Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika VJEBA 1.

Zakruite one primjere koji su sastavni dio modelske jezgre hrvatskoga standardnog jezika! a) pHi pHkla c) vwe e) zdrDv zdva b) G mne, tbe, sbe, njga d) invnik f) elmo i limo

2. Odredite mjesto naglaska u sljedeih rijei!

posjetim, nadgledam, ostavljam, ne pleem, ne napiem, podataka, nesreena, snalazimo se, u grad, rastavljen, taksist, moderator, zastajkuj.
3. Oznaite sljedee rijei naglascima!

vrat razara klijet

brat zahvalnost smrt

snijeg budunost plesaica

me profesorica ponedjeljak

4. Provedite metatoniju u sljedeih rijei i zatim zapiite dobivene rijei po IPA znakovlju!

ministrDnt trvD sa sestrSm

toredor sestrD bez glvI

5. Oznaite zanaglasne duine tamo gdje moraju doi!

eir je na dobrom ovjeku. Brod plovi bez jedara.

6. Iz gornjih reenica ispiite enklitike i proklitike! Enklitike: Proklitike:

Vidim lakomca s kaputom. Videi ga, odluio sam biti bolji. On je blagajnik.

Onaj udak iz nae momadi igra za bugarsku ligu.

7. Gradsku akcentuaciju kao koncepciju zastupaju: ___________________________________________________________________________ 8. to znae sljedee rijei? dDnak ____________________ ne _____________________ rda _____________________ pstajati __________________ dBnak _______________________ nE _______________________ rVda ________________________ postjati _____________________

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Miroslav Krlea

ENJA Dogaa se to u jesenjoj noi kada pada kestenje po asfaltu i kada se uju psi u daljini, i kada se tako neopisivo javlja enja za nekim tko bi bio dobar, na, bliz, intiman, drug, i kome bi mogli da piemo pismo. Ispovjedili bismo mu sve to lei na nama. Pismo bi mu pisali, a njega nema.

Zadatci:
1. Odrediti mjesto naglaska.

2. Zaokruiti duge naglaske. 3. Podcrtati kratke naglaske. 4. Jednoslone rijei oznaiti naglascima. 5. Odrediti zanaglasne duine.

nja Dg se tS u jsnjQj nwi kda pDd kstnje po sfaltu i kda se \j psP u daljni, i kda se tko neopsivo jvlj nja za nkm tkw bi bPo dwbar, nD, blMz, ntman, drYg, i kme bi mwgli da pMmo psmo. Ispvjedili bismo mu svH tw l nD nama. Psmo bi mu psali, a njHga nIm.

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

6. domaa zadaa Antun Branko imi: LJUBAV

Zgasnuli smo utu lampu Plavi plat je pao oko tvoga tijela Vani ume oblaci i stabla Vani lete bijela teka krila Moje tijelo isprueno podno tvojih nogu Moje ruke svijaju se ude mole Draga, neka tvoje teke kose kroz no zavijore, zavijore Kroz no kose moje drage duboko umore kao more.

1. Naglasak i znaenje: 2. Silazni akcenti! Molim te! Uenici pjevaju pjesme. 3. Uzlazni akcenti! Na grani sjedi lasta. Maca na pei prede. Koga je moliti, nije ga suditi.

Gre gwre gr gwr.

Split je vei od Zadra. Budi pametan!

Sutra se tata vraa kui. Svaka ptica svome jatu.

Pero se vratio u Zagreb. Oni ue.

Sestra je bila na selu. Grmi, ini se da e oluja.

4. Odredite klitike i akcentuirajte rijei! to se dogodilo u gradu? Dijete sjedi u uionici. Veeras putujemo u Pulu. Ovdje e proraditi nova tvornica. Pomozi mi napisati rad! Nadam se da e se opametiti. Ne zaboravi to si obeao!

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

RJEENJE

1. Silazni akcenti!

Mwlm te! SplPt je vH od ZDdra. S\tra se tDta vrD k\i. Uenci pjHvaj pjHsme. B\di pDmetan! SvDk ptPca svSme jDtu.
2. Uzlazni akcenti!

Na grni sjd lsta. Pro se vrtio u Zgreb. Sstra je bla na slu. Mca na pi prd. ni . Gwm, n se da e olja. Kga je mliti, nje ga sditi.
3. Odredite klitike i akcentuirajte reenice!

tw se dogdilo u grdu? Veras ptujmo u Plu. vdje e prorditi nv tvrnica. Ndm se da e se opamtiti. Ne zabravi tw si wbeao. Pomzi mi napNsati rd! Dijte sjd u uinici.

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Suvremena naglasna kolebanja

(tie se inventara i raspodjele naglasaka)

1. naglasak na zadnjemu slogu Naglasak na zadnjemu slogu doputa se u tuica. U prirunicima hrvatskoga jezika naglasak se prilagoava naglasnome sustavu hrvatskoga jezika; npr. debtant, bf, bd, deklte, rokk, rito, no u Hrvatskome enciklopedijskome rjeniku donose se i vrlo esti naglasni likovi u govornoj praksi, kao npr. bidI, bifI, debM, dekoltI, ali kao jedini rokokS, repas, jer se metatonirani dre neobinima.

2. silazni ton na nepoetnim slogovima - posuenica s finalnim konsonantskim skupinama (studHnt)

- posuenica na -izam (realPzam) - posuenica na -e, -i, -u, -o (irM, bifI alMbi, kakadY, torpIdo) - posuenica na -or (sentor, kompozMtor) - posuenca na -ij (magistIrij) - na sredinjemu slogu u G mn. tipa podtk, DalmaMnc. Silaznome naglasku nepoetnoga sloga vrata su odkrinuta pri naglaavanju vlastitih imena (posebice osobnih imena, a manje toponima) jer je potrebno uvaavati osobne, mjesne i dr. znaajke (RadMn, MorozMn, ehwk, Austrlija, PolinIzija). Takav naglasak u etnika nije doputen u standardu, npr. FrancYz, Talijn, ali se uje u govornoj praksi. S pitanjima silaznoga naglaavanja sve ee se susreemo i pri izgovaranju kratica etiketa, npr. [esadI], [hatevI], [hadezI].

3. est izostanak zanaglasnih duina

-

iza dugouzlaznih naglasaka u primjerima tipa rstem, vem, krdem duina na prezentskom nastavku glagola s doetkom -irati (organzram) u G i I jd. imenica . r. s doetkom -ost (Dlst - Dlosti)

Kolebanje je posebice vidno u biljeenju zanaglasne duine u prezentu glagola i glagolskih pridjeva trpnih. 4. neprenoenje naglasaka na proklitiku. Klitika s rijei tvori izgovornu cjelinu. Naglasak s rijei prelazi na proklitiku (metataksa) i moe se mijenjati (metatonija). Pa prema tome postoji:

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika a) oslabljeno prenoenje naglasak (ispred k\ isprd ku, n pt, n ujm, d ku) - novije, kada je silazni naglasak akutski, tj. oslabljeno pomicanje kojime se na proklitici ostvaruje kratkouzlazni. b) neoslabljeno prenoenje naglaska (okolo grda - wkologrda, \ grd, \ rke, nD vodu) - starije pomicanje naglaska kada je silazni na mjestu praslavenskog iskonskog silaznog (tj. pomicanje i jakou i tonom). Dugosilazni naglasak nakon preskakivanja uvijek ostavlja dug nenaglaeni slog. Pitanje neprenoenja naglasaka na proklitiku (nijenu esticu ne, prijedloge, priloge, veznike: n znm, nD kamn, nikud...). Neprebacivanje siline s kratkih rijei na proklitiku (za mHne, u k\i...) zadire u problem silaznih naglasaka na nepoetnim slogovima govorne rijei. Potpuno slobodno prenoenje naglasaka na prednaglasnicu nije potrebno izgovornoj cjelini:

prijedloga i enklitikoga oblika zamjenice (n me) prijedloga i I zamjenice mnom (sD mnm) jednoslonoga prijedloga i naglaenih oblika line zamjenice (n mene) nijene estice ne i neprefigiranih glagola (n radm).

5. promjenjivi naglasni tipovi Promjenjivih je naglasnih tipova (tj. naglasnih jedinica) u hrvatskome jeziku 67, a oni se dijele na istoslogovne s promjenom tona, trajanja ili tona i trajanja, i neistoslogovne s promjenom mjesta, mjesta i tona, mjesta i trajanja te mjesta, tona i trajanja. U jezinoj je uporabi manje naglasnih promjena u paradigmi, no to je to u prirunicima hrvatskoga jezika. Npr. rwk - rVkovi i rkovi; u rwku i u rUku 6. pomicanje naglaska ulijevo Tendencija pomicanja naglasak ulijevo sve do prvoga sloga javlja se sve ee u praksi (jHzikoslvlje, jzikoslvlje jezikslvlje, knjPvnst knjivnost, Vporavak opravak itd.).

7. kratki slogovi bez tonske opreke

Posebice u urbanim govorima. Ne uje se razlika izmeu kratosilaznoga i kratkouzlaznoga (zHmlja, pogwditi). Javlja se i prenoenje uzlaznih naglasaka: dwdue, pwraziti, nDsmijati se.