Nositelji: Izvoai:

Prof. dr. sc. Ognjen aldarovi Jana arini ( Seminar )

Cilj: Studenti stjeu temeljna i specijalistika znanja iz sociologije grada, stjeu vjetine razumijevanja i operiranja teorijama, metodama i nakupljenim znanjem u okviru discipline te se osposobljavaju za praktinu primjenu znanja u razliitim dimenzijama planiranja grada i razumijevanja smisla suvremene visokourbanizirane sredine.

Obavezna literatura: 1. 2. 3. 4. aldarovi, O. Urbana sociologija. Socijalna teorija i urbano aldarovi, O. Suvremeno drutvo i urbanizacija. Zagreb : kolska aldarovi, O. Drutvena dioba prostora. Zagreb : Socioloko Mumford, L. Grad u historiji. Zagreb : Naprijed, 1986. (pogl. pitanje. Zagreb : Globus, 1985. knjiga, 1987. drutvo Hrvatske, 1989. I-III; XVI-XVIII).

Preporuena literatura: 5. 1987. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Cvitan, O. Upravljanje gradom u razvoju. Split Knjievni krug, 1988. Daki, S. Kritika apstraktnog grada. Zagreb : CITRA, 1990. Problemi morfologije drutva. // Sociologija / Georg Gurvich. Jencks, Ch. Moderni pokreti u arhitekturi. Beograd : Graevinska Lefebvre, H. Urbana revolucija. Beograd : Nolit, 1974. The City : Suggestions for the Investigation of Human Behavior in Beovan, G. Stanovanje i stambene potrebe. Zagreb Radnike novine,

Zagreb : Naprijed, 1969. knjiga, 1988.

the Urban Environment. // The City / Park, R. E. Chicago : Chicago University Press. Str. 1-47. 12. The City as a Social Laboratory. // On Social Control and Collective Behavior / Park, R. E. Chicago : Chicago University Press. Str. 3-19.

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

Ritzer, G. Suvremena sociologijska teorija. Globus : Zagreb, Rogi, I. Stanovati i biti. Zagreb : Socioloko drutvo Hrvatske, 1990. Seferagi, D. Kvaliteta ivota u novim stambenim naseljima. Supek, R. Grad po mjeri ovjeka. Zagreb : Naprijed, 1986. Sutherland, E. H. The Professional Thief by the Professional uvar, S. Izmeu zaseoka i megalopolisa. Zagreb : Institut za Trasher, F. M. The Gang. Chicago : Chicago University Press, Whyte, W. F. Street Corner Society. Chicago : Chicago University Urbanism as a Way of Life. // On Cities and Social Life/ Louis Wirth, L. The Ghetto. Chicago : Chicago University Press, 1956.

1997. pogl. II.

Zagreb : Socioloko drutvo Hrvatske, 1988.

Thief. Chicago : Chicago University Press, 1965. Str. 3-27; 119-197. drutvena istraivanja, 1973. 1963. Str. 1-97. Press, 1943. Str. 3-111. Wirth. Chicago : Chicago University Press. Str. 60-84. Str. 11-41, 240-293.

SOCIOLOGIJA GRADA SKRIPTA LITERATURA Ognjen aldarovi Urbana sociologija Suvremeno drutvo i urbanizacija Drutvena dioba prostora Georges Gurvitch Sociologija tom I, poglavlje III (Problemi morfologije drutva) Lewis Mumford Grad u historiji, poglavlja I-III, XVI-XVIII George Ritzer Suvremena socioloka teorija, poglavlje II DEFINICIJE GRADA Robert E. Park Grad je stanje svijesti i duha, ali istodobno i geografsko, ekoloka koncentracija ljudi, ali i prirodno boravite civiliziranog ovjeka Ognjen aldarovi Grad je vie nego skup razliitih djelova, postoji samo kao stvarna simbolika eksterna prezentacija Luis Wirth Grad je relativno veliko, gusto i stalno naselje socijalno heterogenih individua Georges Gurvitch Grad je vee naselje ljudi organizirano u vie ili manje povezanu, diferenciranu drutvenu zajednicu broj graana za pojam grada nije bitan, kroz historiju ide od nekoliko stotina do vie milijuna nastaje kada se izdvoji iz agrarne okoline, kada robna razmjena omogui razvijenu podjelu rada, tenja pri osnivanju da se zatvori prema van IKAKA KOLA I UTJECAJI NA NJU (OPENITO)

 Osnovao ju je Albion Small, 1892. (prestanak rada iza 1930.) Urbana sociologija se poinje razvijati 20-ih i 30-ih godina u Chicagu to je prvi vaniji socioloki centar u SAD-u, a karakterizira je i specifina, kvalitativna metodologija Objektivni razlozi nastanka ikake kole: porast gradova poetkom 20. stoljea; intenzivno doseljavanje stranaca s juga; europsko stanovnitvo Postoje dvije grupe najznaajnijih predstavnika stariji (Thomas, Znaniecki, Park) i mlai (Parkovi studenti - Burgess, McKenzie, Wirth, Ogburn, Mead) Utjecaji na kolu Georg Simmel (na Parka), Oswald Spengler (na Parka), Ferdinand Tonnies (na Parka i Wirtha) Prve generacija je odgovorna za fundiranje sociologije, a druga za tip i karakter sociologije prelazak od spekulativne discipline do prave znanosti Najsnaniji razvoj od 1920.-1932., a pad iza 1930. godine Thomas odlazi 1918., a Park 1930ih nakon toga poinje irenje sociologije, udbenika, porast broja profesora... Najznaajnije studije Thomas i Znaniecki The Polish Peasant in Europe and America 1914., Park i Burgess Introduction to the Science of Sociology 1921., Wirth The Ghetto 1925., Whyte Street Corner Society, Thomas The Unadjusted girl Fisher The Gana prouavao 1313 bandi u Chicagu metodom sudjelujueg promatranja Sutherland Professional Thief by Professional Thief kriminolog i sociolog koji je obradio podatke dobivene od lopova Park centralna figura 1930ih; Burgess klasian predstavnih ikake sociologije, McKenzie pojam human ecology, Whyte najznaajniji za usmjerenje daljnjeg razvoja urbane sociologije Metodoloki aspekti ikake kole interviewi, neposredno i sudjelujue promatranje osnovna teorijska postavka je kauzalna povezanost fizikog i socijalnog GEORG SIMMEL (1858.-1918.) Zajedno s Weberom i Spenglerom smatra se prtedstavnikom njemake

kole klasine urbane sociologije Metropolis i mentalni ivot prouava poloaj ovjeka u suvremenoj visokourbaniziranoj okolini Zanima ga ovjekova autonomija, odupiranju nadiruim silama vanjske kulture i tehnike ASPEKT PRILAGOAVANJA termin koji je preuzela ikaka kola i koristila ga u istom smislu Shizoidni karakter modernog urbanita (stanovnika velikog grada) METROPOLITANSKI TIP OSOBE intenzivirana nervna stimulacija Gradovi se specijaliziraju prema njihovim ulogama u meunarodnoj podjeli uloga (London kao novana vrea Engleske) Osnovne karakteristike ivota u metropolisu punktualnost, relativnost, klakulativnost, tonost, iskljuenost iracioanlnih oblika ponaanja, intelekt BLASE' ponaanje poseban tip ponaanja razvijen zbog obuzdavanja pretjerane nervne stimulacije, karakteristino za stanovnike metropolisa pretjerana nervna stimulacija dovodi to toga da se ovjek ne moe emocionalno angairati u svim odnosima u gradu kao u manjoj zajednici, pa zato sa rezervom pristupa ljudima BLAZIRANI oblik ponaanja obrambeno ponaanje (stav) prema pretjeranoj stimulaciji koja proistjee od mnoine socijalnih odnosa uslijed nedostatka primarnih, prisnih odnosa, a predominacije sekundarnih, indirektnih odnosa meu ljudima oblik karakteristian za inteligentne ljude Metropolis nije autarkini grad, on je kozmopolitski centar Osnovne Simmelove kategorije metropolis, malo naselje, nervne stimulacije, blazirano ponaanje, rezerviranost u ponaanju, kozmopolitanizam OSWALD SPENGLER (1880.-1936.) Grad je sredite svjetske kulture, sve velike kulture bile su gradske Svjetska povijest je povijest ovjeka u gradu seljatvo je izvan svjetske povijesti, ono je bezpovijesno MEGALOPOLIS slobodni intelekt u gradu se prestaje ponaati prema primitivnim standardima vrijednosti zemlje, nego prema apsolutnoj ideji novca

 U modernom vremenu moe se govoriti samo o kozmopolitu i provincijalcu, svi drugi kontrasti su s vremenom izblijedili

FERDINAND TONNIES (1855.-1936.) Kontrast grada i sela iako se grad razvija, on ostaje trajno ovisan o selu to se grad vie odvaja od sela, postaje blii METROPOLI Dihotomni karakter naselja s obzirom na gustou naseljenosti, prirodne karakteristike, veliinu i ulogu naselja u okviru zemlje u cjelini Prirodnost ljudskog ivljenja se povezuje s prirodnou teritorija u kojem se prirodno ivljenje odvija Prijelaz od gemeinschafta (zajednice) na gesellschaft (drutvo) je neizbjean i praen procesom individualizacije i metropolitanizacije, pretvaranja malih naselja u velika WILLIAM ISAAC THOMAS (1863.-1947.) Prenosioc njemake filozofsko-socioloke tradicije (dakle, nije prokleti anglosaksonac) zapoeo studij sociologije 1893. kod Smalla i Hendersona, a akademsku karijeru naglo je zavrio 1918. (naen u hotelu sa mladom udatom enom) Putovao po Europi sakupljajui materijal, koristio metodu osobnih dokumenata (pisma) Interesi sociologija porodice, odnos spolova, adaptacija individue, poloaj djeteta u drutvu, problem kriminaliteta, ekoloki aspekti Najznaajniji doprinosi metodoloke prirode (kvalitativne metode), definiranje situacije i osnovnih elja koje rukovode ponaanjem pojedinca, prouavanje linosti (3 tipa linosti filistar odnosno malograanin, boem, kreativan ovjek) Ideja o marginalnom ovjeku prouavao probleme adaptacije migranata na novu sredinu

ROBERT EZRA PARK (1864.-1944.) Radio kao gradski reporte u New Yorku, postaje zainteresiran za prouavanje svih oblika gradskog ivota studirao na Harvardu, u Berlinu sluao Simmela, a 1913. na poziv Thomasa dolazi u Chicago 1916. City as a Social Laboratory Sociologija spada u prirodne znanosti operira s hipotezama, utvruje injenice na taj nain da se mogu komparirati i verificirati promatranjem i eksperimentima The City Suggestions for the Investigation od Human Behaviour sustavno se bavi pojmom grada, opisivanje ekoloke organizacije grada, problem planiranja, socijalna kontrola ANALIZA GRADA moe se poduzeti kroz tri opa odnosa teritorijalni, ekonomski ili kompetitivni, kulturni Community Organization and Juvenile Deliquency analiza okoline se treba provoditi na vie nivoa analiza ovjeka, analiza obitelji, analiza susjedstva, community analiza na lokalnom ili irem podruju Znaajan doprinos za iniciranje community studies i orijentiranje istraivakog postupka na proces i za primjenjivanje razumijevajue sociologije PARKOV KONCEPTUALNI OKVIR ZA ANALIZU DRUTVA (4 ELEMENTA) KOMPETICIJA fundamentalni element interakcija bez socijalnog kontakta KONFLIKT svjesni tip kompeticije (kompeticija je nesvjesni tip konflikta) fiksno mjesto individue u drutvu AKOMODACIJA prilagoavanje individua restriktiranom svijetu drutvenog ivota, proces socijalne kontrole, rezultat konflikta, socijalna organizacija predstavlja akomodaciju, tj. ograniavanje prirodnih elja individue (putem tradicije, osjeaja, kulture, tehnike...) postoje dva tipa akomodacije AKLIMATIZACIJA I NATURALIZACIJA ASIMILACIJA potreba usvajanja kulturne tradicije i kulturnih normi odreene zajednice od strane doseljenika u zajednicu Za razliku od Europe, u Americi asimilacija nema negativne

konotacije, ve se smatra sredstvom socijalne kontrole, prirodan i poeljan proces i preksa, a ne i politika da se postigne jedinstvo naroda EKOLOKA TEORIJA pokuava balansirati elemente socijalnog i prostornog u kvalificiranjima integracije pojednica u zajednicu Park je pretpostavio da u okvirima odreene ekoloke zajednice (npr. grad, etvrt, susjedstvo) postoji specifian MORALNI POREDAK koji posebnim zakonima koji nisu istovjetni normama uobiajenog ivota ERNEST W. BURGESS (1886.-1966.) Interes za problematiku sociologije porodice, kriminaliteta i prevencije zloina 2 osnovne ideje grad se treba prouavati kao dinamika struktura odnosno organizam; rezultati istraivanja trebaju se primjeniti na konkretna poboljanja uvjeta gradskog ivota Zonalna podjela grada 5 zona irenje grada u koncentrinim krugovima REZIDENCIJALNA SEGREGACIJA - Grad je podjeljen u rezidencijalna podruja i susjedstva od kojih svako jeste ili tendira da bude predominantno naselje jednom rasom ili migrantskom grupom (skupinom, ekonomskom ili socijalnom klasom) U zajednici djeluju tri grupe sila (prema tome postoje tri oblika zajednice): EKOLOKE, KULTURNE I POLITIKE Ekoloke, ekonomske sile determiniraju proces kompeticije i segregacije i distribuciju stanovnitva prema mjestu stanovanja i prema njihovom zanimanju geografski i prostorni aspekti Kulturne sile tipian problem urbane sociologije, situiranje kulturnog procesa u odreeni prostor duhovna pozadina stanovnitva prouava se razliitim oblicima ponaanja, npr. ceremonijama Politike sile predstavljaju formalnu kontrolu javnog mnijenja i proizvode zakonitost u odreenom podruju grada prouavamo uvjete koji uzrokuju da se graani ponaaju kao politika struktura RODERICK MCKENZIE The Rise of Metropolitan Communities 1933. nije bio lan ikake

kole, ali je prihvatio neke postavke te kole, pogotovo one koje se tiu ljudske ekologije Analizirao proces metropolitaniztacije u SAD-u (darvinizam, borba za opstanak u ljudskom drutvu) TIPOVI ZAJEDNICA primarna (rudarsko naselje, poljoprivredno sredite), sekundarna (zadovoljavaju sekundarne funkcije komercijalna zajednica), industrijski grad, zajednica koja nema distinktivan oblik ni funkcije LOUIS WIRTH (1897.-1952.) Roen u Njemakoj, idov, glavni predstavnik druge generacije ikake kole, autor eseja Urbanism as a Way of Life Interesi demografija, humana ekologija, tehnologija, sociologija spoznaje Pristalica vrijednosnog, a ne neutralnog pristupa sociologiji sociologija kao komparativna znanost koja se zasniva na povijesti Zanima ga koji mehanizmi osiguravaju koegzistenciju velikog broja ljudi na jednom mjestu zajedniki interesi predstavljaju mogunost za formiranje zajednike AKCIJE SIMBOLIKI POREDAK drutvom vladaju kompetitivni odnosi koji predstavljaju osnovne drutvene odnose KULTURNI POREDAK drutvo u odnosima simbola komunikacije, tamo gdje su kompetitivni odnosi uglavnom ukinuti MORALNI ILI POLITIKI POREDAK jedan od moguih oblika analize drutva odnosi se na mehanizme odravanja drutvenog sistema The Ghetto rezultat rada na doktorskoj disertaciji analiza primjenjena na specifinu izoliranu zajednicu koja po mnogim karakteristikama podsjea na slum GETO izolirani prostor u pojedinim djelovima grada u kojem ive razliite socijalne grupe nastao je kao institucija koja je omoguavala da jedna socijalna grupa nastavlja relativno nesmetano provoditi tradicionalni oblik ponaanja u promjenjenim uvjetima pokuaj izlaska iz geta najee dovodi do marginalnog ovjeka izgubljenog izmeu dvije kulture IDOVSKI GETO

 Dobar historijski primjer socijalno-prostorne zajednice s visokim stupnjm indegracije dao je Louis Wirth u svojoj studiji o idovskom getu 1928. idovski geto odravao se kroz povijest samo zahvaljujui tradiciji, obiajima i dranjem distance prema ostalom svijetu im se neki elementi napuste dolazi do raspadanja geta Prvi idovi koje Wirth izuava bili su trgovci, krojai i slino, a geto su stvorili oko 1810. kasnije izgrauju sinagoge, kole, groblja, ime odravaju tradiciju mnogi su napustili geto s ciljem poboljanja situacije RAZVOJ SOCIOLOGIJE GRADA 1960ih I 1970ih Francuska: Lefebvre, Castells, Lojkine Engleska: Glass, Pahl, Harloe, Mann, Sinmie, Pickvance Njemaka: Mitscherlich, Berndt, Bahrdt Osnovna teorijska pretpostavka na kojoj je izgraena cijela klasina urbana sociologija je teorija o kauzalnoj povezanosti izmeu fizikog i socijalnog Urbana sociologija nalazi se u svojevrsnoj krizi jer su se aspekti njenog prouavanja pretoili u ope probleme modernog drutva predmet prouavanja je nejasan Sagledavanje problema suvremenog ivota postupno postaje sve vie urbano, predmet urbane sociologije postaje beskonaan i ona se pretvara u opu sociologiju

URBANO PLANIRANJE Urbano planiranje kao prostorno planiranje javlja se kao kritika svijest razliitih mislioca 1880ih Zaetak urbanog planiranja nalazimo u razliitim akcijama administrativnog tipa, gdje se uz pomo zakonodavnih postupaka pokuava utjecati na neljudske uvjete stanovanja u gradovima Poslije Prvog svjetskog rata urbano planiranje dobiva svoje

definiranije oblike (Atenska povelja 1933. godine) raste broj urbanistikih slubi GUP Generalni urbani plan Poslije Drugog svjetskog rata osnivaju se visoke kole i fakulteti za gdje se studira urbano planiranje Castells sve moderne urbane pokrete karakterizira jedinstvo ciljeva politiki pokret koji treba dovesti do teritorijalne lokalne uprave zbog ouvanja kulturnog identiteta nekog podruja Socioloki interes za fenomen urbanog planiranja operacionalizira se u ovim dimenzijama: planibilnost, mjerljivost, ciljevi, objektivi, vrijednosni sistemi, racionalitet, procesi donoenja odluka, ljudske potrebe, interdisciplinarni rad, grad kao sistem Pristupi planiranju grada tradicionalno planiranje, adaptibilno, akciono, taktiko, strukturalno, sistematsko, zastupniko TRADICIONALNO planiranje ili planiranje za zavrne produkte zasniva se na propisivanju dugoronih ciljeva razvoja koji se usmjerenim, planskim kretanjem trebaju dostii osnovni instrument je generalni ili opi urbani plan (25-30 godina) ADAPTABILNO (Foley) planiranje odbacuje finalno stanje kao stanje u kojem je planiranje usmjereno, do izvjesne mjere odbacuje ideju konsenzusa i prihvaa pluralitet javnih i privatnih interesa AKCIONO planiranje osnovna mu je intencija premostiti prazninu koja postoji izmeu planiranja i realizacije, planiranje akciono orijentira planer istrauje konfliktne situacije i smatra ih izvorom konstruktivne akcije TAKTIKO planiranje zasniva se na uvjerenju da se dugoroni ciljevi urbanog planiranja mogu realizirati jedino putem kratkoronog planiranja Guttenberg razlikuje dvije vrste planova opi i taktiki plan (taktiki plan je samo sredstvo za postizanje opeg plana) STRUKTURALNO planiranje je pokuaj da se umjesto preciznog programiranja budunosti izvri strukturalno pripremanje za budunost pod jakim je arhitektonsko-urbanistikim utjecajem SISTEMATSKO (sistematino, sistemski shvaeno) planiranje okolina pokazuje odlike sistematske strukture i sistematskog ponaanja ZASTUPNIKO planiranje u SAD-u 1960ih je zastupanje u planiranju odreenih pojedinaca ili zajednica zastupniki planeri staju na stranu obespravljenih i brane njihove interese u borbi sa slubenim

urbanizmom advocacy planning Kod nas se pojam urbanizam odnosi na planiranje grada opisivanje procesa vezanih uz grad, tehnika upravljanja prostorom PRAG STANOVANJA Prag stanovanja je optimalan odnos izmeu broja osoba i veliine odreenog stambenog prostora KOLNSKE PREPORUKE usvojila ih je Europska ekonomska komisija OUN u enevi 1959. 3 lana obitelji na 46 metra kvadratna, 4 na 51-55, 5 na 61, 6 na 68-72 DOXIADISOVE PREPORUKE 1 na 23, 2 na 32, 3 na 43, 4 na 53, 5 na 61, 6 na 73 SHOMBART DE LAUWE 9 metra kvadratna po osobi je PATOLOKI PRAG ispod kojeg se ne moe ii, inae dolazi do psihofizikih poremeaja 14 metra kvadratna po osobi je KRITIKI PRAG, razina ispod koje nije ugroena individualna i obiteljska ravnotea (12-14), do ijeg remeenja dolazi ve u sluaju kad dvije osobe due ive u jednoj prostoriji AMERIKI ODBOR ZA HIGIJENU STANOVANJA (prema Lauweu) 1 na 36, 2 na 67.5, 3 na 90, 4 na 103.5 GENTRIFIKACIJA Urbano uljepavanje poetak gentrifikacije Konverzija socijalno marginalnih podruja podruja stanovanja radnike klase centra grada u srednjoklasna podruja stanovanja Pokret privatnog investiranja u centralna podruja glavnih urbanih centara koji je zapoeo 1960ih kod nas se ne moe govoriti o ovako precizno definiranom procesu gentrifikacije Poljepavanje, pa i gentrifikacija gradova razvili su se iz posljeratnih rekonstrukcija razruenih gradova SEKUNDARNO STANOVANJE Jedna od odlika stambene situacije u ex Jugoslaviji je i porast stambene izgradnje koju klasificiramo kao SEKUNDARNO STANOVANJE

(vikendice i sl.) porast aspiracije odreenih drutvenih slojeva, porast stvarnih mogunosti realizacije navedenih stambenih aspiracija Oblik stanovanja koji se realizira u drugoj kui ili stanu stanovanje privremenog tipa, realizira se u razno vrijeme i na raznim mjestima i u raznih slojeva Morfologijski aspekt sekundarnog stanovanja (koji oblici?), aspekt lokacije (gdje?), tipovi objekata (kleti, vikendice, vile...), stil izgradnje (montano, struno, samostalno...), materijal izgradnje (drvo, kamen, cigle...) Motivacija za sekundarno stanovanje traenje elementarnog konfora putem bijega, odmor i rekreacija... Reimi koritenja svakodnevno, tjedno, mjeseno, sezonski, stalno (pretvaranje u primarnu rezidenciju) Lokacijska odreenja ruralni oblik (rijetko, npr. kod starije rodbine), suburbni oblik (najei oblik), vikend podruja (npr. uz jadransku obalu) VIDLJIVI I NEVIDLJIVI GRAD NEVIDLJIVI GRAD odraz stvarnosti jednog novog svijeta u kojem smo poeli ivjeti, koji nije otvoren samo na povrini, iza granica horizonta, nego i u unutranjim perspektivama Mnoge od prvobitnih funkcija grada za koje je nekad bila potrebna fizika prisutnost svih uesnika sada se transformira u oblik koji se zahvaljujui prometnim sredstvima, elektronikim ureajima i sl. mogu iriti po cijelom svijetu VRTNI GRADOVI E. Howard Garden Cities of Tomorrow - urbana utopija 1904. U urbanistiko planiranje Howard je unio antiko grko shvaanje o prirodnim granama rasta svakog organizma ili organizacije, ogranien broj stanovnitva, grad okruen stalnim poljoprivrednim zelenim pojasom GRAD KAO POSUDA

 Mumford grad je struktura posebno opremljena za uvanje i prenoenje civilizacijskih dobara Pojava gradova dovela je do sakupljanja mnogih elemenata koji su do tada bili pomijeani i neorganizirani, religija je malo-pomalo poela osvajati primat IMPLOZIJA brojni raznovrsni elementi zajednice su se mobilizirali i sakupili Najvaniji agens u nastanku promjesne s decentralizirane seoske privrede na visoko organiziranu gradsku privredu bio je KRALJ institucija kraljevstva privlaila je u srce grada Danas je dolo do rasprsnua posude, grad je prsnuo i rasuo svoje kompleksne organe i organizacije rasprsnue posude MUMFORD RAZVOJ GRADA Grad se pojavio u razliitim oblicima koji mu ne doputaju jedinstvenu definiciju porijeklo grada je neizvjesno Prije grada postojao je zaselak, svetite, selo, jo prije sela postojali su logorite, sklonite, spilja (spilja je ovjeku dala prvi pojam o arhitektonskom prostoru) Grad mrtvih je stariji od svakog grada, pa tako i od grada ivih Stare komponente sela prenesene su i obuhvaene u novoj urbanoj zajednici Od svojih poetaka grad se moe smatrati strukturom koja je posebno opremljena za uvanje i prenoenje civilizacijskih dobara ratrkani elementi ljudskog djelovanja Religija zauzima primat implozija razliitih drutvenih elemenata, koncentracija drutvenog vodstva Nalazi u Egiptu i Mezopotamiji pokazuju da je urbani razvoj iao jedinstvenim putem (grad je nikao u nekoliko velikih rijenih dolina) Prva stvar na koju nailazimo kao na znak prijelaza od sela na grad je poveanje izgraenih povrina, porast stanovnitva ali za ocjenu urbanog statusa jedne zajednice nije odluan samo broj ljudi, nego uspostavljanje jedne jedinstvene vlasti Oznaka grada sastoji se u sklapanju dviju institucija na jednom mjestu utvreni logor i svetite Trg i trgovina su posljedica poveanja broja stanovnitva, a osim

funkcije distribucije robe trg je imao i funkciju omoguivanja komunkacije Transport, komunikacija i rad najvaniji faktori razvoja gradskog ivota MUMFORD - ULOGA ENE Uloga ene je primarna, jer je ena ta koja je izradila prve posude, isplela koare, nainila drvene lonce, a time omoguila odomaivanje, naseljavanje, redovnu ishranu, stalna naselja MUMFORD - PREDGRAA 8. stoljee to je ovjek odlazio dalje od grada, to je bio slobodniji i nezavisniji Predgrae se javlja sa samim poetkom grada (u poetku tamo ive samo vii slojevi) uzroci seljenja u predgraa su strah od epidemije kuge (13.st.), prenatrpanost gradova (18.st.), strah od dodira sa siromasima (19.st.) Sve dok se predgrae nije stopilo s gradom njegova uloga, premda privremeno, bila pozitivna Ve u ranoj fazi bijeg iz grada postao je masovan, a u 19. stoljeu su se oitovale drutvene slabosti predgraa ivot u predgrau izdvojena drutvena zajednica udaljena od grada prostorom i klasnom raslojenou (geto predvien za elitu) Predgrae je suprotnost gradu, ini estetsku cjelinu (kue, parkovi, drvoredi, vrtovi) osjeaj susjedstva koji se u gradu izgubio Amerika lista (Thorndyke) pregraa, mali gradovi, industrijski gradovi Danas predgrae uglavnom uva prvobitne slabosti snobizam, segregacija, nedmetanje u imetku i poloaju Predgraa izgraena izmeu 1850. i 1920. svoje su postojanje dugovala eljeznici i tramvaju, te podzemnoj eljeznici nakon 1895. Stapanje URBANOG TKIVA mnogi sociolozi smatraju konanom fazom u razvoju grada PROTUGRAD predgrae gubi svoje osobine, pjeaki kriterij jer se automobil udomaio, time i individualnost MASOVNO PREDGRAE, ANTIGRAD apsurdno vjerovanje da su prostor i brzo kretanje glavni uvjeti sretnog ivota to podravaju stanovnici

velikih predgraa MUMFORD NEDOSTACI MEGALOPOLISA Nastanak megalopolisa kao novije pojave druge polovice 20.st. pratilo je neobuzdano irenje metropolitanskih podruja Bowash (Boston-Washington), Randstand (Nizozemska, 50% stanovnitva) Megalopolis naglo postaje univerzalni oblik, a cjelokupna privreda usko je vezana uz organizme velikih gradova i svaki je oblik poslovanja vezan uz njih Velegradska aglomeracija ima svoju osnovu u porastu broja do kojeg je dolo u 19.st. Uvodi se proizvodna industrijska privreda koja se slui energijom kakva nikad prije ovjeku nije bila na raspolaganju Velegradskim ivotom dominira trojstvo financije, osiguranje, ekonomska propaganda + bezoblinost i besciljna ekspanzija Ljudi su u velegradu nesposobni upotpuniti svoj ivot, pa nadomjetaju nedostatke kao pasivni promatrai (npr. zastoji prometa, guve, ekanje...) U fizikom smislu granice irenja velegrada zavise od 3 uvjeta koliina vode, koliina struje, prijevozni trokovi Doi e do besmislenog rata i totalnog unitenja od sela (eopolis) preko megalopolisa do nekropolisa SIMBOLIKA IDENTIFIKACIJA ZAGREBA Obrazac socijalne segregacije u Zagrebu 1971. i 1981. nii slojevi ive na periferiji (Susedgrad, Dubrava), a vii u centru Mehanizmi koji su utjecali na mijenjanje slike socijalne segregacije u Zagrebu: masovna imigracija na rubne djelove grada 60ih i 70ih (radniko stanovanje), istovremeno izgradnja novih stambenih naselja ime se doseljava mnogo ljudi na male povrine, opadanje broja stanovnika u centru zbog starenja stanara i stvaranja poslovnih prostora, obnova grada, smanjena imigracija 70ih i 80ih to rezultira poveanjem standarda Karakteristini elementi fizionomije Zagreba Gornji grad, HNK,

Katedrala, Zrinjevac, Trg republike, Kaptol, Vatroslav Lisinski Karakteristini elementi izvan centra Velesajam, Vatroslav Lisinski, Zagrepanka, Novi Zagreb Karakteristini simboli u okolici grada Samobor, Medvednica i Sljeme, Gornja i Donja Stubica, Kumrovec (Drue Tito mi ti se kunemo...) ETIRI OSNOVNA PROCESA U GRADU Stanovati Raditi Obrazovati se Kretati se STANOVANJE Karakteristika stanovanja u ex Jugoslaviji uvjeti stanovanja u veini sluajeva ne zadovoljavaju ni kvanititativno ni kvalitativno Obiteljska stambena izgradnja organizirana i neorganizirana (4 vrste - nekontrolirana, divlja, bespravna, nelegalna) Obiteljsko stanovanje i masovno stanovanje Obiteljska kua je dinamiki sistem, a stan u kolektivnom objektu je statiki sistem Kua dozvoljava visok nivo korespondencije s okolinom, razne oblike transformacije okolice u vremenu i prema potrebama prirodniji oblik financijsko-organizacijskih poduhvata Primjedbe zgradama pretjerana gustoa, prevelika visina, nekvalitetna izgradnja, monotonija fizike strukture, loa koncepcija prolaznih prostora, nedostatak zajednikih prostora, nedostatak parternih sadraja KRITERIJI ZA ODREENJE VELEGRADA Minimalan broj stanovnika 500,000 Vrijeme potrebno za prelazak od jednog do drugog kraja grada minimalno jedan sat

 Opadanje broja zaposlenih u primarnom sektoru (poveanje 2. i 3. sektora) MUMFORD SVETITE, SELO I UTVRENJE Prvi uvjet za obilno i pouzdano snadbijevanje hranom ispunjen je u mezolitskom razdoblju tragovi prvih stalnih naselja prije 15000 godina Druga faza procesa naseljavanja (odomaivanja) prije 12000 godina sistematsko sakupljanje i saenje sjemena poljoprivredna revolucija, pripitomljavanje ivotinja prethodi joj seksualna revolucija Glavo obiljeje neolita je izrada posua Prva sela mala skupina obitelji ima svoje svetite i pokapalite Nil, Mezopotamija Poeci organiziranog prava, sudstva, morala nalaze se u seoskom vijeu staraca Prijelaz iz neolitskih sela u neolitske gradove bio je blag i neprimjetan mirna neolitska plemena pokorila su se agresivnoj naoruanoj manjini Grad glavni plod veze neolitske i arhaine paleolitske kulture kultura motike uzdrava selo, a kultura pluga gradove MUMFORD - KRISTALIZACIJA GRADA Od svojih samih poetaka grad je struktura sposobna za ouvanje i prenoenje civilizacijskih dobara Pojava gradova dovodi do sakupljanja ratrkanih elemenata IMPLOZIJA tehnika, politika, religija... kralj je agens povezivanja Citadele okruene zidinama (uloga zidina osim obrambene je religiozna, uvanje od zlih duhova time je utvrena granica sela i grada) oko glavne zgrade palaa, itnica, hram Razvoj kraljevske vlasti bio je praen kolektivnim prijelazom s obreda plodnosti na iri kult fizike moi kralj prisvaja duhovnu i zemaljsku vlast S gradom jaa i porat materijalne moi rat dovodi do koncentrirane moi Dvije suprotne karakteristike grada maksimalna zatienost i

sloboda spram drastinog sistema prisile MUMFORD - OBLICI I OBRASCI PREDAKA GRADA Urbani razvoj grada iao je jedinstvenim putem grad je nikao u nekoliko velikih rijenih dolina Prvi dokazi prijelaza iz sela u grad poveanje izgraenih povrina i porast broja stanovnika, uspostavava jedinstvene vlasti Dokazi institucionalnog naina ivota utvreni logor, svetite Trgovina posljedica poveanja broja stanovnika prostor komunikacije Transport, komunikacije i rat su faktori razvoja gradskog ivota Egipat nije imao stalnu prijestolnicu do Tebe, 2000 g.p.K. Gradovi koji su ovisili o kraljevskoj grobnici prvi su primjeri rezidencijalnih gradova Kralj kao ivi bog stvorio jedinstven tip grada karakteristian za Egipat grad mrtvih i eliminirao potrebu za sredstvom kontrole i prisile MUMFORD - MIT MEGALOPOLISA Megalopolis naglo postaje univerzalni oblik, a cjelokupna privreda je usko povezana s organizmom velikih gradova Jedan od razloga fatalnog urbanog ciklusa je i u prirodi civilizacije Velegradska aglomeracija ima svoju osnovu u porastu broja stanovnika u 19. stoljeu Velegrad je rezultat snaga industrijske privreda koja koristi energiju kakva nikad prije nije ovjeku bila na raspolaganju te potrone komercijalne privrede koja je do tad bila ograniena na dvor i aristokraciju, a sada je veem broju ljudi omoguila luksuz Velegradskim ivotom dominira trojstvo financije, osiguranje (prije cehovi, gilde, bratovtine), ekonomska propaganda GEDDES cijele pokrajine i okruzi postaju urbanizirani te on predae umjesto historijskog naziva grad naziv KONURBACIJA Granice irenja velegrada ovise o koliini vode, struje, prijevoznih trokova Muzeji tipine gradske institucije

4 TIPA RASTA BROJA GRADSKOG STANOVNITVA Europski rani rast i usporavanje u drugoj polovici 20.st. Angloameriki kasniji rast i nagla ekspanzija Sovjetski umjereni i nadzirani rast Tip zemalja u razvoju nagli rast u drugoj polovici 20.st. Predvia se da e do 2025. Juna Azija imati najvie gradskog stanovnitva, a da e vie gradskog stanovnitva biti u siromanim nego u razvijenim zemljama PITANJA IZ ISPITA (ODGOVORA NEMA U SKRIPTI) CBD Central Business Distirict Henri Lefebvre Urbana revolucija Ruralizacija sela opadanje stupnja vitalnosti sela Makropolizacija irenje grada Prirodna okolina zelene povrine u gradu Squatting siromasi naseljavaju naputene stanove Rezidencijalna regresija Zavisna urbanizacija