Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
EOGŠ teorija

EOGŠ teorija

Ratings: (0)|Views: 922|Likes:
Published by Bakir Ganić

More info:

Published by: Bakir Ganić on Jan 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/21/2012

pdf

text

original

 
1.Vegetacioni tipovi:
pustinja,stepa,livada,polje,tresetite,vritina,ikara i uma.
2.ta se mora razlikovati na drvetu
? Ipak,ne cini samo visina u punom smislu drvee drveem,nego iodreeni oblik uzrasta. Na drveu se mora razlikovati jasno 3 dijela: korijen,deblo,kronja(suprotno iblju).
3.Sklop ili stanje sklopa
? Jedno ili vie drveta jo uvijek ne sainjavaju umu.Mora ih biti mnogo,treba dapokrivaju veu povrinu,u najmanju ruku toliko,da stanine uvjete spoljnog svijeta na tojpovrini(toplotu,vlagu,svjetlo,vjetar) ne odreuje samo okolina,nego da njima gospodari i samo drvee,a za tonije samo neophodna izvjesna estina drvea.
4.U biocenozu ume
 
spadaju
osim drvea i sve dr biljke i ivotinje koje se obino nalaze u umi i koje s njim iu njoj ive.
5.ivotna zajednica se sastoji
samo u zajednikom uivanju mineralnih materija,koje vodom bivaju crpljeneiz zemljita,u vezanosti za zajedniku prehranu(komensalizam). U drugim sluajevima hrane se i otpatcimanekog ivog sadruga(saprofitizam), u drugim sluajevima opet prehranjuju se njegovim ivotnimdjelovanjima(parazitizam), dok konano ne naiemo na najvii oblik zajednice,tj na izmjenu materija saobostranim koristima(mutalizam).6.
Borba i meusobna pomo
,obje su velike pokretake snage svake ivotne zajednice. Od njihovih zahvata injihove pravilne raspodjele izrasta i ono neophodno stanje za odravanje cjeline, koje nazivamo
biocenotskom ravnoteom.7.Shvatanje ume kao organizma
- Ako se uma shvati kao organizam,onako kao to je uinio moderniprojekat Ätrajne ume³ to znai u najmanju ruku pretjerivanje, i to i onda kad se taj pojam upotrijebi u svompunom znaenju ili u manje ili vie prenesenom smislu.
8.Ekologija kao osnova gajenja uma ima zadatak
da istrai i da nas naui da pravilno shvatimo ume unjenim raznolikim prirodnim oblicima, njenom prirodnom prostiranju i njenoj zavisnosti od okolnog svijeta od tzvinila stanita.
9.uma kao zavrna formacija
. Taj proces moemo jo i danas na sve strane posmatrati,ondje gdje nastajenovo zemljie putem prirodnih zbivanja ili gdje takvo novo zemljite vjetaki stvara ovjek.
10. Stepska uma
-to vie na graninim podrujima izmeu ume i livade nastaju,na velikim podrujimaprelazni oblici, za koje se jedva moe rei da li se ubrajaju u ume ili livadu.
11.Makije i garizi-
obrazuju donji pojas ume,guste iroke esto vie od visine ovjeka,od tvrdolisnih vrsta sazelenim stabljikama utilovke,kao i raznovrsnog jako aromatinog iblja i poluiblja.
12.uma i vritine
. Mnogo je spornije pitanje prirodnog postanka jedne druge formacije,susjeda umezastupljene u blagim,oceanskim klimatskim podrujima Evrope,naime vritine koja igra vanu ulogu ima imnogo osporavanu ulogu u umskom gospodarstvu.
13.uma i izdignuto tresetite(cret).
Postoji jo jedan drugi tip vegetacije koji moe biti opisan za umu uhladnijim,vlanim podrujima i ije irenje moderno umarstvo mora imati u vidu. To je izdignutotresetite(cret), onoj e uglavnom obrazovano od tresetnih i bijelih mahovina.
14.LIARI
: I Uvijek zeleni liari: a) tropske i subtropske ume kinih predjela u stalno arkim i vlanimpodrujima b) lovorove ume i ume tvrdolisnih liara u podrujima,manje ili vie toplih i suhih ljeta i blagihvlanih zima.II Periodino zeleni liari:a) ljeti zelene ume u podrujima toplog ljeta i hladne zime sa prilino jednakorasporeenom vlagom b) ume kinih perioda-monsunske ume u stalno arkim podrujima, povremenosunim, sa kinim periodima,veinom poruzrokovanim vlanim monsunskim vjetrovima.
15.ETINARI
: I Tropska i subtropska uma kinih perioda. Tropska uma kinog perioda sa ekolokoggledita je nesumnjivo najbujniji od svih oblika ume i najvii stepen biocenoze ume. Cvjetovi drvea nasuprotonome iz hladnijeg klimata nisu podeeni za anemorfno opraivanje,nego za prenoenje peludiinsektima(leptiri i ptice). Poznato je i upadno samo, esto veoma jako oblikovanje najdonjeg dijela stabla navratu korijena i visoko iznad zemlje istaknuto zadebljanje postranog korijenja kao podupira veoma visokomdrveu(tzv oblikovanje korijena u obliku dasaka). Epifite se javljaju samo kao komensali ili samo kao tzvpodstanari,koji stablu domaina nista ne oduzimaju niti parazitiraju njemu. Gdje se dese jae progale ili akiste sjee,podmalivanje se odvija takoer i na veim povrinama vrlo blizu, no pri tome se gotovo uvijekzbiva jaka izmjena vrsta drvea. uma koja slijedi tada je gua nego ranije, ali broj vrsta opao, i pokazujeskolonost ka obrazovanju istih sastojina,pojavi sekundarne ume.II uma lauretumai tvrdolisnih liara. Karakteristine vrste imaju lie ravnog rua,ali su esti i posuvraenirubovi lia.Sve to ukazuje na kserofiliju,tj na prilagodjavanje lia na naroitu suu i zatitu odisparavanja,usljed vrelog i suhog ljeta,koje je karakteristino u podruju ovog oblika ume.III Zimi gola ljeti zelena liarska umaIV Liarska uma kinih perioda-monsunski vjetrovi koji donose kino vrijeme,a s njim dolazi i listanje drveaV Stalno zelena etinarska umaVI ume prema horizontalnom prostiranju: tropska uma kinog perioda,zimzeleni lauretum,ljeti zelenaliarska uma i stalno zelena etinarska uma.
 
16. Mayerova podjela uma-
Imenom Palmetum Mayer kratko naziva tropsku umu kinog perioda i to po jednom od njenih najspecifinijih i ako ne preovladavajuih oblika drvea,palmama. Drugi oblik on oznaava saLauretumom,a kod njegove naroito karakteristine predstavnike navodi lovor i zimzelene hrastove. Kodpoljoprivredne kulturne biljke u tom podruju opisuje vrste limunova,pamuk, eernu trsku i pirina.Mayer je razdijelio zimi golu liarsku umu na 2 jednaka dijela i u tome odluno i lei velika finoa podjele zanae posebno uzgajane ciljeve. Topliju polovinu on naziva castanetum po znaajnom pojavljivanju vrstakestenova u Evropi,Aziji i Sjevernoj Americi. Hladnija polovina ili fagetum okarkerizirana je raznolikim vrstamabukve koje naroito dolaze stupaju u prvi plan na 3 sjeverna kontinenta.
17.Prema Mayeru u S.Africi castanetum
lei izmeu 1000-2000m,junoj Italiji 500-1000m, u s. Italiji 0-400m,a u Tirolu se penje jedva o 300m.
18.Polarna i Alpska granica ume
-pod uticajem je velike studeni, dugog leanja snijega i leda i jakog vjetra,te zahtjeva posebnu panju ne samo u gospodarskim nego i u ekolokom smislu.
19.Rezonans drvo
-u pojedinim sluajevima u ostalom veinom jo ispod prve granice ume,moe seproizvesti,naroito od drvea bez grana vrlo vrijedno i rijetko drvo namjenjeno za izradu instrumenata zbogsvoje finoe i ujednaenosti godova po irini.
20.Imfoh je ve
pokazao u jednom veoma briljivom radu da se granica uma i po postajanju drvea uvicarskoj penje sa veim izdizanjem masiva,a sa manjim pada tako da se linije istih vrsta drvea(umskeizohipse) polapaju sa izohipsama istog srednje izdizanja masiva.
21.Mayir je naveo u svom uzgajanju
uma ve neto podesno ka mjerilo za zahtjeve na toplotu u raznimumskim zonama: srednja temp 4 glavna mjeseca vegetacije i to oznaena
kao Ätetra termu³.
 
22.Izvori vlage-
Spoljne aktivnosti koje pribavljaju neophodnu vodu biljci,odnosno reguliraju njen bilans su: a)atmoferski talozi(kia,snijeg magla i rosa) b)zemljina voda(voda atmo.taloga,procjeena i zadrana uzemljitu. c) sadraj vodene pare koja se nalazi u zranom prostoru oko lia tzv zrane vlage.Ovi izvorinajprije zahtjevaju posebno razmatranje.
23. Mayer je naveo kao min za postojanje ume
visinu taloga od 50mm za 4 vegetaciona mjeseca,maj-avgust,kad relativna vlaga zraka stoji unekoliko visoko (to se uostalom samo rijetko poklapa) ili 100mm kada je ona niska,ali kad ne padne ispod 50%.
24.Kitina?
Kada mokar i teak snijeg padne na kronje drvea,na kojima je jo lie,mnogo vitka mlaastabalca,posebno ona koja su prejakom prorjedom naglo prela iz gustog u rijetki sklop,saviju pod teretomsnijega esto toliko da im vrh dopre gotovo do povrine zemlje.Tu pojavu zovemo kitina.
25.Snijegolomi
? Ako se pod teretom snijega prelome grane ili vrh od stabla, nastaju snijegolomi.
26.Izvale?
Kada se pod teretom snijega cijela stabla srue.
27.Zimska vlanost?
Kako je zimi smanjeno ispravanje,a biljke gotovo prestanu da upotrebljavaju vodu,azalihe vode polako ponovo rastu,da bi postigla max u proljee pred poetak vegetacije.To je ona u poljoprivredii umarstvu tako dobro poznata i mnogo cijenjena zimska vlanost.
28.Evaporacija?
Iz tla se gubi vlaga direktnim isparavanjem.
29.Transpiracija?
moe se ograniiti kada je zaliha vode mala kao to se pojaava kada je zaliha vodevelika.To je poznato pod nazivom luksuzna potronja vode.
30.Uticaj ume na vodu kao inioca?
Veoma je znaajan uticaj ume na vodu kao inioca. Na prvom mjestuse treba osvrnuti na taloge.
31.Osobina vjetra
? Smjer,brzina(jaina) i struktura(kolebanja omjera i brzine oko srednjih vrijednosti).
32.Avetinjske ume?
Na morskoj obali,u umama,na dinama esto sreemo slike prouzrokovane briuomlomeom snakom vjetra,koje su dovele do oblikovanja naroitih zakrljalih sastojina tzv avetinjskih uma.
33.Vjetrolomi i vjetroizvale?
Kada zrane mase,koje se kree velikom brzinom naiu na umu,usljed otporakoji im pruaju stabla i uma kao cjelina,one ili upaju stabla zajedno sa korijenom iz zemlje i obaraju ih ili imlome nadzemne djelove.
34.Edafski faktori
?Prostor u kojem se odvijaju pedogenetski procesi naziva se pedosferom,a korjenjemprorasla pedosfera-rizosfera.Rizosfera je najdinaminiji dio pedosfere.Pedolki se faktori nazivaju i edafski.
35.Toplota zemljita
? Mora se uzeti u obzir i temp zemljita gdje mora da ivi i radi korjenje,pored tempzraka,koja je vana za nadzemne djelove biljke.Ova ne samo da znatno odstupa od temp zraka,nego pokazujei svoja vrlo velika odstupanja na raznim dubinama zemljita.
36.ta je asimilacija viih biljaka?
U posve grubim brojkama izraeno,kardinalne take za asimilaciju viihbiljaka lee izmeu 0-5 C minimum,20-30 C optimum,40-50 C max.
37.Vlanost zemljita u umi
?Samo najgornji sloj debljine 2-5 cm inio je izuzetak i bio esto netovlaniji.U sloju korijenja od 15-50 cm pokazao se manjak u vodi u odnosu na susjednje goleti,tokom itavogvegetacionog perioda.
38.Klima u unutranjosti ume?
Odavno se saznalo da je uma u svojoj unutranjosti i stvorila posebnuklimu,koja odstupa u pogledu razvijanja toplote od spoljne klime iznas ume i pored ume od tzv.klimeslobodnog prostora.
 
39.Temperatura umskog zemljita
?Zadravanje toplotnog zraenja kronjama sprjeava zagrijavanjeumskog zemljita kao i sloja zraka koji lei iznad njega.Klima zemljita u umi umjerenija je,dakle,ljetihladnija,a zimi neto blaa.
40.Ope znaenje vode kao inioca
? U prvom redu ,voda je neizostavan graevni elemenat za sva mnogavodikova jedinjenja,javljaju u biljci.Ona je takoer neophodna za ivotnu aktivnost protoplazme koja bez vodeprelazi u kruto stanje.
41.Pedogenetski faktori su
: petrografski matini supstrat,klima,flora,fauna,reljef i ojk.
42.ta je osmoza?
Mijeanje dvije tekuine kroz elijsku membranu.
43.Turgor?
Pritisak elijske membrane,kada se elija napuni otopinom.
44.Pedosfera
?Pedosfera je vrlo dinamina i zato je ona najsloeniji dio pedosfere.
45.Svojstvo umskog zemljita?
Djele se na dvije grupe a)fizika : dubina,mehanikisastav,spojnost,vlanost,toplota,zrani kapacitet zemljita b) hemijska: hranjivost i hemijska reakcijazemljita.
46.Eluvijacija?
Isparavanje i osiromaavanje povrinskih slojeva tla tj.odnoenje anorganskih i org. Spojeva.
47.Iluvijacija?
Nagomilavanje aktivnih i mobilnih sastojaka iz eluvijalnog horizonta u duljim slojevima tla.
48.Hidrogenizacija?
Jedan od gtlavnih procesa u movarnim tlima.
49.Desikacija?
Zasuivanje,npr. Na tekim glinenim tlima,koja su u vlanom stanju bezstrukturni,a u suhomraspucana.
50.Acidifikacija
?Zakiseljavanje,odnosno obogaivanje tla vodikovim ionima.
51.Huminifikacija,humizacija
i mineralizacija su vrlo vani procesi u umarstvu.
52.Ortajn?
Ne mora uvijek vrsta stjena da predstavlja granini sloj koji sprijeava prodiranjekorjena,sljepljeni otvrdli sloj,npr.ortajn nego je dovoljno da se druge okolnosti kao npr.nedovoljnoprovjetravanje zemljita ili plitko stojea voda,zatvori zemljita ispod sebe pred grananjem korjena.
53.Zadatak u uzgajanju uma
:a) odgojiti stabla koja e imati najveu moguu drvnu masu kao i da ova imato veu tehniku vrijednost b)odgojiti umu koja e biti otporna prema svim tetnim utjecajima sredine,anaruito prema vjetru i snijegu.
54.Fizioloko plitko zemljite?
Takva zemljita,koja su fiziki duboka,ali u kojima drvee,iz bilo kojih razligane moe normalno zbog vode da razvija korjen u dubinu nazivaju se fizioloki plitka zemljita.
55.Sve vrste umskog drvea uspjevaju najbolje
na strukturnim tlima,pa je od fizikalnog svojstva tla,dobrastruktura najvaniji uvjet za dobro podmlaivanje i razvitak drvea.
56.Vlanost zemljita
?Je posljedica mnogih faktora: oborina i relativne vlage zraka,sastava ume i dr.Vlaguzemljita ini sva voda dospjela u zemljite koja dolazi iz a)Iz atmosfere (kia,snijeg,rosa,kondenziranomparom u samom zemljitu) b)Iz podzemnim tokova.
57.Nadmorska visina ili elevacija
svojom promjenom mjenjaju i osnovne klimatske faktore: temp zraka,vlaguzraka,svjetlost,vrste padavina,jainu vjetra.
58.Ekspozicija
? Ekspozicija ili izloenost predstavlja pojam koji oznaava stranu svijeta prema kojoj jeokrenuta jedna povrina ili odreena padina.Izloenost moe biti prema suncu i prema vjetru.Naj izraenijesuprotne ekspozicije koje ovise o insolaciji jesu june (JZ,J,JI) i sjeverne (SI,S,SZ) tj. Prisojne iosojne,poluprisojne i polu osojne.
59.Podmlaivanje sastojna
bolje je na sjevernim stranama nego na junim,kada su druge okolnostipodjednake (nagib,elevacija,zemljite).Na junim padinama esto se moraju poumljavati pionirskim vrstamadrvea,dok se na sjevernim ponegdje mogu unijeti autohtone vrste.Vegetacija na sjevernoj ekspoziciji dobro seodupire procesima erozije.
60.Osnovne karakteristike ivih materija
? Su:celularnost,metaboljinost, reproduktivnost,evolutivnost,iritabilnost,adaptivnost,kinetinost prostorna i vremenska egzistencijalnost dr.
61.Razvitak drvea u umi je drugaiji nego na
 
osami
: prosjeno je vea visina stabla i tanji promjer,vei jestepen vitkosti,kora tanja,kronje su ue i krae,teite vie,ilite slabije,korjen je manje rasprostranjen,godoviui,vea koliina lista iz sjene,raanje sjemenom poinje 20-40g kasnije.
62.Vrste drvea razliitih biolokih svojstava
ne samo da se meusobno konkuriraju nego se meusobno ipodnose,ak se i meusobno pomau.
63.Zato bukvu zovemo Ämajkom ume³?
Bukva je obilna i bogata listincem odravadobra svojstva zemljita,a kronjom povoljno sastojinsku klimu.
64.Meu drveem vlada meusobna pomo.
Pomo je primjer ,protiv mehanikog utjecaja vjetra,u odranjudobre sastojinske klime,u stvaranju mjeovitog humusa.
65.Masovno razmnoavanje tetnih insekata.
Posljedica mnogih faktora:abiotskih,biotskih,antropogenih;pogotovo kada ti faktori djeluju istosmjerno i istodobno u skaladu sa ivotnimuvjetima tetnika.
66.Ajdmanova novija istraivanja
pokazala su iznenaujue jako isputanje CO2 kod korjena,koje moedostii visinu izluivanja CO2 putem mikroorganizama,ak i premaiti pod izvjesnim okolnostima,pri emu jeintenzitet disanja pojedinih vrsta drvea bio veoma raznolik.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->