslove. Gospod nije zadovoljan nepoznavanjem Njegovih zakona, bilo prirodnih ili duhovnih. U zajednici sa Bogom treba da radimo na obnovi zdravlja tela i due. Patnje koje sami sebi nanosimo (1866) H. to L. ch. 3, p. 49. 198. Ljudska porodica svojim ravim navikama navukla je na sebe razne vrste bolesti. Ljudi nisu prouavali zdrav nain ivljenja i krenje zakona ivota prouzrokovalo je alosno stanje. Oni retko pripisuju svoje patnje pravom uzroku - svom ravom nainu ivota. Oni su popustili neumerenosti u jelu, a od svog apetita nainili su boga. U svim svojim navikama pokazali su nemar u odnosu prema zdravlju i ivotu, a kada je bolest dola na njih, poverovali su da je to Bog uinio, iako je njihov rav nain ivota prouzrokovao sigurne posledice. (1905) M.H. 234.235. 199. Bolest nikada ne doe bez uzroka. Nepotovanjem zakona zdravlja, put je pripremljen, a bolest pozvana. Mnogi pate snosei posledice prekraja koje su nainili njihovi roditelji. Iako nisu odgovorni za ono to su njihovi roditelji inili, ipak je njihova dunost da utvrde ta je, a ta nije prekraj zakona zdravlja. Oni treba da izbegnu rave navike svojih roditelja i ispravnim ivotom ostvare bolje ivotne prilike. Meutim, veliki broj ljudi pati zbog svog ravog naina ivota. Oni svojim navikama u jelu, piu, oblaenju i radu zanemaruju zdravstvena naela. Njihov prestup prirodnih zakona donosi sigurne posledice; i kada bolest doe na njih, mnogi ne pripisuju svoju bolest pravom uzroku, ve zbog svojih nevolja gunaju protiv Boga. Bog nije odgovoran za patnje koje nastaju usled

75

VI ODSEK NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI

nepotovanja prirodnih zakona... Neumereno jedenje esto je uzrok bolesti, i ono to je telu najpotrebnije ogleda se u zbacivanju nepotrebnog tereta koji je stavljen na njega. (Roditelji seju seme bolesti i smrti - 635) (Neizbena kazna - 11,29,30,221,227,228,250,251,294) Poputanje apetitu donosi bolest (1905) M.H. 227. 200. Mnogi poputanjem samom sebi navlae bolesti. Oni nisu iveli u skladu sa prirodnim zakonom zdravlja ili naelima stroge istote. Dragi ne potuju zakone zdravlja u svojim navikama u jelu, piu, oblaenju ili radu. Y.I. May 31, 1894. 201. Razum ne moe da se tako iscrpi, niti orone od marljivog rada ili vrednog uenja, kao od upotrebljavanja nepravilne hrane u nepodesno vreme i od ravnodunog nepotovanja zakona zdravlja... Marljivo uenje nije glavni uzrok sloma umnih snaga. Glavni uzrok je nepravilna ishrana, neredovni obroci i nedostatak telesnih vebi. Neredovnost u jelu i spavanju potkopava umne snage. (1900) 6T, 372.373. 202. Mnogi pate i mnogi odlaze u grob zbog poputanja apetitu. Oni jedu ono to odgovara njihovom izopaenom ukusu, slabei tako probavne organe i smanjujui njihovu sposobnost upijanja hranljivih sastojaka koji odravaju ivot. To stvara akutna oboljenja, a ovome esto sledi i smrt. Neni organizam iscrpljen je samoubilakim navikama onih koji treba vie da znaju. Crkve treba da budu vrste i verne svetlosti koju je Bog dao. Svaki vernik treba mudro da radi i iz ivotnih navika izbaci svaku izopaenu elju za jelom. (Bolesti prouzrokovane osiromaenom ishranom teko se lee - 315) (Uticaj nepravilne ishrane na narav i domau atmosferu - 234) (Uticaj pogrene reforme - 316) Pripremanje puta pijanstvu (1905) M.H. 334. 203. Neumerenost esto poinje u domu. Upotrebom bogate, nezdrave hrane probavni organi slabe i stvara se elja za hranom koja jo vie nadrauje. Na taj nain apetit se vaspitava da neprestano trai neto jae. elja za nadraujuim sredstvima postaje uestalija i sve je tee pruiti joj otpor. Telo postaje, manje ili vie, puno otrova i ukoliko vie slabi, utoliko je vea elja za ovim nadraujuim sredstvima. Jedan korak u pogrenom pravcu, priprema put drugom koraku. Mnogi koji ne bi bili krivi za iznoenje vina ili raznih likera na sto, tovare svoj sto hranom koja izaziva takvu e za estokim piem da je gotovo nemogue odupreti se iskuenju. Rave navike u jelu i piu razaraju zdravlje i pripremaju put pijanstvu.

76

VI ODSEK NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI

Oboljenje jetre zbog rave ishrane (1868) 2T, 67-70. 204. Prole Subote, dok sam govorila, vaa bleda lica onako kako su mi pokazana jasno su se pojavila preda mnom. Videla sam vae zdravstveno stanje i bolesti od kojih ste tako dugo patili. Pokazano mi je da niste zdravo iveli. Va prohtev za jelom bio je nezdrav i vi ste zadovoljavali svoj ukus na tetu elucu. Stavljali ste u svoj eludac namirnice koje je nemogue pretvoriti u dobru krv. To je bilo teko optereenje za jetru zbog toga to su poremeeni probavni organi. Oboje imate obolelu jetru. Zdravstvena reforma postae za vas dvoje veliki blagoslov, ako je potpuno sprovedete. To ste propustili da uinite. Va apetit je bolestan i zato to ne uzimate jednostavnu hranu sastavljenu od neprosejanog peninog brana, povra i voa, pripremljenu bez zaina i ivotinjske masti, neprekidno krite zakone koje je Bog utvrdio u vaem telu. Dok god ovako inite, vi morate da snosite kaznu, jer je za svaki prekraj odreena kazna. Pa ipak, udite se to vam je zdravlje tako slabo. Budite sigurni da Bog nee uiniti nikakvo udo da vas oslobodi posledica vaeg naina ivota... Bogata hrana i groznica Ne postoji nikakav nain leenja koji bi vas oslobodio sadanjih tekoa sve dok kao do sada jedete i pijete. Za sebe moete uiniti ono to najiskusniji lekar nikada ne moe uiniti. Podesite ishranu. Da biste udovoljili ukusu, esto teko optereujete organe za varenje time to u eludac unosite hranu koja nije najzdravija, a ponekad i u neumerenim koliinama. To iscrpljuje eludac i onesposobljava ga za primanje i najzdravije hrane. Va eludac je stalno iznuren zbog vaih ravih navika u jelu. Vaa hrana je bogato pripremljena. Ona nije pripremljena na jednostavan, prirodan nain, ve je potpuno nepogodna za stomak poto ste je pripremili tako da odgovara vaem ukusu. Priroda je optereena i nastoji da se odupre vaim pokuajima da je osakatite. Groznice su posledica ovih pokuaja prirode da se oslobodi tereta koji je stavljen na nju. Vi treba da snosite kaznu zbog prekraja prirodnih zakona. Bog je u vaem telu utvrdio zakone koji se ne mogu nekanjeno prekriti. Vi ste za savet pitali ukus ne uzimajui u obzir zdravlje. Nainili ste neke izmene, ali to su tek prvi koraci u reformi ishrane. Bog od nas zahteva umerenost u svemu. Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo to inite, sve na slavu Boju inite. (1. Korinanima 10,31) Bacanje krivice na Boga Od svih porodica koje poznajem, ni jednoj kao vaoj, nije toliko potrebno blagotvorno dejstvo zdravstvene reforme. Gunate zbog bolova i iscrpljenosti iji uzrok ne znate emu da pripiete i trudite se da to podnosite to strpljivije, mislei da je patnja deo vae sudbine i da je Provienje to tako odredilo. Kada biste mogli imati otvorene oi, i kada biste mogli videti korake koje ste uinili u toku svog ivota, a koji su vas doveli do sadanjeg stanja loeg zdravlja, bili biste iznenaeni svojim slepilom i nemogunou da ranije uvidite pravo stanje. Razvili ste neprirodan apetit i ne oseate ni pola zadovoljstava od svoje hrane, koje biste osetili da niste pogreno koristili svoj apetit. Izopaili ste telesnu prirodu i trpite bolne posledice.

77

VI ODSEK NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI

Cena dobrog obroka Telesna priroda sve dok moe bez odupiranja trpi surovo postupanje; zatim se pobuni i ini ogroman napor da se oslobodi tegoba i ravog postupanja koje je snosila. Tada dolaze glavobolje, groznica, nervoza, oduzetost i druga zla koja se ne mogu nabrojati. Rav nain jela i pia razara zdravlje, a time i lepotu ivota. O, koliko puta ste pripremili, kako vi to nazivate, dobar obrok po cenu grozniavog stanja tela, gubitka elje za jelom i gubitka sna! Nesposobnost uivanja u jelu, neprospavana no, asovi patnji - sve za jedan obrok kojim je zadovoljen ukus! Hiljade su popustile svom izopaenom apetitu. Jeli su takozvani dobar obrok, a kao posledicu navukli groznicu, ili neko drugo akutno oboljenje, a neki i smrt. To je bilo uivanje plaeno ogromnom cenom. Ipak, mnogi su to uinili, a ove samoubice bile su veliane od strane svojih prijatelja i svetenika, i kada su umrli odneseni su pravo na Nebo. Kakva misao! Prodrljivci na Nebu! Ne, ne, takvi nikad nee proi kroz biserna vrata Bojeg zlatnog grada. Takvi nikada nee stati s desne strane Isusu, dragom Spasitelju, oveku bola sa Golgote, iji je ivot bio ivot samoodricanja i rtve. Postoji jedno mesto koje je odreeno za sve takve - medu nedostojnima koji ne mogu imati udela u boljem ivotu, u besmrtnom nasledstvu. Uticaj nepravilnog jedenja na raspoloenje Letter 274, 1908. 205. Mnogi pokvare svoje raspoloenje nepravilnim jedenjem. Mi treba da budemo tako paljivi u prouavanju pouka iz zdravstvene reforme, kao to savreno treba da pripremimo svoje studije, jer navike koje prihvatamo u ovom pravcu pomau nam u oblikovanju naeg karaktera za budui ivot. Zloupotrebom eluca mogue je pokvariti lino duhovno iskustvo. Pozivi na reformu (1905) M.H. 308. 206. Nikakvo odlaganje reforme ne sme da se zapazi tamo gde se poputa ravim navikama u ishrani. Kada zloupotreba eluca izazove ravo varenje, treba uiniti napore i sauvati preostalu mo ivotnih snaga, uklanjanjem svakog tereta. Posle duge zloupotrebe eludac moda nikada nee potpuno povratiti zdravlje, ali ispravan nain ishrane sauvae ga od daljeg slabljenja i mnogi e se manje-vie potpuno oporaviti. Nije lako propisati pravila koja e odgovarati svakom sluaju, ali obraanjem panje na prava naela ishrane, velike reforme mogu se sprovesti i kuvar nee imati potrebe da se stalno mui kuajui apetit. Umerenost u ishrani, nagraena umnom i moralnom snagom, pomae vladanju nad strastima. (1905) M.H. 295. 207. Treba izabrati one namirnice koje sadre najvie sastojaka potrebnih za izgradnju tela. U ovom izboru apetit nije pouzdan vodi. Apetit se izopaio ravim navikama u ishrani. On esto trai takvu hranu koja naruava zdravlje i stvara slabost umesto snage. Drutveni obiaji ne mogu nas sigurno voditi. Bolesti i patnje koje svuda vladaju uveliko su nastale iz omiljenih greaka u ishrani. (1909) 9T, 160.

78

VI ODSEK NEPRAVILNA ISHRANA UZROK BOLESTI

208. Kada se mudro odnosimo prema naelima zdravog ivljenja, moemo da se uzdignemo i uoimo zla koja proistiu iz nepravilne ishrane. Oni koji su uvideli svoje greke, i imaju hrabrosti da izmene svoje navike, uvidee da proces reforme zahteva borbu i mnogo istrajnosti. Meutim, kada se izgradi pravilan ukus, uvidee da upotreba hrane, koju su nekada smatrali bezopasnom, polako ali sigurno vodi slabom varenju i drugim bolestima. (1909); 9T, 156. 209. Bog od svog naroda oekuje stalan napredak. Potrebno je da nauimo da je poputanje apetitu najvea prepreka umnom napredovanju i posveenju due. Sa svim svojim ispovedanjem zdravstvene reforme, mnogi od nas ipak jedu nepravilno. Poputanje apetitu najvei je uzrok telesne i umne nesposobnosti i nalazi se u osnovi slabosti i prerane smrti. Neka svako ko tei za istotom duha, ima na umu da je u Hristu sila za vladanje nad apetitom. (Neumereno jedenje uzrok bolesti: Vidi: Odsek VII Neumerenost u jelu i Odsek VIII Vladanje apetitom) (Odnos izmeu mesne hrane i bolesti - 668-677,689,690,691,692,713,722) (Bolesti prouzrokovane upotrebom aja i kafe - 734,736,737,741)

79

VII. NEUMERENOST U JELU


Opti, ali ozbiljan greh Letter 17, 1895. 210. Preoptereenje eluca je opti greh, jer kada se unese mnogo hrane, sve telo je optereeno. ivot i ivotna snaga, umesto da se poveava, smanjuje se. To je ishod sotoninog plana. ovek troi svoje ivotne snage u nepotrebnom naporu da se oslobodi suvika hrane. Uzimanjem velikih koliina hrane mi, ne samo to lakomisleno gubimo Boje blagoslove, predviene za prirodne potrebe, ve celom telu nanosimo veliku tetu. Mi kvarimo Boji hram - on slabi i rui se, dok priroda ne moe mudro i dobro da obavi svoj posao, onako kao to je to Bog predvideo. Usled sebinog poputanja apetitu, ovek je preopteretio prirodnu snagu prinuujui je da obavlja posao koji nikada nije zahtevan od nje. Da su svi ljudi bili upoznati sa ivom, ljudskom mainom, ne bi bili krivi zbog ovakvih postupaka, osim ako bi se zaista opredelili za poputanje, nastavili svoj samoubilaki ivot i umirali preranom smrti, ili godinama iveli na teret samima sebi i svojim prijateljima. Ometanje ljudskog organizma C.T.B.H. 51. (1890) C.H. 119. 211. Mogue je neumereno jesti ak i zdravu hranu. Ne sme se dopustiti da zato to je neko napustio upotrebu tetnih namirnica, sada jede onoliko koliko eli. Neumereno jedenje, bez obzira na kvalitet hrane, ometa organizam i spreava ga u njegovom radu. Signs, Sept. 1. 1887. 212. Neumerenost u uzimanju, ak i zdrave hrane, nanee tetu telu i otupeti umne i moralne sposobnosti. Letter 73a, 1896. 213. Gotovo svi lanovi ljudske porodice jedu vie nego to telo zahteva. Ova prekomerna koliina raspada se i postaje trula masa... Ako se u stomak unese vie hrane, ak i one jednostavnog kvaliteta, nego to to organizam zahteva, tada ovaj viak postaje teret. Telo ini beznadene pokuaje da je preradi i ovaj dodatni posao izaziva oseaj umora. Neki koji neprekidno jedu ovaj oseaj nazivaju glau, meutim, on je izazvan preteranim radom organa za varenje. (Posledice neumerenog jedenja jednostavne, zdrave hrane - 33, 157) (1900) 6T, 343. 214. Nepotrebna briga i tereti stvaraju se eljom da se pokaemo u ugoavanju posetilaca. Da bi pripremila bogat i raznoliki sto, domaica previe radi. Mnoga su jela pripremljena, gosti su se prejeli, a bolest i patnje posledica su preteranog rada, s jedne, i neumerenog jedenja s druge strane. Ove bogate gozbe predstavljaju teret i tetu. Health Reformer, June, 1878.

80

VII ODSEK NEUMERENOST U JELU

215. Izjelike gozbe i hrana koja se u nepogodno vreme unosi u eludac, ostavljaju posledice na svakom vlaknu tela. Um je, takoe, pod ozbiljnim uticajem onoga to jedemo i pijemo. (1876) 4T, 96. 216. Teak rad nanosi tetu mladima u razvoju. Meutim, tamo gde su stotine prekomernim radom unitile svoj organizam, nerad, neumereno jedenje i dokolica posejali su seme bolesti u telo hiljada onih koji ure brzoj i sigurnoj propasti. Prodrljivost - glavni prestup (1880) 4T. 454.455. 217. Neki ne vladaju svojim apetitom, ve na tetu zdravlja poputaju ukusu. Um je zbog toga pomraen, njihove misli postaju spore i oni proputaju da izvre ono to bi mogli da uine da su pokazali samoodricanje i uzdrljivost. Bog je lien telesne i umne snage, koja bi mogla biti posveena Njegovoj slubi, da je u svemu pokazana umerenost. Pavle je bio zdravstveni reformator. On je rekao: Nego morim telo svoje i trudim da kako sam drugima propovedajui izbaen ne budem. (1. Korinanima 9,27) Oseao je da na njemu poiva odgovornost uvanja svih snaga, koje bi mogao da upotrebi Bogu na slavu. Ako je Pavle bio u opasnosti od neumerenosti, mi smo u jo veoj opasnosti, jer ne oseamo i ne shvatamo kao on potrebu da proslavljamo Boga u svojim telima i duama to je Njegovo. Neumereno jedenje je greh ovog vremena. Boja re stavlja greh prodrljivosti u isti spisak sa pijanstvom. Ovaj greh bio je tako teak u Bojim oima da je Mojsiju dao uputstva, pa su dete, koje nije obuzdavalo svoj apetit, ve se prodrljivo hranilo svim to njegov ukus trai, roditelji morali dovesti pred upravitelje u Izrailju da bude kamenovano. Stanje prodrljivog oveka smatralo se beznadenim. On nije bio koristan drugima, a bio je prokletstvo sam sebi. U njega se ni u emu nije moglo pouzdati. Njegov uticaj uvek je kvario druge i svetu bi bilo bolje bez takvog oveka, jer se njegove strane mane stalno ponavljaju. Niko ko osea odgovornost prema Bogu nee dozvoliti da ivotinjske sklonosti vladaju razumom. Oni koji to ine nisu hriani ma ko da su, i ma kakvo visoko zvanje imali. Hristov nalog je: Budite vi dakle savreni, kao to je savren Otac va nebeski. (Matej 5,48) On nam ovde ukazuje na istinu da moemo biti tako savreni u svom delokrugu, kao to je i Bog savren u svom delokrugu. Nain iznoenja jela podstie neumerenost (1905) M.H. 306.307. 218. Mnogi koji odbacuju mesnu hranu i drage masne i tetne namirnice misle da mogu, zato to je njihova hrana jednostavna i zdrava, popustiti neogranienoj elji za jelom i preterano jesti, ponekad do prodrljivosti. To je greka. Organi za varenje ne smeju biti pretovareni koliinom i kakvoom hrane koja e opteretiti organizam. Zavladao je obiaj da se jela jedno za drugim iznose na sto. Neko e, ne znajui ta sledi, dovoljno jesti od neke hrane koja mu moda najbolje ne odgovara. Kada unesu i poslednje jelo, on je u opasnosti da prekorai granicu i uzme od privlanih slatkia, a koji su sve, samo ne dobro za njega. Ako se sva hrana koju nameravamo da sluimo za jedan obrok, odmah u poetku iznese na sto, ovek moe da napravi najbolji izbor.

81

VII ODSEK NEUMERENOST U JELU

Ponekad se preterivanje u jelu odmah oseti. U drugim sluajevima izostaje oseaj bola, meutim, organi za varenje gube svoju ivotnu silu pa se tako potkopava temelj telesne snage. Suvina hrana optereuje telo i stvara bolesno i grozniavo stanje. Ona veliku koliinu krvi dovodi u eludac, izazivajui brzo hlaenje udova. Ona stavlja teak teret na organe za varenje, i kada ovi organi zavre svoj zadatak, nastupa oseaj slabosti ili klonulosti. Neki, koji stalno preterano jedu, nazivaju ovaj oseaj glau. Meutim , taj oseaj stvoren je preteranim radom organa za varenje. Ponekad se pojavi neosetljivost mozga i gubitak sklonosti za umne i telesne napore. Ovi neprijatni znaci deluju zato to je priroda izvrila svoj rad nepotrebnim troenjem ivotne snage i to je potpuno iscrpljena. eludac govori: Daj mi odmora! Meutim, ovu slabost mnogi tumae kao zahtev za veom koliinom hrane, pa tako, umesto da elucu daju odmor, stavljaju na njega drugi teret. Posledica toga je esta istroenost organa za varenje, iako bi jo mogli da obavljaju dobar posao. (Organi mogu da izgube ivotnu snagu, iako se ne osea bol - 155) (Boji radnici treba da sprovedu umerenost u jelu - 117) (E. G. Vajt nije mogla da trai Boji blagoslov za svoj rad ako je preterano jela - Dodatak I,7) Uzrok telesne i umne iznurenosti (1890) C.T.B.H. 154. 219. Kao narod, i pored svog izjanjavanja za zdravstvenu reformu, mnogo jedemo. Poputanje apetitu najvei je uzrok telesne i umne iznurenosti i nalazi se u osnovi brojnih i oiglednih slabosti. (1870) 2T, 362-365 220. Mnogi su prihvatili zdravstvenu reformu i ostavili sve to je tetno, ali da li zbog toga to su ostavili sve ovo, mogu da jedu koliko im se prohte? Oni sedaju za sto i umesto da razmotre koliko hrane treba da uzmu, prepuste se apetitu i preterano jedu. Zbog toga stomak u ostatku toga dana mora da se mui sa teretom koji mu je nametnut. Sva hrana koja se unosi u eludac, a iz koje telo ne moe da ima koristi, teret je organizmu i njegovom radu. Ona ometa ivu mainu. Telo je ometeno u uspenom izvravanju svoga posla. ivotni organi nepotrebno su optereeni i snaga modanih ivaca pozvana je u eludac da pomogne probavnim organima da izvre svoj posao i da se oslobode koliine hrane koja ne ini nikakvo dobro telu... Kako neumereno jedenje utie na eludac? On se iscrpljuje, organi za varenje slabe, i bolest, zajedno sa svim svojim zalima nastupa kao posledica. Ako su ljudi ranije bili bolesni, oni na taj nain svakim danom svog ivota poveavaju svoje tekoe i smanjuju svoju ivotnu snagu. Oni svoje ivotne snage ukljuuju u nepotreban rad oko hrane koju unose u svoj eludac. Kako je strano biti u takvom stanju! Mi iz iskustva neto znamo o slabom varenju. Imali smo ga u svojoj porodici, i smatramo da je to bolest koje se treba mnogo bojati. Kada neko postane stvarni bolesnik sa slabim varenjem, on umno i telesno mnogo pati, i njegovi prijatelji takoe moraju da pate, osim ako su lieni svakog saoseanja. Pa ipak, da li ete rei: Nije vaa briga ta u jesti ili kojim u ivotom iveti? Da li oni koji se nalaze u blizini oveka sa slabim varenjem pate? Uinite neto to e ih na bilo koji nain uzbuditi. Za njih je prirodno da budu razdraljivi! Ravo se oseaju i ini im se da njihova deca nisu dobra. Oni ne mogu staloeno da razgovaraju sa njima, niti ljubazno i blago da postupaju u svojoj porodici.

82

VII ODSEK NEUMERENOST U JELU

Svi koji ive oko njih pogoeni su njihovom boleu; svi moraju da pate zbog posledica njihove slabosti. Oni stvaraju tamnu senku. Zar tada vae navike u jelu i piu ne utiu na druge? One sigurno utiu! Zato treba da budete veoma paljivi i ouvate sebe u najboljem zdravstvenom stanju, da biste mogli da vrite savrenu slubu Bogu i ispunite svoju dunost u drutvu i svojoj porodici. Meutim, ak i pobornici zdravstvene reforme mogu pogreno da odrede koliinu hrane. Oni neumereno mogu da jedu ak i zdravu hranu. MS, 93. 1901. 221. Bog mi je dao uputstva o tome da u veini sluajeva unosimo u eludac previe hrane. Mnogi svojom neumerenou zapadaju u neugodan poloaj iz koga se razvija bolest kao esta posledica. Bog nije poslao ovu kaznu na njih. Oni su je sami navukli, a Bog eli da shvate da je bol posledica prestupa. Mnogi vrlo brzo jedu. Neki u jednom obroku jedu hranu koja se ne slae. Kada bi ljudi i ene znali kakvu ogromnu tetu nanose dui kada tete elucu i kako duboko obeauju Hrista zlostavljajui eludac, tada bi postali razumni i puni samoodricanja, dajui elucu priliku da obnovi svoj zdrav rad. Dok sedimo za stolom svojim jelom i piem moemo da obavljamo medicinskomisionarski posao na slavu Bogu. Pospanost za vreme bogosluenja (1870) 2T, 374. 222. Greimo protiv svog tela kada neumereno jedemo. Subotom u Bojem domu neumereni e sedeti i prespavati velike istine Boje rei. Oni svoje oi ne mogu da dre otvorenim, niti mogu da shvate sveana izlaganja. Da li mislite da takvi proslavljaju Boga svojim telom i duom? Ne, oni Ga obeauju. Takav nain ivota stvorio je bolesnika sa slabim varenjem. Umesto da se dri redovne ishrane, dopustio je da njim zavlada apetit i navika uzimanja hrane izmeu obroka. Moda, ako je navikao da sedi, nije imao ivotvornog vazduha da mu pomogne u varenju, niti je dovoljnim kretanjem koristio svome zdravlju. (1905) M.H. 307. 223. Za Subotu ne treba da spremamo obilniju ili raznovrsniju hranu nego za ostale dane. Naprotiv, hrana treba da bude jednostavnija i u manjoj koliini da bi um ostao bistar i snaan, spreman za shvatanje duhovnih istina. Paralisan eludac znai paralisan um. Moemo sluati najdragocenije rei, i da ih ne cenimo zato to je um pometen nepravilnom ishranom. Mnogi, vie nego to misle, preteranim jedenjem u Subotu postaju onesposobljeni za primanje blagoslova u ovim svetim prilikama. (Dremanje za vreme subotnih bogosluenja - 93) (Umerena hrana daje umnu i moralnu snagu - 85,117,206) (Uticaj preteranog jedenja na duhovnost - 56,57,59,251) (Uticaj preteranog jedenja na um - 74) (Preterano jedenje za vreme sastanaka pod atorima - 57,124) (Samoubilake navike - 202) (Slatkii kao iskuenje - 538,547,550) (Izvor iskuenja za Crkvu - 65)

83

VII ODSEK NEUMERENOST U JELU

(Prodrljivost - greh naeg veka - 35) (Preterano jedenje vodi raspusnosti - 244) (uvanje iste savesti - 263) (Neumerenost koju podstiu majke - 351,354) Uzrok zaboravnosti Letter U. 1895. 224. Gospod mi je za tebe dao svetlost o umerenosti u svemu. Ti si neumeren u jedenju. Ti esto unosi u eludac dvostruko veu koliinu hrane nego to to zahteva tvoje telo. Ova hrana se raspada. Tvoj dah postaje neprijatan, tvoje tegobe izazvane katarom poveavaju se, tvoj eludac je premoren, a ivot i snaga pozvani iz mozga da pokrenu mlin koji melje materijal koji, si Ti uneo u eludac. U ovom si pokazao malo milosra prema sebi. Kada si za stolom ti si sladokusac. To je jedan od velikih uzroka tvoje zaboravnosti i gubitka pamenja. Govori ono to zna da si rekao, a onda se ponovo vraa na to i tvrdi da si neto sasvim suprotno rekao. Ja to znam, ali prelazim preko toga kao preko sigurne posledice preteranog jedenja. Kakve bi koristi bilo da govorim o tome? To ne bi izleilo zlo. Saveti propovednicima i onima koji sedei rade (1905) M.H. 308-310. 225. Preterano jedenje naroito teti onima koji su spore naravi. Oni treba da jedu umereno i da se dosta kreu. Ima ljudi i ena sa izuzetnim prirodnim sposobnostima, koji ne postiu ni pola od onoga to bi postigli, vebajui samosavlaivanje odricanjem apetitu. Mnogi pisci i govornici ine ovakav propust. Posle obilnog jela oni se prihvate posla koji zahteva sedenje: itanja, prouavanja ili pisanja, ne odvajajui vreme za telesne vebe. Posledica toga su smetnje u slobodnom toku misli i rei. Oni ne mogu da piu ili govore snagom koja je potrebna da se dospe do srca; njihovi napori su beivotni i besplodni. Oni na kojima poivaju velike odgovornosti, oni - iznad svih ostalih -koji su uvari duhovnih interesa, treba da budu ljudi dubokog oseanja i brzog shvatanja. Vie nego ostali oni treba da budu umereni u ishrani. Bogata i preobilna hrana ne treba da ima mesta na njihovom stolu. Svakog dana ljudi na odgovornim poloajima moraju da donose odluke od kojih zavise znaajni rezultati. esto moraju brzo da misle, a ovo uspeno mogu da postignu samo oni koji primenjuju strogu umerenost. Um jaa ispravnim korienjem telesnih i umnih snaga. Ako napor nije veliki, nova snaga dolazi sa svakim novim optereenjem. Na posao onih, koji treba da razmatraju znaajne planove i donose znaajne odluke, utie zlo izazvano nepravilnom ishranom. Poremeen eludac izaziva nesreeno i nepouzdano stanje uma. To esto pokree razdraljivost, grubost i nepravednost. Mnogi planovi koji bi bili blagoslov za svet, odbaeni su, a mnoge nepravedne, despotske, ak i surove mere, sprovoene su kao posledica bolesnog stanja izazvanog ravim navikama u ishrani. Evo jednog saveta za sve koji rade sedei ili umno - neka oni koji imaju dovoljno moralne hrabrosti i samosavlaivanja pokuaju da za svaki obrok uzmu samo dve ili tri vrste jednostavne hrane i ne jedu vie nego to je potrebno da se utoli glad. Vredno vebajte svakoga dana i videete da ete imati koristi. Jaki ljudi koji se bave telesnim poslom nisu primorani da budu obazrivi prema koliini i

84

VII ODSEK NEUMERENOST U JELU

kakvoi hrane, kao to to treba da ine ljudi koji rade sedei, meutim, ak i ovi bili bi boljeg zdravlja kad bi sprovodili samosavlaivanje u jelu i piu. Neki ele da im se odredi tano pravilo njihove ishrane. Oni se prejedu i onda ale i tako stalno razmiljaju o onome to jedu i piju. To tako ne treba da bude. Niko za dragog ne moe da postavi tano pravilo. Svako treba naelno da radi i jaa u zdravom rasuivanju i samosavlaivanju. (Kasne veere naroito tetne - 270) Oteano varenje i odborske sednice (1902) 7T, 257.258. 226. Za obilnim trpezama ljudi esto jedu vie nego to eludac moe lako da svari. Pretovaren stomak ne moe pravilno da obavlja svoj posao. Posledica se ogleda u neprijatnom oseaju zamagljenosti mozga i usporenosti uma. Poremeaj je nastao usled nepravilnog sastava hrane; vrenje poinje, krv je zatrovana, a um pometen. Navika neumerenog jedenja ili jedenja mnogih vrsta hrane u jednom obroku, esto izaziva ravo varenje. Uzalud se eludac buni i poziva mozak da rasudi o uzroku i posledici. Prevelika koliina uzete hrane ili nepravilna kombinacija obavlja svoj razoran rad. Uzalud prethodne, neprijatne opomene. Patnje su posledica. Bolest zauzima mesto koje pripada zdravlju. Neko e moda pitati: Kakve to veze ima sa odborskim sednicama? Ima mnogo. Posledice rave ishrane donose se na odborske sednice. Stanje eluca utie na mozak. Poremeen eludac izaziva poremeeno, nesigurno stanje uma. Oboleli eludac izaziva bolesno stanje mozga i esto nekoga uini tvrdoglavim u podravanju pogrenih miljenja. Prividna mudrost takvoga je ludost pred Bogom. Iznosim ovo kao uzrok stanja na mnogim odborskim sednicama, na kojima se pitanjima koja su zahtevala briljivo prouavanje, posvetilo vrlo malo panje i na kojima su odluke od najveeg znaaja donesene na brzinu. esto, kada je trebalo postii pozitivnu jednodunost oseanja, doneseni negativni sud potpuno je izmenio atmosferu koja je vladala na sednici. Ovakve posledice esto su mi bile predoene. Ovo sada iznosim zato to sam dobila uputstva da svojoj brai propovednicima kaem: Neumerenou u jelu onesposobljavate sebe da jasno vidite razliku izmeu svetog i obinog ognja. Ovakvom neumerenou otkrivate svoje potcenjivanje opomena koje vam je Gospod dao. Njegova re upuena vama glasi: 'Ko se medu vama boji Gospoda i slua glas sluge njegova? Ko hodi po mraku i nema videla, neka se uzda u ime Gospodnje i neka se oslanja na Boga svojega.' (Isaija 50,10) Zar se neemo pribliiti Bogu da bi mogao da nas izbavi od svake neumerenosti u jelu i piu, od svake poude, od svakog zla? Zar se neemo poniziti pred Bogom, odbacujui sve to kvari telo i duh, da bismo u Njegovom strahu mogli da usavrimo svetost karaktera? Nikakva prepreka za zdravstvenu reformu (1880) 4T, 416.417. 227. Nai propovednici nisu dovoljno paljivi prema svojim navikama u ishrani. Oni u jednom obroku uzimaju prevelike koliine veoma raznolike hrane. Neki su pristalice zdravstvene reforme samo po imenu. Oni nemaju pravila kojima bi regulisali svoju ishranu, nego poputaju i jedu voe ili orahe izmeu obroka i na taj nain stavljaju na organe za varenje vrlo veliki teret. Neki uzimaju tri

85

VII ODSEK NEUMERENOST U JELU

obroka dnevno, dok bi im dva bila mnogo korisnija za telesno i duhovno zdravlje. Za prekraj zakona zdravlja, koje je Bog nainio da upravljaju telom, kazna mora da usledi. Zbog nerazumnosti u jelu, ula nekih izgleda kao da su poluparalisana, a oni tromi i pospani. Ovi propovednici bledih lica, koji trpe posledice sebinog poputanja apetitu, nisu nikakva preporuka zdravstvenoj reformi. Ako neko pati od posledica preteranog rada, bilo bi mnogo bolje da s vremena na vreme odbaci neki obrok i na taj nain da prirodi priliku da opet prikupi svoje snage. Za unapreenje zdravstvene reforme, nai radnici mogli bi da uine mnogo vie svojim primerom nego propovedanjem. Kada im se od strane dobronamernih prijatelja pripreme gozbe, oni padaju u veliko iskuenje da zanemare naela. Meutim, odbijanjem probranih jela, bogatih zaina, aja i kafe, dokazuju da su praktini pobornici zdravstvene reforme. Neki sada pate zbog posledica krenja ivotnih zakona i na taj nain stvaraju mrlju koja poiva na delu zdravstvene reforme. Preterivanje u jedenju, pijenju, spavanju ili gledanju je greh. Skladan, zdrav rad svih telesnih i umnih snaga donosi sreu; i ukoliko je uzvienija i potpunija snaga, utoliko je srea istija i vea. Kopaju grobove svojim zubima (1880) 4T, 408.409. 228. Nedovoljno vebanje i poputanje neumerenosti u jelu, razlog je to se mnogi nai propovednici ale na bolest. Oni ne shvataju da takav nain ivota dovodi u opasnost i najjau telesnu gradu. Oni koji su kao i ti spore naravi, treba veoma umereno da jedu i da ne izbegavaju telesne napore. Mnogi od naih propovednika svojim zubima kopaju sebi grob. Telo pati povijajui se pod teretom koji je stavljen na organe za varenje, dok je mozak optereen velikim zadatkom. Za svaki prekraj zakona zdravlja, prestupnik mora da plati kaznu u sopstvenom telu.

86

VIII. VLADANJE APETITOM


Nedostatak vladanja nad samim sobom - prvi greh (1864) Sp. Gifts IV, 120. 229. Adam i Eva u Edemu bili su otmenog stasa i savreni u svojoj lepoti. Bili su bezgreni i izuzetnog zdravlja. Kakva suprotnost dananjem ljudskom rodu! Lepote je nestalo. Savreno zdravlje je nepoznato. Svuda kuda pogledamo vidimo bolest, izoblienost i maloumnost. Traila sam uzrok ove strane degeneracije i ukazano mi je na Edem. Zmija je prevarom navela divnu Evu da uzme plod sa jednog drveta sa kojeg je Bog zabranio da jedu, pa ak i da ga dodirnu, jer e umreti. Eva je imala sve to je mogla da je usrei. Bila okruena raznim plodovima. Meutim, ipak, je plod sa zabranjenog drveta mnogo vie prieljkivala nego plodove sa svih ostalih drveta u vrtu sa kojih je mogla slobodno da jede. Bila je neumerena u svojim eljama. Ona je jela, a pod njenim uticajem jeo je i njen mu, pa je tako prokletstvo palo na oboje. Zemlja je takoe bila prokleta zbog njihovog greha. Poevi od pada, neumerenost se javlja gotovo u svakom obliku. Apetit vlada razumom. Ljudska porodica pola je putem neposlunosti i, kao i Eva, prevarena od sotone ne pridrava se Bojih zabrana, govorei sama sebi da posledice, kao to je predvieno nee biti tako strane. Ljudska porodica prekrila je zakone zdravlja i gotovo u svemu, pola ka preterivanju. Bolesti su se neprekidno poveavale. Uzroku je sledila posledica. Nojevo doba i nae doba C.T.B.H. 11.12. (1890) C.H. 23.24. 230. Isus je na Maslinskoj gori dao uputstva svojim uenicima u vezi sa znacima koji e prethoditi Njegovom dolasku: Jer kao to je bilo u vreme Nojevo tako e biti i dolazak sina oveijeg. Jer kao to pred potopom jeahu i pijahu, enjahu se i udavahu do onog dana kad Noje ude u koveg, i ne osetie dok ne doe potop i odnese sve; tako e biti i dolazak sina oveijega. (Matej 24,37-39) Isti gresi koji su u Nojevo vreme doneli osudu svetu, postoje i u nae vreme. Ljudi i ene idu tako daleko da se jelo i pie zavravaju pijanstvom i deranjem. Ovaj rasprostranjeni greh, poputanje izvitoperenom apetitu, raspaljivao je ljudske strasti i u Nojevo vreme, doprinosei rasprostranjivanju pokvarenosti. Prestupi i gresi dopirali su do Neba. Ova moralna pokvarenost bila je potopom konano zbrisana sa Zemlje. Isti gresi deranja i pijanstva otupljivali su moralnu osetljivost stanovnika Sodoma, tako da je greh predstavljao uivanje stanovnika tog zlog grada. Hristos ovako opominje svet: Tako kao to bi u dane Lotove: jeahu, pijahu, kupovahu, prodavahu, saahu, zidahu. A u dan kad izie Lot iz Sodoma, udari oganj i sumpor iz neba i pogubi sve. Tako e biti i u onaj dan kad e se javiti sin oveij. (Luka 17,28-30) Hristos je ovde ostavio vrlo vanu pouku. On je predoio opasnost koja nam preti ako jelo i pie stavimo na prvo mesto. On predoava ishod neobuzdanog poputanja apetitu. Moralne snage toliko su oslabljene, tako da greh ne izgleda kao greh. Greh se olako shvata i strasti vladaju umom, sve dok se ne iskorene dobra naela i pobude i dok se ne pohuli na Boga. Sve je to posledica preteranog jela i pia. To je pravo stanje za koje Isus govori da e biti u vreme Njegovog drugog dolaska.

87

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

Spasitelj nam ukazuje na neto uzvienije za to treba da se muimo, a ne samo za ono to emo jesti i piti i u to emo se odenuti. Jelo, pie i odevanje pretvaraju se u takvu krajnost da postaju greh. Oni se nalaze meu naznaenim gresima poslednjeg vremena i predstavljaju jedan od znakova Hristovog skorog dolaska. Vreme, novac i snaga koji pripadaju Gospodu i koje nam je On poverio, gube se u nekorisnom odevanju i luksuznoj hrani, spremljenoj da zadovolji izopaeni prohtev za jelom koji umanjuje ivotne snage i donosi patnje i propadanje. Svoje telo ne moemo dati u ivu rtvu Bogu, kada ga svojim grenim poputanjem stalno optereujemo raspadanjem i bolestima. C.T.B.H. 42.43. (1890) C.H. 108-110. 231. Apetit je jedno od najjaih iskuenja sa kojima se ovek susree. U poetku je Bog nainio oveka pravednim. On je bio stvoren sa savreno uravnoteenim razumom. Veliina i snaga svih njegovih organa razvijala se potpuno i skladno. Meutim, zbog prevare lukavog neprijatelja, Boja zabrana je zanemarena, a puna kazna izvrena prema prirodnim zakonima... Od prvog potinjavanja apetitu, ljudski rod je sve vie poputao sam sebi, dok se zdravlje nije prinelo na oltar apetitu. Stanovnici pretpotopnog sveta bili su neumereni u jelu i piu. Oni su jeli meso, iako Bog u to vreme nije dao nikakvo odobrenje oveku da jede takvu hranu. Toliko su jeli i pili da poputanje izopaenom prohtevu za jelom nije imalo granice. Postali su tako iskvareni da Bog nije mogao vie da ih trpi. Njihova aa bezakonja bila je puna i On je morao da oisti Zemlju od njene moralne pokvarenosti. Sodom i Gomor Kada su se posle potopa namnoili na Zemlji, ljudi su ponovo zaboravili Boga i pokvarili svoj put pred Njim. Neumerenost u svakom obliku poveavala se, dok gotovo ceo svet nije krenuo stranputicom. itavi gradovi bili su zbrisani sa lica Zemlje zbog greha i buntovne nepravde, koja ih je uinila runim mestom na stvaralakom polju divnih Bojih dela. Udovoljavanje neprirodnom apetitu vodilo je u susret gresima, koji su izazvali unitenje Sodoma i Gomora. Bog pripisuje pad Vavilona njegovom deranju i pijanstvu. Poputanje apetitu i strastima bilo je temelj svih njihovih grehova. Prohtev za jelom pobedio je Isava (1868) 2T, 38. 232. Isav, udei za omiljenim jelom, rtvovao je svoje prvenatvo da bi udovoljio apetitu. Kada je zadovoljio svoju poudnu elju za jelom, uvideo je svoju ludost, ali kajanju nije bilo mesta, iako ga je briljivo i sa suzama traio. Ima mnogo onih koji su slini Isavu. On predstavlja klasu koja nadomak ruke ima naroite, dragocene blagoslove - besmrtno nasledstvo, ivot koji je vean kao ivot Boga, Tvorca svemira, neocenjivu sreu i venu slavu - ali koja je tako dugo poputala apetitu, strastima i sklonostima, to je izazvalo slabljenje njene sposobnosti razlikovanja i procenjivanja vrednosti venog. Isav je imao posebnu, jaku elju prema odreenoj vrsti hrane i tako je dugo poputao sebi da nije oseao potrebu da ostavi to jelo koje ga je kotalo i koje je eleo. On je razmiljao o njemu, ne inei neki naroiti napor da obuzda svoj apetit, dok njegova sila nije potisnula svako drugo razmiljanje i zavladala nad njim. Mislio je da e pretrpeti velike neprijatnosti, ak i smrt ako ne

88

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

bude mogao da dobije to naroito jelo. Ukoliko je vie razmiljao o tome, utoliko je njegova elja jaala, dok njegovo sveto prvenatvo, nije izgubilo svoju vrednost i svoju svetost. Izrailjeva elja za mesom C.T.B.H. 43.44. (1890) C.H. 111.112. 233. Kada je izveo svoj narod iz Egipta, Bog Izrailjev je u velikoj meri narodu uskratio meso, ali dao mu je hleb sa Neba i vode iz tvrde stene. Narod ovim nije bio zadovoljan. Proklinjali su hranu koja im je bila data i poeleli da se vrate u Egipat, u kome bi mogli da sede pored lonaca sa mesom. Voleli su da podnose ropstvo, pa ak i smrt nego da se lie mesa. Bog im je ispunio elju. Dajui im meso pustio ih je da jedu, dok njihova prodrljivost nije izazvala pomor u kome su mnogi nali smrt. Sve su to primeri Primer za primerom pokazuje posledice poputanja apetitu. Naim praroditeljima inilo se beznaajnim krenje Boje zapovesti u tom jednom inu - u jedenju sa drveta koje je bilo tako divno za gledanje, a plodovi tako prijatnog ukusa. Meutim, to je prekinulo njihovu vezu sa Bogom i otvorilo vrata poplavi greha i patnji koja je preplavila svet. Savremeni svet Greh i bolest poveavali su se sa svakim novim naratajem. Neumerenost u jelu i piu i poputanje niskim strastima umrtvili su plemenite ovekove sposobnosti. Razum, umesto da bude gospodar, postao je do uznemiravajuih razmera rob apetitu. Poveanoj elji za bogatom hranom poputalo se sve dok se to nije pretvorilo u obiaj da se eludac puni svim moguim poslasticama. Naroito se na sedeljkama neogranieno poputa prohtevu za jelom. Tada se slue bogati rukovi i kasne veere koje se sastoje od vrlo zainjenog mesa, sa bogatim sosovima, kolaima, pitama, sladoledom, ajem, kafom, itd. Nije nikakvo udo to pored ovakve hrane ljudi imaju bledo lice i podnose neiskazane bolove izazvane ravim varenjem. (1864) Sp. Gifts IV, 131.132. 234. Prikazano mi je sadanje stanje sveta. Prizor je bio straan. udila sam se to stanovnici Zemlje nisu uniteni kao ljudi iz Sodoma i Gomora. Videla sam uzroke sadanjeg stanja degeneracije i smrtnosti u svetu. Slepe strasti vladaju razumom i mnogi slasti rtvuju svaku uzvienu pobudu. Neumerenost u jelu i piu bila je prvo veliko zlo. Ljudi i ene postali su robovi prohteva za jelom. Oni su neumereni u radu. Obavljaju mnoge vrlo teke poslove da bi nabavili hranu za trpeze, koja ini veliku tetu ve preoptereenom telu. ene provode veliki deo svog vremena nad ugrejanim tednjakom u pripremanju vrlo zainjene hrane samo da bi udovoljile ukusu. Posledica je zanemarivanje dece, koja ne primaju moralno i versko obrazovanje. Majka koja preterano radi zanemaruje izgraivanje blage naravi koja je sunce u domu. Vene pobude pretvaraju se u drugorazredne. Sve vreme tada treba upotrebiti u pripremanju onoga to e zadovoljiti apetit koji unitava zdravlje, zamrauje sposobnost rasuivanja i kvari narav inei je mrzovoljnom.

89

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

(1890) C.T.B.H. 16. 235. Svuda susreemo neumerenost. Vidimo je u kolima, na brodovima i svuda kuda idemo. ta inimo da bismo spasli due od kuaeve moi? Sotona je uvek spreman da oveanstvo potpuno stavi pod svoj nadzor. Apetiti je njegovo najjae uporite u oveku i on pokuava da ga podstakne svim moguim sredstvima. Sva neprirodna, nadraujua sredstva tetna su i stvaraju prohtev za jakim piem. Kako moemo da prosvetlimo narod i spreimo strana zla, posledicu upotrebe ovih sredstava? Da li smo uinili sve to moemo u ovom pravcu? Sluba na oltaru izvitoperenog apetita (1882) 5T, 196.197. 236. Bog je nama, svom narodu, dao veliku svetlost, ali mi se, ipak, ne nalazimo izvan domaaja iskuenja. Ko izmeu nas trai pomo od bogova u Akaronu? Pogledajte tu sliku koja nije plod mate. Na kolikima, ak i medu adventistima sedmog dana, mogu da se vide njene glavne karakteristike? Neki invalid - oigledno veoma savestan, da, ipak, uskogrud i uobraen - otvoreno istie svoj prezir prema zakonima zdravlja i ivota, kojima nas je boansko milosre vodilo da ih prihvatimo kao narod. Njegovu hranu treba pripremiti na takav nain da zadovolji njegov bolestan prohtev. Umesto da sedi za stolom na kome se nalazi zdrava hrana, on poseuje restorane, zato to tamo, bez ikakvog ogranienja moe da popusti apetitu. Reiti zastupnik umerenosti, a ogluuje se o njena osnovna naela. On eli olakanje, ali odbija da ga otkupi samoodricanjem. Taj ovek klanja se pred oltarom izvitoperenog apetita. On je idolopoklonik. Posveene i oplemenjene sile, koje bi mogle da se upotrebe na slavu Bogu, oslabljene su i pruaju malo koristi. Razdraljiva narav, pomuen um, rastrojeni ivci, samo su neke od posledica njegovog nepotovanja prirodnih zakona. On je neuspean, nepouzdan. Hristova pobeda za nas (1876) 4T 44. 237. U pustinji kuanja Hristos se naao oi u oi sa velikim iskuenjima koja e napasti oveka. Tu je On potpuno sam susreo lukavog, podmuklog neprijatelja i pobedio ga. Prvo veliko iskuenje bilo je kuanje na podruju apetita, drugo samouverenosti, tree ljubavi prema svetu. Sotona je pobedio milione kuajui ih poputanjem apetitu. Zadovoljavanjem ukusa, ivani sistem se nadrauje, a umne snage slabe, tako da nije mogue misliti smireno i razumno. Um je neuravnoteen. Njegove uzviene, plemenite sposobnosti postale su izopaene i slue ivotinjskim pobudama, a zanemaruju svete, vene interese. Kada je pobedio u ovome, sotona moe da nastupi sa druga dva glavna iskuenja i nade slobodan pristup. Njegova mnogostruka iskuenja izrastaju iz ove tri najvanije take. (1898) D.A. 122.123. 238. Od svih pouka koje treba da nauimo iz prvog velikog kuanja naeg Gospoda, nijedna nije vanija od one da vrimo nadzor nad eljama i strastima. U sva vremena iskuenja koja su dirala telesnu prirodu imala su najvie uspeha u izopaavanju i i poniavanju ljudskog roda. Neumerenou sotona radi da uniti umne i moralne snage koje je Bog dao kao neprocenjivi dar oveku. Tako ljudima postaje nemogue da cene ono to je od vene vrednosti. Kroz poputanje

90

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

ulnim zadovoljstvima sotona pokuava da iz due izbrie svaki trag slinosti sa Bogom. Neobuzdano poputanje koje za posledicu ima bolesti i ponienje, koji su postojali u vreme prvog Hristovog dolaska, ponovie se sa snanije izraenim zlom pre Njegovog drugog dolaska. Hristos objavljuje da e stanje sveta biti kao u vreme pre potopa i kao u Sodomu i Gomoru. Svaka pomisao srca bie uvek zla. Sada ivimo na samoj ivici tog stranog vremena i treba da usvojimo pouku iz Spasiteljevog posta. Samo neiskazanim patnjama koju je Hristos podneo moemo da ocenimo zlo neobuzdanog poputanja. Njegov primer nam govori da je naa jedina nada u veni ivot mogua potinjavanjem naih elja i strasti Bojoj volji. Pogled na Spasitelja Nama je sopstvenom silom nemogue da se odupremo bunom negodovanju nae pale prirode. Ovim kanalom sotona e dovoditi iskuenja na nas. Hristos je znao da e neprijatelj doi svakom ljudskom biu da iskoristi nasledne slabosti i svojim lanim nagovetajima, uhvati u zamku sve one ije poverenje ne lei u Bogu. Time to je proao Zemljom kojom mora ovek da ide, na Gospod nam je pripremio put da pobedimo. Nije Njegova volja da se naemo u nepovoljnom poloaju u sukobu sa sotonom. On ne eli da nas zastrai i obeshrabreni napadima zmije. Ne bojte se, govori On, jer ja nadvladah svet. (Jovan 16,33) Neka onaj koji se bori protiv sile apetita gleda na Spasitelja u pustinji kuanja. Neka Ga posmatra u Njegovoj samrtnoj muci na krstu kako uzvikuje: edan sam! (Jovan 19,28) On je izdrao sve to i mi moemo podneti. Njegova pobeda je naa. Isus se oslanjao na mudrost i silu svog nebeskog Oca. On objavljuje: Jer mi Gospod pomae, zato se ne osramotih... (Isaija 50,7) I znam da se neu postideti... (Isaija 50,7) Gle, Gospod Gospod pomagae mi... (Isaija 50,9) Ukazujui na svoj sopstveni primer, On nam kae: Ko se medu vama boji Gospoda...? Ko hodi po mraku i nema videla, neka se uzda u ime Gospodnje i neka se oslanja na Boga svojega. (Isaija 50,10) Ide knez ovoga sveta, kae Isus, i u meni nema nita. (Jovan 14,30) U Njemu nije bilo niega to bi odgovaralo sotoninom vetom lukavstvu. On nije pristao na greh. ak ni u mislima nije poputao iskuenju. Tako moemo i mi. Hristova ljudska priroda bila je sjedinjena sa boanskom prirodom; bio je osposobljen za borbu svetim Duhom koji je prebivao u Njemu. On je doao da uini da imamo deo u boanskoj prirodi. Dok god smo verom ujedinjeni sa Njim, greh vie nema vlasti nad nama. Bog see za rukom vere u nama, da bi je upravio da se vrsto uhvati za Hristovo boanstvo da bismo mogli dostii savrenstvo karaktera. (1875) 3T, 561. 239. Sotona prilazi oveku, kao to je priao Hristu, da svojim monim iskuenjima iznudi poputanje apetitu. On dobro poznaje mo kojom u ovoj taki pobeuje oveka. On je apetitom pobedio Adama i Evu u Edemu, i oni su izgubili svoj srean dom. Koliko je nagomilane bede i zla ispunilo ovaj svet, kao posledica Adamovog pada. itavi gradovi bili su zbrisani sa lica Zemlje zbog stranog zla i buntovnike nepravde, koja ih je uinila mrljom u svemiru. Poputanje apetitu postalo je osnova svih njihovih grehova. (1890) C.T.B.H. 16. 240. Hristos je otpoeo delo otkupljenja tamo gde je pad poeo. Njegovo prvo iskuenje bilo je u

91

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

onoj istoj taki na kojoj je Adam pao. Kuanjem apetita, sotona je pobedio veliki deo oveanstva i taj uspeh stvorio je u njemu oseanje da je uprava nad ovom palom planetom u njegovim rukama. Meutim, u Hristu je naiao na Onoga koji je bio u stanju da mu se odupre i primora ga da napusti bojno polje kao pobeeni neprijatelj. Isus kae: I u meni nema nita. (Jovan 14,30) Mi moemo postati pobednici u svojim okrajima sa neprijateljem jer je Njegova pobeda naa sigurnost. Meutim, namera naeg nebeskog Oca nije da nas spase bez napora sa nae strane u saradnji sa Hristom. Mi moramo da izvrimo svoj deo, a boanska sila, ujedinjujui se sa naim naporima, donee pobedu. (Hristos je radi nas ispoljio samosavlaivanje jae od gladi ili smrti - 295) (Hristos se da bi mogao da izdri jaao postom; Njegova pobeda je ohrabrenje svima - 296) (Kada je bio najtee kuan, Hristos nita nije jeo - 70) (Snaga iskuenja poputanja apetitu merena Hristovom patnjom za vreme posta - 298) Danilov primer u pobeivanju (1890) C.T.B.H. 22.23. 241. Iskuenja koja nastaju poputanjem apetitu imaju takvu mo, koja se moe savladati jedino podrkom koju Bog moe da da. Meutim, za svako iskuenje postoji i Boje obeanje da postoji izlaz. Zato su onda mnogi pobeeni? Zato to se ne uzdaju u Boga. Oni ne koriste sredstva odreena za njihovu sigurnost. Izgovori kojima se opravdava udovoljavanje apetitu nemaju nikakve vanosti pred Bogom. Danilo je cenio svoje ljudske sposobnosti, ali nije se uzdao u njih. Njegovo pouzdanje bilo je u sili koju je Bog obeao svima koji u poniznoj zavisnosti ele da dou k Njemu, oslanjajui se potpuno na Njegovu silu. On je u svom srcu odluio da se ne oskrnavi jelom sa carskog stola, niti vinom koje je car pio, jer je znao da takva hrana nee moi da osnai njegove telesne snage i povea umnu sposobnost. On nije eleo da upotrebljava vino niti bilo koje drugo neprirodno, nadraujue sredstvo. On nije eleo da uini nita to bi pomrailo njegov um, i Bog mu je dao znanje i razum u svakoj knjizi i mudrosti, a i da razume svaku utvaru i sne... (Danilo 1,7) Roditelji su Danila, u njegovom detinjstvu odgajali navikavajui ga na strogu umerenost. Uili su ga da sve svoje navike mora da uskladi sa prirodnim zakonima da njegovo jelo i pie imaju neposredan uticaj na njegovu telesnu, umnu i moralnu prirodu i da je Bogu odgovoran za svoje sposobnosti, jer ih je sve smatrao Bojim darom koji nikakvim nainom rada nije smeo da ubogalji ili sprei u razvoju. Ishod ovakvog pouavanja bilo je uzdizanje Bojeg zakona u njegovim mislima i potovanje u njegovom srcu. Za vreme prvih godina svoga ropstva, Danilo je proao kroz teko iskuenje, koje je trebalo da ga upozna sa velianstvenou dvora, licemerstvom i neznabotvom. Zaista, bila je to udna kola koja je trebalo da ga pripremi za ivot trezvenosti, vrednoe i vernosti! iveo je neiskvaren atmosferom zla kojom je bio okruen. Iskustvo Danila i njegovih mladih drugova ukazuje na koristi koje proizilaze iz umerene ishrane i pokazuju ta Bog hoe da uini za one koji sarauju s Njim u oienju i uzdizanju due. Oni su bili na ast Bogu i sjajna, jasna svetlost na vavilonskom dvoru. U ovom dogaaju ujemo Boji glas koji se obraa svakom pojedinano, zapovedajui nam da skupimo sve dragocene zrake svetlosti u vezi sa predmetom hrianske umerenosti i zauzmemo pravilan stav u odnosu na zakone zdravlja.

92

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

(R.H. Jan. 25. 1881) C.H. 66. 242. ta bi bilo da su se Danilo i njegovi drugovi nagodili sa neznaboakim slubenicima, popustili pritisku prilika i jeli i pili ono to je bilo uobiajeno u Vavilonaca? Taj jedini sluaj odvajanja od naela oslabio bi njihovo oseanje pravde i njihovo gnuanje prema zlu. Poputanje apetitu zahtevalo bi rtvovanje telesne snage, bistrine uma i duhovne sile. Jedan pogrean korak verovatno bi vodio drugom, sve dok se njihova veza sa Nebom ne bi prekinula i tako nestali u iskuenju. (Danilova bistrina uma je rezultat jednostavne ishrane i ivota molitve - 117) (Vie o Danilu - 33,34,117) Naa hrianska dunost (1868) 2T, 65. 243. Kada shvatimo Boje zahteve, uvideemo da On zahteva da budemo umereni u svemu. Stvoreni smo sa ciljem da proslavimo Boga u svom telu i dui to je Boje. Kako to da uinimo, kada poputamo apetitu na tetu telesnim i moralnim snagama? Bog zahteva da prinesemo svoje telo kao ivu rtvu. Tada je naa dunost da sauvamo svoje telo u najboljem zdravstvenom stanju, kako bismo mogli da ispunimo Njegove zahteve. Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drago to inite, sve na slavu Boju inite. (1. Korinanima 10,31) (1900) 6T, 374.375. 244. Apostol Pavle pie: Ne znate li da oni to tre na trku, svi tre, a jedan dobije dar? Tako trite da dobijete. Svaki pak koji se bori od svega se uzdrava: oni dakle da dobiju raspadljiv venac, a mi neraspadljiv. Ja dakle tako trim, ne kao na nepouzdano; tako se borim, ne kao onaj koji bije vetar; nego morim telo svoje i trudim da kako sam drugima propovedajui izbaen ne budem. (1. Korinanima 9, 24-27) U svetu ima mnogo onih koji poputaju tetnim navikama. Apetit je zakon koji upravlja njima i zbog njihovih ravih navika pomraeno je moralno ulo i u velikoj meri oslabljena sposobnost za razlikovanje svetih pojmova. Meutim, neophodno je da hriani budu strogo umereni. Oni treba visoko da uzdignu svoja merila. Umerenost u jelu, piu i odevanju veoma je vana. Umesto apetita i mate treba da gospodari naelo. Oni koji previe jedu, ili ija je hrana sumnjive vrednosti, lako mogu da budu dovedeni do raspusnosti ili do mnogih ludih, kodljivih elja, koje potapaju oveka u propast i pogibao. (1. Timotiju 6,9) Boji pomagai treba da iskoriste i najmanju mogunost svoga uticaja da podstaknu irenje naela prave umerenosti. Biti veran Bogu mnogo znai. On poziva sve koji rade u Njegovoj slubi. On eli da se um i telo sauvaju u najboljem zdravstvenom stanju, da se svaka sila i dar stave pod boanski nadzor, a to se moe postii samo strogo umerenim i promiljenim navikama. Mi smo obavezni da bez ikakvog ustezanja posvetimo sebe - kako telo tako i duu - zajedno sa svim sposobnostima, koje cenimo kao Njegove poverene darove, da bismo mogli biti upotrebljeni u Njegovoj slubi. Sve nae snage i sposobnosti treba stalno da jaaju i da se poboljavaju za vreme ovog perioda probe. Samo oni koji cene ova naela i koji su mudro i u strahu Gospodnjem bili vaspitani da vode rauna o svom telu, bie izabrani da nose odgovornosti u ovom delu. Oni koji su dugo u istini, a ipak ne mogu jasno da razlikuju ista naela pravde od naela zla, ije je shvatanje o pravdi, milosti i

93

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

Bojoj ljubavi zamraeno, treba da se oslobode odgovornosti. Svakoj crkvi potrebno je jasno, odreeno svedoanstvo koje daje trubi jasan zvuk. Ako moralno oseanje naeg naroda prema predmetu umerenosti moemo da probudimo, tada e biti izvojevana velika pobeda. U ovom ivotu treba da se propoveda i sprovodi u delo potpuna umerenost. Umerenost u jelu, piu, spavanju i oblaenju je jedno od najveih naela verskog ivota. Istina unesena u svetinju due, uticae na postupke prema telu. Nita to je u vezi sa ovekovim zdravljem ne sme da se ravnoduno posmatra. Naa vena srea zavisi od upotrebe naeg vremena, snage i uticaja u toku ovog ivota. Robovi apetita (1864) Sp. Gifts IV, 129-131. 245. Postoje ljudi koji istiu verovanje u istinu, koji ne upotrebljavaju duvan, burmut, aj ili kafu, ali ipak su krivi, jer na drugi nain poputaju apetitu. Oni zahtevaju vrlo zainjeno meso, sa bogatim sosom od peenja 1 i njihov prohtev za jelom postao je tako izvitoperen da ne mogu da ga zadovolje ak ni mesom ukoliko nije pripremljeno na najtetniji nain. Organi za varenje su optereeni, eludac je u groznici, jer teko radi da svari teret koji je stavljen na njega. Kada je izvrio svoj zadatak, eludac je ostao iscrpljen, a to omoguava pojavu malaksalosti. Mnogi se varaju mislei da je nedostatak hrane prouzrokovao ovaj oseaj, i ne dajui elucu vremena za odmor, uzimaju jo hrane koja privremeno otklanja malaksalost. Ukoliko se vie popusti apetitu, utoliko e biti vei njegovi zahtevi. Ova malaksalost uglavnom je posledica upotrebe mesa i estog i neumerenog jedenja... Zato to je to moda, u skladu sa nezdravim apetitom, u eludac se trpaju bogati kolai, pite i pudinzi, kao i sve ostalo to je tetno. Sto mora da bude bogato i raznovrsno snabdeven, jer se iskvareni apetit drukije ne moe zadovoljiti. Ujutro, ovi robovi apetita esto imaju neprijatan zadah i obloen jezik. Oni nisu zdravi i pitaju se zato pate od bolova, glavobolje i raznih nedaa. Mnogi jedu tri puta dnevno i opet pre nego to podu na spavanje. Za kratko vreme organi za varenje ostaju iscrpljeni, jer nisu imali vremena da se odmore. Oni postaju jadni ljudi, koji pate od slabog varenja i pitaju se ta ih je dovelo do toga. Uzrok je doneo sigurne posledice. Drugi obrok nikada ne treba uzeti, sve dok eludac nije imao dovoljno vremena da se odmori od varenja prethodnog obroka. Ako se ve uzima i trei obrok, on treba da bude lak i serviran nekoliko sati pre spavanja. Mnogi su se tako odali neumerenosti da ni pod kakvim uslovima ne ele da izmene svoj nain udovoljavanja neumerenom prohtevu za jelom. Oni e pre rtvovati zdravlje i prerano umreti, nego ograniiti svoj neumereni apetit. Mnogi od njih ne znaju nita o vezi koju jelo i pie imaju sa zdravljem. Kada bi takvi mogli biti prosvetljeni, stekli bi moralne hrabrosti da se odupru prohtevu za jelom i umereno jedu samo zdravu hranu, a svojim nainom ivota sauvaju sebe od mnogih patnji. Vaspitanje apetita Osobe koje su poputale svom prohtevu za jelom i obilno jele meso, vrlo zainjene sosove i razne vrste bogatih kolaa i kompota, ne mogu odmah da zavole jednostavnu, zdravu i korisnu hranu. Njihov ukus je tako izopaen da nemaju elju za zdravom hranom od voa, prostog hleba i
1

Sos od peenja - priprema se sa branom i zainima od soka koji u toku peenja isputa meso.

94

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

povra. Oni ne treba da oekuju da e odmah zavoleti hranu koja se tako razlikuje od one koju su jeli poputajui sebi. Ako u poetku ne mogu da uivaju u jednostavnoj hrani, treba da poste dok to ne postignu. Taj post vie e im koristiti nego lek, jer e zlostavljani eludac nai odmor koji mu je dugo bio potreban, a prava glad bie utoljena jednostavnom hranom. Ukusu je potrebno dosta vremena da se oporavi od zloupotreba kojima je bio izloen i povrati svoju prirodnu sposobnost za rad. Istrajnost puna samoodricanja u jelu i piu brzo e doprineti da jednostavna, zdrava hrana postane i ukusna i uskoro e biti koriena sa veim zadovoljstvom, koje u svojim akonijama nema onaj koji uiva u jelu i piu. eludac vie nije uznemiren i pretovaren mesom, ve zdrav i spreman moe da izvri svoj zadatak. Reforma se ne sme odlagati. Treba uloiti napore i briljivo uvati preostalu mo ivotnih sila, otklanjanjem svakog tetnog tereta. eludac vie nikada nee potpuno povratiti zdravlje, ali pravilan nain ishrane potedee ga daljeg iznurivanja i mnogi e se manje ili vie oporaviti, osim ako nisu predaleko zali u samoubilako deranje. Oni koji doputaju sebi da postanu robovi prodrljivog prohteva za jelom, esto idu jo dalje i poniavaju se poputanjem svojim strastima izazvanim neumerenou u jelu i piu. Oni poputaju uzde svojim strastima sve dok zdravlje i um ne ponu znatno da pate. Sposobnost rasuivanja, u velikoj meri, razorena je ravim navikama. Uticaj poputanja - telesni, umni i moralni (1890) C.T.B.H. 83. 246. Mnogi studenti, na alost, ne poznaju injenicu da hrana snano utie na zdravlje. Neki nikada nisu nainili odluniji napor da zavladaju apetitom ili da se pridravaju dobrih pravila o ishrani. Oni za vreme svojih obroka previe jedu, a neki jedu izmeu obroka - kad god se iskuenje pojavi. Ako oni, koji tvrde da su hriani, ele da ree zamrena pitanja - zato im je tako otupljen um, zato su im verska oseanja tako slaba - u mnogim sluajevima to reenje ne treba da trae dalje od stola; tu ima dovoljno uzroka, ako drugi ne bi postojali. Mnogi se svojim poputanjem apetitu odvajaju od Boga. Onaj koji zapaa pad jednog vrapca, koji broji svaku vlas na glavi, belei greh onih koji poputaju izopaenom apetitu po cenu slabljenja telesnih snaga, umrtvljavanja uma i zamagljivanja moralne svesti. Budui dan kajanja (1882) 5T, 135. 247. Mnogi su neumerenim jelom i udovoljavanjem strastima onesposobljeni kako za umni, tako i telesni rad. ivotinjske sklonosti jaaju, dok moralna i duhovna priroda slabi. Kada budemo stali oko velikog belog prestola, kakav e izvetaj dati ivot mnogih prisutnih. Tada e videti ta su mogli da uine da nisu unizili svoje od Boga dane sile. Tada e shvatiti kakvu su umnu veliinu mogli dostii da su Bogu dali svoju telesnu i umnu snagu, koju im je lino poverio. U svom bolu i kajanju poelee da jo jednom proive svoj ivot. (Uticaj neumerenog jedenja na um i telo - 219,220)

95

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

Suzbiti neprirodan apetit (1890) C.T.B.H. 150.151. 248. Provienje izvodi Boji narod iz nastranih navika sveta, iz poputanja apetitu i strasti, da zauzme svoj stav na polju samoodricanja i umerenosti u svemu. Narod koga Bog vodi bie osobit narod. On nee biti slian svetu. Ako sledi Boje vostvo, ispunie Boju nameru i svoju volju potinie Njegovoj volji. Hristos e stanovati u srcu. Boji hram bie svet. Vae telo, kae apostol, hram je Duha Svetoga. Bog ne zahteva da se Njegova deca odriu na tetu svoje telesne snage. On trai od njih da budu posluni prirodnom zakonu da bi sauvali telesno zdravlje. On je obeleio prirodni put koji je dovoljno irok za svakog hrianina. Izdanom rukom Bog nam je za nae odranje i radost dao bogate i raznovrsne darove. Ali da bismo uivali u prirodnom apetitu, koji e sauvati zdravlje i produiti ivot, On ograniava prohtev za jelom. On kae: uvajte se, ograniite, zauzdajte neprirodni apetit. Ako stvorimo izopaeni prohtev za jelom, krimo zakone svoga bia i preuzimamo odgovornost zbog zloupotrebe svog tela i navlaenja bolesti na sebe. (1909) 9T, 153.154. 249. Oni koji su primili uputstva o zlu koje proizilazi iz upotrebe mesne hrane, aja i kafe, kao i bogatog i nezdravog pripremanja hrane i koji su odluili da uine zavet sa Bogom na rtvi, nee nastaviti sa poputanjem elji za nezdravom hranom. Bog zahteva ienje prohteva za jelom i primenu samoodricanja u onome to nije dobro. To je posao koji treba obaviti pre nego to Njegov narod bude stao pred Njega kao savren narod. Health Reformer, Sept. 1871. 250. Bog se nije promenio, niti namerava da izmeni nae telo, da bismo mogli kriti zakon, a da ne osetimo posledice ovog prekraja. Meutim, mnogi voljno zatvaraju svoje oi pred svetlou... Poputanjem svojim sklonostima i apetitu, kre zakone ivota i zdravlja; i ako posluaju savest, njih e u jelu i odevanju voditi naelo, a ne sklonost, moda i apetit. Korisnost Bojih radnika zavisi od vladanja apetitom Letter 158, 1909. 251. Iznosi pred narod potrebu za odupiranjem iskuenju u poputanju prohtevu za jelom. Tu su mnogi pali. Objasni u kakvoj su bliskoj vezi telo i um i ukai im na potrebu odravanja i jednog i drugog u najboljem stanju... Svi koji poputaju apetitu rasipaju telesne snage i slabe moralnu silu, ranije ili kasnije, dobie platu za prekraj telesnog zakona. Hristos je dao svoj ivot da otkupi grenike. Iskupitelj sveta zna da poputanje apetitu donosi telesnu nesposobnost i toliko umrtvljuje sposobnost shvatanja, tako da se ne moe raspoznavati ono to je sveto i veno. On je znao da je poputanje samome sebi izopailo moralne snage i da je ovekova velika potreba - obraanje srca, uma i due od ivota samopovlaivanja ka ivotu samoodricanja i samoportvovanja. Neka ti Bog, kao svom sluzi, pomogne da uputi poziv propovednicima i probudi zaspale Crkve. Neka bude usklaen tvoj posao lekara i propovednika. Nai sanatorijumi osnovani su zato da propovedaju istinu o pravoj umerenosti... Kao narodu, nama je potrebna reforma, a propovednici i uitelji Rei naroito treba da se

96

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

reformiu. Dobila sam uputstva da naim propovednicima i predsednicima naih oblasti kaem: Vaa korisnost kao radnika za Boga u delu pridobijanja dua koje ginu, mnogo zavisi od vaeg uspeha u pobeivanju apetita. Savladajte elju da udovoljite apetitu i ako to uinite, lako ete vladati svojim strastima. Tada e vae umne i moralne snage biti jae. I oni ga pobedie krvlju jagnjetovom i reju svedoanstva svojega..!(Otkrivenje 12,11) Poziv jednom saradniku Letter 49, 1892. 252. Bog te je izabrao da radi Njegov posao, i ako bude briljivo i pametno radio, i ako svoje navike u jelu stavi pod strogi nadzor znanja i razuma, imae mnogo vie prijatnih i lepih asova, nego kad ne radi mudro. Postavi konice, svoj prohtev za jelom dri pod strogim nadzorom i tada se prepusti Bojim rukama. Produi svoj ivot briljivim nadzorom nad samim sobom. Umerenost poveava snagu (1875) 3T, 490-492. 253. Ljudi koji su zaposleni objavljivanjem poslednje vesti opomene svetu, vesti koja e odluiti sudbinu dua, istine koje propovedaju drugima, treba praktino da primene u svom ivotu. Oni treba da budu primer narodu u jelu, piu, u svojim asnim razgovorima i ponaanju. deranje, poputanje strastima i teki gresi sakriveni su pod ruhom pobonosti u mnogima koji tvrde da su Hristovi predstavnici u celom svetu. Ima ljudi koji poseduju savrene prirodne sposobnosti, a koji ne izvravaju ni polovinu onog posla koji bi mogli izvriti da su bili umereni u svemu. Poputanje apetitu i strastima zamrauje um, smanjuje telesnu snagu i slabi moralnu mo. Njihove misli nisu jasne. Njihove rei nisu izgovorene u sili, nisu oivljene Bojim Duhom, i nisu doprle do srca slualaca. Kao to su nai roditelji poputanjem apetitu izgubili Edem, naa jedina nada da ga ponovo dobijemo je strogo odricanje takvom poputanju i strasti. Umerenost u jelu i vladanje svim strastima, sauvae um i dati umnu moralnu snagu, omoguavajui ljudima da sve svoje sklonosti stave pod nadzor viih sila i ine razliku izmeu dobra i zla, svetog i nesvetog. Svi koji poznaju smisao rtve koju je Hristos uinio, ostavljanjem svog doma na Nebu i silaenjem na ovaj svet, da bi svojim ivotom pokazao oveku kako treba da se odupre iskuenju, rado e se odrei samoga sebe i odluie da budu Hristovi sudeonici u Njegovim patnjama. Poetak je mudrosti strah Gospodnji. Oni koji pobede kao to je Hristos pobedio, treba stalno da se uvaju sotoninih iskuenja. Apetit i strasti treba obuzdati i staviti pod nadzor rasvetljene savesti, da bi um ostao neoteen, sile opaanja jasne, a sotonina dela i njegove zamke ne tumae kao Boje provienje. Mnogi ele konanu nagradu i pobedu, koja e pripasti pobednicima, ali nisu voljni da istraju u tekom radu, liavanju i samoodricanju kao to je to inio njihov Otkupitelj. Jedino poslunou i stalnim naporima pobediemo kao to je pobedio i Hristos. Mo apetita potvrdie propast hiljada onih, koji su mogli, da su pobedili u ovoj taki, imati moralne snage da izvojuju pobedu nad svakim drugim sotoninim kuanjem. Meutim, oni koji robuju apetitu nee uspeti u usavravanju hrianskog karaktera. Stalno ovekovo prestupanje u toku est hiljada godina donelo je svoje plodove - bolest, nevolju i smrt. Sotonina iskuenja sa ciljem da popustimo apetitu bie mnogo jaa i bie nam mnogo tee da ih pobedimo, to se vie

97

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

pribliavamo kraju vremena. (Staza samoodricanja je staza zdravlja - 473) Odnos izmeu navika i posveenja R.H. Jan. 25. 1881. 254. Sebian i prodrljiv ovek ne moe uivati u blagoslovima posveenja. Ovakvi uzdiu pod teretom nemoi zbog loih navika u jelu i piu, kojima kre zakone ivota i zdravlja. Mnogi su oslabili svoje organe za varenje poputanjem izvitoperenom prohtevu za jelom. Snaga ovekovog tela da se odupre zloupotrebi je velika, ali trajne, rave navike preteranog jedenja i pijenja oslabie svaku telesnu funkciju. Neka svi slabii razmisle o tome ta su mogli biti da su umereno iveli i da su unapredili zdravlje, umesto to su ga zloupotrebili. Poputanjem izopaenom apetitu i strastima, ak i oni koji tvrde da su hriani, ubogaljuju prirodu u njenom radu i umanjuju telesne, umne i moralne snage. Neki koji to ine, tvrde da su posveeni Bogu, ali takvo tvrenje nama osnovu... Sin potuje oca i sluga gospodara svojega; ako sam ja otac, gde je ast moja? i ako sam gospodar, gde je strah moj? veli Gospod nad vojskama vama, svetenicima, koji prezirete ime moje, i govorite: u em preziremo ime tvoje? Donosite na moj oltar hleb oskvrnjen, i govorite: im te oskvrnismo? Tim to govorite: sto je Gospodnji za preziranje. I kad donosite slepo na rtvu, nije li zlo? i kad donosite hromo ili bolesno, nije li zlo? Odnesi ga stareini svojemu, hoe li mu ugoditi i hoe li pogledati na te? veli Gospod nad vojskama... donosite oteto i hromo i bolesno donosite na dar; eda li u primiti iz ruke vae? govori Gospod. (Malahija 1,6-8.13) Obratimo panju na ove opomene i prekore. Iako su upueni starom Izrailju, oni se i danas mogu primeniti na Boji narod. Mi treba da razmatramo rei apostola koji poziva svoju brau da milou Bojom predaju svoja tela u ivu rtvu, svetu ugodnu Bogu. (Rimljanima 12,1) To je pravo posveenje. To nije samo teorija, oseanje ili niz rei, nego ivo, delotvorno naelo koje treba da ue u svakidanji ivot. To zahteva da nae navike u jelu, piu i odevanju budu takve da obezbede odravanje telesnog, umnog i moralnog zdravlja, da bismo mogli dati Gospodu svoje telo - ne kao rtvu koja je unitena ravim navikama - nego ivu rtvu, svetu, ugodnu Bogu. Neka niko ko govori da je poboan ne posmatra ravnoduno telesno zdravlje i neka ne vara samoga sebe da neumerenost nije greh i da nee tetno uticati na njegovu duhovnost. Postoji uska veza izmeu telesne i moralne prirode. Potrebna odlunost karaktera Letter 166, 1903. 255. Odricanje apetitu zahteva odlunost karaktera. Zbog nedostatka ove odlunosti mnogi su upropaeni. Mnogi ljudi i ene slabi, popustljivi, lako povodljivi propuste da postanu ono to Bog eli da budu. Oni kojima nedostaje odluan karakter ne mogu da postignu uspeh u svakodnevnom naporu i tenji ka pobedi. Svet je pun neumerenih ljudi i ena slabe volje i oamuenih piem, kojima je teko da postanu pravi hriani. ta kae veliki Lekar - Misionar? Ako ko hoe za mnom ii, neka se odree sebe, i uzme krst svoj i ide za mnom. (Matej 16,24) Sotonino delo je da kua ljude tako to e oni kuati svoje blinje. On se napree da navede ljude da u ovom razornom delu budu njegovi saradnici. On se trudi da ih navede da se potpuno predaju poputanju apetitu, uzbuujuim zabavama i ludostima za kojima

98

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

udi ljudska priroda, ali koje Boja re odluno zabranjuje, tako da mogu da se ubroje u njegove pomonike - radei zajedno sa njim na unitavanju Bojeg lika u oveku. Mnogi su pali u zamku delovanjem tekih iskuenja koja dolaze od poglavara i vlasti i upravitelja tame ovoga sveta. (Efescima 6,12) Robovanjem nastranom apetitu oni su oamueni i ponieni... Ili ne znate da su telesa vaa crkva svetoga Duha koji ivi u vama, kojega imate od Boga, i niste svoji? Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u telesima svojim i u duama svojim, to je Boje. (1. Korinanima 6,19.20) Oni koji ive svesni da stoje u takvoj vezi sa Bogom, nee unositi u eludac hranu koja ugaa prohtevu za jelom, a teti organima za varenje. Oni nee pokvariti Boju svojinu poputanjem nezdravim navikama u jelu, piu i odevanju. Oni e posvetiti veliku panju svom organizmu, shvatajui da to moraju da ine da bi saraivali sa Bogom. On eli da budu zdravi, sreni i korisni. Ali da bi to postigli, svoju volju moraju da potine Njegovoj volji. Health Reformer, May, 1878. 256. Na sve strane susreemo iskuenja koja treba da nas opine da bismo poli za eljom tela, eljom oiju i ponosom ivota. Sprovoenje vrstih naela i strogi nadzor nad apetitom i strastima u ime Isusa Pobednika, sigurno e nas provesti kroz ivot. Beskoristan pokuaj postepenog sprovoenja reforme MS 86. 1897. 257. Kada se uini napor i poue u ovoj taki (upotreba alkoholnih pia i duvana), neki kau da e to postepeno ostaviti. Meutim, sotona se smeje svim takvim odlukama. On kae: Oni su sigurno u mojoj vlasti. Ja se ne bojim za njih na tom tlu. On zna da nema nikakvu vlast nad ovekom koji, kada ga grenici mame, ima moralne snage da nedvosmisleno i sigurno kae: Ne. Takav je odbacio drutvo avola i dok god se dri Hrista, ivi u sigurnosti. On stoji tamo gde nebeski aneli mogu da stupe u vezu sa njim, dajui mu moralne snage da pobedi. Petrov poziv (1890) C.T.B.H. 53.54. 258. Apostol Petar je shvativi vezu izmeu uma i tela, podigao glas opominjui svoju brau: Ljubazni! molim vas, kao doljake i goste, da se uvate od telesnih elja, koje vojuju na duu. (1. Petrova 2,1) Mnogi smatraju ovaj tekst samo opomenom protiv razvrata, ali on ima iri znaaj. On zabranjuje svako tetno poputanje apetitu ili strasti. Svaki izopaeni prohtev za jelom postaje elja koja vojuje na duu. Apetit nam je dat za dobro, a ne da postane sluga smrti time to se izopaio pa se na taj nain izmetnuo u elju koja vojuje na duu... Snaga kuanja da se popusti apetitu moe da se meri samo neiskazanom patnjom naeg Spasitelja za vreme dugog posta u pustinji. On je znao da e poputanje izopaenom apetitu tako umrtviti ovekovu mo shvatanja da nee biti u stanju da uoi ono to je sveto. Adam je pao usled poputanja apetitu. Hristos je pobedio odricanjem apetitu. Naa jedina nada u ponovno zadobijanje Edema je u vladanju nad samim sobom. Ako je sila poputanja apetitu bila tako nesavladiva za oveanstvo da je, da bi slomio njeno uporite, Sin Boji, umesto oveka, morao da izdri post od

99

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

gotovo est sedmica, kakav onda posao stoji pred hrianinom! Ipak, ma koliko velika bila borba, on moe da pobedi. Pomou te boanske sile koja se oduprla najeim iskuenjima, koje je sotona mogao da smisli, i on moe biti potpuno uspean u borbi sa zlom, pa e na kraju moi da ponese pobedniki venac u Bojem carstvu. Snagom volje i milou Bojom (1890) C.T.B.H. 37. 259. Preko apetita sotona nadgleda um i celo bie. Hiljade onih koji bi mogli iveti otili su u grob kao telesne, umne i moralne ruevine, zato to su poputanju apetitu rtvovali sve svoje snage. Potreba ljudi ovog narataja je da pozivaju u pomo snagu volje, osnaenu Bojom milou, da bi se oduprli sotoninim iskuenjima i najmanjem poputanju izopaenom apetitu, mnogo je vea nego to je to bilo pre nekoliko narataja. Sadanji narataj ima manje sile vladanja nad sobom nego oni koji su tada iveli. (1881) 4T, 574. 260. Malo je onih koji imaju moralne snage da se odupru iskuenjima, naroito onima u vezi sa apetitom, i u ivotu pokau samoodricanje. Za neke je veliko iskuenje, kome treba da se odupru, kada vide da drugi jedu trei obrok. Oni zamiljaju da su gladni i onda kada taj oseaj nije zahtev eluca za hranom, nego elja uma, koji nije ojaan vrstim naelom i nije vaspitan da prihvati samoodricanje. Bedemi vladanja nad samim sobom ni u kakvom sluaju ne smeju se oslabiti ili oboriti. Pavle, apostol neznaboaca, kae: Nego morim telo svoje i trudim da kako sam drugima propovedajui izbaen ne budem. (1. Korinanima 9,27) Oni koji ne pobeuju u malom nee imati moralne snage da se odupru veim iskuenjima. (1905) M.H, 323. 261. Paljivo razmotrite svoju ishranu. Prouavajte uzrok i posledicu. Negujte vladanje nad samim sobom. Prohtev za jelom drite pod nadzorom uma. Nikada nemojte zlostavljati eludac neumerenim jelom, ali nemojte uskraivati sebi dobru, ukusnu hranu koju zahteva zdravlje. (1900) 6T, 336. 262. U svom druenju sa nevernima nemojte odstupiti od pravih naela. Ako sednete za njihov sto, jedite umereno i samo onu hranu koja nee pomesti um. Odbacite neumerenost. Vae umne i telesne snage ne smeju oslabiti, inae ete postati nesposobni da uoite i shvatite duhovne pojmove. uvajte svoj um u takvom stanju da Bog moe da utisne u njega dragocene istine svoje Rei. Pitanje moralne hrabrosti (1879) 2T, 374. 263. Pojedinci izmeu vas kao da bi eleli da imaju nekoga da im kae koliko treba da jedu. To ne treba tako da bude. Mi treba da radimo sa moralnog i verskog stanovita. Treba da smo umereni u svemu, zato to je pred nama neraspadljiv venac, nebesko blago. elela bih da kaem svojoj brai i sestrama: Trebalo je da imam moralne hrabrosti da izgradim svoj stav i upravljam sama sobom. Nisam elela da to stavim na nekog drugog. Vi previe jedete i tada alite, pa tako stalno mislite o

100

VIII ODSEK VLADANJE APETITOM

onome to jedete i pijete. Jedite samo ono to je najbolje i idite pravo napred, oseajui se istim u oima Neba i osloboeni grie savesti. Mi ne verujemo u potpuno udaljavanje iskuenja od dece i odraslih. Pred svima nama je borba i zato moramo da zauzmemo poloaj da se odupremo sotoninim iskuenjima; elimo da znamo da raspolaemo sopstvenom silom da to uinimo. Letter 324. 1905. 264. Data mi je vest da je tebi predam: jedi u redovnim razmacima. Ravim navikama u jelu, priprema sebe za budue patnje. Nije najbolje uvek pristati na pozive za obede, ak iako to spremaju tvoja braa i prijatelji, koji ele da te obilno poslue mnogim vrstama hrane. Ti zna da moe da jede dve ili tri vrste hrane za jedan obrok, a da ne nakodi svojim organima za varenje. Kada si pozvan na obed, izbegavaj mnoge vrste hrane koje stavljaju pred tebe oni koji su te pozvali. To mora uiniti ako eli da bude veran straar. Kada se pred nas iznese hrana, koja e, kada se pojede, naterati organe za varenje da satima rade teak posao, mi ne smemo, ako jedemo ovu hranu, da krivimo za posledice one koji su je stavili pred nas. Bog oekuje od nas da sami odluimo da jedemo samo onu hranu, koja nee izazvati patnje organa za varenje. (Telo treba da bude sluga umu -35) (Rano vaspitanje apetita - 346, 353) (Odluno i revno vladati apetitom - 65) (Molitva za izleenje od strane neumerenih - 29) (Delovanje poputanja na lini uticaj i korisnost - 72) Pobeda Hristovom pomoi (1890) C.T.B.H. 19. 265. Hristos je vodio borbu sa apetitom i iz te borbe izaao kao pobednik. Mi, takoe, moemo da pobedimo silom koja dolazi od Njega. Ko e ui kroz vrata u grad? Ne oni koji izjavljuju da ne mogu da slome snagu apetita. Hristos se odupro sili onoga koji je eleo da nas dri u okovima. Iako oslabljen dugim postom koji je trajao etrdeset dana, On se suprotstavio iskuenju i ovim inom dokazao da na sluaj nije beznadean. Znam da sami ne moemo da izvojujemo pobedu i zato treba da budemo veoma zahvalni to imamo ivog Spasitelja, koji je spreman i voljan da nam pomogne! (1905) M.H. 176. 266. ist i plemenit ivot, ivot pobede nad apetitom i poudom, moe da vodi svako ko eli da ujedini svoju slabu, kolebljivu ljudsku volju sa svemoguom, nepokolebljivom Bojom voljom.

101

IX. REDOVNOST U JEDENJU


DEO I - BROJ OBROKA
elucu je potreban odmor Letter 73a, 1896. 267. eludac treba briljivo uvati. On ne sme neprekidno da radi. Dajte ovom zloupotrebljavanom i zlostavljanom organu malo mira i odmora. Poto je eludac zavrio svoj posao za jedan obrok, nemojte vie da mu gomilate posao pre nego to ste mu dali priliku da se odmori, i pre nego to telo stvori dovoljno eludanog soka da svari vie hrane. Najmanje pet asova treba da prode izmeu svakog obroka i uvek imajte na umu - ako pokuate, otkriete da su dva obroka bolja nego tri. Za doruak uzmite jaku hranu Letter 3, 1884. 268. Obiaj je i drutveni red uzeti lak doruak. Meutim, to nije najbolji nain postupanja sa elucem. U vreme doruka eludac je u stanju da svari vie hrane nego to to moe za drugi i trei obrok u toku dana. Pogrean je obiaj da se oskudno dorukuje, a obilno jede za glavni obed. Neka va doruak najpriblinije odgovara najjaem dnevnom obroku. Kasne veere (1905) M.H. 304. 269. Za osobe koje rade sedei, kasne veere su veoma tetne. Poremeaje koje doivljavaju, esto su poetak oboljenja koje se zavrava smru. U mnogim sluajevima slabost, koja stvara elju za hranom, osea se zato to su organi za varenje preko dana bili preoptereeni. Kada su svarili jedan obrok, organima za varenje je potreban odmor. Izmeu obroka treba da proe najmanje pet do est asova, i mnoge osobe koje su to pokuale, dole su do zakljuka da su dva obroka bolja nego tri. (1865) H. to L. ch. 1. pp. 55-57. 270. Mnogi poputaju tetnoj navici uzimanja hrane neposredno pre spavanja. Oni su moda imali tri redovna obroka, ali, poto imaju oseaj slabosti, kao da su gladni, oni e uzeti laku veeru ili etvrti obrok. Poputanjem ovom ravom obiaju stvara se navika, i ovi ljudi smatraju da nee imati sna, ako ne uzmu laku veeru pre spavanja. U mnogim sluajevima uzrok ovoj slabosti je u tome to su organi za varenje tokom dana ve bili preoptereeni varenjem nezdrave hrane unesene u eludac, esto i u prevelikim koliinama. Organi za varenje, ovako optereeni, zamore se pa im je potrebno vreme potpunog odmora od posla da bi mogli da obnove svoje iscrpljene snage. Drugi obrok nikada ne treba uzeti, dok eludac ne dobije vremena da se odmori od varenja prethodnog obroka. Ako uopte bude korien, trei obrok treba da bude lak i uzet nekoliko sati pre odlaska u postelju. Meutim, u mnogih ljudi jadni, umorni eludac moe uzaludno da se ali na zamor. U njega se unosi vie hrane, koja pokree organe za varenje da i za vreme spavanja obavljaju isti posao. San 102

IX ODSEK REDOVNOST U JEDENJU

takvih osoba esto je poremeen neprijatnim snovima i ujutro oni se bude neosveeni. Doivljavaju oseaj malaksalosti i gubitka apetita. U celom telu oseaju nedostatak snage. Za kratko njihovi organi za varenje su iscrpljeni, jer nisu imali vremena za odmor. Ovi ljudi postaju jadni bolesnici koji pate od ravog varenja i pitaju se ta ih je uinilo takvima. Uzrok je izazvao sigurne posledice. Ako se dugo poputa ovoj navici, zdravlje e se ozbiljno otetiti. Krv e postati neista, boja lica bleda, a esto e se pojaviti i osip. Mnogo puta ete uti kako se takvi ale na uestale bolove i muninu u predelu eluca. eludac se toliko zamori tekim radom da su takvi ljudi primorani da prekinu rad da bi se odmorili. Njima se ini da su u gubitku zbog ovakvog stanja, jer, kada se ovo odbaci, oni su prividno zdravi. Uzrok i leenje ovakve iznurenosti Oni koji sa tri obroka dnevno prelaze na dva, u poetku, manje ili vie, oseae se slabima, naroito u vreme kada su po ustaljenom obiaju uzimali trei obrok. Ali ako samo kratko istraju, ova e slabost ieznuti. Kada poemo na poinak eludac treba da zavri svoj posao da bi i on mogao da se odmori kao i ostali delovi tela. Varenje ne treba da se nastavi za vreme spavanja. Kada je pretovareni eludac izvrio svoj zadatak, on postaje iscrpljen, i to je uzrok slabosti. Ovde se mnogi varaju mislei da nedostatak hrane izaziva takav oseaj, pa ne dajui elucu vremena za odmor, uzimaju jo hrane koja privremeno otklanja slabost. Ukoliko se vie poputa apetitu, utoliko e njegovi zahtevi biti vei. Ova slabost je uglavnom ishod upotrebe mesa i estog, obilnog jedenja. eludac se umori time to stalno radi i vari hranu koja nije najzdravija. Nemajui vremena da se odmore, organi za varenje slabe i otuda oseaj iznemoglosti i elja za estim jedenjem. Jesti ree i skromnije i zadovoljiti se jednostavnom, skromnom hranom, koju treba uzimati dva ili najvie tri puta dnevno, jeste lek koji je takvima potreban. eludac mora da ima redovne vremenske razmake za rad i odmor, i otuda je neredovno uzimanje hrane i jedenje izmeu obroka najtea povreda zakona zdravlja. Pravilnim navikama i zdravom hranom eludac e se postepeno oporaviti. R.H. May 8. 1883. 271. eludac moe da se navikne da trai hranu osam puta dnevno i da stvori oseaj slabosti ako je ne dobije. Meutim, to nije dokaz u prilog tako estom jedenju. (Buenje sa neistim dahom i obloenim jezikom - 245) Plan za dva obroka (1903) Ed. 205. 272. U najveem broju sluajeva bolje je uzimati dva obroka dnevno nego tri. Ako se veera uzme ranije, ometa se varenje prethodnog obroka. Ako se uzme kasnije, ni sama nije svarena pre odlaska u postelju. Tako elucu nije pruen pravi odmor. San biva poremeen, mozak i ivci zamoreni, apetit za doruak smanjen, a celi organizam neosveen i nespreman za dnevne dunosti. (Dva obroka za decu - 343,344) (1905) M.H. 321. 273. Uzimanje samo dva obroka na dan pokazalo se kao koristan doprinos zdravlju; pa ipak u

103

IX ODSEK REDOVNOST U JEDENJU

izvesnim okolnostima, nekome moe da bude potreban i trei obrok. Ovaj obrok, ako se uopte uzima, treba da bude veoma lak i od hrane koja se najbre vari. Krekeri - engleski biskviti - ili dvopek, voe, ili kafa od itarica 1 je hrana koja najbolje odgovara veernjim obrocima. C.T.B.H. 58 (1890) C.H. 156. 274. Mnogi ljudi imaju bolje zdravlje zato to uzimaju dva obroka dnevno, a ne tri; drugima u postojeim okolnostima, moda e biti potrebna i veera, ali taj obrok treba da bude veoma lak. Neka niko ne smatra sebe merilom za sve - da svi moraju postupati onako kao to on ini. Nikada nemojte izbegavati da elucu date ono to zdravlje zahteva i nikada ga nemojte zlostavljati unoenjem tereta koji on ne moe da nosi. Negujte vladanje nad samim sobom. Obuzdajte apetit, stavite ga pod nadzor uma. Kad imate goste nemojte misliti da je neophodno potrebno svoj sto natovariti nezdravom hranom. Uzmite u obzir zdravlje svoje porodice, uticaj na decu, kao i navike i ukus svojih gostiju. (1881) 4T, 574. 275. Za neke je veliko iskuenje, kome se teko odupiru, kada vide da drugi uzimaju trei obrok. Oni tada zamiljaju da su gladni. Takav oseaj nije zahtev eluca za hranom, nego samo elja uma, koji nije ojaan vrstim naelom i odgajen u samoodricanju. (Vidi: 260) Lek protiv razdraljivosti (1880) 4T. 501.502. 276. Ponaanje brata X. nije bilo takvo kao to je trebalo da bude. Njegove sklonosti brzo su se otkrile, jer svoja oseanja nije drao pod nadzorom razuma. Brate X. preterano jelo u nevreme u velikoj meri, naruilo je tvoje zdravlje. To izaziva gomilanje krvi u mozgu. Um postaje zbrkan i ti ne vlada sobom. Izgleda kao ovek neuravnoteena uma. Ti ini nagle korake, lako si razdraljiv i vidi stvari u preteranom i izvitoperenom svetlu. Za tvoje zdravlje veoma je znaajno da mnogo veba na sveem vazduhu i da se umereno hrani. Ti ne treba da jede vie od dva puta dnevno. Ako osea da treba da jede uvee, popij hladne vode i zato to nisi jeo, ujutro e se mnogo bolje oseati. Nikoga ne treba prisiliti da izostavi trei obrok Letter 145, 1901. 277. U odnosu na nain ishrane ovo treba mudro razmotriti, tako da se ne pojavi nikakvo nametanje. Svima treba ukazati da je uzimanje dva umesto tri obroka mnogo bolje za zdravlje. Meutim, u ovome ne sme da bude nikakve prisile. Niko ko je u vezi sa sanatorijumom ne sme da bude primoran da prihvati dva obroka kao nain ishrane. Ubeivanje je prikladnije nego prisiljavanje... Dani sada postaju krai i to je pogodno vreme za iznoenje ovog predmeta. Kako se dani skrauju neka i ruak bude malo kasniji i tada trei obrok nee biti potreban.

Na primer, kafa od jema

104

IX ODSEK REDOVNOST U JEDENJU

Letter 200, 1902. 278. Uzimanje dva obroka nemojte smatrati obaveznim. Za zdravlje nekih bolje je kada uzimaju tri laka obroka, jer promena i ogranienje na dva, priinjava im tekoe. (tete zbog ukidanja treeg obroka u naim sanatorijumima - 424) Da ne bude iskuenje Letter 30, 1903. 279. Ja jedem samo dva obroka dnevno. Meutim, ne smatram da broj obroka treba da bude iskuenje. Ako ima takvih koji su zdraviji kada jedu tri obroka, njihovo je pravo da imaju tri obroka. Ja sam izabrala dva obroka. Trideset i pet godina sprovodila sam ovaj nain ishrane od dva obroka. Rav ishod uvoenja ishrane od dva obroka u naim kolama Letter 141, 1899. 280. Mnogi su pod utiskom da je pitanje ishrane otilo u krajnost. Kada aci tako uspeno spoje telesni i umni napor, kao u ovoj koli (Avondejl), zamerka treem obroku uglavnom je otklonjena. Tada niko ne moe da se smatra prevarenim. Oni koji svesno uzimaju samo dva obroka ne treba da menjaju ovo... Neki profesori i aci imaju prednost da jedu u svojim sobama, i to ne daje dobar primer. U odreivanju obroka treba postii sklad. Ako oni koji uzimaju samo dva obroka smatraju da za drugi obrok treba toliko jesti da to obuhvati i trei obrok, otetie svoje organe za varenje. Neki aci uzimaju i trei obrok, pripremljen bez povra, ali od jednostavne, zdrave hrane kao to je voe i hleb. (Dva obroka korisnija su za telesno i duhovno zdravlje propovednika - 227) (E. G. Vajt sprovodila plan od dva obroka - Dodatak 1,4.5.20.22.23)

DEO II - JEDENJE IZMEU OBROKA


Znaaj redovnosti MS 1. 1876. 281. Posle uzimanja redovnog obroka, elucu treba omoguiti odmor od pet asova. Ni mrvica hrane ne treba da stigne u eludac do sledeeg obroka. U ovom vremenskom razmaku on e izvriti svoj posao i pripremie se da primi vie hrane. Ni u kakvom sluaju obroci ne smeju da budu neredovni. Ako je ruak postavljen jedan sat ili dva pre uobiajenog vremena, eludac je nepripremljen za novo optereenje, jer jo nije svario hranu iz prethodnog obroka i zato nema ivotne snage za novi posao. Na taj nain telo se optereuje. Obroci ne smeju da budu odloeni za jedan ili dva sata zato to to odgovara okolnostima ili nekom poslu koji treba zavriti. eludac trai hranu u vreme kada je naviknut da je prima. Ako se to vreme odloi, ivotna snaga tela opada i na kraju toliko pada da se apetit potpuno izgubi. Ako se hrana tada uzme, eludac nije u stanju da je pravilno svari. Hrana ne moe da se pretvori u dobru krv. Kada bi svi jeli u redovnim vremenskim razmacima, ne okusivi nita izmeu obroka, bili bi

105

IX ODSEK REDOVNOST U JEDENJU

spremni za svoje obroke i nali bi zadovoljstvo u jelu, kao nagradu za svoje odricanje. (1905) M.H. 303.304. 282. Redovnost u jedenju ima ivotni znaaj. Za svaki obed treba utvrditi odreeno vreme. U to vreme, neka svako jede ono to njegovo telo trai, ali posle toga vie nita ne treba da uzme do sledeeg obroka. Ima mnogo onih koji jedu onda kada telo nema potrebe za hranom, u neredovnim vremenskim razmacima i izmeu obroka, zato to nemaju dovoljno volje da se odupru ovoj sklonosti. Za vreme putovanja, neki neprekidno grickaju ako im je pri ruci neto za jelo. To je vrlo tetno. Ako bi putnici redovno uzimali jednostavnu i zdravu hranu, tada ne bi oseali tako veliki umor, niti patili od bolesti. (1905) M.H. 384. 283. Redovnog uzimanja hrane treba se briljivo pridravati. Izmeu obroka ne sme se nita jesti, nikakvi slatkii, orasi, voe ili hrana bilo koje vrste. Neurednost u jedenju razara zdrav i normalan rad organa za varenje, na tetu zdravlja i raspoloenja. Prilazei stolu deca ne pokazuju ljubav prema zdravoj hrani; njihov apetit trai ono to je tetno za njih. (1870) 2T 485. 284. U ovoj porodici nije bilo redovnosti u ishrani. Potrebno je bilo odrediti vreme za svaki obed, a hranu je trebalo pripremiti na jednostavan nain i bez ivotinjske masti. Meutim, da bi hrana bila dobra, zdrava i privlana, treba uloiti napor. U ovoj porodici, kao i u mnogim drugim, naroito su se razmetali pred posetiocima: pripremali su mnoga jela, esto vrlo bogata, tako da su oni koji su seli za sto padali u iskuenje da previe jedu. Meutim, kada nije bilo gostiju, tada su zapaeni veliki nedostaci u pripremanju hrane koja je iznoena na sto. Hrana je bila oskudna i malo hranljiva. Smatrali su da nije tako vano, jer je to samo za nas. Obroci su esto bili napabireni i nije se vodilo rauna o redovnom vremenu za jelo. Svaki lan porodice bio je pogoen takvim postupcima. Svaka od naih sestara ini greh, kada pravi tako velike pripreme za goste, a nanosi tetu svojoj porodici oskudnom hranom koja ne hrani telo. (1869) 2T, 373. 285. Iznenaena sam saznanjem, da posle svetlosti koja je data u ovom mestu, mnogi od vas jedu izmeu obroka. Vi ne smete dopustiti da nijedan zalogaj prede preko vaih usana izmeu vaih redovnih obroka. Jedite ono to treba, ali u jednom obroku i onda ekajte do sledeeg. C.T.B.H. 50. (1890) C.H. 118. 286. Mnogi se okreu od svetlosti i znanja, rtvujui naela ukusu. Oni jedu onda kada telu nije potrebna hrana i u neredovnim vremenskim razmacima, jer nemaju moralne snage da se odupru sklonosti. Ishod toga je pobuna zlostavljanog eluca kojoj slede patnje. Redovnost u ishrani veoma je vana za zdravlje tela i vedrinu duha. Nijedan zalogaj hrane nikada ne sme da prede preko usana izmeu obroka. (1869) 2T 374. 287. Ovakav nain ivota stvorio je bolesnike koji pate od slabog varenja. Umesto da potuju redovnost, dozvolili su apetitu da ih nadvlada pa su jeli izmeu obroka.

106

IX ODSEK REDOVNOST U JEDENJU

Health Reformer, May 1877. 288. Deca uglavnom nisu pouena o znaaju kada, kako i ta treba jesti. Njima je dozvoljeno da slobodno popuste svom ukusu, da stalno jedu, da se poslue voem, kada ono kua njihove oi i ovo ih, zajedno sa pitama, kolaima, hlebom sa maslacem i slatkiima koje gotovo neprekidno jedu, ini gurmanima i bolesnicima sa slabim varenjem. Njihovi organi za varenje, kao mlin koji stalno radi, slabe, ivotna snaga iz mozga pozvana je da pomogne elucu u njegovom preteranom radu i tako slabe umne moi. Neprirodno korienje i oteenje ivotnih snaga ini ih nervoznima, nestrpljivima, samovoljnima i razdraljivima. (Vanost redovnosti u ishrani dece - 343,344,345,346,348) (1875) 3T, 564. 289. Da bi izbegli dunost strpljivog vaspitanja svoje dece u samoodricanju i pouavanju o pravilnom korienju svih Bojih blagoslova, mnogi roditelji, kad god ona to zaele, poputaju im u jelu i piu. Prohtev za jelom i sebino poputanje, osim ako nisu uporno suzbijani, rastu sa uzrastom i jaaju sa razvojem snage. (Vidi: 347) R.H. July 29. 1884. 290. Gotovo je opta navika ljudi u svetu da tri puta dnevno jedu, osim jedenja u neredovnim vremenskim razmacima, izmeu obroka. Poslednji obrok obino je najjai i esto se uzima neposredno pre odlaska na poinak. Ovo naruava prirodni red. Jak obrok nikada ne sme da bude u kasno doba dana. U sluaju da takve osobe promene svoje ponaanje, i ponu da uzimaju samo dva obroka dnevno, a nita izmeu njih, ak ni jabuku, orah, ili bilo koju drugu vrstu voa, rezultat e se videti u zdravom prohtevu za jelom i poboljanom zdravlju. R.H. July 29. 1884. 291. Za vreme putovanja neki gotovo neprekidno grickaju, ako postoji bilo ta to je nadomak njihovoj ruci. To je veoma tetna navika. ivotinje koje nemaju razuma i koje nita ne znaju o umnom naporu, mogu to da ine bez ikakve tete, ali one nisu merilo za razumna bia, koja poseduju snaan um, koji treba iskoristiti za Boga i oveanstvo. Health Reformer June, 1878. 292. Izjelike gozbe i hrana koja se u pozne sate unosi u eludac tete svakom vlaknu tela. (1892) G.W. 174. (old edition) 293. Mnogi jedu u bilo koje doba dana, bez obzira na zakone zdravlja. Tada mrak prekriva um. Kako ljudi mogu biti poastvovani boanskim prosvetljenjem kada su tako nemarni u svojim navikama, tako nepaljivi prema svetlosti koju im je Bog dao? Brao i sestre, zar nije vreme da se obratite u ovim takama sebinog poputanja? R.H. May 8, 1883. 294. Krajnja granica poputanja treba da bude tri obroka - izmeu ak ni jedna jabuka. Oni koji idu dalje kre prirodne zakone i snosie kaznu. (Propovednici koji ne cene ovo pravilo - 227)

107

IX ODSEK REDOVNOST U JEDENJU

(Jedenje izmeu obroka na sastancima pod atorima - 124) (Deca ne treba da jedu slatkie, voe, orahe ili bilo ta drugo izmeu obroka - 344) (Dozvoljavanje deci da neredovno jedu - 348, 355, 361) (Posledice za studente - 246)

108

X. POST
Hristova pobeda savlaivanjem prohteva za jelom (1898) D.A. 117.118. 295. Kod Hrista, kao i kod svetog para u Edemu, apetit je predstavljao osnov prvog velikog iskuenja. Upravo tamo gde je poeo pad, mora da pone delo naeg otkupljenja. Kao to je Adam pao usled poputanja apetitu, tako i Hristos mora da pobedi odricanjem elji. I postivi se dana etrdeset i noi etrdeset, na posletku ogladne. I pristupi k njemu kua i ree: ako si sin Boji, reci da kamenje ovo hlebovi postanu. A on odgovori i ree: pisano je: ne ivi ovek o samom hlebu, no o svakoj rei koja izlazi iz usta Bojih. (Matej 4,2-4) Od Adamovog pa do Hristovog vremena, povlaivanje, poputanje samom sebi pojaalo je snagu elja i strasti, sve dok nisu gotovo neogranieno zavladale. Tako su ljudi postali moralno unieni i bolesni i sami po sebi nisu bili u stanju da pobede. Umesto oveka, Hristos je pobedio izdravi najtee iskuenje. Nas radi pokazao je samosavlaivanje koje je bilo jae od gladi ili smrti. U ovoj prvoj pobedi bila su obuhvaena i druga pitanja koje ulaze u sve nae borbe sa silama tame. Kada je uao u pustinju, Isus je bio okruen Oevom slavom. Obuzet zajednicom sa Bogom, bio je uzdignut iznad ljudskih slabosti. Ali slava ga je napustila i On je bio ostavljen da se bori sa iskuenjem. Ono se obruavalo na Njega svakog trenutka. Njegova ljudska priroda ustuknula je pred borbom koja Ga je oekivala. etrdeset dana je postio i molio se. Slab i izmravio od gladi, iscrpljen i izmuen duevnim oajanjem, On bee nagren u licu mimo svakoga oveka, i u stasu mimo sinove oveije. (Isaija 52,14) Sada je nastupila sotonina prilika. Sada je pretpostavljao da moe da pobedi Hrista. Letter 158, 1909. 296. Hristos je prihvatio kuanje apetita i skoro est sedmica u ime oveka odupirao se iskuenju. Taj dugi post u pustinji trebalo je za sva vremena da bude pouka palom oveku. Hristos nije bio pobeen jakim neprijateljevim kuanjima i to je ohrabrenje za svaku duu, koja se bori protiv iskuenja. Hristos je omoguio svakom lanu ljudske porodice da se odupre iskuenju. Svi koji hoe pobono da ive mogu da pobede, kao to je Hristos pobedio, krvlju Jagnjetovom i reju svog svedoanstva. Taj dugi Spasiteljev post ojaao Ga je da istraje. On je dokazao oveku da e otpoeti sa delom pobede tamo gde je pad poeo - u apetitu. (1869) 2T, 202.203. 297. Kada je bio najee kuan, Hristos nita nije jeo. Predao se Bogu i ozbiljnom molitvom i savrenim potinjavanjem volji svoga Oca izaao kao pobednik. Oni koji ispovedaju istinu za ovo poslednje vreme, treba da se ugledaju, vie nego bilo koji drugi hriani po imenu, na veliki Primer u molitvi. (Vidi: 70) (1875) 3T, 486. 298. Iskupitelj sveta znao je da e poputanje apetitu doneti telesnu slabost i tako umrtviti mo opaanja i sposobnosti za raspoznavanje svetog i venog. Hristos je znao da e se svet odati deranju

109

X ODSEK POST

i da e ovo poputanje izopaiti moralne snage. Ako je u oveanstvu, poputanje apetitu bilo tako jako, da je Boji Sin trebalo da posti blizu est sedmica, da bi slomio njegovu mo, kakav onda posao predstoji hrianinu da pobedi kao to je Hristos pobedio! Snaga kuanja u poputanju izopaenom apetitu moe da se meri samo neiskazanim Hristovim bolom za vreme onog dugog posta u pustinji. Priprema za prouavanje Pisma (1870) 2T, 692. 299. U Pismu se nalaze neki pojmovi teki za razumevanje i koje, prema jeziku apostola Petra, nenaueni i neutvreni izvru na svoju pogibao. Moda nismo u stanju da u ovom ivotu objasnimo znaenje svakog odseka u Pismu, ali ne postoje take od ivotnog znaaja za praktinu istinu koje su obavijene tajnom. Kada po Bojem provienju, bude dolo vreme da svet bude kuan u istini za to vreme, postom, molitvom i Njegovim Duhom, umovi e biti uvebani da istrauju Pisma, dok se karika po karika ne istrai i ne sastavi kao savreni lanac. Svaka injenica, koja se neposredno odnosi na spasenje dua, bie tako jasna da niko nee morati da luta ili hoda po mraku. (1870) 2T 650.651. 300. Teke take sadanje istine mogu se razumeti uz pomo ozbiljnih napora nekolicine odanih tom poslu. Post i usrdna molitva pokrenuli su Gospoda da otvori svoje riznice istine njihovom shvatanju. (R.H. July 26. 1892) L.T. 47. 301. Oni koji iskreno ele istinu nee oklevati da dozvole ispitivanje i kritikovanje svojih stavova i nee im smetati ako se njihova miljenja i misli ne prihvate. To je bio duh koji je uzdizan medu nama pre 40 godina. Mi bismo se sastajali sa teretom na dui i molili se da budemo jedinstveni u veri i nauci, jer smo znali da Hristos nije podeljen. Samo jedna taka svaki put bila je predmet istraivanja. Sveanost je karakterisala ove skupove za istraivanje. Pismo je otvarano sa oseanjem strahopotovanja. esto smo postili da bismo mogli biti jo sposobniji da shvatimo istinu. Kada je potrebna naroita boanska pomo Letter 73, 1896. 302. Post i molitva u nekim sluajevima su preporuljivi i prikladni. To su sredstva u Bojoj ruci za ienje srca i oivljavanje osetljivosti uma. Mi dobijamo odgovor na svoje molitve zato to poniavamo svoje due pred Bogom. (1892) G.W. 236. (old edition) 303. Bog je naloio da oni koji nose odgovornosti treba esto da se sastaju, da se meusobno savetuju i da se ozbiljno mole za mudrost koju On jedini moe da da. Sjedinjeni iznosite svoje nevolje Gospodu. Priajte manje; mnogo dragocenog vremena izgubljeno je u razgovoru koji ne donosi nikakvu svetlost. Neka se braa i sestre ujedine u postu i

110

X ODSEK POST

molitvi za mudrost koju je Gospod obeao da e neogranieno dati. (1867) 1T, 624. 304. Kad god je za napredak istine i na slavu Bogu neophodan susret sa nekim protivnikom, paljivo i ponizno oni treba (zastupnici istine) da uu u sukob. Sa ispitivanjem srca, ispovedanjem greha i ozbiljnom molitvom, esto postei odreeno vreme, oni treba da se mole da im Bog naroito pomogne i da im svojom spasavajuom, dragocenom istinom da slavnu pobedu, da se zabluda pojavi u svojoj potpunoj pokvarenosti i da se njeni pobornici potpuno potisnu. (Spasiteljev post je pouka za nas koji ivimo u teko vreme - 238) Pravi post (Letter 73, 1896) M.M. 283. 305. Uzdravanje od svake nadraujue vrste hrane, i pravilna upotreba zdrave, jednostavne hrane koju je Bog obezbedio u izobilju je pravi post koji treba da preporuimo svima. Ljudi treba da misle manje o tome ta e od prolazne hrane jesti i piti, a mnogo vie da razmiljaju o hrani sa Neba koja e dati karakter i ivot celom verskom iskustvu. R.H. Feb. 11. 1904. 306. Sada i sve do kraja, do zavretka vremena, Boji narod treba da bude mnogo ozbiljniji, mnogo budniji, da se ne uzda u svoju mudrost, nego u mudrost svoga Vode. Oni treba da odrede dane za post i molitvu. Potpuno uzdravanje od hrane moda nee biti zahtevano, ali oni treba umereno da se hrane najjednostavnijom hranom. Letter 206, 1908. 307. Sav post u ovom svetu nee zauzeti mesto jednostavnog poverenja u Boju re. Traite, kae On, i primiete... Vi niste pozvani da postite etrdeset dana. Gospod je izdrao ovaj post za vas u pustinji iskuenja. Takav post nee imati nikakvu natprirodnu mo; ali takva mo je u Hristovoj krvi. MS 28, 1900. 308. Duh pravog posta i molitve je duh koji um, srce i volju pokorava Bogu. Lek za bolesti (1905) M.H. 235. 309. Neumerenost u jelu esto je uzrok bolesti, i zato je organizmu neophodno potrebno da se oslobodi pretekog tereta koji je stavljen na njega. U mnogim sluajevima bolesti, najbolji lek za bolesnika je da posti jedan ili dva obroka, da bi organi za varenje, koji su preterano radili imali prilike da se odmore. Vona ishrana u toku nekoliko dana esto je donosila veliko olakanje umnim radnicima. Mnogo puta kratak vremenski period potpunog uzdravanja od hrane, kome sledi jednostavna i umerena ishrana, doveo je do isceljenja naporima za ozdravljenje koje ulae sama priroda. Umerena ishrana u toku jednog ili dva meseca uverie mnoge koji pate da je put samoodricanja put prema zdravlju.

111

X ODSEK POST

(1902) 7T, 134. 310. Ima mnogo onih koji bi imali vee koristi ako bi se uzdrali od hrane za jedan ili dva dana svake sedmice, nego od bilo kakvog leenja ili lekarskog saveta. Post od jednog dana u sedmici bio bi od neprocenjive koristi za njih. (1864) Sp. Gifts IV, 133.134. 311. esto i preobilno uzimanje hrane, optereuje organe za varenje i izaziva grozniavo stanje tela. Krv postaje neista i tada nastaju razne bolesti... Oni koji pate mogu u takvim sluajevima da uine za sebe ono to za njih drugi ne mogu uiniti. Oni treba da ponu sa oslobaanjem tela od tereta koji su stavili na njega. Treba da otklone uzrok. Postite kratko vreme i dajte elucu prilike za odmor. Smanjite grozniavost tela briljivom i razumnom primenom vode. Ovi napori pomoi e prirodi u njenoj borbi za osloboenje tela od tetnih sastojaka. Sp. Gifts IV, 130,131, (1864) C.H. 148. 312. Osobe koje su poputale apetitu hranei se neogranieno mesom, vrlo zainjenim sosovima, spravljenim od soka od peenja, raznim vrstama bogatih kolaa i kompota, ne mogu odmah da prihvate jednostavnu, zdravu i korisnu hranu. Njihov ukus je tako iskvaren da su izgubili elju za zdravom hranom koja se sastoji od voa, prostog hleba i povra. Oni ne mogu oekivati da odmah zavole hranu koja se toliko razlikuje od one koju su sebi doputali. Ako odmah ne mogu da zavole prostu hranu, treba da poste sve dok to ne budu postigli. Taj post bie za njih korisniji nego lek, jer e zlostavljani eludac nai odmor, koji mu je bio potreban, a prava glad bie utoljena jednostavnom hranom. Mnogo vremena bie potrebno da se ukus oporavi od zloupotrebe i dobije svoju prirodnu funkciju. Istrajno samoodricanje u jelu i piu uinie da jednostavna, zdrava hrana ubrzo postane ukusna stvarajui tako zadovoljstvo vee od onog koje sladokusac nalazi u svojim bogatim poslasticama. uvati se uzdravanja koje vodi slabljenju (1870) 2T, 384.385. 313. U sluajevima jake groznice, uzdravanje od hrane za kratko vreme smanjie groznicu i uinie da upotreba vode ima mnogo bolje dejstvo. Meutim, lekar treba da upozna pravo stanje bolesnika i da ne dopusti da mu se za due vreme ogranii hrana da njegovo telo ne bi oslabilo. Dok groznica besni, hrana moe da pogora bolest. Meutim, im je savladana estina groznice, hranu treba briljivo i razborito dati. Ako je hrana dugo uskraivana, eludac koji je trai, izazvae groznicu koja se moe otkloniti pravilnim uzimanjem hrane dobrog kvaliteta. To e prirodi omoguiti delovanje. Ako se pojavi velika elja za jelom, ak i za vreme groznice, treba udovoljiti ovoj elji umerenom koliinom jednostavne hrane to e biti manje tetno nego da se bolesniku ne ispuni ta elja. Kada njegov um ne moe da se bavi niim drugim, priroda nee biti optereena malom koliinom jednostavne hrane. Savet jednom starom propovedniku Letter 2, 1872. 314. Bila sam obavetena da si u jednom izvesnom razdoblju uzimao jedan obrok dnevno.

112

X ODSEK POST

Meutim, znam da je to pogreno u tvom sluaju, jer mi je pokazano da ti je potrebna dobra hrana i da se nalazi u opasnosti zbog suvinog uzdravanja od hrane. Tvoja snaga ne doputa tako otru disciplinu... Mislim da si pogreio to si postio dva dana. To Bog ne trai od tebe. Molim te da bude obazriv i da dva puta dnevno slobodno jede dobru, zdravu hranu. Tvoja snaga sigurno e oslabiti, a tvoj um postae neuravnoteen, ako ne promeni svoj nain ograniene ishrane.

113

XI. KRAJNOSTI U ISHRANI


Vrednost doslednog stava C.T.B.H. 55. (1890) C.H. 153-155. 315. Mnoga gledita adventista sedmog dana, uopte uzevi, vidno se razlikuju od gledita koja postoje u svetu. Oni koji zastupaju neomiljenu istinu treba, vie od ostalih, da tee doslednosti u svom ivotu. Oni ne treba da se trude da vide koliko mogu da se razlikuju od drugih, ve koliko mogu da se priblie onima na koje ele da utiu i pomognu im da prihvate gledite, koje i sami izuzetno cene. Takav nain ivota bie preporuka istinama koje su prihvatili. Oni koji zastupaju zdravstvenu reformu u ishrani namirnicama koje iznose na svoj sto treba u najboljoj svetlosti da prikau prednosti zdravstvenih naela. Svojim primerom treba da predstave njena naela, i preporue je rasuivanju iskrenih umova. Mnogi e odbaciti svaki reformni pokret, ma koliko bio razuman, ako nalae ogranienje apetita. Takvi se savetuju sa ukusom, umesto sa razumom i zakonima zdravlja. Ovi ljudi suprotstavie se svima koji naputaju utabanu stazu obiaja i zastupaju reformu, smatrajui ih fanaticima, zahtevajui da i dalje idu putem na koji su navikli. Meutim, niko ne sme da dopusti da ga protivljenje ili podsmeh odvrati od dela reforme ili navede da ga olako posmatra. Onaj koji je proet duhom, kojim je bio pokrenut Danilo, nee biti uskogrudih shvatanja ni samouveren, nego e odluno, vrsto stajati uz istinu. U svim svojim susretima, bilo sa braom i sestrama ili sa drugima, on nee odstupati od naela, ne proputajui da istovremeno ispolji plemenito hriansko strpljenje. Kada oni koji zastupaju zdravstvenu reformu sprovodei ovo odu u krajnost, tada ne treba kriviti narod ako se razoara. Naa vera zbog toga esto dobije rav glas i u mnogim sluajevima oni, koji su svedoci ispoljavanja takvih nedoslednosti, ne mogu vie nikada da prihvate injenicu da postoji ita dobro u reformi. Ovi ekstremisti za nekoliko meseci naprave toliko tete da je ne mogu popraviti u toku celog ivota. Oni su zaposleni u poslu kome sotona eli napredak. Prikazane su mi dve grupe: prva - oni koji ne ive prema svetlosti koju im je Bog dao; druga oni koji su prestrogi u sprovoenju svojih jednostranih ideja reforme naturajui ih drugima. Kada zauzmu neki stav, tvrdoglavo ga zastupaju i gotovo sve sprovode bez mere. Prva grupa je prihvatila reformu zato to su i neki drugi to uinili. Oni sami nisu stekli jasno razumevanje njenih naela. Mnogi koji veruju u istinu, prihvatili su je zato to su i drugi to uinili i tako u svom ivotu ne mogu da pokau razloge svoje vere. Zbog toga su tako nepostojani. Umesto da mere svoje pobude u svetlosti venosti, umesto da steknu praktino poznavanje naela, koja lee u osnovi svakog njihovog dela, umesto da kopaju sve do dna i sami zidaju na pravom temelju, oni hodaju u svetlosti tuih baklji i sigurno e pasti. Druga grupa ima pogrene poglede na reformu. Oni usvajaju vrlo oskudnu ishranu. ive od hrane slabog kvaliteta, pripremljene bez obzira na potrebe tela. Hranu treba paljivo pripremati, tako da neiskvareni apetit moe da bude potpuno zadovoljen. Naelno odbacujemo upotrebu svega onoga to nadrauje eludac i unitava zdravlje, i zato nikada ne smemo misliti da ono to jedemo nema vanosti. Ne preporuujem osiromaenu ishranu. Mnogi koji ele korist od zdravog naina ivota i koji svesno prihvataju stvarnost onoga to veruju, varaju se pretpostavljajui da se reformisana ishrana sastoji od siromanog jelovnika, pripremljenog

114

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

bez ikakvog truda i uglavnom sastavljenog od kaa i takozvanih tekih i gnjecavih utipaka 1. Neki upotrebljavaju mleko i velike koliine eera u kaama, mislei da sprovode zdravstvenu reformu. Ali, kada se mleko i eer spoje izazivaju vrenje u elucu i na taj nain postaju tetni. Neograniena upotreba eera u bilo kakvom obliku stvara smetnje u organizmu i esto je uzrok bolesti. Neki misle da u ishrani moraju da upotrebljavaju samo odreenu koliinu i odreeni kvalitet i ograniavaju se na dve ili tri vrste hrane. Meutim, uzimanjem nedovoljnih koliina hrane oskudnog kvaliteta, oni ne primaju dovoljno hranljivih sastojaka... Uskogrude ideje i preterivanje u tako vanim takama bili su velika teta zdravstvenom delu. Prilikom pripremanja hrane moe se tako ravo planirati da umesto zdrave, to postane osiromaena ishrana. ta je ishod toga? - Malokrvnost. Videla sam nekoliko sluajeva bolesti vrlo tekih za leenje, koje su bile posledica osiromaene ishrane. Osobe koje su na taj nain unesreene, nisu bile primorane siromatvom da usvoje tako slabu ishranu, ali to su uinile idui za sopstvenim, pogrenim idejama o tome ta sainjava zdravstvenu reformu. Iz dana u dan, obrok za obrokom, iste namirnice pripremane su bez ikakve promene, sve dok se kao rezultat takvog postupanja nije pojavilo ravo varenje i opta iznurenost. Pogrene ideje o reformi (1905) M.H. 318-320. 316. Nisu svi koji tvrde da veruju u reformu ishrane pravi reformatori. U mnogih osoba reforma se sastoji samo u odbacivanju neke nezdrave hrane. Oni ne razumeju naela zdravlja i njihovi stolovi, jo uvek natovareni tetnim poslasticama, daleko su od toga da budu primer hrianske umerenosti. Druga grupa, u svojoj elji da prui pravi primer, ide u suprotnu krajnost. Neki ne mogu da dobiju najpoeljniju hranu, i umesto da upotrebe ono to e najbolje nadoknaditi nedostatak, usvajaju oskudnu ishranu. Njihova hrana ne sadri elemente za stvaranje dobre krvi. Njihovo zdravlje trpi, njihova korisnost je okrnjena i njihov primer govori protiv, a ne u korist reforme ishrane. Drugi misle da je potrebno, poto zdravlje trai jednostavnu hranu, samo malo brige oko odabiranja ili pripremanja hrane. Neki se ograniavaju veoma oskudnom ishranom, i nemajui dovoljno raznovrsnih namirnica da udovolje potrebama tela, pate snosei posledice. Nametanje linih pogleda Oni koji samo delimino shvataju naela reforme esto su najstroi, ne samo u linom sprovoenju svojih pogleda, nego i u naturanju istih svojim porodicama i svojim susedima. Posledica njihove pogrene reforme, koja se ogleda u njihovom slabom zdravlju, i njihovi napori da nature svoje poglede drugima, pruaju mnogima pogrena shvatanja o zdravstvenoj reformi, vodei ih do odluke da je potpuno odbace. Oni koji razumeju zakone zdravlja, a rukovoeni naelima, izbegavae krajnosti kako u poputanju tako i u ograniavanju. Njihova ishrana je tako odabrana da ne slui udovoljavanju apetita, ve izgradnji tela. Oni ele da u najboljem stanju sauvaju sve snage za najuzvieniju slubu Bogu i ljudima. Njihov apetit potinjen je nadzoru razuma i savesti, a oni nagraeni zdravljem tela i
1

Vidi: Objanjenja, T.6.

115

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

duha. Ako napadno ne naturaju svoje poglede drugima, njihov primer je svedoanstvo u korist pravih naela. Takvi ljudi imaju dalekosean uticaj na dobro. Zdravstvena reforma je zasnovana na zdravom razumu. Predmet treba opirno i duboko prouiti i niko ne treba da kritikuje druge zato to njihovi obiaji nisu potpuno u skladu sa njegovim. Nemogue je nainiti neko sveobuhvatno pravilo koje bi regulisalo navike svakoga i niko sebe ne sme da smatra merilom za sve. Svi ne mogu da upotrebljavaju iste namirnice. Hrana koja je ukusna i zdrava jednoj osobi moe da bude neukusna pa ak i tetna za drugu. Neki ne mogu da koriste mleko, dok je drugima razvoj uslovljen njime. Nekim osobama graak i pasulj stvaraju smetnje u probavi; neki ih smatraju zdravom hranom. Za neke su jela pripremljena od celog zrna dobra hrana, dok drugi ne mogu da ih koriste. Izbegavaj osiromaenu ishranu (1870) 2T, 366.367. 317. ta rei o slaboj ishrani? Govorila sam o vanosti koliine i kvaliteta hrane koja treba da bude u potpunom skladu sa zakonima zdravlja. Meutim, mi ne smemo preporuivati oskudnu hranu. Pokazano mi je da mnogi imaju pogrean stav prema o zdravstvenoj reformi i usvajaju vrlo osiromaenu ishranu. Oni ive od jevtine, nekvalitetne hrane, siromano pripremljene bez ikakve brige ili obzira prema ishrani tela. Hrana mora da bude vrlo briljivo pripremljena, da neiskvareni apetit bude potpuno zadovoljen. Poto naelno odbacujemo meso, maslac, pite sa mesom, zaine, salo i sve to nadrauje eludac i razara zdravlje, nikada ne smemo pomisliti da malo vredi ono to jedemo. Ima nekih koji idu u krajnosti. Oni moraju da upotrebe samo odreenu koliinu i odreeni kvalitet i ograniavaju se na dve ili tri namirnice. Oni dozvoljavaju da se pred njih i pred njihove porodice iznosi samo nekoliko namirnica. Uzimanjem malih koliina hrane i to ne hrane najboljeg kvaliteta, oni ne unose u eludac ono to bi pravilno hranilo telo. Siromana hrana ne moe da se pretvori u dobru krv. Slaba hrana oslabie krv. C.T.B.H. 49.50. (1890) C.H. 118. 318. Pogreno je jesti samo da bi izopaen ukus bio zadovoljen i zato ne sme da se desi da budemo ravnoduni prema izboru svoje hrane. To ima veliki znaaj. Niko ne treba da usvoji osiromaenu ishranu. Mnogi su izmueni bolestima i potrebna im je dobro pripremljena hrana. Reformatori zdravlja, vie od svih ostalih, treba paljivo da izbegavaju krajnosti. Telo mora da ima dovoljno hrane. MS 59, 1912.

319. Dragi brate_____________, U prolosti si vrlo strogo sprovodio zdravstvenu reformu mislei da je to za tvoje dobro. Jednom, kada si bio veoma bolestan, Gospod mi je dao vest da bi spasao tvoj ivot. Ti si bio previe revan i ograniio si svoju ishranu upotrebom samo nekih namirnica. Dok sam se molila za tebe, date su mi rei koje je trebalo da te izvedu na pravi put. Poruka je glasila da sebi treba da dopusti izdaniju ishranu. Upotreba mesne hrane nije savetovana. Data su mi uputstva o hrani koju treba da upotrebljava. Ti si sledio data uputstva, oporavio si se i jo uvek si meu nama. esto razmiljam o uputstvima koja su ti tada data. Dobila sam mnogo dragocenih poruka, koje

116

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

je trebalo da prenesem bolesnima i nesrenima. Za ovo sam zahvalna i slavim Gospoda. Menjajte jelovnik (1868) 2T 63. 320. Savetujemo vam da menjate svoje ivotne navike; ali, kada tome pristupite opominjemo vas da to razumno inite. Poznajem porodice koje su mesnu ishranu zamenile osiromaenom ishranom. Njihova hrana je tako siromano pripremljena da se u elucu osea odvratnost prema njoj i takvi su mi kazali da im zdravstvena reforma ne odgovara; da su izgubili telesnu snagu. Evo jednog razloga zato neki nisu uspeli u svojim naporima da pojednostave svoju ishranu. Oni upotrebljavaju siromanu hranu. Hrana se priprema bez ikakvog truda i stalno na isti nain. Za jedan obrok ne treba da bude mnogo vrsta, ali svi obroci ne smeju biti sastavljeni od iste vrste hrane bez ikakve promene. Hranu treba jednostavno pripremiti, ali briljivo, i to e pospeiti apetit. Izbacite ivotinjsku mast iz ishrane. Ona zagauje hranu koju pripremate. Jedite mnogo voa i povra. Y.I. May 31, 1894. 321. Mnogi su pogreno protumaili zdravstvenu reformu i dobili pogrene pojmove o pravilnom nainu ivota. Neki iskreno misle da se pravilna ishrana sastoji uglavnom od kaa 2. Ishrana kaama, koje su veoma sline tenosti, ne osigurava zdravlje organima za varenje. Razmatranje pojedinanih potreba (1869) 2T, 254. 322. Ti si pogreio, mislei da je gordost rukovodila tvoju suprugu u elji da se okrui udobnijim stvarima. Ti si joj to uskraivao, strogo uzimajui sve u svoje ruke. Njoj je potrebna obilnija hrana, izdanije snabdevena trpeza. U kui su joj potrebne, koliko god ti to moe da uini, udobne i pogodne stvari, koje bi joj vie olakale posao. Meutim, posmatrao si to sa pogrenog gledita. Mislio si da je sve to se moe jesti dovoljno dobro, ako ti od toga moe da ivi i ouva snagu. Ti si odreivao upotrebu oskudne ishrane svojoj slaboj supruzi. Meutim, ona ne moe da stvara dobru krv i jake miie od hrane, kojom ti moe da se odri i napreduje. Neke osobe ne mogu da ive od iste hrane od koje je drugima dobro, ak iako je ona pripremljena na isti nain. Nalazi se u opasnosti da ode u krajnost. Tvoj organizam moe da pretvori vrlo ravu i siromanu hranu u dobru krv. Tvoji organi koji stvaraju krv u dobrom su stanju. Meutim, tvojoj supruzi potrebna je odabranija hrana. Ona moe da jede istu hranu, koju tvoj organizam moe da pretvori u dobru krv, ali njeno telo nee moi da je prihvati. Njoj nedostaje ivotna snaga i potrebna joj je obilna hrana koja e je ojaati. Ona treba uvek da ima dosta voa, i iz dana u dan ne sme da bude ograniena istim namirnicama. Ona ima slabu ivotnu snagu. Ona je bolesna, i potrebe njenog tela mnogo su vee od potreba zdrave osobe.

Vidi: Objanjenja, T.6.

117

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

Ne biti uzrok vremenu nevolje (1859) 1T, 205.206. 323. Videla sam da ste imali pogrenu predstavu o muenju svojih tela time to ste se liavali korisne hrane. Ovo pojedince u crkvi navodi da misle da je Bog sigurno sa vama, inae se ne biste odrekli sebe i tako rtvovali. Meutim, videla sam da vas nita od toga nee nainiti svetijima. Neznaboci ine sve ovo, ali ne dobijaju nagradu za to. Slomljen i skruen duh pred Bogom dragocen je u Njegovim oima. Videla sam da su vai pogledi u vezi sa ovim pogreni. Videla sam da posmatrate Crkvu i motrite na nju, zapaajui sitnice, umesto da se vaa panja okrene interesima vae due. Bog nije stavio teret svoga stada na vas. Vi mislite da se Crkva ne nalazi u prvom redu, jer ne moe da vidi pojave kao to ih vi vidite i zato to ne ide istim, strogim putem, kojim vi mislite da treba ii. Videla sam da ste se prevarili u pogledu svoje dunosti i dunosti drugih. Neki su u pogledu ishrane otili u krajnost. Oni su se odluili za strogi put i iveli tako oskudno da je njihovo zdravlje trpelo, bolest napredovala u telu, a hram Boji slabio... Videla sam da Bog ni od koga ne zahteva da prihvati ivot tako stroge tednje koja bi oslabila ili otetila Njegov hram. Postoje dunosti i zahtevi u Njegovoj rei koji Crkvu pozivaju na poniznost i muenje due, i zato nema potrebe da pravimo krstove i izmiljamo dunosti koje e iznuriti telo i tako dovesti do poniznosti. Sve ovo je izvan Boje rei. Vreme nevolje je upravo pred nama; tada e ozbiljna potreba zahtevati od Bojeg naroda da se odrekne sebe i jede samo toliko koliko je potrebno da odri ivot. Meutim, Bog e nas pripremiti za to vreme. U ovom stranom asu naa potreba bie prilika za Boga da da svoju silu - koja e ojaati i podupreti Njegov narod... Oni koji rade svojim rukama moraju da hrane svoju snagu da bi izvrili posao. Takoe, i oni koji rade reju i naukom moraju da hrane svoju snagu, jer sotona i njegovi zli aneli ratuju protiv njih sa ciljem da razore njihovu snagu. Oni treba, kad god to mogu, da prue odmor telu i umu od tekog posla, upotrebljavajui zdravu i jaku hranu kojom e izgraditi svoje snage, jer imaju obavezu da ih u potpunosti upotrebe. Videla sam da se Bog ni najmanje ne proslavlja, ako ijedan izmeu Njegovog naroda stvara sebi vreme nevolje. Pred Bojim narodom upravo se nalazi vreme nevolje i On e ga pripremiti za ovaj straan sukob. Kad zdravstvena reforma postaje zdravstvena izvitoperenost Letter 37, 1901. 324. Imam neto da kaem o krajnostima u pogledima na zdravstvenu reformu. Zdravstvena reforma postaje zdravstvena izvitoperenost, ruitelj zdravlja kada se ide u krajnost. Ti nee imati uspeha u sanatorijumima u kojima se lee bolesnici, ako odredi pacijentima istu ishranu, koju si odredio sebi i svojoj supruzi. Uveravam te da tvoje ideje o ishrani bolesnih nisu preporuljive. Promena je prevelika. Dok bih ja napustila mesnu hranu kao tetnu, moe se upotrebiti neto to je manje tetno, a to su jaja. Nemoj ukloniti sa stola mleko ili zabraniti njegovu upotrebu u pripremanju hrane. Mleko koje se upotrebljava treba da potie od zdravih krava i treba da bude sterilisano. Oni koji idu u krajnost u odnosu na zdravstvenu reformu, nalaze se u opasnosti da pripremaju neukusna jela. To je stalna pojava. Hrana je postala tako neukusna da je stomak odbija. Hrana za bolesnike treba da bude raznovrsna. Oni ne treba stalno da dobijaju ista jela...

118

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

Ja sam ti rekla ono to sam imala da kaem, zato to sam primila svetlost koja mi je otkrila da oskudnom hranom nanosi tetu svome telu. Moram da ti kaem da nije dobro da ui studente da se prema ishrani odnose onako kao to si ti inio, jer tvoje ideje o odbacivanju izvesnih namirnica nee pomoi onima kojima su potrebne. Brate i sestro __________, imam potpuno poverenje u vas, i zaista elim da imate telesno zdravlje, kako biste mogli izgraditi savreno duhovno zdravlje. Nedostatak pogodne hrane stvorio vam je velike patnje. Vi niste uzimali hranu koja je mogla da podigne vae oslabljene telesne snage. Vi ne smete da se odreknete dobre, zdrave hrane. Svojevremeno lekar _______________, je prema svojim gledanjima na zdravstvenu reformu, pokuao da ui nau porodicu pripremanju hrane, tj. bez soli i svega drugog to zainjava jelo. Dakle, odluila sam da to pokuam, ali moja snaga je tako opala, da je bilo potrebno da izvrim neku promenu. Novi nain postupanja prihvaen je sa velikim uspehom. Ja vam to govorim zato to znam da ste u stvarnoj opasnosti. Hrana treba da bude tako pripremljena da bude korisna. Ona ne sme biti liena onoga to je potrebno telu. Gospod poziva brata i sestru ______________, na reformu, da se s vremena na vreme odmaraju. Nije dobro za vas da uzimate terete kao to ste to inili u prolosti. Ako ne budete pazili, rtvovaete ivot koji je tako dragocen u Bojim oima: ...i niste svoji? Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u telesima svojim i u duama svojim to je Boje. (1. Korinanima 6,19.20) Nemojte ii u krajnost u pogledu zdravstvene reforme. Neki od naih ljudi veoma su nemarni prema pitanjima zdravstvene reforme. Ali zato to su neki daleko zaostali, vi ne smete, da biste im bili primer, da budete ekstremisti. Vi ne smete da se liavate hrane koja stvara dobru krv. Vaa privrenost pravim naelima vodi vas da prihvatite ishranu koja vam daje iskustvo koje nee biti preporuka zdravstvenoj reformi. Tu je opasnost za vas. Kada uoite da ste postali telesno slabi, za vas je vano da odmah pristupite izmeni. U svoju ishranu unesite ono to ste izostavili. Vaa je dunost da to uinite. Uzmite jaja zdrave ivine. Upotrebite kuvana ili sirova jaja. Nekuvana jaja stavite u najbolje neprevrelo vino koje moete da naete. To e dati vaem telu ono to mu je potrebno. Ni jednog trenutka nemojte pretpostaviti da nije ispravno da to uinite... Mi cenimo vae lekarsko iskustvo, ali ipak kaem da mleko i jaja treba ukljuiti u vau ishranu. Bez ovih namirnica zasada se ne moe prolaziti, i nauka o izostavljanju ovih namirnica ne sme se uiti. Nalazite u opasnosti da preusko gledate na zdravstvenu reformu i da sebi odreujete ishranu koja vas nee okrepiti... Nadam se zaista da ete obratiti panju na rei koje sam vam uputila. Pokazano mi je da neete biti u stanju da izvrite najbolji uticaj na polju zdravstvene reforme ako u nekim pojmovima ne postanete mnogo slobodoumniji prema sebi i drugima. Doi e vreme kada se mleko nee moi tako slobodno koristiti kao sada; ali danas nije vreme da ga odbacimo. Jaja imaju takva svojstva koja lekovito deluju u suzbijanju otrova. Poto su opomene date protiv upotrebe ovih namirnica u porodicama u kojima su deca sklona, ak i nadvladana navikama onanije; ne bismo smeli smatrati odricanjem od naela ako upotrebimo jaja dobro gajenih i pravilno hranjenih kokoi... Bog poziva one za koje je Hristos umro da se brinu o sebi i daju dobar primer drugima. Brate, ti ne treba pitanje ishrane da uini iskuenjem Bojem narodu, jer e izgubiti poverenje u uenja koja stiu do najdalekosenijih istina. Gospod eli da Njegov narod bude dosledan u svakoj taki zdravstvene reforme, ali ne smemo da idemo u krajnost... Razlog slabog zdravlja doktora _____________ je preterano troenje kapitala linog zdravlja, a

119

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

zatim propust da prekoraeni iznos bude nadoknaen zdravom, korisnom, ukusnom hranom. Brate, sav svoj ivot posveti Onome koji je razapet za tebe, ali nemoj se sputavati slabom ishranom, jer na taj nain pogreno predstavlja zdravstvenu reformu. Dok se borimo protiv prodrljivosti i neumerenosti, treba da se setimo sredstava i orua istine Jevanelja, koja su pod uticajem zdravog rasuivanja. Da bismo svoj posao u potpunosti izvrili, moramo da priznamo uslove kojima podlee ljudska porodica. Bog se brine za sve koji ive u raznim zemljama sveta. Oni koji ele da budu Boji saradnici moraju briljivo da razmotre kako ire zdravstvenu reformu u velikom Bojem vinogradu. Oni moraju paljivo odrediti hranu koju treba, a koju ne treba jesti. Ljudski vesnici moraju da se ujedine sa boanskim Pomonikom u iznoenju vesti milosti mnotvu koje Bog eli da spase. Mi treba da se poveemo sa mnogim ljudima. Uiniemo tetu, ako im zdravstvenu reformu iznesemo u najekstremnijem obliku. Mi traimo od njih da napuste upotrebu mesa, kafe ili aja. To je dobro. Meutim, neki govore da se treba odrei i mleka. Ovo je predmet koji zahteva paljivo razmatranje. Postoje siromane porodice ija se hrana sastoji od hleba, mleka i malo voa, ako mogu da dou do njega. Svu mesnu hranu treba ostaviti, ali povre treba pripremiti ukusno, sa malo mleka, pavlake ili neim odgovarajuim. Siromani kau kada im se govori o zdravstvenoj reformi: ta emo jesti? Mi ne moemo podneti trokove kupovine oraha 3 za hranu. Kad sam propovedala Jevanelje siromanima, dobila sam uputstva da im kaem da jedu onu hranu koja je najhranljivija. Ja ne mogu da im kaem: Vi ne smete da upotrebljavate jaja, mleko, ili pavlaku; vi ne smete da upotrebljavate maslac za pripremanje hrane. Jevanelje se mora propovedati siromanima i jo nije dolo vreme da se propie najstroa ishrana. Doi e vreme u kome emo morati da napustimo neke namirnice koje sada upotrebljavamo, kao to su: mleko, pavlaka i jaja; ali moja poruka je ne dovodite sebe ranije u vreme nevolje i na taj nain ne muite sebe smru. Saekajte dok vam Gospod pripremi put. Reforme koje dostiu najvii stepen, mogu odgovarati izvesnoj grupi koja je u mogunosti da dobije sve to joj je potrebno da zameni namirnice koje je napustila. Meutim, ova grupa predstavlja izrazitu manjinu medu onima kojima ova kuanja izgledaju nepotrebna. Ima takvih koji pokuavaju da se uzdravaju onoga to je proglaeno tetnim. Oni ne snabdevaju telo dobrom hranom, a to izaziva njihovo slabljenje i nesposobnost za rad. Na taj nain reforma gubi svoj ugled. Delo koje smo pokuali vrsto da izgradimo, porueno je udnim zahtevima koje Bog ne postavlja. Snaga Crkve time je umanjena. Meutim, Bog e se umeati da sprei ishod ovih preterano revnosnih ideja. Jevaneljem treba pomiriti greni ljudski rod. Ono treba da skupi bogate i siromane kraj Isusovih nogu... Ja, meutim, elim da kaem da e nam Bog otkriti kada bude dolo vreme, da upotreba mleka, pavlake, maslaca i jaja vie nije sigurna. Ne treba zastupati nikakve krajnosti u zdravstvenoj reformi. Pitanje upotrebe mleka, maslaca i jaja reie samo svoj problem. Za sada nemamo nikakve odgovornosti prema ovom pitanju. Neka vaa umerenost bude poznata svima ljudima. Letter 37, 1904. 325. Prole noi govorila sam u snu sa doktorom _____________. Ja sam mu rekla: Ti jo uvek treba da vodi brigu o krajnostima u ishrani. Ti ne sme ii u krajnost u odreivanju ishrane samome sebi, niti svojim pomonicima i bolesnicima u sanatorijumu. Bolesnici dobro plaaju za svoju hranu i oni treba da imaju bogat izbor hrane. Neki e doi u sanatorijum u takvom stanju,
3

Vidi: Objanjenja, T.3.

120

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

koje zahteva strogo odricanje apetitu i najjednostavniji jelovnik. Meutim, kako se njihovo zdravlje poboljava oni treba obilnije da uzimaju dobru hranu. (Sanatorijumi treba da izbegavaju krajnosti u ishrani - 427,428,429) Hranu treba ukusno pripremiti (1867) 2T, 538. 326. Pristalice zdravstvene reforme, vie od svih ostalih, treba paljivo da izbegavaju krajnosti. Telo mora da ima dovoljno hrane. Mi ne moemo da ivimo samo od vazduha; niti moemo sauvati zdravlje ako ne uzimamo dobru hranu. Hrana treba da bude dobro i ukusno pripremljena. (1909) 9T, 161-163. 327. Ishrana kojoj nedostaju hranljivi sastojci nanosi sramotu delu zdravstvene reforme. Mi smo smrtnici i moramo se snabdeti hranom koja e pravilno hraniti telo. Neki od naih ljudi, koji savesno odustaju od upotrebe nezdrave hrane, zanemaruju upotrebu namirnica potrebnih za odravanje tela. Oni iji odnos prema zdravstvenoj reformi ide u krajnost, u opasnosti su da pripremaju neukusna i bljutava jela, koja nisu hranljiva. Hrana treba da bude pripremljena na takav nain da bude i ukusna i hranljiva. Ona ne sme da bude liena onoga to je potrebno telu. Ja upotrebljavam malo soli, i uvek sam je upotrebljavala zato to je so, umesto da bude tetna u stvari neophodna krvi. Povre treba ukusno pripremiti sa malo mleka, pavlake ili neim to ima istu vrednost. Pored opomena koje ukazuju na opasnosti od oboljenja usled upotrebe maslaca, i zla od obilne upotrebe jaja u ishrani male dece, ipak ne smemo da smatramo upotrebu jaja, dobro gajenih i pravilno hranjenih kokoi kao povredu naela. Jaja imaju svojstva ije lekovito dejstvo suzbija neke otrove. Neki su, uzdravajui se od mleka, jaja i maslaca, propustili da snabdeju telo zdravom hranom to ih je oslabilo i onesposobilo za rad. Na taj nain zdravstvena reforma stekla je rav ugled. Delo koje smo pokuali vrsto da izgradimo poljuljano je udnim zahtevima koje Bog ne postavlja, a snaga Crkve je time umanjena. Meutim, Bog e se umeati da sprei posledice proistekle iz ovih previe revnih ideja. Jevanelje treba da pomiri greni ljudski rod. Ono treba da skupi bogate i siromane kraj Isusovih nogu. Doi e vreme kada emo morati da ostavimo neke namirnice koje sada upotrebljavamo kao to su: mleko, pavlaka i jaja. Meutim, nije potrebno da na sebe navuemo nevolju preranim i neumerenim ogranienjima. Saekajte dok okolnosti to budu zahtevale i dok Gospod za to pripremi put. Oni koji ele da uspeno objave naela zdravstvene reforme, Boju re treba da uine svojim vodiem i savetnikom. Jedino ako tako ine kao uitelji naela zdravstvene reforme, mogu biti u povoljnom poloaju. Nemojmo nikada svedoiti protiv zdravstvene reforme, zanemarivanjem zdrave, ukusne hrane umesto tetnih namirnica koje smo odbacili. Nemojte podsticati elju za hranom koja nadrauje. Upotrebljavajte samo jednostavnu, zdravu hranu i stalno zahvaljujte Bogu za naela zdravstvene reforme. U svemu budite istiniti i pravi, i izvojevaete dragocene pobede.

121

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

tetan uticaj onih koji idu u krajnost (1870) 2T, 374.375. 328. I dok vas opominjemo da ne preterujete u uzimanju hrane, ak i najboljeg kvaliteta, opominjemo i one koji idu u krajnost, da ne uzdiu lano merilo, nastojei da svakog dovedu do njega. (1870) 2T, 384-387. 329. Pokazano mi je da su B. i C. obeastili Boje delo. Oni su na njega navukli ljagu, koja se nikada nee potpuno skinuti. Pokazana mi je porodica naeg dragog brata D. Da je ovaj brat dobio pravu pomo u pravo vreme, svaki lan njegove porodice danas bi bio iv. Pravo je udo to se dravni zakoni nisu primenili u ovom sluaju ravog postupanja. Ta porodica umirala je zbog nedostatka jednostavne, skromne hrane. Umirali su od gladi u zemlji izobilja. Na njih je uticao poetnik. Mladi ovek nije umro od bolesti ve od gladi. Hrana bi ojaala njegovo telo i odrala mainu u pokretu... Vreme je da neto uinimo i spreimo poetnike da idu u polje i zastupaju zdravstvenu reformu. Njihova dela i rei moraju se onemoguiti; jer ine vie tete nego to najmudriji ljudi, svojim najboljim uticajem mogu spreiti. Najspremniji zastupnici zdravstvene reforme ne mogu potpuno odvratiti misli javnosti od predrasuda nastalih pogrenim delovanjem ovih ekstremnih ljudi i tako postaviti veliki predmet zdravstvene reforme na pravu osnovu u zajednici u kojoj su ovi ljudi odigrali svoju ulogu. Vrata su time vrsto zatvorena, tako da do nevernika ne moe da dospe sadanja istina o Suboti i skorom Dolasku naeg Spasitelja. Najdragocenije istine ljudi su odbacili kao nedostojne. O ovim ljudima uopteno se govori kao o predstavnicima zdravstvene reforme i svetkovateljima Subote. Velika odgovornost poiva na onima koji su na taj nain nevernima postali kamen spoticanja. Naturanje linog miljenja i linih merila Letter 39, 1901. 330. Dolo je vreme da mnogi na odgovornim poloajima i na manje odgovornim mestima prime zdravstvenu reformu u njenom potpunom znaaju. Meutim, ne smemo dopustiti da ita pomrai vest koju nosimo, Vest treeg anela, koja je u vezi sa Veu prvog i drugog anela. Ne smemo dopustiti da nas manje vano zatvori u mali krug, odakle ne moemo dobiti slobodan pristup narodu. Crkvi i svetu potreban je uticaj, svi talenti koje nam je Bog dao. Sve to imamo treba nameniti Njegovoj slubi. U iznoenju Jevanelja, izostavite sva svoja lina miljenja. Mi imamo vest koju treba objaviti celom svetu, jer Gospod eli da njegove sluge u svetosti uvaju poverenje koje im je On dao. Svakom oveku Bog je dao posao. Prema tome, nemojmo nositi lanu vest. Velianstvenu svetlost zdravstvene reforme ne treba rasipati na nedosledne probleme. Nedoslednost jednoga poiva na svim vernicima i zato kad jedan ode u krajnost Boje delo trpi veliku tetu. Odlaenje u krajnost je problem koga se treba bojati. To me primorava da govorim i spreim da pojmovi budu pogreno shvaeni, da svet ne bi imao razloga da misli da su adventisti sedmoga dana grupa ekstremista. Kada nastojimo da izvuemo ljude iz vatre s jedne strane, prave rei koje tada treba izgovoriti i ispraviti zlo, upotrebljavaju se s druge strane kao opravdanje za poputanje. Neka nas Gospod sauva od ljudskih merila i krajnosti.

122

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

Neka niko ne istie gledita, koja predstavljaju krajnost u odnosu na ono to emo jesti i to emo piti. Gospod je dao svetlost. Neka na narod prihvati svetlost i neka hoda u svetlosti. Potrebno je umnoavanje znanja o Bogu i Isusu Hristu. Ovo znanje je veni ivot. Umnoavanje pobonosti, dobre, ponizne i duhovne vere postavie na narod u poloaj odakle moe da ui od velikog Uitelja. Doi e vreme kada nee biti bezbedna upotreba mleka. Meutim, ako su krave zdrave i ako je mleko dobro skuvano, tada nije potrebno da se pre vremena stvori vreme nevolje. Neka niko ne smatra da do sitnica mora da objavi vest o tome ta na narod treba da iznese na sto. Oni koji zauzmu ovaj krajnji stav na kraju e uvideti da ishod nije takav kakav su oekivali. Gospod e nas voditi svojom desnicom, ako elimo da budemo vodeni. Ljubav i istota su rodovi koje rada dobro drvo. Svako koji ljubi roen je od Boga i poznaje Boga. Dobila sam uputstvo da kaem onima u __________ oblasti, koji su bili tako revnosni u pitanjima zdravstvene reforme, naturajui svoja miljenja i poglede drugima, da im Bog nije dao tu njihovu vest. Rekla sam im da ako ublae i potine svoje nasleene i steene sklonosti, u kojima ima mnogo tvrdoglavosti, uvidee da im je potrebno obraenje. Ako imamo ljubav medu sobom, Bog u nama stoji, i ljubav je njegova savrena u nama... Bog je ljubav, i koji stoji u ljubavi, u Bogu stoji i Bog u njemu stoji. (1. Jovanova 4,12.16) Ljudska mudrost treba da se sjedini sa Bojom mudrou i milou. Budimo sakriveni u Hristu. Radimo marljivo da bismo postigli uzvieno merilo koje nam je Bog postavio - merilo preobraenja Jevaneljem. Bog nas poziva da napredujemo na pravoj stazi, da poravnamo staze za svoje noge, da hromi ne bi skrenuli s puta. Tada e Hristos biti zadovoljan. Greka u suprotstavljanju krajnosti Letter 57, 1886. 331. Brat i sestra ___________ su poputajui u jelu otili u krajnost i uneli pometnju u ustanovu. Sada bi neprijatelj eleo da vas, ako moe, gurne u drugu krajnost - da upotrebljavate osiromaenu hranu. Budite obazrivi i sauvajte uravnoteen um i razumne ideje. Traite mudrost od Neba i mudro radite. Ako budete zauzeli ekstremni stav, moraete da odustanete i tada bez obzira koliko ste bili savesni, izgubiete poverenje u svoje zdravo rasuivanje, a naa braa i sestre i nevernici izgubie poverenje u vas. Nemojte da idete bre nego vam omoguava stvarna svetlost od Boga. Nemojte prihvatati ljudske ideje, nego ivite mudro u strahu Gospodnjem. Ako greite, neka to ne bude u udaljavanju od naroda, jer tada presecate nit svoga uticaja i ne moete mu uiniti nikakvo dobro. Bolje je da greite pored naroda, nego potpuno odvojeni od njega, jer u tom sluaju ima nade da narod povedete sa sobom, ali ne treba greiti ni na jednoj ni na drugoj strani. Nije potrebno da skaete ni u vodu ni u vatru, ve idite srednjim putem izbegavajui sve krajnosti. Nemojte dopustiti da liite na jednostrane, neuravnoteene voe. Nemojte upotrebljavati oskudnu hranu. Neka vas niko ne navede da usvojite osiromaenu ishranu. Pripremite hranu na zdrav i ukusan nain; pripremite hranu lepo da ispravno predstavi zdravstvenu reformu. Veliko nazadovanje u zdravstvenoj reformi nastupilo je zato to su ogranieni umovi upravljali njome i doveli je do takvih krajnosti koje su stvorile odvratnost prema njoj umesto da ljude obrati k njoj. Bila sam tamo gde su sprovoene ove krajnosti. Povre je bilo pripremljeno samo sa vodom i sve ostalo na slian nain. Ova vrsta kuvanja je zdravstvena izvitoperenost. Meutim, ima nekih umova koji su tako sazdani da e prihvatiti sve to nosi obeleje stroge ishrane ili reforme bilo koje

123

XI ODSEK KRAJNOSTI U ISHRANI

vrste. Brao i sestre, elela bih da budete umereni u svemu, ali budite paljivi da ne preete meru ili nau ustanovu uvedete u takav tesnac da se sve zavri u jednoj taki. Vi ne smete da prihvatite svako ljudsko miljenje, nego budite uravnoteeni, blagi i puni poverenja u Boga. Izbegavati obe krajnosti (1900) 6T, 373.374. 332. Znam da se mnogi izmeu nae brae i sestara i srcem i ivotom protive zdravstvenoj reformi. Ja ne zastupam nikakve krajnosti. Meutim, kada sam pregledala svoje rukopise, videla sam odluna svedoanstva i opomene o opasnostima koje prete naem narodu zato to podraava obiaje i navike sveta u poputanju samome sebi, u zadovoljavanju apetita i ponosu odevanja. Moje srce je bolesno i alosno zbog ovakvog stanja. Neki kau da su neka naa braa previe naglaavali ova pitanja. Ali zato to su neki moda nesmotreno radili, naturajui svoja oseanja u odnosu na zdravstvenu reformu u svim prilikama, sme li se iko usuditi da zadri istinu o ovom predmetu? Ljudi iz ovog sveta nalaze se daleko, u suprotnoj krajnosti - u poputanju i neumerenosti u jelu i piu; a ishod je obilje poudnih navika. Mnogi od onih koji su se spremali da obavljaju posao za Uitelja, sada se nalaze u senci smrti, jer nisu oseali da na njima poiva sveta obaveza da potuju zakone zdravlja. Zakoni tela u stvari su Boji zakoni; ali ova injenica izgleda da je zaboravljena. Neki su prihvatili nain ishrane koja ne moe da ih odri u zdravlju. Oni nisu nabavili vrednu hranu koja moe da zameni tetne namirnice, i nisu razmatrali injenicu da se u pripremanju dobre i zdrave hrane mora pokazati smisao i umenost. Telo treba pravilno hraniti da bi moglo da vri svoj posao. Protivno je zdravstvenoj reformi, da posle odbacivanja velikog broja nezdravih jela, idemo u drugu krajnost, smanjujui do najmanje mere koliinu i kakvou hrane. Umesto da to bude zdravstvena reforma, to je zdravstvena izopaenost. (Vanost uputstava za pripremanje zdrave, ukusne hrane - Vidi: kole kuvanja u Odseku XXV)

124

XII. ISHRANA ZA VREME TRUDNOE


Uticaj pre roenja (1905) M.H. 372.373. 333. Mnogi roditelji gledaju na posledice uticaja pre roenja kao na beznaajnu pojavu, ali Nebo ne gleda tako. Vest koju je doneo Boji aneo, i koju je dva puta na najsveaniji nain objavio, pokazuje da to zasluuje nae najbriljivije razmiljanje. Reima kojima se obratio majci Jevrejki, Bog se obraa majkama svih vekova. Neka dri, rekao je aneo, sve to sam joj zapovedio da dri. (Sudije 13,14) Na napredak deteta utiu navike majke. Njen apetit i strasti treba da budu pod nadzorom naela. Postoji neto to je potrebno da izbegava, neto protiv ega treba da se bori, ako veruje da Bog, dajui joj dete, ispunjava svoju nameru sa njom. Ako pre roenja svoga deteta poputa samoj sebi, ako je sebina, nestrpljiva i sitniava, ove karakterne crte odrazie se i u sklonostima njenog deteta. Na taj nain mnoga deca primila su kao nasledstvo gotovo nepobedive sklonosti ka zlu. Meutim, ako se majka nepokolebljivo dri pravih naela, ako je umerena i puna samoodricanja, ako je ljubazna, plemenita i nesebina, moi e svom detetu da da ove iste dragocene crte karaktera. Naredba koja je zabranjivala majci upotrebu vina, bila je veoma izriita. Svaka kap estokog pia, koju bi uzela da udovolji apetitu, izloila je opasnosti telesno, umno i moralno zdravlje svog deteta i neposredan je greh protiv Tvorca. Mnogi savetnici zahtevaju ispunjenje svake elje majke; pa ako poeli bilo koju namirnicu, makar i tetnu, ona slobodno moe da udovolji svom apetitu. Ovakav savet je laan i pogrean. Telesne potrebe majke ni u kakvom sluaju ne smeju se zanemariti. Od nje zavise dva ivota i zato na njene elje treba gledati sa nenou, a njenim potrebama velikoduno udovoljavati. Ali, u ovom dobu, ona, iznad svega drugog, treba da izbegava, kako u ishrani, tako i u svemu ostalom sve ono to bi joj umanjivalo telesnu i umnu snagu. Naredbom samoga Boga ona je pod najsveanijom obavezom da vlada nad sobom. (1890) C.T.B.H. 37.38. 334. Kada je Gospod hteo da podigne Samsona kao oslobodioca svome narodu, majci je pokazao kako treba da ivi pre roenja svoga deteta. Ista zabrana od samog poetka trebalo je da se odnosi i na dete, jer je ono kao nazirej bilo od svoga roenja posveeno Bogu. Boji aneo se javio Manojevoj eni i obavestio je da e dobiti sina i u skladu sa tim dao joj je vana uputstva: Nego sada uvaj se da ne pije vina ni silovita pia, i da ne jede nita neisto. (Sudije 13,4) Bog je imao vaan posao za obeano Manojevo dete i zato je bilo potrebno da mu obezbede osobine koje su potrebne za ovaj posao, u skladu sa tim navike i majke i deteta morale su biti tako briljivo odreene. Zato sada ne pij vina ni silovita pia, glasilo je uputstvo anela Manojevoj eni, i ne jedi nita neisto; to sam joj zapovedio sve neka dri. (Sudije 13,7.14) Navike majke uticae na dete i njegov izbor za dobro ili zlo. Ona sama mora da se upravlja po naelu i mora da gaji umerenost i samoodricanje, ako eli napredak svome detetu.

125

XII ODSEK ISHRANA ZA VREME TRUDNOE

Neka se uva! Signs, Feb. 26. 1902. 335. Rei izgovorene Manojevoj eni sadre istinu koju bi trebalo da prouavaju i dananje majke. Govorei ovoj majci, Gospod je govorio svim zabrinutim i alosnim majkama ondanjeg vremena, kao i svim majkama u naratajima koji su dolazili. Da, svaka majka moe da shvati svoju dunost. Ona bi trebalo da zna da karakter njene dece vie zavisi od njenih navika pre njihovog roenja i od njenih napora posle njihovog roenja, nego od spoljnih prednosti ili nemogunosti. Neka se uva, rekao je aneo. Neka stoji spremna da se odupre iskuenju. Njenim apetitom i strastima treba da vlada naelo. Svakoj majci treba rei: Neka se uva! Postoji neto ega mora da se kloni, neto protiv ega mora da se bori, ako veruje da Bog ispunjava svoju nameru sa njom time to joj je dao dete... Majka, koja je spreman uitelj svojoj deci, mora pre njihovog roenja, da stvori naviku samoodricanja i vladanja nad sobom; jer e im predati svoje osobine, svoje vrste ili slabe crte karaktera. Neprijatelj dua poznaje ovaj predmet mnogo bolje nego mnogi roditelji. On e majku dovesti u iskuenje, znajui da, ako mu se ona ne odupre, preko nje moe delovati na njeno dete. Bog je jedina nada majci. Ona moe da Ga moli za milost i snagu. Ona uzalud nee traiti pomo. On e je osposobiti da na svoje potomstvo prenese osobine koje e mu pomoi da postigne uspeh u ovom ivotu i zadobije veni ivot. Ne predati se apetitu (1870) 2T, 381-383. 336. Kada se u ivotu ene pre roenja deteta, ne uini promena, ini se uobiajena greka. U ovom znaajnom vremenskom razdoblju posao majke treba olakati. U njenom telu deavaju se velike promene. To zahteva veu koliinu krvi, a zbog toga i poveanje koliine najbolje hrane koja e se pretvoriti u krv. Ako nema u izobilju zdrave i dobre hrane, ona ne moe da odri telesnu snagu i njeno potomstvo lieno je ivotne snage. Njeno odevanje takoe zahteva panju. Treba obratiti panju na zatitu tela od hladnoe. Ona ne sme da nepotrebno troi ivotne snage da bi nadoknadila nedostatak dovoljnog odevanja. Ako je majka liena obilne, zdrave hrane velike vrednosti, ona nee imati dovoljnu koliinu i dobar kvalitet krvi. Njen krvotok bie slab, a njenom detetu nedostajae to isto. Njeno potomstvo bie nesposobno da uzme hranu koju e kasnije pretvoriti u dobru krv, koja e hraniti telo. Napredak majke i deteta mnogo zavisi od dobrog, toplog odela i od uzimanja kvalitetne hrane. Unapred treba razmiljati i brinuti o vanrednim naporima pred kojima se nalazi ivotna snaga majke. Meutim, s druge strane, miljenje da ena zbog toga to se nalazi u naroitom stanju, moe da se preda apetitu je greka koja poiva na obiaju, a ne na zdravom razumu. Apetit ena u ovom stanju moe da se menja i teko mu je udovoljiti, a obiaj joj doputa da ima sve to zamisli, ne savetujui se sa razumom o tome da li ovakva hrana moe da snabde njeno telo hranljivim sastojcima i omogui rast njenom detetu. Hrana treba da ima veliku hranljivu vrednost i ne sme da bude nadraujua. Obiaj doputa da joj se ako eli da meso, turija, zainjena hrana ili pita sa mesom, jer apetit mora da se slua. To je velika greka koja nanosi mnogo tete. teta ne moe da se proceni. Ako je ikada potrebna jednostavnost u ishrani i naroita briga za kvalitet hrane koja se jede, to je onda u ovom znaajnom razdoblju.

126

XII ODSEK ISHRANA ZA VREME TRUDNOE

ene od naela, koje su dobro upuene, nee odbaciti jednostavnu ishranu u ovo naroito vreme. One e shvatiti da od njih zavisi i drugi ivot i bie briljive u svim svojim navikama, a naroito u ishrani. One ne treba da jedu ono to nije hranljivo i to nadrauje samo zato to je ukusno. Postoji previe savetnika, koji su spremni da ih ubede da uine ono to im njihov razum kae da ne treba da ine. Deca se raaju bolesna zato to su roditelji popustili apetitu. Telo ne trai tu raznolikost u hrani o kojoj um razmilja. Velika je greka, koju hrianke treba da odbace, da ono to se javi u umu, mora da bude i u elucu. Mati se ne sme dopustiti da vlada eljama tela. Oni koji dozvoljavaju da ukus gospodari, snosie kaznu zbog prestupa zakona svoga tela. Meutim, ovo se nee zavriti samo na tome; njihovo nevino potomstvo takoe e patiti. Organi koji stvaraju krv ne mogu da pretvore zaine, pite sa mesom, turiju ili bolesno meso u dobru krv. Ako se mnogo hrane unese u eludac, tako da su organi za varenje primorani da preterano rade, da bi je svarili i oslobodili telo nadraujuih sastojaka, majka nanosi nepravdu sebi i polae temelj bolesti svome potomstvu. Ako bira da jede ono to joj se svia i ono to zamisli, bez obzira na posledice, ona e snositi kaznu, ali ne sama. Njeno nevino dete mora da pati zbog njene nepromiljenosti. Posledice preteranog rada i slabe ishrane (1865) H. to L. ch. 2, pp. 33.34. 337. U mnogim sluajevima majci se, pre roenja dece, doputa da radi teke poslove od ranog jutra do kasno u no, i tako zagreva svoju krv... Njenu snagu treba paljivo uvati... Njen teret i brige retko su umanjeni i ovo razdoblje koje pre svega treba da bude, vreme odmora, za nju je vreme umora, alosti i sumornosti. Prevelikim naporima sa svoje strane, ona svoje potomstvo liava hrane za koju se priroda pobrinula i zagrejavajui svoju krv, daje mu u nasledstvo krv ravog kvaliteta. Potomstvo je lieno ivotne, telesne i umne snage. (1870) 2T, 378.379. 338. Videla sam nain ivota B. u njenoj porodici. On je bio strog i vlastoljubiv. Prihvatio je zdravstvenu reformu kako ju je zastupao brat C. i kao i on, iao je u krajnost u ovom pitanju; pa poto nije imao uravnoteen um, nainio je stranu greku, iji ishod vreme nee izbrisati. Potpomognut lancima koje je sakupio iz knjiga, poeo je da sprovodi teoriju koju je zastupao brat C. i slino njemu, ukazivao na usklaivanje svega sa merilom koje je sam postavio. Svoju porodicu potinio je ovim strogim pravilima, ali propustio je da nadgleda svoje ivotinjske sklonosti. Propustio je da sam sebe uskladi sa merilom i potini svoje telo. Da je imao potpuno poznavanje sistema zdravstvene reforme, znao bi da njegova ena nije u stanju da rada zdravu decu. Njegove neukroene strasti prevagnule su bez razmiljanja o uzroku i posledici. Pre roenja svoje dece, nije postupao sa suprugom onako kako treba da se postupa sa enom u takvom stanju... On nije obezbedio koliinu i kvalitet hrane koja je bila potrebna da hrani dva ivota umesto jednog. Drugi ivot zavisio je od njenog, a njen organizam nije primio dobru i zdravu hranu neophodnu za odravanje njene snage. Ni koliinski ni kvalitetno to nije bilo dovoljno. Njeno telo zahtevalo je promene, raznolikost i kvalitet hrane koja je trebalo da bude hranljivija. Njena deca roena su malokrvna i sa slabim organima za varenje. Od hrane kojom je kao majka bila primorana da se hrani nije mogla da stvori dobar kvalitet krvi i zato je raala neuravnoteenu decu.

127

XIII. ISHRANA U DETINJSTVU


Savet zasnovan na boanskom uputstvu Signs, Sept. 13, 1910. 339. Oevi i majke treba da se pitaju: ta emo initi s detetom kad nam se rodi? (Sudije 13,8) Izneli smo itaocima ta je Bog rekao o ivotu majke pre roenja dece. Ali to nije sve. Aneo Gavrilo bio je poslan iz nebeskih dvorova da prenese uputstva za staranje o deci posle njihovog roenja, da bi roditelji u potpunosti razumeli svoju dunost. U vreme Hristovog prvog dolaska, aneo Gavrilo doao je Zariji s veu koja je bila slina onoj koja je data Manoju. Starom sveteniku je reeno da e njegova ena roditi sina ije ime treba da bude Jovan. I, rekao je aneo, bie tebi radost i veselje, i mnogi e se obradovati njegovu roenju. Jer e biti veliki pred Bogom, i nee piti vina i sikera i napunie se Duha svetoga. (Luka 1,14.15) Ovo dete obeanja trebalo je vaspitati tako da ima strogo umerene navike. Njemu je trebalo poveriti znaajno delo reforme, da pripremi put Hristu. Meu ljudima je postojala neumerenost u svim oblicima. Poputanje vinu i raskonoj hrani smanjivalo je telesnu snagu i snizilo moral do takve mere da najodvratniji prestupi nisu izgledali greni. Jovanov glas trebalo je iz pustinje da odjekne strogim prekorom zbog grenog poputanja naroda, a njegove trezvene navike trebalo je da budu prekor neumerenosti njegovog vremena. Pravi poetak reforme Napori naih radnika koji rade na uzdizanju umerenosti ne dopiru tako daleko da bi sasvim iskorenili neumerenost iz ivota nae zemlje 1. Jednom stvorene navike, teko je iskoreniti. Reformu treba da pone majka pre roenja dece; i ako bi se Boja uputstva verno izvravala, neumerenost ne bi postojala. Stalan napor svake majke trebalo bi da se sastoji u usklaivanju sopstvenih navika sa Bojom voljom, da bi mogla da radi u skladu sa Njim i tako sauva svoju decu od savremenih poroka koji unitavaju zdravlje i ivot. Neka majke, bez oklevanja, uspostave pravu vezu sa svojim Tvorcem, da bi, Njegovom milou koja pomae, mogle da izgrade bedem oko svoje dece koji e ih zatiti od razuzdanosti i neumerenosti. Kada bi majke ile ovim putem, tada bi one mogle da vide svoju decu, kao mladog Danila, kako dostiu visoko merilo moralnih i umnih dostignua i kako postaju blagoslov za drutvo i ast za svoga Tvorca. Dojene (1905) M.H. 383. 340. Najbolja hrana za dete je hrana koju daje priroda. Ono ne sme nepotrebno da bude lieno te hrane. Bezduno je da majka pokua da se oslobodi, zbog udobnosti ili drutvenih razloga, nene dunosti da doji svoje malo dete. Majka koja dozvoljava da neko drugi doji njeno dete, treba dobro da razmotri kakav moe da
1

Misli se na SAD.

128

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

bude ishod. U veoj ili manjoj meri dojilja prenosi svoje raspoloenje i narav na dete koje doji. Health Reformer, September, 1871. 341. Da bi se u korak pratila moda, priroda se zloupotrebljava, umesto da se vodi rauna o njoj. Majke ponekad zavise od plaene dojilje, ili od boce koja treba da zameni majine grudi. Jedna od najnenijih i najprijatnijih dunosti koju majka moe da vri za svoje dete, koje zavisi od nje, kojom se dva ivota stapaju i koja budi najsvetija oseanja u srcu ene, rtvuje se ubitanoj ludosti mode. Ima majki koje ele da rtvuju svoje materinske dunosti u dojenju dece jednostavno zato to je vrlo teko biti sputan sopstvenom decom koja su plod njihovog tela. Balske dvorane i uzbudljivi prizori zadovoljstva uticali su na odumiranje najuzvienijih oseanja due. Ovo je mnogo privlanije za majku pomodarku od materinskih obaveza prema sopstvenoj deci. Moda e zato svoju decu predati nekoj plaenoj dadilji da vri ove dunosti koje iskljuivo pripadaju njoj. Rave navike ine da joj ove nene dunosti, koje bi trebalo radosno da izvri, budu neprijatne zato to se briga oko dece mea sa zahtevima modernog ivota. Strana osoba vri dunost majke i iz svojih grudi daje hranu i odrava ivot deteta. Meutim, ovo nije sve. Ona svoje sklonosti i narav prenosi detetu koje doji. ivot deteta vezan je za njen ivot. Ako je najmljena osoba gruba ena, naprasita i nerazumna; i ako ne vodi dovoljno rauna o svom moralu, dojene e najverovatnije biti iste ili sline naravi. Isti kvalitet rave krvi, koja tee venama najmljene dojilje, tei e i venama deteta. Majke koje na ovaj nain daju svoju decu iz svoga naruja i odbijaju materinske dunosti zato to je to teret koji one ne mogu dobro nositi, jer svoj ivot posveuju modi, nedostojne su imena majke. One poniavaju plemenite sklonosti i svete osobine ene, i vie vole da budu leptiri koji e iveti od pomodarskih zadovoljstava, imajui manje oseanja odgovornosti prema svome potomstvu nego neme ivotinje. Mnoge majke zamenjuju grudi bocom. To je potrebno zato to nemaju hrane za svoju decu. Ali u devet od deset sluajeva njihove rave navike u oblaenju i ishrani, poevi od mladosti, dovele su ih do nesposobnosti da izvre dunosti koje im je priroda dodelila... Uvek mi je izgledao hladan i bezduan postupak onih majki, koje su mogle da doje svoje dete, ali ipak, su ga odbile od svojih materinskih grudi i dale mu bocu. U tom sluaju, najvea briga treba da bude nabavka mleka od zdrave krave, a boca kao i mleko moraju biti savreno isti. Ovo se esto zanemari to izaziva posledice koje dete nepotrebno trpi. Tom prilikom dolazi do poremeaja u elucu i crevima pa dete koje treba saaljevati, razboli se iako je roeno zdravo. (1865) H.to L. ch. 2, pp. 39.40. 342. Vremensko razdoblje u kome dete prima hranu od majke je kritino. Mnogim majkama dok doje svoju decu, doputa se da preterano rade i zagreju svoju krv prilikom kuvanja. Dojene je tada ozbiljno ugroeno ne samo grozniavom hranom iz majinih grudi, nego je i njegova krv zatrovana nezdravom ishranom majke, koja je celo svoje telo dovela u grozniavo stanje, ime je pokvarila i hranu detetu. Na dete, takoe, utie i stanje majinog duha. Ako je majka nesrena, lako razdraljiva, uzbuena, dajui oduka izlivu strasti, hrana koju dete prima od nje bie tetna, izazivajui este greve, prolive, a u nekim sluajevima estoka uzbuenja i napade. Na karakter deteta manje ili vie utie priroda hrane koju prima od majke. Kako je onda znaajno da majka, dok doji svoje dete, sauva dobro raspoloenje, imajui savreni nadzor nad svojim duhom. Ako bude tako inila, hrana nee tetiti detetu, a blag, miran nain kojim se majka ophodi sa svojim detetom uticae na oblikovanje njegovog uma. Ako je nervozno i lako razdraljivo,

129

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

majin paljiv, neprenagljen postupak, delovae umirujue tako da e se zdravlje deteta vidno popraviti. Nepravilnim negovanjem mnoga deca pretrpela su tetu. Ako je dete razdraljivo, obino se hrani da bi bilo mirno, dok - u mnogim sluajevima - pravi razlog njegove razdraljivosti je u primanju suvinih koliina hrane, koja je postala tetna ravim navikama majke. Davanjem veih koliina hrane samo se pogorava stanje, jer je eludac deteta ve pretovaren. Redovnost u jelu (1865) H. to. L, ch. 2. p. 47. 343. Prvo vaspitanje koje deca u ranom detinjstvu moraju da prime od majke treba da se odnosi na njihovo telesno zdravlje. Njima treba da se da jednostavna hrana takvog kvaliteta koja e im sauvati najbolje zdravstveno stanje i koju treba uzimati samo u redovnim vremenskim razmacima, ne ee od tri puta dnevno, a ipak, bi dva obroka bila bolja nego tri. Ako su deca pravilno vaspitana, ona e uskoro shvatiti da ne mogu nita dobiti plakanjem ili gunanjem. Razborita majka radie na vaspitavanju svoje dece, ne samo gledajui svoju sadanju udobnost, nego i njihovo budue dobro. U ovom cilju ona e svojoj deci dati dobru pouku o vladanju apetitom i o samoodricanju, otkrivajui im uticaj koji jelo, pie i oblaenje imaju na zdravlje. (1880) 4T, 502. 344. Svojoj deci ne smete dopustiti da izmeu obroka jedu slatkie, voe, orahe 2 ili bilo koju drugu hranu. Dva obroka dnevno za njih su bolja nego tri. Ako roditelji daju primer, ili rade prema naelu, deca e uskoro ui u kolosek. Neurednost u jelu ometa zdrav rad organa za varenje i kada vaa deca priu stolu, ona ne mare za zdravu hranu. Njihov prohtev za jelom trai ono to je najtetnije za njih. Mnogo puta vaa deca patila su od groznice koju su navukla nepravilnim jedenjem. U takvim prilikama roditelji su odgovorni za njihove bolesti. Dunost roditelja je da se brinu o tome da njihova deca stvore navike koje vode zdravlju, jer time izbegavaju mnoge nevolje. Health Reformer, September, 1866. 345. Deca se esto hrane, a to izaziva groznice i razliite patnje. eludac ne sme stalno da radi, ve u odreenim razmacima treba da ima svoje vreme odmora. Bez toga deca e biti mrzovoljna, razdraljiva i esto bolesna. (Deca treba da se ue kada i kako da jedu - 288) (Rano vaspitanje Danila - 241) (Vidi: Odsek IX Redovnost u jelu) Rano vaspitanje apetita (1905) M.H. 383-385. 346. Znaaj vaspitanja dece sa ciljem da steknu prave navike u uzimanju hrane, teko se moe dovoljno proceniti. Deca treba da naue da jedu da bi ivela, a ne da ive da bi jela. Vaspitanje deteta treba da otpone jo u majinom naruju. Detetu treba dati hranu samo u redovnim vremenskim razmacima, a rede kako postaje starije. Ne treba mu davati slatkie ili hranu za starije osobe, koju
2

Vidi: Objanjenja, T 3.

130

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

ono nije sposobno da svari. Briljivost i redovnost u ishrani male dece, nee samo dati zdravlje i na taj nain doprineti da postanu tihi i dobroudni, nego e poloiti temelj navikama i bie im blagoslov u kasnijim godinama. Kako deca rastu, poevi od najranijeg detinjstva, tako treba obratiti veliku panju vaspitanju njihovog ukusa i apetita. Cesto im se doputa da jedu ono to odaberu i kada odaberu bez obzira na potrebe zdravlja. Trud i novac koji se tako esto rasipaju na nezdrave slatkie, navode mlade da misle da je najvii cilj ivota, i cilj koji donosi najvie sree, onaj koji omoguava poputanje apetitu. Ishod ovakvog vaspitanja je preterano jedenje, zatim bolest, kojoj obino sledi leenje otrovnim lekovima. Roditelji treba da vaspitavaju apetit svoje dece i ne smeju dopustiti upotrebu nezdrave hrane. Meutim, u naporu da se pripremi zdrava ishrana, treba da budemo paljivi da ne greimo traei od dece da jedu ono to nije ukusno ili da jedu vie nego to treba. Deca imaju prava, ona neto vie vole i kada su ove elje razumne to treba potovati... Majke koje ispunjavaju elje svoje dece, po cenu zdravlja i dobre naravi, seju seme zla koje e izniknuti i doneti rod. Poputanje samome sebi raste sa razvojem deteta, na raun umne i telesne snage. Majke koje ovako rade njee u gorini seme koje su posejale. One e gledati svoju decu kako rastu, nesposobna da umom i karakterom izvre plemeniti i korisni posao u drutvu ili domu. Duhovne, umne i telesne snage slabe pod uticajem nezdrave hrane. Savest otupi, a mogunost za primanje dobrih utisaka se smanjuje. U pouavanju dece da vladaju apetitom i da se hrane u skladu sa potrebama zdravlja, treba im objasniti da se odriu samo onoga to im kodi. Oni se odriu tetnog u korist neeg boljeg. Neka sto bude postavljen privlano i ukusno, snabdeven dobrim namirnicama koje je Bog tako obilno darovao. Neka obedi budu radosni, sreni asovi. Poto uivamo u Bojim darovima, odgovorimo zahvalnim proslavljanjem Darodavca. (1875) 3T, 564. 347. Mnogi roditelji, da bi izbegli zadatak strpljivog vaspitanja svoje dece pouavajui ih samoodricanju i pravilnom korienju svih Bojih blagoslova, poputaju im dozvoljavajui da jedu i piju kad god to ele. Apetit i sebino poputanje, osim ako se vrsto ne ogranie, rastu zajedno sa uzrastom i jaaju sa snagom. Kada ova deca otponu samostalan ivot i kada zauzmu svoje mesto u drutvu, nisu sposobna da se odupru iskuenju. Moralna neistota i velika nepravda neogranieno vladaju. Iskuenje poputanja ukusu i zadovoljavanja sklonosti ne smanjuje se s godinama, i omladina se uglavnom povodi za nagonima robujui apetitu. U izjelici, puau, pijanici vidimo rav rezultat pogrenog vaspitanja. Poputanje i izopaenost (1864) Sp. Gifts IV, 132.133. 348. Deca koja nepravilno jedu esto su slaba, bleda, zakrljala, nervozna i razdraljiva. Sve ono to je plemenito rtvuje se prohtevu za jelom, a neobuzdane strasti preovlauju. ivot mnoge dece od pet do deset pa i petnaest godina, kao da je obeleen izopaenou. Oni poznaju gotovo svaki porok. Roditelji su, u velikoj meri, krivi za ovo i njima e biti pripisani gresi njihove dece, jer su ih na to posredno navodili svojim neispravnim ivotom. Oni kuaju svoju decu da popuste apetitu time to iznose na sto mesnu hranu i drugu hranu pripremljenu sa zainima koji bude neobuzdane

131

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

strasti. Svojim primerom ue svoju decu neumerenosti u jedenju. Njima se doputa da jedu gotovo svakog asa u toku dana, a to stalno optereuje organe za varenje. Majke imaju malo vremena za pouavanje svoje dece. Njihovo dragoceno vreme posveeno je pripremanju raznih vrsta nezdrave hrane, koju e izneti na sto. Mnogi roditelji dozvolili su svojoj deci da odu u propast, dok su se trudili da svoj ivot usklade sa modom. Ako posetioci treba da dou, oni ele da ih pozovu za isto tako dobar sto kakav bi nali kod bilo koga iz kruga svojih poznanika. Mnogo vremena i trokova rtvuje se ovom obiaju. Zbog spoljnog izgleda i udovoljavanja apetitu priprema se bogata hrana. ak i oni koji tvrde da su hriani toliko se razmeu pozivajui k sebi grupu ljudi, iji je najvaniji razlog posete - poslastice koje e pojesti. Hriani u ovome moraju da se promene. Iako treba ljubazno da se ophode prema svojim posetiocima, ipak ne treba da budu takvi robovi mode i apetita. Pouavajte jednostavnost (1890) C.T.B.H. 141. 349. Hrana treba da bude tako jednostavna da njena priprema ne oduzima majci sve vreme. Istina, treba obratiti panju i na sto izneti zdravu hranu pripremljenu na zdrav i ukusan nain. Nemojte smatrati da e bilo ta, to nemarno i na brzinu spremite sluiti kao dovoljno dobra hrana za decu. Meutim, manje vremena treba posvetiti pripremanju nezdravih jela da bi se na trpezi udovoljilo izopaenom ukusu, a vie vremena vaspitanju i pouavanju dece. Neka se snaga, koja se sada ulae za nepotrebno planiranje onoga to ete jesti i piti i u ta ete se obui, upravi na odravanje line istoe i urednosti odee. Letter 72, 1896. 350. Vrlo zainjeno meso, praeno bogatim kolaima, slabi deije organe za varenje. Da su se navikla na jednostavnu, zdravu hranu, njihov apetit ne bi traio neprirodnu rasko i meana jela... Meso koje se daje deci nije najbolje to im se moe dati, da bi uspeh bio obezbeen... Vaspitavati decu da ive samo od mesne hrane bilo bi tetno za njih. Mnogo je lake stvoriti neprirodan prohtev za jelom, nego ispraviti i reformisati ukus, kada je on ve postao draga priroda. Podsticanje neumerenosti (1875) 3T, 563. 351. Mnoge majke koje osuuju neumerenost koja svuda postoji, ne gledaju dovoljno paljivo da bi mogle uoiti uzrok. One iz dana u dan pripremaju raznovrsna i veoma zainjena jela, koja kuaju apetit i podstiu neumereno jedenje. Amerika jela obino su tako pripremljena da stvaraju pijanice. Apetit je naelo koje vlada u irokim slojevima. Onaj koji poputa apetitu, jedui esto hranu koja nije najboljeg kvaliteta, slabi svoju mo da se odupre apetitu i strasti u srazmeri u kojoj je jaao svoju sklonost prema nepravilnim navikama u jelu. Majkama je potrebno naglasiti njihovu obavezu prema Bogu i svetu, da drutvu daju decu koja e imati dobro oblikovan karakter. Ljudi i ene koji sa vrstim naelima izlaze na pozornicu ivota, bie spremni da neukaljani stoje usred moralne prljavtine ovog pokvarenog veka... Trpeze mnogih tobonjih hrianki, iz dana u dan, postavljene su raznom hranom koja nadrauje eludac i izaziva grozniavo stanje organizma. Mesna hrana predstavlja glavnu namirnicu

132

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

na stolu nekih porodica, dok se njihova krv ne napuni kanceroznim i krofuloznim sokovima. Njihovo telo sastavljeno je od onoga to jedu. Ali kada patnja i bolest naiu na njih, tada je to nevolja koja dolazi od Provienja. Ponavljamo, neumerenost poinje za naim stolovima. Apetitu se poputa sve dok poputanje ne postane druga priroda. Upotrebom aja i kafe, stvara se elja za duvanom, a ovaj opet podstie elju za estokim piima. (1905) M.H. 334. 352. Neka roditelji povedu sveti rat protiv neumerenosti na svome ognjitu, neka pouavaju svoju decu da od najranijeg detinjstva slede naela, i tada se mogu nadati uspehu. C.T.B.H. 46. (1890) C.H. 113. 353. Prvi zadatak roditelja treba da se sastoji u naporu da postanu razumni u pogledu ispravnog naina postupanja sa decom, da bi im u zdravom telu sauvali zdrav duh. Naela umerenosti treba sprovesti u svim pojedinostima domaeg ivota. Decu od najranijeg ivotnog doba ivota treba dosledno uiti samoodricanju. (Nadraujua hrana izaziva e koju voda ne moe ugasiti - 558) (1875) 3T, 488.489. 354. Mnogi roditelji vaspitavaju ukus svoje dece i oblikuju njihov apetit. Oni im poputaju u jedenju mesne hrane i pijenju aja i kafe. Vrlo zainjena mesna hrana, aj i kafa na koje majke podstiu svoju decu, pripremaju put elji za jaim nadraujuim sredstvima kao to je duvan. Upotreba duvana podstie elju za estokim piima; a upotreba duvana i estokih pia neprestano smanjuje snagu ivaca. Kada bi se probudila moralna osetljivost hriana i pokrenula za ovaj predmet umerenosti u svemu, oni bi svojim primerom, poevi za svojim stolom, mogli da pomognu slabima u vladanju nad samim sobom i nemonima da se odupru jakim eljama apetita. Kada bismo mogli shvatiti da navike koje stvaramo u ovom ivotu utiu na nae vene interese, da naa vena sudbina zavisi od strogo umerenih navika, mi bismo se trudili da izgradimo strogu umerenost u jelu i piu. Svojim primerom i linim naporima moemo da postanemo sredstvo za spasavanje mnogih dua od ponienja, neumerenosti, poroka i smrti. Nae sestre mnogo mogu da uine u velikom delu spasavanja drugih, time to e postaviti svoje stolove samo zdravom hranom velike hranljive vrednosti. One bi svoje dragoceno vreme mogle da upotrebe u vaspitanju ukusa i apetita svoje dece, u stvaranju navika umerenosti u svemu, i u podsticanju samoodricanja i dobroinstva za dobro drugih. Uprkos primeru, koji nam je Hristos dao u pustinji kuanja odricanjem apetitu i savlaivanjem njegove sile, ima mnogo majki hrianki koje svojim primerom i vaspitanjem pripremaju svoju decu da postanu prodrljivci i pijanice. Deci se esto doputa da jedu ono to izaberu i kada izaberu, ne obazirui se na zdravlje. Ima mnogo dece koja su od svog najranijeg detinjstva gurmanski vaspitana. Poputanjem apetitu ona su rano obolela od ravog varenja. Samopoputanje i neumerenost u jelu raste sa njihovim uzrastom i jaa sa njihovom snagom. Umna i telesna snaga rtvuje se roditeljskim poputanjem. Tako nastaje poseban ukus prema pojedinim namirnicama od kojih nema nikakve koristi, nego samo tete; telo je optereeno, a organizam oslabljen. (Temelj neumerenosti - 203)

133

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

Razvijajte odvratnost prema nadraujuim sredstvima (1890) C.T.B.H. 17. 355. Vaspitavajte svoju decu da oseaju odvratnost prema nadraujuim sredstvima. Koliko mnogo ljudi u neznanju gaji elju za ovim sredstvima! U Evropi sam videla negovateljice, koje na usne nevine dece stavljaju au vina ili piva, i na taj nain razvijaju u njima ukus prema nadraujuim sredstvima. to vie stare, ona se navikavaju da sve vie i vie zavise od ovih sredstava, dok malo - pomalo ne budu savladana i baena izvan domaaja pomoi, da na kraju stignu u grob pijanice. Meutim, prohtev za jelom nije samo na ovaj nain izvitoperen i ovako postao zamka. Hrana je esto takva da izaziva elju za nadraujuim piima. Deci se iznose raskona, zainjena jela, bogati sosovi, kolai i torte. Ova vrlo zainjena hrana nadrauje eludac i izaziva veliku elju za jo jaim nadraujuim sredstvima. Nije samo apetit stavljen u iskuenje nepodesnom hranom, od koje je deci dozvoljeno da slobodno jedu za vreme obroka, nego im je dozvoljeno da jedu izmeu obroka i ve od dvanaeste ili etrnaeste godine ona su esto hronini bolesnici sa slabim varenjem. Moda ste videli sliku eluca oveka koji se odao estokim piima. Slino stanje stvara se nadraujuim dejstvom ljutih zaina. Sa elucem u takvom stanju, ovek tei za neim jo jaim da bi udovoljio pojaanim zahtevima apetita. Posle svega videete svoje sinove kako na ulici ue da pue. Hrana tetna za decu C.T.B.H. 46.47, (1890) C.H. 114. 356. Oni koji poputaju uzde apetitu nemaju mogunosti da postignu hriansko savrenstvo. Moralnost vae dece ne moe se lako podii, ako niste briljivi u izboru njihove hrane. Mnoge majke postavljaju sto koji je zamka porodici. Mesnu hranu, maslac, sir 3, bogate kolae, zainjena jela i zaine obilno koriste i stari i mladi. Sve ovo remeti stomak, nadrauje ivce i slabi um. Organi koji otvaraju krv ne mogu ove namirnice da pretvore u dobru krv. Hrana spremljena sa ivotinjskom mau teka je za varenje. Uticaj sira je tetan. Hleb od finog brana ne daje telu onu hranu koja moe da se nade u hlebu od neprosejanog peninog brana. Njegova rasprostranjena upotreba nee sauvati telo u najboljem stanju. Zaini najpre nadrauju nenu sluzokou eluca, i na kraju razaraju prirodnu osetljivost ove nene opne. Krv postaje grozniava, neobuzdanost se budi, dok moralna i umna snaga slabi i postaje sluga strastima. Majka treba da naui da svojoj porodici postavlja jednostavnu, ali zdravu hranu velike hranljive vrednosti. Spreavanje ravih sklonosti (1875) 3T, 567.568. 357. Da li e majke ovog narataja shvatiti svetost svoje misije i prestati da se takmie u izgledu sa svojim bogatim susedima, a teiti da ih prevaziu u vernom izvravanju posla koji se sastoji u pripremanju sopstvene dece za bolji ivot? Kada bi deca i omladina bili pouavani i vaspitavani obiajima samoodricanja i vladanja nad samim sobom, kad bi bili pouavani da jedu da bi iveli, umesto da ive da bi jeli, tada bi bilo manje bolesti i manje moralne pokvarenosti. Kad bi se u
3

Prim. prev.: zreo, prevreli sir - vidi: 632; Objanjenja T, 13.

134

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

omladinu, koja stvara i oblikuje drutvo usadila prava naela umerenosti, tada bi bilo malo potrebe za izuzetnim naporima kojima se postie tako malo u korist umerenosti. Ona e tada posedovati moralne vrednosti i moralnu estitost, da se u Hristovoj sili odupru prljavtinama ovih poslednjih dana... Moda su roditelji preneli svojoj deci sklonosti prema apetitu i strastima, to e oteati njihovo vaspitavanje da postanu strogo umerena i imaju iste i moralne navike. Ako im je elja za nezdravom hranom, za nadraujuim sredstvima i narkoticima predata kao roditeljsko zavetanje, koliko velika i sveana odgovornost poiva na roditeljima da suzbiju rave sklonosti koje su predali svojoj deci! Koliko ozbiljno i marljivo roditelji treba da u veri i nadi, obavljaju svoju dunost prema svojoj nesrenoj deci! Roditelji treba da smatraju svojim najvanijim poslom razumevanje zakona ivota i zdravlja, da pripremanjem hrane ili drugim navikama ne bi uinili nita to bi razvilo rave sklonosti u njihovoj deci. Koliko briljivo majke treba da ue da opremaju svoje stolove najjednostavnijom, zdravom hranom, da organi za varenje ne oslabe, da snaga ivaca ne postane neuravnoteena i da uputstva koja treba da daju svojoj deci ne pobiju hranom koju iznose pred njih. Ova hrana e oslabiti ili ojaati stomane organe i doprineti nadzoru telesnog i moralnog zdravlja dece, koja su krvlju otkupljena Boja svojina. Kakvo je sveto poverenje ukazano roditeljima, time to treba da sauvaju telesni i moralni lik svoje dece, da bi ivani sistem mogao biti uravnoteen, a dua udaljena od opasnosti! Oni koji poputaju apetitu svoje dece i koji ne nadgledaju njihove strasti, uvidee veliku greku koju su nainili - u ljubitelju duvana, u robu estokih pia, ija su ula otupela i ije usne govore la i bezbonost. Okrutna ljubaznost poputanja (1873) 3T, 141. 358. Pokazano mi je da je veliki uzrok postojeeg alosnog stanja u tome to roditelji ne oseaju obavezu da vaspitavaju svoju decu da se usklade sa telesnim zakonom. Majke vole svoju decu idolopoklonikom ljubavlju i poputaju njihovom apetitu, iako znaju da e to otetiti njihovo zdravlje i navui na njih bolesti i nesreu. Ova svirepa ljubaznost u velikoj meri ispoljava se u dananjem narataju. eljama dece udovoljava se po cenu zdravlja i dobre naravi, zato to je majci lake da im poputa nego da im uskrati ono to ona buno zahtevaju. Na taj nain majke seju seme koje e izniknuti i doneti rod. Deca se ne vaspitavaju da se odreknu apetita i ogranie svoje elje. Ona postaju sebina, samovoljna, neposluna, nezahvalna i nesveta. Majke koje vre ovaj posao s gorinom e ponjeti plodove semena koje su posejale. One su greile protiv Neba i protiv svoje dece i Bog e ih pozvati na odgovornost. (1890) C.T.B.H. 76.77. 359. Kakav e se prizor ukazati, kada se roditelji i deca budu sastali prilikom konanog obrauna! Hiljade dece koja su bila robovi apetita i poniavajuih poroka, iji su ivoti bili moralne olupine, stajae licem k licu sa roditeljima koji su od njih nainili ono to su postali. Ko e, nego roditelji, morati da snosi ovu stranu odgovornost? Da li je Gospod iskvario ovu omladinu? O, ne! Ko je, onda, izvrio ovo strano delo? Zar se gresi roditelja izopaenim apetitom i strastima nisu preneli na decu? Zar ovo delo nisu izvrili oni koji su zanemarili da ih vaspitaju prema uzoru koji im je Bog dao? Kao to je sigurno da postoje, tako je sigurno da e svi ovi roditelji biti ispitani pred Bogom.

135

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

Zapaanja za vreme putovanja Health Reformer, December, 1870. 360. Dok sam sedela u vagonu, sluala sam roditelje kako primeuju da je apetit njihove dece veoma prefinjen, i ako nemaju mesa i kolaa ona ne mogu da jedu. Kada je uziman podnevni obrok, posmatrala sam kvalitet hrane koju su davali ovoj deci. To je bio hleb od finog brana, iseena unka posuta crnim biberom, zainjena turija, kolai i kompoti. Bleda i potamnela boja koe na licu ove dece, jasno je ukazivala na zlostavljan i napaen eludac. Dvoje od ove dece zapazila su da deca iz jedne druge porodice jedu sir sa svojom hranom i odmah su izgubila volju da jedu ono to je bilo pred njima, sve dok njihova majka, koja im je poputala, nije zamolila za pare sira da bi ga dala svojoj deci bojei se da njena draga deca nee moi da zavre svoj obed. Majka je primetila: Moja deca vole ovo ili ono toliko i ja im dajem ono to ele; jer apetit eli onu vrstu hrane koju telo trai. To bi bilo tano da se apetit nije izopaio. Postoji prirodan i izopaen apetit. Roditelji koji su navikli svoju decu da celog ivota jedu nezdravu, nadraujuu hranu, sve dok im se ukus nije tako izopaio da su poela da trae zemlju, pisaljku od kriljca, prenu kafu, talog aja, cimet, karanfili i zaine, ne mogu da tvrde da apetit trai ono to je potrebno telu. Apetit je pogreno vaspitavan, sve dok se nije izopaio. Savreni stomani organi nadraivani su i oteivani sve dotle dok nisu izgubili svoju osetljivost. Jednostavna, zdrava hrana ini im se bljutavom. Zlostavljani stomak nee izvriti povereni zadatak, dok se ne pospei sredstvima koja veoma nadrauju. Da su ova deca od najranijeg detinjstva vaspitavana da uzimaju samo zdravu hranu, pripremljenu na najjednostavniji nain, koja je u velikoj meri sauvala svoja prirodna svojstva, da izbegavaju mesnu hranu, ivotinjsku mast i sve zaine, ukus i apetit ostali bi neiskvareni. U svom prirodnom stanju on, u velikoj meri moe da ukae, na hranu koja najvie odgovara potrebama tela. Dok su deca i roditelji jeli svoje poslastice, moj suprug i ja uzeli smo svoj jednostavni obrok, u uobiajeno vreme, u jedan sat posle podne, koji se sastojao od crnog hleba bez maslaca i dosta voa. Mi smo jeli svoj obrok sa velikim zadovoljstvom i zahvalnim srcima to nismo bili primorani da nosimo sa sobom itavu bakalnicu da bismo udovoljili udljivom apetitu. Svojski smo jeli i nismo imali nikakvo oseanje gladi do sledeeg jutra. Prodavac sa svojim narandama, orasima, kokicama i slatkiima u nama je imao slabe muterije. Kvalitet hrane koju su jeli roditelji i deca nije mogao da stvori dobru krv i dobro raspoloenje. Deca su bila bleda. Neka su imala odvratne ive rane na licu i rukama. Druga su bila skoro slepa od onih oboljenja, to ih je veoma naruilo. Druga, meutim, nisu imala nikakav osip na koi, ali su patila od napada kalja, katara ili tekoa sa grlom i pluima. Primetila sam jednog deaka od tri godine koji je patio od proliva. On je imao groznicu, ali izgledalo je kao da misli da je hrana sve to mu je potrebno. Taj deak traio je svakih nekoliko minuta kolae, piletinu i turiju. Majka je odgovarala na svaki njegov zahtev kao posluan rob; a kada traena hrana nije po elji odmah stigla, kada su vika i zahtevi postali neprijatno hitni, majka je odgovarala: Da, da, drago dete, dobie. Kada mu je hrana stavljena u ruke, udljivo ju je bacio na pod vagona, zato to nije stigla dovoljno brzo. Jedna devojica jela je kuvanu unku i zainjenu turiju, hleb i maslac, posmatrajui tanjir iz koga sam ja jela. Tu je bilo neega to ona nije imala i odbila je da jede. Devojica od est godina rekla je da eli tanjir. Mislila sam da eli lepu crvenu jabuku koju sam jela, pa iako smo imali ogranienu koliinu, bilo mi je ao roditelja, pa sam joj dala jednu lepu jabuku. Ona ju je zgrabila iz moje ruke i prezrivo bacila na pod vagona. Pomislila sam: Ako se ovom detetu dozvoljava da bude tako samovoljno, ono e zaista doneti sramotu svojoj majci.

136

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

Ovo ispoljavanje udi bilo je ishod majinog naina poputanja. Kvalitet hrane koju je davala svom detetu neprekidno je optereivao organe za varenje. Krv je bila neista, a dete boleljivo i razdraljivo. Kakvoa hrane koju je svakog dana davala ovom detetu bila je takve prirode da je uzbuivala strasti, a potiskivala ono to je moralno i umno. Roditelji su oblikovali navike svog deteta. Oni su ga nainili sebinim i neprijatnim. Oni nisu obuzdali njegove elje i nadgledali njegove udi. ta mogu oekivati od takvog deteta kada bude stiglo u vreme zrelosti? Mnogi izgleda ne razumeju vezu kojom um potpomae telo. Ako je telo poremeeno nezdravom hranom, mozak i ivci se uznemire, a strasti lako uzbude. Jedno dete od oko deset godina patilo je od groznice i nije elelo da jede. Majka ga je gonila: Jedi malo od ovih sunerastih kolaa. Evo malo lepe piletine. eli li da okusi ovaj kompot? Dete je na kraju pojelo veliki obrok kao za zdravu osobu. Hrana koja mu je ponuena nije bila dobra ni za zdrav eludac, i nikako je nije trebalo jesti za vreme bolesti. Majka je u razdoblju od oko dva sata, stavljala obloge na glavu detetu, govorei da ne moe da razume zato ima takvu groznicu sa visokom temperaturom. Ona je dodavala gorivo vatri i udila se to vatra gori. Da je u sluaju ovoga deteta ostavljeno da sama priroda deluje, eludac bi dobio odmor koji mu je bio toliko potreban, a njene patnje bile bi mnogo manje. Ove majke nisu bile pripremljene za podizanje dece. Najvei uzrok ljudskih patnji je nepoznavanje odnosa i naina postupanja sa sopstvenim telom. Mnogi postavljaju pitanje: ta da jedem i kako da ivim da bih danas to bolje uivao? Dunost i naela odgurnuti su u stranu zbog sadanjeg uivanja. Ako elimo zdravlje, moramo iveti za njega. Ako usavravamo hrianski karakter, moramo da ivimo za njega. Roditelji su u velikoj meri odgovorni za telesno zdravlje i moral svoje dece. Oni treba da pouavaju svoju decu, podstiui ih da se sebe radi usaglase sa zakonima zdravlja i tako umanje nesreu i patnje. Kako je udno to majke moraju da poputaju svojoj deci u upropaavanju telesnog, umnog i moralnog zdravlja! Kakvog je karaktera takva ljubav! Ove majke onesposobljavaju svoju decu za sreu u ovom ivotu, inei izglede za budui ivot veoma nesigurnim. Uzrok razdraljivosti i nervoze C.T.B.H. 61.62. (1890) F.E. 150.151. 361. Redovnost treba da postane pravilo u svim dejim navikama. Majke ine veliku greku doputajui deci da jedu izmeu obroka. Ova navika poremeti eludac pa je tako poloen temelj buduim patnjama. Njihova razdraljivost moda je izazvana nezdravom hranom, jo uvek nesvarenom, ali majka smatra da ne moe da gubi vreme, da razmilja o tome i ispravi svoje tetne postupke. Ona ak nije u mogunosti da umiri njihovo nestrpljivo dosaivanje. Ona malim patnicima daje pare kolaa ili neku drugu poslasticu da ih umiri, ali ovo samo poveava zlo. Neke majke u svojoj zabrinutosti nad poslom, tako se uzbude u toj nervoznoj brzini da su razdraljivije od svoje dece, i time to ih grde, pa ak i tuku, pokuavaju da zastrae maliane oekujui od njih da budu mirni. Majke se u razgovoru sa lekarom esto ale na neno zdravlje svoje dece, a da su pokazale samo malo zdravog razuma, uvidele bi da je nevolja prouzrokovana grekama u ishrani. Mi ivimo u veku prodrljivosti, i navike koje mladi stiu vaspitanjem, ak i meu nekim adventistima sedmog dana, su u neposrednoj suprotnosti sa prirodnim zakonima. Jednom sam sedela za stolom sa nekoliko dece ispod dvanaest godina. Meso je slueno u izobilju, a onda je jedna krhka, nervozna devojica zatraila turiju. Dodata joj je tegla kineske turije, ljute od slaice i ljute

137

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

od zaina, iz koje se ona slobodno posluivala. Dete je bilo poslovino nervozno i razdraljive naravi; a ovi ljuti zaini kao da su dobro proraunati da izazovu takvo stanje. Najstarije dete smatralo je da ne moe da jede bezmesni obrok i pokazalo je veliko nezadovoljstvo, pa ak i nepotovanje, kada mu to nije obezbeeno. Majka je udovoljavala svemu onome to je deak voleo i u onome to nije voleo, sve dok nije postala, nita drugo, do rob njegovih udi. Deak nije radio i vei deo vremena provodio je u itanju nekorisnog ili gore od nekorisnog tiva. Stalno se alio na glavobolju i nije voleo jednostavnu hranu. Roditelji treba da se pobrinu i zaposle svoju decu. Lenjost je najsigurniji izvor zla. Telesni rad koji donosi zdrav umor miiima, stvorie elju za jednostavnom, zdravom hranom i mladi koji je pravilno zaposlen nee ustati od stola gunajui zato to pred sobom nije video iniju sa mesom i razne poslastice koje iskuavaju apetit. Isus, Boji sin, radei svojim rukama drvodeljski zanat, dao je primer svim mladima. Neka se sete oni koji prezira preuzimanje obinih ivotnih obaveza, da se Isus pokoravao svojim roditeljima i tako dao svoj udeo za izdravanje porodice. Rasko nije postojala na trpezi Josifa i Marije, jer su pripadali siromanima i skromnima. Odnos izmeu hrane i moralnog razvoja (1890) C.T.B.H. 134. 362. Strana je sotonina sila nad omladinom ovoga veka. Ako um nae dece nije vrsto uravnoteen verskim naelima, njihov moral bie iskvaren poronim primerima sa kojima dolaze u dodir. Omladini preti najvea opasnost od nedostatka vladanja nad samim sobom. Popustljivi roditelji ne ue svoju decu samoodricanju. Hrana koju iznose pred njih nadrauje eludac. Tako prouzrokovan nadraaj prenosi se na mozak, a posledica toga je rasplamsavanje strasti. Nemogue je dovoljno naglasiti da sve to dospeva u eludac utie ne samo na telo, ve takoe i na um. Masna i nadraujua hrana uzbuuje krv, uzbuuje ivani sistem i esto otupljuje moralna shvatanja, optereujui razum i savest ulnim pobudama. Teko je, i esto gotovo nemogue, da neumeren u ishrani pokae strpljenje i vladanje nad samim sobom. Zato je deci, iji su karakteri jo neoblikovani, veoma vano davati zdravu hranu koja ne nadrauje. U svojoj ljubavi na nebeski Otac poslao je svetlost zdravstvene reforme da nas sauva od zala koja proizilaze iz neobuzdanog poputanja apetitu. Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo to inite, sve na slavu Boju inite. (1. Korinanima 10,31) Da li to ine roditelji dok pripremaju hranu i kada pozivaju porodicu da uestvuje u obroku? Da li pred svoju decu postavljaju samo ono za to znaju da e im dati najbolju krv, ono to e odrati telo u najmanje grozniavom stanju, i sto e uspostaviti najbolju vezu izmeu ivota i zdravlja? Ili e im, bez obzira na budue dobro svoje dece, davati nezdravu, nadraujuu hranu? (1870) 2T, 365. 363. ak i pobornici zdravstvene reforme mogu da pogree u koliini hrane. Oni mogu da neumereno jedu hranu zdravog kvaliteta. Neki u ovoj kui gree u kvalitetu. Oni nikada nisu zauzeli svoj stav prema pitanju zdravstvene reforme. Oni su izabrali da jedu i piju ono to im se svia i kada im se svia. Na taj nain nanose tetu svom telu. Ne samo to, oni oteuju svoje porodice time to na sto iznose hranu koja nadrauje, koja e pojaati ivotinjske strasti njihove dece, dovodei ih do toga

138

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

da malo brinu za ono to je nebesko. Roditelji na taj nain u svojoj deci jaaju ivotinjske, a smanjuju njihove duhovne sile. Kako e teku kaznu morati da plate na kraju! I tada se oni ude to su im deca moralni slabii! Iskvarenost meu decom (1870) 2T, 359-362. 364. ivimo u doba iskvarenosti. Sotona u ovo vreme, izgleda da ima skoro potpuni nadzor nad umovima koji nisu sasvim posveeni Bogu. Zbog toga na roditeljima i starateljima, koji treba da vaspitavaju decu, lei veoma velika odgovornost. Kakva je dunost roditelja koji su preuzeli odgovornost time to su dali ivot deci? Da li da ih puste da se uzdignu kako mogu ili upravo kako ona to ele? Dopustite mi da vam kaem da na roditeljima poiva teka odgovornost... Kazala sam da su neki od vas sebini. Vi niste razumeli moju misao. Prouili ste koja hrana ima bolji ukus. Preovladali su ukus i zadovoljstvo, umesto Boje slave i elje za napretkom u boanskom ivotu i uzdizanju svetost u strahu Bojem. Savetovali ste se sa svojim zadovoljstvom, sa svojim apetitom, i dok ste to inili, sotona je dobio u vremenu i, kao to se to obino deava, svaki put je osujetio vae napore. Neki od vas, oeva, odveli ste svoju decu lekaru da vidi ta je sa njima. Ja bih mogla da vam za dva minuta kaem ta im je bilo. Vaa deca su iskvarena. Sotona je preuzeo nadzor nad njima. On je doao pravo, pored vas, dok ste vi, koji ste im kao Bog, odreeni da ih uvate, bili spokojni, zaneseni, u snu. Bog vam je zapovedio da ih vaspitavate u strahu i znanju Gospodnjem. Meutim, sotona je proao pravo pored vas i izatkao vrste veze oko njih. I sada jo uvek spavate. Neka se Nebo smiluje vama i vaoj deci, jer je svakome od vas potrebna Njegova milost. Sve je moglo biti drukije Da ste izgradili svoj stav u pogledu zdravstvene reforme; da ste dodali svojoj veri vrlinu, vrlini znanje, a znanju umerenost, sve je moglo biti drukije. Meutim, bili ste delimino pokrenuti grehom i iskvarenou koja postoji u vaim kuama... Vi treba da pouavate svoju decu. Treba da ih uite kako da izbegnu poroke i iskvarenost ovoga veka. Umesto toga, mnogi brinu kako da se dobro nahrane. Vi iznosite na svoj sto maslac, jaja i meso i vaa deca to jedu. Ona se hrane namirnicama koje e probuditi njihove ivotinjske strasti, a zatim ete doi na sastanak i moliti Boga da blagoslovi i spase vau decu. Koliko visoko dopiru vae molitve? Vi najpre treba da izvrite jedan posao. Kada ste uinili za svoju decu sve, to je Bog ostavio da uinite, tada sa poverenjem moete traiti naroitu pomo koju je Bog obeao da e vam dati. Treba da prouavate umerenost u svemu. Morate da je prouavate u onome to jedete i pijete. Pa ipak kaete: Nikoga se ne tie ta jedem, ili ta pijem, ili ta iznosim na svoj sto. Meutim, to se nekoga tie, osim ako ne uzmete svoju decu i zakljuate ih, ili ako ne odete u pustinju u kojoj nikom neete biti teret i u kojoj vaa neposluna i porona deca nee kvariti drutvo sa kojim se meaju. Uite decu kako da se odupiru iskuenjima C.T.B.H. 63.64. (1890) F.E. 152.153. 365. Postavite strau nad apetitom; nauite svoju decu primerom kao i reju da koriste

139

XIII ODSEK ISHRANA U DETINJSTVU

jednostavnu hranu. Zaposlite ih korisnim poslom, uite ih da budu marljiva, a ne samo zaposlena. Pokuajte da uzdignete njihovu moralnu osetljivost. Uite ih od najranijih godina njihovog detinjstva da Bog polae pravo na njih. Kaite im da se na svakom koraku pokazuje moralna iskvarenost, i da je potrebno da dou Isusu, da Mu se predaju telom i duhom, jer e samo u Njemu nai snagu da se odupru svakom iskuenju. Stalno im istiite da nisu stvorena samo da zadovolje sebe, ve da budu Boja orua za izvravanje plemenitih ciljeva. Uite ih da u iskuenjima koja ih vode na staze sebinog poputanja, onda kada sotona pokuava da zakloni Boga ispred njihovih oiju, pogledaju na Isusa molei Ga: Pomozi mi Gospode, da ne podlegnem! Aneli e se skupiti oko njih, odgovorie na njihove molitve i povesti sigurnim stazama. Hristos se molio za svoje uenike ne da budu uzeti iz ovoga sveta, nego da budu sauvani od zla - da bi se mogli sauvati od poputanja iskuenjima koja e sretati na svakom koraku. Ovo je molitva koju treba da izgovara svaki otac i majka. Da li e oni tako moliti Boga za svoju decu, a u isto vreme dozvoliti im da postupaju kako se to njima svia? Da li e im maziti apetit, sve dotle, dok on ne postane gospodar i tek tada pokuati da obuzdaju svoju decu? Ne, umerenost i vladanje nad sobom treba da budu predmet pouavanja od same kolevke. Na majci, u velikoj meri, poiva odgovornost za ovaj posao. Izmeu majke i njenog deteta postoji najnenija zemaljska veza. Zbog ove jake i mnogo nenije veze i jedinstva, na dete se mnogo lake utie majinim nego oevim ivotom i primerom. Pa ipak, majina odgovornost je teka i treba da bude stalno podravana od oca. C.T.B.H. 79.80. (1890) F.E. 143. 366. Majke, isplatie vam se da iskoristite dragocene asove koje vam je Bog dao da oblikujete karakter svoje dece i da ih pouite da se strogo dre naela umerenosti u jelu i piu... Sotona zna da ne moe imati veliku mo nad umom, kada je apetit stavljen pod nadzor, a ne kao kada mu se poputa. Zato on stalno radi pokuavajui da ljude navede na poputanje. Pod uticajem nezdrave hrane, savest otupi, um se zamrai i tako smanji njegova mogunost za primanje utisaka. Meutim, krivica prestupnika se ne smanjuje, zato to je savest povreivana sve dok nije postala neosetljiva. (1909) 9T, 160.161. 367. Oevi i majke, straite u molitvi. Strogo se uvajte neumerenosti u svakom obliku. Uite svoju decu naelima prave zdravstvene reforme. Uite ih ta da izbegavaju da bi sauvala zdravlje. Boji gnev je ve poeo da se izliva na decu neposlunosti. Kakav kriminal, kakvi gresi, kakvo bezakonje se otkriva na svakom koraku! Kao narod moramo da pokaemo veliku brigu u uvanju svoje dece od moralno posrnulih drugova. (Kua na selu; njena veza sa ishranom i moralom - 711)

140

XIV. PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE


Ravo kuvanje je greh MS. 95, 1901. 368. Greh je iznositi na sto ravo spremljenu hranu. Ono to uzimamo za jelo slui na dobro celom telu. Gospod eli da Njegov narod ceni potrebu pripremanja hrane na takav nain da ne stvara kiselinu u elucu, to ima za posledicu ravo raspoloenje. Imajmo na umu da u vekni dobrog hleba ima praktine vere. Znanje kuvanja vredi deset talanata Neka se na kuvanje ne gleda kao na neku vrstu ropstva. ta bi bilo od naeg sveta, ako bi svi koji su zaposleni kuvanjem napustili svoj posao, izgovarajui se da to nije dovoljno dostojanstveno? Kuvanje se moe smatrati manje poeljnim poslom u odnosu na neke druge vrste poslova, ali u stvarnosti to je nauka koja po svojoj vrednosti stoji iznad svih drugih nauka. Tako Bog gleda na pripremanje zdrave hrane. On ceni one koji vre vernu slubu pripremajui zdravu, ukusnu hranu. Onaj ko poznaje vetinu zdravog pripremanja hrane i koji koristi ovo znanje, dostojan je veih pohvala nego oni koji su zaposleni bilo kojom drugom vrstom posla. Ovaj talanat treba izjednaiti po vrednosti sa deset talanata; jer njegova pravilna upotreba mnogo doprinosi odravanju zdravlja ljudskog tela. Poto je tako nerazdvojno povezan sa ivotom i zdravljem, on je najdragoceniji od svih darova. Potovanje kuvarice (1870) 2T, 370. 369. Ja cenim svoju krojaicu, cenim svoju daktilografkinju; ali moja kuvarica, koja dobro zna kako da pripremi hranu, koja e odrati ivot, hraniti mozak, kosti i miie, zauzima najvanije mesto medu pomonicima u mojoj porodici. (1890) C.T.B.H. 74. 370. Neko ko se sprema da postane krojaica, slovoslaga, korektor, knjigovoa ili uitelj smatra sebe vrlo otmenim da bi se druio sa kuvaricom. Ovakve misli zahvatile su gotovo sve drutvene slojeve. To je dovelo do toga da kuvarica smatra da njeno zanimanje vrlo nisko stoji na lestvici drutvenog ivota i da ona ne sme da oekuje ravnopravnost u porodici. Zato ste onda iznenaeni kada inteligentna devojka trai neko drugo zaposlenje? Zato se udite to ima tako malo obrazovanih kuvarica? Pravo je udo da postoji i toliko onih koje ele da prihvate takav nain postupanja. Kuvarica zauzima vano mesto u domainstvu. Ona priprema hranu koja e se preko eluca iskoristiti za odravanje mozga, kostiju i miia. Zdravlje svih lanova porodice zavisi u velikoj meri od njene vetine i inteligencije. Domaim dunostima nikada se nee obratiti panja koja im pripada, dok se onima koji ih verno izvravaju ne oda duno potovanje.

141

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

(1873) 3T, 156-158. 371. Ima mnogo devojaka koje su se udale i stekle porodice, ali koje imaju vrlo malo praktinog znanja o dunostima koje poivaju na supruzi i majci. One umeju da itaju umeju da sviraju na nekom muzikom instrumentu; ali one ne znaju da kuvaju. One ne znaju da naine dobar hleb, koji je osnova zdravlja u porodici... Dobro kuvanje i iznoenje na sto zdrave hrane, ukusno pripremljene, zahteva inteligenciju i iskustvo. Osoba koja priprema hranu, koju treba da primi na eludac i pretvori u krv koja e hraniti telo, zauzima najznaajniji i najuzvieniji poloaj. Poloaj daktilografa, krojaice ili uiteljice muzike ne moe se po znaaju izjednaiti sa poloajem kuvarice. Dunost je svake ene da postane veta kuvarica (1870) 2T, 370. 372. Nae sestre esto ne znaju da kuvaju. Takvima bih kazala: Otila bih najboljoj kuvarici koja se moe nai u zemlji i ostala bih tamo, ako je potrebno, nedeljama, dok ne bih postala majstor u toj vetini - inteligentna, veta kuvarica. To bih uinila ak i onda kada bih imala i 40 godina. Vaa je dunost da nauite da kuvate i vaa je dunost da svoje keri nauite da kuvaju. Kada ih uite vetini kuvanja, vi oko njih podiete odbrambeni zid koji e ih sauvati od nerazumnosti i poroka u to bi inae, u iskuenju, mogle da upadnu. C.T.B.H. 49. (1890) C.H. 117. 373. Da bi nauile da kuvaju, ene treba da ue i onda strpljivo sprovode u delo ono to su nauile. Ljudi pate zato to ne ele da se potrude da to uine. Ja kaem takvima: Vreme je da probudite svoje usnule snage i da se obavestite. Nemojte misliti da je izgubljeno vreme koje je posveeno sticanju potpunog znanja i iskustva u pripremanju zdrave, ukusne hrane. Svejedno je koliko ste dugo sticali iskustvo u kuvanju, ako jo uvek imate odgovornosti prema lanovima porodice, vaa je dunost da uite kako da se pravilno starate o njima. Neka ljudi i ene ue da kuvaju C.T.B.H. 56.57. (1890) C.H. 155. 374. Mnogi koji prihvataju zdravstvenu reformu ale se da im ona ne odgovara; posle sedenja za njihovim stolovima, dola sam do zakljuka da zdravstvena reforma nije kriva, nego ravo pripremljena hrana. Pozivam ljude i ene kojima je Bog dao mudrost: Uite da kuvate. Ne greim kada kaem ljudi, jer je njima, kao i enama, potrebno da upoznaju jednostavno, zdravo pripremanje hrane. Njihov posao esto ih vodi tamo gde ne mogu da dobiju zdravu hranu. Oni su moda pozvani da ostanu danima, pa ak i sedmicama u porodicama koje nemaju nikakvog pojma u ovom smislu. Tada, ako imaju znanja, mogu ga dobro upotrebiti. Prouavajte zdravstvene asopise Letter 135, 1902. 375. Oni koji ne znaju da higijenski kuvaju, treba da naue da sastave zdrave namirnice velike hranljive vrednosti, i tako pripreme ukusna jela. Neka se oni koji ele da steknu znanja u ovoj oblasti pretplate na nae zdravstvene asopise. U njima e nai obavetenja o ovom predmetu...

142

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

Bez neprekidnog usavravanja pronalazakih sposobnosti, niko ne moe da se istakne i sprovede zdravo kuvanje. Oni ija su srca otvorena za utiske i predloge Velikog Uitelja, mnogo e nauiti i postati sposobni da ue i druge; jer e im On dati sposobnost i razumevanje. Podsticanje razvoja pojedinanih sposobnosti (1902) 7T, 133. 376. Gospodnji je plan da se u svakom mestu podstaknu ljudi i ene da razviju svoje talente pripremanjem zdrave hrane od prirodnih proizvoda iz svoga kraja. Ako gledaju na Boga, vebajui svoju vetinu i otroumnost pod vostvom Njegovog Duha, nauie kako da pripreme prirodne namirnice u zdravu hranu. Na taj nain bie osposobljeni da ue siromane kako da se snabdeju hranom, koja e zauzeti mesto mesne hrane. Oni kojima je na taj nain pruena pomo, mogu zauzvrat da pouavaju druge. Ovakav posao bie izvren sa svetom revnou i snagom. Da je to ranije uinjeno, danas bi bilo mnogo vie ljudi u istini i mnogo vie onih koji bi mogli da pouavaju. Nauimo ta je naa dunost, i tada je obavljajmo. Mi ne treba da budemo zavisni i bespomoni, oekujui da drugi izvre posao koji je Bog nama poverio. Poziv na kole kuvanja MS 95, 1901. 377. kole kuvanja treba da budu povezane sa naim sanatorijumima i kolama u kojima e se dobijati uputstva o zdravom pripremanju hrane. U svim naim kolama treba da postoje obrazovane osobe, koje e pouavati ake, mladie i devojke, vetini kuvanja. ene naroito treba da ue da kuvaju. R.H. June 6. 1912. 378. Velika usluga moe se uiniti pouavanjem naroda kako da priprema zdravu hranu. Ova grana dela je isto tako vana kao i svaka druga grana koju treba prihvatiti. Treba osnovati vie kola za kuvanje, a neke treba da rade od kue do kue, upuujui u vetinu pripremanja zdrave hrane. (Vidi: kole kuvanja, Odsek XXV) Zdravstvena reforma i dobro kuvanje C.T.B.H. 119. (1890) C.H. 450.451. 379. Jedan od razloga obeshrabrenja mnogih u sprovoenju zdravstvene reforme je to nisu nauili da kuvaju, tako da zdrava, jednostavno pripremljena hrana zauzme mesto hrane na koju su bili naviknuti. Oni oseaju odvratnost prema ravo pripremljenim jelima, a zatim ih ujemo kako priaju da su pokuali sa zdravstvenom reformom, ali da ne mogu iveti na takav nain. Mnogi pokuavaju da sprovedu oskudna uputstva o zdravstvenoj reformi, i obavljaju tako alostan posao koji oteuje varenje i obeshrabruje sve koji uine ovaj pokuaj. Vi tvrdite da sprovodite zdravstvenu reformu i zato treba da postanete dobre kuvarice i kuvari. Oni koji iskoriste prednosti pravilno voenih kola za zdravo kuvanje, ostvarie velike koristi, kako u linoj praksi, tako i u pouavanju drugih.

143

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

Promena i naputanje mesne hrane (1868) 2T, 63. 380. Mi vam savetujemo da promenite svoje ivotne navike; ali dok to inite, opominjemo vas da to mudro radite. Ja poznajem porodice koje su prele sa mesne hrane na osiromaenu hranu. Njihova hrana je tako siromano pripremljena da eludac osea odvratnost prema njoj, i takvi su mi kazali da im zdravstvena reforma ne odgovara i da im se telesna snaga smanjila. To je jedan od razloga zato neki nisu imali uspeha u svojim naporima da pojednostave ishranu. Oni su imali oskudnu hranu. Hrana je pripremana sa malo truda i ustaljenom jednolinou. Nije potrebno da za jedan obrok bude mnogo vrsta hrane, ali svi obroci ne smeju bez ikakve promene biti sastavljeni od iste vrste hrane. Hranu treba jednostavno pripremiti, ali tako ukusno da stvori elju za jelom. Vi treba da izostavite ivotinjsku mast iz svoje ishrane. Ona kvari svaku vrstu hrane koju pripremite. Hranite se obilno voem i povrem. Letter 60a, 1896. 381. Pravilno pripremanje hrane je vano dostignue. Dobro kuvanje je osnovni zahtev, naroito tamo gde meso nije postalo glavna namirnica. Neto mora da zauzme mesto mesa, a ova zamena mesa mora da bude dobro pripremljena, tako da meso ne bude eljena hrana. Letter 73a, 1896. 382. Izriita je dunost lekara da vaspitavaju, vaspitavaju, vaspitavaju, pisanjem i reima, sve one na kojima poiva odgovornost pripremanja hrane za trpezu. Y.I. May 31, 1894. 383. Potrebne su nam osobe koje ele da naue zdravo kuvanje. Mnogi poznaju razliite naine pripreme mesa i povra ali oni, ipak, ne znaju kako da spreme jednostavna i ukusna jela. (Neukusna jela - 324,327) (Oigledna predavanja za vreme sastanka - 763) (Potreba za zamenom mesa istaknuta 1884 - 720) (Veto korienje darova, pomo zdravstvenoj reformi - 710) (Taktinost i razboritost potrebni u radu davanja uputstva za kuvanje bez mesa - 816) Ravo kuvanje uzrok bolesti (1890) C.T.B.H. 156-158. 384. Usled nedostatka znanja i umenosti u kuvanju, mnoge supruge i majke stavljaju pred svoju porodicu ravo pripremljenu hranu, koja stalno i sigurno oteuje organe za varenje i stvara slab kvalitet krvi. Posledice toga su esti napadi zapaljivih oboljenja, a ponekad i smrt... Mi moemo da imamo raznovrsnu, dobru, zdravu hranu pripremljenu na zdrav nain i ukusnu svima. Znanje kuvanja ima ivotnu vanost. Ravo kuvanje izaziva bolesti i ravo raspoloenje; telo se poremeti i zbog toga se ne mogu uoiti nebeske vrednosti. U dobrom kuvanju ima vie religije, nego to se to moe zamisliti. Kada sam ponekad odlazila od kue, znala sam da e mi hleb kao i veina druge hrane na stolu koditi, ali morala sam da jedem da bih odrala svoj ivot. U oima Neba greh je jesti takvu hranu.

144

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

Prikladni nadgrobni natpis (1905) M.H. 302.303. 385. Oskudna, ravo pripremljena hrana kvari krv slabljenjem organa koji stvaraju krv. To slabi telo i donosi bolesti sa onim to ih prati: nadraenim ivcima i ravom naravi. rtve loeg kuvanja broje se na hiljade i desetine hiljada. Na mnogim grobovima moglo bi da pie: Umro zbog ravog kuvanja! Umro zbog zlostavljanja eluca! Due izgubljene zbog loeg kuvanja - Sveta je dunost onih koji kuvaju da naue da pripremaju zdravu hranu. Mnoge due izgubljene su zbog ravog kuvanja. Potrebno je mnogo brige i staranja da bi se nainio dobar hleb; ali u vekni dobrog hleba ima vie religije nego to to mnogi misle. Ima malo stvarno dobrih kuvarica. Mlade ene misle da su kuvanje i druga vrsta domaih poslova ropski poslovi, i zato mnoge devojke koje se udaju i preuzimaju brigu o porodici imaju malo pojma o dunostima koje poivaju na supruzi i majci. Nije nia nauka - Kuvanje nije nia nauka ve jedna od najosnovnijih u praktinom ivotu. To je nauka koju treba da savladaju sve ene i koju treba tako iznositi da donese korist siromanijim slojevima. Pravljenje ukusne, a istovremeno i jednostavne hrane velike hranljive vrednosti, zahteva vetinu. Meutim, to se moe ostvariti. Kuvarice treba da znaju kako da pripreme jednostavnu hranu na jednostavan i zdrav nain, tako da u svojoj jednostavnosti bude mnogo ukusnija, i mnogo zdravija. Svaka ena koja se nalazi na elu porodice, a jo ne poznaje vetinu zdravog kuvanja, treba da se odlui da ui ono to je tako bitno za dobro njenog doma. U mnogim mestima kole zdravog kuvanja pruaju priliku za uenje u ovom pravcu. Ona koja ne moe da iskoristi ove prednosti, treba da ui od neke dobre kuvarice i istraje u svojim naporima da napreduje, sve dok ne postane majstor kuvarske vetine. (Kuvanje je najdragocenija vetina zato to je tako tesno povezano sa ivotom 817) Prouavajte tednju MS 3, 1897. 386. U svakoj oblasti kuvanja pitanje koje treba razmatrati je: Kako pripremiti hranu na najprirodniji i najjeftiniji nain? Takoe se treba briljivo starati da se ostaci hrane sa stola ne bace. Pronaite nain da ovi ostaci hrane ne propadnu. Ova vetina, tednja i razmiljanje predstavljaju bogatstvo. Za toplije dane pripremite manje hrane. Upotrebite vie suvih materija. Ima mnogo siromanih porodica kojima, iako jedva imaju dovoljno za hranu, esto treba ukazati zbog ega su siromane; postoji toliko mnogo sitnih stvari koje se bacaju. ivoti rtvovani pomodnim shvatanjima (1890) C.T.B.H. 73. 387. Za mnoge je najvaniji cilj u ivotu - cilj koji opravdava svaki trud - iveti po poslednjoj modi. Vaspitanje, zdravlje i udobnost rtvuju se na oltaru mode. ak i prilikom postavljanja stola moda i rasko vre svoj tetan uticaj. Zdravo pripremanje hrane postaje predmet koji ima drugorazredni znaaj. Sluenje mnotva razliitih jela oduzima vreme i novac i predstavlja zamoran posao, kojim se ne ostvaruje nikakvo dobro. Sve moe da bude moderno, da ima pola tuceta jela za

145

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

jedan obrok, ali ovaj obiaj teti zdravlju. To je moda koju pametni ljudi i ene treba da osude kako pravilom tako i primerom. Imajte malo obzira prema ivotu kuvarice. Nije li ivot preteniji od hrane, i telo od odela? (Matej 6,25) U ovim danima domae dunosti oduzimaju gotovo sve vreme domaici. Koliko bi zdravlje domanjih bilo bolje, kada bi pripremanje obroka bilo mnogo jednostavnije. Hiljade ivota svake godine rtvuje se na ovom oltaru - ivota koji bi mogli biti produeni da nije postao ovaj beskonani niz izmiljenih dunosti. Mnoge majke odlaze u grob, a mogle su da ive i budu na blagoslov domu, Crkvi i svetu, samo da su njihove navike bile jednostavne. (tete od sistema jelovnika - 218) Vaan je izbor i priprema hrane Letter 72, 1896. 388. Mnogo kuvanja uopte nije potrebno. Ne treba upotrebljavati nikakvu kvalitetno i koliinski siromanu hranu. (1870) 2T, 367. 389. Hrana treba da bude spremljena briljivo, da je neizopaeni apetit prihvati. Poto naelno odbacujemo upotrebu mesa, maslaca, pateta od seckanog mesa, zaina, ivotinjske masti i onoga to nadrauje eludac i razara zdravlje, nikada ne treba da pomislimo da ono to jedemo ima mali znaaj. (1905) M.H. 300. 390. Pogreno je jesti samo da se udovolji apetitu, ali prema kvalitetu hrane ili nainu pripremanja, ne sme se ispoljiti nikakva ravnodunost. Ako hrana ne prija, telo se nee dobro hraniti. Hranu treba briljivo birati i pripremiti je umeno i mudro. Jednolian doruak Letter 19 c, 1892. 391. Za kuvaricu bih platila vie nego za bilo koji drugi deo svog posla... Ako ta osoba nije sposobna i nije vina kuvanju, videete, kao to smo to mi iskusili, jednolian doruak - kau, kako se to zove, mi je nazivamo kaamakom, pekarski hleb, neku vrstu sosa; i to je sve, sa dodatkom od malo mleka. Tada oni koji se tako mesecima hrane, znajui ta e se za svaki obrok izneti pred njih, poinju da se plae asa, koji bi trebalo da bude privlaan za njih, kao najstranijeg dela dana. Pretpostavljam da neete razumeti sve ovo dok sami ne iskusite. Meutim, ja sam stvarno zaprepaena ovom pojavom. Kad bih trebalo da biram osobu za to mesto, kazala bih: Dajte mi iskusnu kuvaricu, koja ima pronalazake sposobnosti, da pripremi zdrava, jednostavna jela koja nee biti bljutava. Prouavanje i sprovoenje u delo (1868) 1T, 681-685. 392. Mnogi ne smatraju da je to (kuvanje) dunost, pa se otuda i ne trude da pravilno pripreme

146

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

hranu. Ovo se moe uiniti na jednostavan, zdrav i lak nain - izostavljanjem ivotinjske masti, maslaca ili mesa. Vetina mora da se sjedini s jednostavnou. ene treba da itaju i strpljivo sprovode u delo ono to su proitale, da bi to bilo ostvareno. Mnoge pate zato to ne ele da se potrude da tako ine. Ja takvima kaem: Vreme je da probudite svoje usnule snage i da prouavate. Nauite kako treba jednostavno kuvati, a ipak, tako da bude obezbeena najukusnija i najzdravija hrana. Poto je pogreno kuvati samo zato da to odgovara apetitu ili da zadovolji ukus, niko ne sme da prihvati misao da je oskudna ishrana pravilna. Mnogi su onesposobljeni boleu i njima je potrebna jaka, dobro spremljena i bogata hrana... Vana grana vaspitanja - Verska je dunost onih koji kuvaju da naue da pripremaju raznovrsnu i zdravu hranu, tako da se sa uivanjem moe jesti. Majke treba da ue svoju decu da kuvaju. Koja grana obrazovanja mlade devojke moe da bude tako znaajna kao ova? Uzimanje hrane ima veze sa ivotom. Nedovoljna, osiromaena, ravo pripremljena hrana stalno kvari krv i slabi organe koji stvaraju krv. Vetinu kuvanja treba smatrati jednom od najvanijih grana obrazovanja. Meutim, ima malo dobrih kuvarica. Mlade devojke smatraju da postati kuvarica, znai poniziti se do zvanja sluge. To nije tako. Njihovo gledite koje se odnosi na ovaj predmet nije ispravno. Znanje koje omoguava pripremu zdrave hrane, naroito hleba, nije beznaajna nauka... Majke zanemaruju ovu granu obrazovanja svojih keri. One preuzimaju na sebe teret briga i rada i brzo se iscrpljuju, da keri budu poteene, koje za svoje zadovoljstvo ine posete, kukiaju ili ue. To je pogrena ljubav, to je pogrena ljubaznost. Majka nanosi tetu svom detetu, koja esto traje celog ivota. U vreme u kome treba da ponese neki ivotni teret, ona za to nije sposobna. Takva osoba ne eli da preuzme na sebe brigu i teret. One izbegavaju terete, ne prihvataju odgovornosti, dok majka ostaje pritisnuta teretom briga, kao kola pod teretom snopova. To ne znai da je ki neljubazna, ve bezbrina i nepaljiva. Kada bi bila u stanju da primeti umoran izgled i zapazi izraz muke na majinom licu, traila bi da i ona uini svoj deo, da ponese tei deo tereta i odmeni majku, koja mora da se oslobodi brige, jer e u protivnom stii do postelje patnji, a moda i smrti. Zato su majke tako slepe i nemarne u vaspitavanju svojih keri? Bila sam oaloena kada sam, poseujui razne porodice, videla kako majka nosi teak teret, dok ker koja je mnogo obeavala i posedovala puno zdravlja i snage, nije oseala nikakvu brigu, nikakav teret. U vreme velike posete, kad su porodice bile optereene gostima, videla sam majku kako nosi teret, brinui za sve, dok su keri sedele i askale u drutvu sa svojim mladim prijateljicama. Ovo mi je izgledalo tako pogreno, da sam se jedva mogla uzdrati da ne kaem nepromiljenoj omladini da pode na posao. Oslobodite svoju umornu majku. Dovedite je do sedita u salonu i naterajte da se odmori i uiva u drutvu svojih prijatelja. Meutim, u svemu ovome ne treba grditi samo keri. Majka takoe grei. Ona svoje keri nije strpljivo uila kuvanju. Ona zna da njima nedostaje znanje kuvanja i zato nema odmora u radu. Ona mora da obrati panju na sve to zahteva brigu, staranje i obzir. Mlade devojke treba temeljito pouavati kuvanju. Ma kakve bile njihove ivotne okolnosti, ovo je znanje koje se moe praktino upotrebiti. To je grana obrazovanja koja ima najneposredniji uticaj na ljudski ivot, naroito na ivot onih koji su nam najdrai. Mnoga ena i majka, koja nije imala pravo obrazovanje i kojoj je nedostajala umenost u kuvanju, iz dana u dan, iznosi pred svoju porodicu ravo pripremljenu hranu, koja stalno i sigurno upropauje probavne organe, stvarajui krv slabog kvaliteta i esto dovodei do akutnih napada zapaljivih oboljenja koja izazivaju preranu smrt...

147

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

Ohrabrite one koji ue - Verska je dunost svake hrianke, devojke i ene, da odmah naui da umesi dobar, sladak i lak hleb od crnog, neprosejanog brana. Majke treba svoje keri da uvedu u kuhinju, jo dok su sasvim mlade i da ih ue vetini kuvanja. Majka ne moe da oekuje od svojih keri poznavanje tajne voenja domainstva, ako ih nije vaspitavala. Ona treba da ih ui strpljivo, sa ljubavlju, inei posao prijatnim koliko god to moe, svojim veselim izgledom i ohrabrujuim reima odobravanja. Ako jedanput pogree, dva ili tri puta, nemojte ih kuditi. Sam neuspeh ve ini svoje i navodi ih da kau: Ne vredi nita, ja to ne mogu. To nije vreme za ukoravanje. Volja postepeno slabi. U tom trenutku potreban je podstrek, ohrabrenje, radosne rei pune nade kao: Nita ne mari to si pogreila. Ti si samo uenica i oekujem da e napraviti greke. Pokuaj ponovo! Misli na ono to radi. Budi paljiva i sigurno e uspeti. Mnoge majke ne shvataju znaaj ove vrste znanja i vie vole da sve same urade nego da imaju muku i brigu pouavajui svoju decu i podnosei njihove greke za vreme uenja. Kada njihove kerke u svojim naporima naprave neku greku, one ih teraju reima: Nita ne vredi, ti to ne moe da uradi. Ti me zbunjuje i stvara mi vie tekoa nego to mi pomae. Na taj nain budu odbaeni prvi napori uenica i prvi neuspeh tako ohladi njihovo zanimanje i ar za znanjem da se plae svakog novog pokuaja. Zato e uvek radije predloiti da iju, pletu, spreme kuu ili rade neto drugo, samo da ne kuvaju. To je velika greka majke. Devojke treba strpljivo pouavati da na delu mogu stei iskustvo, koje e otkloniti zbunjenost i nespretne pokrete neiskusnog radnika. Pouke iz kuvanja mnogo vanije od muzike MS 95, 1901. 393. Neki su pozvani da obavljaju, kako se na to gleda, nie slube - moda da kuvaju. Meutim, nauka o kuvanju nije beznaajna. Znalako pripremanje hrane jedna je od najbitnijih vetina i stoji iznad uenja muzike ili vetine krojenja i ivenja. Ovim ne mislim da potcenim uenje muzike ili ivenja, jer je i to vano. Meutim, ipak je najvanija vetina pripremanja zdrave i ukusne hrane. Ovu vetinu treba smatrati dragocenijom od svih vetina, zato to je tako usko povezana sa ivotom. Njoj treba posvetiti vie panje, jer da bi moglo da stvara dobru krv, telo trai dobru hranu. Medicinsko-misionarski rad dobrog kuvanja je temelj onoga to ljude odrava u zdravlju. Neukusnim pripremanjem hrane od zdravstvene reforme esto se naini zdravstvena nedoslednost. Nedostatak znanja o zdravom kuvanju treba otkloniti da bi zdravstvena reforma imala uspeha. Malo je dobrih kuvarica. Mnogim, mnogim majkama potrebne su pouke iz kuvanja, da bi pred porodicu mogle izneti dobro pripremljenu i lepo posluenu hranu. Pre nego to ponu da ue harmonijum ili klavir, deca treba da dobiju pouke iz kuvanja. Uenje kuvanja ne treba da iskljui muziku, ali uenje muzike ima manju vanost od uenja pripremanja zdrave i ukusne hrane. (1870) 2T, 538.539. 394. Vae keri mogu da vole muziku i to je sasvim dobro; to moe da doprinese srei porodice, ali znanje muzike bez znanja kuvanja ne vredi mnogo. Kada vae keri budu imale svoje porodice, poznavanje muzike i runog rada nee postaviti sto dobro pripremljenim i ukusnim obedom, koji ih nee postideti pred najuglednijim prijateljima. Majke, va posao je sveti posao. Neka vam Bog

148

XIV ODSEK PRIPREMANJE ZDRAVE HRANE

pomogne da ga preuzmete na sebe. Imajui pred oima Boju slavu, radite ozbiljno, strpljivo i sa ljubavlju za sadanje i budue dobro svoje dece. (Neredovno jedenje i brzi obroci kada je porodica sama - 284) Nauite tajne kuvanja (1870) 2T, 537.538. 395. Nemojte zanemariti da uite svoju decu vetini kuvanja. Ako tako radite, usadiete im naela koja moraju da prime u svom hrianskom vaspitanju. Davanjem pouka iz fiziologije i uei svoju decu da jednostavno kuvaju, a ipak veto, postavljate temelj najkorisnijoj grani vaspitanja. Za pravljenje dobrog, lakog hleba potrebna je vetina. U dobrom kuvanju ima vere, a ja sumnjam u veru ljudi koji su neuki i nemarni prema uenju kuvanja... Ravo kuvanje polako troi ivotne snage hiljada ljudi. Opasno je po zdravlje i ivot jesti za pojedinim trpezama teak, kiseli hleb i drugu hranu, koja je pripremljena da se upotrebi sa njim. Majke, umesto da teite da svojim kerima date muziko obrazovanje, nauite ih ovim korisnim vetinama koje su u vrstoj vezi sa ivotom i zdravljem. Nauite ih svim tajnama kuvanja. Pokaite im da je to deo njihovog obrazovanja i da je to vano za njih koje ele da postanu prave hrianke. Ako hrana nije pripremljena zdravo i ukusno, ona ne moe da se pretvori u dobru krv koja moe da nadoknadi potroene materije. (Pokuaj da eer nadoknadi i zameni dobro kuvanje - 527) (Uticaj jela na naela umerenosti 351,354) (Ako je varenje optereeno, potrebno je istraivanje - 445) (Manje kuvanja, vie prirodnih jela 166,546)

149

XV. ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI


Od nebeskog Darodavca (1902) 7T, 114. 396. Iz izvetaja o Gospodnjem udu kojim je obezbedio vino uesnicima na svadbenoj sveanosti i nahranio mnotvo, moemo da izvuemo vrlo znaajnu pouku. Snabdevanje zdravom hranom je jedno od Gospodnjih sredstava za udovoljavanje potrebama. Nebeski Darodavac svake hrane nee ostaviti svoj narod u neznanju kada je u pitanju pripremanje najbolje hrane za sva vremena i sve prilike. Da bude kao mana (1902) 7T, 124.126. 397. U toku prole noi otkrivene su mi mnoge istine. Proizvodnja i prodaja zdrave hrane zahtevae briljivo razmatranje praeno molitvom. Postoje mnogi umovi na mnogim mestima kojima e Bog sigurno dati mudrosti u radu na pripremanju zdrave i ukusne hrane, pod uslovom da pravilno iskoriste ovo znanje. ivotinje postaju sve bolesnije i bolesnije i nee dugo potrajati i mnogi e, pored adventista sedmoga dana, napustiti mesnu hranu. Zdravu hranu, koja odrava ivot, treba tako spremiti da ljudi i ene nee imati potrebe da jedu meso. Gospod e u svim delovima sveta pouiti mnoge da kombinuju voe, itarice i povre, da to bude hrana koja e odravati ivot, a nee donositi bolest. Oni koji nikada nisu videli recepte za pravljenje zdrave hrane, koja je sada na tritu, radie razumno, vrei oglede sa prehrambenim proizvodima zemlje, dobijajui svetlost za korienje ovih proizvoda. Gospod e im pokazati ta da rade. Onaj koji vetinom i razumevanjem daruje svoj narod u jednom delu sveta, dae vetinu u razumevanje svom narodu u drugim delovima sveta. Njegov je plan da prehrambena bogatstva u svakoj zemlji budu tako pripremljena da se mogu koristiti, ako odgovaraju, i u drugim zemljama. Kao to je Bog dao manu sa Neba da odri u ivotu decu Izrailjevu, tako e sada svome narodu u raznim krajevima sveta dati vetinu i mudrost da raspoloive proizvode upotrebe za pripremanje hrane koja e zameniti meso. Letter 25, 1902. 398. Isti Bog koji je Izrailjevoj deci davao manu s Neba, ivi i vlada. On e dati vetine i razumevanja u pripremanju zdrave hrane. On e voditi svoj narod u pripremanju zdrave hrane. On eli da ih osposobi da vide ta mogu uiniti za pripremu takve hrane ne samo za svoje porodice, to je njihova prva dunost, nego da pomognu i siromanima. Oni treba da pokau velikodunost kao i Hristos, shvatajui da predstavljaju Boga i da je sve to imaju Njegov dar.

150

XV ODSEK ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI

Znanje - Boji dar MS 96, 1905. 399. Gospod je svom narodu dao znanje o zdravstvenoj reformi. To je glavni deo obrazovanja koje treba da daju nae kole. Istina se iznosi u novim mestima, i zato je potrebno davati pouke o dobrom i pravilnom kuvanju. Pouite ljude kako mogu da ive bez upotrebe mesne hrane. Uite ih jednostavnosti ivljenja. Gospod je radio i jo uvek radi omoguavajui ljudima da od voa i itarica pripremaju takvu hranu koja e biti jednostavnija i jevtinija od mnoge hrane, koja se sada moe dobiti. Mnogi ne mogu da dou do ove skupo pripremljene hrane, pa ipak nemaju potrebe da ive na slaboj hrani. Isti Bog koji je hlebom sa Neba nahranio hiljade u pustinji, dae svom dananjem narodu umenost da jednostavno pripremi hranu. MS 156, 1901. 400. Kada vest dopre do onih koji nisu uli istinu za ovo vreme, oni e uvideti da u njihovoj ishrani treba da doe do velike reforme. Oni e shvatiti da treba odbaciti mesnu hranu, zato to ona stvara elju za estokim piima i ini telo podlonim bolestima. Upotreba mesa slabi telesne, umne i moralne snage. ovek je sazdan od onoga to jede. Neobuzdane strasti gospodare zbog upotrebe mesa, duvana i alkoholnih pia. Gospod e dati mudrost svom narodu da, od onoga to zemlja daje, pripremi hranu koja e zameniti mesnu hranu. Jednostavne kombinacije oraha 1, itarica i voa, nainjene ukusno i veto, same e se preporuivati nevernima. Meutim, u nekim kombinacijama obino se upotrebljava previe oraha. Jednostavno, lako pripremljeno, zdravo MS 78, 1902. 401. Svojoj brai i sestrama moram da dam uputstvo koje mi je Bog dao o zdravoj hrani. Mnogi smatraju zdravu ishranu ovekovim izumom, meutim, ona potie od Boga kao blagoslov Njegovom narodu. Delo proizvodnje zdrave hrane je Boja svojina i ona ne sme da se pretvori u finansijsku pekulaciju za linu dobit. Svetlost koju je Bog dao i kojom e nastaviti da rasvetljava pitanje ishrane, treba da postane Njegovom dananjem narodu ono to je bila mana deci Izrailjevoj. Mana je padala s Neba i narodu je reeno daje sakuplja i pripremi zajelo. Tako e u razliitim zemljama sveta, Boji narod dobiti svetlost i pripremae zdravu hranu koja odgovara ovim zemljama. Vernici svake crkve treba da gaje taktinost i razumnost koju e im Bog dati. Gospod moe da da vetine i razumevanja svima onima koji ele da iskoriste svoje sposobnosti u tenji da naue kako da sastavljaju proizvode zemlje tako da naprave jednostavna, lako pripremljena i zdrava jela koja e zauzeti mesto mesa, tako da niko nema izgovora za jedenje mesa. Oni koji su dobili znanje za pripremanje takve hrane, treba nesebino da ga koriste. Oni treba da pomognu svojoj siromanoj brai i sestrama. Oni treba da budu proizvoai kao i potroai. Bog eli da se zdrava hrana proizvodi na mnogo mesta. Oni koji prime istinu treba da ue kako da pripreme ovu jednostavnu hranu. Boji plan nije da siromani pate usled nedostatka ivotnih potreba. Bog poziva svoje sledbenike u raznim zemljama da od Njega trae mudrost i da pravilno
1

Vidi: Objanjenja, T.3.

151

XV ODSEK ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI

upotrebe tu mudrost koju im On daje. Mi ne treba da zastanemo u beznau i obeshrabrenju. Mi treba da uinimo sve to moemo da bismo prosvetlili druge. Jednostavnije i jevtinije (1902) 7T, 127.128. 402. Kvalitet zdrave hrane koja izlazi iz naih fabrika, mogao bi u mnogo emu da se pobolja. Gospod e pouiti svoje sluge kako da pripremaju hranu, koja e biti jednostavnija i jevtinija. Ima mnogo onih koje On eli da poui u ovoj delatnosti, ako ele da idu prema Njegovim savetima i u skladu sa svojom braom. MS 75, 1906. 403. Poslujte sa hranom koja je mnogo jevtinija i koja e, pripremljena na zdrav nain, odgovarati svakoj nameni... Trudite se da proizvedete jevtinije proizvode od itarica i voa. Bog nam je sve ovo dragovoljno dao da udovolji naim potrebama. Zdravlje se ne osigurava upotrebom skupo pripremljenih jela. Mi moemo da imamo isto tako dobro zdravlje i kada se hranimo jednostavno pripremljenim jelom od voa, itarica i povra. (1902) 7T, 125.126. 404. Naa mudrost je u pripremanju jednostavnog, jevtinog i zdravog jela. Mnogi meu nama su siromani i zato treba obezbediti zdravu hranu nabavljenu po ceni koju oni mogu da plate. Boji plan je da se najsiromaniji ljudi u svakom mestu snabdeju jevtinom i zdravom hranom. U mnogim mestima treba osnovati fabrike za proizvodnju ovakve hrane. Ono to donosi blagoslov delu u jednom mestu, bie blagoslov i u drugom mestu u kome je mnogo tee zaraditi novac. Bog radi za svoj narod. On ne eli da narod bude bez sredstava. On ga vraa ishrani koja je prvobitno data oveku. Njegova ishrana treba da se sastoji od hrane koja je sastavljena od namirnica koje je On dao. Materijal koji se uglavnom upotrebljava za ovu hranu, treba da bude voe, itarice i orasi, ali treba upotrebiti i razno korenje. Nedostatak hrane zahteva njeno pojednostavljivanje MS 14, 1901. 405. Pitanje ishrane jo nije potpuno reeno. Jo uvek treba mnogo nauiti u ovoj grani. Gospod eli da um Njegovog naroda u celom svetu bude u takvom stanju da uspeno primi sve Njegove savete za sastavljanje pojedinih namirnica u proizvodnji hrane, koje e biti potrebne, ali se jo ne proizvode. Poto e se u svetu glad, nestaica i nevolja sve vie poveavati, proizvodnja zdrave hrane u velikoj meri e se pojednostaviti. Zaposleni u ovom poslu treba stalno da ue od velikog Uitelja, koji voli svoj narod i koji njihovo dobro ima stalno pred oima. (Zdrava hrana zamena za meso, mleko i maslac - 583)

152

XV ODSEK ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI

Hristove pouke o tednji Letter 27, 1902. 406. U ovom poslu ima mnogo onoga to treba reiti. Sa zdravim proizvodima zemlje treba vriti oglede u nameri da se stvori zdrava i jevtina hrana. Posao sa hranom treba da postane predmet ozbiljne molitve. Neka ljudi trae od Boga mudrost za pripremanje zdrave hrane. Onaj koji je nahranio pet hiljada sa pet hlebova i dve male ribe, udovoljie i danas potrebama svoje dece. inei ovo divno udo, Hristos je dao pouku o tednji. Kada je mnotvo utolilo glad, rekao je: Skupite komade to pretekoe da nita ne propadne. (Jovan 6,12) I nakupie komada to pretee dvanaest kotarica punih. (Matej 14,20) Hrana od domaih proizvoda iz raznih zemalja MS 40, 1902. 407. Mnogima u raznim mestima, Bog e dati mudrost da pripreme zdravu hranu. On moe da postavi sto u pustinji. Zdravu hranu treba da pripremaju i nae crkve, koje se trude da sprovedu u delo naela zdravstvene reforme. Ali im to budu uinili, neki e rei da crkve krnje njihova prava. Meutim, ko je njima dao mudrost da pripreme ova jela? - Nebeski Bog. Taj isti Bog dae mudrost svom narodu u raznim zemljama da za pripremanje zdrave hrane koristi proizvode tih zemalja. Na jednostavan, jevtin nain Boji narod treba da vri oglede sa voem, itaricama i korenjem u zemljama u kojima ivi. U raznim zemljama treba proizvoditi jevtinu, zdravu hranu za dobro siromanih i za dobro porodica iz Bojega naroda. Vest koju mi je Bog dao kae da Njegov narod u stranim zemljama u svom snabdevanju zdravom hranom ne treba da zavisi od uvoza hrane iz Amerike. Transport i carina ine da cena ove hrane postane toliko visoka da siromani, koji su u Bojim oima isto tako dragoceni kao i bogati, ne mogu od nje imati nikakve koristi. Zdrava hrana je Boji proizvod i On e uiti svoj narod u misionarskim poljima da tako sastavi proizvode zemlje da obezbedi jednostavnu, jevtinu i zdravu hranu. Ako budu traili mudrost od Boga, On e ih uiti kako da planiraju i pronau najbolji nain za korienje ovih proizvoda. Dobila sam nalog da kaem: Nemoj im zabraniti! Zdrava hrana treba da omogui razvoj i napredak zdravstvene reforme Letter 98, 1901. 408. U polju, u kome radi, moe mnogo da se naui o pripremanju zdrave hrane. Treba pripremati savreno zdravu, a ipak jevtinu hranu. Siromanima treba propovedati jevanelje o zdravlju. U proizvodnji ove hrane otvorie se putevi da oni koji prihvate istinu i izgube svoj posao, mogu da zarade za svoj ivot. Proizvode koje Bog daje treba pretvoriti u zdravu hranu, koju ljudi mogu sami da pripreme. Tada moemo uspeno iznositi naela zdravstvene reforme, a oni koji uju bie ubeeni u njihovu doslednost i prihvatie ih. Ali sve dotle dok ne moemo dati ukusnu, hranljivu i u skladu sa zdravstvenom reformom, a ipak jevtinu hranu, mi nemamo pravo da iznosimo najnaprednije faze zdravstvene reforme u ishrani. (Podsticaj razvoja pojedinanih talenata - 376)

153

XV ODSEK ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI

(1902) 75, 132. 409. Gde god se propoveda istina, treba davati uputstva za pripremanje zdrave hrane. Bog eli da se ljudi na svakom mestu pouavaju mudrom korienju proizvoda koji se lako mogu dobiti. Veti uitelji treba da pokau narodu kako e najbolje koristiti proizvode, koji mogu da se gaje ili nabave u tom delu zemlje. Na taj nain siromani, kao i oni koji ive pod boljim uslovima, mogu da naue da ive zdravim nainom ivota. Orah 2 kao sastavni deo ishrane treba umereno koristiti Letter 188, 1901. 410. Gospod eli da ljudi u svim delovima sveta mudro koriste proizvode zemlje na svakom mestu. Proizvode iz svakog kraja treba prouiti i briljivo ispitati da se vidi da li mogu da se upotrebe tako da se uprosti proizvodnja hrane, smanje njeni trokovi i trokovi prevoza. Neka svi uine najbolje to mogu, da pod Gospodnjim nadzorom to i ostvare. Ima mnogo skupih namirnica koje ljudski genije moe da kombinuje; pa ipak stvarne potrebe ne zahtevaju primenu najskupljeg naina pripremanja. Pre tri godine dobila sam pismo koje je glasilo: Ne mogu da jedem hranu sa orasima; moj stomak to ne moe da svari. Tada su mi pokazani neki recepti. Jedan je preporuivao i druge sastojke u sastavu sa orasima, koji bi se slagali sa njima i tako smanjili njihovu razmeru. Jedna desetina do jedne estine oraha bie dovoljno, u skladu sa kombinacijama. Mi smo to uspeno oprobali. (Vidi: Orasi i hrana od oraha - u Odseku XXII) Sladak keks - Spomenuto je jo neto. Bilo je rei o slatkom keksu ili biskvitu. Njih pripremaju zato to ih neko voli, i tada stignu do mnogih koji ne bi trebalo da ih jedu. Treba izvriti mnoga poboljanja i Bog e raditi sa svima koji ele da rade s Njim. (Vidi: Sladak hleb, kolai, keks - 507,508) (Neki takozvani zdravi slatkii su tetni - 530) (1902) 7T, 126. 411. Oni koji pripremaju recepte za nae zdravstvene asopise treba da obrate veliku panju. Neka naroito spremljena hrana, koja se sada priprema, moe da se pobolja i nai planovi za njenu upotrebu treba da se izmene. Neki su u pripremanju hrane neogranieno upotrebljavali orahe. Mnogi su mi pisali: Ja ne mogu da upotrebljavam hranu od oraha; ta da upotrebljavam umesto mesa? Jedne noi inilo mi se kao da stojim pred jednom grupom ljudi i da im govorim o tome kako u pripremanju hrane preobilno upotrebljavaju orahe; da organizam ne moe da ih svari kada su upotrebljeni prema nekim receptima, a ako se upotrebljavaju mnogo umerenije, rezultati e biti mnogo bolji. Sluba higijenskih restorana za vreme sastanaka pod atorima (1902) 7T, 41. 412. Na naim sastancima pod atorima treba izvriti pripreme da siromani mogu dobiti to jevtiniju, zdravu, dobro pripremljenu hranu. Takoe treba da postoji restoran u kome e se
2

Vidi: Objanjenja, T.3.

154

XV ODSEK ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI

pripremati i sluiti zdrava i privlana jela. To e vaspitno delovati na mnoge koji nisu nae vere. Neka se na sastancima pod atorima na ovu granu dela ne gleda kao na neto odvojeno od ostalih grana. Svaka grana Bojeg dela usko je povezana sa svakom drugom i sve one treba skladno da napreduju. MS 79, 1900. 413. Zainteresovani radnici u naim gradovima prihvatie se raznih grana misionarskog rada. Bie osnovani higijenski restorani 3. Meutim, sa koliko panje mora da se izvri ovaj posao! Oni koji rade u ovim restoranima treba stalno da vre oglede da bi mogli da naue da pripremaju ukusnu i zdravu hranu. Svaki higijenski restoran treba da bude kola za radnike koji su pozvani sa njim. U gradovima ova grana dela moe da se razvije na mnogo iroj osnovi nego u malim mestima. Meutim, u svakom mestu u kome se nalazi crkva i crkvena kola, treba davati pouke o pripremanju jednostavne, zdrave hrane koju e koristiti oni koji ele da ive u skladu sa naelima zdravstvene reforme. U svim naim misionarskim poljima moe se izvriti slian posao. Nai restorani treba da se zalau za naela Letter 201, 1902. 414. Potrebno je da se stalno uvate od uvoenja novina, koje naizgled nisu tetne, ali ipak, doprinese rtvovanju naela, a to ne sme da se podri i pojavi u naem radu sa restoranima... Mi ne moemo da oekujemo da e oni koji su celog ivota poputali apetitu, moi odmah nauiti kako da pripreme hranu koja e biti zdrava, jednostavna i ukusna. To je nauka koju svaki sanatorijum i zdravstveni restoran treba da ui... Ako se u naim restoranima i smanji broj potroaa zato to se ne udaljujemo od pravih naela neka se i smanji. Mi se moramo drati puta Gospodnjega i u dobru i u zlu. Iznosim vam ovo u svojim pismima da vam pomognem da prionete za ono to je pravo i odbacite ono to ne moemo da unesemo u nae sanatorijume i restorane, a da ne rtvujemo naela. Izbegnite sloene sastave Letter 271, 1905. 415. U svim restoranima u naim gradovima, postoji opasnost da se u kombinacijama mnogih jela ode predaleko. eludac pati kada se u toku jednog obroka uzima mnogo razliitih vrsta hrane. Jednostavnost je deo zdravstvene reforme. Postoji opasnost da nae delo prestane da zasluuje ime koje nosi. Ako radimo na obnavljanju zdravlja, potrebno je da obuzdamo apetit, da jedemo polako i ograniimo raznolikost hrane za jedan obrok. Ovo uputstvo treba esto ponavljati. Nije u skladu sa naelima zdravstvene reforme da se u jednom obroku upotrebi mnogo razliitih jela. Mi ne smemo nikada da zaboravimo da je verski deo dela, delo snabdevanja due hranom, koje je mnogo vanije od bilo ega drugog.

Vidi: Objanjenja, T.4.

155

XV ODSEK ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI RESTORANI

Zadatak restorana zasnovanih na zdravstvenoj reformi (1902) 7T, 55. 416. Pokazano mi je da ne smemo ostati zadovoljni zato to imamo vegetarijanski restoran u Bruklinu, ve da treba osnovati i druge u ostalim delovima grada. Ljudi koji ive u jednom delu Njujorka ne znaju ta se deava u drugim delovima ovog velikog grada. Ljudi i ene koji se hrane u restoranima, koji su otvoreni na raznim mestima, osetie poboljanje zdravlja. Kada jednom steknemo njihovo poverenje, oni e postati spremniji da prihvate naroitu Boju vest istine. Gde god se u velikim gradovima sprovodi medicinsko-misionarsko delo, treba odravati i kole kuvanja; a tamo gde napreduje vaspitno-misionarsko delo, treba osnovati higijenski restoran, koji e dati praktinu sliku pravilnog izbora i pripremanja zdrave hrane. (1902) 7T, 115. 417. Gospod ima vest za nae gradove i ovu vest treba da objavimo na naim sastancima pod atorima, kao i preko naih publikacija. Osim toga, u gradovima treba osnovati higijenske restorane da se preko njih objavljuje vest o umerenosti. Odravanje sastanaka treba pripremiti u zajednici sa naim restoranima. Kad god je to mogue treba obezbediti jednu prostoriju da potroai mogu pratiti asove o zdravlju i hrianskoj umerenosti, na kojima e dobiti uputstva o pripremanju zdrave hrane i drugim vanim predmetima. Na ovim sastancima treba da bude molitava i pesama i predavanja, ne samo o predmetu zdravlja i umerenosti, ve i o drugim pogodnim biblijskim temama. Kada ljudi budu poueni kako da sauvaju telesno zdravlje, pojavie se i prilike za sejanje semena radosne vesti o nebeskom carstvu. Konani cilj dela zdrave ishrane MS 10, 1906. 418. Delo zdrave ishrane moe se dobro iskoristiti kada se panja ljudi upravlja na Hristovo jevanelje. Meutim, podiem svoj glas opomene protiv napora koji ne postiu nita vie od proizvodnje hrane za udovoljavanje telesnim potrebama. Ozbiljna je greka upotrebiti toliko mnogo vremena i tako mnogo ljudskih sposobnosti za pripremanje hrane, dok se istovremeno ne ini nikakav napor da se mnotvu ljudi prui hleb ivota. Velike opasnosti vrebaju delo kome nije cilj otkrivanje puta venog ivota.

156

XVI. ISHRANA U SANATORIJUMIMA


Razumno staranje i dobra hrana MS 50, 1905. 419. Treba osnovati ustanove za negu bolesnih, u kojima bi se za one koji pate od bolesti mogli starati bogobojazni lekari - misionari koji bi ih leili bez lekova. U ove ustanove dolazie ljudi koji su oboleli zbog nepravilnih navika u jelu i piu i zato im ovde treba obezbediti jednostavnu, zdravu i ukusnu hranu. To ne treba da bude gladovanje. Od zdravih namirnica, veto sastavljenih, treba nainiti ukusna jela. MS 44, 1896. 420. Mi elimo da sagradimo sanatorijum u kome bi se leile bolesti prirodnim sredstvima i u kome bi ljudi mogli da se poue kako da se sami lee kada su bolesni, u kome e uiti da umereno jedu zdravu hranu i u kome e biti vaspitani da odbiju sve vrste opojnih sredstava - aj, kafu, prevrela vina i nadraujua sredstva svake vrste - i da napuste meso zaklanih ivotinja. Odgovornost lekara, dijetetiara i bolniarki Letter 112, 1909. 421. Dunost je lekara da se uveri da je nabavljena zdrava hrana i da e biti pripremljena tako da ne stvara poremeaje u ljudskom telu. MS 93, 1901. 422. Lekari treba da strae u molitvi, shvatajui da se nalaze na veoma odgovornom poloaju. Svojim pacijentima oni treba da odrede hranu koja im najbolje odgovara. Ovu hranu treba da priprema onaj koji shvata da zauzima najvaniji poloaj, utoliko pre to je za stvaranje dobre krvi potrebna dobra hrana. (1905) M.H. 221 423. Vaan deo dunosti bolniarke je briga o ishrani pacijenata. Ne sme se dopustiti da pacijent pati ili neopravdano slabi usled nedostatka hrane, ili da oslabljeni organi za varenje budu pretovareni. Treba obratiti panju na ukusno pripremanje i sluenje hrane. Meutim, u prilagoavanju hrane potrebama pacijenata treba mudro rasuivati, kako o kvalitetu, tako i o koliini. Omoguite udobnost i dobru volju pacijenata Letter 213, 1902. 424. Pacijenti moraju da budu opskrbljeni obiljem zdrave, ukusne hrane, pripremljene i posluene ukusno, tako da ne padnu u iskuenje da poele meso. Obedi mogu da se pretvore u asove vaspitanja za zdravstvenu reformu. U sastavljanju hrane za pacijente mora se pokazati staranje. Znanje o pravilnom sastavljanju hrane ima veliku vrednost i dobija se kao mudrost od

157

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

Boga. Sati za obrok treba da budu tako podeeni, da pacijenti osete da zaposleni u ustanovi, rade za njihovo okrepljenje i ozdravljenje. Naputajui ustanovu oni nee poneti sa sobom otrov predrasude. Ni u kakvom sluaju ne sme se ii putem koji e u svesti pacijenata stvoriti uverenje da je vreme obroka bilo utvreno nepromenljivim zakonima. Ako posle izostavljanja treeg obroka u sanatorijumu, na osnovu rezultata zapazite, da je to odbilo ljude od ustanove, tada je vaa dunost jasna. Mi moramo znati da je za neke bolje kada uzimaju samo dva obroka, ali da ima i drugih koji jedu laku hranu za svaki obrok i koji smatraju da im je potrebno da i uvee neto pojedu. Treba uzimati dovoljno hrane kako bi miii dobili snagu. Moramo da upamtimo da um dobija snagu od hrane koju jedemo. Deo medicinsko-misionarskog posla koji nai radnici u sanatorijumima treba da izvre, je u otkrivanju vrednosti zdrave hrane. Ispravno je da se u naim sanatorijumima ne posluuje aj, kafa ili meso. Za mnoge je ovo velika promena i strogo liavanje. Nametnuti druge promene, kao to je promena broja obroka u toku dana u sluajevima nekih, po svoj prilici, uinie mnogo vie tete nego dobra. (Vidi: Broj obroka u Odseku IX, Redovnost u jelu) Zahtevajte samo neophodne promene u navikama i obiajima Letter 213, 1902. 425. Oni koji su u vezi sa ovom ustanovom ne smeju da zaborave da Bog eli da prie bolesnicima tamo gde se oni nalaze. Mi treba da postanemo ruka koja e pomagati Bogu u iznoenju velikih problema istine za dananje vreme; mi ne smemo da pokuamo da se nepotrebno meamo u navike i obiaje onih koji borave u sanatorijumima kao pacijenti ili gosti. Mnogi od ovih ljudi dolaze na ovo povueno mesto da bi ostali samo nekoliko sedmica. Prinuditi ih da za kratko vreme promene svoje vreme uzimanja obroka, znai suoiti ih sa velikim neprijatnostima. Ako to uinite, posle ispitivanja utvrdiete da ste uinili greku. Doznajte sve to moete o navikama bolesnika i nemojte zahtevati od njih da promene svoje navike, kada se promenom ne dobija nita naroito. Sredina u ustanovi treba da bude radosna, domaa i vrlo drutvena. Oni koji dolaze da se lee, treba da se oseaju kao u kui. Nagle promene u nainu uzimanja obroka izazvae nesreenost njihovog uma. Oseanje neudobnosti bie ishod prekida njihovih navika. Njihovi umovi bie uznemireni i to e stvoriti neprirodne uslove koji e im oduzeti blagoslove, koje bi inae mogli da dobiju. Kada bude bila potrebna izmena njihovih navika, uinite to vrlo paljivo i ljubazno, da pacijenti u tim promenama zapaze blagoslov, a ne neudobnost... Neka vaa pravila budu tako dosledna da utiu na razum ak i onih koji nisu vaspitani da sve jasno sagledaju. Dok nastojite da u svakidanji ivot onih koji su doli u sanatorijum da poboljaju zdravlje, uvedete naela istine, koja obnavljaju i preobraavaju, dopustite im da uvide da im se ne naturaju nikakvi preterani, samovoljni zahtevi. Nemojte im dati priliku da smatraju da su primorani da idu putem koji nisu izabrali. inite postepene promene u ishrani Letter 331, 1904. 426. U noi sam razgovarala sa vama obojicom. Trebalo je da vam kaem neto o pitanju ishrane. Slobodno sam razgovarala sa vama, govorei vam da treba da izvrite promene svojih

158

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

shvatanja o ishrani onih koji iz sveta dolaze u sanatorijum. Ovi ljudi nepravilno su se hranili bogatom hranom. Oni pate zbog poputanja apetitu. Potrebna je reforma njihovih navika u jelu i piu. Meutim, ovu reformu nije mogue odjednom izvriti. Promenu treba izvriti postepeno. Zdrava hrana koja se iznosi pred njih mora da bude ukusna. Celog svog ivota oni su, moda, imali tri obroka na dan, a jeli su i bogatu hranu. Do ovih ljudi treba dopreti istinama zdravstvene reforme. Meutim, da biste ih doveli do toga da prihvate razumnu ishranu, pred njih morate da iznesete obilje zdrave hrane koja stvara apetit. Promene se ne smeju sprovesti tako naglo da oni napuste zdravstvenu reformu, umesto da joj priu. Hrana koja im se slui mora biti ukusno pripremljena i bogatija od hrane koju bismo jeli vi ili ja... Piem vam ovo zato to sam sigurna da Gospod eli da razumno prilazite ljudima tamo gde se oni nalaze, u svom mraku i u poputanju samom sebi. to se mene lino tie, odluno sam za prostu, jednostavnu hranu. Ali nije najbolje da se bolesnicima iz sveta, koji poputaju sami sebi, odredi tako stroga ishrana da zbog nje napuste zdravstvenu reformu. To ih nee ubediti u potrebu promene njihovih navika u jelu i piu. Iznesite im injenice. Vaspitajte ih da uvide potrebu za prostom jednostavnom hranom i postepeno sprovedite promenu. Dajte im vremena da odgovore postupku i poukama koje ste im dali. Radite i molite se i neno ih vodite. Seam se jednom u ___________, kada sam u tamonjem sanatorijumu zamoljena da sednem za sto i obedujem sa bolesnicima da bih se upoznala sa njima. Tada sam shvatila da je u pripremanju hrane uinjena ozbiljna greka. Sve je bilo tako neukusno smeano, a dve treine od toga bile bi dovoljne. Smatrala sam da ne mogu da obedujem sa apetitom. Pokuala sam da zavedem drugi red i smatram da je to pomoglo. Vaspitanje treba da prati reformu - U postupanju sa bolesnicima u naim sanatorijumima moramo da rasuujemo od uzroka do posledice. Mi moramo da zapamtimo da se navike i obiaji steeni u toku ivota, ne mogu promeniti u jednom trenutku. Sa razumnom kuvaricom i obilnim snabdevanjem zdravom hranom, reforma moe biti dobro sprovedena. Meutim, bie potrebno dosta vremena da se to postigne. Ne treba initi veliki napor, ako to zaista nije potrebno. Moramo da znamo da hrana koja je veoma ukusna nekoj pristalici zdravstvene reforme, moe da bude veoma bljutava onima koji su navikli na vrlo zainjena jela. U predavanjima treba objasniti zato je reforma u ishrani vana i istai da upotreba vrlo zainjene hrane izaziva zapaljenje osetljive sluzokoe organa za varenje. Treba paljivo objasniti zato smo mi, kao narod, izmenili svoje navike u jelu i piu. Objasnite zato smo odbacili duvan i sva opojna pia. Iznesite jasno i otvoreno naela zdravstvene reforme i u skladu sa tim neka se na sto iznese obilje zdrave ukusno pripremljene hrane; Gospod e vam pomoi da ukaete na hitnost reforme tako da ona ostavi dubok utisak i da ih dovede do saznanja da je to za njihovo najvee dobro. Njima e nedostajati vrlo zainjena hrana na koju su navikli, ali zato treba uiniti napor i servirati im hranu, koja je tako zdrava i tako ukusna da e prestati da oseaju nedostatak nezdravih jela. Dokaite im da leenje koje im se prua nee biti od koristi, dok ne izvre potrebne promene svojih navika u jelu i piu. Letter 45, 1903. 427. U svim naim sanatorijumima treba stvoriti bogat jelovnik za bolesnike trpezarije. Nisam videla nita preterano ni u jednoj od naih medicinskih ustanova; ali sam videla neke stolove kojima je, nesumnjivo, nedostajala dobra, primamljiva, ukusna hrana. Posle izvesnog vremena provedenog u takvim ustanovama, bolesnici esto donose zakljuke da su dali veliku sumu za sobu, hranu i leenje, a da zauzvrat nisu primili mnogo, i zbog toga odlaze. Svakako, uskoro poinju da se ire

159

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

zamerke na tetu ustanove. Dve krajnosti - Postoje dve krajnosti i obe moramo da izbegavamo. Neka Gospod pomogne svakome ko je u vezi sa naim medicinskim ustanovama, da ne zastupa oskudno snabdevanje hranom. Ljudi i ene iz sveta, koji dolaze u nae sanatorijume, esto imaju izopaen apetit. Kod svih njih korenite izmene ne mogu se odjednom izvriti. Neki ne mogu odmah da budu upueni na jednostavnu hranu prema zdravstvenoj reformi, da bi to postalo mogue u privatnom domu. U medicinskoj ustanovi treba udovoljiti raznim apetitima. Neki zahtevaju dobro pripremljeno povre, da bi udovoljili svojim naroitim potrebama. Drugi nisu bili u stanju da koriste povre, a da ne pretrpe posledice. Nekim jadnim bolesnicima sa slabim varenjem potrebne su mnoge rei ohrabrenja. Neka religiozni uticaj hrianskog doma prome sanatorijume. To e koristiti zdravlju bolesnika. Sve ovo treba sprovoditi paljivo i sa molitvom. Gospod vidi tekoe koje treba prebroditi i On e biti va Pomonik... Menjajte jelovnik - Jue sam vam napisala neto to vas, nadam se, nee zbuniti. Moda sam mnogo pisala o znaaju bogate ishrane u naim sanatorijumima? Bila sam u nekoliko medicinskih ustanova u kojima snabdevanje hranom nije bilo tako bogato kako bi to trebalo da bude. Kao to vam je dobro poznato, u opskrbljavanju bolesnih ne smemo da primenimo samo jedan oblik ishrane, ve esto moramo da menjamo jelovnik, pripremajui hranu na razne naine. Verujem da e Gospod svima vama dati dobro rasuivanje u pripremanju hrane. Letter 37, 1904. 428. Oni koji dolaze u nae sanatorijume da bi se leili, treba da budu snabdeveni bogatom i dobro pripremljenom hranom. Hrana koja se iznosi pred njih, mora da bude mnogo raznovrsnija nego to je to potrebno u jednom domu. Neka hrana bude takva da ostavi dobar utisak na goste. To ima veliki znaaj. U sanatorijumima e biti gostiju ako budu snabdeveni bogatom i ukusnom hranom. esto sam naputala stolove naih sanatorijuma gladna i nezadovoljna. Razgovarala sam sa onima koji su vodili ustanove i rekla im da je potrebno da njihova hrana bude mnogo bogatija i mnogo ukusnija. Kazala sam im da na najbolji mogui nain iskoriste svoju otroumnost i izvre potrebne izmene. Rekla sam im da ne zaborave da ono to bi moda odgovaralo ukusu pristalica zdravstvene reforme, uopte nee odgovarati onima koji su, kako se to kae, uvek jeli poslastice. Mnogo se moe nauiti od obroka pripremljenih i posluenih u uspeno vodenim higijenskim restoranima... Izbegavajte krajnosti - Ako ne budete pridavali vie vanosti ovom predmetu, broj vaih korisnika smanjie se umesto da se povea. Postoji opasnost koju donose krajnosti u reformi ishrane. Prole noi razgovarala sam u snu sa doktorom ______________. Ja sam mu rekla: Ti jo uvek mora da bude paljiv kada su u pitanju krajnosti u ishrani. Ti ne sme da ide u krajnost u ishrani, ni u svom ni u sluaju svojih pomonika i bolesnika u sanatorijumu. Bolesnici dobro plaaju hranu i oni treba da imaju bogat jelovnik. Neki e moda doi u sanatorijum u stanju koje zahteva strogo odricanje apetitu i najjednostavniji jelovnik, ali im se njihovo zdravlje popravi, oni treba da budu bogato snabdeveni vrednom hranom. Moda ste iznenaeni ovim to piem, ali prole noi dobila sam uputstvo da e menjanje naina ishrane nainiti veliku promenu medu vaim bolesnicima. Potrebna je mnogo bogatija hrana.

160

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

Letter 127, 1904. 429. Treba da se uvamo krajnosti u ishrani u naim sanatorijumima. Mi ne moemo oekivati da ljudi iz sveta prihvate odmah ono to su nai vernici godinama uili. Mnogi nai propovednici jo uvek ne sprovode zdravstvenu reformu i pored svetlosti koju su dobili. Mi ne moemo oekivati od onih koji ne shvataju potrebu umerenosti u ishrani, koji nisu imali praktino iskustvo u ovom predmetu, da odjednom naine ogroman korak izmeu poputanja sebi u jelu i veoma umerene ishrane prema zdravstvenoj reformi. Oni koji dolaze u sanatorijum moraju da budu snabdeveni zdravom hranom najukusnije pripremljenom u skladu sa pravim naelima. Mi ne moemo oekivati da ive onako kako mi ivimo. Promena bi bila vrlo velika. U naim redovima malo je onih koji ive tako umereno, kako je doktor __________ mislio da je mudro iveti. Promene ne treba da budu nagle kada bolesnici nisu pripremljeni za njih. Hrana koja se servira naim pacijentima treba da bude takva da ostavi najbolji utisak na njih. Jaja se mogu pripremiti na razliite naine. Pitu s limunom ne treba zabranjivati. Veoma malo je razmiljano i malo je ozbiljnih napora uinjeno u pripremanju ukusne hrane velike vrednosti. Mi ne elimo da bolesnici napuste sanatorijume. Mi ne moemo odvratiti ljude i ene sa njihovih pogrenih puteva, ako mudro ne postupamo sa njima. Nadite najbolju kuvaricu, i ne ograniavajte hranu, koja bi odgovarala ukusu nekolicine onih koji su stroge pristalice zdravstvene reforme. Kad bi se servirala samo takva hrana, bolesnici bi osetili odvratnost prema njoj zato to bi za njih bila neukusna. U naim sanatorijumima ne treba na taj nain privlaiti due istini. Treba voditi rauna o opomenama koje je Gospod dao bratu i sestri ___________ o krajnostima u ishrani. Ja sam dobila uputstva da doktor ____________ mora da promeni svoju ishranu i pone da upotrebljava namirnice vee hranljive vrednosti. Mogue je izbei bogato kuvanje, a ipak nainiti ukusnu hranu. Znam da e svaka krajnost u ishrani koja se uvodi u sanatorijume, okrnjiti ugled ustanove... Postoji nain da se hrana pripremi i sastavi tako da bude i zdrava i hranljiva. Oni koji su u naim sanatorijumima zadueni za kuvanje treba da znaju kako to mogu uiniti. Ovaj predmet treba razmatrati sa biblijskog stanovita, jer postoji problem liavanja tela potrebne hrane. Pripremanje hrane na najbolji mogui nain treba da postane nauka. (Dalja obavetenja o krajnostima u ishrani u sanatorijumima - 324,331) Uticaj slabih obroka ili neukusne hrane Letter 61, 1886. 430. Oni moraju da dobiju ... najbolji kvalitet svih vrsta zdrave hrane. Oni koji su imali obiaj da poputaju apetitu upotrebom raskone hrane, ako dou na oporavak i prilikom prvog obroka zapaze oskudnu hranu, u njihovom umu odmah e se stvoriti utisak o tanosti izvetaja koji su uli o adventistima kao onima koji ive siromano i umiru od gladi. Obrok slabe hrane vie e okrnjiti ugled ustanove, nego svi uticaji koji ga svojim delovanjem mogu uzdii. Ako smo ikada oekivali da se sa ljudima sastanemo tamo gde jesu i da ih prema zdravstvenoj reformi uputimo u razumnu ishranu, mi ne smemo da ponemo sa iznoenjem jednostavne hrane pred njih. Na sto treba izneti ukusno pripremljena jela i obilje dobre, ukusne hrane, inae e oni koji mnogo razmiljaju o onome to jedu, misliti da e sigurno umreti od gladi. Mi elimo da imamo dobru, ukusno pripremljenu hranu.

161

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

Mesna hrana nije deo ishrane u sanatorijumu Letter 37, 1904. 431. Dobila sam uputstva o upotrebi mesa u naim sanatorijumima. Meso treba iskljuiti iz ishrane i njegovo mesto treba popuniti zdravom, ukusnom hranom, tako pripremljenom da stvara apetit. Letter 45, 1903. 432. Brate i sestro ______________, elim da vam za razmatranje iznesem nekoliko taaka koje su mi bile otkrivene, otkako su se prvi put pojavile tekoe u vezi sa pitanjem odbacivanja mesa sa stolova u naim medicinskim ustanovama. Dobila sam jasno uputstvo od Gospoda da mesnu hranu ne treba iznositi pred bolesnike u trpezarijama naih sanatorijuma. Data mi je svetlost da bolesnici mogu da jedu mesnu hranu ako, i pored toga to su uli predavanja, ipak zahtevaju da im se da takva hrana. Meutim, u takvim sluajevima, hranu treba servirati samo u njihovim sobama. Svi pomonici treba da napuste meso. Ali, kao to je napred reeno, ako - posle saznanja da ivotinjsko meso ne moe da se slui na stolovima trpezarije, nekolicina bolesnika, ipak, nastoji da ima mesa, sa zadovoljstvom im ga dajte u njihovim sobama. Naviknuti, kao to je sluaj sa mnogima, na upotrebu mesne hrane, nije nikakvo udo to oni oekuju da je vide i na sanatorijumskim stolovima. Vi moda smatrate da nije preporuljivo objavljivanje jelovnika sa spiskom jela koja se iznose na sto, jer izostavljena iz ishrane, mesna hrana moe da izgleda kao strana prepreka onima koji pomiljaju da postanu gosti sanatorijuma. Neka hrana bude ukusno pripremljena i lepo posluena. Treba pripremiti vie jela nego to bi bilo potrebno za sluenje mesne hrane. Neto drugo treba nabaviti, tako da se meso moe izostaviti. Pojedinci mogu da koriste mleko i pavlaku. Ne preporuivati mesnu hranu MS 64, 1901. 433. Dobila sam uputstva da lekari koji upotrebljavaju meso i koji ga prepisuju svojim pacijentima ne treba da budu zaposleni u naim ustanovama, jer e sigurno promaiti u pouavanju bolesnika da napuste ono od ega su se razboleli. Lekar koji upotrebljava i prepisuje meso ne razmilja o uzroku i posledici i umesto da deluje kao onaj koji obnavlja - vraa zdravlju - on svojim primerom vodi bolesnike ka poputanju izvitoperenom apetitu. Lekari zaposleni u naim ustanovama treba da budu pobornici reforme u ovom pogledu kao i u svemu drugom. Mnogi bolesnici pate zbog greaka u ishrani. Njima treba ukazati na bolji put. Da li to moe da uini lekar koji jede meso? Svojim ravim navikama on sputava svoj posao i krnji svoju korisnost. Mnogi bolesnici u naim sanatorijumima razumno su mislili o pitanju jedenja mesa i elei da svoje umne i telesne sposobnosti sauvaju od patnji, izostavili su meso iz svoje ishrane. Na taj nain oni su se oslobodili zala koja su muila njihov ivot. Mnogi koji ne pripadaju naoj veri, postali su pobornici zdravstvene reforme zato to su iz koristoljublja pronali vrednost u njenom sprovoenju. Mnogi su u ishrani i odevanju savesno zauzeli svoj stav prema zdravstvenoj reformi. Da li e adventisti sedmoga dana nastaviti da slede svoje nezdrave navike? Zar nee potovati nalog: Ako

162

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo to inite, sve na slavu Boju inite. (1. Korinanima 10,31) Predostronost u nepropisivanju mesa Letter 54, 1896. 434. Treba mnogo razmiljati o svetlosti koju je Bog dao u vezi sa predmetom o bolestima i njihovim uzrocima, jer mnoge iscrpljuju rave navike, koje se sastoje u poputanju apetitu i bezbrinoj nepanji u voenju brige o telu. Treba se pridravati navika o istoi i brinuti o onome to se stavlja u usta. Vi ne treba da propiete da se meso nikada ne treba upotrebljavati, ve vaspitajte um i dopustite da ga svetlost obasja. Neka se probudi savest svakog pojedinca, kada je u pitanju istota i uvanje od svakog izopaavanja apetita... Treba paljivo postupati sa pitanjem jedenja mesa. Kada neko nadraujuu, mesnu hranu zameni hranom od voa i povra, uvek e na poetku imati neki oseaj slabosti i nedostatka ivotnih snaga, pa mnogi istiu ovo kao jedan od dokaza u prilog neophodnosti upotrebe mesne hrane. Meutim, upravo to je pravi dokaz koji treba iskoristi u ostavljanju mesne hrane. Ova promena ne sme naglo da se izvri, naroito u onih koji su optereeni neprekidnim radom. Neka se savest vaspita, neka se volja ojaa i promena e biti izvrena mnogo voljnije i spremnije. Tuberkulozni bolesnici, koji sigurno idu u grob, ne treba da uine neke naroite promene u ovom pogledu, ali treba voditi brigu o tome i nabaviti meso najzdravijih ivotinja koje se mogu nai. Osobe sa tumorima, iji se ivot pribliava kraju, ne treba da se optereuju pitanjem da li treba da napuste jedenje mesa ili ne. Budite paljivi i nemojte nainiti pogrenu odluku u pogledu ovog predmeta. Iznuene promene ne donose nikakve koristi, ve tete naelima nejedenja mesa. Drite predavanja. Vaspitajte um, ali nikoga nemojte prisiliti, jer reforma izvrena pod pritiskom nema vrednosti... Potrebno je objasniti svim studentima i lekarima, a oni neka kau drugima, da je ceo ivotinjski svet manje-vie oboleo. Obolelo meso vie nije retkost, ve opta pojava. Upotrebom mesa zaklanih ivotinja svaki oblik bolesti unosi se u ljudsko telo. Slabost koja nastaje kao posledica zamene mesne hrane, ubrzo e nestati i lekari treba da shvate da nije potrebno podsticati jedenje mesa kao onoga to bitno doprinosi zdravlju i snazi. Svi koji razumno ostavljaju meso, poto se naviknu na promenu, raspolagae zdravljem miia i vezivnog tkiva. Letter 231. 1905. 435. Doktor _______________ me je pitao da li bih pod bilo kojim okolnostima savetovala uzimanje supe od piletine, kada neki bolesnik ne bi mogao nita drugo da uzme u eludac. Ja sam rekla: Ima osoba koje umiru od tuberkuloze i ako trae supu od piletine, treba da je dobiju. Ali bila bih veoma obazriva. Primer ne bi trebalo da nanese tetu sanatorijumu, niti da postane izgovor drugima da pomisle da njihov sluaj zahteva istu hranu. Pitala sam doktora ____________ da li je ona imala takav sluaj u sanatorijumu. Ona je rekla: Ne, ali ja imam jednu sestru u sanatorijumu u ____________________, koja je veoma slaba. Ona ima slabe, kratkotrajne nesvestice, ali moe da jede kuvanu piletinu. Ja sam kazala: Najbolje bi bilo da se ona udalji iz sanatorijuma... Svetlost koja mi je data govori da ako sestra, koju ti spominje, bude napregla svu snagu i ako bude vaspitala svoj ukus za zdravu hranu, proi e sve ove kratkotrajne nesvestice. Ona je gajila svoju uobrazilju. Neprijatelj je iskoristio slabost njenog tela, i njen um nije se

163

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

napregnuo svom snagom u borbi protiv tekoa u svakidanjem ivotu. Njoj je kao lek potreban dobar, posveen um, poveanje vere i aktivna sluba za Hrista. Njoj je takoe potrebno vebanje miia praktinim radom na otvorenom mestu. Telesne vebe bie za nju jedan od najveih blagoslova u ivotu. Ona ne treba da bude invalid, nego ena zdravog razuma i dobrog zdravlja, pripremljena da plemenito i dobro izvri svoj posao. Sve leenje bie od male koristi ovoj sestri ako ne bude izvrila svoj lini deo. Svoje miie i ivce treba da ojaa telesnim radom. Ona moe da izvri dobar i ozbiljan posao, i ne treba da bude invalid. (Priznavanje nunih uslova 699,700) Neka se ne pojavi Letter 84, 1898. 436. Upoznala sam se sa lekarima i bratom ____________________. Razgovarala sam sa njima oko dva sata i skinula teret sa svoje due. Rekla sam im da su bili kuani i da su podlegli iskuenju. Da bi privukli bolesnike, postavili su meso na sto i tada doli u iskuenje da idu jo dalje i upotrebe aj, kafu i opojna sredstva... Rekla sam da e iskuenje doi preko onih, kojima je udovoljena elja za mesom, i ako takvi imaju veze sa Domom zdravlja, postae iskuenje u rtvovanju naela. Ne sme da otpone upotreba mesa. Tada nee biti potrebe za izbacivanjem mesa, zato to se ono nikada ne pojavljuje na stolu... Iznosili su razloge elje da iznose meso na sto, dok ne budu uspeli da ih vaspitaju da ga izostave iz upotrebe. Meutim, novi pacijenti stalno dolaze, pa bi isti izgovor utvrdio jedenje mesa. Ne, neka se ono ni jednom ne pojavi na stolu. Tada e vaa predavanja o problemu mesa odgovarati vesti koju treba da iznosite. Sluenje aja, kafe i mesa u bolesnikim sobama Letter 213, 1902. 437. U naim sanatorijumima ... ne treba sluiti nikakav aj, kafu ili meso, osim u nekom naroitom sluaju, kada bolesnik to naroito eli i tada mu ove namirnice treba sluiti u njegovoj sobi. aj, kafu i meso ne treba prepisivati (1896) E. from U.T. 4.5. 438. Lekari nisu zaposleni da svojim pacijentima prepisuju mesnu hranu, jer ih je upravo ta vrsta hrane nainila bolesnima. Traite Gospoda. Kada ga naete, postaete krotki i ponizna srca. Vi, lino, neete se hraniti mesom zaklanih ivotinja, niti ete staviti ijedan zalogaj u usta svojoj deci. Vi neete prepisivati meso, aj ili kafu svojim pacijentima, nego ete ukazivati na neophodnost jednostavne ishrane. Iz svog jelovnika izbaciete ono to je tetno. Lekari koji u naim ustanovama, reju i primerom, vaspitavaju one koji se nalaze pod njihovim staranjem da upotrebljavaju mesnu hranu, posle toliko godina uputstava od Boga, iskljuuju se sa dunosti upravnika u naim zdravstvenim ustanovama. Gospod nije dao svetlost zdravstvene reforme da bi je potcenili oni koji se nalaze na uticajnim i uglednim poloajima. Gospod misli ono to kae i Njega treba potovati u onome to kae. Ove predmete treba rasvetliti. Pitanje ishrane

164

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

zahteva paljivo prouavanje i recepte bi trebalo pisati u skladu sa zdravstvenim naelima. (Vidi: Napredna reforma ishrane u ustanovama adventista sedmog dana - 720-725) Alkoholna pia ne smeju se sluiti (1902) 7T, 95. 439. Mi ne zidamo sanatorijume da postanu hoteli. Primite u nae sanatorijume samo one koji ele da se povinuju pravim naelima, one koji e prihvatiti hranu koju sa mirnom saveu moemo da stavimo pred njih. U sluaju da dopustimo da pacijenti piju u svojim sobama opojna pia, ili ako ih sluimo mesom, mi im ne moemo pruiti pomo koju treba da prime u naem sanatorijumu. Mi treba da ih obavestimo da takve namirnice naelno iskljuujemo iz svojih sanatorijuma i higijenskih restorana. Zar ne elimo da vidimo svoje blinje kako osloboeni bolesti i nemoi uivaju u zdravlju u snazi? Budimo zbog toga tako verni naelu kao magnetna igla polu. Jela koja stvaraju apetit Letter 54, 1907. 440. Mi ne moemo odjednom da uobliimo um ljudi iz sveta prema naelima zdravstvene reforme; zbog toga ne treba da postavimo prestroga pravila za ishranu svojih bolesnika. Bolesnici iz sveta dolazei u sanatorijum, moraju da naine veliku promenu u svojoj ishrani, a da bi to manje osetili tu promenu, potrebno je uvesti najbolji nain pripremanja zdrave hrane, da bi se na sto mogla izneti najukusnija i najprivlanija hrana... Oni koji plaaju hranu i leenje treba da imaju hranu pripremljenu u najukusnijem obliku. Razlog za ovo je oigledan. Kada su bolesnici lieni mesne hrane, telo osea promenu. Pojavljuje se oseaj slabosti i oni e zahtevati bogatiju ishranu. Jela treba pripremiti tako da stvaraju apetiti i budu prijatna za oko. Hrana za bolesne Letter M, 1903. 441. Bolesnicima treba obezbediti bogatu hranu. Meutim, treba obratiti panju na pripremanje i sastavljanje hrane za bolesnike. Sto u bolnici ne moe biti postavljen isto kao sto u restoranu. Velika je razlika da li e se hrana iznositi pred zdrave ljude, koji mogu da svare gotovo sve to se spremi, ili pred bolesnike. Postoji opasnost koju moe da donese vrlo oskudna hrana za ljude koji su upravo doli, naviknuti na obilnu hranu koja je podsticala preterano jedenje. Jelovnik treba da bude bogat, ali istovremeno i jednostavan. Znam da hrana moe da se pripremi jednostavno, a ipak da bude tako ukusna da u njoj uivaju ak i oni koji su navikli na bogatiji jelovnik. Neka se voe u izobilju iznese na sto. Radujem se to ste u stanju da bolniki sto snabdevate sveim voem iz svojih vonjaka. To je zaista velika prednost. (Ne moe svako da upotrebljava povre - 516)

165

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

Vaspitavanje za bolnikim stolom Letter 71, 1896. 442. U pripremanju hrane treba stalno da blistaju zlatni zraci svetlosti, uei one koji sede za stolom kako da ive. Ovo vaspitanje takoe treba pruiti i onima koji poseuju zdravstvena odmaralita, da bi iz njih mogli da ponesu naela reforme. Letter 73, 1905. 443. Pripremanje hrane za bolesnike u bolnicama zahteva temeljitu i briljivu panju. Neki bolesnici dolaze iz kua u kojima su svakog dana stolovi pretovareni bogatom hranom i zato treba uloiti veliki napor da se pred njih iznese ukusna i zdrava hrana. Preporuiti zdravstvenu reformu - Gospod eli da ustanova sa kojom ste povezani bude jedno od najprijatnijih i najpoeljnijih mesta na svetu. elim da pokaete naroitu brigu u staranju za hranu koja bolesnicima nee ugroziti zdravlje i koja e istovremeno dati preporuku naelima zdravstvene reforme. Ovo se moe ostvariti, a kada se postigne ostavie povoljan utisak na um bolesnika. Njihovo vaspitavanje postae delotvorno, kad im pokaemo prednost higijenskog ivota nad ivotom kojim su iveli. Kada napuste ustanove, ponee sa sobom izvetaj koji e uticati na druge da dou u njih. Trpeza pomonika Letter 54, 1896. 444. Malo se brinete i smatrate veoma lakim teret pripremanja redovne i obilne hrane za svoje radnike. Njima je potrebna obilna, svea i zdrava hrana. Oni su neprekidno optereeni; njihova ivotna snaga mora da se sauva. Njihova naela treba da budu oblikovana. Oni, vie od svih u sanatorijumu, treba da budu obilno snabdeveni najboljom i najzdravijom hranom koja daje snagu. Stolovi vaih pomonika ne treba da budu opskrbljeni mesom, ve obilno snabdeveni dobrim voem, itaricama i povrem pripremljenim na ukusan i zdrav nain. Vae zanemarivanje ove obaveze povealo je va ukupan prihod to je skupo plaeno snagom i duom vaih radnika. To nije po volji Gospodu. Uticaj celokupne ishrane ne preporuuje vaa naela onima koji sednu za sto pomonog osoblja. Kuvarica, lekar - misionar Letter 100. 1903. 445. Traite najbolju pomo u kuvanju koju moete da dobijete. Ako je hrana pripremljena tako da optereuje organe za varenje, tada budite sigurni da je potrebno da izvrite ispitivanje. Hranu moete pripremiti tako da bude i zdrava i ukusna. MS 93, 1901. 446. Kuvar u sanatorijumu treba da bude potpuni pristalica zdravstvene reforme. ovek nije obraen sve dok njegov apetit i ishrana ne odgovaraju njegovom ispovedanju vere. Kuvar u sanatorijumu treba da bude dobro izveban lekar - misionar. On treba da bude sposobna osoba, koja je u stanju da samostalno vri oglede. On ne treba da bude ogranien

166

XVI ODSEK ISHRANA U SANATORIJUMIMA

receptima. Gospod nas ljubi i ne eli da nanesemo tetu sebi, primenom nezdravih recepata. U svakom sanatorijumu bie onih koji e se aliti na hranu, govorei da im ona ne odgovara. Njima je potrebno saznanje o zlu prouzrokovanom nezdravom hranom. Kako mozak moe da bude bistar kada eludac pati? Letter 37, 1901. 447. U naem sanatorijumu kuvar treba potpuno da razume posao, da bude onaj koji dobro rasuuje, koji moe da pravi oglede, koji hrani nee dodavati sastojke koje treba izbegavati. Letter 331, 1904. 448. Imate li kuvara koji zna da pripremi jela tako da bolesnici uvide da je to bolje od one hrane na koju su navikli? Onaj koji kuva u sanatorijumu treba da zna da napravi zdrave, ukusne kombinacije hrane, a sve te kombinacije moraju biti neto bogatije od onoga to bismo vi i ja jeli. MS 88, 1901. 449. Onaj koji se nalazi na poloaju kuvara ima najodgovornije mesto. On treba da zna da tedi i treba da shvati da se nikakva hrana ne sme baciti. Hristos kae: Skupite ostatke, da se nita ne baci. Neka oni koji su zaposleni u bilo kome odeljenju slede ova uputstva. tednji treba nauiti vaspitae i pomonike ne samo reju ve i primerom.

167

XVII. ISHRANA - RAZUMAN LEK


Lekovita sredstva iz prirode MS 86, 1897. 450. U sluaju bolesti vano je upoznati korisnost ishrane. Svi treba da znaju ta treba da uine za sebe. (1885) 5T 443. 451. Ima mnogo naina da se u delo sprovede vetina leenja; postoji samo jedan nain koji Nebo odobrava. Boji lekovi su jednostavna, prirodna sredstva koja nee opteretiti ili onesposobiti telo svojim jakim svojstvima. ist vazduh i voda, istoa i pravilna ishrana, istota ivota i vrsto poverenje u Boga su lekovi usled ijeg nedostatka umiru hiljade. Meutim, ovi lekovi izlaze iz upotrebe zato to njihova pravilna primena zahteva posao koji ljudi ne cene. Sve vazduh, vebe, ista voda i isti, lepi stanovi uz malo trokova pristupani su svima. Meutim, lekovi su skupi, kako zbog izdvajanja novanih sredstava, tako i zbog uticaja koji vre na telo. (1905) M.H. 127. 452. ist vazduh, suneva svetlost, umerenost, odmor, vebe, pravilna ishrana, upotreba vode, poverenje u boansku silu - pravi su lekovi. Svako treba da ima izvesnog znanja o prirodnim lekovitim sredstvima i njihovoj primeni. Osnovno je da razumevanje naela, koja su primenjena u leenju bolesnih, kao i praktino vebanje, osposobe oveka da pravilno primeni ovo znanje. Upotreba prirodnih lekova zahteva veliku briljivost i napor koji mnogi nisu voljni da uine. Prirodni tok leenja i obnove je postepen i nestrpljivome izgleda spor. Odustajanje od tetnog poputanja zahteva rtve. Meutim, na kraju e utvrditi da priroda, kad nije ometana, obavlja svoj posao mudro i dobro. Oni koji istraju u poslunosti njenim zakonima ponjee nagradu u telesnom i duevnom zdravlju. (1890) C.T.B.H. 160. 453. Lekari esto savetuju bolesnicima da posete strane zemlje, da idu na neki izvor mineralne vode ili predu okean da bi povratili zdravlje. Kada bi oni u devet od deset sluajeva, jeli umereno i kada bi radili zdrave vebe radosnog duha, povratili bi zdravlje tedei vreme i novac. Vebanje, slobodno i obilno korienje vazduha i suneve svetlosti - blagoslovi koje je Nebo izlilo na sve povratie u mnogim sluajevima ivot i snagu iscrpljenom bolesniku. Neto to moemo uiniti za sebe Letter 35, 1890. 454. U vezi sa onim to moemo da uinimo za sebe, postoji jedna taka koja trai briljivo, mudro razmatranje. Ja treba da upoznam samoga sebe, ja stalno moram da budem uenik koji ui kako treba brinuti o ovoj zgradi, o telu koje mi je Bog dao, da ga mogu sauvati u najboljem zdravstvenom stanju. Moram da jedem ono to e za moje telo biti najbolje, moram da se naroito postaram da moje

168

XVII ODSEK ISHRANA - RAZUMAN LEK

odevanje omogui zdrav krvotok. Ja neu liavati sebe vebanja i vazduha. Moram da dobijem to vie suneve svetlosti. Moram da da budem mudar i veran verni uvar svoga tela. Uiniu nesmotrenost ako oznojen uem u hladnu sobu; pokazau se kao nemudri uvar ako dopustim sebi da sedim na promaji i tako se izloim nazebu. Neu biti mudar ako sedim sa hladnim nogama i rukama i na taj nain vraam krv iz udova u mozak ili unutranje organe. Svoje noge uvek treba da zatitim od vlanog vremena. Treba da se redovno hranim najzdravijom hranom koja e dati krv najboljeg kvaliteta, neu raditi neumereno, ako je u mojoj vlasti da to izbegnem. A kada prekrim zakone koje je Bog uspostavio u mom biu, pokajau se i izvriti reformu, uspostavljajui najpovoljnije stanje pod uticajem lekara, koje je Bog obezbedio, kao to je ist vazduh, ista voda, isceljujua i dragocena suneva svetlost. Voda se moe iskoristiti na mnogo naina u otklanjanju patnji. Neto bistre, tople vode uzete pre jela (oko pola litre) nikada nee tetiti, ve doprineti dobru. Vera i pravilno jedenje i pijenje Letter 5, 1904. 455. Neka bolesni uine sve to je u njihovoj moi, da ispravnim jelom, piem, oblaenjem i vrenjem korisnih vebi obezbede vraanje zdravlja. Neka se bolesnici koji stiu u nae sanatorijume naue da sarauju sa Bogom u traenju zdravlja. Vi ste Boja njiva, Boja graevina. (1. Korinanima 3,9) Bog je stvorio ivce i miie da budu upotrebljeni. Neaktivnost ljudskog organizma stvara patnje i bolesti. (1867) 1T, 561. 456. Oni koji lee bolesne treba u ovom vanom delu da podu napred sa jakim pouzdanjem u Boga i Njegov blagoslov. Oni treba da vode rauna o sredstvima koja je On milostivo dao i na koje je u svojoj milosti skrenuo nau panju, kao to su - ist vazduh, istoa, zdrava hrana, pravilni vremenski razmaci rada i odmora i upotreba vode. Razumni lekovi u sanatorijumima Letter 79, 1905. 457. Svetlost, koju sam dobila, govori o izgradnji sanatorijuma u kome ne treba sprovoditi leenje lekovima, a za leenje bolesti treba primeniti jednostavne, razumne metode leenja. U ovoj ustanovi ljude treba pouavati kako da se pravilno oblae, diu i jedu i kako da pravilnim ivotnim navikama spree pojavu bolesti. MS 49, 1908. 458. U naim sanatorijumima zastupamo upotrebu jednostavnih lekova. Odvraamo od upotrebe lekova, jer oni truju krvotok. U ovim ustanovama treba davati razborita uputstva o jelu, o piu, o oblaenju, o nainu ivota kojim se moe sauvati zdravlje. Letter 73a, 1896. 459. Pitanje zdravstvene reforme nije pokrenuto onako kako treba da bude i kako e biti. Jednostavna hrana, potpuno odsustvo lekova i davanje slobode prirodi da obnovi izgubljene telesne

169

XVII ODSEK ISHRANA - RAZUMAN LEK

snage tela, nainilo bi nae sanatorijume mnogo uspenijim u vraanju zdravlja bolesnima. Ishrana kao lek (1864) Sp. Gifts IV, 133-135. 460. Poputanje estom uzimanju velikih koliina hrane, optereuje organe za varenje i izaziva grozniavo stanje tela. Krv postaje neista i tada nastaju bolesti raznih vrsta. Lekar odredi neki lek sa trenutnim dejstvom, ali koji ne lei bolest. On moe da promeni oblik bolesti, ali pravo zlo desetostruko se poveava. Priroda je uinila sve to moe da oslobodi telo od nagomilavanja neistoe i da je bila preputena sama sebi, potpomognuta optim blagoslovima Neba, kao to su ist vazduh i ista voda, bilo bi postignuto brzo i sigurno izleenje. Bolesnici u takvim sluajevima sami za sebe mogu da uine ono to drugi ne mogu tako dobro da uine za njih. Oni treba da ponu sa oslobaanjem prirode od tereta koji su natovarili na nju. Oni treba da otklone uzrok. Postite kratko vreme i dajte elucu priliku za odmor. Smanjite grozniavo stanje tela paljivom i razumnom primenom vode. Ovi napori pomoi e prirodi u njenoj borbi da oslobodi organizam od neistoa. Meutim, osobe koje trpe bol postaju nestrpljive. One nisu spremne da prihvate samoodricanje i malo trpe glad. Upotreba vode moe malo pomoi, ako bolesnik ne osea potrebu da se strogo pridrava svoje ishrane. Mnogi ive krei zakone zdravlja, ne znajui za odnos izmeu sopstvenog zdravlja i svojih navika u jelu, piu i radu. Oni ne mogu da se uzdignu do svojih pravih mogunosti sve dok se priroda buni protiv zloupotreba, koje podnosi zbog bolova i telesnih patnji. Ako bi, oni koji pate, ak i tada poeli pravilno da postupaju i ako bi se pridravali jednostavnih sredstava koja su zanemarili - upotrebe vode i pravilne ishrane - priroda bi dobila pomo, koja joj je potrebna i koju je trebalo da dobije mnogo ranije. Ako ovaj nain ivota bude prihvaen, bolesnik e u veini sluajeva ozdraviti bez posledica. (1905) M.H. 235. 461. Neumerenost u jelu esto je uzrok bolesti, a prirodi je najpotrebnije osloboenje od nepotrebnog tereta koji je stavljen na nju. U mnogim sluajevima bolesti, najbolji lek za bolesnika je da posti - izostavi jedan ili dva obroka, da bi organi za varenje, koji su preterano radili, mogli imati priliku za odmor. Vona ishrana u trajanju od nekoliko dana donela je veliko olakanje umnim radnicima. Mnogo puta potpuno uzdravanje od hrane u kratkom vremenskom razmaku, posle koga je usledila jednostavna i umerena ishrana, dovelo je do ozdravljenja naporima same prirode. Umerena ishrana za mesec ili dva ubedila bi mnoge koji pate da je put samoodricanja put ka zdravlju. Stroga umerenost - lek za bolesti (1905) M.H. 114. 462. Kada neki lekar uoi da bolesnik pati od bolesti koja je izazvana nepravilnim jelom i piem ili drugim ravim navikama, pa zanemari da mu to kae, on nanosi tetu svom blinjem. Pijanice i oni koji su se predali razvratu, pozivaju lekara da jasno i odreeno izjavi da su patnje posledica greha. Oni koji razumeju ivotna naela, ozbiljno e se truditi u borbi protiv uzroka bolesti. Da li

170

XVII ODSEK ISHRANA - RAZUMAN LEK

lekar moe da sauva svoj mir dok gleda neprekidnu borbu sa bolom i stalno radi na otklanjanju patnji'? Da li je on dobar i milostiv, ako ne ui da je potpuna umerenost lek protiv bolesti? Potrebna je najbolja hrana MS 93, 1901. 463. Lekari treba da strae na molitvi, svesni da zauzimaju veoma odgovoran poloaj. Svojim bolesnicima treba da prepiu hranu koja im najbolje odgovara. Ovu hranu trebalo bi da priprema onaj, koji je svestan da zauzima najvaniji poloaj, utoliko pre, jer je za stvaranje dobre krvi potrebna dobra hrana. (Masline kao sredstvo za ienje - 614,615) (Lekovita vrednost jaja - 628,629,631)

171

XVIII. VOE, ITARICE I POVRE


Blagoslov u sveem vou Letter 157, 1900. 464. Veoma sam zahvalna Bogu to nije ukinuo snabdevanje voem, kada je Adam izgubio svoj dom u Edemu. (1902) 7T, 126. 465. Gospod eli da oni koji ive u zemljama u kojima se moe dobiti svee voe u toku veeg dela godine, shvate blagoslov koji imaju u njemu. Ukoliko se vie oslanjamo na svee voe, onako kako je ubrano sa drveta, utoliko vei e biti blagoslov. (1902) 7T, 134. 466. Za nas bi bilo dobro da manje kuvamo, a da vie jedemo voa u njegovom prirodnom stanju. Nauimo ljude da obilno jedu svee groe, jabuke, breskve, kruke, jagode i sve druge vrste voa, koje se moe dobiti. Neka se sve ovo konzerviranjem uz upotrebu stakla ne limenki, pripremi za zimu. (Voe je izvrsna hrana, tedi mnogo kuvanja - 546) (1870) 2T, 373. 467. Za eludac koji slabo vari, moete izneti na sto razno voe, ali ne mnogo vrsta za jedan obrok. MS 43, 1908. 468. Naroito preporuujemo voe kao izvor zdravlja. Meutim, ak ni voe ne treba jesti posle potpunog obroka druge hrane. Letter 12, 1887. 469. Ukusno povre i voe, bie blagotvorno ako je odlinog kvaliteta i ne pokazuje ni najmanji znak truljenja, ve je zdravo i neoteeno bilo kojom bolesti ili truljenjem, pripremljeno u sezoni. Ljudi umiru, vie nego to moemo da zamislimo, od jedenja trulog voa i povra koje provri u elucu izazivajui trovanje krvi. Letter 103, 1896. 470. Obino, jednostavno, ali bogato snabdevanje voem je najbolja hrana, koja se moe izneti pred one koji se pripremaju za Boje delo. (Voe i itarice, hrana za one koji se pripremaju za preobraenje - 488,515)

DEO I VOE

172

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

Deo odgovarajue ishrane (1905) M.H. 296. 471. itarice, voe, orasi i povre predstavljaju hranu koju je za nas izabrao na Tvorac. Ova hrana je najzdravija i sa najveom hranljivom vrednou, kada je pripremljena na najjednostavniji i najprirodniji nain. Ona daje snagu, izdrljivost i jainu uma, to se ne moe dobiti od mnogo sloenije, a nadraujue hrane. (Voe, itarice, povre sa mlekom i pavlakom najzdravija hrana - 487) (Povre na stolu E. G. Vajt - Dodatak I: 4,8,15) MS 27, 1906. 472. U itaricama, vou, povru i orasima mogu se nai svi oni bitni hranljivi sastojci, koji su nam potrebni. Ako doemo Gospodu u jednostavnosti duha, On e nas pouiti kako da pripremamo zdravu hranu osloboenu tetnih uticaja mesa. (Voe - deo pravilne ishrane - 483,486,513) (Bogato snabdevanje u prirodi - voem, orasima i itaricama - 485) (Voe sastojak zdrave hrane - 399,400,403,404,407,810) Privremena vona ishrana (1905) M.H. 235. 473. Neumerenost u jelu esto je uzrok bolesti i ono to je prirodi najvie potrebno to je osloboenje od nepotrebnog tereta koji je stavljen na nju. U mnogim sluajevima bolesti, najbolji lek za bolesnika je da posti izostavi - jedan ili dva obroka, da bi organi za varenje, koji su previe radili, mogli imati prilike da se odmore. Vona ishrana u trajanju od nekoliko dana esto je donela veliko olakanje umnim radnicima. Mnogo puta kratak vremenski razmak potpunog uzdravanja od hrane, posle koga je usledila umerena, jednostavna ishrana, doveo je do izleenja naporima same prirode. Umerena ishrana za mesec ili dva ubedila bi mnoge koji pate da je put samoodricanja put ka zdravlju. Zamena tetnih namirnica Letter 145, 1904. 474. Nae medicinske ustanove trebalo bi da daju jasna uputstva o umerenosti. Bolesnicima bi trebalo ukazati na zlo od opojnih pia i na blagoslov od potpunog uzdravanja. Trebalo bi ih zamoliti da napuste ono to je unitilo njihovo zdravlje i da sve to zamene obiljem voa. Pomorande, limuni, suve ljive, breskve i mnoge druge vrste voa mogu se nabaviti; jer je uz uloene napore, rodna Gospodnja zemlja. (1905) M.H. 305. 475. Nemojte jesti mnogo soli, izbegavajte upotrebu turije i zainjenih jela, jedite voa u izobilju i nadraaj koji zahteva mnogo tenosti za vreme obroka nestae u velikoj meri. (Da zauzme mesto mesa - 149,312,320,492,514,649,795) (Da zauzme mesto slatkia - 546)

173

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

(Nije po ukusu onih koji su navikli na bogatu i veoma zainjenu hranu - 563) (Da zauzme mesto kae - 490,499) Konzerviranje i suenje (1905) M.H. 299. 476. Svuda gde se voe moe u izobilju gajiti, trebalo bi ga konzerviranjem ili suenjem pripremiti za zimu. Sitni plodovi kao to su ribizle, ogrozd, jagode, maline i kupine mogu se unosno gajiti u mnogim mestima, tamo gde ih malo upotrebljavaju i gde je njihovo gajenje zanemareno. Za domae konzerviranje trebalo bi upotrebiti, kad god je to mogue, staklo pre nego limenke. Naroito je vano da voe za konzerviranje bude u dobrom stanju. Upotrebite malo eera i kuvajte voe samo toliko da osigurate odravanje. Voe pripremljeno na taj nain predstavlja odlinu zamenu sveem vou. Tamo gde se po umerenoj ceni moe dobiti suvo voe, kao to je suvo groe, ljive, jabuke, kruke, breskve i kajsije, ljudi e brzo uvideti da se ono moe upotrebljavati, mnogo vie nego to je to uobiajeno, kao glavna namirnica. To e dati vie zdravlja i snage svim kategorijama radnika. Letter 195, 1905. 477. Sos od jabuka u tegli je veoma zdrav i ukusan. Kruke i trenje, ako se mogu dobiti, pripremljene na isti nain veoma su korisne za zimsku upotrebu.
1

Letter 5, 1870. 478. Ako moete da dobijete jabuke, ako i nemate nita drugo, vi ste u prednosti to se tie voa... Mislim da nije bitna velika raznovrsnost voa, ali je veoma znaajno njegovo sakupljanje i uvanje u sezoni za vreme kada nema jabuka. Jabuke su iznad svakog drugog voa kao rezerva koju treba uvati. Svee iz vonjaka i bata MS 114, 1902. 479. Od gajenja voa u vezi sa naim sanatorijumima, postoji jedna druga prednost. Na taj nain voe je potpuno zatieno od truljenja i moe se svee ubrano sa drveta upotrebiti za stolovima. MS 13, 1911. 480. Porodice i ustanove treba da naue da uine vie u obraivanju i poboljanju zemlje. Kada bi samo znali vrednost proizvoda koje zemlja rada u odreenom godinjem dobu, ljudi bi uloili mnogo vie marljivosti i napora u obradu zemljita. Svi bi trebalo da se upoznaju sa naroitom vrednou sveeg voa i povra iz vonjaka i bata. Poto se broj studenata i bolesnika poveava, bie potrebno vie zemlje. Vinogradi se mogu podizati i gajiti, jer e tako ustanove moi da proizvode svoje groe. Dobra plantaa pomorandi je znaajna prednost. (Vanost gajenja voa i povra za sto - 519) (Voe i povre u istom obroku - 188,190,722)
1

Vidi: Objanjenja, T.5.

174

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

(Upotreba voa za stolom J. G. Vajt - Dodatak I:4,9,15,22,23) (Voe u bolnikoj ishrani - 441) (Upotreba voa na stolovima pomonika - 444,651) (Voe u ishrani za vreme sastanaka pod atorima - 124,765) (Da se ukljui u jednostavnu ishranu za posetioce -129) (Deo zdrave, ukusne hrane - 204,503) (E. G. Vajt preporuuje paradajz - Dodatak I:16,22,23)

DEO II - ITARICE
Hrana po Tvorevom izboru (1905) M.H. 296. 481. itarice, voe, orasi i povre predstavljaju hranu koju je na Tvorac odabrao za nas. Ova hrana, pripremljena najjednostavnije i najprirodnije, najzdravija je i ima najveu hranljivu vrednost. Ona daje snagu, izdrljivost i jainu umu koja se ne moe dobiti od mnogo sloenije i nadraujue hrane. (Vidi: 111) (1905) M.H. 313. 482. Oni koji jedu meso jedu itarice i povre iz drage ruke; ivotinja od ovih biljaka prima hranu koja pospeuje rastenje. ivot koji je bio u itaricama i povru prelazi onome koji to jede. Mi to primamo jedenjem ivotinjskog mesa. Koliko je bolje da to dobijemo neposredno, uzimanjem hrane koju je Bog predvideo za nau upotrebu! (Ljudi treba ponovo da prihvate ishranu voem, povrem i itaricama - 515) Deo prikladne ishrane (1905) M.H. 316. 483. Greka je pretpostavljati da snaga miia zavisi od upotrebe mesne hrane. Izostavljanjem takve hrane potrebama tela moe se bolje udovoljiti i uivati u mnogo boljem zdravlju izostavljanjem takve hrane. itarice sa voem, orasima i povrem sadre sve hranljive sastojke potrebne za stvaranje dobre krvi. MS 27, 1906. 484. U itaricama, vou, povru i orasima nalaze se svi hranljivi sastojci, koji su nam potrebni. Ako doemo Gospodu u jednostavnosti uma, On e nas pouiti kako da pripremimo zdravu hranu bez tetnog mesa. (Sadri potrebne hranljive sastojke - 513) Bogato snabdevanje (1905) M.H. 297. 485. Bogato snabdevanje voem, orasima i itaricama koje daje priroda, sasvim je dovoljno, i iz godine u godinu proizvodi iz raznih krajeva sveta mogu svuda dospeti jer postoje velike olakice u

175

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

prevozu. Zbog toga mnoge namirnice koje su se pre nekoliko godina smatrale skupim luksuzom, sada su nadohvat svakome kao hrana koja je u svakidanjoj upotrebi. (1905) M.H. 299. 486. Ako mudro planiramo, onda se ono to najvie doprinosi zdravlju moe nabaviti u svakoj zemlji. Razni proizvodi od pirina, penice, kukuruza i zobi svuda se mogu nai, a takoe pasulj, graak i soivo. Ovo, zajedno sa domaim ili uvoznim voem, i raznovrsnim povrem koje uspeva na svakom tlu - omoguava izbor hrane koja je potpuna i bez upotrebe mesa. (itarice su jedna od bogatih prirodnih poslastica - 503) Pravilna priprema C.T.B.H. 47, (1890) C.H. 115. 487. Voe, itarice i povre pripremljeni na jednostavan nain, bez zaina i masnoe bilo koje vrste, ine sa mlekom i pavlakom najzdraviju hranu. Ona hrani telo i daje snagu, izdrljivost i jainu umu, koja se ne moe dobiti od hrane koja nadrauje. (Vidi: 137) (1869) 2T, 352. 488. itarice i voe spremljeni bez ivotinjske masti i u to prirodnijem stanju, treba da postanu hrana na stolovima svih koji tvrde da se pripremaju za ivot na Nebu. (Prilagodimo se ishrani voem, itaricama i povrem - 514) (itarice sastavni deo zdrave hrane - 399,400,403,404,407,810) Kaa 2 (1905) M.H. 301. 489. itarice koje se upotrebljavaju za kau ili kaamak treba kuvati po nekoliko sati. Meutim, meka i tena jela nisu tako zdrava kao tvrda hrana koja zahteva temeljito vakanje. Y.I. May 31, 1894. 490. Neki iskreno misle da se pravilna ishrana sastoji uglavnom od kae. Obilato uzimanje kaa nee obezbediti zdravlje organima za varenje, jer je vrlo slina tenosti. Podstiite jedenje voa, povra i hleba. (Pogrena upotreba kae - 499) Graham kaa (1871) 2T, 603. 491. Vi moete nainiti graham kau. Ako je graham brano previe grubo, prosejte ga i dok je kaa topla, dodajte mleko. To e biti najukusnije i najzdravije jelo za sastanke pod atorima.

Vidi: Objanjenja, T.6.

176

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

Da zauzme mesto mesne hrane (1905) MH. 316.317. 492. Kad se napusti mesna hrana, njeno mesto treba da zauzme raznovrsna korisna i ukusna hrana od itarica, oraha, povra i voa... Meso treba nadoknaditi zdravom i jevtinom hranom. (Zauzima mesto mesne hrane 765,795) (Mesna hrana nije potrebna tamo gde ima voa, itarica i oraha - 138) (Jednostavna ishrana za posetioce - 129) (Upotreba itarica na stolovima pomonika - 444,651) (Na stolu E. G. Vajt - Dodatak I:15-23) (Bolesnike u sanatorijumima navikavati na njenu upotrebu - 767)

DEO III - HLEB


Podrka ivotu MS 34, 1899. 493. Vera e dovesti majke do toga da prave hleb najboljeg kvaliteta... Hleb treba dobro ispei, i spolja i iznutra. Zdravlje stomaka trai da hleb bude lak i suv. Hleb je prava podrka ivotu i zato svaka kuvarica treba da se istakne u pravljenju hleba. Vera u dobroj vekni C.T.B.H. 49. (1890) C.H. 117. 494. Neki ne smatraju pravilno pripremanje hrane verskom dunou, zato i ne pokuavaju da naue kako to da izvre. Oni puste da hleb prekisne pre nego to e ga pei, a dodavanje sode bikarbone, koja treba treba da otkloni nemarnost kuvarice, ini ga potpuno nepodesnim za ljudski eludac. Za pravljenje dobrog hleba treba mnogo truda i razmiljanja. U jednoj dobroj vekni hleba ima vie vere nego to to mnogi misle. (1868) 1T, 684. 495. Verska je dunost svake hrianke, devojke i ene, da odmah naui da pravi dobar, ukusan, lak hleb od neprosejanog peninog brana. Majke treba da uvedu svoje keri u kuhinju, dok su jo vrlo mlade i da ih ue vetini kuvanja. (Znanje o pravljenju hleba je neophodno - 822) Upotreba sode u hlebu (1905) M.H. 300-302. 496. Upotreba sode ili praka za pecivo u pravljenju hleba je tetna i nepotrebna. Soda izaziva zapaljenje eluca i esto truje celo telo. Mnoge domaice misle da ne mogu napraviti dobar hleb bez sode, ali to je zabluda. Ako bi se potrudile da naue bolje metode, njihov hleb bio bi zdraviji i za neiskvareni ukus mnogo bolji. (Upotreba sode bikarbone u hlebu - Vidi: Soda i praak za pecivo - 565, 569) Upotreba mleka u hlebu sa kvascem - U pravljenju hleba sa kvascem, mleko ne sme da se

177

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

upotrebi umesto vode. Upotreba mleka je dodatni troak i ono ini hleb mnogo manje zdravim. Hleb sa mlekom ne ostaje ukusan tako dugo posle peenja, kao onaj koji je nainjen sa vodom, i mnogo bre izaziva vrenje u stomaku. Vru hleb s kvascem - Hleb treba da bude lak i sladak. Ne sme se dozvoliti ni najmanja kiselost. Vekne treba da budu male i tako dobro ispeene da gljivice kvasca budu unitene. Kada je topao ili sve, hleb sa kvascem bilo koje vrste teak je za varenje. On ne treba nikada da se pojavi na stolu. Ovo pravilo, meutim, ne odnosi se na beskvasni hleb. Svee kifle 3 nainjene od peninog brana, bez kvasca ili maje i peene u dobro zagrejanoj penici zdrave su i ukusne... Dvopek - ili dva puta peeni hleb, je jedno od najlake svarljivih i najukusnijih namirnica. Obino pravljen hleb isee se na krike i sui u toploj penici, dok ne nestane i poslednji trag vlage. Neka krike neznatno porumene sa svih strana. Ovaj hleb na suvom mestu moe se odrati mnogo due nego obian hleb, i ako se pre upotrebe ponovo zagreje bie isto tako sve kao i ranije. (Dvopek dobar za veernje obroke - 273) (Dvopek u ishrani E. G. Vajt - Dodatak I:22) Stari hleb je poeljniji od sveeg Letter 142, 1900. 497. Hleb koji je star dva ili tri dana mnogo je zdraviji nego svei hleb. Hleb isuen u penici jedna je od najzdravijih namirnica u ishrani. Zlo od kiselog hleba (1868) 1T, 681-684. 498. esto nalazimo da je crni hleb teak, kiseo i samo delimino peen. To je nastalo usled nedostatka interesa za uenje, staranje i izvravanje vane dunosti domaice. Ponekad nailazimo na kolae sa kvascem ili neke meke biskvite, koji su samo isueni, a ne i peeni, i druge kolae spravljene na isti nain. I onda e vam kuvarica rei da ona ume veoma dobro da kuva na stari nain, ali da njihove porodice ne vole crni graham hleb i da bi umrli od gladi kada bi tako iveli. Rekla sam samoj sebi da se tome ne udim. Va nain pripremanja hrane ini je neukusnom. Jedenje takve hrane sigurno e opteretiti oveka slabim varenjem. Ove slabe kuvarice i oni koji moraju da jedu njihovu hranu, ozbiljno e vam kazati da im zdravstvena reforma ne odgovara. eludac nema snage da pretvori oskudni, teki, kiseli hleb u dobru hranu; meutim, ovaj ravi hleb pretvorie zdrav stomak u bolestan. Oni koji jedu ovakvu hranu znaju da njihova snaga opada. Ima li tome uzroka? Neke od ovih osoba sebe nazivaju pristalicama zdravstvene reforme, ali one to nisu. One ne znaju kako treba kuvati. One pripremaju kolae, krompir i crni graham hleb uvek na isti nain, sa neznatnim promenama, i organizam ne moe da ojaa. One smatraju izgubljenim vremenom, vreme posveeno sticanju temeljitog iskustva u pripremanju zdrave, ukusne hrane... U mnogim porodicama nailazimo na one sa slabim varenjem, a rav hleb esto je uzrok ovome. Domaica odluuje da se takav hleb ne sme baciti, i oni ga jedu. Da li je to nain da se oslobode ravog hleba? Da li ete ga uneti u eludac da se pretvori u krv? Da li eludac ima snage da pretvori kiseo hleb u dobar, teak hleb u lak i buav u sve...? Mnoga ena i majka koja nije dobila pravo vaspitanje i kojoj nedostaje vetina kuvanja, svakog
3

Vidi: Objanjenja, T.7.

178

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

dana iznosi pred svoju porodicu ravo pripremljenu hranu. Takva hrana sigurno i ozbiljno razara organe za varenje, daje slab kvalitet krvi i esto omoguava jake napade zapaljivih bolesti, to izaziva preranu smrt. Mnogi su dovedeni do smrti upotrebom tekog kiselog hleba. Iznet mi je sluaj neke devojke, koja je bila nadniarka i koja je napravila jednu pe kiselog, tekog hleba. Da bi se oslobodila tog hleba i da bi sakrila neuspeh, ona je taj hleb bacila dvema velikim svinjama. Sledeeg jutra domain je naao uginule svinje i posle ispitivanja valova, naao je komade ovog tekog hleba. On je ispitao sluaj i devojka je priznala ono to je uinila. Ona nije ni pomiljala da e ovakav hleb delovati na svinje. Ako teak, kiseli hleb ubija svinje koje mogu da proderu zvearku i gotovo sve to je odvratno, kakvo e onda delovanje imati ovakav hleb na ljudski eludac koji je mnogo neniji organ? Prednost upotrebe hleba i druge vrste hrane MS 3, 1897. 499. Sa mesne na vegetarijansku hranu, treba veoma paljivo prei jer na sto treba da izneti mudro pripremljene i dobro skuvane namirnice. Mnogo jedenje kae je greka. Poeljnija je vrsta hrana koja zahteva vakanje. Pripremanje hrane u skladu sa zdravstvenom reformom predstavlja blagoslov u ovom pogledu. Dobar crni hleb i kifle bie zdrave ako su pripremljene na jednostavan nain i sa velikim trudom. Hleb ne sme nikada da ima ni najmanji trag kiseline. Njega treba dobro ispei. Na taj nain hleb nee ostati nedopeen i gnjecav. Za one koji mogu da ga upotrebe, dobro povre pripremljeno na zdrav nain, bolje je od mekog kaamaka i kae. Voe treba jesti sa dobro ispeenim hlebom, starim dva ili tri dana, mnogo zdravijim od sveeg hleba. Ovaj e uz lagano i dobro vakanje snabdeti telo svim to mu je potrebno. (Dobar hleb umesto bogate hrane - 312) Vrui biskviti (1884) E. from U.T.2. 500. Vrui biskviti i mesna hrana u potpunom su neskladu sa naelima zdravstvene reforme. Letter 72, 1896. 501. Vrui biskviti sa sodom esto se premazuju maslacem i jedu kao izvrsna hrana; ali oslabljeni organi za varenje doivljavaju samo zlostavljanje, koje im je nametnuto. Letter 3, 1884. 502. Mi se radije vraamo u Egipat nego to bismo ili u Hanan. Zar neemo promeniti tok prilika? Zato da na svojim stolovima nemamo dobru, zdravu hranu? Zar ne moemo da proemo bez toplih biskvita koji prouzrokuju samo slabo varenje? (Uzrok slabog varenja - 720)

179

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

Razno pecivo R.H. May 8, 1883. 503. Vrui biskviti umeeni sa sodom ili prakom za pecivo, nikada ne treba da se pojave na naim stolovima. Takvi sastojci nepodesni su za unoenje u eludac. Vru hleb sa kvascem, bilo koje vrste, teak je za varenje. Pecivo od crnog graham brana, zdravo i ukusno, moe se napraviti od crnog, neprosejanog brana, i zameeno istom mekom vodom i mlekom. Meutim, na narod je veoma teko nauiti jednostavnosti. Kada preporuujemo graham pecivo, nai prijatelji kau: O, da, mi znamo kako se pravi. Mi smo mnogo razoarani kada se pojavi, jer je umeeno s prakom za pecivo, kiselim mlekom ili sodom bikarbonom. Ono ne prua nikakav dokaz o reformi. Neprosejano crno brano pomeano sa istom, mekom vodom i mlekom, je najbolje pecivo koje smo ikada okusili. Ako je voda tvrda, upotrebite vie slatkog mleka ili dodajte testu jedno jaje. Pecivo treba da bude dobro ispeeno u dobro zagrejanoj penici na postojanoj vatri. Da biste nainili pecivo upotrebite meku vodu i mleko ili malo pavlake; napravite vrsto testo i mesite ga kao za keks. Pecite ga u penici. Ono je dobro i izvrsno. Ono zahteva temeljito vakanje to koristi i zubima i elucu. Ono daje dobru krv i donosi snagu. Sa takvim hlebom i obiljem voa, povra i itarica kojima obiluje naa zemlja, ne treba poeleti vee poslastice. Crni hleb 4 bolji je od belog (1868) 2T, 68. 504. Beli hleb ne moe da da telu hranu koju moete da naete u crnom hlebu. Stalna upotreba hleba od prosejanog brana ne moe da odri telo u zdravom stanju. Vi, oboje, imate jetre koje ne rade. Upotreba belog brana poveava tekoe pod kojima radite. (1905) M.H. 300. 505. Za pravljenje hleba nije najbolje belo, naroito fino brano. Njegova upotreba nije ni zdrava ni ekonomina. Hleb od finog brana nema hranljive sastojke koji se mogu nai u hlebu od crnog, neprosejanog brana. To je est uzrok zatvora i drugog nezdravog stanja. (Neprosejano, crno graham brano najbolje za telo - 171,495,499,503) (itarice upotrebiti u prirodnom stanju - 481) (Crni graham hleb u ishrani za vreme sastanaka pod atorima - 124) (Verska je dunost nauiti pravljenje dobrog hleba od crnog, neprosejanog brana - 392). itarice u hlebu treba da budu raznolike Letter 91, 1898. 506. isto penino brano nije najbolje za stalnu ishranu. Meavina penice, ovsa i rai bie mnogo hranljivija od penice kojoj su oduzeta hranljiva svojstva.

Vidi: Objanjenja, T.8.

180

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

Slatki hlebovi 5 Letter 363, 1907. 507. Slatke hlebove i kolae retko imamo na stolu. Ukoliko se jede manje slatke hrane, utoliko je bolje, ona izaziva poremeaje u elucu, stvarajui nestrpljenje i razdraljivost u onih koji su se navikli na nju. Letter 37, 1901. 508. Dobro je izostaviti eer iz keksa. Neko vie voli vrlo sladak keks, ali on tetno utie na organe za varenje. (Sladak keks - 410) (Hleb nije ukusan onima koji su se navikli na bogatu i vrlo zainjenu hranu - 563)

Svee povre jednostavno pripremljeno MS 13, 1911. 509. Svi treba da se upoznaju sa naroitom vrednou sveeg voa i povra iz vonjaka i bata. (Podstiite upotrebu povra - 490) (Nema bolje poslastice - 503) C.T.B.H. 47. (1890) C.H. 115. 510. Voe, itarice i povre, pripremljeni jednostavno, bez zaina i masnoa bilo koje vrste, sa mlekom i pavlakom predstavljaju najzdraviju hranu. Oni hrane telo, dajui mu snagu, izdrljivost i bistrinu uma to se ne moe dobiti od nadraujue hrane. (Voe, itarice i povre dobra hrana za posetioce - 129) (Opasnost od upotrebe trulog povra - 469) (Pokvarena upotrebom ivotinjske masti u pripremanju hrane - 320) (Ishrana prema Tvorevom izboru - 471) (Sastojak zdrave hrane - 403,404,407,810) MS 3, 1897. 511. Za one koji mogu da ga upotrebe, dobro povre, pripremljeno na zdrav nain, bolje je od mekog kaamaka ili kae. (1909) 9T, 162. 512. Povre treba ukusno pripremiti, sa malo mleka ili pavlake ili neega to je odgovarajue vrednosti.

DEO IV - POVRE

Vidi: Objanjenja, T.9.

181

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

Deo potpune hrane Letter 70, 1896. 513. Jednostavne itarice, voe sa drvea i povre imaju sva hranljiva svojstva potrebna za stvaranje dobre krvi. Mesna hrana ovo ne moe da uini. (Prikladna ishrana - 483,484,486) Obilje povra Letter 3, 1884. 514. Mi smo sazdani od onoga to jedemo. Hoemo li jaati ivotinjske strasti jedenjem hrane ivotinjskog porekla? Umesto da razvijamo svoj ukus da voli ovu mesnu hranu, krajnje je vreme da sami sebe vaspitamo da se hranimo voem, itaricama i povrem... Raznolikost jednostavnih jela, veoma zdravih i hranljivih, moe se obezbediti izostavljanjem mesa. Jaki ljudi u izobilju moraju da imaju povra, voa i itarica. (Za sto pomonog osoblja - 444,651) (Umesto mesne hrane - 492,649,765,795) (Umesto bogate hrane - 312) (Ne svia se onima koji prestupaju prirodne zakone - 204,563) (Mesna hrana, povre iz druge ruke - 482) Letter 72, 1896. 515. Gospod namerava da svoj narod vrati ishrani od jednostavnog voa, povra i itarica. Neko ne moe da upotrebljava povre Letter 45, 1903. 516. U medicinskoj ustanovi treba udovoljiti raznim apetitima. Neki zahtevaju dobro pripremljeno povre koje treba da zadovolji njihovu naroitu potrebu. Neki bez posledica nisu mogli da upotrebljavaju povre. Krompir Letter 322, 1905. 517. Ne smatramo da je preni krompir zdrav, jer se manje ili vie ivotinjske masti i maslaca upotrebljava u njegovoj pripremi. Kada se slui sa malo pavlake i malo soli, dobro peen ili kuvan, krompir je najzdraviji. Beli ili slatki krompir 6 priprema se sa malo pavlake i soli i ponovo pee, ali ne pri; on je izvrstan. Pasulj zdravo jelo (1871) 2T, 603. 518. Jedno drugo veoma jednostavno, ali, ipak, zdravo jelo je pasulj kuvan ili peen. Stavi
6

Vidi: Objanjenja, T.10.

182

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

izvesnu koliinu u vodu, dodaj mleka ili pavlake i napravi orbu. Gajenje i uvanje povra Letter 5, 1904. 519. Mnogi ne uviaju vanost posedovanja obradivog zemljita za gajenje voa i povra, da njihovi stolovi budu snabdeveni ovim namirnicama. Dobila sam uputstva da svakoj porodici i svakoj crkvi kaem da e ih Bog blagosloviti kada izgrauju svoje spasenje sa strahom i drhtanjem, bojei se da ravim postupanjem sa svojim telom ne osujetite Boji plan sa njima. (Svi treba da budu upoznati sa vrednou sveeg voa i povra iz vonjaka i bata - 480) Letter 195, 1905. 520. Treba preduzeti mere i izvriti snabdevanje slatkim, suvim kukuruzom. Bundeve se mogu osuiti i dobro iskoristiti u vreme zime za pravljenje pite. Povre i paradajz u ishrani E. G. Vajt Letter 31, 1901. 521. Vi govorite o mojoj ishrani. Nisam tako privrena jednoj namirnici da ne bih bila u stanju da jedem neto drugo. Ali to se tie povra ne treba da brinete, jer na osnovu mog sigurnog saznanja u predelu u kome ivite ima mnogo vrsta povra koje mogu da koristim. Moi u da dobijem lie od poljskog zelja, mladi maslaak i slaicu 7. To je mnogo bogatije i kvalitetnije snabdevanje, od onog to smo mogli da dobijemo u Australiji. Ako ne bude bilo niega drugog, ima itarica. Letter 10, 1902. 522. Izgubila sam apetit kratko vreme pre nego to sam otputovala na istok. Meutim, sada mi se povratio i veoma sam gladna kad doe vreme za jelo. Zeleno lie od ika, lepo skuvano i zainjeno sterilisanom pavlakom i sokom od limuna veoma je ukusno. Za jedan obrok jedem supu od paradajza sa rezancima i povre za drugi. Poela sam opet da jedem krompir. Sva moja hrana dobro mi prija. Slina sam izgladnelom bolesniku koji je imao groznicu: i sada sam u opasnosti da se prejedem. Letter 70, 1900. 523. Paradajz koji ste poslali bio je veoma lep i ukusan. Zakljuila sam da je paradajz najbolja namirnica za moju upotrebu. (Vidi: Dodatak I:16,22,23) Letter 363, 1907. 524. Proizveli smo dosta ita i graka za sebe i svoje susede. Mi suimo sladak kukuruz za zimu, pa kada nam je potreban, sameljemo ga u mlinu i kuvamo. Od njega pravimo najukusnije orbe i druga jela... Kada pristigne njegovo vreme, imamo groa u izobilju, a takoe ljiva i jabuka, neto treanja,
7

Misli se na upotrebu lista ove biljke.

183

XVIII ODSEK VOE, ITARICE I POVRE

bresaka, kruaka i maslina, koje spremamo za sebe. Takoe gajimo velike koliine paradajza. Ja se nikada ne izvinjavam za hranu koja je na mom stolu. Mislim da Bog nije zadovoljan kada tako inimo. Nai posetioci jedu ono to i mi jedemo i izgleda da uivaju u naem jelovniku. (E. G. Vajt koristi kukuruz - Dodatak I:22,23) (Predostronost u upotrebi voa - 188,190) (Predostronost u korienju povra sa slatkiima - 189,722) (U ishrani E. G. Vajt - Dodatak I:4,8,15)

184

XIX. SLATKII
DEO I - EER
MS 93, 1901. 525. eer nije dobar za stomak. On izaziva vrenje, a to pomrauje mozak i stvara mrzovoljno raspoloenje. (1905) M.H. 302. 526. Postalo je uobiajeno da se u ishrani eer previe upotrebljava. Kolai, slatki pudinzi, torte, ele, demovi stvarni su uzroci slabog varenja. Naroito su tetni prelivi i pudinzi iji su glavni sastojci mleko, jaja i eer. Neumerenu upotrebu mleka i eera zajedno, treba izbegavati. (Vidi: Mleko i eer - 533,536) (Upotrebite samo malo u konzerviranju voa - 476) (Malo eera je doputeno - 550) (1870) 2T, 369, 370. 527. eer smeta telu. On spreava rad ive maine. Znam za jedan sluaj u Montkalmu, u dravi Miegen, na koji elim da se pozovem. On je bio plemenit ovek. Imao je est stopa (188 cm) i bio je lepog izgleda. Bila sam pozvana da ga posetim za vreme njegove bolesti. Ranije sam razgovarala sa njim o nainu njegovog ivota. Ne svia mi se izgled tvojih oiju, rekla sam. On je jeo velike koliine eera. Pitala sam ga zato je to inio. Kazao je da je izostavio meso i nije znao ta bi ga tako dobro zamenilo kao eer. Njegova hrana nije ga zadovoljila, jednostavno zato to njegova ena nije znala da kuva. Neki izmeu vas alju svoje keri, koje su ve odrasle devojke, u kolu da ue razne predmete pre nego to su nauile da kuvaju, iako kuvanje treba da bude od prvorazrednog znaaja. Tu je bila ena koja nije znala da kuva; ona nije nauila kako da pripremi zdravu hranu. Supruzi i majci nedostajao je ovaj vaan deo obrazovanja; to je uslovilo ravo spremanje hrane, nedovoljne da ispuni zahteve tela, pa je eer neumereno upotrebljavan, a to je itavo telo dovelo u bolesno stanje. ivot ovog oveka bio je nepotrebno rtvovan ravom kuvanju. Kad sam otila da posetim bolesnog oveka, pokuala sam da im kaem, najbolje to sam znala, kako da se hrane i on je uskoro poeo polako da se oporavlja. Meutim, nerazumno je troio svoju snagu dok se jo nije oporavio, jeo je male koliine hrane koja nije bila najboljeg kvaliteta i opet se razboleo. Ovog puta za njega vie nije bilo pomoi. Njegovo telo ivo se raspadalo. Umro je kao rtva ravog kuvanja. Pokuao je da eerom zameni dobro kuvanje, ali samo je pogorao stanje. esto sedam za sto brae i sestara i vidim da upotrebljavaju velike koliine mleka i eera. To teti telu, nadrauje organe za varenje i tetno deluje na mozak. Sve to spreava aktivno pokretanje ive maine, deluje neposredno na mozak. Na osnovu svetlosti koja mi je data, eer, ako se mnogo upotrebljava, mnogo je tetniji od mesa. Ove promene moraju se izvriti obazrivo i ovaj predmet treba razmotriti tako da ne odbije i stvori predrasude medu onima koje elimo da pouimo i da im pomognemo. (Slatki hlebovi i keks - 410,507,508)

185

XIX ODSEK SLATKII

R.H. Jan. 7, 1902. 528. Ne treba da prihvatimo nagovor, bez obzira koliko to volimo, i bilo ta stavimo u usta to e u naem telu stvoriti nezdravo stanje. Zato? -Zato to smo Boja svojina. Vi treba da dobijete venac, da dobijete Nebo, da izbegnete propast. Tada, Hrista radi, pitam vas: Hoete li da svetlost sija pred vama jasnim zracima i da se tada okrenete od nje i kaete: 'Ja volim ovo, ja volim ono?' Bog poziva svakog od vas da pone da planira saradnju sa Njim u Njegovoj velikoj ljubavi i staranju, da uzdignete, oplemenite i posvetite celu duu, telo i duh da biste mogli da budete Boji saradnici... Bolje je da ne diramo slatkie. Ne sluite se slatkim, desertnim jelima koja su iznesena na sto. Ona vam nisu potrebna. Vi elite bistar um koji e razmiljati o Bojim naredbama. (Vidi: Deo III - Pite, kolai, torte i pudinzi) (Slatkie ne treba davati deci - 346) Prodaja na mestu za sastanke pod atorom Letter 25a. 1889. 529. Pre mnogo godina imala sam svedoanstvo prekora za upravnike na naim sastancima pod atorima to su donosili i na mestu za sastanke pod atorima prodavali naim ljudima sir i druge tetne namirnice. Izloili su za prodaju slatkie, onda kada sam se trudila da pouim mlade i stare da stave novac koji su troili na slatkie u misionarsku kutiju i da na taj nain ue svoju decu samoodricanju. MS 87, 1908. 530. Bila mi je data svetlost o hrani na naim sastancima pod atorom. Ponekad je tamo, gde su se odravali sastanci, donoena hrana, koja nije bila u skladu sa naelima zdravstvene reforme. Ako treba da hodimo u svetlosti koju nam je Bog dao, mi moramo da vaspitamo vernike, mlade i stare, da prestanu da koriste ovu hranu koju jedu samo zbog poputanja apetitu. Nau decu treba pouavati da se odreknu takvih nepotrebnosti kao to su slatkii, guma za vakanje, sladoled i ostale sitnice, da bi uteeni novac mogli da stave u kutiju za samoodricanje, koja treba da postoji u svakom domu. Na ovaj nain mogle bi se utedeti velike i male sume za Boje delo. Nije mali broj onih medu nama, kojima je potrebna pouka o naelima zdravstvene reforme. Postoje razni slatkii koje su izneli proizvoai zdrave hrane i koje preporuuju kao potpuno nekodljive; meutim, ja imam suprotno svedoanstvo i o njima. Oni su nezdravi i njihova upotreba ne sme da se podstie. Potrebno je da se mnogo stroe drimo jednostavne ishrane od voa, oraha, itarica i povra. Neka se na mesto na kome se odravaju sastanci, ne donose slatkii i hrana koji e raditi protiv svetlosti koja je data naem narodu o zdravstvenoj reformi. Nemojmo poputati apetitu, umirujui savest, govorei da e se novac dobijen od prodaje takvih proizvoda koristiti za pokrie trokova nekog dobrog dela. Svim takvim iskuenjima koja nas vode poputanju treba odluno da se odupremo. Nemojmo ubediti sebe da inimo ono to nije korisno za pojedinca pod izgovorom da e iz toga proizai dobro. Neka svako od nas pojedinano ui ta znai biti aktivni misionar pun samoodricanja, a ipak zdrav.

186

XIX ODSEK SLATKII

eer u ishrani sestre Vajt Letter 5, 1870. 531. Sve je prosto, ali ipak zdravo, zato to nije samo nasumice smeano. Na naem stolu nema eera. Na sos 1 kojim se hranimo su jabuke, peene ili kuvane u pari, zaslaene koliko je to potrebno pre nego to su iznete na sto. Letter 1, 1873. 532. Uvek smo upotrebljavali malo mleka i malo eera. Mi to nismo nikada poricali ni u naim spisima ni u naim propovedima. Verujemo da e stoka biti toliko bolesna da e ove namirnice biti naputene, ali za eer i mleko jo nije stiglo vreme da se potpuno uklone sa naih stolova.

DEO II - MLEKO I EER


(1870) 2T, 368. 369. 533. Sada u vezi sa mlekom i eerom: znam osobe koje su se uplaile zdravstvene reforme i kazale da nee imati nieg zajednikog sa njom zato to se zalae protiv slobodne upotrebe ovih namirnica. Promene treba briljivo izvriti, i zato moramo oprezno i mudro da radimo. Mi elimo da idemo onim putem koji e se sam preporuiti razumnim ljudima i enama. Velike koliine mleka i eera tetne su kad se zajedno upotrebljavaju. One stvaraju neistou u telu. ivotinje od kojih se dobija mleko esto nisu zdrave. One mogu biti bolesne. Krava po izgledu moe biti ujutro zdrava, a uvee da ugine. Ako je tako ona je bila bolesna i ujutro, i njeno mleko je bilo bolesno, ali to niste znali. ivotinjski svet je bolestan. Meso je bolesno. Kada bismo znali da su ivotinje u savrenom zdravlju, ja bih narodu preporuila da jede meso, pre nego velike koliine mleka i eera. Ono ne bi toliko nakodilo koliko mleko i eer. eer smeta telu. On spreava rad organizma. (1870) 2T, 370. 534. esto sedam za sto brae i sestara i vidim da upotrebljavaju velike koliine mleka i eera. To smeta telu, nadrauje organe za varenje i teti mozgu. (Vidi: 527) C.T.B.H. 57 (1890) C.H. 154. 535. Neki upotrebljavaju mleko i velike koliine eera sa kaamakom, mislei da sprovode zdravstvenu reformu. Meutim, pomeani eer i mleko izazivaju vrenje u stomaku pa su zbog toga tetni. (1905) M.H. 302. 536. Naroito su tetni prelivi i pudinzi, iji su glavni sastojci mleko, jaja i eer. Neumerenu upotrebu mleka i eera, uzetih zajedno, treba izbegavati. (Sladoled 530,540) (Kolai koji se jedu s mlekom ili pavlakom - 552)

Vidi: Objanjenja, T,11.

187

XIX ODSEK SLATKII

DEO III - PITE, KOLAI, TORTE, PUDINZI


(1893) F.E. 227. 537. Mnogi slatkii, koji oduzimaju toliko mnogo vremena za pripremanje, tete zdravlju. Iskuenje poputanja Letter 73a, 1896. 538. Na mnogim stolovima ak i onda, kada je eludac ve primio sve to je potrebno da pravilno ispuni svoj udeo u ishrani tela, pojavljuje se drugo jelo, koje se sastoji od pita, pudinga i veoma omiljenih sosova... 2 Mnogi e, iako su dovoljno jeli, prekoraiti granice i jesti slatkie koji dovode u iskuenje, i koji za njih predstavljaju sve drugo samo ne dobro... Ako bismo se sasvim oslobodili posebnih dodataka koji ine desert, tada bi to bilo na blagoslov. (1864) Sp. Gifts IV, 130. 539. Zato to je to moda i u skladu sa bolesnim apetitom, u eludac se trpaju bogati kolai, pite, pudinzi, sve to je tetno. Sto mora da bude pretovaren raznovrsnom hranom, jer e izopaeni apetit ostati nezadovoljen. Ujutro ovi robovi apetita esto imaju neprijatan dah i obloen jezik. Oni nisu zdravi i ude se zbog ega podnose bolove glavobolju i razne bolesti. (1865) H. to L. ch. 1. p. 53. 540. Ljudska porodica poputa poveanoj elji za bogatom hranom, dok trpanje svih moguih poslastica u eludac nije postalo moda. Naroito se na sedeljkama neogranieno poputa apetitu. Slue se bogati rukovi i kasne veere koje se sastoje od veoma zainjenog mesa, sa bogatim sosovima, bogatim kolaima, pitama, sladoledima i slino. (1865) H. to L. ch. 1. p. 54. 541. Mnogi siromani i oni koji zavise od svog svakodnevnog rada, zato to je to moderno, izlau se troku pripremajui raznovrsne, bogate kolae, kompote, pite i mnogo druge savremene hrane za goste, koja samo teti onima koji se posluuju. Novac koji se ovako troi u isto vreme potreban im je za nabavku odee za sebe i svoju decu. Vreme koje su utroili na spremanje hrane, da bi udovoljili ukusu na tetu eluca, treba da posvete moralnom i verskom pouavanju njihove dece. (Vidi: 128) (Bogata hrana stvara elju za nadraujuim sredstvima - 203) To ne predstavlja deo zdrave i korisne hrane Y.I. May 31. 1894. 542. Mnogi znaju da naine razne vrste kolaa, ali kolai nisu najbolja hrana koju treba iznositi na sto. Slatki kolai, slatki pudinzi i prelivi poremetie organe za varenje. Zato bismo onda kuali one koji su se okupili oko stola iznoenjem ovih jela pred njih?

Vidi: Objanjenja, T,12.

188

XIX ODSEK SLATKII

(1870) 2T 400. 543. Meso, bogati kolai i pite pripremljeni sa raznovrsnim zainima, nisu najzdravija i najkorisnija hrana. Letter 91, 1898. 544. Slatkii koji se uzimaju u vidu preliva ine mnogo vie tete nego dobra. Voe je, ako se moe dobiti, najbolja namirnica. (1905) M.H. 302. 545. U hrani se obino upotrebljava vrlo mnogo eera. Kolai, slatki, pudinzi, torte, ele, demovi aktivni su uzroci ravog varenja. Naroito su tetni prelivi i pudinzi iji su glavni sastojci mleko, jaja i eer. Neumerenu upotrebu mleka i eera zajedno treba potpuno izbei. Letter 135, 1902. 546. Neka se oni koji zastupaju zdravstvenu reformu, ozbiljno potrude da je tako uzdignu da ona u svemu bude ono to tvrde da jeste. Neka odbace sve ono to teti zdravlju. Upotrebljavajte jednostavnu, zdravu hranu. Voe je izvrsno i utedi mnogo truda prilikom kuvanja. Odbacite bogate torte, kolae, poslastice i druga jela pripremljena da kuaju apetit. Uzimajte malo vrsta hrane u jednom obroku i jedite sa zahvalnou. Jednostavne poslastice nisu zabranjene Letter H, 1895. 547. Jednostavna prosta pita moe se sluiti kao poslastica, ali kada neko uzme dva ili tri pareta samo da bi udovoljio neumerenom apetitu, sam sebe onesposobljava za slubu Bogu. Neki, poto su se dobro posluili drugom hranom, uzimaju poslasticu, ne zato to im je potrebno, ve zato to to dobro prija. Ako su ponueni da uzmu i drugo pare, iskuenje je vrlo veliko da bi mu se mogli odupreti, i tako se jo dva ili tri pareta pite dodaju teretu, koji je ve stavljen u pretovaren eludac. Onaj koji ovo ini nikada nije sebe pouavao u samoodricanju. rtva apetita je tako sjedinjena sa svojim nainom ivota da nije sposoban da vidi tetu koju nanosi sama sebi. (1870) 2T, 383. 384. 548. Tada kada joj je bila potrebna posebna odea i posebna hrana, jednostavna ali dobrog kvaliteta, to joj nije bilo dozvoljeno. Njeno telo zahtevalo je materijal da ga pretvori u krv; ali ga nije dobilo. Umerena koliina mleka i eera, malo soli, beli hleb napravljen sa kvascem, za promenu, crno graham brano pripremljeno na razne naine, drugim rukama a ne njenim, jednostavan kola sa suvim groem, puding od pirina sa suvim groem, suve ljive i smokve s vremena na vreme, i mnoga druga jela koja bih mogla da navedem, odgovarala bi zahtevima apetita. Letter 127, 1904. 549. Hrana koja se servira bolesnicima trebalo bi da bude takva da moe povoljno da deluje na njih. Jaja se mogu pripremiti na razliite naine. Pitu od limuna ne treba zabranjivati. (E. G. Vajt je upotrebljavala pitu od limuna - Dodatak II:22)

189

XIX ODSEK SLATKII

Letter 53, 1898. 550. Poslastice treba izneti na sto i sluiti zajedno sa ostalom hranom; jer esto, kada je stomak ve dobio sve to je trebalo, dodaju se poslastice, one su tada zaista suvine. Za bistar um i snano telo Letter 10, 1891. 551. elela bih da svi postanemo pristalice zdravstvene reforme. Protivim se upotrebi kolaa. Ove meavine su nezdrave. Niko ko jede mnogo slatkih kolaa, kolaa sa kremovima i sve vrste pita uz razna jela u toku jednog obroka, ne moe imati dobre organe za varenje i bistar um. Kada tako inimo i posle toga se prehladimo, celo telo je tako paralisano i oslabljeno da nije u stanju da se odupre i nema snage da se bori protiv bolesti. Ja bih vie volela mesnu hranu nego slatke kolae i torte koje tako esto upotrebljavaju. Letter 142, 1900. 552. Neka pobornici zdravstvene reforme znaju da mogu uiniti mnogo tete objavljivanjem recepata koji ne preporuuju zdravstvenu reformu. Veliku panju treba obratiti receptima za prelive i kolae. Ako se kao slatki jede torta sa mlekom i pavlakom, u stomaku e nastati vrenje i tada e osetljivi delovi ljudskog tela prvi biti napadnuti. Mozak e biti pod uticajem poremeaja u elucu. Ovo se moe lako izleiti kada bi ljudi prouavali uzroke i posledice, izostavljajui iz svoje ishrane sve to teti organima za varenje i izaziva glavobolju. Nerazumnim jelom ljudi i ene onesposobljavaju se za rad koji bi mogli obavljati i koji im ne bi nanosio nevolje da su se jednostavno hranili. (1871) 2T, 602. 553. Ubeena sam da niko ne treba da se razboli pripremajui se za sastanak pod atorom, ako u pripremi hrane vodi rauna o zakonima zdravlja. Ako ne prave kolae i pite, nego peku obian crni, graham hleb i ako se hrane voem, konzerviranim ili suvim, oni ne treba da se razbole od naporne pripreme za sastanak i ne moraju biti bolesni za vreme sastanka. R.H. Jan. 7, 1902. 554. Najbolje je ostaviti slatkie. Nemojte dirati one slatkie koji se iznose na sto. Vama nisu potrebni. Vama je potreban bistar um da razmiljate o Bojem nalogu. Potrebno je da se sada uskladimo sa naelima zdravstvene reforme. (Kolai, pite, sladoled, poslueni sa bogatim rukovima i kasnim veerama - 233) (Pripreme za pomodne skupove - 128) (Vaspitavanje apetita da prihvati jednostavnu hranu - 245) (Post - pomo za savlaivanje izopaenog apetita - 312) (Iako su odbaene mesne pite, zaini i slino, hranu treba briljivo pripremiti - 389) (Kolae ili pite ne treba pripremati za sastanke pod atorom - 57,74) (Bogata hrana i slatkii nisu slueni u domu Vajtovih - Dodatak I:4,13) (Ukoliko je manje zaina i slatkia, utoliko bolje - 193) (Bogati slatkii slueni sa povrem - 722)

190

XIX ODSEK SLATKII

(Bogati kolai remete eludac i nadrauju ivce - 356) (Opasan uticaj slatkia u ishrani dece - 288,350,355,360) (Bogata hrana nije najbolja za radnike koji rade sedei - 225) (Zavetovanje Bogu za naputanje bogate hrane - 41)

191

XX. ZAINI I OSTALO


DEO I - ZAINI
Letter 142, 1900. 555. Zaini, koji se esto upotrebljavaju u svetu, veoma su tetni za varenje. (1905) M.H. 325. 556. Medu nadraujuim sredstvima i narkoticima nalazi se mnotvo sastojaka koji, upotrebljeni kao hrana ili pie, optereuju eludac, truju krv i nadrauju ivce. Njihova upotreba je veliko zlo. Ljudi tee upotrebi nadraujuih sredstava, jer to za izvesno vreme izgleda prijatno. Meutim, uvek postoji reakcija. Upotreba neprirodnih, nadraujuih sredstava uvek vodi neumerenosti i aktivan je inilac telesne degeneracije i propadanja. U ovom dobu uurbanosti ukoliko je hrana manje nadraujua, utoliko je bolja. Zaini su tetni po svojoj prirodi. Slaica, biber, razni zaini, turija i sve drugo slinog karaktera, nadrauje eludac i ini krv grozniavom i neistom. Zapaljen eludac pijanice esto je slikan s ciljem da se prikae dejstvo alkoholnih pia. Slino zapaljivo stanje nastaje upotrebom nadraujuih zaina. Uskoro obina hrana nee zadovoljiti apetit. Telo osea nedostatak i tei za neim to jo vie nadrauje. (1896) E. from U.T.6. 557. Zaini upotrebljeni za pripremanje hrane pomau varenju na isti nain kao aj, kafa i alkoholna pia za koje se pretpostavlja da pomau zaposlenom oveku da bolje izvri svoje zadatke. Meutim, im trenutno dejstvo prode, oni gube od snage koju su imali pre upotrebe ovih nadraujuih sredstava, srazmerno onome to su dobili njihovom upotrebom. Telo je oslabljeno. Krv je zatrovana, a rezultat koji ostaje od svega toga je zapaljenje. Zaini nadrauju eludac i stvaraju neprirodan apetit R.H. Nov. 6. 1883. 558. Na naim stolovima treba da bude samo najzdravija hrana osloboena svakog nadraujueg sredstva. Hrana pripremljena sa zainima, podstie elju za alkoholnim piima. Zaini izazivaju grozniavo stanje tela i zato je potrebno pie da suzbije nadraaj. Na estim putovanjima kontinentom, nisam poseivala restorane, vagon-restorane ili hotele zato to nisam mogla da jedem hranu koju su tamo spremali. Jela veoma zainjena solju i biberom, izazivaju gotovo neizdrljivu e... To nadrauje i dovodi do zapaljenja nenu sluzokou eluca... Takva je hrana, koja se obino slui za mondenskim stolovima a daje se i deci. Posledica toga je nervoza i e koju voda ne moe da ugasi... Hranu treba pripremiti to jednostavnije, bez zaina, ali i bez preterane koliine soli. (Zainjena jela izazivaju elju za piem u toku obroka - 570) Letter 53, 1898. 559. Neki su toliko popustili svom ukusu da kad nemaju namirnicu koju ele, ne nalaze nikakvo zadovoljstvo u jelu. Ako zaine i zainjena jela iznose pred njih, oni teraju eludac da radi primenjivanjem ovog estokog bia, jer je sa njim ranije tako postupano, da sada ne prima hranu 192

XX ODSEK ZAINI I OSTALO

koja ne nadrauje. (1890) C.T.B.H. 17. 560. Pred decu se iznose raskona jela - zainjena jela, bogati sosovi od soka od peenja, kolai i torte. Ova vrlo zainjena hrana nadrauje eludac i izaziva elju za jo jaim nadraujuim sredstvima. Apetit se kua nepodesnom hranom, od koje se deci doputa da slobodno jedu za vreme svojih obroka, ali im se doputa da jedu i izmeu obroka. Kada stignu do 12. ili 14. godine, esto su ve pravi bolesnici sa slabim varenjem. Moda ste videli sliku eluca nekoga ko se odao uivanju estokih pia. Slino stanje stvara se nadraujuim dejstvom ljutih zaina. Sa elucem u takvom stanju javlja se elja za neim to je bolje i vee da bi se udovoljilo zahtevima apetita, za neim jaim i jo jaim. (Vidi: 355) Upotreba zaina je uzrok slabosti (1864) Sp. Gifts IV, 129. 561. Postoje neki koji tvrde da veruju u istinu, koji ne upotrebljavaju duvan, burmut, aj ili kafu, ali su ipak na jedan drugi nain krivi, za poputanje apetitu. Oni ude za vrlo zainjenim mesom, za bogatim sosovima od soka od peenja, pa je njihov apetit postao tako izopaen da se ne mogu zadovoljiti ak ni mesom koje je pripremljeno na manje tetan nain. eludac se nalazi u grozniavom stanju, dok su organi za varenje preoptereeni. U takvom stanju eludac je prisiljen na teak rad da bi svario teret koji je stavljen u njega. Obavljajui svoj posao, eludac je postao iscrpljen i to je izazvalo slabost. Mnogi se zato varaju smatrajui da je to elja za hranom i da ona izaziva takve oseaje, pa ne dajui odmora elucu, uzimaju vie hrane, koja za izvesno vreme otklanja slabost. Ukoliko se vie poputa apetitu, utoliko e on vie traiti da mu se udovoljava. C.T.B.H. 47 .(1890) C.H. 114. 562. Zaini u poetku nadrauju nenu sluzokou eluca, sve dok na kraju ne razore prirodnu osetljivost ove nene opne. Krv postaje grozniava, oivljavaju niske sklonosti, a moralna i umna snaga slabi i postaje sluga strastima. Majka treba da ui da pred svoju porodicu iznosi jednostavnu i dobru hranu. (1864) Sp. Gifts IV, 130. 563. Osobe koje su popustile svom apetitu i slobodno jedu meso, vrlo zainjene sosove od soka od mesa, razne vrste bogatih kolaa i kompota ne mogu odmah da zavole jednostavnu, zdravu i dobru hranu. Njihov ukus je tako izopaen da nemaju elju za zdravom hranom od voa, prostog hleba i povra. Oni ne treba da oekuju da e odmah zavoleti hranu, koja se toliko razlikuje od one koju su upotrebljavali. MS 33, 1909. 564. Pored sve dragocene svetlosti koja nas je neprekidno osvetljavala preko zdravstvenih asopisa, ne moemo dopustiti sebi da ivimo bezbrinim i nemarnim ivotom, jedui i pijui kako nam se svia i poputajui upotrebi nadraujuih sredstava, narkotika i zaina. Razmotrimo injenicu da mi treba da spasavamo ili pogubimo due i da na odnos prema pitanju umerenosti ima

193

XX ODSEK ZAINI I OSTALO

ivotni znaaj. Veoma je znaajno da svako od nas, pojedinano, dobro izvri svoj deo posla i razumno shvati ta treba da jede i pije i kako treba da ivi da bi sauvao zdravlje. Svi e biti okuani da se vidi da li e prihvatiti naela zdravstvene reforme ili e iveti ivotom poputanja samom sebi. (Pristalice umerenosti treba da poznaju zla od upotrebe zaina - 747) (Iako su odbaene mesne pite, zaini, itd. hranu treba paljivo pripremiti - 389) (Izgubljeno vreme u pripremanju zainjene hrane koja unitava zdravlje, pogorava narav i zamrauje um - 234) (Zaini doputeni deci - 348,351,354,360) (Vrlo zainjena hrana podstie neumerenost u jelu i izaziva grozniava stanja - 351) (Slobodna upotreba turije i zaina od strane nervoznog, razdraljivog deteta - 574) (Ne moe da se pretvori u dobru krv - 576) (Odbijanjem poslastica, bogatih zaina i slinog, radnici dokazuju da su praktini izvrioci zdravstvene reforme - 227) (ivotinjske strasti izazvane zainjenom hranom - 348) (Hrana koja se donosi na sastanke pod atorom treba da bude bez zaina i ivotinjske masti 124) (Zaini nisu upotrebljavani u domu Vajtovih - Dodatak 1:4) (Zainjena jela i zaini uzbuuju ivce i slabe razum - 356) (Blagoslov od hrane bez zaina - 119) (Jednostavna hrana, bez zaina, je najbolja - 487) (Oni koji ude za zainima treba da budu prosvetljeni - 779)

DEO II - SODA I PRAAK ZA PECIVO


(1905) M.H. 300.301. 565. Prilikom pravljenja hleba, tetna je i nepotrebna upotreba sode ili praka za pecivo. Soda izaziva zapaljenje eluca i esto truje celo telo. Mnoge domaice misle da ne mogu da naine dobar hleb bez sode, meutim, to je zabluda. Ako bi se potrudile da naue bolje metode, njihov hleb bio bi mnogo zdraviji i mnogo prikladniji prirodnim ukusu. R.H. May 8. 1883. 566. Topli biskviti zameeni sa sodom ili prakom za pecivo ne smeju nikada da se pojave na naim stolovima. Takvi sastojci su nepogodni i ne treba ih unositi u eludac. Topao hleb, bilo koje vrste, teak je za varenje. Zemike od crnog graham brana koje su i zdrave i ukusne, mogu se napraviti od crnog, neprosejanog brana zameenog sa istom, hladnom vodom i mlekom. Meutim, teko je na narod nauiti jednostavnosti. Kada preporuujemo graham zemike, nai prijatelji kau: O, da mi znamo da ih napravimo. Veoma smo razoarani kada se pojave zato to su zameene sa prakom za pecivo ili kiselim mlekom i sodom. One nisu nikakav dokaz u prilog reformi. Najbolje zemike koje smo ikad okusili dobijaju se od crnog, neprosejanog brana, zameenog istom, mekom vodom i mlekom. Ako je voda tvrda, upotrebite vie slatkog mleka ili jedno jaje dodajte testu. Zemike treba ispei u stalnom vatrom dobro zagrejanoj penici.

194

XX ODSEK ZAINI I OSTALO

Health Reformer, August, 1873. 567. Za vreme svojih putovanja, videla sam itave porodice koje pate od bolesti, koje su prouzrokovane ravim kuvanjem. Sladak, dobar i zdrav hleb retko se vidao na njihovim stolovima. uti biskvit sa sodom bikarbonom i teak, gnjecav hleb unitili su organe za varenje desetinama hiljada ljudi. C.T.B.H. 49. (1890) C.H. 117. 568. Pravilno pripremanje hrane neki ne smatraju verskom dunou; zato oni i ne pokuavaju da naue taj posao. Oni dozvoljavaju da pre peenja hleb uskisne, i onda dodavanjem sode bikarbone pokuavaju da poprave nemarnost kuvarice, to ini da taj hleb postane potpuno nepodesan za ljudski eludac. (1870) 2T, 537. 569. Kud god smo ili videli smo bleda lica i bolesnike koji su patili od slabog varenja. Kada smo sedali za sto i jeli hranu, kuvanu na isti nain kao i mesecima, a moda i godinama ranije, udila sam se kako su takve osobe ive. Hleb i biskvit ute se od sode bikarbone. Ovo pribegavanje sodi bikarboni ini se sa eljom da se utedi mala briga. Zbog zaboravnosti, hleb je ostavljen da pre peenja dugo kisne i da bi se zlo popravilo dodaje se velika koliina sode bikarbone, koja ga ini potpuno nepodesnim za ljudski eludac. Soda bikarbona ni u kakvom obliku ne sme da dospe u eludac, jer je njen uticaj veoma tetan. Ona nagriza sluzokou eluca, izaziva zapaljenje i truje celo telo. Neko se ovako izgovara: Ne mogu da napravim dobar hleb ili zemike, ako ne upotrebim praak za pecivo ili sodu bikarbonu. Vi biste to sigurno znali kada biste postali uenik i kada biste hteli da uite. Zar zdravlje vae porodice nema dovoljan znaaj da vas nadahne eljom da nauite kako da kuvate i kako da se hranite?

DEO III - SO
(1905) M.H. 305. 570. Nemojte upotrebljavati mnogo soli. Izbegavajte upotrebu turije i zainjenih jela, jedite mnogo voa i elja za mnogo tenosti u toku obroka nestae u velikoj meri. (1909) 9T, 162. 571. Hrana treba da bude korisna i ukusno pripremljena. Ona ne sme da bude liena onoga to je potrebno telu. Ja upotrebljavam malo soli i uvek sam je upotrebljavala, zato to so nije tetna, ve potrebna krvi. Letter 37, 1901. 572. Svojevremeno doktor _____________ je pokuao da ui nau porodicu kuvanju u skladu sa svojim pogledima na zdravstvenu reformu - bez soli ili neeg drugog to bi zainilo jelo. Dakle, odluila sam da pokuam, ali moja snaga je tako opala da sam morala da nainim promenu, pa je drugi nain postupanja bio vrlo uspean. Ovo vam kaem zato to znam da se nalazite u sigurnoj opasnosti. Hrana treba da bude pripremljena na takav nain da sauva svoju hranljivu vrednost. Ne sme da bude liena onoga to je potrebno telu... Ja upotrebljavam(malo soli i uvek sam je upotrebljavala. Prema svetlosti koju sam dobila od

195

XX ODSEK ZAINI I OSTALO

Boga, ovaj zain, umesto da bude tetan, u stvari je neophodan krvi. Razloge za ovo ne znam, ali ja vam dajem uputstva koja su meni data. (Malo soli treba upotrebljavati - 548) (Izbegavati velike koliine soli - 558) (E. G. Vajt upotrebljavala pomalo soli - Dodatak I:4)

DEO IV - TURIJA I SIRE


(1905) M.H. 325. 573. U ovo doba brzine, ukoliko je hrana manje nadraujua, utoliko je bolja. Zaini su po svojoj prirodi tetni. Slaica, biber, zaini, turija i drugo slinog karaktera, nadrauje eludac i ini krv grozniavom i neistom. C.T.B.H. 61.62. (1890) F.E. 150.151. 574. Jednom prilikom sedela sam za stolom sa decom ispod 12 godina. Meso je slueno u izobilju, a onda je jedna nena, nervozna devojica zatraila turiju. Dodata joj je tegla meane turije, ljute od slaice i zaina i ona se slobodno posluila. Dete je bilo primer nervozne i razdraljive naravi, a ovi ljuti zaini kao da su bili dobro sraunati da izazovu ba takvo stanje. (1870) 2T, 368. 575. Mesne pite i zaini, koji nikada ne treba da nau mesta u ljudskom elucu, slabe kvalitet krvi. (1870) 2T, 383. 576. Organi koji stvaraju krv ne mogu da pretvore zaine, mesne pite, turiju i obolelo meso u dobru krv. (Vidi: 336) (1905) M.H. 305. 577. Nemojte upotrebljavati mnogo soli. Izbegavajte upotrebu turije i zainjenih jela, jedite mnogo voa, i bolesna elja za prekomernim uzimanjem tenosti u vreme obroka nestae u velikoj meri. (Turija nadrauje eludac i ini krv neistom - 556) Sire Letter 9, 1887. 578. Salate pripremljene sa uljem i siretom izazivaju vrenje u elucu i hrana se tada ne vari ve raspada. Slabo hranjena krv puna neistoa, i nastajanje tegoba sa jetrom i bubrezima, posledica je takve ishrane. (Lino iskustvo u pobeivanju elje za siretom - Dodatak I:6)

196

XXI. MASTI
DEO I - MASLAC
Postepena reforma (1902) 7T, 135. 579. Reforma u ishrani treba da bude postepena. Neka ljudi naue kako da pripremaju hranu ne upotrebljavajui mleko i maslac. Recite im da e uskoro doi vreme kada nee biti bezbedna upotreba jaja, mleka, pavlake ili maslaca, zato to e se bolesti ivotinja poveati u srazmeri sa poveanjem zla medu ljudima. Blizu je vreme kada e, zbog greha palog ljudskog roda, itavo ivotinjsko carstvo uzdisati od bolesti, koje e muiti nau Zemlju. Bog e svome narodu dati sposobnosti i znanja da bez ovih namirnica priprema zdravu hranu. Neka na narod napusti sve nezdrave recepte. (Zdravstveno-vaspitni napori brata i sestre Vajt u kojima je dato izriito svedoanstvo protiv aja, kafe, mesa, maslaca, zaina, itd. 1871. godine - 803) (1905) M.H. 302. 580. Maslac je manje tetan kada se upotrebi na hladnom hlebu, nego kada se upotrebljava u kuvanju; meutim, bolje je da bude potpuno izostavljen. (Topli biskviti sa prakom za pecivo i maslacem - 501) Zameniti maslinama, pavlakom, orasima i zdravom hranom (1902) 7T, 134. 581. Masline se mogu tako pripremiti da budu korisne uz svaki obrok. Prednosti koje bi trebalo da donese upotreba maslaca mogu se postii upotrebom pravilno pripremljenih maslina. Ulje u maslinama otklanja zatvor. Za tuberkulozne kao i za one koji pate od zapaljenja i nadraenosti eluca, bolje su od bilo kakvog leka. Kao hrana bolje su od ivotinjske masti koja dolazi iz druge ruke. (1905) M.H. 298. 582. Kada se pravilno pripreme, masline, kao i orasi, zamenjuju maslac i meso. Ulje iz maslina mnogo je bolje od ivotinjskog ulja ili masti. Ono slui kao sredstvo za ienje. Njegova upotreba blagotvorno deluje na tuberkulozne i predstavlja lek za nadraen ili zapaljen eludac. Union Conference Record (Australasian) Jan. 1. 1900. 583. Proizvoaima zdrave hrane nedostaju sredstva i aktivna saradnja naih ljudi, da bi mogli da ispune svoj zadatak. Njihov cilj je da opskrbe ljude hranom koja e zameniti mesnu hranu, mleko i maslac koji, usled bolesti stoke, postaju sve neprikladniji za upotrebu. (Zameniti pavlakom - 586,610)

197

XXI ODSEK MASTI

Nije najbolje za decu (1873) 3T, 136. 584. Deci je doputeno da jedu meso, zaine, maslac, sir, svinjetinu i bogate kolae. Njima je takoe doputeno da jedu nezdravu hranu, neredovno i izmeu obroka. Ovo stvara smetnje u elucu, prisiljava ivce na neprirodan rad i slabi um. Roditelji ne shvataju da seju seme iji e rod biti bolest i smrt. (Maslac je nadraujue sredstvo - 61) (Slobodna upotreba maslaca u ishrani dece - 288,356,364) (Naelno odbacivanje maslaca - 389) Neograniena upotreba ometa varenje Letter 37, 1901. 585. Maslac ne bi trebalo iznositi na sto, jer e ga neko preobilno upotrebiti a to e omesti njegovo varenje. Meutim, vi lino, s vremena na vreme, treba da upotrebite malo maslaca na hladnom hlebu, ako to ini da vam hrana bolje prija. To bi vam mnogo manje kodilo nego da se zadovoljavate pripremanjem neukusne hrane. Kada se dobar maslac ne moe dobiti Letter 45, 1903. 586. Imam samo dva obroka na dan i jo uvek sledim videlo koje mi je dato pre 35 godina. Ja ne upotrebljavam meso. Sto se mene tie, reila sam pitanje maslaca. Ne upotrebljavam ga. Ovo pitanje treba ovako reiti na svakom mestu na kome se ne moe dobiti kvalitetan maslac. Mi imamo dve dobre krave muzare, jednu derzi i dragu holtajn rase. Mi upotrebljavamo pavlaku i svi smo ovim zadovoljni. (Upotreba pavlake umesto maslaca u domu Vajtovih - Dodatak I:20,23) (Upotreba maslaca u domu Vajtovih - Dodatak I:4) (Maslac nije iznoen na sto Vajtovih, ali je upotrebljavan u kuvanju -Dodatak I:14) (Maslac nije iznoen na sto Vajtovih i E. G. Vajt ga nije upotrebljavala - Dodatak I:5,8,9,16,20,21,22,23) Nije u istoj grupi sa mesom (1902) 7T, 135. 587. Mleko, jaja i maslac ne smeju se uvrstiti u istu grupu sa mesom. U nekim sluajevima upotreba jaja je blagotvorna. Jo nije dolo vreme da kaemo da treba potpuno prestati sa upotrebom mleka i jaja. Ima siromanih porodica ija je ishrana u velikoj meri sastavljena od hleba i mleka. One imaju malo voa i nemaju sredstava za nabavku oraha. Prilikom iznoenja zdravstvene reforme, kao i u svakoj drugoj grani evaneoskog rada, treba da se susretnemo sa ljudima tamo gde se nalaze. Sve dok ne moemo da ih pouimo kako da pripremaju ukusnu, kvalitetnu i jevtinu hranu, mi nemamo pravo da im iznosimo najnaprednije predloge o ishrani prema zdravstvenoj reformi.

198

XXI ODSEK MASTI

Ostaviti drugima njihova ubeenja (Letter 331, 1904) M.M. 269. 588. Treba da se setimo da u svetu postoji mnotvo razliitih umova, i zato ne moemo oekivati da svako, isto kao i mi, razmatra sva pitanja ishrane. Umovi se ne mogu u potpunosti usaglasiti. Ja ne jedem maslac, ali ima lanova moje porodice koji to ine. On se ne iznosi na moj sto, ali ja ne pravim nikakve smetnje nekim lanovima svoje porodice koji ga s vremena na vreme upotrebljavaju. Mnogi od nae savesne brae imaju maslac na svojim stolovima i ja se ne smatram obaveznom da ih nateram da drukije postupe. Nikada se ne sme dopustiti da se ovim stvore neprilike meu braom. Ja ne vidim potrebu za maslacem, tamo gde u izobilju ima voa i sterilisane pavlake. Onima koji ljube Boga i koji Mu slue treba dopustiti da idu za svojim linim ubeenjima. Mi moda neemo smatrati opravdanim ono to oni ine, ali ne smemo dopustiti da razlike u miljenjima stvore razdor. Letter 104, 1901. 589. Ja mogu samo to da vidim da vi inite sve to moete da ivite po naelima zdravstvene reforme. Sprovodite tednju u svemu, ali nemojte telu uskratiti hranu koja mu je potrebna. Sto se tie hrane od oraha, ima mnogo onih koji je ne mogu jesti. Ako tvoj mu voli maslac, neka ga jede, sve dok se ne bude uverio da to nije najbolje za njegovo zdravlje. Izbegavanje krajnosti Letter 98, 1901. 590. Postoji opasnost da e prilikom iznoenja naela zdravstvene reforme, neki sprovoditi promene koje bi bile vie tetne nego korisne. Zdravstvenu reformu ne treba ekstremno sprovoditi. Prema sadanjim prilikama, ne moemo rei da se mleko, jaja i maslac moraju potpuno ostaviti. Moramo obratiti panju da ne uvodimo novine zato to ima savesnih dua koje e pod uticajem ekstremnih uenja sigurno ii u krajnost. Njihov telesni izgled tetie delu zdravstvene reforme, jer je malo onih koji umeju da pravilno nadoknade ono to su izostavili iz svoje ishrane. (1909) 9T, 162. 591. Iako je ukazivano na opasnost od oboljenja izazvanih maslacem i zla preteranom upotrebom jaja u ishrani dece, ipak, upotrebu jaja od dobro gajenih i pravilno hranjenih kokoaka ne smemo smatrati prekrajem naela. Jaja imaju svojstva koja lekovito deluju, jer suzbijaju neke otrove. Neki su propustili da snabdeju telo dobrom hranom uzdravajui se od mleka, jaja i maslaca. Posledica toga bilo je njihovo slabljenje i onesposobljavanje za rad. Na taj nain zdravstvena reforma dobila je rav glas. Delo koje smo pokuali vrsto da izgradimo, razoreno je postupcima koje Bog nije zahtevao, a snaga Crkve je umanjena. Meutim, Bog e se umeati i spreiti posledice ovih preterano revnosnih ideja. Jevanelje treba da uskladi greni ljudski rod. Ono treba bogate i siromane da dovede do Isusovih nogu. Letter 37, 1901.

199

XXI ODSEK MASTI

592. Kada im se iznosi zdravstvena reforma, siromani kau: Sta emo jesti? Mi nemamo novana sredstva da kupimo hranu od oraha. Kada propovedam Jevanelje siromanima, dobila sam nalog da im kaem da jedu onu hranu od koje imaju najvie koristi. Ja ne mogu da im kaem: Vi ne smete da jedete jaja, mleko ili pavlaku. Prilikom spremanja hrane ne smete da upotrebljavate maslac. Jevanelje mora da se propoveda siromanima, i jo nije dolo vreme da se propie najstroa ishrana... Bog e voditi - elela bih da kaem da e nam Bog pokazati vreme u kome vie nee biti bezbedna upotreba mleka, pavlake, maslaca i jaja. Ne smeju se zastupati nikakve krajnosti u zdravstvenoj reformi. Pitanje upotrebe mleka, maslaca i jaja reie se samo po sebi. Za sada nemamo nikakvo zaduenje u ovom pogledu. Neka vau umerenost poznaju svi ljudi.

DEO II - SALO I IVOTINJSKA MAST 1


(1868) 1T, 681. 593. Mnogi ovo ne smatraju svojom dunou i zato se i ne trude da pravilno pripremaju hranu. Ovo treba postii na jednostavan, zdrav i lak nain, bez upotrebe ivotinjske masti, maslaca i mesa. Vetina i jednostavnost moraju se sjediniti. ene treba da itaju i strpljivo sprovode u delo ono to su proitale, da bi ovo mogle postii. (Salo naelno odbaeno - 317) C.T.B.H. 47. (1890) C.H. 115. 594. Voe, itarice i povre, jednostavno pripremljeni, bez zaina i ivotinjske masti bilo koje vrste, predstavljaju zajedno sa mlekom ili pavlakom, najzdraviju hranu. (1868) 2T, 63. 595. Hranu treba pripremiti jednostavno, ali ukusno, tako da podstie apetit. Vi treba da izostavite ivotinjsku mast iz svoje ishrane. To kvari hranu koju pripremate. C.T.B.H. 46.47. (1890) C.H. 114. 596. Mnoge majke postavljaju sto koji je zamka za njihove porodice. Stari i mladi neogranieno upotrebljavaju meso, maslac, sir, bogate kolae, zainjena jela i zaine. Ove namirnice vre svoj posao remetei eludac, nadraujui ivce i slabei um. Organi koji stvaraju krv ne mogu ove namirnice da pretvore u dobru krv. Masti ivotinjskog porekla sa kojima se priprema, ine hranu tekom za varenje. Letter 322, 1905. 597. Ne smatramo da je preni krompir zdrav, jer se za njegovo pripremanje upotrebljava, manje ili vie, ivotinjska mast ili maslac. Dobro peeni ili kuvani krompir je najzdraviji, kada se slui sa pavlakom i malo soli. Ostaci belog i obinog krompira mogu se izvrsno pripremiti ako se ne pre, ve ponovo ispeku
Masnoa je definisana kao ivotinjska mast, posebno kada je meka; svaka masna, uljana supstanca. Preporuka maslinovog ulja u spisima E. G. Vajt kao korisne, blagotvorne namirnice i kao zamene za maslac i druge masnoe ivotinjskog porekla ukazuje na njeno prihvatanje masnoa kao dela pravilne ishrane.
1

200

XXI ODSEK MASTI

sa malo pavlake i soli. Letter 297, 1904. 598. Neka svi koji sednu za va sto vide na njemu dobro spremljenu, zdravu i ukusnu hranu. Budi veoma obazriv u jelu i piu, brate _________, pa tako nee imati bolesno telo. Jedi redovno i samo hranu koja ne sadri ivotinjske masti. (1868) 2T, 45. 599. Jednostavna hrana bez zaina, mesa i ivotinjske masti bilo koje vrste, pokazae se kao blagoslov za tebe, a tvojoj supruzi utedee mnogo patnji, alosti i obeshrabrenja. (1869) 2T, 352. 600. itarice i voe pripremljeni bez ivotinjske masti i u to prirodnijem stanju, treba da budu hrana na stolovima svih onih koji tvrde da se pripremaju za odlazak na Nebo. (Salo nije upotrebljavano u domu Vajtovih - Dodatak I:4) (Hrana za sastanke pod atorima treba da bude jednostavna i bez ivotinjske masti - 124) (Meavine ivotinjskih masti nisu upotrebljavane u domu Vajtovih - Dodatak I:21)

DEO III - MLEKO I PAVLAKA


Deo ukusne i korisne hrane C.T.B.H.47. (1890) C.H. 114.115. 601. Bog je snabdeo oveka bogatim sredstvima za zadovoljavanje neizopaenog apetita. On je stavio pred njega proizvode zemlje - bogatu, raznoliku i ukusnu hranu koja odrava telo. Na nebeski Otac, koji nam eli dobro rekao je da ovo moemo slobodno da jedemo. Voe, itarice i povre, pripremljeni na jednostavan nain, bez zaina i ivotinjske masti bilo koje vrste, ine zajedno sa mlekom i pavlakom - najzdraviju hranu. Ona hrani telo i daje izdrljivost i ivost umu, to se ne moe dobiti od hrane koja nadrauje. (1909) 9T, 162. 602. Hranu treba pripremiti tako da bude ukusna i korisna. Ona ne sme da bude liena onoga to je potrebno telu. Ja upotrebljavam malo soli i uvek sam je upotrebljavala, zato to so nije tetna, ve je neophodna krvi. Povre treba ukusno pripremiti sa malo mleka, pavlake ili neim slinim... Neki su propustili da snabdeju telo dobrom hranom, izostavljajui mleko, jaja i maslac. Zato su postali slabi i nesposobni za rad. Na taj nain zdravstvena reforma dobila je rav glas... Doi e vreme kada emo moda morati da odbacimo neke namirnice koje sada upotrebljavamo, kao to su: mleko, pavlaka i jaja. Meutim, nije potrebno da na sebe navuemo nevolju preranim ogranienjima koja vode u krajnost. Saekajte dok prilike to ne zatrae i dok Gospod za to ne pripravi put. Opasnost od nezdravog mleka (1902) 7T, 135. 603. Mleko, jaja i maslac ne treba uvrstiti u istu grupu sa mesom. U nekim sluajevima upotreba

201

XXI ODSEK MASTI

jaja je blagotvorna. Jo nije dolo vreme da kaemo da treba potpuno prestati sa upotrebom mleka i jaja. Ima siromanih porodica ija se ishrana u velikoj meri sastoji od hleba i mleka. Oni imaju malo voa i nemaju novaca da nabave hranu od oraha. U iznoenju zdravstvene reforme, kao i svakom drugom evaneoskom radu, ljudima treba da priemo tamo gde se nalaze. Sve dok ne moemo da ih nauimo kako da pripreme ukusnu, kvalitetnu i jevtinu hranu, nemamo pravo da iznosimo najnaprednije predloge o ishrani po zdravstvenoj reformi. Neka zdravstvena reforma bude postepena. Neka narod ui kako da pripremi hranu ne koristei mleko i maslac. Recite im da e uskoro doi vreme kada vie nee biti bezbedna upotreba jaja, mleka, pavlake ili maslaca, zato to e se bolesti medu ivotinjama poveavati u srazmeri sa poveanjem zla medu ljudima. Blizu je vreme kada e, zbog greha palog ljudskog roda, ivotinjsko carstvo uzdisati pod teretom bolesti koje e zadesiti nau Zemlju. (Oni kojima je naroito potrebno mleko ne treba da ga potpuno odbace - 625) (Narod treba uiti da kuva bez mleka - 807) Letter 1, 1873. 604. Mi smo uvek upotrebljavali malo mleka i malo eera. Ovo nikada nismo poricali ni u svojim spisima ni u svojim propovedima. Verujemo da e stoka biti toliko bolesna, da e i ove namirnice biti odbaene, ali jo nije stiglo vreme da eer i mleko potpuno uklonimo sa svojih stolova. (Upotreba mleka i eera zajedno, vidi - Mleko i eer - odsek XIX) (1870) 27, 369. 605. ivotinje od kojih dobijamo mleko nisu uvek zdrave. One mogu da budu bolesne. Neka krava moe ujutro da izgleda zdrava, a do veeri da ugine. Prema tome ona je bila bolesna i ujutro, pa je i njeno mleko bilo bolesno, a vi to niste znali. ivotinjsko carstvo je bolesno. Union Conference Record (Australasian), July 28. 1899. 606. U svetlosti koja mi je data pokazano mi je da nee dugo potrajati pa emo morati da se odreknemo svake hrane ivotinjskog porekla. ak emo i mleko morati da odbacimo. Bolesti se brzo gomilaju. Boje prokletstvo je na Zemlji, zato to joj je ovek doneo nesreu. Sterilizacija mleka (1905) M.H. 302. 607. Mleko koje upotrebljavamo mora da bude potpuno sterilisano. Ova predostronost umanjuje opasnost od bolesti. Letter 39, 1901. 608. Doi e vreme u kome nee biti bezbedna upotreba mleka. Meutim, ako su krave zdrave i mleko dobro skuvano, nema potrebe da se unapred stvori vreme nevolje.

202

XXI ODSEK MASTI

Zamena za maslac Letter 45, 1903. 609. Ja imam samo dva obroka dnevno i jo uvek sledim svetlost koja mi je data pre 35 godina. Ja ne upotrebljavam meso. to se mene tie, reila sam pitanje maslaca. Ja ga ne upotrebljavam. Ovo pitanje trebalo bi lako reiti svuda gde se maslac ne moe dobiti kao dobra namirnica. Mi imamo dobre krave muzare - jednu derzi a drugu holtajn rase. Mi upotrebljavamo pavlaku i svi smo ovim zadovoljni. (Letter 331, 1904) M.M. 269. 610. Ne mogu da vidim potrebu za maslacem tamo gde u izobilju ima voa i sterilisane pavlake. (Vidi: 588) Letter 5, 1870. 611. Mi ne iznosimo maslac na sto. Nae povre obino se priprema sa mlekom ili pavlakom i priprema se veoma ukusno... Smatramo da umerena koliina mleka koje potie od zdrave krave nije tetna. (Mleko i pavlaka upotrebljavani u domu Vajtovih - Dodatak I:4.13.14.16.22) (Upotreba mleka i pavlake u pripremanju hrane - 517,518,522) (Preporuljivo kao hrana za sastanke pod atorima - 491) Najstroa ishrana nije najbolja Letter 37, 1901. 612. Sa ljudima treba da se poveemo. Ako im zdravstvenu reformu iznosimo u najstroijem obliku, nainiemo tetu. Od njih traimo da napuste upotrebu, mesa, aja i kafe. To je dobro. Meutim, neki kau da je potrebno odbacivanje i mleka. Ovo je predmet sa kojim treba paljivo postupati. Ima siromanih porodica ija se hrana sastoji od hleba, mleka i malo voa, ako ga mogu dobiti. Svu mesnu hranu treba napustiti, ali povre treba ukusno pripremiti sa malo mleka, pavlake ili neim slinim. Kada im se iznosi zdravstvena reforma, siromani kau: ta emo jesti? Mi nemamo novaca da kupimo hranu od oraha. Dobila sam nalog da propovedajui Jevanelje siromanima, kaem da jedu onu hranu od koje imaju najvie koristi. Ne mogu da im kaem: Vi ne smete da jedete jaja, mleko ili pavlaku. Ne smete da upotrebljavate maslac u pripremi hrane. Jevanelje mora da se propoveda siromanima, i jo nije dolo vreme da se odredi najstroa ishrana. Doi e vreme kada emo moda morati da odbacimo neke namirnice koje sada upotrebljavamo, kao to su mleko, pavlaka i jaja. Moja vest je da ne smete da unapred dovodite sebe u vreme nevolje i da na taj nain sami sebe izloite smrti. Saekajte dok Gospod pripravi put pred vama. Uveravam vas da vae ideje o ishrani bolesnih nisu preporuljive. Promena je vrlo velika. Dok bih ja odbacila meso kao tetno, neto to manje teti, kao to su jaja, moglo bi se upotrebiti. Nemojte ukloniti mleko sa stola ili zabraniti njegovu upotrebu u pripremanju hrane. Mleko zdravih krava treba nabaviti i treba ga sterilisati. Doi e vreme kada se mleko tako slobodno kao danas nee moi upotrebljavati, ali sada nije vreme da ga odbacimo...

203

XXI ODSEK MASTI

Meutim, elela bih da kaem da e Bog otkriti vreme kada vie nee biti sigurna upotreba mleka, pavlake, maslaca i jaja. U zdravstvenoj reformi ne sme se zastupati nikakva krajnost. Pitanje upotrebe mleka, maslaca i jaja reie se samo po sebi. Za sada nemamo nikakvu dunost u ovom pogledu. Neka vaa umerenost bude poznata svima ljudima. (Zdrava hrana treba da zauzme mesto mleka i maslaca - 583) Bog e se pobrinuti Letter 151, 1901. 613, Vidimo da stoka sve vie oboleva, da se sama zemlja pokvarila i da e doi vreme kada nee biti dobro da upotrebljavamo mleko i jaja. Meutim, to vreme jo nije dolo. Mi znamo da e se Gospod pobrinuti kada ono doe. Pitanje koje mnogo znai za sve koji se za to zanimaju glasi: Hoe li Gospod postaviti sto u pustinji? Verujem se moe odgovoriti: Da, Bog e se pobrinuti za hranu svome narodu. U svim delovima sveta bie preduzete mere da se zamene mleko i jaja, a kada doe vreme Gospod e nam javiti da se odreknemo tih namirnica. On eli da svi osete da imaju milostivog nebeskog Oca, koji e ih u svemu pouavati. Gospod e podariti kuvarsku vetinu svom narodu u svim delovima sveta, uei ga da iskoristi proizvode zemlje za odranje svog ivota. (Upotreba mleka u pravljenju hleba - 496) (Upotreba mleka za zemike od potpuno crnog brana - 503)

DEO IV MASLINE I MASLINOVO ULJE


(1905) M.H. 298. 614. Masline kao i orasi, pravilno spremljeni, zamenjuju maslac i meso. Maslinovo ulje mnogo je poeljnije od ivotinjskih masnoa. Ono slui kao sredstvo za ienje. Njegova upotreba bie blagotvorna onima koji pate od tuberkuloze, a lekovito deluje na zapaljen i nadraen eludac. (1902) 7T, 134. 615. Masline se mogu pripremati za svaki obed, jer su vrlo korisne. Prednosti koje traimo upotrebom maslaca, moemo ostvariti upotrebom pravilno pripremljenih maslina. Ulje od maslina otklanja zatvor; a za tuberkulozne i one koji pate od zapaljenog i nadraenog eluca, bolje je od bilo kakvog leka. Kao hrana masline su bolje od bilo kakvih masnoa ivotinjskog porekla iz druge ruke. Letter 14, 1901. 616. Ulje u maslinama predstavlja lek za one koji pate od zatvora i za one koji imaju obolele bubrege.

204

XXII. PROTEINI1
DEO I ORASI I HRANA OD ORAHA
Deo dobre ishrane (1905) M.H. 296. 617. itarice, voe, orasi i povre predstavljaju hranu koju nam je Tvorac odabrao. Ova hrana pripremljena na jednostavan i prirodan nain najzdravija je i ima veliku hranljivu vrednost. Ona daje izdrljivost i ivost umu, to se ne moe dobiti od sloenije i nadraujue hrane. MS 27, 1906. 618. U itaricama, vou i orasima nalaze se svi potrebni sastojci. Ako u jednostavnosti uma doemo Gospodu, On e nas uiti kako da pripremamo zdravu hranu osloboenu tetnog uticaja mesa. (Dobra ishrana - 483) (Hrana koju je Bog obezbedio - 404) (Bolesnike u sanatorijumima pouavati kako da je upotrebljavaju - 767) Hrana od oraha treba da bude jevtina i briljivo pripremljena (1905) M.H. 297.298. 619. Bog nam je dao veoma raznovrsnu i zdravu hranu i svako treba da izabere one namirnice, za koje mu iskustvo i zdravo rasuivanje govori da su najpogodnije za njegove line potrebe. Priroda nas obilno snabdeva voem, orasima i itaricama. Iz godine u godinu proizvodi svih zemalja sve vie postaju dostupni svima zahvaljujui poveanju olakica u prevozu... Orasi i hrana od oraha uli su u iroku potronju i sve vie zauzimaju mesto mesu. U spravljanju zdrave i kvalitetne hrane, sa orasima mogu da se kombinuju itarice, voe i neko korenje. Meutim, treba obratiti panju i ne upotrebiti veliku koliinu oraha. Oni koji doivljavaju posledice od upotrebe hrane sa orasima, otklonie ovu tekou ako se dre ove opomene. (itarice, orasi, povre i voe kao zamena za mesnu hranu - 492) Letter 177, 1901. 620. Potrebno je mnogo vremena da se naui pripremanje hrane sa orasima. Meutim, treba obratiti panju da se iskljuivom upotrebom hrane od oraha, jelovnik ne svede na nekoliko namirnica. Veina naih ljudi ne moe da obezbedi hranu od oraha; malo je onih koji znaju kako da ih pravilno pripreme za upotrebu, ak i kada mogu da ih kupe. Letter 14, 1901. 621. Upotrebljena hrana treba da odgovara podneblju. Neka vrsta hrane, koja je pogodna za jednu zemlju, nee zadovoljiti potrebe na drugom mestu. Hrana od oraha treba da bude jevtina, tako da je mogu nabaviti i siromani.
1

Vidi: Objanjenja, T.3.

205

XXII ODSEK PROTEINI

Srazmera izmeu oraha i drugih sastojaka Letter 135, 1902. 622. Pravilnoj upotrebi hrane sa orasima, treba posvetiti veliku panju. Neka vrsta oraha nije tako zdrava kao druga vrsta. Jelovnik nemojte svesti na nekoliko jela u velikoj meri sastavljenih od oraha. Ovu hranu nije dobro neogranieno upotrebljavati. Kada bi je neki malo umerenije troili, rezultati bi bili mnogo bolji. Kombinovani prema datim receptima u nesrazmeri sa drugim namirnicama, orasi toliko obogauju hranu da telo ne moe pravilno da je svari. (1902) 7T, 134. 623. Dobila sam uputstvo opomenu da se hrana sa orasima esto nerazborito upotrebljava, da se upotrebljava velika koliina oraha i da neki orasi nisu tako zdravi kao drugi. Badem je bolji od kikirikija; ali kikiriki u ogranienim koliinama, moe se upotrebiti sa itaricama i tako pripremiti vredna i lako svarljiva hrana. Letter 188, 1901. 624. Pre tri godine stiglo mi je pismo u kome je pisalo: Ja ne mogu da jedem hranu od oraha; moj eludac ne moe da je svari. Tada su mi pokazali nekoliko recepata. Jedan je zahtevao da se sa orasima pomeaju i drugi sastojci, koji se slau sa njima, jer se tako ograniava koliina oraha. Jedna desetina do jedne estine oraha bila bi dovoljna u skladu sa odreenim kombinacijama. Mi smo to sa uspehom isprobali. (Upotrebljena je velika koliina oraha 400,411) (Svi ne mogu da koriste hranu od oraha - 589) (Upotreba hrane od oraha u domu Vajtovih - Dodatak I:16)

Upotreba jaja bie sve nesigurnija (1905) M.H. 320. 321. 625. One koji ive u novim zemljama ili siromanim predelima, u kojima jedva ima voa i oraha, ne treba prinuditi da iskljue mleko i jaja iz svoje ishrane. Istina je da pune osobe i one ije su strasti vrlo izraene treba da izbegavaju upotrebu nadraujue hrane. U porodicama u kojima ima dece podlone senzualnim navikama, jaja naroito ne treba upotrebljavati. Meutim, osobe iji su organi koji proizvode krv slabi, naroito ako se druge namirnice, koje daju potrebne sastojke, ne mogu nabaviti, mleko i jaja ne treba u potpunosti izostaviti. Veliku panju zato treba obratiti dobijanju mleka od zdravih krava i jaja od zdrave ivine, dobro hranjene i dobro gajene. Jaja treba tako kuvati da se mogu lako svariti. Reforma ishrane mora da bude postepena. Ukoliko se stone bolesti poveavaju, utoliko e upotreba mleka i jaja postati sve nesigurnija. Treba uiniti napore da se njihovo mesto popuni drugim zdravim i jevtinim namirnicama. Narod svuda treba pouavati da to vie kuva bez mleka i jaja, a da, ipak, hrana bude zdrava i ukusna.

DEO II - JAJA

206

XXII ODSEK PROTEINI

Ne staviti u istu grupu sa mesom (1902) 7T, 135. 626. Mleko, jaja i maslac ne smeju se staviti u istu grupu sa mesom. U nekim sluajevima upotreba jaja je blagotvorna. Jo nije dolo vreme da kaemo da potpuno treba odbaciti upotrebu mleka i jaja. Neka reforma ishrane bude postepena. Neka ljudi naue kako da bez mleka i maslaca pripremaju hranu. Recite im da e uskoro doi vreme kada upotreba jaja, mleka, pavlake ili maslaca vie nee biti sigurna, jer e se bolesti stoke umnoiti sa poveanjem zla meu ljudima. Blizu je vreme kada e zbog greha palog ljudskog roda, sav ivotinjski svet uzdisati pod teretom bolesti koje e pritiskati nau Zemlju. Bog e svom narodu dati razumnost i sposobnost za pripremanje zdrave hrane bez ovih namirnica. Neka na narod odbaci sve nezdrave recepte. Nezdravo za decu (1870) 2T, 362. 627. Vi treba da pouite svoju decu. Treba da ih uite kako da izbegnu poroke i pokvarenost ovog doba. Umesto toga mnogi prouavaju kako e neto dobro pojesti. Vi iznosite na sto maslac, jaja i meso i vaa deca to jedu. Ona se upravo hrane namirnicama koje bude njihove najnie strasti, zatim dolazite na sastanke i molite se Bogu da blagoslovi i spase vau decu. Koliko visoko idu vae molitve? Najpre treba da izvrite jedan posao. Kada za svoju decu uinite sve ono to je Bog vama prepustio da uinite, tada sa poverenjem moete da traite naroitu pomo, koju je Bog obeao da e vam dati. Lekovitost jaja; uvajte se krajnosti Letter 37, 1901. 628. Nemojte ii u krajnost u pogledu zdravstvene reforme. Neki nai vernici veoma su nemarni prema zdravstvenoj reformi. Meutim, zato to su neki daleko zaostali vi ne smete - da biste im bili primer - da zastupate krajnosti. Vi ne smete da se liite hrane koja stvara dobru krv. Vaa odanost pravim naelima navodi vas da se podvrgnete ishrani sa kojom ste stekli iskustvo da nee preporuiti zdravstvenu reformu. U ovome lei opasnost za vas. Kada uoite da ste telesno oslabili, za vas je neophodno da odmah izvrite promenu. Unesite u svoju ishranu ono to ste izostavili. Vaa je dunost da to uinite. Nabavite jaja zdrave ivine. Upotrebite ova jaja kuvana ili presna. Stavite nekuvana jaja u najbolje slatko vino koje moete nai. To e dati vaem telu ono to mu je potrebno. Nemojte ni jednog trenutka pretpostaviti da to to tako inite nee biti dobro. Doi e vreme u kome se mleko nee moi slobodno upotrebljavati kao to se to danas ini, ali sada jo nije vreme da bude izostavljeno. Jaja sadre lekovita svojstva koja predstavljaju sredstva za suzbijanje otrova... U sanatorijumskoj ishrani Odbacila bih mesnu hranu kao tetnu, ali ono to je manje tetno, a to su jaja, mogu se upotrebiti. Nemojte skloniti mleko sa stola ili zabraniti njegovu upotrebu u pripremanju hrane.

207

XXII ODSEK PROTEINI

Mleko koje se upotrebljava za ishranu treba da bude od zdravih krava i sterilisano... Meutim, elela bih da kaem da e Bog otkriti vreme u kome nee biti pouzdana upotreba mleka, pavlake, maslaca i jaja. Ne smeju se zastupati nikakve krajnosti u zdravstvenoj reformi. Pitanje upotrebe mleka, maslaca i jaja bie reeno samo po sebi. Za sada nemamo nikakvog zaduenja u vezi sa ovim pitanjem. Neka vaa umerenost bude poznata svim ljudima. (Vidi: 324) Letter 37, 1904. 629. Kada mi je stiglo pismo iz Kuranbonga u kome mi je reeno da doktor _______ umire, te noi bila sam obavetena da je trebalo da izmeni ishranu. Presno jaje, uzeto dva ili tri puta dnevno, je hrana koja mu je bila veoma potrebna. Letter 127, 1904. 630. Oni koji dolaze u sanatorijum moraju biti snabdeveni zdravom hranom pripremljenom na najukusniji nain i u skladu sa pravim naelima. Mi ne moemo oekivati od njih da ive onako kao to mi ivimo... Hrana koja se servira bolesnicima treba povoljno da utie na njih. Jaja se mogu spremiti na razliite naine. Nenadoknaivanje potrebnih sastojaka (1909) 9T, 162. 631. Iako je ukazivano na opasnost od oboljenja izazvanih maslacem i zla preteranom upotrebom jaja u ishrani dece, ipak, upotrebu jaja od dobro gajenih i pravilno hranjenih kokoaka, ne smemo smatrati prekrajem naela. Jaja imaju svojstva koja lekovito deluju, jer suzbijaju neke otrove. Neki su, propustili da snabdeju telo dobrom hranom, uzdravajui se od mleka, jaja i maslaca. Posledica toga bilo je njihovo slabljenje i onesposobljavanje za rad. Na taj nain zdravstvena reforma dobila je rav glas. Delo koje smo pokuali da vrsto izgradimo, razoreno je postupcima koje Bog nije zahtevao, a snaga Crkve je umanjena. Meutim, Bog e se umeati i spreiti posledice ovih preterano revnosnih ideja. Jevanelje treba da uskladi greni ljudski rod. Ono treba bogate i siromane da dovede do Isusovih nogu. Doi e vreme kada emo moda morati da odbacimo neke namirnice koje sada upotrebljavamo, kao to su mleko, pavlaka i jaja. Meutim, nije potrebno da na sebe navuemo nevolje preranim ogranienjima koja idu u krajnost. Saekajte dok prilike to budu zahtevale i Bog za to pripremi put.(Vidi: 327)

DEO III - SIR


(Ovo se odnosi na prevrele (zrele) sireve) 2 Nepodesan za hranu (1868) 2T, 68.

632. Sir nikada ne treba uneti u eludac.


2

Vidi: Objanjenja, T.13.

208

XXII ODSEK PROTEINI

(1905) K.H. 302. 633. Maslac je manje tetan kada se jede sa hladnim hlebom, nego kada se upotrebljava u kuvanju; ali bolje ga je potpuno, zauvek napustiti. Sir je jo tetniji; on je potpuno nepodesan za ishranu. C.T.B.H. 46.47. (1890) C.H. 114. 634. Mnoge majke postavljaju sto koji je zamka za njihove porodice. Stari i mladi neogranieno upotrebljavaju mesnu hranu, maslac, sir, bogate kolae, zainjena jela i zaine. Ove namirnice vre svoj posao remetei eludac, nadraujui ivce i slabei um. Organi koji stvaraju krv ne mogu ove namirnice da pretvore u dobru krv. Masti ivotinjskog porekla sa kojima se priprema, ine hranu tekom za varenje. Uticaj sira je tetan. (1873) 3T, 136. 635. Deci je doputeno da jedu meso zaine, maslac, sir, svinjetinu, bogate kolae. Njima je takoe doputeno da jedu nezdravu hranu neredovno i izmeu obroka. Ovo stvara smetnje u elucu, prisiljava ivce na neprirodan rad i slabi um. Roditelji ne shvataju da seju seme iji e rod biti bolest i smrt. R.H. July 19, 1870. 636. Kad smo otpoeli sastanak pod atorima u Nori, drava Ilinois, smatrala sam svojom dunou da stavim neke primedbe njihovom nainu ishrane. Priala sam im o nesrenom iskustvu nekih u Merionu i kazala da sam to pripisala nepotrebnim pripremama za sastanak, i jedenju nepotrebno pripremljenog za vreme sastanka. Neki su doneli i jeli sir na sastanku; iako je bio mlad, bio je teak za eludac i nikada ga nije trebalo uneti u stomak. Letter 40, 1893. 637. Bilo je odlueno da se na jednom sastanku pod atorom ne prodaje sir onima koji su bili na tom prostoru. Meutim, dolazei na mesto sastanka, doktor Kelog je veoma iznenaen, utvrdio da je za prodaju u bakalskoj radnji pribavljena velika koliina sira. On i jo neki drugi suprotstavili su se ovome, ali zadueni za bakalnicu rekli su da je sir nabavljen dozvolom brata ___________, i da oni ne mogu da podnesu gubitak uloenog novca. Doktor Kelog je zatim upitao za cenu sira i otkupio celu koliinu. On je shvatio uzroke i posledice, jer je znao da je neka hrana koja je smatrana zdravom, veoma tetna. (Prodaja sira na zemljitu za sastanke - 529) Obiaj sestre Vajt Letter 7, 1875. 638. Sto se tie sira, ja sam sada potpuno sigurna da godinama nismo nabavljali, niti iznosili sir na svoj sto. Nikada ne mislimo da od sira nainimo namirnicu, a jo manje da ga kupujemo. (E. G. Vajt nije troila sir - Dodatak I:21)

209

XXIII. MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)


Mesna hrana - posledica greha (1864) Sp. Gifts IV, 120. 121. 639. Bog je naim praroditeljima dao hranu koju je odredio celom ljudskom rodu. Oduzimanje ivota bilo kome stvorenju protivilo se Njegovom planu. U edemskom vrtu smrt nije trebalo da se pojavi. Voe sa drvea u vrtu bilo je hrana koja je zadovoljavala ovekove potrebe. Bog sve do posle potopa, nije dozvolio oveku da jede hranu ivotinjskog porekla. Sve ime se ovek hranio bilo je uniteno i zbog toga je Gospod, u njihovoj nevolji, dao Noju dozvolu da jede meso istih ivotinja, koje je sa sobom uzeo u koveg. Meutim, ivotinjsko meso nije bilo najbolja hrana za oveka. Ljudi koji su iveli pre potopa jeli su ivotinjsko meso i poputali svojim strastima sve dok se aa njihove nepravde nije napunila, a Bog potopom oistio Zemlju od njene moralne prljavtine. Tada je tree prokletstvo pogodilo na Zemlju. Prvo prokletstvo izgovoreno je nad Adamovim potomstvom i nad Zemljom zbog neposlunosti. Drugo prokletstvo dolo je na Zemlju kada je Kain ubio svoga brata Avelja. Tree, najstranije prokletstvo dolo je na Zemlju potopom. Posle potopa ljudi su obilno jeli ivotinjsko meso. Bog je video da se ovekov put iskvario i da je idui za naklonostima svoga srca, poeleo da se gordo uzdigne iznad svog Tvorca. On je dozvolio ljudskom rodu, koji je dugo iveo, da jede meso da bi skratio njegov greni ivot. Uskoro posle potopa, ljudima se brzo smanjuje stas i skrauju godine ivota. Pretpotopna pokvarenost (1865) H. to. L. ch. l. p. 52. 640. Stanovnici starog sveta bili su neumereni u jelu i piu. eleli su mesnu hranu, iako im Bog nije dao dozvolu da jedu ivotinjsko meso. Oni su neumereno jeli i pili, a njihov iskvareni apetit nije poznavao nikakve granice. Odali su se gnusnom idolopoklonstvu. Postali su gnevni, svirepi i tako pokvareni da Bog vie nije mogao da ih trpi. Njihova aa nepravde napunila se i Bog je potopom oistio Zemlju od moralne neistote. Kada su se ljudi posle potopa namnoili na licu zemaljskom, zaboravili su Boga i iskvarili svoj put pred Njim. Neumerenost u svakom obliku dostigla je ogromne razmere. Izrailjev pad i duhovni gubitak (1905) M.H. 311.312. 641. Hrana koja je u poetku bila odreena oveku, nije sadrala ivotinjsko meso. ovek nije dobio dozvolu da jede mesnu hranu sve do vremena posle potopa, kada je sve zeleno na Zemlji bilo uniteno. Prilikom izbora ovekove hrane u Edemu, Gospod je pokazao najbolju hranu. U izboru koji je uinio za Izrailja, On je dao istu pouku. On je Izrailjce izveo iz Misira i preuzeo njihovo vaspitanje da ih uini svojim izabranim narodom. Preko njih je eleo da blagoslovi i poui ceo svet. On ih je snabdeo hranom prikladnom za ovu svrhu, ne mesom, ve manom hlebom sa neba. Njima je bila dozvoljena mesna hrana samo zbog njihovog nezadovoljstva i gunanja, zbog lonaca sa mesom u

210

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Egiptu, ali i to samo za kratko vreme. Upotreba mesa donela je bolest i smrt hiljadama. Ipak, bezmesna hrana nije nikada svesrdno prihvaena. To je i dalje predstavljalo uzrok nezadovoljstva i gunanja, otvorenog ili tajnog, i to ogranienje nije ostalo trajno. Izrailjcima je posle naseljavanja u Hananu, bila doputena mesna hrana, ali pod briljivim ogranienjima koja su data da smanje rave posledice. Zabranjena je upotreba svinjskog mesa, kao i mesa drugih ivotinja, ptica i riba koje su proglaene neistim. Jedenje sala i krvi istih ivotinja bilo je strogo zabranjeno. Za hranu je moglo da se upotrebi meso ivotinja koje su bile u dobrom stanju. Meso ivotinje koja je bila rastrgnuta, ili koja je sama uginula, ili iz koje krv nije potpuno iscurila, nije smelo da se upotrebi za hranu. Udaljavanjem od boanskog plana o ishrani, Izrailjci su pretrpeli veliki gubitak. eleli su mesnu hranu i ponjeli su posledice: Oni nisu dostigli Boji ideal karaktera, niti su ispunili Njegove namere. Gospod ispuni molbu njihovu, ali posla pogibao na duu njihovu. (Psalam 106,15) Oni su vie cenili zemaljsko od duhovnog i zato nisu dobili sveto prvenatvo koje im je Bog namenio. Bezmesna hrana menja narav MS 38, 1898. 642. Gospod je jasno poruio svom narodu da e dobiti svaki blagoslov, ako dri Njegove zapovesti i da e postati naroiti narod. On ih je u pustinji opominjao preko Mojsija, istiui da e zdravlje biti nagrada za poslunost. Stanje uma u velikoj meri zavisi od zdravlja tela, a naroito od zdravlja organa za varenje. Gospod svoj narod nije snabdeo u pustinji mesnom hranom, zato to je znao da e upotreba ove hrane izazvati bolesti i neposlunost. To je vano saznanje. Da bi izmenio narav i da bi pokrenuo vie sile uma na rad, oduzeo im je meso zaklanih ivotinja. On im je dao aneosku hranu, manu sa Neba. Pobuna i kazna (1864) Sp. Gifts IV, 15-18, 643. Bog je nastavio da hrani mnotvo Izrailjaca hlebom koji je dadio s Neba, ali oni nisu bili zadovoljni. Njihov izopaeni apetit udeo je za mesom, koje im je Bog u svojoj mudrosti u velikoj meri uskratio... Sotona, tvorac bolesti i bede, pribliie se Bojem narodu tamo gde e imati najvei uspeh. On je u velikoj meri upravljao apetitom, poevi od vremena svog uspenog pokuaja, kada je naveo Evu da okusi od zabranjenog voa. On je svojim iskuenjima prvo priao meovitom mnotvu, Egipanima koji su poverovali, i doveo ih do buntovnikog gunanja. Oni nisu bili zadovoljni zdravom hranom, koju im je Bog obezbeivao. Njihov izopaen apetit zahtevao je veu raznolikost, naroito mesnu hranu. Ovo gunanje uskoro je zahvatilo gotovo ceo narod. Bog nije odmah udovoljio njihovom pohlepnom apetitu, ve je izrekao svoj sud nad njima i uklonio ognjem sa Neba one koji su bili najvie krivi. Umesto da ih je ovo uinilo poniznima, to je samo povealo njihovo nezadovoljstvo. Kada je uo kako narod plae na vratima svojih atora i kako se ale u porodicama, Mojsije je postao nezadovoljan. Opisao je Bogu teinu svoga stanja, nepokorni duh Izrailjaca i poloaj u koji ga je Bog stavio u odnosu na narod - poloaj oca koji se brine i kome e patnje naroda postati line patnje... Bog je dao uputstvo Mojsiju da okupi 70 stareina za koje je znao da su vode u narodu. To nije trebalo da budu ljudi u poodmaklim godinama, ve da budu dostojanstveni ljudi, zdravog

211

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

rasuivanja i iskustva, koji bi bili sposobni da budu sudije ili vode. I dovedi ih u ator od sastanka da ostanu tu sa tobom. I ja u sii i razgovarau sa tobom tamo; i uzeu od duha koji je na tebi i staviu u njih i oni e nositi teret naroda sa tobom, da ga ti ne nosi sam. (4. Mojsijeva 11,16/II-17) A narodu reci: pripravite se za sutra da jedete mesa, jer plakaste da Gospod u, i rekoste: ko e nas nahraniti mesa? jer nam dobro bee u Misiru. Dae vam dakle Gospod mesa i jeete. Neete jesti jedan dan, ni dva dana, ni pet dana, ni deset dana; nego ceo mesec dana, dokle vam na nos ne udari i ne ogadi vam se, zato to odbaciste Gospoda koji je meu vama i plakaste pred njim govorei: zato iziosmo iz Misira? A Mojsije ree: est stotina tisua peaka ima naroda, u kojem sam, pa ti kae: dau vam mesa da jedu ceo mesec dana. Eda li e im se poklati ovce i goveda da im dostane? ili e im se pokupiti sve ribe morske da im bude dosta? A Gospod ree Mojsiju: zar ruka Gospoda nee biti dovoljna? Videe hoe li biti to ti rekoh ili nee. (4. Mojsijeva 11,18-23) Tada se podie vetar od Gospoda, i potera od mora prepelice, i razasu ih po okolu, na dan hoda odovuda i na dan hoda odonuda oko okola, na dva lakta od zemlje. I ustavi narod ceo onaj dan i svu no i ceo drugi dan kupljae prepelice; i ko nakupi najmanje nakupi deset gomora; i poveae ih sebi redom oko okola. (4. Mojsijeva 11,31.32) Ali meso jo im bejae u zubima, jote ga ne pojedoe, a Gospod se razgnevi na narod, i udari Gospod narod pomorom vrlo velikim. (4. Mojsijeva 11,33) U ovom sluaju Gospod je dao Izrailjcima zato to su eleli, ono to nije bilo za njihovo dobro. Oni nisu bili voljni da se potine i prime od Gospoda ono to bi bilo za njihovo dobro. Predali su se buntovnim gunanjima protiv Mojsija i protiv Gospoda, zato to nisu primili ono to bi im samo tetilo. Njima je vladao iskvaren apetit i Gospod im je kao to su eleli, dao mesnu hranu. Dopustio je da snose posledice poputanja svom poudnom apetitu. Groznice su pokosile mnotvo naroda. Oni koji su najvie skrivili za gunanje poginuli su im su okusili meso za kojim su udeli. Da su se predali Bogu da im On izabere hranu, i da su bili zahvalni i zadovoljni hranom, koju su slobodno mogli da jedu, oni ne bi izgubili Boju naklonost i ne bi bili kanjeni velikom pogibijom za svoje buntovniko gunanje. Boji cilj sa Izrailjem (1890) C.T.B.H. 118.119. 644. Kada je Bog poveo decu Izrailjevu iz Egipta, nameravao je da ih nastani u Hananskoj zemlji kao ist, srean i zdrav narod. Da pogledamo sredstva kojima je Bog ovo hteo da ispuni. On ih je podvrgao nizu vaspitnih mera, koje bi - da su ih radosno sledili - donele samo dobro, kako njima tako i njihovom potomstvu. U velikoj meri, oduzeo im je mesnu hranu. On im je, neposredno pred Sinajem, i to samo jedan dan, dao meso kao odgovor na njihovo traenje, Bog je mogao isto tako lako da se pobrine za meso kao i za manu, meutim, narodu je postavljeno ogranienje za njegovo dobro. Njegova je namera bila da im da hranu koja bi bolje zadovoljavala njihove potrebe, nego ona nezdrava hrana na koju su mnogi od njih bili naviknuti u Egiptu. Izopaeni apetit trebalo je dovesti u zdravije stanje, da bi mogli uivati u hrani koja je prvobitno bila odreena oveku - plodovima zemaljskim koje je Bog dao Evi i Adamu u Edemu. Da su bili voljni da se odreknu apetita i posluaju Njegova ogranienja, slabosti i bolesti bile bi nepoznate medu njima. Njihovo potomstvo posedovalo bi telesnu i umnu snagu. Imali bi jasan pojam o istini i dunosti, otro zapaanje i zdravo rasuivanje. Meutim, nisu bili voljni da se

212

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

potine Bojim zahtevima i propustili su da dostignu merilo koje im je postavio i prime blagoslove koji su mogli biti njihovi. Gunali su protiv Bojih ogranienja i eznuli za loncima sa mesom iz Egipta. Bog im je dao mesa, ali ono se pokazalo kao prokletstvo za njih. Primer za nas 1. Korinanima 10,6.11. 645. A ovo bie ugledi nama, da mi ne elimo zala, kao i oni to elee. Ovo se pak sve dogaae ugledi njima, a napisa se za nauku nama, na koje posledak sveta doe. (1873) 3T, 171.172. 646. Crkva u Batl Kriku svojim primerom nije podupirala Institut. Oni nisu cenili i sprovodili svetlost zdravstvene reforme u svojim porodicama. Bolesti koje su pohodile mnoge porodice u Batl Kriku nije trebalo da se pojave, da su sledili svetlost koju im je Bog dao. Kao i stari Izrailj, omalovaavali su svetlost i vie nisu mogli da sagledaju potrebu za ograniavanjem svog apetita. Deca Izrailjeva elela su meso govorei, kao to mnogi danas govore: Mi emo umreti bez mesa. Bog je buntovnom Izrailju dao meso, ali je prokletstvo lealo na njemu. Hiljade su umrle jo dok im je eljeno meso bilo medu zubima. Mi imamo primer starog Izrailja i opomenu da ne inimo ono to su oni inili. Njihova istorija neverstva i pobune zabeleena je kao naroita opomena da ne idemo za njihovim primerom u gunanju protiv Bojih zahteva. Kako moemo tako ravnoduno da prelazimo preko toga, birajui svoj put, idui za onim to nae oi vide i udaljavajui se sve vie od Boga kao to su inili Izrailjci? Bog ne moe da uini nita veliko za svoj narod zbog tvrdoe njihovog srca i grenog neverstva. Bog ne gleda ko je ko; ali u svakom narataju Bog prihvata sve one koji Ga se boje i pravedno rade. Oni koji gunaju, ne veruju i bune se, nee dobiti Njegovu naklonost ili blagoslove koji su obeani svima koji ljube istinu i hode u njoj. Oni koji imaju svetlost a ne slede je, ve potcenjuju Boje zahteve, ustanovie da se njihovi blagoslovi menjaju u prokletstvo, a milost u osudu. Bog eli da se nauimo poniznosti i poslunosti, dok itamo istoriju o starom Izrailju, koji je bio Njegov izabrani i naroiti narod, ali koji je na sebe navukao propast idui svojim putevima. (1900) 6T, 372. 647. Nae navike u jelu i piu pokazuju da li smo od sveta ili se nalazimo u broju onih, koje je Gospod svojim silnim maem istine odvojio od sveta. To je Njegov naroiti narod koji ezne za dobrim delima. Bog je govorio preko svoje Rei. U sluaju Danila i njegova tri druga, nalaze se propovedi o zdravstvenoj reformi. Bog je tokom istorije govorio deci Izrailjevoj, kojima je, radi njihovog dobra, eleo da uskrati mesnu hranu. On ih je hranio hlebom sa Neba: ovek je jeo aneosku hranu. Meutim, oni su podsticali svoj zemaljski apetit i ukoliko su vie usredsreivali svoje misli na egipatske lonce sa mesom, utoliko su vie mrzeli hranu, koju im je Bog dao da bi ih sauvao u dobrom telesnom, umnom i moralnom zdravlju. Oni su eznuli za loncima sa mesom i tako postupali slino mnogima u nae vreme. (Upotreba mesne hrane u pretpotopnom svetu i Izrailju - 231, 233)

213

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Vraanje prvobitnoj ishrani C.T.B.H. 119. (1890) C.H. 450. 648. Ponovo i ponovo mi je pokazano da Bog pokuava da nas vrati, korak po korak, svom prvobitnom planu - da se ovek hrani proizvodima zemlje. MS 115. 1903. 649. Povre, voe i itarice treba da budu sastavni delovi nae ishrane. Ni gram mesa ne treba da ue u na eludac. Jedenje mesa nije prirodno. Mi treba da se vratimo Bojoj prvobitnoj nameri iskazanoj prilikom stvaranja oveka. (1905) M.H. 317. 650. Zar nije vreme da svi postave cilj - raskid sa mesnom hranom? Kako mogu oni koji ele da budu isti, oplemenjeni i sveti, koji ele da se drue sa nebeskim anelima, nastaviti da upotrebljavaju za hranu bilo ta to ima tetan uticaj na duu i telo? Kako mogu da oduzimaju ivot Bojim stvorenjima da bi mogli da jedu meso kao poslasticu? Neka se vrate zdravoj hrani koja je data oveku u poetku, i neka sami pokau i ue svoju decu milosru prema nemim stvorenjima koja je Bog stvorio i stavio pod nau vlast. Pripremanje za preobraenje (1890) C.T.B.H. 119. 651. Medu onima koji oekuju Gospodnji dolazak, upotreba mesa bie konano odbaena. Meso e prestati da bude deo njihove ishrane. Mi ovo stalno treba da imamo na umu i da se trudimo da postignemo ovaj cilj. Nemogue mi je da pomislim da smo upotrebom mesa za hranu u skladu sa svetlou koju nam je Bog sa zadovoljstvom dao. Svi oni koji su povezani sa naim zdravstvenim ustanovama, posebno treba da vaspitavaju sami sebe da se hrane voem, itaricama i povrem. Ako u ovome krenemo od naela, ako kao hrianski reformatori vaspitavamo svoj lini ukus i ako svoju ishranu uskladimo sa Bojim planom, tada moemo da izvrimo uticaj na druge a to e biti po Bojoj volji. C.T.B.H. 48. (1890) C.H. 116. 652. Udovoljavanje apetitu ne treba da bude ovekov najvaniji cilj. Postoje telesne potrebe kojima treba udovoljiti, ali zar je samo zbog toga potrebno da apetit upravlja ovekom? Zar e narod koji tei da postane svet, ist i plemenit, da bi mogao da bude uveden u drutvo nebeskih anela, nastaviti da oduzima ivot Bojim stvorenjima i uiva u mesu kao poslastici? Iz onoga to mi je Gospod pokazao, ovaj nain postupanja e se promeniti i Boji izabrani narod pokazivae umerenost u svemu. (1909) 9T, 153.154. 653. Oni koji su primili napomene o zlu, koje nastaje upotrebom mesne hrane, aja, kafe i bogatim i nezdravim pripremanjem hrane i koji su odluili da sa Bogom naine zavet na rtvi, nee nastaviti da poputaju svom apetitu prema nezdravoj hrani. Bog zahteva oienje apetita i isticanje naela samoodricanja u svemu to nije dobro. To je posao koji treba zavriti pre nego to Njegov

214

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

narod stane pred Njega kao savren narod. MS 71, 1908. 654. Za njihovo je dobro to Gospod savetuje Crkvu Ostatka da napusti upotrebu mesne hrane, aja, kafe i druge tetne hrane. Ima mnogo druge zdrave i dobre hrane od koje moemo da ivimo. Napredovanje u svetosti (R.H. May 27, 1902) C.H. 575.576. 655. U narodu koji tvrdi da oekuje skori Hristov dolazak treba da se pokau vee reforme. Zdravstvena reforma treba da uini medu naim narodima takvo delo kakvo jo do sada nije izvreno. Ima mnogih koji bi trebalo da budu budni prema opasnostima od jedenja mesa, koji jo uvek jedu ivotinjsko meso i ugroavaju telesno umno i duhovno zdravlje. Mnogi koji su sada samo delimino obraeni u pitanju jedenja mesa, otii e od Bojeg naroda i vie nee ii sa njim. U celom naem poslu moramo da posluamo zakone koje je Bog dao, da bi telesne i duhovne snage mogle skladno delovati. Ljudi mogu da imaju oblije pobonosti, oni mogu ak i da propovedaju Jevanelje, a da ipak budu neoieni i neposveeni. Propovednici treba da budu strogo umereni u jelu i piu, jer e iskriviti staze za svoje noge, odvraajui hrome - one koji su slabi u veri - sa staze. Ako ljudi, dok objavljuju najsveaniju i najvaniju vest, koju je Bog ikada dao, vojuju protiv istine poputanjem ravim navikama u jelu i piu, oduzimaju svu snagu vesti koju nose. Oni koji poputaju u jedenju mesa, pijenju aja i prodrljivosti, seju seme koje e roditi bol i smrt. Nezdrava hrana koja se unosi u eludac jaa apetit koji vojuje na duu i razvija nie sklonosti. Mesna hrana razvija ivotinjske sklonosti. Razvijanje ivotinjskih sklonosti smanjuje duhovnost, a um ini nesposobnim za razumevanje istine. Boja re jasno nas opominje da e se, ako ne prestanemo sa uivanjem u mesu, telesna priroda sukobiti sa duhovnom prirodom. Pohlepno jedenje vojuje na zdravlje i mir. Na taj nain sukobljavaju se ovekova via i nia priroda. Niske sklonosti, jake i aktivne, ugnjetavaju duu. Vii interesi due ugroeni su poputanjem apetitu koji Nebo ne odobrava. Letter 48, 1902. 656. Oni koji tvrde da veruju u istinu treba paljivo da uvaju telesne i umne snage, tako da Bog i Njegovo delo, ni na koji nain ne budu obeaeni njihovim reima ili delima. Navike treba staviti pod upravu Boje volje. Prema svojoj ishrani treba da se veoma paljivo odnosimo. Jasno mi je izneseno da Boji narod treba da zauzme vrst stav protiv jedenja mesa. Da li bi Bog, ako nije eleo da Njegov narod pazi na ovu vest, trideset godina objavljivao svome narodu da ako eli da ima istu krv i bistar um, mora da se odrekne mesne hrane? Upotrebom mesne hrane ivotinjska priroda jaa a duhovna priroda slabi. (1905) M.H. 315. 657. Moralna zla od mesne hrane nisu manja od telesnih nedaa. Mesna hrana teti zdravlju, a sve to teti telu ima odgovarajui uticaj na um i duu. Pomislite na svirepost prema ivotinjama koja je u vezi sa jedenjem mesa i njen uticaj na one koji zadaju smrtni udarac i one koji to posmatraju. Kako to razara nenost kojom bi trebalo da posmatramo ova Boja stvorenja!

215

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

MS 22, 1887. 658. iroka upotreba mesa zaklanih ivotinja imala je poguban uticaj na moral, kao i na telesni sastav. Ravo zdravlje u raznim oblicima, kad utvrdimo uzrok na osnovu posledice, otkrie nam siguran ishod jedenja mesa. Pacific Union Recorder, Oct. 9. 1902. 659. Oni koji upotrebljavaju mesnu hranu potcenjuju sve opomene koje je Bog dao u odnosu na ovo pitanje. Nemaju nikakvog dokaza da hode sigurnim putem. Oni nemaju ak ni najmanji izgovor za upotrebu mesa zaklanih ivotinja. Boje prokletstvo lei na ivotinjskom svetu. Meso se raspada u elucu i prouzrokuje bolesti. Rak, tumori i pluna oboljenja u velikoj meri prouzrokovani su jedenjem mesa. MS 3, 1897. 660. O, kada bi svi mogli da sagledaju ove predmete onako kako su meni prikazani, oni koji su sada tako bezbrini, tako ravnoduni prema izgradnji svoga karaktera; oni koji se zalau za poputanje mesnoj hrani, nikada ne bi otvorili svoja usta da opravdaju elju za mesom zaklanih ivotinja! Takva hrana truje krv u njihovim venama i podstie niske ivotinjske strasti. Ona slabi otrinu moi zapaanja i snagu miljenja u razumevanju Boga, istine i upoznavanja sopstvene linosti. Jedenje mesa sada je veoma opasno (1905) M.H. 313. 661. Meso nikada nije bilo najbolja hrana: meutim, njegova upotreba sada je dvostruko nepogodna, zato to se bolesti ivotinja brzo ire. (1902) 7T, 124. 662. ivotinje su sve bolesnije i nee dugo potrajati pa e i mnogi drugi, pored adventista sedmoga dana, napustiti mesnu hranu. Treba pripremati zdravu hranu koja odrava ivot, tako da ljudi i ene nemaju potrebe da jedu meso. MS 133. 1902. 663. Kada e oni koji znaju istinu, zauzeti svoj stav i stati na stranu pravih naela za sada i za venost? Kada e postati verni naelima zdravstvene reforme? Kada e nauiti da je opasno upotrebljavati mesnu hranu? Dobila sam nalog da kaem da ako je ikada bilo bezbedno jesti meso, sada to vie nije. Union Conference Record, July 28. 1899. 664. Svetlost, koja mi je data, ukazuje na to da nee dugo potrajati pa emo morati da se odreknemo svake hrane ivotinjskog porekla. ak emo i mleko morati da napustimo. Bolesti se brzo gomilaju. Boje prokletstvo je nad Zemljom, zato to je ovek doneo prokletstvo na nju. Navike i ivot ljudi doveli su Zemlju u takvo stanje da ljudska porodica treba da ivi od neke druge hrane, a ne od hrane ivotinjskog porekla. Nama uopte nije potrebna mesna hrana. Bog nam moe dati neto drugo.

216

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

(1870) 2T, 404.405. 665. Kada biste mogli da upoznate prirodu mesa koje jedete, kada biste pre klanja mogli videti ive ivotinje ije meso upotrebljavate, tada biste sa odvratnou odbacili mesnu hranu. Same ivotinje ije meso jedete -esto su tako obolele da bi, ako ih ostave i same uginule; meutim, dok je dah ivotni u njima one se kolju i iznose na trite. Vi nesvesno, neposredno u svoje telo unosite sokove i otrove najgore vrste. Patnje ivotinja i posledice toga (1905); M.H. 314. 666. ivotinje se esto dovode na trite i prodaju za hranu, kada su tako bolesne da se njihovi sopstvenici boje da ih due dre. Pojedini naini gajenja ivotinja za trite izazivaju bolesti. Zatvorene, bez svetlosti i istog vazduha, udiui vazduh prljavih staja, gajene hranom koja je u raspadanju, dospevaju u takvo stanje da im ubrzo celo telo postaje zatrovano tetnim sastojcima. ivotinje esto prevaljuju velike daljine u transportu tako da su izloene velikim patnjama dok stignu do trita. Uzete sa zelenih panjaka i prelazei mnoge zamorne milje toplim, pranjavim putevima ili zbijene u prljavim kolima, grozniave i iscrpljene, esto mnogo asova liene hrane i vode, jadne ivotinje transportuju se u smrt da bi ljudska bia mogla da piruju nad njihovim leevima. (1864) Sp. Gifts N, 147.148. 667. Mnogi umiru od bolesti prouzrokovanih iskljuivo jedenjem mesa; pa ipak izgleda da se svet nije opametio. esto kolju ivotinje koje su sa velikih daljina transportovane do klanice. Njihova krv se zagrejala. One su ugojene i liene zdravog kretanja, tako da se prilikom dalekih putovanja iscrpljuju i obolevaju i u takvom stanju kolju za trite. Njihova krv je vrlo zapaljena i oni koji jedu njihovo meso, jedu otrov. Neki ne obolevaju odmah, dok drugi imaju napade jakih bolova i umiru od groznice, kolere ili nekih nepoznatih bolesti. Mnogo ivotinja prodaje se na gradskim tritima, i pored toga to oni koji ih prodaju znaju da su bolesne, a i oni koji ih kupuju nisu uvek neobaveteni o ovome. Ovo se u velikoj meri, naroito ini u velikim gradovima, a oni koji jedu meso ne znaju da ono potie od obolelih ivotinja. Neke ivotinje, izgleda, da po instinktu znaju ta e se desiti, kada ih dovedu do klanice i zato se razbesne i doslovno polude. Meutim, kolju ih u takvom stanju, a njihovo meso priprema se za trite. Meso takvih ivotinja je otrov i kod onih koji ga jedu izaziva greve, sranu kap i iznenadnu smrt. Pa ipak uzrok svih ovih patnji ne pripisuje se mesu. Sa nekim ivotinjama ne postupa se oveno, dok ih vode na klanicu. One se doslovno mue i posle mnogo asova pretrpljenih patnji, bivaju zaklane. Svinje su pripremane za trite ak i onda kada je kuga besnela medu njima. Njihovo zatrovano meso irilo je zarazne bolesti koje je pratila velika smrtnost. Jedenje mesa poveava podlonost oboljenjima i nagloj smrti (1868) 2T, 64.

668. Jedenjem mesa podlonost bolestima poveava se za deset puta.

217

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Letter 83, 1901. 669. Lekari u svetu ne mogu da objasne brzo poveavanje bolesti u ljudskoj porodici. Meutim, znamo da je mnogo ovih patnji izazvano jedenjem mrtvog mesa. (1896) E. from U.T.8. 670. ivotinje su obolele i jedenjem njihovog mesa, sejemo seme bolesti u svoja tkiva i krv. Tako na primer: kada smo izloeni promenama u malarinom podneblju, te promene mnogo jae se oseaju; takoe, kada smo izloeni epidemijama i zaraznim bolestima, telo nije u stanju da im se odupre. (1968) 2T, 61. 671. Vi ste gojazni, ali to nije dobro. Vi se ravo oseate zbog te gojaznosti. Ako se oboje vratite mnogo skromnijoj hrani, koja e vau debljinu smanjiti za 12 do 15 kg, biete manje podloni bolestima. Jedenje mesne hrane oslabilo je krv i telo. Vae telo nalazi se u nekom stanju zapaljenja, spremno da se razboli. Podloni ste akutnim napadima bolesti i iznenadnoj smrti, zato to nemate telesnu snagu koja se moe boriti i odupreti bolesti. Doi e vreme kada e se snaga i zdravlje, za koje ste mislili da ih posedujete, pokazati kao slabost. Bolesna krv (1896) E. from U.T.4. 672. Boji Duh me je pozvao da nekolicini iznesem injenicu da su njihove patnje i ravo zdravlje prouzrokovani nepotovanjem svetlosti koja im je data o zdravstvenoj reformi. Ukazala sam im na to da mesna hrana, koju su smatrali bitnom, nije potrebna, i da poto su sastavljeni od onoga to jedu, njihov mozak, kosti i miii su u bolesnom stanju, zato to se hrane mesom zaklanih ivotinja. Ukazala sam im da je njihova krv pokvarena ovom nepravilnom ishranom; da je meso koje su jeli bilo bolesno i da je celo njihovo telo postalo gojazno i zatrovano. (1870) 2T, 368. 673. Mesna hrana umanjuje vrednost krvi. Kuvajte meso sa zainima i jedite ga sa bogatim kolaima i pitama, pa ete imati rav kvalitet krvi. Telo je preoptereeno varenjem ove vrste hrane. Pite sa mesom i turija, koje nikada ne treba da nau mesto u ljudskom elucu, stvorie nekvalitetnu krv. Siromaan kvalitet hrane, nepravilno pripremljene i koliinski nedovoljne, ne moe da da dobru krv. Mesna i bogata hrana kao i oskudna hrana, dae iste rezultate. (1896) E. from U.T.7. 674. Rak, tumori i sva zapaljiva oboljenja u velikoj meri prouzrokovana su jedenjem mesa. Prema svetlosti koju mi je Bog dao, rasprostranjenost raka i tumora, u velikoj meri, dolazi od iroke upotrebe mesne hrane. Rak, tuberkuloza, tumori MS 3, 1897. 675. Mesna ishrana je ozbiljno pitanje. Da li je potrebno da se ljudska bia hrane mesom

218

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

zaklanih ivotinja? Odgovor na osnovu svetlosti koju je Bog dao, glasi: Ne, odluno, ne. Ustanove zdravstvene reforme treba da prue vaspitanje u ovom pitanju. Lekari koji tvrde da poznaju ljudsko telo ne moraju da podstiu svoje bolesnike da se hrane mesom zaklanih ivotinja. Oni treba da ukau na poveanje bolesti u ivotinjskom carstvu. Svedoanstvo istraivaa potvruje da je veoma malo ivotinja koje ne pate od neke bolesti i da navika iroke upotrebe mesa u ishrani znai navlaiti na sebe sve vrste bolesti - rak, tumore, krofule, tuberkulozu i mnoga slina oboljenja. (1905) M.H. 313. 676. Oni koji upotrebljavaju mesnu hranu malo znaju ta jedu. esto, kada bi mogli da vide ivotinje dok su u ivotu, i kada bi znali kvalitet mesa koje jedu, oni bi ga sa odvratnou napustili. Ljudi stalno jedu meso koje je puno klica tuberkuloze i raka. Tuberkuloza, rak i druge opake bolesti prenose se na taj nain. (1875) 3T, 563. 677. Na stolovima mnogih takozvanih hrianki, svakog dana postavljeno je mnotvo jela koja nadrauju eludac i izazivaju grozniavo stanje organizma. Mesna hrana predstavlja glavnu namirnicu na stolovima nekih porodica, dok se njihova krv ne napuni klicama raka i krofula. Njihovo telo sastavljeno je od onoga to jedu. Meutim, kada patnje i bolesti dou na njih, tada se to smatra nevoljom koja dolazi od Provienja. Smanjuje umnu mo C.T.B.H.47 (1890) C.H. 115. 678. Oni koji neogranieno upotrebljavaju mesnu hranu, nee uvek imati bistar um i delotvoran razum, zato to upotreba ivotinjskog mesa izaziva gojaznost tela i otupljuje osetljivost uma. General Conference Bulletin, April 12. 1901. 679. Bog eli da mo opaanja Njegovog naroda bude bistra i sposobna za naporan rad. Meutim, ako ivite na mesnoj hrani - ne treba da oekujete da va um bude plodan. Misli moraju biti oiene, i tada e Boji blagoslov poivati na Njegovom narodu. (1868) 2T, 62.63. 680. Nemogue je da oni koji neogranieno upotrebljavaju meso imaju nepomuen um i delotvoran razum. (1896) E. from U.T.4. 681. Postoji uznemirujua otupelost izraena u pojavi nesvesne ulnosti. Obiaj je da se jede meso zaklanih ivotinja. Ovo podstie strasti ljudskog tela E. from U.T.7. 682. Mesna hrana menja raspoloenje i jaa ivotinjske nagone. Mi smo sazdani od onoga to jedemo, i mnogo jedenje mesa smanjuje umnu delatnost. Studenti bi mnogo vie postigli u svojim studijama, ako nikada ne bi okusili meso. Jedenjem mesa jaa ivotinjski deo ljudskog bia, i

219

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

srazmerno tome smanjuju se umne snage. Verski ivot moe mnogo uspenije da se sprovodi i odrava ako se odbaci meso, jer ova hrana snagom svoga delovanja podstie poudu i slabi moralnu i duhovnu prirodu. Jer telo eli protiv duha, a duh protiv tela. (Galatima 5,17) Jaa niske strasti (1869) 2T, 352. 683. Da li je ikada kao danas postojala potreba za najjednostavnijom hranom. Meso ne treba iznositi pred nau decu. Ono podstie i jaa strasti, umrtvljujui moralne snage. MS 50, 1904. 684. Bila sam pouena da upotreba mesne hrane poniava ovekovu prirodu i liava ljude oseanja ljubavi i sauea koje treba da imaju prema svakome. Mi smo izgraeni od onoga to jedemo i oni ija je hrana, u velikoj meri, sastavljena od ivotinjskog mesa dolaze u stanje kada doputaju strastima da preuzmu upravu nad uzvienim snagama bia... Mi ne obeleavamo nikakvu tano odreenu stazu kojom treba ii u ishrani. Ima mnogo vrsta zdrave hrane. Meutim, moramo da kaemo da mesna hrana nije prava hrana za Boji narod. Ona unitava ljudsko bie. U zemlji kao to je ova, u kojoj u izobilju ima voa, itarica i oraha, kako neko moe da misli da mora jesti meso zaklanih ivotinja? Letter 200, 1903. 685. Kada bi u naim domainstvima, koja ine nae crkve, bilo onako kako bi trebalo da bude, mi bismo mogli dvostruko vie da sluimo svome Gospodu. Svetlost koja mi je data govori da odlunije treba objavljivati vest o zdravstvenoj reformi. Oni koji jedu ivotinjsko meso, jaaju niske sklonosti i pripremaju put bolestima koje e se prilepiti za njih. (1868) 2T, 60.61. 686. Vaa porodica je u velikoj meri upotrebljavala mesnu hranu pa su joj ivotinjske sklonosti ojaale, a umne oslabile. Mi smo sazdani od onoga to jedemo i ako se u velikim koliinama, hranimo ivotinjskim mesom prihvatiemo njihovu prirodu. Vi ste podupirali grublji deo svoje prirode na raun onoga to je plemenitije. General Conference Bulletin, April 12. 1901. 687. elimo da istinu, kojom je proeta Boja re, prihvati svako u naem narodu pre nego to se sastanak zavri. Mi elimo da svi shvate da ivotinjsko meso nije najprirodnija hrana koju treba jesti. Takva ishrana u njima i njihovoj deci razvija ivotinjske strasti. Bog eli da usmerimo svoju decu pravim navikama u jelu, oblaenju i radu. On eli da uinimo sve to moemo da bismo popravili mainu koja se pokvarila. (Uticaj mesa i bogate hrane na decu - 348. 350. 356. 357. 361. 578. 621. 711) Najsigurniji put (1868) 2T, 64. 688. Umne, moralne i telesne snage umanjene su stalnom upotrebom mesne hrane. Jedenje

220

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

mesa remeti telo, zamrauje um i otupljuje moralnu osetljivost. Mi vam kaemo: Dragi brate i sestro, va najsigurniji put je u ostavljanju mesa! Nepriznati uzrok (1905) M.H. 315. 689. Uticaj mesne hrane moda se nee odmah zapaziti, ali to nije dokaz da ona nije tetna. Malo je onih koji se mogu pokrenuti da poveruju da je meso, koje su jeli, zatrovalo njihovu krv i izazvalo patnje. (1896) E. From U.T.8. 690. Ovaj predmet predstavljen mi je sa razliitih gledita. Smrtnost izazvana jedenjem mesa ne primeuje se. Kada bi bila zapaena, vie ne bismo uli nikakve dokaze i opravdanja u korist poputanja elji za mesom. Postoji obilje dobre hrane koja moe da utoli glad i, da bez mrtvih tela iznesenih na sto, postane sastavni deo naeg jelovnika. C.T.B.H. 48. (1890) C.H. 115. 691. Mnogi umiru od bolesti izazvanih jedino jedenjem mesa, a da oni sami ili drugi jedva nasluuju pravi uzrok. Neki odmah ne oseaju posledice, ali to nije dokaz da im ono ne teti. Ono sigurno obavlja svoje delo u telu, ali u to vreme rtva moda nita ne shvata. (1868) 2T, 61. 692. Vi ste ponovo naglasili, ustajui u odbranu svoga poputanja jedenju mesa: Iako je moda tetno za druge, meni ne smeta, jer sam ga upotrebljavao celog ivota. Meutim, vi ne znate kako biste mogli mnogo bolje da se oseate da ste se uzdravali od upotrebe mesne hrane. Svinjetina naroito osuena (1868) 2T, 96. 693. Bog vam je dao svetlost i znanje, za koje ste posvedoili da verujete da dolaze neposredno od Njega, pouavajui vas da se odreknete apetita. Vi znate da je upotreba svinjskog mesa u suprotnosti sa Njegovom izriitom zapovesti, koja je data ne zato to je On eleo da naroito pokae svoj autoritet, nego zato to je tetno za one koji bi ga jeli. Njegovom upotrebom stvara se neista krv, tako da e krofule i druge bolesti iskvariti telo i prepustiti ga patnjama. Naroito e oslabiti neni i osetljivi modani ivci i postati tako pomraeni, da e sveto biti izjednaeno sa niskim. (1905) M.H. 313.314. 694. Tkiva svinje puna su parazita. Bog je za svinju rekao: Mesa od njih ne jedite niti se strva njihova dotiite; jer vam je neisto. (3. Mojsijeva 11,8) Ova zapovest data je zato to je svinjsko meso nepogodno za ishranu. Svinje se hrane trulim otpacima i one tome uglavnom i slue. Nikada, ni pod kakvim okolnostima, ljudska bia ne bi trebalo da jedu njihovo meso. (1865) H. to L. ch. 1. p. 58. 695. Svinjetina, iako jedna od najrasprostranjenijih namirnica, jedna je od najtetnijih. Bog nije

221

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Izrailjcima zabranio da jedu svinjsko meso samo zato da bi pokazao autoritet, nego zato to to nije korisna namirnica za oveka. Ono bi ispunilo telo krofulama, a naroito u toplim predelima izazvalo bi gubu i razne vrste bolesti. Njegov uticaj na telo pod tim podnebljem bio bi mnogo tetniji nego u hladnijim predelima. Meutim, Bog nikada, ni pod kakvim okolnostima, nije odredio svinju za hranu. Neznaboci su upotrebljavali svinjetinu kao namirnicu, a i ameriki narod obilno je upotrebljavao ovo meso kao vanu namirnicu. Svinjsko meso nije ukusno u svom prirodnom stanju. Ono je ukusno zato to je mnogo zainjeno, a to ravu namirnicu ini jo gorom. Svinjsko meso vie od sve ostale mesne hrane stvara ravu krv. Oni koji obilno jedu svinjsko meso ne mogu, a da ne budu bolesni. Oni koji rade napolju ne oseaju tako teak uticaj jedenja svinjetine, kao oni koji vei deo svoga vremena provode unutra, koji rade sedei i umno. Meutim, nije samo telesno zdravlje ugroeno jedenjem svinjskog mesa. Um je napadnut i nena oseanja otupljuju upotrebom ove neiste namirnice. Nemogue je da telo bilo kog bia bude zdravo, kada je prljavtina njegov prirodni sastojak i kada se hrani svakom gadosti. Meso svinje sastoji se od onoga to ona jede. Ako ljudska bia jedu njeno meso, njihova krv i njihovo telo bie pokvareni neistoom koja iz svinje prelazi u njih. Jedenje svinjetine izaziva krofule, gubu i rak. Jedenje svinjskog mesa jo uvek stvara najvee patnje ljudskom rodu. (Danilov stav prema svinjskom mesu - 34) ivotinjska mast i krv (1868) 2T, 61. 696. Kao porodica niste daleko od toga da budete bolesni. Vi ste upotrebljavali ivotinjsku mast koju Bog u svojoj Rei izriito zabranjuje: Veni zakon neka vam bude od kolena do kolena u svim stanovima vaim: da ne jedete sala ni krvi. (3. Mojsijeva 3,17) Ni krvi ne jedite u stanovima svojim ni od ptice niti od kojega ivineta. Svaki koji bi jeo kakvu krv, neka se istrebi iz naroda svojega. (3. Mojsijeva 7,26.27) Letter 102, 1896. 697. Meso koje se servira mirie na mast, jer to odgovara izopaenom ukusu. ivotinjska krv i salo jede se kao poslastica. Meutim, Bog je naroitim uputstvom rekao da se to ne sme jesti. Zato? Zato to njihova upotreba stvara bolestan krvotok u ljudskom telu. Nepotovanje naroitih Gospodnjih uputstava donelo je razne tekoe i bolesti ljudskim biima... Ako u svoje telo unose ono to ne moe da da dobru krv i miie, oni moraju da snose posledice svog nepotovanja Boje rei. Riba je esto zagaena (1905) M.H. 314.315. 698. U mnogim mestima riba je toliko zagaena prljavtinom kojom se hrani da postaje uzrok bolesti. Ova pojava nastaje, kada ribe dou u dodir sa kanalizacijom velikih gradova. Riba koja se hrani sadrajem iz kanalizacije moe da stigne do udaljenih voda i moe se uloviti tamo gde je voda ista i svea. Tako ona prilikom upotrebe, donosi bolest i smrt onima koji nisu posumnjali u opasnost.

222

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Nepredviene prilike (1890) C.T.B.H. 117.118. 699. Tamo gde ima dobrog mleka i voa skoro da ne postoji izgovor za jedenje ivotinjskog mesa. Nije potrebno oduzeti ivot ni jednom Bojem stvoru da bi se udovoljilo naim obinim potrebama. U izvesnim sluajevima bolesti ili iscrpljenosti, esto se misli da je najbolje jesti pomalo mesa, ali za takvu priliku vrlo paljivo treba odabrati meso zdravih ivotinja. Postoji veoma ozbiljno pitanje da li je u ovom veku bezbedno upotrebljavati mesnu hranu. Bolje bi bilo uopte ne jesti meso, nego upotrebljavati meso bolesnih ivotinja. Ja sam ponekada jela malo mesa, kada nisam mogla da dobijem hranu koja mi je bila potrebna; ali ja ga se sve vie i vie plaim. (E. G. Vajt je s vremena na vreme bila primorana da jede malo mesa Dodatak I:10) Y.I. May 31. 1894. 700. Neki iskreno misle da se pravilna ishrana uglavnom sastoji od kaa. Ishrana koja se, u velikoj meri, sastoji od kaa, nee obezbediti zdravlje organima za varenje, jer je ona veoma slina tenosti. Podstaknite jedenje voa, povra i hleba. Mesna hrana nije najzdravija, pa ipak ne bih zauzela stav da svako treba da odbaci meso. Oni koji imaju slabe organe za varenje esto mogu da koriste meso, kad ne mogu da jedu povre, voe ili kau. Ako elimo da sauvamo dobro zdravlje, treba da izbegavamo uzimanje voa i povra u istom obroku. Ako je eludac slab, tada e se pojaviti smetnje, mozak e biti pometen i nesposoban da uini umni napor. Jedite voe u jednom obroku, a povre u drugom... Slatki kolai, slatki pudinzi i prelivi poremetie organe za varenje; zato bismo kuali one koji sednu za sto time to emo te namirnice iznositi pred njih? Ukoliko meso ee bude sastavni deo ishrane profesora i daka, utoliko e manje njihov um biti sposoban za shvatanje duhovnih istina. ivotinjske sklonosti jaaju, a tanana osetljivost uma otupljuje. Marljivo uenje nije glavni uzrok malaksavanja umnih snaga. Glavni uzrok je nepravilna ishrana, neredovni obroci i nedostatak telesnih vebi. Neredovno jelo i spavanje potkopavaju snagu uma. (Godine 1844. jo nije bilo sve spremno za potpuno izostavljanje mesa u naim ustanovama, iako e konano biti preduzeti koraci - 720) (Zdravo meso je poeljnije od neograniene upotrebe mleka i eera - 527,533) (Lekari moraju da govore o odvikavanju od mesa, a ne da ga zabranjuju - 434,438) (Nepromiljeno izostavljanje mesa iz ishrane bolesnih od tuberkuloze - 435) (Mesnu hranu ne treba osuditi, ako nema odgovarajue bezmesne hrane - 796) (Mesna hrana nije dobra hrana za Boji narod u zemljama u kojima u izobilju ima voa, itarica i oraha - 719) (Meso se moe sluiti bolesnicima u sanatorijumima u njihovim sobama - 437) Pogodna bezmesna hrana R.H. May 8. 1883. 701. Meso nije neophodno zdravlju i snazi, inae bi Gospod uinio greku obezbeujui hranu Adamu i Evi pre njihovog pada u greh. Voe, povre i itarice sadre sve hranljive sastojke. (1905) M.H. 316.

223

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

702. Pogrena je pretpostavka da snaga miia zavisi od upotrebe hrane ivotinjskog porekla. Potrebama tela moe se bolje udovoljiti i uivati u boljem zdravlju, izostavljanjem takve hrane iz upotrebe. itarice, sa voem, orasima i povrem sadre sva hranljiva svojstva potrebna za stvaranje dobre krvi. Ovi sastojci ne mogu se tako dobro i potpuno dobiti iz mesne hrane. Da je upotreba mesa bila osnova zdravlju i snazi, tada bi hrana ivotinjskog porekla bila ukljuena u ishranu, koja je na samom poetku odreena oveku. (Meso nije preporuljivo kao hrana za jaanje - 319) Zato upotrebljavati hranu iz druge ruke Letter 72, 1896. 703. Povre i itarice su hrana ivotinja. Zar povre, pre nego to ga upotrebimo, mora da postane sastavni deo ivotinjskog tela? Zar svoju hranu od povra moramo da dobijemo jedino tako to emo jesti meso zaklanih ivotinja. Bog je naim prvim roditeljima dao voe u prirodnom stanju. On je Adama zaduio da obrauje vrt i brine o njemu, govorei: To e vam biti za hranu. (1. Mojsijeva 1,29) Nijedna ivotinja zbog svoje ishrane nije trebalo da unitava drugu ivotinju. (1905) M.H. 313. 704. Oni koji jedu meso, jedu itarice i povre iz druge ruke, jer se ivotinje u svom razvoju hrane ovim namirnicama. ivot koji se nalazi u itaricama i povru prelazi na onoga ko ih jede. Mi to dobijamo upotrebom ivotinjskog mesa. Koliko je bolje da taj ivot dobijemo neposrednim korienjem hrane koju nam je Bog dao. Meso tipino nadraujue sredstvo (1905) M.H. 316. 705. Kada se prekine upotreba mesne hrane, esto se pojavi neki oseaj slabosti, nedostatak snage. Mnogi ovo navode kao dokaz da je mesna hrana neophodna. Meutim, to se javlja zato to je to vrsta nadraujue hrane, koja prouzrokuje groznicu u krvi i uzbuuje ivce, pa im zbog toga toliko nedostaje. Neki smatraju da je teko napustiti upotrebu mesa, kao to je i pijanici teko da se odrekne svoje koliine alkohola. Takvima e biti bolje da izvre promenu. (Vidi: 61) (1903) Ed. 203. 706. Meso je takoe tetno. Njegovo po prirodi nadraujue delovanje trebalo bi da bude dovoljan razlog protiv njegove upotrebe; skoro sveopta proirenost bolesti ivotinja ini taj razlog dvostruko jaim. Ono pojaava razdraljivost, pobuuje strasti, remetei tako ravnoteu snaga u korist niih sklonosti. Letter 73a, 1896. 707. Bila sam pomalo iznenaena tvojom tvrdnjom da te jedenje mesa odrava u snazi, jer - ako izuzme sebe - razum e ti rei da mesna hrana nema toliko prednosti koliko ti pretpostavlja. Ti zna kako treba odgovoriti oveku privrenom duvanu ako istie - kao opravdanje za upotrebu duvana - razloge koje i ti istie kao opravdanje za upotrebu mesne hrane.

224

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Slabost koju osea zbog toga to ne koristi meso jedan je od najjaih dokaza koji ti ja mogu dati kao razlog zato treba da prestane sa njegovom upotrebom. Oni koji jedu meso oseaju se bodrim posle uzimanja ovakve hrane i zato pretpostavljaju da su postali jai. Kada prekine upotrebu mesa, ovek izvesno vreme moe da osea slabost, ali kada se telo oslobodi uticaja ove hrane, nee oseati slabost i prestae da eli ono to je smatrao neophodnim za svoju snagu. (E. G. Vajt je oseala slabost kada se hranila tekom mesnom hranom -Dodatak 1:4.5.10) (Borba E. G. Vajt dok je ostavljala mesnu hranu - Dodatak I:4.5) Pobrinite se za zamenu (1905) M.H. 316.317. 708. Mesto izostavljenog mesa treba popuniti raznim itaricama, orasima, povrem i voem koje je hranljivo i ukusno. Ovo je neophodno onima koji su slabi ili optereeni stalnim radom. U nekim zemljama, u kojima vlada nematina, meso je najjevtinija hrana. U ovakvim okolnostima, izvoenje promene skopano je sa veim tekoama, ali sve se moe postii. Meutim, paljivo moramo razmotriti stanje naroda i silu navike, koja je trajala celog ivota, i zato treba da budemo obazrivi da bezrazlono ne ubrzavamo sprovoenje ak i ispravnih ideja. Nikoga ne treba prinuditi da napravi naglu promenu. Mesto mesa treba da zauzme zdrava i jevtina hrana. Ovo mnogo zavisi od kuvarice. Hranu treba briljivo i veto pripremiti tako da bude i hranljiva i ukusna i da u velikoj meri, zauzme mesto mesne hrane. U svim sluajevima, vaspitavajte savest, jaajte volju, pripremite dobru, zdravu hranu i promena e biti lako usvojena, a potreba za mesom uskoro e prestati. Letter 60a, 1896. 709. Zdrav nain pripremanja hrane je najvaniji zadatak. Dobro kuvanje je osnovni zahtev, naroito tamo gde meso nije glavna namirnica. Neto se mora pripremiti da zauzme mesto mesa. Ove zamene treba da budu dobro pripremljene, tako da meso ne bude eljeno. (Razumno vrite promene 320,380) (Potrebna je odgovarajua hrana koja e zameniti meso - 320) (Bog e darovati umenost u pripremanju zdrave hrane koja treba da zameni mesnu hranu 376,400,401,404) (Hrana od voa, itarica, oraha i povra kao zamena za meso - 472,483,484,513) Nelogini izgovori (1870) 2T, 486.487. 710. Kako brzo ieznu svetlost i uputstva koja je Bog milostivo dao i kako izgube snagu kada sotona zagospodari umom! Koliko mnogo nepostojeih i izmiljenih razloga i izmiljenih potreba dre ljude na putu zla u odbacivanju i gaenju svetlosti. Ja pouzdano govorim. Najvea smetnja zdravstvenoj reformi je u tome to je ljudi ne sprovode u ivot, ali ozbiljno kau da ne mogu da ive po njoj i sauvaju svoju snagu. U svakom takvom sluaju nali smo pravi razlog zato oni ne mogu da ive po zdravstvenoj reformi. Oni nikada nisu iveli po njoj i nikada je nisu strogo sledili, zato ne mogu da doive koristi od nje. Neki padaju u greku zato to meso, koje su napustili, ne zamenjuju najboljim voem,

225

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

pripremljenim u najprirodnijem stanju, bez masnoa i zaina. Kada bi obilje kojim ih je Bog okruio veto pripremili, roditelji i deca, iste savesti, udrueni u poslu, uivali bi u jednostavnoj hrani i postali sposobni da razumno govore o zdravstvenoj reformi. Oni koji se nisu prilagodili zdravstvenoj reformi i koji je nikada nisu u potpunosti usvojili, ne mogu da ocene njenu korisnost. Oni koji, s vremena na vreme, udovoljavaju ukusu time to pripreme masnu urku ili drugo meso, izopauju svoj apetit i nisu u stanju da rasuuju o koristima koje telo ima od zdravstvene reforme. Njima vlada ukus, a ne naelo. Ozbiljni pozivi na reformu MS 133, 1902. 711. Mnogi roditelji nerazumno rade. Oni se nalaze u nekom stanju ravnodunosti, paralisani poputanjem izopaenom apetitu i strastima. Nai propovednici, koji poznaju istinu, treba da probude narod iz njegovog stanja oduzetosti i da ga povedu da odbaci sve ono to stvara elju za mesnom hranom. Ako zanemare posao reforme, izgubie duhovnu silu i padae sve nie i nie zbog grenog poputanja. Navike prema kojima Nebo osea odvratnost, navike koje poniavaju ljudsko bie nie od ivotinja, vladaju u mnogim domovima. Neka svi oni koji znaju istinu kau: Bei od telesnih elja koje vojuju na duu. Neka niko izmeu naih propovednika ne pokae rav primer jedenjem mesne hrane. Neka oni i njihove porodice ive u svetlosti zdravstvene reforme. Neka nai propovednici ne poniavaju svoju prirodu i prirodu svoje dece. Deca ije elje nisu obuzdane, padaju u iskuenje ne samo da popuste optim navikama neumerenosti, nego da popuste uzde svojim nagonima i potcene istotu i vrlinu. Takve vodi sotona ne samo u unitavanju sopstvenog tela, nego i u doaptavanju ravih obavetenja drugima. Ako su roditelji zaslepljeni grehom, propustie da o ovome pravilno rasuuju. Bog alje glas opomene, roditeljima koji ive u gradovima: Skupite svoju decu u domu, odvojte ih od onih koji potcenjuju Boje zapovesti, koji ue i sprovode u ivot zlo. Izaite iz gradova to pre. Roditelji mogu da kupe male kue na selu, sa zemljitem za obradu i vonjacima, na kome mogu da gaje povre i voe i zamene mesnu hranu, koja kvari krv u venama. Post i molitva - sila otpora Letter 73, 1896. 712. Ako na apetit tei ivotinjskom mesu, potrebno je da postimo i da se molimo Gospodu da nam da svoje milosti da se odreknemo telesnih elja koje vojuju na duu. (Post je blagotvoran prilikom zamene mesne i bogate hrane - 312) Kada je molitva za izleenje nedosledna Letter 200, 1903. 713. Meu adventistima sedmog dana ima takvih koji ne paze na svetlost koja im je data o ovome. Oni su mesnu hranu uinili delom svoje ishrane. Bolesti dolaze na njih. Bolesni i napaeni, to je ishod njihovog pogrenog naina ivota, trae da se za njih mole Boje sluge. Meutim, kako Gospod moe da radi za njih, kada nisu voljni da posluaju Njegovu volju, kada odbijaju da paze na

226

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Njegova uputstva o zdravstvenoj reformi? Trideset godina je svetlost zdravstvene reforme dolazila Bojem narodu, ali mnogi su od nje nainili predmet podsmeha. Oni su nastavili da upotrebljavaju aj, kafu zaine i mesnu hranu. Njihovo telo je puno bolesti. Pitam se kako moemo da se molimo Gospodu za njihovo ozdravljenje? (1884) E. From U.T.2. 714. Topli biskviti i mesna hrana u potpunom su neskladu sa naelima zdravstvene reforme. Ako bismo dopustili da um zauzme mesto pobude i ljubavi prema poputanju ulima, ne bismo okusili meso zaklanih ivotinja. Sta je odvratnije za ulo mirisa nego radnja u kojoj se dri meso za prodaju? Miris sveeg mesa odvratan je svima onima ija ula nisu izopaena negovanjem neprirodnog apetita. Za razum koji razmilja ima li neprijatnijeg prizora od klanja ivotinja za jelo? Ako se omalovaava svetlost o zdravstvenoj reformi, Bog nee uiniti nikakvo udo da sauva u zdravlju one koji idu putem bolesti. Voe u reformi Letter 48, 1902. 715. Iako od upotrebe mesa ne stvaramo uslov, iako ne elimo nikoga da nateramo da se odrekne njegove upotrebe, ipak je naa dunost da zahtevamo da ni jedan propovednik u oblasti ne uzima olako, ni da se suprotstavlja vesti o reformi u ovoj taki. Ako uprkos svetlosti, koju je Bog dao o uticaju jedenja mesa na telo, vi i dalje nastavljate sa upotrebom mesa, moraete da snosite posledice. Meutim, nemojte zauzeti stav pred narodom koji bi mu omoguio pomisao da nije potreban poziv na reformu u pogledu jedenja mesa, jer Gospod poziva na reformu. Gospod nam je poverio posao objavljivanja vesti zdravstvene reforme, i zato nemojte isticati da ne moete da stupite u redove onih koji objavljuju ovu vest. Radei suprotno naporima svojih saradnika, koji iznose zdravstvenu reformu, vi niste pouzdani, jer radite na pogrenoj strani. (Delo zdravstvene reforme e napredovati, uvaj se suprotstavljanja - 42) Pacific Union Recorder, Oct. 9, 1902. 716. Kao Boji vesnici, neemo li odluno svedoiti protiv poputanja izopaenom apetitu...? Bog je obezbedio obilje voa i itarica koje se mogu zdravo pripremiti za upotrebu u prikladnim koliinama. Zato ljudi i tada nastavljaju da upotrebljavaju meso? Moemo li imati poverenja u propovednike, koji se za stolom na kome se slui meso, pridruuju drugima u jedenju mesa...? Drite dobro zapovesti Gospoda Boga svojega. (5. Mojsijeva 5,17) Nad svakim koji prekri zdravstvene zakone stoji Boje negodovanje. O, koliko mnogo Svetog Duha bismo mogli da imamo, iz dana u dan, ako bismo iveli promiljeno, odriui se sebe i sprovodei u ivot vrline Hristovog karaktera. MS 113, 1901. 717. Neka nai propovednici i literarni evanelisti stupe pod zastavu stroge umerenosti. Nemojte se nikada stideti da kaete: Ne hvala, ne jedem meso. Ja sumnjam u ispravnost upotrebe mesa zaklanih ivotinja. Ako se ponudi aj, odbijte i iznesite razlog svog postupka. Objasnite da je to tetno, jer iako nadraujue deluje za izvesno vreme, taj nadraaj uskoro opada i ostavlja

227

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

depresiju za sobom. Letter 135, 1902. 718. O mesnoj hrani svi moemo rei: Ostavite je! Svi treba jasno da svedoe protiv aja i kafe, time to ih nikada nee upotrebljavati. To su narkotici koji tete kako mozgu, tako i ostalim organima tela. Jo nije dolo vreme kada mogu da kaem da upotrebu mleka i jaja treba potpuno napustiti. Mleko i jaja ne treba staviti u istu grupu sa mesom. Kod nekih oboljenja upotreba jaja veoma je blagotvorna. Neka se vernici iz naih crkava odreknu svakog sebinog apetita. Svaka para koja se potroi za aj, kafu i meso vie je nego izgubljena, jer ove namirnice spreavaju najbolji razvoj telesnih, umnih i duhovnih snaga. (Mesna hrana nije sluena u domu Vajtovih, niti ju je E. G. Vajt upotrebljavala - Dodatak I:4.5.8.10.14.15.16.17.18.21.23) (Mesna hrana izostavljena sa stola E. G. Vajt - Dodatak I:12.13) Kratak sadraj (1909) 9T, 156-160. 719. Kada bi nam koristilo poputanje elji za mesnom hranom, ja vam ne bih uputila ovaj poziv, ali znam da nam to ne koristi. Mesna hrana teti telesnom zdravlju i mi treba da nauimo da ivimo bez nje. Oni koji su u stanju da obezbede vegetarijansku ishranu, a pored toga ipak izaberu da u ovome idu za svojim eljama, jedui i pijui onako kako im se to dopada, postepeno e postati nemarni prema uputstvima koja je Gospod dao o ostalim takama sadanje istine i izgubie predstavu o tome ta je istina. Oni e sigurno ponjeti ono to su posejali. Dobila sam uputstvo da aci u naim kolama ne treba da se hrane mesom ili drugom nezdravom hranom. Nita to slui podsticanju elje za nadraujuom hranom ne treba iznositi na sto. Ja se obraam starima, mladima i sredovenima. Ustegnite svom apetitu sve ono to vam ini tetu. Sluite Gospodu rtvom. Neka deca razumno uestvuju u ovom poslu. Svi mi lanovi smo Gospodnje porodice i Gospod eli da njegova deca, mladi i stari, odlue da se odreknu apetita, tedei sredstva potrebna za zidanje bogomolja i izdravanje misionara. Dobila sam nalog da kaem roditeljima: Stavite sebe, duu i duh, na Gospodnju stranu u ovom pitanju. Uvek treba da imamo na umu da se u ovim danima kuanja, nalazimo na ispitivanju pred Gospodom svemira. Zar se neete odrei poputanja koje vam teti? Rei uveravanja su jevtine; neka vaa dela samoodricanja posvedoe da ete biti posluni zahtevima koje Bog postavlja svom izabranom narodu. Donosite deo onoga to ste utedeli svojim delima samoodricanja i tada e biti mogunosti za nastavak Bojeg dela. Ima mnogo onih koji smatraju da ne mogu da ive bez mesne hrane, ali kada bi stali na Boju stranu, odluno reeni da prihvate Njegovo vodstvo, primili bi snagu i mudrost kao Danilo i njegovi drugovi. Utvrdie da e im Bog dati zdravo rasuivanje. Mnogi e se iznenaditi kada vide koliko se delima samoodricanja moe utedeti za Boje delo. Mali iznosi uteeni delima rtve uinie vie za izgradnju Bojeg dela nego veliki pokloni koji nisu zahtevali nikakvo samoodricanje. Adventisti sedmoga dana propovedaju velike istine. Pre vie od 40 godina Gospod nam je dao naroitu svetlost o zdravstvenoj reformi, ali kako ivimo u odnosu na ovu svetlost? Koliko ih je

228

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

odbilo da ivi u skladu sa Bojim savetima! Kao narod treba da napredujemo u srazmeri sa primljenom svetlou. Naa je dunost da razumemo i potujemo naela zdravstvene reforme. U umerenosti treba da stojimo ispred svih ostalih ljudi; pa, ipak, ima medu nama dobro obrazovanih vernika, pa ak i propovednika Jevanelja, koji pokazuju malo potovanja prema svetlosti koju je Bog dao o ovom predmetu. Oni jedu kako im se svia i rade kako im se svia... Mi ne oznaavamo nikakav odreeni put koji treba slediti u ishrani, ali govorimo da u zemljama u kojima ima voa, itarica i oraha u izobilju, mesna hrana nije prava hrana za Boji narod. Dobila sam uputstvo da mesna hrana vodi poivotinjavanju prirode, da liava ljude i ene ljubavi i saoseanja, koje treba da gaje prema svakome, da doputa strastima upravu nad najuzvienijim snagama bia. Ako je jedenje mesa ikada bilo zdravo, ono to nije danas. Rak, tumori i pluna oboljenja u velikoj meri prouzrokovani su jedenjem mesa. Od jedenja mesa ne treba da nainimo uslov za primanje brae i sestara, ali potrebno je da razmotrimo uticaj koji tobonji vernici, koji jedu meso, vre na druge. Zar kao Boji vesnici neemo rei narodu: Ako jedete, ako li pijete, ako li drugo to inite, sve na slavu Boju inite? (1. Korinanima 10,31) Zar neemo odluno svedoiti protiv poputanja izopaenom apetitu? Hoe li ijedan od propovednika Jevanelja, koji objavljuju najsveaniju istinu, koja je ikada data smrtnicima, dati primer u vraanju egipatskim loncima sa mesom? Hoe li oni koji se izdravaju od desetka iz Boje riznice dozvoliti sebi da, usled linog poputanja, otruju ivotvornu struju koja tee njihovim venama? Hoe li potceniti svetlost i opomene koje im je Bog dao? Zdravo telo je osnov za rastenje u milosti i postizanje uravnoteenog karaktera. Ako se o elucu ne vodi pravilna briga, bie spreeno obrazovanje ispravnog moralnog karaktera. Mozak i ivci, povezani su sa elucem. Ishod pogrenog jela i pia je pogreno miljenje i postupci. Sada se svi ispituju i kuaju. Mi smo krteni u Hristu i ako izvrimo svoj deo time to emo se odvojiti od svega to bi nas unizilo i nainilo onim to ne smemo da budemo, dobiemo snagu da uzrastemo u Hristu, koji je naa glava, i videemo spasenje Boje. Postepena reforma ishrane u adventistikim ustanovama. Primedba: Istorijska injenica je da su ustanove adventista sedmoga dana u svojim prvim danima u veoj ili manjoj meri, sluile meso svojim bolesnicima i pomonicima. Reforma u ovom delu zdravog naina ivota bila je postepena. U starijim ustanovama, posle duge borbe, mesna hrana konano je izbaena sa svih stolova. U sluaju sanatorijuma u Batl Kriku ovaj korak uinjen je 1898. godine u velikoj meri kao odgovor na savete iz pera sestre Vajt, koji su se pojavili u ovom poglavlju (722). U sanatorijumu Sv. Jelena ova promena nastupila je 1903. godine. U to vreme uenje o pitanju bezmesne hrane rasprostranilo se iroko i meso je izostavljeno iz ishrane gostiju sa manje tekoa nego to bi to bilo da je uinjeno ranije. Upravnici starijih ustanova radovali su se kad su saznali da se u novim ustanovama, otvorenim otprilike u to vreme, mesna hrana ne slui bolesnicima. Savet o pitanjima mesne hrane nije potpun bez slike o borbi za njeno izostavljanje u naim ustanovama, kao to je to izneseno u nekoliko obavetenja od sestre Vajt i u uputstvima koja su podsticala postepenu reformu u ishrani. Osnovno je da italac ima na umu ove injenice, kao i vreme pisanja nekih tvrdnji, poto ovo daje materijal za prouavanje ovog razdoblja u naporima za izostavljanje mesne hrane. (Prireivai)

229

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

Poziv za upotrebu bezmesne hrane u naim prvim medicinskim ustanovama (1884) Letter 3, 1884. 720. Ustala sam danas u etiri sata da vam napiem nekoliko redaka. U poslednje vreme mnogo sam mislila o tome kako bi ustanova, kojoj se vi nalazite na elu, mogla biti onakva kakvom je Bog eli i zato hou da vam predloim nekoliko misli. Mi smo pristalice zdravstvene reforme i teimo da se vratimo natrag, koliko je god to mogue, Gospodnjem prvobitnom planu umerenosti. Umerenost se ne sastoji samo od uzdravanja od alkoholnih pia i duvana, ona ide dalje od ovoga. Ona mora da odredi ono to jedemo. Svi ste upoznati sa svetlou o predmetu zdravstvene reforme. Meutim, kad sam posetila odmaralite videla sam da postoji vidljivo odstupanje od zdravstvene reforme u pitanju upotrebe mesa i ubeena sam da promena mora odmah da nastupi. Vaa ishrana u velikoj meri sastoji se od mesa. Bog ne vodi u tom pravcu; neprijatelj pokuava da postavi pitanje ishrane na pogrenu osnovu, vodei one koji su zadueni za ustanovu da prilagode ishranu apetitu bolesnika. Kada je Bog izveo decu Izrailjevu iz Egipta, nameravao je da ih naseli u Hananu kao ist, srean i zdrav narod. Da prouimo Boji plan i vidimo kako je ovo bilo postignuto. Ograniio njihovu ishranu. On im je u velikoj meri oduzeo meso. Meutim, udeli su za egipatskim loncima sa mesom i Bog im je dao meso, a sa njim i siguran ishod. Zdravstveno odmaralite osnovano je uz mnogo trokova s ciljem da bez lekova lei bolesne. Njime treba upravljati u skladu sa zdravstvenim naelima. Leenje lekovima treba odstraniti to pre, sve do potpunog izostavljanja. Ljude treba pouiti o pravilnoj ishrani, oblaenju i vebanju. Ne treba samo na narod vaspitati u tom smislu, ve i one koji nisu primili svetlost o zdravstvenoj reformi, treba pouiti kako da ive zdravo, u skladu sa Bojom uredbom. Meutim, ako mi sami nemamo nikakvo naelo u ovom pogledu, kakva je korist izloiti se tako velikom izdatku i osnovati zdravstvenu ustanovu? Gde je mesto reformi? Ne mogu da se sloim sa tim da ivimo prema Bojim uredbama. Mi treba da imamo drukije ureenje ili da se odreknemo imena zdravstvenog odmaralita, jer je ono potpuno nepodesno. Gospod mi je pokazao da Zdravstveni institut ne sme da bude tako oblikovan da zadovoljava apetit ili bilo ije ideje. Svesna sam da je izgovor za doputanje upotrebe mesa u ustanovi, u onima koji su doli da trae zadovoljstva, i zato nisu zadovoljni nikakvom drugom hranom. Dopustite im da odu tamo gde mogu da dobiju hranu koju ele. Kad ustanova ne moe da se ponaa, ak i za goste, prema pravim naelima, tada neka ostavi ime koje je prisvojila. Meutim, opravdanje koje je uporno isticano, sada ne postoji jer su takvi posetioci malobrojni. Stalnim jedenjem mesa nanosi se stvarna teta telu. Za to ne postoji nikakvo opravdanje, ve samo izopaeni apetit. Moda ete pitati: Da li biste potpuno prekinuli sa mesom? Ja vam odgovaram: Do ovoga e konano doi, ali sada nismo spremni za ovaj korak. Jedenje mesa konano e biti naputeno. ivotinjsko meso vie nee biti sastavni deo nae ishrane i mi emo sa odvratnou gledati na mesaru... Mi smo sazdani od onoga to jedemo. Hoemo li jaati ivotinjske nagone jedenjem ivotinjskog mesa? Umesto da nauimo svoj ukus avoli ovu gurmansku hranu, krajnje je vreme da vaspitamo sami sebe da se hranimo voem, itaricama i povrem. Ovo je posao svih onih koji su povezani sa naim ustanovama. Upotrebljavajte sve manje i manje mesa, do potpunog izostavljanja. Ako se meso napusti, a ukus se vaspitava u tom pravcu, ako se podstakne elja za voem i

230

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

itaricama, uskoro e biti kako je Bog na poetku odredio da bude. Njegov narod nee upotrebljavati nikakvo meso. Kada se meso vie ne upotrebljava onako kako se upotrebljavalo, prihvatiete mnogo pravilniji nain kuvanja i biete u stanju da neim drugim zamenite meso. Mnoga zdrava jela mogu se spremiti bez ivotinjske masti i mesa zaklanih ivotinja. Razna jednostavna jela, savreno zdrava i hranljiva, mogu se pripremiti bez mesa. Zdravi ljudi moraju da jedu mnogo povra, voa i itarica. S vremena na vreme moe se dati malo mesa onima sa strane, koji su tako vaspitavali svoj ukus i smatraju da ako ne jedu mesa, ne mogu da sauvaju snagu. Meutim, oni e stei veu izdrljivost ako se uzdre od mesa, nego kad se uveliko hrane njime. Glavna prepreka lekarima i pomonicima u Zdravstvenom odmaralitu u izostavljanju mesne hrane je u tome to je oni sami ele i onda se zalau da je moraju imati. Tako podstiu njenu upotrebu. Meutim, Bog ne eli da oni koji dou u Zdravstveno odmaralite budu vaspitavani da ive na mesnoj hrani. Razgovorima i primerom vaspitavajte ih u drugom pravcu. Ovo zahteva veliku vetinu u pripremanju zdrave hrane, bie vie posla, ali ipak to mora biti postepeno sprovedeno. Upotrebljavajte manje mesa. Neka oni koji kuvaju i oni koji nose odgovornosti, vaspitaju svoj ukus i navike u jelu u skladu sa zdravstvenim zakonima. Mi se pre vraamo u Egipat nego to idemo u Hanan. Zar neemo promeniti redosled dogaaja? Zar neemo na svojim stolovima imati jednostavnu, zdravu hranu? Zar neemo prekinuti sa upotrebom vruih biskvita koji izazivaju slabo varenje? Oni koji uzdiu merilo blie naredbi Bojoj, u skladu sa svetlou koju im je Bog dao preko svoje Rei i Svedoanstvima svoga Duha, nee promeniti svoj nain delovanja da bi ispunili elju svojih prijatelja ili roaka, bilo da je to jedan, dva ili itava vojska onih koji ive u suprotnosti sa Bojim mudrim ureenjem. Ako nas u ovome pokreu naela, ako se drimo strogih pravila o ishrani, ako kao hriani vaspitavamo svoj ukus prema Bojem planu, vriemo uticaj koji e ispuniti Boju volju. Pitanje je: Da li smo voljni da budemo prave pristalice zdravstvene reforme? Osnovno je izbei neprekidnu jednolinost u ishrani. Apetit e biti mnogo bolji ako budu uinjene promene u ishrani. Budite dosledni. Nemojte za jedan obrok imati vie vrsta jela na stolu i nikakvu raznolikost za sledei. Prouavajte tednju u ovom pravcu. Neka se ljudi ale ako ele. Neka pronalaze greke, ako im neto ne odgovara. Izrailjci su se uvek alili na Mojsija i Boga. Vaa je dunost da odrite merilo zdravstvene reforme. Mnogo vie moe se uiniti za bolesnike podeavanjem njihove ishrane, nego svim kupkama koje im se mogu dati. Neka se ista svota novca, koja se troi za meso, upotrebi za nabavku voa. Pokaite ljudima pravi nain ivota. Da je to odmah uinjeno u ustanovi u ______________, Gospod bi bio zadovoljan i taj napor bi naiao na Njegovo odobravanje... U pripremanju hrane mora se pokazati staranje i vetina. Nadam se da e doktor ________, opravdati poverenje koje joj je ukazano, da e se savetovati sa kuvaricom tako da hrana koja se iznosi na sto u Zdravstvenom odmaralitu moe biti u skladu sa zdravstvenom reformom. Zato to neko naginje poputanju apetitu, nikoga ne mora da uverava da je njegov nain ivota, nain kojim treba iveti. On ne sme da pokua da svojim nainom rada prilagodi ustanovu da odgovara njegovom ukusu i navikama. Oni koji nose odgovornost za ustanovu esto treba da se savetuju. Oni treba da rade u savrenom skladu. Molim vas, nemojte, da dokazujete da jedenje mesa mora da bude ispravno, zato to je ovaj ili onaj, koji je rob apetitu, rekao da bez mesa ne moe da ivi u Zdravstvenom odmaralitu. iveti od ivotinjskog mesa je gurmanski nain ivota, i kao narod moramo da ostvarimo promenu, reformu,

231

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

uei narod da postoji zdravo pripremljena hrana, koja e im dati vie snage i koja e bolje nego meso sauvati njihovo zdravlje. Greh ovoga veka je neumerenost u jelu i piu. Poputanje apetitu je bog koga mnogi oboavaju. Oni koji su povezani sa Zdravstvenim institutom u ovome treba da prue pravi primer. Oni treba da rade savesno u strahu Gospodnjem i da ne budu u vlasti izopaenog ukusa. Oni treba da budu potpuno prosvetljeni u pogledu naela zdravstvene reforme i u svim okolnostima treba da stoje pod njenom zastavom. Nadam se doktore _____________, da ete sve vie i vie uiti pripremanje zdrave hrane. Obezbedite u izobilju dobru, zdravu hranu. Nemojte sprovoditi tednju u ovom pravcu. Ograniite svoje jelovnike sa mesom, ali zato upotrebite mnogo dobrog voa i povra i tada ete se radovati videi zdrav apetit svih onih koji jedu vaa jela. Nemojte nikada smatrati gubitkom uzimanje dobre, zdrave hrane. Ona e dati krv, i miie i snagu za svakodnevne dunosti. (U naim kolama ne treba uiti pripremanje mesne hrane - 817) (Lekare koji jedu meso ne zapoljavati u naim sanatorijumima - 433) Letter 2, 1884. 721. Mnogo sam razmiljala o Zdravstvenom institutu u ___________. Mnoge su se misli rojile u mojoj glavi i elela bih da vam neke od njih izrazim. Setila sam se svetlosti o zdravstvenoj reformi, koju mi je Bog dao, a preko mene i vama. Da li ste briljivo i sa molitvom traili da razumete Boju volju o ovom pitanju? Izgovarajte se da oni koji dolaze spolja ele da imaju mesnu hranu, ali ak iako dobiju malo mesa, znam da se briljivo i veto mogu pripremiti jela, koja e u velikoj meri zauzeti mesto mesa. Za kratko vreme takvi ljudi mogu se vaspitati da ostave meso zaklanih ivotinja. Meutim, ako je onome koji kuva, meso glavna hrana, on moe i on hoe da podstakne jedenje mesa, a izopaeni apetit pronai e svakakvo opravdanje za ovu vrstu hrane. Kada sam videla kako sve tee - da kada __________ za kuvanje nema mesa, ona ne zna ta da spremi kao zamenu; kao i da je meso bila glavna namirnica - smatrala sam da se promena mora odmah izvriti. Verovatno ima tuberkuloznih bolesnika koji zahtevaju meso. Neka im se slui u njihovim sobama, jer tako neete dovoditi u iskuenje ve izopaeni apetit onih koji ne treba da ga jedu... Moda mislite da ne moete raditi bez mesa. Ja sam tako nekada mislila, ali znam da Bog u svom prvobitnom planu nije predvideo da ivotinjsko meso bude sastavni deo ovekove ishrane. Samo gurmanski izopaen ukus prihvatie takvu hranu... injenica da je meso u velikoj meri bolesno treba da nas pokrene da uinimo ozbiljne napore i potpuno prekinemo sa njegovom upotrebom. Moj sadanji stav je potpuno naputanje mesa. Za mnoge e to biti teko da uine, kao to je alkoholiaru teko da se odrekne svoje aice. Meutim, za njih e promena znaiti boljitak. Neposredan pristup problemu Letter 59, 1898. 722. Sanatorijum vri dobru slubu. Mi smo upravo stigli do spornog pitanja o mesu. Da li bi trebalo da oni koji dolaze u sanatorijum imaju mesa na svojim stolovima ili da budu pouavani da ga postepeno ostave...? Pre mnogo godina data mi je svetlost da ne treba zauzimati stav potpunog odbacivanja svakog mesa, jer u nekim sluajevima ono je bolje od slatkia i jela sastavljenih od slatkia. Ovo e sigurno izazvati poremeaje. Raznolikost i meavina mesa, povra, voa, vina, aja,

232

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

kafe, slatkih kolaa i bogatih pita je ono to kvari eludac i dovodi ljude u poloaj da postanu bolesnici sa svim neprijatnim posledicama uticaja bolesti na raspoloenje... Iznosi re Gospoda Boga Izrailjeva. Zbog prestupa, Boje prokletstvo je dolo na samu zemlju, na stoku i na svako telo. Ljudska bia trpe posledice svog naina ivota u udaljavanju od Bojih zapovesti. Stoka, takoe pati pod prokletstvom. Nijedan lekar koji ovo razume, ne treba nijednom bolesniku da odredi jedenje mesa. Jedenje mesa postaje opasno zbog bolesti stoke. Boje prokletstvo lei na zemlji, na oveku, na ivotinjama, na ribama u moru i kako prestup postaje gotovo sveopti, prokletstvo e postati tako proireno i tako duboko kao i prestup. Bolest se iri upotrebom mesa. Obolelo meso prodaje se na tritu, a bolesti meu ljudima predstavljaju sigurnu posledicu. Gospod eli da svoj narod dovede u poloaj u kome nee hteti da dodirne ili okusi ivotinjsko meso. Zato takvu ishranu ne treba da prepie nijedan lekar koji poznaje istinu za ovo vreme. Upotreba ivotinjskog mesa nije bezbedna, a za kratko vreme i kravlje mleko bie takoe iskljueno iz ishrane Bojeg naroda koji dri Njegove zapovesti. Uskoro nee biti bezbedna upotreba niega to potie od ivotinja. Oni koji veruju Bojoj rei i koji celim srcem dre Njegove zapovesti, dobie blagoslov. On e biti njihov tit koji zaklanja. Meutim, Bog ne eli da se prema Njemu neozbiljno postupa. Nepoverenje, neposlunost, udaljavanje od Boje volje i puta, postavie grenika u takav poloaj da Gospod nee moi da mu prui svoju boansku milost... Ponovo se pozivam na pitanje ishrane. Mi sada ne smemo da inimo ono to smo se usuivali da inimo u prolosti u odnosu na upotrebu mesa. Ono je uvek bilo prokletstvo za ljudsku porodicu, ali danas je to naroito postalo, usled prokletstva koje je Bog izgovorio nad stadima u polju zbog ovekovog prestupa i greha. Bolesti ivotinja postaju sve izrazitije i naa jedina sigurnost je u potpunom naputanju mesa. Danas su zavladala najtea oboljenja i poslednje to bi lekari, koji su dobili svetlost, trebalo da ine jeste da svojim bolesnicima preporuuju da jedu meso. Na ovoj Zemlji upotreba mesa je toliko velika da su se ljudi i ene iskvarili, njihova krv je pokvarena, a bolesti su se ukorenile u telu. Mnogi umiru zato to jedu meso, a ne shvataju uzrok. Da su poznavali istinu, ona bi im posvedoila da je ivotinjsko meso ono to je prolo kroz smrt. Pomisao da se hranimo mesom mrtvih ivotinja odvratna je, ali pored toga postoji jo neto: jedenjem mesa unosimo u sebe obolelo meso i ono u naem telu seje svoje seme trulei i raspadanja. Piem ti, brate, da se u naem sanatorijumu prepisivanje ivotinjskog mesa vie ne vri. Za to nema nikakvog opravdanja. Ne postoji nikakva sigurnost koja e sauvati ljudski um od kasnijih uticaja i posledica. Budimo pristalice zdravstvene reforme u pravom smislu te rei. Objavimo da u naim ustanovama vie nema mesne hrane ak ni za goste i tada uenje o naputanju mesne hrane nee biti samo prianje, ve i sprovoenje u delo. Ako bude manje gostiju, neka bude. Naela e postii mnogo veu vrednost kada budu shvaena, kada se zna da ivot nijednog bia nee biti oduzet s ciljem da se odri ivot hrianina. Drugo pismo o istom problemu Letter 84, 1898. 723. Primila sam vae pismo i najbolje to mogu objasniu pitanje mesa. Rei koje spominjete bile su u pismu upuenom __________ i nekim drugim u vreme kada je sestra ___________ bila u Zdravstvenom odmaralitu (720). Ja sam ova pisma traila i pronala ih. Neka pisma su prepisana, a neka nisu. Rekla sam im da naznae datume kada su ove tvrdnje postavljene. U to vreme mesna

233

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

hrana je preporuivana i troena u velikim koliinama. Svetlost koja mi je bila data govori da meso u zdravom stanju ne treba odjednom napustiti, ali u sali sanatorijuma treba odravati predavanja o upotrebi mesa bilo koje vrste; i da su pravilno pripremljeno voe, itarice i povre, sve to je potrebno telu da se odri u zdravlju. Treba istai da nemamo potrebe da koristimo meso tamo gde ima voa u izobilju, kao u Kaliforniji. Meutim, u Zdravstvenom odmaralitu nisu bili spremni da odmah preduzmu korake, posle tako obilne upotrebe mesa kao to je to bio sluaj kod njih. Potrebno bi bilo da najpre koriste meso veoma ogranieno, da bi na kraju potpuno prestali sa njegovom upotrebom. Meutim, verovatno postoji samo jedan sto koji e se nazvati: Sto za bolesnike koji jedu meso. Ostali stolovi treba da budu osloboeni ove namirnice... Ozbiljno sam radila na izostavljanju mesa. Ali ovom tekom pitanju treba paljivo pristupiti, a ne naglo, zato to je meso upotrebljavano tri puta dnevno. Bolesnici moraju biti poueni sa zdravstvene take gledita. To je sve ega se seam u vezi sa ovim. Dola je poveana svetlost i mi treba da je razmotrimo. ivotinje su obolele i teko je odrediti koliko ima bolesti u ljudskoj porodici, koje su nastale kao posledica jedenja mesa. U dnevnim listovima stalno itamo o pregledu mesa. Mesarnice stalno iste, a meso odreeno za prodaju proglaava se nepodesnim za upotrebu. Pre mnogo godina dobila sam svetlost da meso nije dobro za zdravlje ili moral. Sada mi izgleda tako udno to se ponovo susreem sa ovim pitanjem jedenja mesa. Vodila sam veoma prisne razgovore sa lekarima iz Doma zdravlja. Oni su razmatrali ovaj predmet i brat i sestra ___________ doli su u nepriliku. Meso je prepisivano bolesnicima... U subotu, dok sam bila na konferenciji Australijske unije, odrane u Stenmoru, oseala sam se pozvanom od Gospodnjeg Duha da razmotrim sluaj Doma zdravlja osnovanog u Samer Hilu, koji se nalazi samo nekoliko stanica dalje od Stenmora. Govorila sam o prednostima koje se mogu ostvariti u ovom sanatorijumu. Istakla sam da meso nikada nije trebalo iznositi na sto kao namirnicu i da je ivot i zdravlje hiljada njih rtvovano na oltaru na kome je meso nueno kao hrana. Nikada nisam uputila ozbiljniji i odluniji poziv. Rekla sam: Mi smo zahvalni to imamo ustanovu u kojoj se nijednom bolesniku ne preporuuje ivotinjsko meso. Slobodno treba rei da nijedan zalogaj mesa nije iznesen na sto i ponuen bilo lekarima, upravnicima, pomonicima ili bolesnicima. Nastavila sam: Mi imamo poverenja u nae lekare, koji e ovo pitanje raspraviti sa zdravstvene take gledita, jer mrtva telesa uvek treba smatrati nepodesnim delom ishrane hriana. Ovaj predmet nisam ni najmanje uveliala. Naglasila sam da e zasluiti Boje negodovanje ako u naem zdravstvenom domu ivotinjsko meso iznesu na sto. Oni e pokvariti Boju crkvu i zasluie da im se upute rei: Ako ko pokvari crkvu Boju, pokvarie njega Bog. Svetlost, koju mi je Bog dao, govori da je Boje prokletstvo na zemlji, moru i ivotinjama. Uskoro nee biti nikakve sigurnosti u posedovanju stada ili krda. Zemlja se pokvarila pod Bojim prokletstvom. Ostajemo verni svojim naelima MS 3a, 1903. 724. U poslednje vreme broj bolesnika u sanatorijumu opao je zbog itavog niza okolnosti u kojima nije bilo pomoi. Jedan razlog nedostatka bolesnika je, kako ja mislim, u stavu protiv sluenja mesa bolesnicima, koji su zauzeli oni koji se nalaze na elu ustanove. Otkako je sanatorijum otvoren, meso je slueno u trpezariji. Smatrali smo da je dolo vreme da zauzmemo odluan stav

234

XXIII ODSEK MESNA HRANA (PROTEINI - NASTAVAK)

proliv ove navike. Znali smo da iznoenje mesne hrane pred bolesnike nije bilo po Bojoj volji. Sada se u ustanovi ne slui aj, kafa ni meso. Odluili smo da sprovodimo u ivot naela zdravstvene reforme, da idemo putem istine i pravde. Iz straha da ne izgubimo bolesnike, neemo biti polovine pristalice zdravstvene reforme. Zauzeli smo svoj stav i odraemo ga Bojom pomoi. Za bolesnike je obezbeena zdrava i ukusna hrana, koja je sastavljena od voa, itarica i oraha. Ovde u Kaliforniji ima u izobilju svakovrsnog voa. Ako dou bolesnici koji se oslanjaju na mesnu hranu i smatraju da ne mogu da ive bez nje, treba da pokuamo da ih privolimo da ovaj predmet razmatraju sa razumne take gledita. A ako ne ele da tako uine, ako su odluili da upotrebljavaju ono to razara zdravlje, ne treba da odbijemo da ih time snabdemo, ako su voljni da jedu u svojim sobama i ako su spremni da snose posledice. Meutim, oni treba da preuzmu odgovornost za svoje delo. Ne treba da odobrimo njihov nain ivota. Mi ne smemo da obeastimo nau upravu time to emo odobriti upotrebu onoga to truje krv i donosi bolesti. Bili bismo neverni svome Uitelju ako inimo ono to znamo da On ne odobrava. Ovo je stav koji smo zauzeli. Odluili smo da budemo verni naelima zdravstvene reforme i moja je molitva da nam Bog u tome pomogne. Moramo stvoriti planove kako da poveamo broj bolesnika. Meutim, da li bi sa nae strane bilo ispravno da se, da bismo dobili vie bolesnika, vratimo sluenju mesa? Da li emo bolesnicima dati ono od ega su se razboleli, ono to e ih drati bolesnim ako budu nastavili da ga upotrebljavaju za hranu? Zar neemo radije zauzeti stav kao oni koji su odluili da sprovedu naela zdravstvene reforme? (aj, kafa i meso slueno u bolesnikim sobama - 437) MS 73, 1908. 725. U naim ustanovama postaje pojedinci koji tvrde da veruju u naela zdravstvene reforme, pa ipak poputaju upotrebi mesne i druge hrane za koju znaju da teti zdravlju. Takvima u ime Gospoda govorim: Nemojte prihvatati poloaje u naim ustanovama, dok god odbijate da ivite po naelima na kojima nae ustanove poivaju, jer inei tako udvostruavate teinu rada uiteljima i vodama koji se trude da ispravno deluju. Oistite put Caru! Prestanite da stavljate prepreke na put vesti koju On alje. Pokazano mi je da naela, koja su nam data u najranijim danima vesti, na narod danas treba da smatra isto tako vanim kao to su nekada bila. Ima nekih koji nikada nisu sledili svetlost koja nam je data u pitanjima ishrane. Sada je vreme da se svetlo izvadi ispod suda da zasvetli jasnim, sjajnim zracima. (Da se ne slui u naim sanatorijumima 424,431,432) (Da se ne slui pomonicima 432,444) (Preterana upotreba slatkia tetna je kao i upotreba mesa 533,556,722)

235

XXIV. NAPICI
DEO I - PIJENJE VODE
ista voda je blagoslov (1905) M.H. 237. 726. U zdravlju i bolesti, ista voda je jedan od najodabranijih blagoslova Neba. Njena pravilna upotreba daje zdravlje. To je napitak koji je Bog odredio da gasi e i ljudi i ivotinja. Pijte je obilno, jer zadovoljava potrebe tela i pomae mu da se odupre bolestima. Health Reformer, Januar, 1871. 727. Treba da jedem umereno, i na taj nain da oslobodim svoje telo nepotrebnog tereta, treba da podstaknem vedrinu i da se posvetim blagodetima pravilnih vebi na istom vazduhu. Treba da se esto kupam i obilno pijem istu, meku vodu. Upotreba vode u bolesti Letter 35, 1890. 728. Voda moe razliito da se upotrebljava s ciljem da otkloni bolove. Izvesna koliina (oko pola litra) iste, tople vode uzete pre jela nikada nee tetiti, ali e blagotvorno delovati. (1866) H. to L. ch. 4. p.56. 729. Hiljade onih koji su mogli da ive, umrli su zbog nedostatka iste vode i istog vazduha... Ovi blagoslovi potrebni su za ozdravljenje. Kada bi svi bili prosvetljeni, kada bi napustili lekove i navikli na vebanje na istom vazduhu i provetravanje svojih kua, i leti i zimi, i kada bi upotrebljavali meku vodu za pie i kupanje, oseali bi se sasvim dobro i bili sreni, umesto da vode jadan ivot. U sluajevima groznice (1866) H. to L. ch. 3. pp. 62.63. 730. Da su za vreme svog grozniavog stanja dobili vodu da je slobodno piju, i da je bila primenjivana i spolja, utedeli bi duge noi i dane patnje i sauvali mnogi dragoceni ivoti. Meutim, hiljade su umrle od jake i iscrpljujue groznice, sve dok nije nestalo ono to je podsticalo groznicu, sve dok se nisu istroile ivotne snage i onda poela da nastupa smrt u najteem ropcu, pa im ni tada nije dozvoljena voda, da ugase svoju rasplamsalu e. Voda, koja se troi da bi se ugasio razbuktali poar i tako sauvala zgrada, koja nema oseanja, nije doputena ljudskom biu da ugasi vatru koja unitava ivotne snage. Pravilna i pogrena upotreba vode R.H. July 29. 1884. 731. Mnogi ine greku pijui hladnu vodu za vreme svojih obroka. Voda smanjuje luenje 236

XXIV ODSEK NAPICI

pljuvanih lezda, kada se uzima u toku obroka. Ukoliko je voda hladnija, utoliko je tetnija za eludac. Voda ili limunada sa ledom, koja se pije za vreme obroka, zaustavie varenje sve dok telo ne obezbedi dovoljnu toplotu elucu, to e mu omoguiti da ponovo preuzme svoj posao. Topli napici oslabljuju, a osim toga, oni koji poputaju u ovome, postaju robovi navike. Hrana ne sme da se spira, i zato nije potreban nikakav napitak za vreme obroka. Jedite polako i dopustite da se pljuvaka pomea sa hranom. to vie tenosti za vreme obroka dospe u eludac, to e se hrana tee variti; jer tenost mora najpre da nestane. Nemojte jesti mnogo soli, ostavite turiju, ne unosite u svoj eludac ljuto zainjena jela, imajte u obroku voa i tako e nestati nadraaj, koji trai mnogo tenosti. Meutim, ako je ita potrebno da ugasi e, tada je to ista voda koju treba uzeti malo pre ili posle obroka. To je sve to priroda zahteva. aj, kafu, pivo, vino ili bilo kakvo alkoholno pie nikada nemojte piti. Voda je najbolja tenost koja isti tkiva. (Vie o pijenju za vreme obroka 165,166) (Jedan od Bojih lekova 451,452,454)

Nadraujui uticaj aja i kafe R.H. Feb. 21. 1888. 732. Hrana koja nadrauje i savremena pia ne vode najboljem zdravlju. aj, kafa i duvan deluju nadraujue i sadre otrove. Oni nisu samo nepotrebni, ve tetni i treba ih napustiti, ako znanju elimo dodati umerenost. (1868) 2T, 64.65. 733. aj je otrov za telo. Hriani treba da ga ostave. Uticaj kafe je isti kao i uticaj aja, ali njeno dejstvo na telo je jo tetnije. Njen uticaj je nadraujui i u onoj meri u kojoj okrepljuje, ona kasnije iscrpljuje. Oni koji upotrebljavaju aj i kafu nose tragove na svom licu. Koa postaje bleda i dobija beivotni izgled. Na njihovom licu ne vidi se zdravo rumenilo. MS 22, 1887. 734. Ljudska bia navukla su na sebe oboljenja svake vrste upotrebom aja, kafe, narkotika, opijuma i duvana. Ova tetna poputanja moraju biti naputena, ne samo jedno ve sva, jer su sva tetna zato to unitavaju telesne, umne i moralne snage, i sa zdravstvene take gledita moraju biti naputena. (Sejanje semena smrti - 655) R.H. July 29. 1884. 735. Nikada nemojte piti aj, kafu, pivo, vino ili bilo kakvo alkoholno pie. Voda je najbolja tenost, koja moe da oisti tkiva. (1890) C.T.B.H. 34-36. 736. aj, kafa, duvan, kao i alkoholna pia razni su oblici vetakih, nadraujuih sredstava. Dejstvo aja i kafe, kao to je ovde prikazano, vodi u istom pravcu kao i vino i jabukovaa, alkoholna pia i duvan... Kafa je tetno poputanje. Ona privremeno podstie um na neuobiajeni rad posle ega kao

DEO II - AJ I KAFA

237

XXIV ODSEK NAPICI

posledica nastupa iscrpljenost, posustalost, obamrlost umnih, moralnih i telesnih snaga. Um slabi, a ako se odreenim naporima ova navika ne pobedi, rad mozga neprestano e se smanjivati. Sva ova sredstva, koja nadrauju ivce, troe ivotne snage i nemir, prouzrokovan oteenim ivcima, nestrpljenje i umna slabost, postaju oslonac borbe protiv duhovnog napretka. Zar tada ne treba da budu pokrenuti oni koji zastupaju umerenost i reformu, da se bore protiv zla koje nastaje upotrebom ovih tetnih pia? U nekim sluajevima, isto je tako teko prekinuti sa navikom upotrebe aja i kafe, kao to je jednom pijancu teko da prestane sa upotrebom alkoholnih pia. Novac koji se troi na aj i kafu vie je nego izgubljen. Onom koji ih koristi, oni nanose neprekidnu tetu. Oni koji upotrebljavaju aj, kafu, opijum i alkohol mogu, ponekad, da doive duboku starost, ali ova injenica nije dokaz u korist upotrebe ovih nadraujuih sredstava. Samo veliki dan Gospodnji otkrie ta su ove osobe mogle uiniti, ali nisu uinile zbog svojih neumerenih navika. Oni koji pribegavaju aju i kafi da bi podstakli radne sposobnosti, osetie rav uticaj ovakvog postupka, koji e se pokazati u nadraenim ivcima i nedostatku vladanja nad samim sobom. Umornim ivcima potreban je odmor i mir. Prirodi je potrebno vreme da povrati svoju iscrpljenu snagu. Meutim, ako se njene snage podstiu upotrebom nadraujuih sredstava, uvek kada se ovaj postupak ponavlja, dolazi smanjivanja stvarne snage. Pod neprirodnim nadraajem, za neko vreme moe se vie uiniti, ali podizanje snage do eljenih mogunosti postepeno postaje sve tee i na kraju iscrpljena priroda ne moe vie da deluje. tetne posledice pripisuju se drugim uzrocima - Navika pijenja aja i kafe vee je zlo nego to se to esto misli. Mnogi koji su se navikli na upotrebu nadraujuih napitaka, esto pate od glavobolje, ivane iscrpljenosti i zbog bolesti gube mnogo vremena. Oni uobraavaju da ne mogu da ive bez nadraujuih sredstava i ne znaju nita o njihovom uticaju na zdravlje. Ono to ih ini mnogo opasnijim je to to se njihove teke posledice esto pripisuju drugim uzrocima. Uticaj na um i moral - Celo telo pati zbog upotrebe nadraujuih sredstava. ivci su neuravnoteeni, jetra nepravilno obavlja svoj posao, kvalitet krvi i krvotok su ugroeni, a koa gubi gipkost i postaje bleda. Um je takoe oteen. Ova nadraujua sredstva brzo deluju i prisiljavaju mozak na prekomeran rad. To mozak ini slabijim i manje sposobnim za ozbiljan napor. Uticaj koji nastupa posle toga, pokazuje se ne samo u umnoj i telesnoj ve i moralnoj iscrpljenosti. Ishod toga vidimo u nervoznim ljudima i enama, nezdravog rasuivanja i neuravnoteenog uma. Oni esto pokazuju ustar i nestrpljiv duh, koji optuuje, dok uveliavajuim staklom posmatraju greke drugih, ali zato potpuno su nesposobni da uvide svoje line nedostatke. Kada se ove osobe, koje upotrebljavaju aj i kafu, sastanu na nekoj drutvenoj zabavi, tada se pokazuje uticaj njihove tetne navike. Svi slobodno upotrebljavaju omiljeno pie i im se oseti nadraujue dejstvo, njihovi jezici se oslobode i tako poinje ravo delo prianja protiv drugih. Njihove rei nisu malobrojne i dobro odabrane. Ove zanimljive, male vesti ogovaranja koje se prepriavaju esto nose otrov skandala. Nepromiljeni ogovarai zaboravljaju da imaju svedoka. Nevidljivi posmatra upisuje njihove rei u nebeske knjige. Sve neljubazne kritike, preuveliavani izvetaji, zavidljiva oseanja, izraena pod dejstvom nadraujue oljice aja, Isus belei kao da su protiv Njega. Kad uiniste jednome od moje najmanje brae, meni uiniste. (Matej 24,40/II) Mi ve patimo zbog ravih obiaja naih otaca, pa ipak koliko ima onih koji idu putem gorim od njihovog! Opijum, aj, kafa, duvan i estoka pia gase varnicu ivotne snage, koja je jo preostala u ljudskom rodu. Svake godine popiju se milioni litara estokih pia i milioni potroe na duvan. Robovi apetita, dok neprekidno troe svoju zaradu na poputanje ulima, liavaju svoju decu hrane, odela i prednosti obrazovanja. Dok god ova zla postoje, pravi odnosi u

238

XXIV ODSEK NAPICI

drutvu ne mogu se nikada uspostaviti. Nadrauju ivce, a ne daju snagu (1879) 4T, 365. 737. Vi ste veoma nervozni i razdraljivi. aj nadrauje ivce, a kafa umrtvljuje mozak; i jedno i drugo veoma su tetni. Treba da obratite panju na svoju ishranu. Jedite vrednu i najzdraviju hranu, sauvajte mirno stanje duha i tada neete biti tako razdraljivi i plahoviti. (1905) M.H. 326.327. 738. aj deluje kao nadraujue sredstvo i u izvesnoj meri izaziva trovanje. Kafa i mnogi drugi omiljeni napici slino deluju. Prvi utisak je da to razgaljuje. Stomani ivci se nadrauju; oni prenose nadraaj na mozak, a on izaziva pojaan rad srca to e kratkotrajno osnaiti celo telo. Zamor je zaboravljen, a snaga kao da se poveala. Um je podstaknut, a uobrazilja postaje mnogo ivlja. Zbog ovakvog delovanja, mnogi veruju da im aj i kafa ine dobro. Meutim, to je greka. aj i kafa ne hrane telo. Njihov uticaj poinje pre vremena za varenje i primanje od strane tela; i ono to izgleda kao snaga, samo je nadraaj ivaca. Kada uticaj nadraujueg sredstva prode, neprirodna snaga opada, a posledica se ogleda u odgovarajuoj malaksalosti i iznurenosti. Neprestana upotreba ovih, za ivce nadraujuih sredstava, propraena je glavoboljama, slabou, lupanjem srca, oteanim varenjem, drhtanjem i mnogim drugim zalima, jer ona troe ivotne snage. Umornim ivcima potreban je odmor i tiina umesto nadraaja i prekomernog rada. Prirodi je potrebno vreme da obnovi svoje iscrpljene snage. Kada su njene snage podstaknute upotrebom nadraujuih sredstava, privremeno e biti vie rezultata, meutim, poto se telo iscrpljuje stalnom upotrebom tih sredstava, sve je tee podii snage do eljenih mogunosti. Zahtevom za nadraujuim sredstvima sve je tee vladati, dok volja toliko ne oslabi da izgleda da vie nema snage da se odupre neprirodnim eljama. Potrebna su se sve jaa i jaa nadraujua sredstva, sve dok iscrpljena priroda vie ne moe da im udovolji. (aj i kafa upropauju eludac - 722) Nemaju vrednost hrane Letter 69, 1896. 739. Zdravlje se ne popravlja upotrebom onoga to za izvesno vreme nadrauje, a zatim izaziva reakciju koja ostavlja telo slabijim nego to je bilo pre toga. aj i kafa, dok deluju, podstiu oslabljene snage, ali kada njihov trenutni uticaj proe ostaje samo depresija kao posledica. Ovi napici ne sadre nikakve hranljive vrednosti. Mleko i eer koji se nalaze u njima predstavljaju svu hranljivost, koja se moe dobiti iz oljice aja ili kafe. Duhovna svest je otupljena (1864) Sp. Gifts IV, 128.129. 740. aj i kafa deluju nadraujue. Njihov uticaj slian je uticaju duvana. Meutim, oni utiu u manjoj meri. Oni koji upotrebljavaju ove otrove, koji sporo deluju, kao i oni koji upotrebljavaju duvan, smatraju da ne mogu da ive bez njih, zato to se veoma ravo oseaju kada nemaju ove

239

XXIV ODSEK NAPICI

idole... Oni koji poputaju izopaenom apetitu, ine to na tetu zdravlja i uma. Oni ne mogu da procene vrednost duhovnih istina. Njihova oseanja su otupljena, pa im greh ne izgleda tako straan, a istinu ne smatraju vrednijom od zemaljskog blaga. Letter 44, 1896. 741. Upotreba aja i kafe je greh, tetno povlaivanje, koje - kao i ostala zla - tete dui. Ovi voljeni idoli stvaraju uzbuenje, bolestan rad ivaca, i kada trenutni uticaj nadraujueg sredstva prode, on opada u tolikoj meri u kolikoj se podigao delovanjem njegovih nadraujuih svojstava. (1861) 1T, 222. 742. Oni koji upotrebljavaju duvan, aj i kafu, treba da odbace te idole, a njihovu novanu vrednost stave u Gospodnju riznicu. Neki nikada nisu uinili nikakvu rtvu za Boje delo i ne ine nita u odnosu na ono to Bog zahteva od njih. Neki veoma siromani, imae najveu borbu da se odreknu ovih nadraujuih sredstava. Ova lina rtva se ne zahteva zato to Bojem delu nedostaju sredstva. Meutim, svako srce bie iskuano, svaki karakter ispitan. To je naelo prema kome mora da radi Boji narod. ivo naelo mora da bude sprovedeno u ivot. elje ometaju sluenje Bogu R.H. Jan. 25. 1881. 743. aj, kafa i duvan tetno utiu na telo. aj je otrovan; iako manje snaan, njegov uticaj je istog karaktera kao i uticaj estokih pia. Kafa ima snaniji uticaj kojim zamrauje um i slabi snagu. Ona nije tako jaka kao duvan, ali njen uticaj je slian. Dokazi koji postoje protiv duvana mogu se primeniti i protiv upotrebe aja i kafe. Oni koji imaju obiaj da upotrebljavaju aj, kafu, duvan, opijum ili estoka pia ne mogu da slue Bogu, kada su lieni naviknutog poputanja. Ako ih, dok se liavaju ovih nadraujuih sredstava, pozovete da uestvuju u bogosluenju, boanska milost nee moi da ih nadahne, da im da poleta, da produhovi njihove molitve ili njihova svedoanstva. Ovi nazovi hriani treba da razmisle o sredstvima za svoja uivanja. Da li su ona odozgo, ili odozdo? Oamueni prestupnik nije bez krivice (1890) C.T.B.H. 79.80. 744. Sotona zna da ne moe imati tako veliki uticaj na umove, kada je apetit ogranien, kao kada mu se poputa i zato stalno radi na tome da ljude navede na poputanje. Pod uticajem nezdrave hrane savest otupi, um se zamrauje, a njegova mogunost primanja utisaka je okrnjena. Meutim, krivica prestupnika se ne smanjuje, zato to je savest stalno povreivana sve dok nije postala neosetljiva. Zdravo stanje uma zavisi od normalnog stanja ivotnih snaga, zato je potrebno obratiti panju i ne upotrebljavati ni nadraujua sredstva ni narkotike. Pa, ipak, vidimo da veliki broj onih koji kau da su hriani, upotrebljavaju duvan. Oni ne odobravaju zla neumerenosti, ali, dok govore protiv upotrebe estokih pia, ovi isti ljudi izbacivae sok duvana koji vau. Promene u oseanjima u odnosu na upotrebu duvana, moraju se izvriti pre nego to zlo uhvati korena. Mi se jo vie

240

XXIV ODSEK NAPICI

pribliavamo ovom predmetu. aj i kafa podstiu elju za jaim nadraujuim sredstvima. Sada prilazimo jo blie domu i pripremanju hrane i pitamo: Da li se u svemu sprovodi umerenost? Da li se i ovde sprovode reforme koje predstavljaju osnovu zdravlja i sree? Svaki pravi hrianin vladae svojim eljama i sklonostima. Dok god se nije oslobodio robovanja apetitu, ne moe da bude veran i posluan Hristov sluga. Poputanje apetitu i strastima otupljuje dejstvo istine na ljudsko srce. Izgubljena bitka sa apetitom (1875) 3T, 487.488. 745. Neumerenost poinje upotrebom nezdrave hrane za naim stolovima. Posle izvesnog vremena neprekidnog poputanja, organi za varenje oslabe i hrana vie ne zadovoljava apetit. Nezdravo stanje izaziva jaku elju za jaom, nadraujuom hranom. aj, kafa i mesna hrana stvaraju trenutni utisak. Pod uticajem ovih otrova, ivani sistem se pokree i - u nekim sluajevima privremeno izgleda kao da je um okrepljen, a mata ivlja. Ova nadraujua sredstva trenutno stvaraju vrlo prijatan rezultat pa mnogi zakljuuju da su im ona zaista potrebna i nastavljaju sa njihovom upotrebom. Meutim, uvek postoji reakcija. ivani sistem, nasilno pokrenut, pozajmljuje snagu za trenutnu upotrebu iz svojih buduih izvora snage. Posle ovog privremenog osveenja tela sledi depresija. U istoj srazmeri u kojoj ova nadraujua sredstva privremeno osveavaju telo, nastaje i opadanje moi nadraenih organa, kada nadraujue sredstvo izgubi svoju snagu. Apetit je vaspitan da trai neto jae, u tenji da odri i povea ovo prijatno oseanje, sve dok poputanje ne postane navika koja se izraava u neprekidnoj, jakoj elji za jaim nadraujuim sredstvima kao to su: duvan, vino, estoka pia. Ukoliko se vie popusti apetitu, utoliko e biti ei njegovi zahtevi i utoliko e biti tee upravljati njim. Ukoliko telo bude bilo vie oslabljeno i manje sposobno da ivi bez neprirodnog podsticaja, utoliko e se elja za njim poveati, dok volja ne oslabi i razvije se utisak da vie nema snage kojom bi se mogle odbaciti neprirodne, snane elje za ovim poputanjem. Jedini siguran put - Jedini siguran put je ne dodirivati, ne okusiti, ne sluiti ajem, kafom, vinom, duvanom, opijumom i alkoholnim piima. Ljudi dananjeg pokolenja imaju dvostruko veu potrebu nego nekoliko ranijih narataja, da pozovu u pomo snagu volje, ojaanu Bojom milou, da se odupru sotoninim iskuenjima i suprotstave i najmanjem poputanju izopaenog apetita. Sukob izmeu istine i poputanja sebi (1864) Sp. Gifts IV, 36.37. 746. injenice o Koreju i njegovoj druini, koji su se pobunili protiv Mojsija i Arona i protiv Jehove, zabeleene su kao opomena Bojem narodu, naroito onima koji ive na Zemlji pri kraju vremena. Sotona je vodio ljude da podraavaju primer Koreja, Datana i Avirona u dizanju pobune u Bojem narodu. Oni koji se podiu protiv jasnih svedoanstava, sami sebe obmanjuju i misle, da su se oni na koje je Bog stavio teret svoga dela uzdigli iznad Bojeg naroda i nisu pozvani da daju savete i opomene. Oni su se podigli nasuprot jasnim svedoanstvima koja im je Bog dao da bi karao zla u Bojem narodu. Svedoanstva data protiv tetnog poputanja, kao to je upotreba aja, kafe, burmuta i duvana, pogodila su izvesnu grupu, zato to to rui njihove idole. Mnogi su bili u neizvesnosti da li da potpuno rtvuju sve ove tetne tvari ili da odbace jasna svedoanstva i tako

241

XXIV ODSEK NAPICI

popuste bunom negodovanju apetita. Oni su zauzeli neodluan stav. Sukobili su se njihovo ubeenje o istini i lino poputanje. Takvo stanje neodlunosti oslabilo ih je i u ivotu mnogih prevagnuo je apetit. Njihov smisao za sveto bio je izopaen upotrebom ovih podmuklih otrova i oni su na kraju odluili da se ne odreknu sebe, bez obzira na posledice. Ova strana odluka odmah je podigla zid odvajanja izmeu njih, i onih koji su se istili, kao to je Bog naredio, od svake telesne i duhovne prljavtine, osveujui se u strahu Gospodnjem. Nedvosmisleno data Svedoanstva, koja su se nala na njihovom putu, izazvala su veliko nespokojstvo i oni su nali olakanje u borbi protiv njih, trudei se da nagnaju sebe i druge da poveruju da su neistinita. Govorili su da je narod dobar, ali da Svedoanstva, koja su puna prekora, stvaraju nevolje. Kad su pobunjenici razvili svoju zastavu, svi nezadovoljnici ponovo su se okupili oko svoje zastave i svi koji su imali duhovne mane, hromi, bogalji i slepi ujedinili su svoj uticaj irei i sejui nesklad. Koreni neumerenosti (1905) M.H. 335. 747. Pobeda nad neumerenou zahteva velike napore; meutim, postoji napor koji nije usmeren ka pravom cilju. Zastupnici reforme umerenosti treba da budu budni prema zlu koje nastaje upotrebom nezdrave hrane, zaina, aja i kafe. Svim poslenicima umerenosti elimo Boji blagoslov. Meutim, pozivamo ih da mnogo dublje sagledaju uzrok zla protiv koga se bore i budu postojani u reformi. Ljudima treba stalno isticati da prava ravnotea umnih i moralnih snaga u velikoj meri zavisi od dobrog stanja naeg tela. Svi narkotici i neprirodna nadraujua sredstva, koja slabe i poniavaju telesnu prirodu, tee da umanje snagu uma i morala. Neumerenost lei u temelju moralne izopaenosti sveta. Poputanjem izopaenom apetitu, ovek gubi silu kojom moe da se odupre iskuenju. Reformatori umerenosti treba da vaspitaju narod u ovom pogledu. Nauite ljude da su zdravlje, karakter pa ak i ivot ugroeni upotrebom nadraujuih sredstava, koja podstiu iscrpljene snage na neprirodan, grevit rad. Istrajte i priroda e se oporaviti - U odnosu na aj, kafu, duvan i alkoholna pia, jedini siguran put je ne dodirivati, ne okusiti, ne trgovati njima. Uticaj aja, kafe i slinih napitaka ide istim pravcem kao i uticaj alkoholnih pia i duvana. U nekim sluajevima naviku je isto tako teko savladati, kao to je pijanici teko da se odrekne estokih pia. Oni koji pokuavaju da ostave ova nadraujua sredstva, tokom izvesnog vremena, oseae gubitak i patie bez njih. Meutim, istrajnou e savladati udnju i prestae da oseaju nedostatak. Priroda e zahtevati malo vremena da se oporavi od zlostavljanja koje je pretrpela; dajte joj priliku i ona e se ponovo pribrati i plemenito i dobro izvriti svoj posao. (1875) 3T, 569. 748. Sotona svojim podmuklim iskuenjima kvari umove i razara due. Da li na narod vidi i osea greh u poputanju izopaenom apetitu? Da li e napustiti aj, kafu, meso i svu nadraujuu hranu, i da li e irenju istine posvetiti sredstva namenjena ovim tetnim oblicima poputanja...? Kakvu silu da zaustavi napredak neumerenosti moe imati poklonik duvana? U naem svetu mora da doe do preokreta u odnosu na upotrebu duvana, pre nego to sekira bude stavljena drvetu kod korena. Mi idemo jo dalje u ovom predmetu. aj i kafa podstiu apetit koji tei za jaim

242

XXIV ODSEK NAPICI

nadraujuim sredstvima, kao to su duvan i estoka pia. Letter 135, 1902. 749. U vezi sa mesnom hranom svi moemo rei: Ostavite je! Svi moraju jasno da svedoe protiv aja i kafe, time to ih nikada nee upotrebljavati. To su nadraujua sredstva, tetna kako za mozak tako i za druge telesne organe... Neka se vernici nae Crkve odreknu sebinog apetita. Novac utroen za aj, kafu i mesnu hranu vie je nego izgubljen; jer sva ova sredstva spreavaju najbolji razvoj telesnih, umnih i duhovnih snaga. Sotonin uticaj (1867) 1T, 548.549. 750. Neki smatraju da se ne mogu promeniti, da e rtvovati zdravlje ako pokuaju da napuste upotrebu aja, duvana i mesne hrane. To je sotonin uticaj. Ova tetna nadraujua sredstva sigurno potkopavaju telesni sastav i pripremaju telo za akutna oboljenja, naruavanjem osetljivog telesnog sastava i obaranjem njegovih utvrenja, podignutih protiv oboljenja i preranog propadanja... Upotreba neprirodnih nadraujuih sredstava rui zdravlje i otupljuje mozak, inei ga nesposobnim da ceni vene istine. Oni koji gaje ove idole ne mogu pravilno da procene spasenje koje je Isus izdejstvovao za njih, ivotom samoodricanja, stalnom patnjom, sramotom i na kraju rtvovanjem svoga bezgrenog ivota da izbavi od smrti oveka koji propada. (Uticaj aja i kafe na decu 354,360) (aj i kafa u naim sanatorijumima 420,424,437,438) (aj, kafa i mesna hrana nisu potrebni - 805) (Odbijanjem aja i kafe, itd. radnici dokazuju da praktino sprovode zahteve zdravstvene reforme 227,717) (Posledice uzimanja aja i kafe na rukovima i veerama - 233) (One koji ude za ajem i kafom treba pouiti - 779) (Nainite zavet sa Bogom o naputanju aja i kafe, itd. - 41) (aj i kafu E. G. Vajt nije upotrebljavala - Dodatak I:18,23) (E. G. Vajt je s vremena na vreme upotrebljavala aj kao lek - Dodatak I,18)

DEO III- ITARICE ZAMENA ZA AJ I KAFU


Letter 200, 1902. 751. Ni aj ni kafu ne treba sluiti. Prene itarice, ukusno spremljene, treba sluiti umesto ovih napitaka koji razaraju zdravlje. (1905) M.H. 321. 752. U posebnim okolnostima pojedine osobe mogu da zahtevaju i trei obrok. Ovaj, meutim, treba ako se uopte uzima, da bude vrlo lak i sastavljen od hrane koja se veoma lako vari. Krekeri engleski biskvit - ili dvopek, voe ili kafa od itarica su hrana koja najbolje odgovara veernjem obroku.

243

XXIV ODSEK NAPICI

Letter 73 a, 1896. 753. Ja upotrebljavam malo kuvanog mleka sa svojom jednostavnom domaom kafom. Neumerena upotreba vruih i tetnih napitaka Letter 14, 1901. 754. Vrui napici nisu potrebni, osim ako se upotrebljavaju kao lek. Stomaku se nanosi teta. Upotreba velike koliine vrue hrane i vruih napitaka oteuje stomak. Na ovaj nain slabe grlo i organi za varenje, a preko njih i drugi organi u telu.

DEO IV - JABUKOVAA
(1885) 5T, 354-361. 755. Mi ivimo u doba neumerenosti i zato je snabdevanje onih, koji ele da piju jabukovau, vreanje Boga. Vi ste se sa drugima ukljuili u ovaj posao, jer niste sledili svetlost. Da ste ostali u svetlosti to ne biste mogli da inite. Svaki od vas, koji je sudelovao u ovom poslu, pae pod Boju osudu, osim ako potpuno ne promenite svoj posao. Potrebno je da najozbiljnije mislite. Potrebno je da odmah ponete sa radom na ienju svoje due od osude... Iako ste zauzeli odluan stav u suprotstavljanju aktivnom uestvovanju u radu umerenjakih drutava, mogli ste jo uvek da sauvate dobar uticaj na druge, da ste radili savesno i u skladu sa svetom verom koju ispovedate. Meutim, uestvovanjem u proizvodnji jabukovae, naneli ste mnogo tete svome uticaju, i to je jo gore, osramotili ste istinu i vae due su povreene. Podigli ste ogradu izmeu sebe i dela umerenosti. Va nain rada pokrenuo je nevernike da ispituju vaa naela. Vi niste nainili pravu stazu za svoje noge; hromi hramaju i spotiu se preko vas do propasti. Ne mogu da razumem, u svetlosti Bojeg zakona, kako hriani mogu svesno da se ukljue u gajenje hmelja, proizvodnju vina ili jabukovae za trite. Sve ovo moe se dobro iskoristi i biti blagoslov, ali moe se i pogreno upotrebiti i biti iskuenje i prokletstvo. Jabukovaa i vino mogu se konzervirati dok su svei i na taj nain dugo ostati slatki. Upotrebljavani u neprevrelom stanju, oni nee zbaciti razum sa njegovog prestola... Umereno pijenje - iroki put ka pijanstvu - Ljudi mogu da se opiju od vina i jabukovae isto toliko, koliko i od jaih pia. Najgora vrsta opijanja izazvana je ovim takozvanim slabijim piem. Strasti su mnogo izopaenije, promena karaktera mnogo vea, mnogo odlunija i mnogo upornija. Nekoliko litara jabukovae ili vina mogu da pokrenu elju za jaim piima i u mnogim sluajevima, oni koji su postali okorele pijanice, poloili su tako temelj svome pijanstvu. Za neke je opasno da imaju vino ili jabukovau u kui. Oni su nasledili elju za nadraujuim sredstvima, koja im sotona stalno nudi da im se podvlaste. Ako pristanu na njegova iskuenja, ona nee prestati, elja trai da joj se poputa i udovoljava, a to poveava njihovu nesreu. Um je pomraen i otupeo i vie ne dri uzde, koje su preputene prohtevu. Raskalanost, preljuba i poroci svake vrste proizilaze iz poputanja elji za vinom i jabukovaom. Jedan nazovi vernik, koji voli ova nadraujua sredstva i navikava se da ih upotrebljava, nikada nee rasti u milosti. On postaje prost i ulan; ivotinjski nagoni vladaju nad silama uma, a vrlina se ne gaji. Umereno pijenje je kola u kojoj se ljudi vaspitavaju za napredovanje u karijeri pijanice. Sotona postepeno odvodi od tvrave umerenosti, nekodljivo vino i jabukovaa tako lukavo vre svoj uticaj na ukus i sigurno izvode na put pijanstva. Razvija se ukus koji trai nadraujua pia; ivani sistem

244

XXIV ODSEK NAPICI

je u neredu; sotona dri razum u groznici nemira i jadna rtva, uobraavajui da je potpuno sigurna, ide sve dalje i dalje, dok se svaka brana ne srui, svako naelo ne rtvuje. Najjae odluke su potkopane, veni interesi nisu dovoljno jaki da zadre pokvareni apetit pod nadzorom razuma. Neki nikada nisu zaista pijani, ali uvek su pod uticajem jabukovae ili prevrelog vina. Oni su grozniavi, neuravnoteenog uma, skoro ludi i u vrlo ravom stanju, jer su izopaene sve plemenite snage uma. Sklonost ka oboljenjima raznih vrsta kao to su: vodena bolest, bolesti jetre, uznemirenost ivaca i tenja krvi da se skupi u glavi, proistiu iz upotrebe prevrele jabukovae. Njenom upotrebom mnogi navlae na sebe trajne bolesti. Neki zbog ovoga umiru od tuberkuloze ili padaju od srane kapi. Neki pate od slabog varenja. Svaka ivotna funkcija je umrtvljena i lekari im otkrivaju da imaju bolesnu jetru. Meutim, kada bi razbili bure jabukovae i kada ga vie nikada ne bi zamenili novim, njihove zloupotrebljene ivotne snage povratile bi svoju ivotnost. Pijenje jabukovae vodi upotrebi jaih pia. Stomak gubi svoju prirodnu snagu i oekuje neto jae da ga pokrene na rad... Mi uoavamo silu koju elja za estokim piem ima nad ljudima, vidimo kako mnogi, svih zanimanja i velikih odgovornosti - ljudi na uticajnom poloaju, izvanrednih talenata, velikih dostignua, tananih oseanja, snanih ivaca i snanog rasuivanja - rtvuju sve poputajui elji, dok se ne izjednae sa ivotinjama. U veini sluajeva njihov pad poinje upotrebom vina ili jabukovae. Na primer treba da bude na strani reforme - Oseam alost u srcu, kada razumni ljudi i ene, koji su samo nazovi hriani, tvrde da ne postoji nikakvo zlo u pravljenju vina ili jabukovae za trite, zato to neprevreli ne opijaju. Znam da postoji druga strana ovog predmeta, koju oni ne ele da razmotre, jer im je sebinost zatvorila oi pred uasnim zalima koja mogu da proisteknu iz upotrebe ovih nadraujuih sredstava... Kao narod, tvrdimo da smo pristalice reforme, da smo nosioci svetla u svetu, da smo verni Boji straari, koji uvaju svaku stazu kojom sotona moe da ude svojim iskuenjima i izopai apetit. Na primer i uticaj treba da budu sila u prilog reformi. Mi moramo da savladamo svaku naviku koja moe da otupi savest ili podstakne iskuenje. Ne smemo da otvorimo ni jedna vrata kroz koja e sotona imati pristupa do uma ljudskog bia stvorenog po Bojem obliju. Ako bi svi straarili i verno uvali male prolaze, nainjene umerenom upotrebom takozvanog nekodljivog vina i jabukovae, put do pijanstva bio bi zatvoren. Svakoj zajednici potrebna je vrsta odlunost i volja da ih ne dodirne, ne okusi i ne trguje njima i tada e zdravstvena reforma biti jaka, stalna i potpuna... Spasitelj sveta, koji dobro poznaje stanje u drutvu poslednjeg vremena, predstavlja jedenje i pijenje kao greh koji osuuje ovaj vek. On nam kae da onako kako je bilo u Nojevo vreme, tako e biti kada se Sin oveji bude pojavio. Jer kao to pred potopom jeahu i pijahu, enjahu se i udavahu do onoga dana kad Noje ue u koveg. (Matej 24,38) Poslednje vreme odlikovae se ovakvim stanjem i oni koji veruju ovim opomenama, obratie najveu panju da ne ive nainom ivota koji e ih dovesti do osude. Brao i sestre, posmatrajmo ovo u svetlosti Svetog pisma i vrimo odluan uticaj za umerenost u svemu. Jabuke i groe su Boji darovi; oni se mogu savreno upotrebiti kao zdrave namirnice, a ravim korienjem mogu se i zloupotrebiti. Bog medljikom ve unitava vinovu lozu i jabuke, zbog ovekove grene navike. Mi stojimo pred svetom kao pristalice reforme i nemojmo dati prilike nevernicima da se rugaju istini. Hristos je rekao: Vi ste so zemlji, videlo svetu. (Matej 5,13.14) Pokaimo da su nae srce i savest pod preobraavajuim uticajem boanske milosti i da naim ivotima upravljaju ista naela Bojeg zakona, iako ova naela moda zahtevaju rtvovanje prolaznih dobitaka.

245

XXIV ODSEK NAPICI

Pod mikroskopom (1905) M.H. 332.333. 756. Osobe koje su nasledile elju za neprirodnim nadraujuim sredstvima ne smeju nikako da imaju vino, pivo ili jabukovau nadomak ruke ili pred oima, zato to za njih oni predstavljaju stalno iskuenje. Slatku jabukovau, kao nekodljivu, mnogi bez premiljanja slobodno nabavljaju. Meutim, ona ostaje slatka samo kratko vreme, a onda poinje vrenje. Otar ukus koji tada dobija ini da je mnoga nepca jo vie poele i onaj koji je pije nerado priznaje da je postala ljuta - prevrela. Zbog naina proizvodnje opasnost po zdravlje postoji ak i onda, kada se upotrebljava i neprevrela jabukovaa. Kada bi ljudi mogli da vide ono to mikroskop otkriva u jabukovai koju kupuju, malo njih bilo bi voljno da je pije. Oni koji proizvode jabukovau za trite esto ne vode brigu o stanju upotrebljenog voa i cede sok iz crvljivih i trulih jabuka. Oni koji ne bi pomislili da na bilo koji nain upotrebe trule jabuke, pie jabukovau od njih i nazvae je poslasticom; meutim, mikroskop e pokazati da ak kada je i sve, ispod prese, ovaj prijatan napitak potpuno je nepodesan za upotrebu. ovek se moe opiti vinom, pivom i jabukovaom isto kao i estokim piima. Upotreba ovih pia budi elju za jaim i na taj nain se stvara navika uzimanja estokih pia. Umereno pijenje je kola u kojoj se ljudi vaspitavaju za karijeru pijanice. Dejstvo ovih slabih nadraujuih sredstava je tako podmuklo da rtva stupa na put pijanstva pre nego to pomisli da se nalazi u opasnosti.

DEO V - VONI SOKOVI


Sladak groani sok MS 126, 1903. 757. ist, neprevreli sok od groa je zdrav napitak. Meutim, mnoga alkoholna pia koja se sada troe u tako velikim koliinama sadre smrtonosne otrove. Oni koji uivaju u njima esto su dovedeni do ludila, lieni razuma. Pod njihovim kobnim uticajem ljudi ine prestupe, nasilja, a esto i ubistva. Blagotvorno deluje na zdravlje Letter 72, 1896. 758. Uinite voe namirnicom koju ete iznositi na svoj sto i koja e predstavljati deo vaeg jelovnika. Sok od voa upotrebljen zajedno sa hlebom veoma e prijati. Za dobro, zrelo, zdravo voe treba da zahvalimo Gospodu, jer ono blagotvorno deluje na zdravlje. (Presna jaja u neprevrelom vinu - 324) (E. G. Vajt je upotrebljavala sok od limuna da zaini povre - 522)

246

XXV. UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA


DEO I DAVATI POUKE O ZDRAVSTVENIM TEMAMA
Potreba zdravstvenog vaspitanja (1905) M.H. 125.126. 759. Pouavanje o zdravstvenim naelima nikada nije bilo tako potrebno kao danas. Uprkos velikom napretku u tolikim mogunostima za udoban ivot ispunjen preimustvima, ak i u zdravstvenom pogledu i leenju bolesti, opadanje fizike snage i izdrljivosti ukazuje na opasnost. To zahteva panju svih onih koji nose na srcu blagostanje svojih blinjih. Naa lana civilizacija podstie zla koja razaraju zdrava naela. Obiaji i moda bore se sa prirodom. Obiaji, koje oni preporuuju i poputanje koje pothranjuju stalno smanjuje kako telesnu tako i umnu snagu, stavljajui na ljudski rod nepodnoljiv teret. Neumerenost i nasilje, bolesti i beda svuda se susreu. Mnogi u neznanju prestupaju zakone zdravlja i njima je potrebno pouavanje. Meutim, vei broj to vie zna, nego to ini. Njima je potrebno da shvate vanost sprovoenja vlastitog znanja u ivot. (1905) M.H. 146. 760. Postoji velika potreba za pouavanjem o reformi u ishrani. Rave navike u jelu i upotreba nezdrave hrane u velikoj meri odgovorni su za neumerenost, zloin i nevaljalstvo koji mue ovaj svet. (1892) C.H. 505. 761. Ako elimo da uzdignemo moral u bilo kojoj zemlji, u koju bismo mogli biti pozvani, moramo da ponemo sa ispravljanjem njihovih telesnih navika. Vrlina karaktera zavisi od pravilnog rada snaga uma i tela. Mnogi e biti prosvetljeni (1900) 6T, 378.379. 762. Bog mi je pokazao da e mnogi, mnogi, biti spaseni od telesne, umne i moralne izopaenosti, zahvaljujui praktinom uticaju zdravstvene reforme. Odravae se zdravstvena predavanja, publikacije e se umnoiti. Naela zdravstvene reforme bie primana sa naklonou i mnogi e biti prosvetljeni. Uticaj udruen sa zdravstvenom reformom, preporuie je rasuivanju svih onih koji ele svetlost. Oni e napredovati korak po korak u primanju naroitih istina za ovo vreme. Na taj nain susree se istina i pravda... Jevanelje i medicinsko-misionarski rad treba zajedno da napreduju. Jevanelje treba povezati sa naelima prave zdravstvene reforme. Hrianstvo mora da ude u svakidanji ivot. Treba izvriti ozbiljan, temeljit reformatorski posao. Prava biblijska religija je izliv Boje ljubavi prema palom oveku. Boji narod neposredno treba da napreduje da bi uticao na srca onih koji trae istinu, koji ele da dobro izvre svoj deo u ovom ozbiljnom vremenu. Iznosimo narodu naela zdravstvene reforme, i inimo sve to lei u naoj moi da osvedoimo ljude i ene u neophodnost ovih naela i 247

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

potrebu njihovog sprovoenja u ivot. Pionirski napori u uenju naela zdravstvene reforme MS 27, 1906. 763. Za vreme dravnog sajma odranog u Batl Kriku (1864) nai ljudi uzeli su tri ili etiri tednjaka i pokazali kako se bez upotrebe mesa mogu pripremati dobra jela. Reeno nam je da mi iznosimo na sto najbolja jela na itavom prostoru. Kada god se odravaju veliki skupovi, iskoristite prednost i stvorite planove kako da uesnike snabdete zdravom hranom, a vai napori vaspitno deluju. Gospod je uinio da smo uivali blagonaklonost naroda, pa smo imali mnogo divnih prilika da pokaemo ta se moe uiniti naelima zdravstvene reforme za vraanje zdravlja onima iji su sluajevi proglaeni beznadenim... Za vreme sastanaka pod atorima i od kue do kue Treba da uloimo vee napore pouavajui ljude istinama zdravstvene reforme. Za vreme svakog sastanka pod atorima treba uiniti napore i prikazati ta se moe uiniti u pripremanju ukusne zdrave hrane od itarica, voa, oraha i povra. U svakom mestu, u kome su nove zajednice dovedene istini, treba davati pouke o pripremanju zdrave hrane. Treba izabrati radnike koji mogu da rade od kue do kue u ovom vaspitnom poslu. Medicinski ator na prostoru za odravanje sastanaka (1900) 6T, 112.113. 764. to se vie pribliavamo kraju vremena, moramo sve vie i vie da uzdiemo pitanje zdravstvene reforme i hrianske umerenosti, iznosei ih mnogo izriitijim i odlunijim nainom. Mi stalno moramo da se borimo da vaspitavamo narod ne samo reima nego i svojim ivotom. Pouka i ivot zajedno imaju upeatljiv uticaj. Na sastancima pod atorima narodu treba dati uputstva u vezi sa problemima zdravlja. Na naim sastancima u Australiji, svakog dana odravana su predavanja o zdravlju i to je izazvalo ogromno zanimanje. Na prostoru na kome je odravan sastanak, nalazio se ator koji su koristili lekari i medicinske sestre dajui besplatne medicinske savete i mnogi su ih traili. Hiljade ljudi prisustvovalo je ovim predavanjima i na kraju ovih sastanaka pod atorima, ljudi nisu bili voljni da se zadovolje onim to su ve nauili. U nekim gradovima u kojima su odrani sastanci pod atorima, neki od vodeih graana, obeavajui svoju saradnju, zahtevali su osnivanje ogranka sanatorijuma. I primerom i reju (1900) 6T, 112. 765. Veliki sastanci naeg naroda pruaju odlinu priliku za objanjenje naela zdravstvene reforme. Pre nekoliko godina na ovim sastancima mnogo je reeno o zdravstvenoj reformi i koristi od vegetarijanske ishrane, ali istovremeno na stolovima u atoru za ruavanje slueno je meso, a razne nezdrave namirnice prodavane su na tezgama za snabdevanje. Vera bez dela je mrtva; pouke o

248

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

zdravstvenoj reformi poricane ivotom nisu ostavile najdublji utisak. Na kasnijim sastancima, oni koji su bili na dunosti vaspitavali su reju i delom. U atoru za ruavanje nije iznoeno meso, ve su voe, itarice i povre slueni u izobilju. Kada su posetioci postavili pitanja koja su se odnosila na meso, koje nije bilo poslueno, jasno im je iznet razlog - ono nije najzdravija hrana. (Prodaja slatkia, sladoleda i ostalih eerlema na prostoru za sastanke - 529,530) U naim sanatorijumima Letter 79, 1905. 766. Svetlost koja mi je data ukazivala je na to da treba osnovati sanatorijum u kome e se primeniti jednostavne, razumne metode leenja bolesti i napustiti leenje lekovima. U ovoj ustanovi trebalo je uiti ljude kako da se oblae, diu, pravilno jedu - kako da spree bolest pravilnim nainom ivota. (Vidi: 458) Letter 233, 1905. 767. Nai sanatorijumi treba da budu sredstva za prosveivanje onih koji dolaze na leenje. Bolesnicima treba pokazati kako mogu da ive upotrebljavajui hranu od itarica, voa, oraha i drugih proizvoda zemlje. Dobila sam uputstvo da u naim sanatorijumima treba redovno odravati predavanja sa temama o zdravlju. Ljude treba nauiti da napuste namirnice koje oslabljuju zdravlje i snagu bia za koje je Hristos dao svoj ivot. Treba ukazati na tetni uticaj aja i kafe. Bolesnike treba pouiti kako da ostave namirnice, koje tetno utiu na organe za varenje... Na potrebu sprovoenja naela zdravstvene reforme u ivot ukazati bolesnicima, ako ele da povrate svoje zdravlje. Neka se bolesnicima ukae da e ozdraviti ako budu umereni u jelu, vebajui redovno na istom vazduhu... Radom naih sanatorijuma bie otklonjene patnje i povraeno zdravlje. Narod se mora pouiti kako da ostane zdrav briljivim jedenjem i pijenjem... Uzdravanje od mesa koristie onima koji se uzdravaju. Pitanje ishrane je veoma koristan predmet. Nai sanatorijumi osnovani su sa naroitim ciljem da poue ljude da ne ivimo da bismo jeli, ve jedemo da bismo iveli. Uite bolesnike domaoj negi Letter 204, 1906. 768. Neka bolesnici budu to vie napolju, razgovarajte sa njima pokazujui vedrinu, radost i sreu, a itanjem jednostavnih biblijskih tekstova i lako razumljivim biblijskim poukama hrabrite im duu. Govorite o zdravstvenoj reformi, a ti, brate moj, nemoj da nosi preveliki teret u mnogim granama, tako da ne moe da daje jednostavne pouke o zdravstvenoj reformi. Oni koji odlaze iz sanatorijuma, trebalo bi da odu tako dobro poueni da mogu pouavati i druge metodama za leenje svojih porodica. Postoji opasnost da se mnogo vie novca potroi na maine i aparate koje bolesnici nikada ne mogu da upotrebe u svojim poukama u kui. Oni najpre treba da budu poueni kako da podese ishranu, tako da iva maina celog bia skladno moe da radi.

249

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Treba davati pouke o umerenosti Letter 145, 1904. 769. U naim medicinskim ustanovama treba davati jasne pouke o umerenosti. Bolesnicima treba ukazati na zlo od estokih pia i na blagoslov od potpunog uzdravanja. Treba ih zamoliti da odbace sve ono to je upropastilo njihovo zdravlje, a umesto toga snabdeti ih obiljem voa. Narande, limun, ljive, breskve i mnogo drugog voa moe se lako nabaviti jer je Gospodnja zemlja rodna, ako uloimo trud. (1905) M.H. 176.177. 770. One koji se bore protiv sile apetita treba pouavati naelima zdravog naina ivota. Njima bi trebalo ukazati na to da prekraj zakona zdravlja, stvaranjem bolesnog stanja i neprirodne elje, postavlja temelj navici uzimanja estokih pia. Jedino ivljenjem u poslunosti prema naelima zdravlja, mogu da se nadaju osloboenju od jake elje za neprirodnim, nadraujuim sredstvima. Dok zavise od boanske snage u kidanju veza apetita, oni moraju da sarauju sa Bogom time to e potovati Njegove moralne i telesne zakone. Potrebna je sveobuhvatna reforma MS 1, 1888. 771. Koji je to naroiti posao koji smo pozvani da izvrimo u svojim zdravstvenim ustanovama? Umesto da ih reju i primerom uite poputanju izopaenom apetitu, vaspitavajte ih suprotno tome. Podignite vrednost reforme u svakoj grani. Apostol Pavle podie svoj glas: Molim vas dakle, brao, milosti Boje radi, da date telesa svoja u rtvu ivu, svetu, ugodnu Bogu; to da bude vae duhovno bogomoljstvo. I ne vladajte se prema ovome veku, nego se promenite obnovljenjem uma svojega, da biste mogli kuati koje je dobra i ugodna i savrena volja Boja. (Rimljanima 12,1.2) Nae zdravstvene ustanove osnovane su da predstavljaju iva naela iste, savrene i zdrave ishrane. Pouka o samoodricanju i vladanju nad sobom je njihova obaveza. Isus, koji je stvorio oveka i koji ga je otkupio, treba da se uzdigne pred svima koji dolaze u nae ustanove. Saznanje o putu ivota, mira i zdravlja mora da se iznosi stih po stih, pravilo po pravilo, da ljudi i ene uvide neophodnost reforme. Oni moraju da stignu dotle da napuste poniavajui ivot i navike koji su postojali u Sodomu i pretpotopnom svetu koji je Bog unitio zbog njegovog greha (Matej 24,37-39). Svi koji e poseivati nae zdravstvene ustanove treba da budu poueni. Plan spasenja treba izneti svima, uzvienima i ponienima, bogatima i siromanima. Treba iznositi briljivo pripremane pouke, da se u poputanju neumerenosti u jelu i piu, koje je u modi, mogu videti uzroci bolesti, patnji i ravih navika koje dolaze kao posledice. (Kako sprovoditi reformu u ishrani - 426) Lie sa drveta ivota (1909) 9T, 168. 772. Dobila sam uputstvo da nije potrebno da oklevamo u poslu koji treba da izvrimo u delu zdravstvene reforme. Ovim poslom treba da stignemo do dua glavnim i sporednim putevima. Dobila sam naroitu svetlost da e mnoge due u naim sanatorijumima primiti i posluati sadanju

250

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

istinu. U ovim ustanovama ljude i ene treba pouiti kako da brinu o svom telu i istovremeno kako da postanu jaki u veri. Oni treba da saznaju kakvo znaenje ima jedenje tela i pijenje krvi Bojeg Sina. Ree mu Isus: Rei koje vam ja rekoh duh su i ivot su. (Jovan 6,63) Nai sanatorijumi treba da postanu kole u kojima se moe dobiti pouka iz medicinskomisionarske oblasti. Duama bolesnim od greha oni treba da donesu lie sa drveta ivota, koje e im povratiti mir, nadu i veru u Isusa Hrista. Priprema za molitvu za ozdravljenje (1905) M.H. 227.228. 773. Promaen je posao uiti ljude da gledaju na Boga kao na lekara svojih bolesti, ako ne naue kako da napuste svoje nezdrave navike. Da bi dobili Njegove blagoslove kao odgovor na molitvu, oni moraju da prestanu da ine zlo i naue da ine dobra. Njihova okolina mora biti zdrava, njihove ivotne navike ispravne. Oni moraju da ive u skladu sa Bojim zakonima, kako prirodnim, tako i duhovnim. Lekari treba da prosveuju svoje bolesnike MS 22, 1887. 774. Zdravstvene ustanove bie najbolja mesta za vaspitavanje onih koji pate, da ive u skladu sa prirodnim zakonima i prestanu sa svojim navikama koje rue zdravlje. To se odnosi na rave navike u ishrani i odevanju, koje su u skladu sa navikama i obiajima u svetu i koje nisu po Bojoj naredbi. Oni vre dobar posao prosveivanja naega sveta... Postoji stvarna potreba, ak i medu lekarima, reformatorima, u oblasti leenja bolesti, da uloe vei trud za lino unapreenje i uzdizanje i da sa interesovanjem pouavaju one koji trae lekarsku pomo da bi utvrdili uzrok svoje bolesti. Oni naroito treba da skrenu njihovu panju na zakone koje je Bog osnovao i koji se ne mogu nekanjivo kriti. Oni se mnogo zadravaju na dejstvu bolesti, a ne skreu panju na zakone koji sveto i pametno moraju biti prihvaeni da bi bolest bila spreena. Ako lekar ima rave navike u jelu, ako njegov apetit nije ogranien zdravom, jednostavnom hranom, iz koje je u velikoj meri izostavljeno ivotinjsko meso, nego voli meso, jer je razvio ukus za nezdravu hranu, njegove misli su skuene i on e ukus i apetit svojih bolesnika usmeravati onome to on voli, pre nego to e im ukazati na naela zdravstvene reforme. On e prepisati bolesnicima meso, iako je to najgora hrana koju mogu da jedu; ona nadrauje, ali ne daje snagu. On se ne raspituje za njihove ranije navike u jelu i piu i ne obraa naroitu panju na njihove pogrene navike, koje su u toku mnogih godina polagale temelj bolestima. Savesni lekari treba da budu spremni da prosvete one koji su u neznanju i mudro napiu svoje recepte, zabranjujui u njihovoj ishrani ono to znaju da je pogreno. Oni treba jasno da izloe ono to po zakonu zdravlja smatraju tetnim i da puste da ovi patnici savesno uine za sebe ono to mogu i na taj nain zauzmu pravilan stav prema zakonima ivota i zdravlja. (Dunost je lekara i pomonika da vaspitavaju svoj ukus - 720) (Odgovornost lekara da vaspitava reju i perom o zdravom kuvanju - 382) (Bolesnike u oporavilitima treba uiti da ne jedu meso - 720)

251

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Sveana dunost (1902) 7T, 74.75. 775. Kada neki lekar vidi da bolesnik pati od oboljenja prouzrokovanog nepravilnim jelom i piem, pa ipak zanemari da mu na to ukae i istakne potrebu reforme, on svom blinjem nanosi tetu. Pijanice, manijaci, oni koji su se odali razuzdanosti, obraaju se lekaru koji treba jasno i nedvosmisleno da izjavi da je patnja ishod greha. Mi smo primili veliku svetlost o zdravstvenoj reformi. Zato nismo odluniji i ozbiljniji u tenji da se borimo protiv uzroka koji izazivaju bolest? Kako nai lekari mogu da sauvaju mir, dok posmatraju neprekidnu borbu sa bolom i stalno rade da ublae patnje? Da li se mogu uzdrati od podizanja glasa opomene? Da li su dobronamerni i milosrdni, ako ne propovedaju strogu umerenost kao lek za bolesti. Moralna hrabrost potrebna je reformatorima u ishrani C.T.B.H. 121. (1890) C.H. 451.452. 776. Mnogo dobra moe se uiniti prosveivanjem svih onih do kojih moemo stii, govorei im o najboljim sredstvima ne samo za leenje bolesnika, nego i u spreavanju bolesti i patnji. Lekar koji se trudi da prosveti svoje bolesnike i upozna ih sa prirodom i uzrocima njihove bolesti, pouavajui ih kako da izbegnu bolesti, moe da ima naporan posao, ali ako je savestan pristalica reforme, jasno e govoriti o tetnom uticaju poputanja u jelu, piu i oblaenju, o preoptereenju ivotnih snaga koje je dovelo njegove bolesnike dotle dokle su stigli. On nee poveavati zlo davanjem lekova, sve dok iscrpljena priroda ne bude odustala od borbe, nego e svoje bolesnike uiti kako da stvore pravilne navike i pomognu prirodi u njenom poslu obnove, mudrom upotrebom njenih jednostavnih lekova. U svim naim zdravstvenim ustanovama treba naroito istai posao davanja uputstava o zakonima zdravlja. Naela zdravstvene reforme treba briljivo i temeljito izneti svakome, kako pred bolesnike, tako i pred pomonike. Ovaj posao zahteva moralnu hrabrost, jer dok e mnogi imati koristi od takvih napora, drugi e biti uvreeni. Meutim, pravi Hristov uenik, onaj iji je nain miljenja u skladu sa Bojim nainom miljenja, dok neprekidno ui, on e i pouavati, uzdiui misli drugih daleko iznad zabluda koje vladaju u ovom svetu. Saradnja sanatorijuma i kola Letter 82, 1908. 777. Jasna svetlost istie da nae vaspitne ustanove treba, gde god je to mogue, da budu povezane sa naim sanatorijumima. Rad ovih dveju ustanova treba da obrazuje skladnu celinu. Zahvalna sam to imamo kolu u Loma Lindi. Vaspitna sposobnost merodavnih lekara potrebna je kolama u kojima se spremaju za slubu medicinski misionari-evanelisti. Uenike u koli treba pouiti da budu stroge pristalice zdravstvene reforme. Uputstva data o bolestima i njihovim uzrocima, nain spreavanja bolesti i obuka u leenju bolesnika bie dokaz neprocenjivog obrazovanja, koje treba da dobiju aci u svim naim kolama. Stvaranje ove skladne celine izmeu naih kola i sanatorijuma dae mnoge prednosti. Uputstvima dobijenim u sanatorijumu, aci e nauiti kako da izbegnu stvaranje nemarnih i neumerenih navika u jelu.

252

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Evaneoski posao i gradske misije (1909) 97, 112. 778. Nama je kao narodu poveren rad objavljivanja naela zdravstvene reforme. Ima nekih koji smatraju da pitanje ishrane nema takav znaaj da bi trebalo da bude ukljueno u njihov evaneoski rad. Meutim, takvi ine veliku greku. Boja Re kae: Ako dakle jedete, ako li pijete, ako li drugo to inite, sve na slavu Boju inite. (1. Korinanima 10,31) Predmet umerenosti u celokupnom znaenju, ima znaajno mesto u delu spasavanja. Za nae misije u gradu, potrebne su pogodne prostorije, u kojima se moe obaviti pouavanje i okupiti oni kod kojih je probueno interesovanje. Ovaj vaan posao ne sme se primitivno obavljati, jer e ostaviti nepovoljan utisak na umove ljudi. Sav posao treba da nosi jasno svedoanstvo o Tvorcu istine i ispravno predstavlja svetlost i vanost istina Vesti treeg anela. C.T.B.H. 117. (1890) C.H. 449.450. 779. U svim naim misijama, mudre ene koje znaju kako da pripreme zdravu i ukusnu hranu treba zaduiti za voenje domainstva. Trpeza treba da bude obilato snabdevena hranom najboljeg kvaliteta. Ako neko ima izopaeni apetit koji trai aj, kafu, zaine i nezdrava jela, prosvetite ga. Pokuajte da probudite savest. Iznesite im biblijska naela o higijeni. Neka propovednici propovedaju naela reforme C.T.B.H. 117. (1890) C.H. 449. 780. Sami sebe treba da vaspitamo ne samo da ivimo u skladu sa zakonima zdravlja, nego i druge da uimo boljem putu. Mnogi, ak i oni koji istiu da veruju u naroite istine za dananje vreme, alosne su neznalice u pogledu zdravlja i umerenosti. Potrebno je da ue, stih po stih, pravilo po pravilo. Ovaj predmet, stalno sve, mora da bude pred njima. Preko ovog predmeta ne sme se prei kao preko neega nebitnog, jer gotovo svaka porodica treba da bude pokrenuta ovim pitanjem. Savest mora da bude podignuta do slube sprovoenja u delo naela prave reforme. Bog zahteva da Njegov narod bude umeren u svemu. Dok god ne bude sprovodio u delo pravu umerenost, on nee i ne moe prihvatiti posveujui uticaj istine. Nai propovednici treba da budu obaveteni o ovom pitanju. Oni ne treba da ga potcene, niti da ih odvrate od njega oni koji ih nazivaju ekstremistima. Neka sami otkriju u emu se sastoji prava zdravstvena reforma i neka propovedaju njena naela reju i tihim, doslednim primerom. Na naim velikim skupovima treba davati uputstva o zdravlju i umerenosti. Trudite se da pokrenete um i savest. Unesite u slubu sve darove koje imate i nastavite posao sa publikacijama iz ovog predmeta. Vaspitati, vaspitati, vaspitati, je vest koja je usaena u mene. (1900) 6T, 112. 781. to se vie pribliavamo kraju vremena, moramo se sve vie i vie uzdizati u pitanju zdravstvene reforme i hrianske umerenosti, iznosei je mnogo izriitije i odreenije. Stalno moramo da se trudimo da vaspitavamo narod, ne samo svojim reima nego i svojim ivotom. Pouka i delo zajedno imaju upeatljiv uticaj.

253

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Poziv propovednicima, predsednicima oblasti i ostalim voama (1900) 6T, 376-378. 782. Nai propovednici treba da budu obaveteni o zdravstvenoj reformi. Potrebno je da budu upoznati sa fiziologijom i higijenom; oni treba da razumeju zakone koji upravljaju telesnim ivotom i njihov odnos prema zdravlju duha i due. Hiljade i hiljade ljudi malo zna o divnom telu koje im je Bog dao ili o brizi koju mu treba ukazati, i zato pridaju vei znaaj prouavanju predmeta manje vanosti. Propovednici i ovde treba da izvre svoj posao. Kada u odnosu prema ovom predmetu zauzmu pravilan stav, mnogo e dobiti. U svom ivotu i svojim domovima treba da posluaju zakone ivota, sprovodei u delo prava naela i ivei ispravno. Tada e biti u stanju da pravilno govore o ovom predmetu, vodei ljude sve vie i vie u ovom delu reforme. ivei u svetlosti, oni mogu da objave vest izuzetne vrednosti onima kojima je potrebno upravo takvo svedoanstvo. Kada propovednici spoje iznoenje zdravstvenih pitanja sa svojim celokupnim radom po crkvama, nastaju dragoceni blagoslovi i bogata iskustva. Narod mora da dobije svetlost o zdravstvenoj reformi. Ovaj posao je zanemaren i mnogi gotovo umiru zato to im je potrebna svetlost koju treba da imaju i koju moraju da imaju pre nego to podlegnu sebinom poputanju. Predsednici naih oblasti treba da shvate da je krajnje vreme da daju pravi odgovor na ovo pitanje. Propovednici i uitelji, treba drugima da daju svetlost koju su primili. U svakoj grani potreban je njihov rad. Bog e im pomoi. On e osnaiti svoje sluge koji vrsto stoje i koji se nee odvratiti od istine i pravde da bi udovoljili samome sebi. Delo vaspitanja u medicinsko-misionarskoj grani je znaajan korak napred u buenju oveka za njegove moralne odgovornosti. Da su propovednici uzeli u svoje ruke ovaj posao, u njegovim raznim oblicima i u skladu sa svetlou koju je Bog dao, tada bi reforma u jelu, piu i oblaenju bila mnogo odlunija. Meutim, neki su neposredno stali na put napretku zdravstvene reforme. Oni su zadravali narod svojim ravnodunim i osuivakim primedbama, ili ismejavanjem i alama. Oni sami i veliki broj dragih patili su u samrtnim mukama, ali svi oni jo uvek nisu stekli mudrost. Samo tekom borbom uinjen je neki napredak. Narod nije bio voljan da se odrekne sebe, nije bio voljan da svoj um i volju preda Bojoj volji, i u svojim linim patnjama i u svom uticaju na druge, iskusio je sigurne posledice takvog ponaanja. Crkva stvara istoriju. Svakoga dana ima borbe i napredovanja. Sa svih strana napadaju nas nevidljivi neprijatelji i mi ili pobeujemo milou, koju nam Bog daje, ili smo pobeeni. Ja molim one koji su zauzeli neutralan stav prema zdravstvenoj reformi da se obrate. Ova svetlost je dragocena i Gospod mi je dao vest da podstaknem sve one koji nose odgovornost u bilo kojoj grani dela Gospodnjeg, da se zaloe da u srcu i ivotu prevagne istina. Samo na taj nain svako moe da se bori sa iskuenjima koja e sigurno susresti u svetu. Nesprovoenje zdravstvene reforme onesposobljava za propovedniku slubu Zato neki izmeu nae brae propovednika pokazuju tako malo zanimanja za zdravstvenu reformu? To je zato to se uputstva o umerenosti u svemu, suprote njihovom ivotu poputanja samom sebi. U nekim mestima to je veliki kamen spoticanja na putu podsticanja ljudi na istraivanje, sprovoenje u delo i pouavanje zdravstvene reforme. Nijedan ovek ne sme biti izdvojen za uiteljsku slubu u narodu, dok njegovo uenje ili primer protivurei Bojem

254

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

svedoanstvu o ishrani, koje je dao svojim slugama, jer e to stvoriti zbrku. Nepotovanje zdravstvene reforme ini ga nepodobnim za slubu Gospodnjeg vesnika. Svetlost koju je Gospod dao o ovom pitanju u svojoj Rei, jasna je i ljudi e razliito biti kuani da se vidi da li e paziti na nju. Svakoj crkvi, svakoj porodici potrebna je pouka o hrianskoj umerenosti. Svi treba da znaju kako da jedu i piju da bi ouvali zdravlje. Mi se nalazimo u toku zavrnih scena istorije ovog sveta i u redovima onih koji svetkuju Subotu treba da se odvija skladno delovanje. Oni koji ne uestvuju u velikom delu pouavanja naroda u ovom pitanju, ne idu putem kojim vodi veliki Lekar. Ako ko hoe za mnom ii, kae Hristos, neka se odree sebe, i uzme krst svoj i ide za mnom. (Matej 16,24) Zdravstveno vaspitanje u domu (1905) M.H. 386. 783. Roditelji treba vie da ive za svoju decu, a manje za drutvo. Prouavajte predmete o zdravlju i sprovodite svoje znanje u ivot. Nauite svoju decu da rasuuju o uzroku i posledici. Uite ih da ako ele zdravlje i sreu, moraju da sluaju prirodne zakone. Iako ne moete, kao to elite, da vidite tako brzo poboljanje, nemojte se obeshrabriti, nego strpljivo i istrajno nastavite svoj posao. Od kolevke uite svoju decu da sprovode u ivot samoodricanje i vladanje nad samim sobom. Uite ih da uivaju u lepotama prirode i da korisnim zanimanjima dosledno vebaju sve snage tela i duha. Vaspitavajte ih tako da imaju zdrav telesni i duevni sastav, dobar moral, vedro raspoloenje i blagu narav. Utisnite u njihov nean um istinu da Bog ne eli da ivimo samo za sadanje uivanje, nego za svoje konano dobro. Uite ih da je poputanje iskuenju slabost i zlo, a da je odupiranje plemenito i hrabro. Ove pouke bie kao seme posejano na dobroj zemlji i ono e doneti plod koji e obradovati vae srce. Boje delo spreeno sebinim poputanjem (1900) 6T, 370.371. 784. Vest o zdravstvenoj reformi treba odneti svakoj crkvi. Ovaj posao treba sprovesti u svakoj koli. Ni direktoru ni profesorima ne treba poveriti vaspitanje mladih, sve dok ne steknu praktino znanje o ovom predmetu. Neki su uzeli slobodu da kritikuju, da postavljaju pitanja i pronalaze greke u naelima zdravstvene reforme, o emu iskustvom malo znaju. Oni treba da stanu rame uz rame, srce uz srce, sa onima koji ispravno rade. Predmet zdravstvene reforme iznesen je u crkvama, ali svetlost nije iskreno primljena. Sebino poputanje koje rui zdravlje ljudi i ena, suprotstavilo se uticaju vesti, koja treba da pripremi narod za veliki dan Gospodnji. Ako crkve oekuju silu, one moraju da ive prema istini koju im je Bog dao. Ako vernici naih crkava potcenjuju svetlost o ovom predmetu, ponjee sigurne posledice kako u telesnoj tako i u duhovnoj izopaenosti. Uticaj starijih vernika zatrovae one koji su skoro prili veri. Gospod sada ne radi da dovede mnoge due istini, zbog vernika crkve koji nikada nisu bili obraeni i onih koji su nekada bili obraeni, a sada ponovo pali u greh. Kakav e uticaj imati ovi neposveeni vernici na novoobraene? Zar nee uiniti bezuticajnom vest, koju je Bog dao i koju Njegov narod treba da nosi?

255

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Svaki vernik treba da objavi istinu (1902) 7T, 62. 785. Doli smo u vreme kada svaki vernik Crkve treba da se dri medicinsko-misionarskog dela. Svet je bolnica puna rtava, obolelih od telesnih i duhovnih bolesti. Ljudi svuda ginu zbog nedostataka u poznavanju istine koja nam je poverena. Vernici Crkve treba da se probude i shvate svoju odgovornost u irenju ovih istina. Oni koji su prosvetljeni istinom, treba da budu nosioci svetlosti svetu. Sakrivati nau svetlost u ovo vreme, znai initi stranu greku. Dananja vest Bojem narodu glasi: Ustani, svetli se, jer doe svetlost tvoja, i slava Gospodnja obasja te. (Isaija 60,1) Na svakom koraku vidimo one koji su imali mnogo svetlosti i znanja kako namerno izabiraju zlo umesto dobra. Ne inei nikakav pokuaj da se reformiu, oni postaju sve gori i gori. Meutim, Boji narod ne treba da hoda u tami. On treba da hoda u svetlosti, jer je pristalica reforme reformator. Osnivajte nova sredita (1904) 8T, 148. 786. Izriita dunost Bojeg naroda je da ide u zabaene predele. Neka svom snagom prione na rad da oisti novo zemljite, da osnuje nova sredita uticaja kad god za to postoji neka mogunost. Skupite radnike koji imaju prave misionarske revnosti i neka pou, blizu i daleko, da ire svetlost i znanje. Neka odnesu ivotna naela zdravstvene reforme zajednicama koje u velikoj meri ne poznaju ova naela. Obrazujte razrede i dajte pouke o leenju bolesti. (1909) 9T, 36.37. 787. Za ene kao i za mukarce postoji iroko polje rada. Pomo sposobnih kuvarica, krojaica, bolniarki veoma je potrebna. lanovi siromanih porodica treba da naue da kuvaju, da iju i popravljaju svoja odela, da neguju bolesne, da se pravilno brinu o kui. ak i decu treba pouiti kako da uine mala dela ljubavi i milosra onima koji su manje sreni od njih. Vaspitai, idite napred (1909) 9T, 112.113. 788. Delo zdravstvene reforme je Gospodnje sredstvo za umanjenje patnji u naem svetu i oienje Njegove Crkve. Pouite ljude da mogu da rade kao Boji pomonici, tako to e saraivati sa Uiteljem u obnovljenju telesnog i duhovnog zdravlja. Ovo delo nosi peat Neba i otvorie vrata drugim dragocenim istinama. Za sve koji razumno ele da se prihvate ovoga posla ima mesta. Vest, za koju sam dobila uputstvo da je objavim, glasi da delu zdravstvene reforme treba dati mesto u prvom redu. Pokaite njenu vrednost tako jasno da se oseti ogromna potreba za njom. Uzdravanje od svih tetnih jela i pia plod je prave vere. Onaj koji je potpuno obraen napustie svaku tetnu naviku i elju. Potpunim uzdravanjem pobedie svoju elju za poputanjem koje razara zdravlje. Dobila sam nalog da kaem uiteljima zdravstvene reforme: Idite napred! Svetu je potreban i najmanji uticaj koji moete da izvrite sa eljom da potisnete plimu moralne nesree. Neka oni koji

256

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

propovedaju Vest treeg anela verno stanu pod svoju zastavu.

DEO II - KAKO IZNOSITI NAELA ZDRAVSTVENE REFORME


Imajte u vidu veliki cilj reforme (1905) M.H. 146.147. 789. Postoji velika potreba za pouavanjem o reformi ishrane. Rave navike u jelu i upotreba nezdrave hrane u velikoj meri odgovorna je za neumerenost, greh i razuzdanost koji mue svet. Prilikom iznoenja zdravstvenih naela imajte na umu veliki cilj reforme - cilj da obezbedite najbolji razvoj tela, uma i due. Pokaite da su prirodni zakoni, zato to su to Boji zakoni, odreeni za nae dobro i da poslunost njima donosi sreu u ovom ivotu i pomae pripremi za budui ivot. Vodite ljude da prouavaju izraz Boje ljubavi i mudrosti u delima prirode. Vodite ih da prouavaju taj divan organizam, ljudsko telo, i zakone koji njime upravljaju. Oni koji zapaaju dokaze Boje ljubavi, koji razumeju neto od Njegove mudrosti i blagotvornosti Njegovih zakona i ishod poslunosti, svoje dunosti i obaveze posmatrae sa sasvim druge take gledita. Umesto da potovanje zakona zdravlja posmatraju kao rtvu ili samoodricanje, oni e ga smatrati kao neprocenjiv blagoslov. Svaki evaneoski radnik oseae da je otkrivanje naela zdravog naina ivota, deo njemu odreenog posla. Velika je potreba za ovim poslom i svet je otvoren za njega. (1905) M.H. 130. 790. Boji zahtevi treba da se ureu u savest. Ljudi i ene moraju da se probude i shvate dunost vladanja samim sobom, potrebu istote i osloboenja od svake iskvarene elje i navike. U njih je potrebno utisnuti injenicu da su sve njihove umne i telesne snage Boji dar i da ih zato Njemu za slubu, treba sauvati u najboljem moguem stanju. Sledite Spasiteljeve metode (1905) M.H. 143.144. 791. Samo Hristova metoda donee pravi uspeh u pribliavanju ljudima. Spasitelj se pridruio ljudima kao Onaj koji im eli dobro. On je pokazivao svoje saoseanje prema njima, sluio u njihovim potrebama i pridobio njihovo poverenje. Tada ih je pozvao: Hajdete za mnom. Potrebno je da se linim naporima pribliimo ljudima. Kada bi se manje vremena posvetilo propovedanju, a vie vremena linoj slubi, ostvaren bi bio vei uspeh. Siromanima treba pomoi, treba se brinuti za bolesne, alosne i nevoljne treba uteiti, one koji ne znaju treba pouiti, neiskusne treba posavetovati. Mi treba da plaemo sa onima koji plau i da se radujemo sa onima koji se raduju. Praen silom vere, silom molitve, silom Boje ljubavi, ovaj posao nee biti i ne moe biti bez ploda. Uvek treba da imamo na umu da je cilj medicinsko-misionarskog rada da se ljudima i enama, bolesnim od greha, ukae na oveka sa Golgote koji uzima grehe sveta. Ugledanjem na Njega preobraziemo se u Njegovo oblije. Mi treba da ohrabrimo bolesne i one koji pate da gledaju na Isusa i da ive. Neka radnici stalno uzdiu Hrista, velikog Lekara, pred onima kojima je bolest tela i due donela obeshrabrenje. Ukaite im na Onoga koji moe da izlei i telesne i duhovne bolesti. Govorite im o Onome koji je dirnut saoseanjem za njihove slabosti. Podstaknite ih da se predaju na

257

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

staranje Onome koji je dao svoj ivot da bi im omoguio veni ivot. Govorite im o Njegovoj ljubavi, priajte im o Njegovoj spasonosnoj sili! Pokaite takt i ljubaznost (1905) M.H. 156.157. 792. U svakom poslu mislite da ste povezani sa Hristom, da ste deo velikog plana spasenja. Hristova ljubav, kao isceljujua i ivotvorna reka treba da tee kroz va ivot. Poto elite da dovedete druge u krug Njegove ljubavi. neka istota vaeg jezika, nesebinost vae slube, radost vaeg ponaanja dokae silu Njegove milosti. Prikaite Ga tako istim i pravednim ovom svetu, da Ga ljudi mogu posmatrati u Njegovoj lepoti. Malo koristi ima od pokuaja da druge reformiemo napadajui ono to moda smatramo ravim navikama. Takav napor esto donosi vie tete nego dobra. U svom razgovoru sa enom Samarjankom, umesto da omalovai Jakovljev izvor, Hristos joj je pokazao neto bolje. Da ti zna dar Boji, rekao je, i ko je taj koji ti govori: daj mi da pijem, ti bi iskala u njega i dao bi ti vodu ivu. (Jovan 4,10) On je skrenuo razgovor na blago koje je mogao da podari, nudei eni neto bolje od onoga to je posedovala - ivu vodu, evaneosku radost i nadu. Ovo je slikovito prikazivanje naina, koji i mi treba da usvojimo u svome radu. Mi moramo da ponudimo ljudima neto bolje od onoga to oni poseduju - Hristov mir koji prevazilazi svaku mudrost. Mi moramo da im govorimo o Bojem svetom zakonu, koji je slika Njegovog karaktera, izraz onoga to On eli da postanu... Reformatori treba da budu najnesebiniji, najljubazniji i najuljudniji od svih ljudi na ovome svetu. U njihovom ivotu treba da se vidi prava dobrota iz nesebinih dela. Radnik koji pokazuje nedostatak ljubaznosti, koji pokazuje nestrpljenje prema neznanju ili kolebanju drugih, koji govori brzopleto ili radi nepromiljeno, moe da zatvori vrata srca tako da nikada vie ne moe da dopre do njih. Reforma ishrane treba da bude postepena (1902) 7T, 132-136. 793. Od poetka dela zdravstvene reforme, nali smo za potrebno da vaspitavamo, vaspitavamo, vaspitavamo. Bog eli da nastavimo ovo delo vaspitavanja naroda... U upuivanju u zdravstvenu reformu, kao i u svakom drugom evaneoskom radu, sa ljudima treba da se upoznamo tamo gde se nalaze. Dok god ne moemo da ih nauimo kako da pripreme ukusna, hranljiva, a ipak jevtina jela u skladu sa zdravstvenom reformom, nemamo prava da im iznosimo najnaprednije predloge o zdravoj ishrani. Neka reforma u ishrani bude postepena. Neka se narod poui kako da pripremi hranu ne upotrebljavajui mleko ili maslac. Recite im da e uskoro doi vreme, kada vie nee biti sigurna upotreba jaja, mleka, pavlake ili maslaca, zato to se bolesti medu ivotinjama poveavaju u srazmeri sa poveanjem zla medu ljudima. Blizu je vreme kada e, usled greha palog ljudskog roda, ceo ivotinjski svet uzdisati od bolesti koje mue nau Zemlju. Bog e svom narodu dati sposobnosti i umenosti da pripremi zdravu hranu bez ovih namirnica. Neka na narod napusti sve nezdrave recepte. Neka naui kako da ivi zdravim nainom ivota, uei druge onome to je sam nauio. Neka ovo znanje prenosi kao to prenosi biblijska

258

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

uputstva. Neka naui ljude da sauvaju zdravlje i poveaju snagu izbegavanjem mnogog kuvanja koje je napunilo svet hroninim bolesnicima. Reju i primerom objasnite da je hrana, koju je Bog dao Adamu u njegovom bezgrenom stanju, najbolja za upotrebu ako ovek eli da povrati to bezgreno stanje. Oni koji daju pouke o naelima zdravstvene reforme treba da budu mudri u shvatanju bolesti i njihovih uzroka, znajui da svako ovekovo delovanje treba da bude u savrenom skladu sa zakonima ivota. Svetlost koju je Bog dao o zdravstvenoj reformi za nae je spasenje i spasenje sveta. Ljudi i ene treba da budu podrobno obaveteni o sastavu oveijeg tela, koje je Tvorac pripremio kao svoje prebivalite i nad kojim eli da budemo verni pristavi. Jer ste vi crkve Boga ivoga, kao to ree Bog: useliu se u njih, i iveu u njima, i biu im Bog, i oni e biti moj narod. (2. Korinanima 6,16) Uzdignite naela zdravstvene reforme i neka Gospod vodi potene u srcu. Iznosite naela umerenosti u njihovom najprivlanijem obliku. irite knjige u kojima se nalaze uputstva o zdravom nainu ivota. Uticaj naih zdravstvenih publikacija - Ljudima je potrebna svetlost koja blista sa stranica naih zdravstvenih knjiga i asopisa. Bog eli da upotrebi ove knjige i asopise kao sredstva preko ije svetlosti e privui panju ljudi i pokrenuti ih da paze na opomenu iz Vesti treeg anela. Nai zdravstveni asopisi su orua u polju koja treba da izvre naroiti posao u irenju svetlosti, koju stanovnici sveta moraju da dobiju u ovaj dan pripreme za Gospoda. Oni vre izvanredan uticaj u interesu zdravlja, umerenosti i reforme moralne istote u drutvu, donosei veliko dobro narodu iznoenjem ovih predmeta na prikladan nain i u njihovoj pravoj svetlosti. Traktati o zdravstvenoj reformi R.H. Nov. 4. 1875. 794. Treba uiniti mnogo ozbiljnije napore i prosvetliti ljude uzvienim predmetom zdravstvene reforme. Traktate, od etiri, osam, dvanaest, esnaest ili vie stranica, koji sadre odabrane, dobro napisane lanke u vezi sa ovim krupnim pitanjem, treba rasturati kao lie u jesen. (Bolesnici u sanatorijumima treba da budu pouavani predavanjima - 426) (Pravilno snabdevenim stolom bolesnici u sanatorijumima treba da naue pravilnu ishranu 442,443) (Bolesnici u sanatorijumima treba da se naue umerenosti - 474) Mudro postupanje sa pitanjem mesne hrane Letter 102, 1896. 795. U ovoj zemlji (Australija) postoji organizovano vegetarijansko drutvo, ali broj njegovog lanstva je prilino mali. Ljudi iz svih drutvenih slojeva, upotrebljavaju, mnogo mesa. To je najjevtinija namirnica; ak i tamo gde vlada veliko siromatvo na stolovima se obino nalazi meso. Zbog toga je jo potrebnije da sa pitanjem jedenja mesa mudro postupamo. U odnosu prema ovom predmetu ne treba brzo raditi. Mi treba da razmotrimo poloaj naroda i silu navika koje su stvarane tokom celog ivota. Treba da budemo paljivi i da svoja shvatanja ne naturamo drugima, tako kao da je ovo pitanje probe, a oni koji jedu mnogo mesa kao da su najvei grenici. Svi treba da dobiju svetlost o ovom pitanju, ali ona treba da bude paljivo iznesena. Navike za

259

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

koje se celog ivota mislilo da su ispravne ne mogu se promeniti brzim i grubim merama. Mi treba da vaspitavamo narod na sastancima pod atorima i na drugim velikim skupovima. U toku objavljivanja naela zdravstvene reforme, pazite da uenje ne bude unazaeno primerom. Neka se nikakvo meso ne nade u naim restoranima ili atorima za ruavanje, a njegovo mesto neka se popuni voem, itaricama i povrem. Mi moramo da sprovodimo u ivot ono to uimo. Kada sednemo za sto na kome ima mesa, ne treba da uinimo prepad na one koji ga upotrebljavaju, ali zato sami ne treba da ga se dohvatamo, a kada nas upitaju za razlog takvog postupanja, treba ljubazno da objasnimo zato ga ne upotrebljavamo. Vreme kada treba utati Letter 76, 1895. 796. Nikada nisam smatrala da je moja dunost da kaem da niko ni pod kakvim uslovima ne sme da okusi meso. Rei to narodu koji je vaspitan da u tako velikoj meri ivi na mesnoj hrani, znailo bi ii u krajnost. Nikada nisam smatrala da je moja dunost da postavljam sveobuhvatne tvrdnje. Sve to sam rekla, rekla sam u smislu dunosti, ali sam se ogradila u svojim tvrdnjama, zato to nikome nisam elela da dam prilike da bude savest drugome... U ovoj zemlji stekla sam iskustvo, koje je slino iskustvu koje sam stekla u novim poljima Amerike. Videla sam porodice kojima prilike ne bi dopustile da svoj sto snabdeju zdravom hranom. Neverni susedi su im slali meso tek zaklanih ivotinja. Oni su od mesa nainili supu i nahranili svoju veliku porodicu obrocima hleba i supe. Nije moja dunost, niti smatram da je to dunost bilo koga drugog, da im dri predavanja o zlu koje nastaje jedenjem mesa. Oseam iskreno sauee prema porodicama koje su skoro prile istini i koje su tako pritisnute siromatvom da ne znaju odakle e stvoriti sledei obrok. Moja dunost nije da im propovedam o zdravoj hrani. Postoji vreme kada treba govoriti i vreme kada treba utati. Prilika koja nam se prua u okolnostima ove vrste je prilika, kada treba izgovoriti rei koje e ohrabriti i blagosloviti, pre nego osuditi i ukoriti. Oni koji su celog svog ivota iveli na mesnoj hrani ne vide nikakvo zlo u nastavljanju ovakvog ivota i sa njima treba obazrivo postupati. (1909) 9T, 163. 797. Dok radimo protiv preteranog jedenja i neumerenosti, moramo da upoznamo uslove pod kojima ivi ljudska porodica. Bog se pobrinuo za one koji ive u raznim zemljama sveta. Oni koji ele da budu Boji saradnici, moraju briljivo da razmiljaju pre nego to odrede koju hranu treba jesti, a koju ne treba. Mi treba da stupimo u vezu sa svim ljudima. Ako se zdravstvena reforma u svom najstroem obliku propoveda onima ije okolnosti spreavaju njeno usvajanje, tada e biti vie tete nego dobra. Dobila sam uputstvo da kaem kada propovedam Jevanelje siromanima, da jedu hranu koja je najhranljivija. Ja ne mogu da im kaem: Vi ne smete da jedete jaja, ili mleko ili pavlaku. Ne smete da upotrebljavate maslac u pripremanju hrane. Jevanelje mora da se propoveda siromanima, ali jo nije dolo vreme da se propie najstroa ishrana.

260

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Pogrena metoda rada (1890) C.T.B.H. 119.120. 798. Nemojte da se drite usamljenih shvatanja i da od njih stvorite probu, kritikujui druge iji se nain ivota moda ne slae sa vaim miljenjem; nego prouavajte opirno i duboko ovaj predmet i pokuajte da potpuno uskladite svoje shvatanje i nain ivota sa naelima prave hrianske umerenosti. Ima mnogo onih koji pokuavaju da poprave ivot drugih napadanjem onoga to sami smatraju ravim navikama. Oni idu onima za koje smatraju da gree, i ukazuju na njihove nedostatke, ali ne pokuavaju da uprave njihove misli pravim naelima. Ovakav nain esto je vrlo nedelotvoran da bi mogao da donese eljeni ishod. Kada pokuavamo da ispravimo druge, esto budimo njihovu borbenost i inimo mnogo vie tete nego dobra. Ta opasnost preti i onome koji opominje. Onaj koji preuzima na sebe obavezu da ispravi druge, ima izgleda da stvori naviku pronalaenja greaka i uskoro e se sve njegovo zanimanje svesti na traenje greaka i nalaenje mana. Nemojte posmatrati druge, da biste eprkali po njihovim grekama ili da biste iznosili njihove mane. Silom svoga primera nauite ih boljim navikama. Imajte uvek na umu da je veliki cilj zdravstvene reforme obezbeivanje najvieg razvoja uma, due i tela. Svi prirodni zakoni - koji su Boji zakoni - odreeni su za nae dobro. Poslunost njima donee nam sreu u ovom ivotu i pomoi nam u pripremanju za ivot koji e doi. Postoji neto bolje za razgovor nego to su mane i slabosti drugih. Govorite o Bogu i Njegovim divnim delima. Prouavajte izraze Njegove ljubavi i mudrosti u svim delima prirode. Uite primerom (1900) 6T, 336. 799. U svome druenju sa nevernima nemojte dozvoliti da vas odvuku od pravih naela. Ako sednete za njihov sto, jedite umereno i samo onu hranu koja nee stvoriti pometnju uma. uvajte se neumerenosti. Nemojte slabiti svoje umne ili telesne snage, jer ete postati nesposobni da duhovno rasuujete. uvajte svoj um u takvom stanju da Bog u njega moe da utisne dragocene istine iz svoje Rei... Nemojte posmatrati druge da biste ukazali na njihove greke i mane. Uite primerom. Neka vae samoodricanje i vaa pobeda nad apetitom bude slikoviti prikaz poslunosti pravim naelima. Neka va ivot svedoi o posveujuem i oplemenjujuem uticaju istine. Prikaite umerenost u najprivlanijem obliku Letter 135, 1902. 800. Gospod eli da svaki propovednik, svaki lekar, svaki vernik Crkve bude obazriv i ne prinudi one koji ne poznaju nau veru, da uine nagle promene u ishrani i tako ih dovede do preranog iskuenja. Uzdignite naela zdravstvene reforme i neka Gospod vodi potene u srcu. Oni e uti i verovati. Gospod od svojih vesnika ne zahteva da iznose divne istine zdravstvene reforme na takav nain da stvore predrasude u duama drugih. Neka niko ne postavi kamen spoticanja ispred onih koji idu mranim putevima neznanja. ak i kada se hvali neto to je dobro, dobro je da ne budemo previe oduevljeni da ne bismo odvratili od puta one koji dou da sluaju. Iznesite naela umerenosti u njihovom najprivlanijem obliku.

261

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Mi ne smemo nepaljivo da napredujemo. Radnici koji ulaze u nova podruja da podignu crkve, ne smeju da stvore tekoe pokuavajui da od ishrane stvore istaknuto pitanje. Oni moraju da budu paljivi i da ne povlae preuske granice. Na taj nain postavie prepreke na put drugima. Nemojte terati ljude. Vodite ih. Propovedajte re kao to jeste u Hristu Isusu ... Radnici treba da uloe odluan, istrajan napor, mislei na to da se odjednom sve ne moe nauiti. Oni treba da donesu vrstu odluku da strpljivo ue narod. 801. Zar ne mislite da je svako od nas lino odgovoran? Od ishrane neemo nainiti pitanje probe, ve emo se truditi da vaspitamo um i uzdignemo moralnu mo da zdravstvena reforma bude mudro prihvaena, kao to Pavle govori u Rimljanima 13,8-14; 1. Korinanima 9,24-27; 1. Timotiju 3,8-12. Sretnimo ljude tamo gde se nalaze Letter 363, 1907. 802. Jednom prilikom Sara (Makenterfer) bila je pozvana u jednu porodicu u Dora Kriku iji je svaki lan bio bolestan. Otac je bio iz jedne veoma ugledne porodice, meutim, poeo je da pije, a njegova ena i deca nali su se u velikoj oskudici. Za vreme bolesti u kui nije bilo nieg to bi bilo pogodno za jelo. Odbili su da jedu sve to smo im doneli. Oni su bili naviknuti na meso. Smatrali smo da se neto mora uiniti. Rekla sam Sari: Uzmi pilie i pripremi im orbu. Tako ih je Sara negovala u njihovoj bolesti i hranila ovom orbom. Uskoro su ozdravili. To je nain na koji smo radili. Nismo rekli narodu: Ne smete jesti meso. Iako mi sami nismo upotrebljavali meso, onda kada smo uvideli da je to odluujue za tu porodicu u njihovoj bolesti, dali smo im ono to smo smatrali da im je potrebno. Ima prilika kada moramo da se sretnemo sa ljudima tamo gde se nalaze. Otac ove porodice bio je inteligentan ovek. Kad se porodica oporavila, otvorili smo im Sveto pismo i ovaj ovek se obratio i prihvatio istinu. On je odbacio svoju lulu, odrekao se pia i od tog vremena, dok god je iveo, nije puio niti pio. im je to bilo mogue, uzeli smo ga na svoje imanje i poverili mu obraivanje zemlje. Kad smo otili da prisustvujemo sastancima u Njukastlu, ovaj ovek je umro. Neki nai radnici su ga briljivo negovali i leili, ali telo, dugo zloupotrebljavano, nije moglo da odgovori ovim naporima. Meutim, umro je kao hrianin i kao onaj koji je drao Zapovesti. Susretanje sa krajnostima - istorijska izjava (Za slinu izjavu brata Vajta vidi Dodatak II) (1870) 3T, 18-21. 803. Kada smo se u jesen 1870. vratili iz Kanzasa, brat B. je leao u kui bolestan od groznice... Njegov sluaj bio je kritian... Za nas nije bilo nimalo predaha, i pored toga to nam je bio potreban. Pregled, Reformator i Instruktor morali su da izau. (Njihovi urednici su u to vreme svi bili bolesni)... Moj suprug je poeo da radi, a ja sam mu pomagala u onome to sam mogla... Reformator je bio u opasnosti, da se ugasi. Brat B. je preporuivao ekstremni stav doktora Trola. Ovo je uticalo na doktora da u Reformatoru istupi odlunije, nego inae, za naputanje mleka, eera i soli. Stanovite potpunog naputanja upotrebe ovih namirnica moe sutinski da

262

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

bude ispravno, ali jo nije dolo vreme da se zauzme odluan stav prema ovim takama. Oni koji stvarno zauzimaju ovakav stav i zastupaju potpuno odbacivanje mleka, maslaca i eera iz upotrebe, treba da od toga oslobode svoje stolove. Brat B. ak iako je sa doktorom Trolom zauzeo ovaj stav u Reformatoru o tetnom dejstvu soli, mleka i eera, nije sprovodio u ivot ono to je uio. Na njegovom stolu ove namirnice svakodnevno su upotrebljavane. Mnogi od naih ljudi izgubili su svoje zanimanje za Reformator, i iz dana u dan pristizala su pisma sa obeshrabrujuim zahtevom: Molim vas prestanite da nam aljete Reformator... Mi nismo mogli nigde na zapadu da probudimo interesovanje novih pretplatnika za Zdravstveni reformator. Videli smo da su pisci u Reformatoru otili daleko od naroda, ostavljajui ga za sobom. Ako zauzmemo gledite koje savesni hriani, stvarne pristalice reforme, ne mogu da prihvate, kako moemo da oekujemo da inimo dobro drutvu do koga moemo da dopremo samo sa zdravstvenog stanovita. Strpljivost, obazrivost i istrajnost potrebni pokretu reforme Mi ne smemo da idemo bre nego to moemo da povedemo sa sobom one, iji su savest i um ubeeni u istine koje zastupamo. Moramo da se sretnemo sa ljudima tamo gde se nalaze. Neki od nas proveli su mnogo godina, dok nisu stigli do sadanjeg stava u odnosu na zdravstvenu reformu. Ostvarivanje zdravstvene reforme u ishrani spor je posao. Mi treba da se susretnemo sa monim apetitom, jer se svet odao prekomernom uivanju u jelu. Ako bismo ljudima dopustili onoliko vremena, koliko je nama bilo potrebno, dok smo doli do sadanjeg naprednog stanja u reformi, tada bismo bili veoma strpljivi sa njima i dopustili bismo im da napreduju korak po korak, kao to smo i mi to inili, dok se njihove stope ne uvrste na platformi zdravstvene reforme. Meutim, moramo biti veoma obazrivi da prebrzo ne napredujemo da ne bismo bili primorani da se vraamo istim stopama. U reformi bi bilo bolje da napravimo krai korak do cilja, nego da ga za jedan korak preemo. Ako greka uopte postoji, neka to bude na strani koja nas pribliava narodu. Iznad svega, svojim perom ne treba da zastupamo stavove koje u svojim porodicama i na svojim stolovima nismo praktino ispitali. To je pritvornost, to je jedna vrsta licemerja. U Miegenu moemo bolje da proemo bez soli, eera i mleka, nego to to mogu oni koji su nastanjeni na dalekom zapadu ili dalekom istoku gde se osea oskudica u vou... Mi znamo da slobodna upotreba ovoga veoma teti zdravlju, i u mnogim sluajevima smatramo da bi ljudi imali mnogo bolje zdravlje, da ovo uopte nisu upotrebljavali. Meutim, naa sadanja dunost ne odnosi se na ove pojave. Narod je toliko zaostao da i mi vidimo da nam jedino mogu dopustiti da povuemo crtu preko njihovog tetnog poputanja i upotrebe nadraujuih sredstava - narkotika. Izriito svedoimo protiv duvana, estokih pia, burmuta, aja, kafe, mesne hrane, maslaca, zaina, bogatih kolaa, pita sa mesom, velikih koliina soli, kao i svih nadraujuih tvari koje se upotrebljavaju kao namirnice. Ako doemo osobama koje nisu prosvetljene u odnosu na zdravstvenu reformu i odmah im iznesemo svoje najstroe stanovite, postoji opasnost da se obeshrabre, kad vide ega se sve treba odrei, tako da nee uiniti nikakav napor da sprovedu reformu. Mi moramo da vodimo ljude strpljivo i postepeno, seajui se jame iz koje smo izvaeni.

263

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

DEO III - KOLE KUVANJA


Delo od najveeg znaaja (1902) 7T, 55. 804. U velikim gradovima u kojima se obavlja lekarsko-misionarski posao, treba odravati kole kuvanja; i svuda gde snano napreduje vaspitno-misionarsko delo, treba osnovati neku vrstu zdravstvenog restorana, koji e dati stvarnu sliku pravilnog odabiranja i zdravog pripremanja hrane. (1909) 9T, 112. 805. Treba odravati kole kuvanja. Narod treba pouiti kako da sprema zdravu hranu. Njima treba ukazati na potrebu naputanja nezdrave hrane. Meutim, nikada ne treba da zastupamo oskudnu ishranu. Mogue je pripremiti zdravu hranu velike vrednosti, bez upotrebe aja, kafe i mesa. Delo pouavanja ljudi kako da pripreme hranu koja je istovremeno i zdrava i ukusna ima veliku vanost. (1902) 7T, 126. 806. Neki, poto su prihvatili vegetarijansku ishranu, vraaju se upotrebi mesne hrane. To je zaista besmisleno, nepromiljeno i otkriva nedostatak znanja kako obezbediti pravilnu ishranu koja e zameniti meso. kole kuvanja, koje e voditi mudri nastavnici, treba odravati u Americi i drugim zemljama. Sve to moemo da uinimo treba da uinimo da pokaemo ljudima vrednost reforme u ishrani. (1905) M.H. 320.321. 807. Reforma ishrane treba da bude postepena. Poto se oboljenja ivotinja umnoavaju, upotreba mleka i jaja postae sve nesigurnija. U skladu sa ovim saznanjem treba uloiti napore i umesto njih obezbediti druge zdrave i jevtine namirnice. Ljude svuda treba pouiti kako da kuvaju bez mleka i jaja, koliko je god to mogue, da njihova hrana, ipak, bude zdrava i ukusna. (1890) C.T.B.H. 119. 808. Oni koji mogu da iskoriste prednosti pravilno voenih kola za kuvanje, smatrae to velikom koristi, kako za svoje svakodnevne potrebe, tako i za pouavanje drugih. U svakoj crkvi, verskoj koli i misionarskom polju (1905) M.H. 149. 809. Svaka crkva treba da bude kola za obuku hrianskih radnika. Njene vernike treba pouavati kako da dre biblijske asove, kako da vode i pouavaju u razredima subotne kole, kako da najbolje pomognu siromanima i da se brinu za bolesne, kako da rade za neobraene. Tu treba da postoje zdravstvene kole, kole kuvanja i predavanja iz raznih oblasti hrianskog rada i ukazivanja pomoi. Ne treba odravati samo predavanja, ve pod nadzorom iskusnih uitelja treba sprovesti praktian rad. MS 79, 1900. 810. Svaki zdravstveni restoran treba da bude kola za radnike koji su u vezi sa njim. U

264

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

gradovima ova grana dela moe da se odvija na mnogo irem podruju nego u manjim mestima. Meutim, u svakom mestu u kome postoji crkva i verska kola treba davati pouke o pripremanju jednostavne, zdrave hrane, koje e koristiti oni koji ele da ive u skladu sa naelima zdravstvene reforme. U svim naim misionarskim poljima moe da se obavi slian posao. Posao kombinovanja voa, semena, itarica i korenja za dobijanje zdrave hrane je Gospodnje delo. U svakom mestu u kome je osnovana crkva, neka vernici u poniznosti hode pred Gospodom. Neka tee da prosvete narod naelima zdravstvene reforme. Njihovo pravo mesto (1900) 6T, 44.45. 811. Koliko god je to mogue nai sastanci pod atorom treba da budu potpuno posveeni duhovnom dobru... O poslovnim pitanjima treba da vode rauna oni koji su naroito odreeni za ovaj posao. Koliko god je to mogue ta pitanja treba izneti narodu nekom drugom prilikom, a ne na sastancima pod atorom. Uputstva o pozivanju drugih, o radu subotne kole i o detaljima kolportae i misionarskog rada treba davati u matinim crkvama ili na sastancima koji su naroito za to pripremljeni. Isto naelo vai i za kole kuvanja. Iako je ovo sasvim u redu i na mestu, ipak ne treba oduzimati vreme na naim sastancima pod atorima. Sredstvo reforme (1902) 7T, 113.114. 812. kole kuvanja treba da osnovati u mnogim mestima. Ovaj posao moe da pone skromno, ali kada mudre kuvarice uine sve to mogu da prosvete druge, Gospod e im dati vetine i razumevanja. Re Gospodnja glasi: Nemoj im zabraniti; jer u im se ja lino otkriti kao njihov Uitelj. On e raditi sa onima koji e sprovoditi Njegove planove, uei ljude kako da pripremanjem zdrave, jevtine hrane, reformiu svoju ishranu. Na taj nain siromani e se ohrabriti da prihvate naela zdravstvene reforme; to e im pomoi da postanu marljivi i da se oslone na sopstvene snage. Prikazano mi je da Bog pouava sposobne ljude i ene kako da na prihvatljiv nain pripremaju zdravu, ukusnu hranu. Mnogi od ovih bili su mladi, a bilo je i onih u zrelom dobu. Dobila sam uputstvo da ohrabrim voenje kola za kuvanje u svim mestima u kojima je obavljan medicinskomisionarski rad. Ljudima moramo pruiti sve dokaze koji e ih voditi reformi. Neka na njih padne to vie svetlosti. Pouite ih tako da koliko god mogu, poboljaju nain pripremanja hrane i podstaknite ih da ono to naue prenose na druge. Zar neemo uiniti sve to lei u naoj moi da unapredimo delo u svim naim velikim gradovima? Hiljadama i hiljadama onih koji ive oko nas potrebna je naa pomo u razliitim oblicima. Neka se vesnici Jevanelja sete da je Gospod Isus Hristos rekao svojim uenicima: Vi ste videlo svetu. Ne moe se grad sakriti kad na gori stoji. Vi ste so zemlji; ako so obljutavi, im e se osoliti? (Matej 5,14.13)

265

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

Pouavanje od kue do kue R.H. June 6. 1912. 813. Zato to je tiranin - predrasuda - zatvorio prilaze dui, mnogi i ne poznaju naela zdravog naina ivota. Pouavanjem ljudi kako da pripremaju zdravu hranu obavljena je dobra sluba. Ova vrsta posla je isto tako vana kao i svaka druga koja moe da se preduzme. Treba osnovati vie kola za kuvanje, a neki treba da rade od kue do kue, upuujui u vetinu pripremanja zdrave hrane. Mnogi, mnogi e se spasiti telesne, umne i moralne izopaenosti zahvaljujui uticaju zdravstvene reforme. Ova naela preporuie sama sebe onima koji trae svetlost, a takvi e napredovati i potpuno primiti istinu za ovo vreme. Bog eli da Njegov narod primi da bi davao. Kao nepristrasni, nesebini svedok, on treba da da drugima ono to je Gospod njemu dao. Kad otponete ovakav rad i kada bilo kakvim sredstvima, koja vam stoje na raspolaganju, elite da doprete do srca, radite sigurno, takvim nainom koji e otkloniti predrasude umesto da ih stvara. Prouavajte stalno Hristov ivot i radite kao to je On radio, idui za Njegovim primerom. Pouke iz zdravstvene reforme na naroitim drutvenim sastancima Letter 166, 1903. 814. Kada je svetlost zdravstvene reforme prvi put doprla do nas, imali smo obiaj da za vreme praznika ponesemo tednjake izvan grada, tamo gde su se ljudi okupljali, i da ba tamo peemo beskvasni hleb, zemike i kifle. Smatram da je ishod naih napora bio dobar, iako nismo imali tako zdrava jela koja danas imamo. U to vreme upravo smo poeli da uimo kako da ivimo izostavljajui mesnu hranu. Ponekad smo prireivali drutvene sastanke i veoma brinuli o tome da sve to je pripremljeno za sto bude ukusno i lepo slueno. Za vreme sezone voa, dobijali smo svee borovnice, maline sa buna i svee jagode. Mi smo od jelovnika nainili oiglednu pouku koja je ukazivala prisutnima da je to naa ishrana, koja je, iako u skladu sa naelima zdravstvene reforme, bila daleko od toga da bude oskudna. Pokatkad je na ovim drutvenim sastancima odrano neko kratko predavanje o umerenosti, pa je na taj nain narod bio upoznat sa naim naelima ivota. Koliko je nama poznato, svi su bili zadovoljni i svi su bili prosvetljeni. Uvek smo imali neto da kaemo o potrebi obezbeivanja zdrave hrane i o njenoj jednostavnoj pripremi, ali ipak tako ukusne i tako privlane, da su oni koji su je jeli bili zadovoljni. Svet je pun iskuenja koja vode poputanju apetitu i rei opomene, ozbiljne i odreene, nainile su divne promene u porodicama i meu pojedincima. Prednosti i opasnosti od naih restorana MS 27, 1906. 815. Data je svetlost da e i u gradovima biti prilika za posao slian onome koji je izvren na sajmitu u Batl Kriku. U skladu sa ovom svetlou, osnovani su zdravstveni restorani. Meutim, postoji velika opasnost da nai radnici u restoranu budu tako zaokupljeni trgovakim duhom da e propustiti da narodu daju svetlost koja mu je potrebna. Nai restorani dovode nas u dodir sa

266

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

mnogim ljudima, ali ako dopustimo da na duh bude tako obuzet milju o finansijskoj dobiti, neemo ispuniti Boju nameru. On bi eleo da iskoristimo svaku priliku da iznosimo istinu, koja ljude i ene treba da spase od vene smrti. Pokuala sam da utvrdim koliko se dua obratilo istini radom naeg restorana ovde u _____________. Neki su moda spaseni, ali moglo je biti mnogo vie obraenih Bogu da su uinjeni svi napori da se posao odvija prema Bojem nalogu i da je dozvoljeno da svetlost zasija na putu drugih. Poruila bih radnicima koji su u vezi sa restoranima: Nemojte nastaviti da radite onako kako ste dosada radili. Nastojte da uinite restoran sredstvom prenoenja svetlosti sadanje istine drugima. Nai restorani osnovani su samo sa ovom svrhom... Radnici u restoranu u _____________ i vernici crkve u _____________ treba da se potpuno obrate. Svakome od njih dat je talenat razuma. Da li ste dobili silu da pobedite s Bogom? A koji ga primie dade im se vlast da budu sinovi Boji, koji veruju u ime njegovo. (Jovan 1,12) Od vaspitaa se zahteva razumevanje i razboritost (1909) 9T, 161. 816. Treba uloiti vee napore da bi ljudi bili poueni naelima zdravstvene reforme. Potrebno je osnovati kole kuvanja, i od kue do kue upuivati u vetinu pripremanja zdrave hrane. Stari i mladi treba da ue kako da jednostavnije kuvaju. Gde god se iznosi istina, narod treba pouavati kako da jednostavno, ali ukusno priprema hranu. Ljudima treba pokazati da se hrana velike vrednosti moe obezbediti i bez upotrebe mesa... Mnogo razumevanja i razboritosti potrebno je za pripremanje hrane velike vrednosti, umesto one hrane koja je ranije inila ishranu onih koji su postali pristalice zdravstvene reforme. Potrebna je vera u Boga, ozbiljnost cilja i elja da se pomogne drugima. Ishrana liena pravih hranljivih sastojaka nanosi sramotu delu zdravstvene reforme. Mi smo smrtnici i moramo da se snabdemo hranom, koja e omoguiti pravilnu ishranu tela. asovi kuvanja u svim naim kolama (1913) C.T. 312.313. 817. U svim naim kolama treba da deluju takve osobe, koje su pogodne za nastavu kuvanja. asove iz ovog predmeta treba odravati. Oni koji se pripremaju za slubu, trpe veliki gubitak ako ne steknu znanje o tome kako se priprema i zdrava i ukusna hrana. Znanje kuvanja nije beznaajno. Veto pripremanje hrane jedna je od najvanijih vetina. Nju treba smatrati jednom od najdragocenijih medu svim vetinama, zato to je tako usko povezana sa ivotom. I telesna i umna snaga u velikoj meri zavise od hrane koju jedemo; zato onaj koji priprema hranu zauzima znaajan i uzvien poloaj. I mladie i devojke treba pouiti kako da ekonomino kuvaju, da bi mogli iveti bez svega to je u vezi sa mesom. Ne podstiite pripremanje jela, koja su i u najmanjoj meri sastavljena od mesa, jer to vie ukazuje na egipatsku tamu i neznanje, nego na istotu zdravstvene reforme. ene naroito treba da naue kako da kuvaju. Koja je grana vaspitanja devojke tako znaajna kao ova? Bez obzira na njene ivotne okolnosti, ovo je znanje koje moe da upotrebi u svakodnevnom ivotu. To je grana vaspitanja koja ima najneposredniji uticaj na zdravlje i sreu. U

267

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

vekni dobrog hleba ima primenjene vere. (1900) 6T, 182. 818. Mnogi mladi ljudi doi e u kolu sa eljom da se ukljue u privredne struke. Privredno pouavanje treba da obuhvati knjigovodstvo, drvodeljstvo i sve to je obuhvaeno poljoprivredom. Takoe, treba izvriti pripreme za uenje kovakog, molerskog, obuarskog i pekarskog zanata. Treba uiti kuvanje, krpljenje, pranje i peglanje, kucanje na maini i tampanje. Sve raspoloive snage treba iskoristiti u poslu pouavanja, da bi aci izali dobro pripremljeni za dunosti svakidanjeg ivota. MS 95, 1901. 819. kole kuvanja treba da budu povezane sa naim sanatorijumima i kolama, u kojima e se uiti pravilno pripremanje hrane. U svim naim kolama treba da postoje takve osobe koje e pouavati ake, kako mladie, tako i devojke, vetini kuvanja. ene naroito treba da naue vetinu kuvanja. 7T, 113. 820. aci u naim kolama treba da ue da kuvaju. Neka se u ovu granu vaspitanja unese istanano razumevanje i vetina. Prevarom nepravde sotona radi na tome da skrene noge omladine na put iskuenja, koji vodi u propast. Mi moramo da ih osnaimo i da im pomognemo, da se odupru iskuenjima, koja su usmerena na poputanje apetitu i koja se susreu na svakom koraku. Uputiti ih u nauku zdravog naina ivota, znai vriti misionarski posao za Uitelja. (1903) Ed. 218. 821. Obuavanje za zanatski rad zasluuje mnogo vie panje nego to mu se posveuje. Trebalo bi osnovati kole koje e uz najviu mentalnu i moralnu kulturu, pruati najbolje mogunosti za fiziki razvitak i uenje zanata. Trebalo bi odravati nastavu iz poljoprivrede, proizvodnog rada obuhvatajui to vie najkorisnih zanata - zatim ekonomike domainstva, zdravog naina kuvanja, ivenja, izrade zdrave odee, leenja bolesnika i slinih predmeta. Vernost u svakodnevnom ivotu (1903) Ed. 216. 822. Mnogi kolski predmeti na koje uenik troi svoje vreme nisu neophodni za korisnost i sreu; ali je svakom mladiu ili devojci preko potrebno da temeljno upozna svakodnevne dunosti. Ako je potrebno, mlada devojka moe biti bez poznavanja francuskog jezika i algebre, ne mora znati ni da svira na klaviru; ali ona bezuslovno mora nauiti da napravi dobar hleb, da saije dobro skrojenu odeu i da uspeno obavlja mnoge dunosti koje spadaju u voenje domainstva. Za zdravlje i sreu cele porodice nita nije tako vano kao vetina i znanje kuvarice. Loe pripremljenom, nezdravom hranom ona moe smanjiti ili potpuno unititi radnu sposobnost odraslih i omesti razvitak deteta. Ali pripremajui hranu prilagoenu potrebama tela, istovremeno privlanu i ukusnu, ona moe postii toliko mnogo dobra, koliko bi u protivnom sluaju, nanela tete. Tako je na mnogo naina srea u ivotu povezana sa vernou u obinim dunostima. Poto i ljudi i ene uestvuju u voenju domainstva i deaci i devojice treba da naue da

268

XXV ODSEK UENJE ZDRAVSTVENIH NAELA

obavljaju dunosti u domu. Namestiti krevet, pospremiti sobu, oprati posue, pripremiti obrok, oprati i zakrpiti svoju odeu, to je znanje koje nijednog mladia nee uiniti manje muevnim; ono e ga uiniti srenijim i korisnijim. (Svaka ena treba da postane majstor kuvarske vetine - 385) (Vaan i uzvien poloaj kuvarice - 371) (Prikazivanje kuvanja treba izvriti na sastancima 763,764) (Narod treba nauiti da upotrebljava proizvode koji se mogu nai u mestu - 376,407)

269

DODATAK I
Lino iskustvo sestre Vajt kao pristalice zdravstvene reforme Prilikom itanja izlaganja sestre Vajt o njenom odnosu prema ishrani, paljivi italac prepoznae sledea naela: Prvo: Reforma ishrane treba da bude postepena. (paragraf 807) - Svetlost u poetku nije data u svoj punini. Ona je podarena u sili koja se poveavala s vremena na vreme, prema spremnosti ljudi da je razumeju i deluju u skladu sa njom. Bila je prilagoena optim navikama i obiajima u ishrani u vreme kada je uputstvo dato. Drugo: U ishrani ne odreujemo nikakav put kojim treba ii... (paragraf 145) Protiv neke naroito tetne hrane ponavljane su opomene. Meutim, u veini sluajeva postavljena su opta naela i detaljna primena ovih svestranih naela ponekad je odreivana u skladu sa postojeim i najboljim naunim zakljucima. Tree: Sebe ne smatram merilom ni za koga. (Dodatak I, paragraf 25) Kada je posle znaajnih i paljivo izvedenih ogleda prihvatila neka pravila za sebe, sestra Vajt je ponekad opisivala nain ishrane u svom domu, ali ne kao pravilo kojega se drugi moraju strogo pridravati. (Prireivai) Prva vizija o zdravstvenoj reformi R.H. Oct. 8. 1867. 1. U kui brata A. Hiliarda u Otsegu, u dravi Miegen, 6. juna 1863. otkriven mije u vienju ovaj veliki predmet zdravstvene reforme. Otkrivena kao napredno delo (General Conference Bulletin April 12. 1901) C.H. 531. 2. U svetlosti koja mije tako davno data (1863) pokazano mije da e u svetu do zabrinjavajuih razmera preovladati neumerenost i da svako u Bojem narodu mora da zauzme uzvieni stav prema reformi navika i obiaja... Gospod je izneo pred mene opti plan. Pokazano mije da e Bog u svome narodu, koji dri Njegove zapovesti, pokrenuti reformu u ishrani i da e se, kada je budu prihvatili, njihove bolesti i patnje u velikoj meri smanjiti. Pokazano mije da e ovo delo napredovati. (Stalno napredovanje ka savrenoj ishrani - 651) (Upozorenje protiv prebrzog napredovanja - 803) Lino prihvatanje vesti MS 50, 1904. 3. Prihvatila sam svetlost o zdravstvenoj reformi, im je doprla do mene. To je bio veliki blagoslov za mene. Danas sam boljeg zdravlja, i pored mojih 76 godina, nego to sam bila u mlaim

270

DODATAK DODATAK I

danima. Zahvaljujem Bogu za naela zdravstvene reforme. Posle godinu dana borbe usledili su blagoslovi (1864) Sp. Gifts IV, 153.154. 4. Godinama sam mislila da moja snaga zavisi od mesne hrane. Jela sam tri obroka dnevno do pre nekoliko meseci. Bilo mi je vrlo teko da doekam sledei obrok, jer sam patila od slabosti u elucu i vrtoglavice. Jelo je otklanjalo ove oseaje. Retko sam doputala sebi da jedem bilo ta izmeu obroka i postalo mi je obiaj da esto bez veere odlazim na poinak. Meutim, mnogo sam patila od gladi izmeu doruka i ruka, i esto sam malaksavala. Jedenje mesa za izvesno vreme otklanjalo je ovaj oseaj klonulosti. Zakljuila sam da je meso neophodno u mom sluaju. Meutim, otkako mi je Gospod u junu 1863. izneo ovaj predmet o jedenju mesa i njegovoj vezi sa zdravljem, napustila sam meso. Za izvesno vreme bilo mi je prilino teko da svoj apetit priviknem na hleb, koji sam ranije malo volela. Meutim, istrajala sam i uspela da to postignem. ivela sam gotovo godinu dana bez mesa. Beskvasna pogaa, nainjena od neprosejanog peninog brana i vode sa veoma malo soli, bila je skoro est meseci jedini hleb na naem stolu. Obilno smo jeli voe i povre. ivela sam osam meseci uzimajui dva obroka dnevno. Vie od godinu dana, vei deo vremena posvetila sam pisanju. Osam meseci bavila sam se samo pisanjem. Moj mozak bio je neprekidno napregnut, a malo sam vebala. Pa, ipak moje zdravlje nikada nije bilo bolje nego za prolih est meseci. Iezli su ranija klonulost i vrtoglavica. Svakog prolea patila sam od gubitka apetita. Prolog prolea u ovom pogledu nisam imala tekoa. Svoju jednostavnu hranu, koju smo uzimali dva puta dnevno, jeli smo sa velikim apetitom. Na svome stolu nemamo mesa, kolaa ili bilo kakvu bogatu hranu. Ne upotrebljavamo ivotinjsku mast, ve umesto nje mleko, pavlaku i malo maslaca. Svoju hranu pripremali smo sa malo soli i izostavili upotrebu zaina svih vrsta. Dorukujemo u sedam, a ruamo u jedan. Retko oseam malaksalost. Moj apetit je zadovoljen. Hranu sada uzimam sa veim uivanjem nego ikada ranije. (Malo soli je neophodno za krv 571,572) Borba za pobedu (1870) 2T, 371.372. 5. Otkako sam prihvatila zdravstvenu reformu nisam nimalo promenila svoj nain ivota. Otkako je svetlost sa Neba o ovom predmetu prvi put zasjala na mom ivotnom putu nisam se vratila ni jedan korak. Odmah sam raskinula sa svim sa mesom, maslacem i sa tri obroka - i to u vreme dok sam bila zauzeta iscrpljujuim umnim radom, pisanjem od ranog jutra do zalaska Sunca. Prela sam na dva obroka dnevno, ali nisam promenila nain svoga rada. Mnogo sam patila od bolesti i doivela pet udara oduzetosti. Moja leva ruka bila je mesecima vezana, zato to je bol u mom srcu bio vrlo veliki. Kada sam uinila ove promene u svojoj ishrani, vie nisam povlaivala ukusu i doputala mu da upravlja mnome. Da li e to stajati na mom putu da dobijem veu snagu kojom bih mogla da proslavim Gospoda? Da li e to stajati i jedan asak na mom putu? Nikada! Oseala sam jaku glad, jer sam bila veliki ljubitelj mesa. Meutim, kada sam klonula, stavila sam svoje ruke na eludac i rekla: Neu okusiti ni zalogaj. Jeu jednostavnu hranu, ili uopte neu jesti. Hleb mije bio neukusan. Retko sam mogla da uzmem pare hleba, koje nije bilo vee od

271

DODATAK DODATAK I

jednog dolara. Poneto od reforme mogla sam sasvim dobro da sprovodim, ali kada sam stigla do hleba, bila sam naroito protiv njega. Kada sam izvrila ove promene, morala sam da vodim naroitu borbu. Prva dva ili tri obroka nisam mogla da jedem. Kazala sam svom elucu: ekae dok moe da primi hleb. Za kratko vreme poela sam da jedem hleb, takoe i hleb nainjen od brana od celog zrna. To ranije nisam mogla da jedem, ali sada mi prija i nisam izgubila apetit. Radila je u skladu sa naelom U vreme kada sam pisala Duhovne darove knjigu III i IV (1863-64) bila sam iscrpljena preteranim radom. Tada sam uvidela da moram da promenim svoj nain ivota i posle odmora od nekoliko dana, opet sam se dobro oseala. Sve ovo izostavila sam iz naela. Postavila sam svoje stanovite prema naelima zdravstvene reforme. Od tog vremena, brao, niste me uli da zastupam neki krajnji stav prema zdravstvenoj reformi od koga bi kasnije trebalo da odstupim. Nita nisam posebno isticala, osim onoga na emu i danas stojim. Ja sam vam preporuivala zdravu ishranu, bogatu hranljivim svojstvima. Ne smatram da se mnogo liavam, ako prestanem da upotrebljavam ono to stvara neprijatan miris dahu i rav ukus u ustima. Da lije to samoodricanje ako ovo napustim i postignem takvo stanje u kome je sve tako slatko kao med i kada u ustima ne ostaje neprijatan zadah, a u stomaku oseaj iznemoglosti? Ovo sam ranije esto oseala. esto sam malaksavala sa detetom u naruju. Sada sam osloboena svega ovoga, i mogu li ovo smatrati liavanjem, dok stojim pred vama kao to to inim danas? U stotinu ena nema jedne koja bi izdrala toliko mnogo posla koji ja obavljam. Napredovala sam po naelu, a ne po nagonu. Napredovala sam zato to sam verovala da e Nebo odobriti pravac kojim sam krenula da bih uvela sebe u najbolje zdravstveno stanje, i da bih mogla proslaviti Boga u telu i duhu koji pripadaju Njemu. Borba protiv upotrebe sireta Letter 70, 1911. 6. Upravo sam proitala tvoje pismo. Izgleda da ima ozbiljnu elju da izgradi svoje spasenje sa strahom i drhtanjem. Podravam te da to postigne. Savetujem ti da napusti sve to e prouzrokovati polovian rad u traenju Bojeg carstva i Njegove pravde. Odbaci svako poputanje koje e te spreiti u delu savlaivanja. Trai da se mole oni koji razumeju tvoju potrebu da dobije pomo. Bilo je vremena kada sam bila u slinoj prilici, koja je u izvesnom smislu srodna tvojoj. Poputala sam elji za siretom. Meutim, odluila sam da Bojom pomoi savladam ovu elju. Borila sam se protiv iskuenja, odluna da ova navika ne zagospodari mnome. Nedeljama sam bila veoma bolesna, ali stalno sam govorila: Gospod zna sve o ovome. Ako umrem, neka umrem, ali neu popustiti ovoj elji. Borba se nastavila, a ja sam mnogo nedelja bila teko bolesna. Svi su mislili da ne mogu preiveti. Traili smo Gospoda vrlo ozbiljno, uveravam te! Najusrdnije molitve izgovorene su za moje ozdravljenje. Nastavila sam da se odupirem elji za siretom i na kraju - pobedila sam. Sada nemam nikakve elje da ita slino okusim. Ovo iskustvo bilo je od viestruke koristi za mene. Izvojevala sam potpunu pobedu. Prenosim ti ovo iskustvo kao pomo i ohrabrenje. Sestro, verujem, da moe da pobedi ovo iskuenje i otkrije da je u svakom trenutku Bog pomonik svojoj deci. Ako odlui da savlada ovu

272

DODATAK DODATAK I

naviku, i ako se istrajno moli, moi e da stekne veoma vredno iskustvo. Ako odluno upravi svoju volju s ciljem da slomi ovu elju za poputanjem, dobie od Boga potrebnu pomo. Pokuaj, sestro! Sve dok ceni ovu naviku time sto joj poputa, sotona e nadzirati tvoju volju i usmerie je na poslunost sebi. Meutim, ako odlui da pobedi, Gospod e te izleiti i dae ti snagu da se odupre svakom iskuenju. Seti se da je Hristos uvek tvoj Spasitelj, uvar. tedljiva ali prikladna ishrana (1870) 2T, 373.374. 7. Jedem toliko da potpuno zadovoljavam potrebe prirode, ali kada ustanem od stola, moj apetit je isto tako dobar, kao da sam tek sela za sto. Kada doe sledei obrok, spremna sam da uzmem svoju porciju i nita vie. Kada bih povremeno uzela dvostruku koliinu jela, zato to mi dobro prija, kako bih posle toga mogla da kleknem i molim Boga da mi pomogne upisanju, kada ne mogu da mislim zbog preteranog uivanja u jelu? Mogu li zamoliti Boga da brine o nerazumnom teretu koji se naao u mom elucu? To bi Ga obeastilo. To bi znailo moliti Ga da uniti moju elju. Sada jedem ono to smatram daje dobro i tada mogu da Ga molim da mi da snagu da izvrim posao koji mi je poverio. Znam da je Nebo, kada sam to traila, ulo i odgovorilo na moju molitvu. Dobro snabdeven sto (1870) 2T, 487. 8. U svakoj prilici moj stoje bio dobro postavljen. Nisam inila nikakve izmene za goste, bili verni ili neverni. Nikada mi se nije dogodilo da budem iznenaena i nespremna da za svojim stolom ugostim jednog ili pola tuceta gostiju, koji su sluajno navratili. Imam dovoljno jednostavne, zdrave hrane spremne da utoli glad i hrani telo. Ako neko eli vie od toga, slobodan je da to nae na drugom mestu. Na moj sto se ne iznosi maslac ili mesna hrana bilo koje vrste. Retko se na njemu nau kolai. Obino imam dovoljnu zalihu voa, dobrog hleba i povra. Za naim stolom uvek ima dosta gostiju i svima prija naa hrana koju jedu i poprave se od nje. Svi sedaju za sto bez epikurejskog apetita uivajui u izobilju koje Tvorac daje. (Hrana zaslaena onoliko koliko je potrebno; na stolu nema eera - 532) U vagonu Health Reformer, December 1870. 9. Dok su deca i roditelji jeli svoje poslastice, moj suprug i ja uzeli smo svoj jednostavan obrok, u uobiajeno vreme jedan sat posle podne, koji se sastojao od crnog hleba bez maslaca i dosta voa. Mi smo jeli svoj obrok sa velikim zadovoljstvom i zahvalnim srcima to nismo bili primorani da nosimo sa sobom itavu bakalnicu da bismo zadovoljili udljivi apetit. Mi smo svojski jeli i nismo imali nikakvo oseanje gladi do sledeeg jutra. Prodavac sa svojim narandama,orasima, kokicama ili slatkiima u nama je imao slabe muterije:

273

DODATAK DODATAK I

Susretanje sa tekoama i kompromis proistekao iz toga Letter 83, 1901. 10. Pre vie od trideset godina esto sam bila vrlo slaba. Mnoge molitve bile su izgovorene za mene. Postojalo je miljenje da e mi mesna hrana dati ivotne snage i zato je meso bilo moja glavna namirnica. Meutim, umesto da postanem snanija, bivala sam sve slabija i slabija. Cesto sam od iscrpljenosti padala u nesvest. Svetlost koja mi je data, ukazivala je na tetu koju su ljudi i ene upotrebom mesne hrane nanosili umnim, moralnim i telesnim sposobnostima. Pokazano mije daje celokupno ljudsko telo napadnuto upotrebom ove hrane i da njom ovek jaa ivotinjske sklonosti i elju za piem. Odmah sam izbacila meso iz svog jelovnika. Posle toga povremeno sam bila primorana da jedem malo mesa. (Povremeno sam bila primorana da jedem pomalo mesa kada nije bilo druge hrane - 699) (Primedba prireivaa: Jo dok je bila devojka, sestri Vajt bilo je povereno pisanje i javni rad i zbog toga je bila primorana da domae odgovornosti u svome domu, u velikoj meri prenese na domaice i kuvarice. Ona uvek nije mogla da obezbedi usluge kuvarica, koje su znale pravilno kuvanje. Tako je u njenom domu bilo prilika, kada je trebalo initi razne kompromise izmeu savrenih merila i znanja, iskustava i merila nove kuvarice. Zatim je u periodu svojih putovanja u nainu ishrane, takoe, zavisila od onih koje je poseivala. Iako je mogla da ivi od oskudne hrane, ponekad joj se inilo potrebnim da jede malo mesa, za koje je znala da nije najbolja hrana i koja nije bila po njenom izboru.) Problemi zbog nedostatka dobre kuvarice -1892. Letter 19c, 1892. 11. Ja sada patim vie zbog toga to nemam nekog ko je iskusan u kuvarskoj vetini da pripremi ono to mogu da jedem... Hrana se sprema na takav nain da nije ukusna i smanjuje elju za jelom. Platila bih vie za jednu kuvaricu, nego bilo kome drugom za bilo koji drugi posao. Konano opredeljenje za trezvenu, bezmesnu hranu Letter 76, 1895. 12. Od sastanka u Brajtonu (januar 1894) potpuno sam izostavila meso sa svoga stola. Ovo treba shvatiti tako da bilo da sam u kui ili izvan nje nita od ovoga ne sme da se upotrebi u mojoj porodici ili da dospe na moj sto. U toku noi o ovom predmetu mnogo je otkriveno mome umu. MS 25, 1894. 13. Imamo dovoljno dobrog mleka, voa i hleba. Ja sam ve posvetila svoj sto. Oslobodila sam ga mesa. Za telesno i umno zdravlje bolje je da se uzdravamo od hrane sastavljene od ivotinjskog mesa. Koliko je god mogue treba da se vratimo Bojem prvobitnom planu. Moj sto od sada pa nadalje, bie osloboen mesa zaklanih ivotinja i bie lien namirnica i slatkia koji oduzimaju mnogo vremena i snage za pripremanje. Mi moemo na razne naine da upotrebimo voa u izobilju i da se ne izlaemo opasnosti od oboljenja, koja mogu da nastanu upotrebom mesa obolelih ivotinja. Svoj apetit treba da stavimo pod nadzor, tako da moemo uivati u jednostavnoj, zdravoj

274

DODATAK DODATAK I

hrani, i imati je dovoljno da niko ne trpi glad. Godinu dana posle naprednog koraka Letter 76, 1895. 14. Mi smo velika porodica, a osim toga imamo mnogo gostiju, ali na sto se ne iznosi ni maslac ni meso. Upotrebljavamo pavlaku sa mleka od krava koje sami hranimo. Kupujemo maslac samo za kuvanje od mlekara ije su krave zdrave i imaju dobru pau. Dve godine posle naprednog koraka Letter 73a, 1896. 15. Imam veliku porodicu koja esto broji i 16 lanova. U njoj se nalaze ljudi koji rade za plugom i koji seku drva. Oni veoma naporno rade, ali na sto se ne iznosi na komadi mesa. Mi ne upotrebljavamo meso od brajtonskog sastanka pod atorima. Imala sam nameru da ga nikada ne iznesem na sto, ali, upuene su hitne molbe da neko ne moe da jede ovo ili ono i da njegov eludac moe da vari meso bolje nego bilo ta drugo. Na taj nain bila sam zavedena da ga stavim na svoj sto... Svi koji dolaze za moj sto dobrodoli su, ali pred njih ne iznosim meso. itarice, povre i sveze ili konzervirano voe predstavljaju na jelovnik. Sada imamo mnogo dobrih narandi i mnotvo limuna. To je jedino svee ... voe koje moemo da dobijemo u ovo doba godine... Ovo vam piem da biste znali kako ivimo. Nikada nisam bila zdravija nego sada i nikada nisam vie pisala. Ustajem u tri sata ujutro i ne spavam preko dana. esto ustanem u jedan sat, a kada mi neto naroito lei na srcu, ustajem u dvanaest sati da napiem predmet koji se nametnuo mom umu. Hvalim Gospoda duom, i srcem i glasom za Njegovu veliku milost prema meni. Umerena upotreba oraha Letter 73, 1899. 16. Mi ne jedemo ni meso ni maslac, a vrlo malo mleka upotrebljavamo za kuvanje. U ovo doba godine nema sveeg voa. Paradajz nam je dobro rodio, ali naa porodica ceni orahe pripremljene na razliite naine. Upotrebljavamo samo jednu petinu od onoga to je u receptu naznaeno. (Paradajz je naroito dobar - 523) Dobra ishrana - ali bez mesa MS 82, 1901. 17. Kada sam bila u Kuranbongu, mnogi koji su jeli mnogo mesa, dolazili su u moju kuu i kada bi seli za moj sto, na koji nije iznesen nijedan komadi mesa, rekli bi: Dakle, ako imate ovakvu hranu, ja bih mogao iveti bez mesa. Smatram da naa hrana zadovoljava potrebe nae porodice. Ja kaem svojoj porodici: Bilo ta da radite, nikada ne jedite oskudnu hranu. Iznesite dovoljno na sto da se telo nahrani. Morate tako da radite. Vi morate da pronalazite i pronalazite, i stalno da prouavate, spremajui najbolja jela koja znate, da ne biste imali oskudnu ishranu.

275

DODATAK DODATAK I

aj i kafa Letter 12, 1888. 18. Godinama nisam utroila ni paru za kupovinu aja. Poznajem njegov uticaj, i zato se ne usuujem da ga upotrebljavam osim u sluajevima jakog povraanja, kada ga uzimam kao lek, ali ne kao napitak... Ne mogu da budem optuena za pijenje bilo kakvog aja, osim aja od vrhova crvene deteline, i ako bih volela vino, aj ili kafu, ne bih upotrebljavala ova nadraujua sredstva koja razaraju zdravlje, jer veoma cenim zdravlje i zdrav primer u svemu. elim da drugima postanem uzor umerenosti i dobrih dela. (Izjava o ishrani godine 1902 - 522) Jednostavna hrana Letter 150, 1903, 19. Moje zdravlje je dobro. Moj apetit je odlian. Zapazila sam da ukoliko jedem jednostavniju hranu i manje razliite hrane, utoliko sam snanija. Godine 1903. u skladu sa ranije primljenom svetlou Letter 45, 1903. 20. U naoj porodici doruak je upola sedam, a ruak upola dva. Mi ne veeramo. Promenili bismo malo vreme uzimanja obroka, ali to su najpogodniji asovi za neke lanove nae porodice. Uzimam samo dva obroka dnevno i jo uvek sledim svetlost, koja mi je data pre 35 godina. Ne upotrebljavam meso. to se mene tie, reila sam pitanje maslaca. Ja ga ne upotrebljavam. Ovo pitanje ovako se moe reiti na svakom mestu u kome se ne moe dobiti najistija namirnica. Mi imamo dve dobre krave muzare jedna je derzi, a druga holtajn rase. Upotrebljavamo pavlaku i ovim su svi zadovoljni. Letter 62, 1903. 21. Ja imam sedamdeset i pet godina, ali piem tako mnogo kao i ranije. Moja probava je dobra, a moj mozak bistar. Na jelovnik je jednostavan i zdrav. Na naem stolu nemamo ni maslaca, ni mesa, ni sira, ni masnih meavina u hrani. Jedan mladi, koji je bio neveran i koji je celog svog ivota jeo meso, nekoliko meseci hranio se sa nama. Mi nismo pravili nikakve iznimke u svojoj ishrani zbog njega; i dok je iveo sa nama dobio je oko 10 kilograma. Hrana koju smo spremali za njega bila je mnogo bolja od one na koju je bio navikao. Svi koji sednu za moj sto istiu da su veoma zadovoljni posluenom hranom. Porodica nije vezana strogim pravilima Letter 127, 1904. 22. Ja se hranim najjednostavnijom hranom, pripremljenom na najjednostavniji nain. Mesecima su moja glavna hrana bili rezanci kuvani zajedno sa konzerviranim paradajzom. Ovo sam

276

DODATAK DODATAK I

jela sa dvopekom. Tada sam jela kompot od voa, a ponekad i voni kola od limuna. Suv kukuruz kuvan sa mlekom i malo pavlake je druga vrsta jela koje sam ponekad upotrebljavala. Meutim, drugi lanovi moje porodice nisu jeli ista jela koja sam ja jela. Sebe nisam smatrala merilom za njih. Dozvolila sam svakome od njih da ide za svojim linim miljenjem ta je za njega najbolje. Nisam sputavala niiju savest svojom savesti. Jedna osoba ne moe da bude merilo za drugu osobu u pogledu ishrane. Nemogue je nainiti jedno pravilo, koje svi treba da slede. U mojoj porodici ima onih koji vole pasulj, dok je pasulj za mene otrov. Maslac se ne iznosi na moj sto, ali ako lanovi moje porodice zaele da upotrebe malo maslaca, dalje od stola, imaju slobodu da to uine. Na sto postavlja se dva puta dnevno, ali ako ima takvih koji ele da pojedu neto uvee, ne postoji pravilo koje bi im zabranilo da tako postupe. Niko se ne ali, niti od stola odlazi nezadovoljan. Uvek je obezbeena raznovrsna jednostavna, zdrava i ukusna hrana. Onima koji postavljaju pitanja o naelima ishrane sestre Vajt Letter 50, 1908. 23. Neki su govorili da ja ne ivim po naelima zdravstvene reforme, onako kako sam ih zastupala svojim perom. Meutim, mogu da kaem da koliko ja znam, nisam se udaljavala od tih naela. Oni koji su jeli za mojim stolom znaju da nisam iznosila meso pred njih... Prolo je mnogo godina otkako sam na svoj sto u svojoj kui iznosila meso. Mi nikada ne upotrebljavamo aj ili kafu. Ponekad sam upotrebljavala aj od cveta crvene deteline kao topao napitak, ali malo njih iz moje porodice pije za vreme obroka. Stoje snabdeven pavlakom umesto maslacem, ak i kada imamo goste. Ja godinama ne upotrebljavam maslac. Pa ipak nemamo oskudnu ishranu. Imamo u izobilju suvog i konzerviranog voa. Ako nestane naeg voa, kupujemo na pijaci. Sestra Grej mi alje groe bez semena i ono kuvano predstavlja vrlo ukusno jelo. Mi gajimo loganberi 1 i jedemo ga u izobilju. U ovom predelu ne uspevaju dobro jagode, meutim, od svojih suseda kupujemo kupine, maline, jabuke i kruke. Imamo paradajza u izobilju. Mi takoe, gajimo divne vrste slatkog kukuruza, koji suimo za upotrebu u toku zimskih meseci. U naoj blizini nalazi se fabrika hrane iz koje moemo da se snabdemo proizvodima od itarica. (Upotreba suvog kukuruza i graka - 524) Trudimo se da zdravim rasuivanjem odluimo koji nam sastavi hrane najbolje odgovaraju. Naa je dunost da mudro postupamo u pogledu naih navika u uzimanju hrane, da budemo umereni i da nauimo da razmiljamo od uzroka do posledice. Ako uinimo svoj deo, Gospod e uiniti svoj deo u ouvanju naih modano-ivanih snaga. Vie od 40 godina jela sam samo dva obroka dnevno. A ako sam morala da obavim neki naroito vaan posao ograniavala sam koliinu hrane koju sam uzimala. Smatrala sam svojom dunou da u eludac ne unesem hranu za koju imam razloga da verujem da e stvoriti nered. Moj um mora biti posveen Bogu i moram briljivo da motrim na svaku naviku koja moe da umanji moju umnu snagu. Sada sam u osamdeset prvoj godini i mogu da posvedoim da mi, kao porodica, nismo bili gladni za egipatskim loncima sa mesom. Osetila sam neto od koristi koje nastaju ivljenjem po naelima zdravstvene reforme. Ipak, alosna sam to ima mnogo naih ljudi koji potpuno ne slede svetlost zdravstvene
1

Plod nastao ukrtanjem maline i kupine. Plod je dobio ime po sudiji Loganu koji ga je prvi proizveo 1871. godine.

277

DODATAK DODATAK I

reforme. Oni koji svojim navikama prestupaju naela zdravlja i ne paze na svetlost koju im je Gospod dao, sigurno e snositi posledice. Opisujem vam ove pojedinosti, da biste mogli znati kako da odgovorite bilo kome ko vam postavlja pitanje o mom nainu ishrane... Smatram da je jedan od razloga zato sam bila u stanju da izvrim tako veliki posao, kako govorom tako i pisanjem, u tome to sam bila strogo umerena u svom jelu. Ako se pred mene iznosi nekoliko razliitih vrsta hrane, trudim se da odaberem samo one za koje znam da se slau. Na taj nain mogu da sauvam bistrinu uma. Odbijam da u svoj eludac svesno unesem ono to moe da izazove vrenje. To je dunost svih pristalica zdravstvene reforme. Mi moramo da rasuujemo od uzroka do posledice. Naa je dunost da budemo umereni u svemu. Opta naela reforme MS 29, 1897. 24. Od Gospoda sam dobila veliku svetlost o predmetu zdravstvene reforme. Nisam traila ovu svetlost, nisam prouavala da bih je stekla; ona mi je data od Gospoda da bih je dala drugima. Iznosila sam ljudima ovaj predmet, drei se optih naela i ponekad, kada su mi postavljana pitanja za stolom za koji sam bila pozvana, odgovarala sam u skladu sa istinom. Meutim, nikada nisam napadala bilo koga za ono to se nalazilo na stolu. Ne smatram takav nain uljudnim i ispravnim. Trpeljivost prema drugima Letter 45, 1903. 25. Sebe ne smatram merilom ni za koga. Ima namirnica koje ne mogu da jedem, a da ne osetim veliku nelagodnost. Pokuavam da doznam ta je najbolje za mene i tada, nikome nita ne govorei, upotrebljavam namirnice koje mogu da jedem, obino dve ili tri razliite vrste, koje nee izazvati poremeaj u elucu. Letter 19a, 1891. 26. Zahtevi tela u mnogih osoba veoma se razlikuju, jer postoji velika razlika u njihovom telesnom sastavu i naravi. Ono to je hrana jednom, moe da bude otrov drugome, pa se zbog toga ne mogu postaviti tana pravila koja bi se odnosila na svaki sluaj. Ja ne mogu da jedem pasulj, jer je on otrov za mene, ali kada bih kazala da zbog toga niko ne sme da ga jede to bi bilo vrlo smeno. Ja ne mogu da jedem preni hleb sa mlekom, a da ne snosim posledice. Meutim, drugi lanovi moje porodice mogu ovo da jedu, a da nemaju nikakve tegobe. Zbog toga uzimam ono to najbolje odgovara mom elucu, a i oni isto ine. Kod nas nema sukoba i nemira, u mojoj velikoj porodici sve tee skladno,jer ne pokuavam da bilo kome diktiram ta treba ili ta ne treba da jede. Bila sam verni pristalica zdravstvene reforme (1909) 9T, 158.159. 27. Kada sam prvi put dobila vest o zdravstvenoj reformi, bila sam slaba i nemona i esto sam imala napade nesvestice. Molila sam Boga za pomo i On mi je otkrio veliki predmet zdravstvene reforme. On mi je dao uputstva da oni koji dre Njegove zapovesti stupaju u svetu vezu sa Njim i da

278

DODATAK DODATAK I

umerenou u jelu i piu moraju da sauvaju um i telo u najboljem stanju za slubu. Ova svetlost bila je veliki blagoslov za mene. Kao pristalica zdravstvene reforme zauzela sam svoj stav, znajui da e me Bog ojaati. Pored svojih godina danas imam bolje zdravlje nego to sam ga imala u mlaim danima. Neki su govorili da nisam sledila naela zdravstvene reforme, kao to sam ih zastupala svojim perom, ali mogu da kaem da sam bila verni pristalica zdravstvene reforme. Oni koji su bili lanovi moje porodice znaju daje ovo istina.

279

DODATAK II
Izjava brata Vajta koja se odnosi na uenje o zdravstvenoj reformi U izlaganju na sastanku pod atorima u Kanzasu 1870. godine stareina brat Vajt dao je sledeu izjavu o postepenoj svetlosti koja je primljena o zdravstvenoj reformi, opasnosti od nerazboritih metoda uenja ovog predmeta i odnosu sestre Vajt prema krajnostima, koje su tada neki zastupali. Kao istorijsko izlaganje, ono rasvetljava neka od njenih uenja zabeleenih u ono vreme. R.H. Nov. 8. 1870. Sestra Vajt govorila je o zdravlju na potpuno prihvatljiv nain. Njene primedbe bile su jasne, ubedljive i mudre, tako daje ona bila nosilac raspoloenja cele Crkve. U ovom predmetu uvek je izbegavala krajnosti i trudila se da zauzme samo takav stav, za koji je mogla biti potpuno sigurna da nee izazvati predrasude. Ljudi se lako uzbude i stvaraju predrasude u odnosu na predmet zdravstvene reforme, ako oni koji ga iznose nesreno odaberu priliku ili nain iznoenja, naroito ako stoje pred narodom u svetlosti ekstremista. O nekim osetljivim pitanjima kao to je porok u samoi treba retko raspravljati, a ako se ikada raspravlja, onda to treba initi u pogodnim publikacijama o ovom predmetu. Od deset naih propovednika jedva da ima jedan koji je dobro obaveten i koji je obazriv u raspravi pred narodom o raznim pitanjima zdravstvene reforme. Veliina tete koju su sadanjoj istini naneli oni koji su nerazborito iznosili predmet zdravstvene reforme u pogreno vreme, na pogrenom mestu i na pogrean nain, teko se moe proceniti. Jo vam mnogo imam kazati, rekao je Isus, ali sad ne moete nositi. Isus je znao da vodi misli svojih uenika. Gospod je, takoe, znao da iznosi svom narodu, koji Ga oekuje, veliki predmet zdravstvene reforme, korak po korak, da bi ga mogao podneti i najbolje iskoristiti, a da ne povredi javno mnjenje. Svedoanstvo sestre Vajt, pre dvadeset i dve godine u jesen, pokrenulo je nae umove protiv tetnog uticaja duvana, aja i kafe. Bog je divno blagoslovio napor da ovo odbacimo, tako da mi kao Crkva moemo da se radujemo pobedi, osim nekoliko izuzetaka, nad ovim kodljivim poputanjem apetitu... Kada smo nad ovim tetnim tvarima izvojevali slavnu pobedu i kada je Gospod video da to moemo da podnesemo, svetlost je dola i rasvetlila pitanje hrane i odevanja. Delo zdravstvene reforme meu naim narodom postepeno je napredovalo, a velike promene naroito su izvrene u odnosu prema upotrebi svinjskog mesa, do jedne izvesne take, kada je - usled nae bolesti - sestra Vajt prestala da govori i pie o ovom predmetu zdravstvene reforme. Od ove take poinju nae nesree i greke kao naroda vezanog za ovaj predmet. Kada smo opet poeli da radimo, sestra Vajt se sve ee osea pozvanom da govori o predmetu zdravstvene reforme zbog postojeih krajnosti meu pristalicama zdravstvene reforme, a ne iz nekog drugog razloga. injenica da su sve ili skoro sve postojee krajnosti u vezi sa zdravstvenom reformom meu naim narodom, navodno primile njeno potpuno odobravanje je razlog njene pozvanosti da govori o svojim stvarnim oseanjima. Ljudi moraju da doznaju, i u pogodno vreme doznae, njen stav o ovom predmetu. U odnosu prema upotrebi duvana, aja, kafe, mesa, a takoe i odevanju postoji potpuna saglasnost. Meutim, za sada nije spremna da zauzme poseban stav u odnosu na so, eer i mleko.

280

DODATAK DODATAK II

Ako ne bi postojali nikakvi drugi razlozi zapaljiv odnos prema ovim proizvodima tako iroke potronje, bio bi dovoljan razlog u injenici da razum mnogih nije pripremljen, ak ni da prihvati injenice koje se odnose na ove namirnice. Potpuni poraz pojedinaca i gotovo unitenje nekih naih crkava, moe se jasno otkriti u nekim krajnostima u ishrani, nerazborito iznesenih pre izvesnog vremena, u asopisu Review and Herald ... Posledice su bile teke. Dok su neki odbili predmet zdravstvene reforme zato to je ravo iznesen, drugi koji su bili spremni i savesni, zauzeli su najekstremnije stavove, veoma opasne za njihovo zdravlje, a prema tome i za delo zdravstvene reforme. U ovakvom razvoju dogaaja, ma koliko obeshrabrujuem, sestra Vajt se osetila pozvanom da nastavi svoj rad na ovom polju i delujui tako, uinie da se potpuno shvate njeni pogledi. Meutim, moda bi ovde bilo dobro izneti, da dok ona jo mleko nije smatrala najboljom namirnicom, koje je uzimano u velikim koliinama i koje se po obiaju jelo sa hlebom, njen um, kao i do sada, bio je usredsreen na vanost dobrog zdravlja krave ije je mleko upotrebljavano kao namirnica. Sa sadanjim rasvetljenjem ovog pitanja, nije se mogla pridruiti objavljivanju i irenju lanaka, koji su zauzimali ekstremni stav u odnosu prema vanom pitanju mleka. Ovakav bi posao moda mogle da obavljaju dobro obavetene pristalice zdravstvene reforme i moda bi to bilo dobar vodi u odeljenju za kuvanje u naem Zdravstvenom institutu u Batl Kriku, kada njegovi stolovi budu osloboeni uobiajene upotrebe mleka. Ovakav rad imao bi vei uticaj na narod, kada bi nai propovednici, koji su vatrene pristalice zdravstvene reforme, napustili obilnu upotrebu kravljeg mleka. Tu je naa slabost u vezi sa ovim predmetom. Nai asopisi koji dopiru do neukih i onih koji su podloni predrasudama, idu ispred u nekim od ovih taaka i u odnosu na obiaje onih koji meu nama predstavljaju zdravstvenu reformu. Sestra Vajt moli da se ovaj predmet tako postavi da nai asopisi slobodno govore samo o onim miljenjima o kojima su se saglasili oni koji stoje na elu zdravstvene reforme, ali ne na nain koji e stvoriti predrasude i koji e staviti dobre ljude i dobre ene izvan naeg uticaja. Neka sjedinjeni postupci pristalica zdravstvene reforme idu napred, a tada neka ih nai asopisi slede i neka slobodno govore o dobro utvrenim miljenjima da bi neuki mogli da ih razumeju. Sestra Vajt misli da se prelaz od najjednostavnijih vrsta mesne hrane na obilnu upotrebu eera kree od zla na gore. Ona preporuuje veoma tedljivu upotrebu eera i soli. Ukus treba da bude usmeren umerenoj upotrebi eera i soli. to se tie soli, hrana sa tako smanjenom koliinom ovoga sastojka bie bljutava onome koji je navikao na obilnu upotrebu soli. Meutim, posle nekoliko sedmica veoma umerene upotrebe soli, ranija hrana toj osobi bie vrlo slana. Dok se duvan, aj i kafa mogu ostaviti odmah - jedno po jedno, kod onih koji su tako nesreni da su robovi svega, promene u ishrani treba vriti obazrivo. Jednu po jednu. Ona ovo eli da kae onima koji su u opasnosti da naine veoma brze promene, ali u isto vreme eli da kae i onima koji oklevaju: Nemojte zaboraviti da izvrite promenu Najjednostavnije delo zahteva promene optih ivotnih navika, i zbog toga ih ne treba tako brzo sprovoditi da ne otete zdravlje i telesnu grau.

281

OBJANJENJA NEKIH POJMOVA


1. U ovom tekstu radi se o malim, okruglim kolaima, koji se pripremaju od crnog brana, mleka i jaja. Dobijeno testo stavlja se u dobro ugrejane kalupe za kolae i brzo pee na jakoj vatri. 2. Izrazom kaa oznaeno je jelo, koje se obino priprema za doruak. Spravlja se od peninog brana dobijenog od celog zrna, a zatim i od izdrobljenog peninog zrna, zobi ili ponekad od meavine raznog zrnevlja. Zrnevlje se nalije slanom vodom u kojoj se i kuva. 3. Kad god se u tekstu ove knjige spomene izraz orah treba imati u vidu da se to odnosi na sve plodove koji imaju tvrdu ljusku i jezgro (jezgriavi plodovi) kao to je: orah, lenik, badem, kesten, i sl. Sestra Vajt u svim svojim naporima zalae se za razumnu i koliinski uravnoteenu i ogranienu upotrebu ovih namirnica u pripremanju hrane. 4. Higijenski - zdravstveni restorani, prema zamisli i pisanju sestre Vajt, trebalo bi da budu naroite ustanove sa posebnom prosvetiteljskom ulogom. Osnovni zadatak tih restorana sastojao bi se u pomoi ljudima da brzo i dobro naue kako da pripremaju zdravu i jednostavnu hranu, koja e moi da zadovolji svaiji ukus i potrebu. U stvari, zdravstveni restoran treba da bude praktina kola kuvanja utemeljenog na zdravstvenoj reformi. 5. Sos (vona kaa) od jabuka priprema se kao kuvano voe, ali nije slino demu, tj. nije slatko i gusto kao dem. Moe se jesti i sa slatkom pavlakom. Priprema se tako to se jabuke izrezane na krike kuvaju sa eerom i malo vode. Isto tako moe se pripremati i drugo voe za upotrebu u zimskim mesecima. 6. Kada je u pitanju kaa od raznih vrsta itarica sestra Vajt istie da preterana upotreba takvog jela nije korisna, jer teti organima za varenje, a poto pripada grupi mekih, tenih jela ne zahteva temeljito i snano vakanje pa tako nanosi tetu i zubima. 7. Postoje mnoge vrste kifli, koje se uglavnom prave od finog hlebnog testa. U svom pisanju i ivotnoj praksi sestra Vajt naroito ceni ovu vrstu peciva, kada je dobro peeno i bez eera i kvasca. 8. Jo 1868. godine sestra Vajt je pisala o tetnosti fino mlevenog peninog brana i korisnosti crnog, neprosejanog brana. To je vrlo znaajna napomena, mnogo puta istaknuta kao vaan deo ishrane u skladu sa zdravstvenom reformom. U savremenim ivotnim uslovima ova vana zdravstvena injenica dobila je veoma iroku naunu osnovu. 9. Sladak hleb je pecivo napravljeno sa eerom. Meutim, ova vrsta peciva moe se nainiti i sa suvim groem, urmama ili nekom drugom vrstom suvog voa. Ovo pecivo moe se napraviti i sa glazurom na gornjoj povrini. Po svemu sudei, sestra Vajt se zalae protiv upotrebe ove vrste peciva zbog toga to je jo vrlo vrue iznoeno na sto. 10. Slatki krompir u naim krajevima nije iroko prihvaen u ljudskoj ishrani. Moe se mestimino nai kao samonikla biljka sa crvenkastim, krtolastim plodovima. 11. U ovom sluaju valja se setiti objanjenja datog za sos - kau od jabuka. (Objanjenje broj 5) 12. Prema svemu izloenom, ovde se misli na neodgovarajuu upotrebu ve ranije spomenutih poslastica od voa. (Objanjenje broj 5) 13. Stari, prevreli, punomasni sirevi su teka i veoma nepodesna namirnica. Teko se vare i zbog toga optereuju i remete rad eluca. Sestra Vajt ne preporuuje upotrebu sira naroito za vreme sastanaka, sednica i slinih drutvenih aktivnosti.

282

(Brojevi odreuju broj take (stavke) u tekstu) ADAM je pao zbog poputanja apetitu - 73,85,97 ADAM i EVA - 229 ALKOHOL - 92,736,745,747 APETIT, sredstvo kuanja - 643; Bog zahteva da se oisti - 41,653; vladavina apetita - 229,230; iskuenja apetita bie sve snanija - 85; kako je izvojevana pobeda - 238,240; moe da se vaspitava - 245; neprirodan, smanjuje zadovoljstvo uzimanja hrane - 204; nije siguran vodi - 207; pobeda nad njim mogua u zajednici sa Hristom - 265; postoji prirodan i izopaen 360; sila koja e potvrditi propast hiljada ljudi - 253 sluba na oltaru izvitoperenog apetita - 236; sotona nadgleda preko njega - 61 B BELANEVINE - 619-638 BIBER - 573 BISKVITI, vrui - 500-503,714,720 BOLEST i smrt - esto se po-greno pripisuje Provienju - 195 BOLEST nasledna - patnja zbog nje; poputanje poveava bolesti - 67; nikad ne dolazi bez uzroka 199; karakter pokvaren nepravilnim jedenjem - 205 BOLESTI medu ivotinjama 397,434,533,603,605,606,613,626,662,664,667,675,722,723,793,807 BOLESNIK sa slabim varenjem -220,222 BOLNIARKA - briga o ishrani pacijenta deo njene dunosti - 423 BRANO penino, crno, neprosejano - 204,504,505 (Vidi: Hleb) BRESKVE - 466,474,476,524 BUNDEVA, suva - 520 BURMUT - 245,746,803 V VARENJE - fiziologija - 153-155,159,160-193 VASPITANJE u sanatorijumima - 720-725 VAVILON je pao zbog neumerenog jela i pijanstva - 231 VELIKE zdravstvene ustanove -106 VEBE telesne - pomo varenju 157-160; za decu - 361,362; potreba za njima - 117,435; snane vebe - tetne posle potpunog obroka - 157,158 VEST treeg anela - Vidi: zdravstvena reforma deo Vesti treeg anela VEERA - od voa, hleba, bez povra - 280 VEERE - kasne naroito tetne - 233,267-274,540 (Vidi: Obrok trei) VINO - prevrelo - 339,420,731,735,736,745,755,756 neprevrelo (slatko) - 324,757,758 VINO, pivo i jabukovaa - 755,756 VINOGRADI - uniteni usled greha - 755 VLADANJE nad samim sobom - manje danas nego ranije - 259; nedostatak vladanja nad samim

INDEKS

283

INDEKS

sobom naj vea opasnost za omladinu - 362; snaga vladanja nad samim sobom smanjena prvobitnim padom u greh - 100 VODA - znaaj pijenja vode - 726-729,730,731 VOE - neka stupe pod zastavu stroge umerenosti - 717 (Vidi: Propovednici) VOE - 126,127,150,322,360,,441,464-480,546,588,720,731,756,758; gajenje voa u sanatorijumu 479; konzervirano ili osueno - 124,466,467,477,478,553; sokovi - 758; hrana od voa 309,461,470,471,473 VOE,itarice, orasi, povre - 137,138,471,472,481,482,483,484,485,490,617,618,619,639,702, 703,708 VOE i itarice - 94,600,716 VOE i povre - 320,480,490,492,509,510,700,720; opasnost od jedenja trulog - 469 (Vidi: Hrana - sastavljanje hrane) VOE, povre, itarice - 113,137,138,204,397,444,514,651,720 VOE, orasi i itarice - 142,146,400,404 VREME nevolje - ne izazvati ga prerano - 323,324,330,612; Bog e nas pripremiti za ovaj strani sukob - 323 VREME obeda treba da bude vreme radosti i sree - 346 VRLINA - njeno merilo uzdie se ili sniava telesnim navikama - 92 G GLASNA VIKA - priprema - 35,36,41 GRAAK - 146,486,520 GRAHAM pecivo - uputstvo za pravljenje - 503; od graham brana - 566,814 GROBOVI iskopani zubima - 228 GROZNICA - uzdravanje od hrane esto e je smanjiti - 313; pijenje vode za vreme groznice - 730 GROE - 466,480,524 GROANI sok - zdrav napitak - 757 GUMA za vakanje - 530 D DANILO i njegovi drugovi - 33,241,242; primer zdravstvene reforme - 647; njihova hrana - 117 DVOPEK - ukusan, lako svarljiv - 496,497 DEGENERACIJA oveanstva - 89,194-196,229,736 DESERTI - bogati -126,193,525-546,551-553; jednostavni nisu zabranjeni - 547,548-550 DECA (savim mala) i njihova ishrana - 339,340,341 DORUAK - jednolian - 391; treba da bude jak - 268 DRANJE - rave posledice povijenosti - 160 DROGA - 92 DUVAN - 92,351,354,734-748,750,803 DUGOVENOST i snaga - 194 DUHOVNOST i zdravlje - njihova meusobna veza - 36,47-96 DUHOVNOST I HRANA - njihov odnos - 740,744

284

INDEKS

E EVA, neumerena u svojim eljama -229 EDEM - ishrana u njemu - 639,641 izgubljen - povraen vrstim odricanjem - 85,97,253,258 (Vidi: Ishrana - vraanje prvobitnoj ishrani) EKONOMINOST u korienju hrane - 386,449; opasnost od preteranosti - 720; propovedao ju je Isus Hristos - 406 EKSTREMISTI - nanose sramotu zdravstvenoj reformi - 315,329,330; vrste - 315,316 VAKANJE - preporuuje se lagano vakanje - 166,168,169,170 ELUDAC - posledice greaka u ishrani 154,155,157-162 ELJE - telesne imaju ire znaenje od razvratnosti - 92 IVOT - jednostavan, otkriva istinu koja posveuje - 132 ITARICE - 481-492 ITARICE i voe - 94,600,716 ITARICE, voe, orasi i povre - 111,137,138,471,472,481,482,483,484,492,617, 618,702,708 ITARICE, voe i povre - 111,138,204,397,444,513,651,720 ITARICE, orasi i voe - 142,146,400,404 Z ZAKON Boji - 454 ZAKON fiziki - Bog je autor; isto je tako istinit kao i Deset zapovesti - 7,8,9,49,50 ZAKONI ivota - kazna za svaki prekraj - 11; poslunost prema njemu - dunost - 10; roditelji treba da ih razumeju -357 ZAKONI ZDRAVLJA Vidi: Zdravstveni zakoni ZARIJA - Gavrilo daje uputstvo njemu kao i Manoju - 339 ZATVOR otklonjen maslinovim uljem - 616 ZAINI - 119,124,193,204,227,233,336,348,355,356,360,361,475,553-577,558-563,584,673, 731,803; ishrana bez njih, pokazae se kao blagoslov - 119 ZDRAVA hrana - 396-418; vetina kombinovanja je Boje delo-810; vetina u pripremanju, dar od Boga-151; neki slatkii nezdravi - 530 ZDRAVLJE, najdragocenije blago - 14; zloupotreba - greh - 14; uvanje zdravlja - dunost - 1,4,1019,22,23,37,41,53,64,95,96,195; nagrada za poslunost - 197,452 ZDRAVSTVENO DELO ishrane ali ne za linu korist - 401 ZDRAVSTVENO delo je prodoran klin - 99 ZDRAVSTVENI ZAKONI - nepotovanje - krenje Deset zapovesti - 8,9,97; nanesena teta i sebi i drugima -41; ishod - gubitak blagoslova - 6; ozbiljnost ovih zakona otkrie dan suda - 46; poslunost ovim zakonima naa prva dunost - 19; sauvae nas od bolesti - 5,15,16 ZDRAVSTVENA naela - irenje knjiga - 793,794; veliki skupovi - 780; svaki evaneoski radnik smatra davanje uputstva o zdravom nainu ivota delom njemu odreenog posla - 789; dom - 783; lekari - 774,775; metode iznoenja - 798-803; nove zajednice - 786; njihov znaaj - 24; od kue do kue - 813; potrebna harmonina akcija - 782; primer - 799; propovednici - 780,782; sanatorijumi 766-771,777; susreti sa ljudima tamo gde se nalaze - 802; u svakoj crkvi - 809; higijenski restorani 810; kole i misije - 778 (Vidi: Pouavanje zdravstvenih naela) 285

INDEKS

ZDRAVSTVENA reforma - deo sadanje istine - 35,44,45,97,98-104,109; bolesni hriani - 46; vizija u Otsegu godine 1863. - Dodatak 1-I; gubitak predstave o tome ta je istina - 719; da obezbedi najbolji razvoj - 23,798; da oisti Crkvu - 788; data da rastera tamu prolosti - 20; dovodi do izopaenosti - 784; zakon kanjava prestupnika - 97; izbei mnoge opasnosti - 21; izgovori - 710; izgubila od ugleda osiromaenom hranom - 591,602,631; jedinstvo propovednika i vernika u zdravstvenoj reformi - 42,101,102 moe se uzdii sve vie i vie - 781,782; nazadovanje u zdravstvenoj reformi - 37,41,331; nepotovanje svetlosti - 672,719; nije predmet podsmeha i ale - 713,782; ovo delo e napredovati - 42; oiveti naela zdravstvene reforme- 106; otupljuje savest - 63,98; pitanje zdravstvene reforme treba propagirati - 459; povezana sa Veu treeg anela - 35,98,103,109; poslata u ljubavi - 362; posluati - 67; poslunost prema reformi, pomo za posveenje - 86; predmet zdravstvene reforme treba pokrenuti - 97,98; preporuljiva za bolesne - 46; proba poslunosti - 560,566; pouavanje iziskuje obazrivost - 148 (Vidi: Pouavanje zdravstvenih naela); razviti - 413; rav hleb - 498; smanjiti patnje - 788; spae mnoge od izopaenosti - 762,813; spoticanje o blagoslove - 45; umanjena ravim kuvanjem - 380; u sanatorijumima - 722 ZDRAVSTVENI asopisi - 375,793; recepte paljivo koristiti - 411 ZEMLJE - svaka od njih ima podesnu hranu - 143-152,486; mudrost data za pripremanje zdrave hrane u mnogim zemljama- 396-401,405-407 ZELENI - 521 ZNANJE o zdravstvenim naelima kao priprema za preobraaj - 36; obaveza - 2-6 I IZLET - pogodan ruak za izlet - 125 IZRAILJ - njihova ogranienja u ishrani nisu samovoljno nainjena - 78; Boanski plan o ishrani 641; Boji cilj - 720; elja za mesom - 233,642-644; iskustva, primer za nas - 644-647; obeanje zdravlja i pad Izrailja - 30,31; uenje da je zdravlje nagrada za poslunost - 197 ILIJA, primer 98 ISAV, prohtev za jelom ga je pobedio-232 ISKVARENOST - prisutno zlo u svetu - 233,234 ISKVARENOST medu decom - 364; treba potovati ono to se vie voli - 346; deca ije elje nisu obuzdane padaju u iskuenje da potcene vrlinu-711; kineska turija - 361 ISKUENJA vrebaju na svakom koraku - 256 decu treba pouavati kako da se odnose prema njima - 365; kuanje apetita, samouverenosti i ljubavi prema svetu - 237; zato je upravljeno protiv telesne snage - 100; poputanje, jaina iskuenja - 258,298 ISHRANA kao lek - 450 ISHRANA - podesna - od itarica, povra, voa i oraha - 137,138; vraanje toj hrani - 113115,404,515,644,648-650; da bude prikladna - 135-145 (Vidi: Hrana); za bolesne mnogo vanija od kupki - 720; za decu - 349,350; za trudnice 336; zdravo uivanje, rezultat vebanja - 40; jednolinost treba izbei - 720; jednostavnost - 41,94,116,117, 118-134,405,406,441,459,548,593,594-596,599,683; krajnosti-315-332; navike, malo njih razumeju njihov uticaj na ivot - 67-70; obazrivost u promeni - 425-428,434-436,449,708; od itarica, voa, za one koji se pripremaju za preobraenje - 94; osiromaena - 315-321 (Vidi: Ekstremnosti); ostavljanje mesa - 171,320,321,380,381,383,434; pravilna, treba da prethodi leenju - 459,460; preobraenje - 94; prvobitna - bila podesna - 111-115,481,482-484,701-704; reforma - stvar naela - 38-40; tena - 161-

286

INDEKS

166,171,321,489,490,700; treba da bude postepena - 793,803,804,807; vrsta bolja od tene - 499; u vezi sa iskuenjem - 69,70; u detinjstvu - 339,340-367 ISHRANA u detinjstvu - 339,367 ISUS HRISTOS pobedio tamo gde je Adam pao - 197; Njegov primer u vladanju apetitom - 70,73; obezbeivanje jednostavne hrane i ekonominost - 127,132,133, 406; obeauju Hrista kada zlostavljaju stomak - 186; pobeda u iskuenjima 237,238,259,296,297,298,354 ISCELJENJE i posveenje uma, poveanje vere i aktivna sluba potrebna je nekim pojedincima -435 J JABUKE - 360,466,476,524 JABUKOVAA - 736,755,756 JAJA, imaju lekovita svojstva - 324,327,591,628,631; ne svrstavati u mesnu hranu - 324, 587,626; od zdrave dobro gajene ivine - 324,327,591,625; opomena upuena roditeljima 324,327,625,626 (Vidi: Hrana ivotinjskog porekla); preporuena - 324,587,626-631; presna - 628; slobodna upotreba u ishrani male dece-591; spremljena na razne naine - 324 JEDENJE - duboko prouavanje posle jela ili snane vebe - 158,175; izmeu obroka - 344,355,361; preterana zabrinutost - 173; polako i vaui dovoljno - 168,169,170-172,186,221,415; redovnost 281-294; za malu decu i decu - 343; uestalost - 245 JELA sa orasima - 619-624; briljivost u pripremanju - 622-624; obazrivost u korienju 410,411,589,619 JELO i pie - opasnost da ih stavimo na prvo mesto - 230 JELO, preterano pie i oblaenje postaju greh - 88 JELOVNIK mora da bude raznolik - 320 JOVAN Krstitelj, izriiti primer - 98,339 K KAJANJE - u budunosti zbog izgubljenog ivota - 247 KAJSIJE - 476 KAA - 489,490; preterana upotreba - 321; poeljnije je povre od kae - 511 (Vidi: Tena hrana); treba dobro da se skuva - 489 KEKS je bolji nezaslaen - 410,508 KIFLE - 814; uputstvo za pravljenje - 172 KOLAI bogati 74,126,191,233,245,312,355,356,360,539,540,541-554,563,584,673,803; jednostavni - 548,549 KOLAI slatki - 507 KOMPOT bogat - 245,312,360,541,563 KORENJE - preporuljivo - 404,619,810 KROMPIR - kuvan ili peen bolji od prenog - 517 KRAJNOSTI u zdravstvenoj reformi ne treba zastupati - 591,592,612; u ishrani po sanatorijumima 427,428,429; bolje u narodu nego nasuprot njemu-331 KRUKE - 486,476,477,524 KRVOTOK - poremeen hranom - 128 KUVANJE - 368-395; izbegavanje mnogog kuvanja - 793; vana grana vaspitanja - 392,817-822; 287

INDEKS

due izgubljene zbog ravog kuvanja - 385; zdrav nain pripremanja - 709; majke treba da pouavaju erke - 392; ljudi treba da naue - 374 KUVARI - veoma cenjena sluba - 368,369,370-375,391,392,446,447-449,817-822 KUKURUZ - 146,486,524; osuen, sladak - 520,524 KUANJA u Crkvi prouzrokovana poputanjem apetitu - 65 LEK - u velikim koliinama menja oblik bolesti - 460; njihovo uzimanje treba napustiti 118,457,458,459 LEKARI - dunost da vaspitavaju - 675,774-776; da ne prepiu mesnu hranu - 438,722,774; moraju da budu Boji radnici - 105; da budu proeti ivim naelima zdravstvene reforme - 39 LEKOVI - razumni, odreeni - 451-463 LEPRA (guba) - izazvana svinjetinom - 695 LIMUN - 474; njegov sok kao zain - 522 M MAJKE - ishrana za vreme dojenja - 342; njihova odgovornost za navike deteta - 339,340; treba da gaje svoju decu - 341; treba da ue svoje keri kuvanju - 392 MANA - Boji dar je i nain pripremanja hrane - 151,398,401 MANOJE - aneo dao uputstva njegovoj eni - 334,339 MASLAC - 579,580 manje tetna upotreba - 585,589,633; nadraujue sredstvo - 61; obazrivost prema njemu - 327,356,583,584,585,590,596,597,803 (Vidi: Hrana ivotinjskog porekla) MASLINE - 524,581,614,615,616 MASLINOVO ULJE - 614,615; zaleenje-581,582; Zamena za maslac i mesnu hranu -582 MASNOE - 94,119,124,204,320,356,360,380,487,488,720; hrana bez njih pokazae se kao blagoslov - 119 MEDICINSKO - MISIONARSKI RAD - snano sredstvo - 107; Jevanelje u praksi - 37; neka i ljudi naue vetinu kuvanja -437,817,819; svaki vernik treba da se dri njega - 785 MERILO - ne nainiti sebe merilom - 316,Dodatak 1:5,6,22 MESO - treba ga iskljuiti iz ishrane, jer ako je ikada bilo zdravo, to sada nije - 661-665,719; zbog bolesnog stanja ivotinja - 721-723; kod dece - 95,350,352,353,354,584; konano odbaeno medu onima koji oekuju Hristov dolazak - 115,651,654; mnogi napola obraeni, otii e zbog toga od Bojeg naroda - 655; nadrauje - 61,700,705,745; u nekim sluajevima moe se koristiti malo onoga to je manje tetno - 435,720,721 (Vidi: Mesna hrana) MESNA HRANA - 639-725; bez nje donosi blagoslov - 119,599; Boji narod e prestati da je koristi115,648-654; vaspitavajte ljude da je ne diraju - 434,720,723,795,816; da je upotreba mesa bila osnova zdravlju i snazi - 702,707,720; da se nauimo da ivimo bez nje - 651,719,749; da se ne slui u sanatorijumima - 419,420,425,431-434,436-439,440,444,723,724; dozvoljena u Hananu, ali ogranieno - 641; donosi kao rod bol i smrt - 655; duhovnu prirodu slabi - 655,656,657,658 (Vidi: Meso); itarice i povre iz druge ruke - 482,703,704; zamerka toj hrani 336,348,350,356,360,543,546; izaziva rak, tumore i pluna oboljenja - 659,674-677,719; Izrailjci su eleli mesnu hranu - 641-646; izriito svedoanstvo protiv nje - 803; ispunjava telo krofuloznim sokovima- 351; jaja i maslac ne smeju se staviti u istu grupu sa mesom - 626; jaa ivotinjske sklonosti - 684,686,687; jaa niske sklonosti - 655,656,660,681,682,683-687; liava ljude nenosti i

288

INDEKS

saoseanja -657; mana u pustinji umesto nje - 151,642,643; mnogi umiru od bolesti prouzrokovanih jedino jedenjem mesa 667,693,694,695; moralna zla nisu manja od telesnih - 657; nadrauje i uzbuuje ivce - 705,706; najjeftinija namirnica u mnogim zemljama - 795; naputena od mnogih, pored adventista sedmoga dana - 397,433,662; ne moe da stvara dobru krv - 513; nepodesna zbog bolesnog stanja ivotinja - 665-667,670-673 (Vidi: Bolesti meu ivotinjama); neprirodna je - 649; ne treba od nje da nainimo uslov za primanje brae i sestara - 715, 719; nije dobro za moral - 723; nikada nije bila najbolja, sada dvostruko nepogodna - 661; orasi mogu da je zamene - 582,583,618,619; poveava podlonost bolestima - 668-670; posledice ne mogu odmah biti shvaene - 692; prepisae je lekar koji nije ispravan u navikama u jelu - 774 (Vidi: Lekari); punovredna i ukusna hrana umesto nje - 383,401,492,579,583,651,664,708,709,716, 719,805,816; svinjsko meso ne treba nikada jesti - 641,693-695 (Vidi: Svinjetina); slabi um - 655,660; spreava najbolji razvoj telesnih, umnih i duhovnih snaga - 400,695,749; stvara grozniavu krv - 705; stvara elju za estokim piima - 400; studentima ne treba da se slui - 719; u velikoj meri spreava Izrailj da dostigne Boji ideal - 641,642; ugroava telesno, umno i duhovno zdravlje - 655; umanjuje vrednost krvi - 660,672,673; unitava elju za zdravom hranom -312; upotreba slabi snagu miljenja - 660; uinila je pretpotopni svet surovim i iskvarenim - 231; u uslovima nunosti - 699,700,720; hrana moe biti punovredna, zdrava, potpuna bez mesne hrane - 481-488; teti telesnom zdravlju 719,723 MLEKO - 124,137,324,326,432,512,532,533,548,552,60-613,753; da se ne svrsta sa mesom - 587; mora da bude sterilisano i od zdravih krava - 324,330,607,608,612,625; u hlebu manje zdravo - 496 (Vidi: Hrana ivotinjskog porekla) MLEKO, PAVLAKA, MASLAC I JAJA - Bog e otkriti kada to vie nee biti bezbedno 324,602,612,613 MODA - zdravlje rtvovano na njenom oltaru - 387 MOLITVA - Isus oseao potrebu za njom - 70 MOLITVA ZA BOLESNE - uslovi za odgovor na molitvu - 27,28,713,714; priprema za nju 773 N NAGRADA UMERENOSTI 85,206,253,309 NADGROBNI NATPIS - umro zbog ravog kuvanja - 385 NADRAUJUA SREDSTVA I NARKOTICI - 556; meu telesnim eljama koje vojuju na duu 92 NADRAUJUA SREDSTVA - posledice - 60,61,717,718,733-750; da deca oseaju odvratnost prema njima - 355 NAPICI - 726-758 NARKOTICI - uzrok oboljenja - 734 NASLEE - bolesnu decu raaju roditelji koji su poputali apetitu - 336,338; predato u naslee uticajem po-putanja - 196,199,358,359; prohtev za nezdravom hranom kao rezultat naslea 356,357,358,359 NEMORALNOST - pojaana poputanjem apetitu - 87,88,89,91,92,362,364 NEPOZNAVANJE ZAKONA ZDRAVLJA izaziva veinu bolesti - 11; neznanje vie nije izgovor za prestup - 97; svesno neznanje je greh - 53; svuda rasprostranjeno - 195 NESTRPLJENJE - rezultat nepravilne ishrane - 67,71 NEUMERENOST - nije samo pijenje alkoholnih pia - 65; podstaknuta mesnom hranom - 400

289

INDEKS

poinje navikama za stolom - 203,351-359,745-749; slabi moralnu silu - 9; uslovljena upotrebom zaina 556,557-560 NOJE - njegovo vreme primer za nae vreme - 46,88,230 O OBROK, jedan na dan nedovoljan -314; ako se jede, trei obrok mora da bude lak, jednostavan i rano uzet - 245,752; dva obroka - korist od njih - 227,267-280; za decu bolja dva nego tri - 344 (Vidi: Jedenje - uestalost); mora da bude najmanje pet asova izmeu svakog - 267,269,281; ograniena raznovrsnost hrane - 415; poslednji obino najjai - 290; tri obroka obavezno sluiti u sanatorijumima - 424; trei obrok, neodoljivo iskuenje za neke - 260 (Vidi: Veera) OVAS (ZOB) - 146,486 ODGOVORNOST za svaki zrak svetlosti- 12,13 OZDRAVLJENJE molitvom, uslovi za to - 713; da ne bude praeno nepotovanjem zdravstvenih zakona - 28,29 OPIJUM - 734-736,743 OSVEENJE - potrebna je priprema za to - 36 (Vidi: Glasna vika) ORASI-617-624; previe oraha u kombinacijama hrane - 400 ORASI, VOE I ITARICE - 142,146,400,404 ORASI, ITARICE, VOE I POVRE - 111,138,471,472,481,483,492,617,618,702,708 P PAVLAKA - 124,137,324,327,432,512,552,588,602,603,609,610-612 PAVLE je bio zdravstveni reformator - 217 PARADAJZ - 522,523 PASULJ - 124,146,486,518 PATNJE - sami sebi nanosimo - 198,199 PIVO - 731,735,755,756 PIJANSTVO - (Vidi: Neumerenost) PIJENJE za vreme obeda - 475 (Vidi: Napici) PILEA SUPA - 435,802 PIRINA - 146,486 PITE - bogate - 74,233,245,539,541,543,546,551; jednostavne, proste nisu tetne -547; od limuna ne treba zabranjivati gostima u sanatorijumima - 429; od mlevenog mesa - 336,576,803 PIA - 351,354,439,731-736,803; topla ili hladna u velikim koliinama tetna - 731 PLOD jabuke oteen grehom - 755 PLODOVI - jagodiasti (kupine, maline, jagode, borovnice) - 466,476 POVRE - 327,509-524; neko ne moe da ga upotrebljava - 516; pripremljeno ukusno sa malo mleka ili pavlake - 324; treba da bude nainjeno ukusno - 601,602,611 POVRE, voe i itarice - 113,138,204,397,444,514,651,720 POVRE, itarice, voe i orasi - 111,138,471,472,481,483,484,492,617,618,702,708 POVRE i voe - 320,480,490,492,509,510,700,720 (Vidi: Hrana - kombinacije); opasnost od jedenja trulog - 469 POZIV za naputanje gradova - 711 290

INDEKS

POMORANDE - 474,480 PONIAVAJUE STRASTI jaaju nepravilnom ishranom 60,87,88,9096,156,157,230,237,238,245,246,298,348,356-362,364,400,514,562,655,660,682688,700,706,711,719,720,755 (Vidi. Nemoralnost) POPUTANJE - deci okrutna ljubaznost - 358,359; zato sotona kua u ovome - 744; iskuenja poputanja bie mnogo jaa - 253; najvei uzrok fizike i mentalne nesposobnosti - 200,204,219,220; odvaja od Boga - 246; odgovorno za propast dece - 348; optereuje jetru - 204; posledice koje se predaju u nasledstvo potomstvu - 196,199; prepreka posveenju - 52 preterano poputanje je greh 51,227 PORONOST pretpotopnog sveta - 87,88,230,231,640 POSVEENJE - nemogue je za one koji su sebini i pohlepnog apetita - 52,53,97,208,209,254; poslunost zdravstvenoj reformi pomo u posveenju - 86, (Vidi: Savrenstvo); trai pravilne navike u uzimanju hrane, pia i u oblaenju - 77; ulazi u svakidanji ivot - 254 POST - 295-314; kao lek - 227,245,460,461,473; kao pomo uspenoj molitvi - 300-306; pravi post131 POST i molitva - za odbacivanje telesnih elja - 712; kao priprema za prouavanje Pisma - 299 POUAVANJE zdravstvenih naela - 586,587,588-591,603,604,605,612,759-822; doslednost - 315; da to ne ine poetnici - 329; putem predavanja - 426; u kolama kuvanja, na sastancima pod atorima, restoranima, publikacijama - 416,417 (Vidi: Zdravstvena naela) POUAVANJE o ishrani - 148 PRAAK za pecivo - 565-569 PREDRASUDA - njeno otklanja-nje zdravim radom - 109 PRELIVI - 191,542,544,545,552 PREOBRAENJE - priprema za njega-651,652 PREPELICE - date Izrailju - 643 PRETERANO JEDENJE - umrtvljuje osetljivost uma - 59; rezultati - 154-157,210-212,228; ak i kod pobornika zdravstvene reforme - 363 PRIRODNI ZAKONI su Boji zakoni - 10,49,50; objasniti prirodni zakon i podsticati poslunost prema njemu - 97; ponjee nagradu u telesnom i duevnom zdravlju - 452; poslunost njima donee sadanju sreu i pomo u pripremi za ivot koji e doi - 798 PRODRLJIVOST - stavljena u isti spisak sa pijanstvom - 217; najraireniji greh ovoga veka 35,361,720 PRODRLJIVCI - nee imati pristupa na Nebo - 209 PROPOVEDNICI - da budu voe u reformi - 719; da budu strogo umereni - 655; da daju uputstva o umerenom ivotu - 44; dunost propovednika da govore u prilog zdravstvenoj reformi - 67; gube duhovnu silu zbog grenog poputanja - 711; kuani tetnom hranom - 74; nadzor nad apetitom poveava korisnost - 73,74,251; nepotovanje zdravstvenih naela stvara zbrku - 782; posvetiti panju zdravstvenoj re-formi - 99,227,429; treba da iznose zdravstvenu reformu- 103,715 PUDINZI - slatki - 191,245,542 od pirina sa suvim groem - 548 PUSTINJA - Isus moe postaviti sto u njoj - 407 PUTNICI treba redovno da jedu jednostavnu hranu - 282,291 PUTOVANJE - zapaanja o ishrani za vreme putovanja - 360 PENICA - 146,486

291

INDEKS

R RAK - prouzrokovan u velikoj meri jedenjem mesa - 674-677,719 RESTORANI - higijenski - 412-418; da se u njima ue zdravstvena naela - 810; opasnost od trgovakog duha u njima - 815 RETKA KAA od graham brana - 124 RECEPTI - nezdravi ne treba ih prihvatiti - 446,552,579,793 REFORMA - beskoristan pokuaj da se postepeno sprovede reforma -257; zahteva borbu i mnogo istrajnosti - 24,208; mogua samo ako je srce reformisano - 39; mora da bude postepena 579,603,623 RIBA esto zatrovana - 698 RODITELJI - na dan suda - 358 njihova odgovornost za greh dece - 348 S SAVEST otupi pod uticajem nezdrave hrane - 366 SAVRENSTVO - apetit treba oistiti i pokazati samoodricanje - 41; veza zdravstvenih navika sa savrenstvom - 655-659; da bude na cilj - 1,2; postizanje savrenstva nemogue poputanjem 20,80,85,96,253,356 (Vidi: Posveenje) SALO - 593-600 SALO I KRV - zabranjeni - 641,696,697 SAMOODRICANJE - Bog ga ne zahteva na tetu telesnoj snazi - 98; zahteva odlunost karaktera 255; najbolji lek za ozdravljenje - 473 SANATORIJUMI i kole - bolesnicima u njima davati raznovrsnu hranu - 324,326,327; da budu nerazdvojno povezani sa Jevaneljem - 105,106; ishrana u njima - 419-449,720-725; prednost gajenja vonjaka i vino-grada u sanatorijumima - 479,480; saradnja medu njima - 777,780 SVEDOANSTVA - odbacivanje delova koji osuuju poputanje - 41 SVETI DUH uskraen usled poputanja - 79 SVEANE OBAVEZE efikasne samo kada je srce preobraeno - 39 SVINJETINA - 584; meso naroito za osudu - 641,693,694,695; zabranjena Izrailjcima - 641 SVINJSKO MESO nikada ne treba jesti - 641,693-695 SVOJINA - priznavanje da je nae telo Boja svojina - 3,10 SELO - prednost kue na selu 711 SIR - 356,360,529,584,632,634,636,637,638 SIROMANI - da ne pate usled nedostatka ivotnih potreba - 401; da se pouavaju ekonomskoj ishrani - 151,152,324,368; ishrana siromanih - 592; obazrivo uenje zdravstvenih naela 407,408,796,797 SIRE - 578; lino iskustvo u naputanju upotrebe - Dodatak I:6 SISTEM iznoenja jela podstie neumerenost - 218,387,538,539-541,547,552 SLABOST - pogreno nazvana glau - 218,245,270,561 SLADOLED - 233,530,533-541 SLATKII - 191,529,530; samoodricanje u njihovom korienju - 530 SLAICA - 361 SMOKVE - 548 292

INDEKS

SO - malo soli neophodno za krv - 327; preporuljiva kao zain - 324,548,570-572,597,731; preterana upotreba - 475,558,577,803 SODA - 496,565-569 SODA BIKARBONA - 494 SODOM I GOMOR - deranje i nepravda - 9,87,88,230,231 SOSOVI - bogati - 233; vrlo zainjeni - 312,355,540,561,563 SOTONA - navodi na poputanje - 744; rui Boga zbog rezultata ovekovog greha - 10 SOIVO - 146,486 STUDENTI - njihova ishrana - 719 SUBOTA - obroci subotom - 56; rezultati preteranog jedenja u subotu - 93,222,223 SUVE LJIVE - 476 SUVO GROE - 476 T TELO - jedini posrednik preko koga se um i dua razvijaju - 100 TRENJE - 477,524 TRKA - Pavlovo objanjenje hrianskog ivota - 32,119,244 TRUDNOA - ishrana za vreme trudnoe - 333-338 TUBERKULOZA prenosi se mesnom hranom - 675,676 TUMORI - prouzrokovani u velikoj meri jedenjem mesa - 674,719 TURIJA - 336,360,361,475,573-577,731 AJ i kafa - 92,227,233,351,354,420,424,437,438,718,732-751,803 ULNOST - pojaana nepravilnom ishranom - 60,61,73,87,88,89,90-96,156,230,231,237, 245,247,298,347,348,356,362,364,400,514,562,655,660,681,682,684,686-688,700 (Vidi: Nemoralnost) U UGOAVANJE posetilaca - hrana za njih - 214,215,524; jednostavnost - 127-130,284; mnogim hrianima je potrebna reforma - 324 UKUS - izopaen - ne moe odmah da uiva u jednostavnoj hrani - 245,563; moe da se popravi istrajnou - 120; post pomae - 311,312 UKUS I ZADOVOLJSTVO - ne treba da upravljaju izborom hrane - 364 UM - bistar, energian, potreban da ceni uzvieni karakter istine - 58; njegovo stanje zavisi od zdravlja tela - 642 UMERENOST, apsolutna - jedino je bezbedna - 745,747,788; ima mnogo veze sa vraanjem u Edem - 48; u radu, jelu, piu - 22,719 UTICAJ pogrenog uzimanja hrane vidljiv na odborskim sednicama- 226 H HLEB - 493,494,496-499; beli hleb za promenu - 548; bitan za zdravlje - 504; bolji od belog 356,504,505; brano od celog zrna - 124,356,360,553; verska je dunost odmah nauiti meenje dobrog hleba - 392; vetina potrebna da se napravi dobar hleb - 395; od finog brana 356,360,504,505; praktina vera u dobrom hlebu - 368 293

INDEKS

HRANA - bogata - 538-541; da bude ukusna - 137,138,322,324,326,327,423,424,429,595, 597,598,599,601,602; da odgovara podneblju, godinjem dobu i zanimanju - 143,144,621; za bolesnike - 423,424; zainjena - Vidi: Zaini kombinacije - 176-193; meso, povre, voe, vino, aj, kafa, slatki kolai - 722; meana i sloena hrana -193; ne preterujte u kombinacijama - 413-415; odbaciti neumerenost za vreme poseta - 262,263,264; prodaja hrane ne treba da kua samoodricanje - 529,530; prolazna - mislite manje o njoj, a vie o duhovnoj - 131,132; prouavajte uticaj raznih vrsta hrane - 141; raznovrsnost 177-193; salata sa uljem i siretom - 578; slatki kolai sa mlekom ili pavlakom- 552; suva hrana poeljnija od tene - 171; topla, ali ne vrua - 124,163,164; hladna - 124,165,166; hranljiva i dobro pripremljena - 135; eer i mleko - 191,192,315,527,533,534, 535,536 HRANA SIROVA - 488,793 HRANA IVOTINJSKOG POREKLA - da se prerano ne uskrati siromanima 587,592,603,612,796,797; Bog e otkriti kada nije bezbedna za upotrebu - 324,602,613; Doi e vreme kada nee biti bezbedna za upotrebu - 330,579,602,603,604,606,608,612, 626,631,661-664 HRANA NA SASTANCIMA POD ATOROM - 57,124,412,491,529,530,553,636,637 D DEMOVI- 191 EER - preterana upotreba -147,192,315,508,545,803; tetniji od mesa - 527,533,722; u umerenim koliinama ne treba odbaciti - 503,548 KOLE kuvanja - 377,378,399,416,804,805,806 KOLE - reforma ishrane glavni deo vaspitanja - 399 KROFULE - izazvane svinjetinom - 695 LJIVE - 474,524

294

You might also like