PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

AUTORSKO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRONALAZAKO PRAVO
UVOD
Prvi zakonski tekst kojim je ureena materija pronalazakog prava bio je francuski zakon iz 1791.godine. Ovaj primjer slijedile su SAD 1792, a zatim i druge industrijski razvijene zemlje. Monopolsko pravo koje se daje pronalazau, odnosno proizvoau uglavnom dobija oblik patenta, mada postoje i drugi oblici zatite pronalazakog prava: tzv.mali patenti, tehnika unapreenja itd. Prvi zakon iz ove oblasti u naoj zemlji bio je Zakon o zatiti industrijske svojine od 17.02. 1922.godine, koji je, uz izmjene uinjene 1928.godine, bio na snazi sve do kraja II sv.rata. Nakon II sv.rata, 1948.godine donesen je Zakon o pronalascima i tehnikim usavravanjima, koji je kao osnovni instrument zatite pronalazaka usvojio tzv.pronalazako svjedoanstvo, po uzoru na SSSR. Zakon je predvidio i patent, koji je bio namijenjen zatiti inostranih pronalazaa. Po sistemu pronalazakih svjedoanstava drava je bila nosilac prava na pronalazak i prava iz pronalaska, a pronalazau su bila garantovana pronalazaka moralna prava i odreena imovinska prava (pravo na naknadu). Prelaskom na samoupravljanje 1952.godine, u praksi se poinju izdavati patenti, ak i za domae pronalazae. Takvo stanje sankcionirano je odlukom Glavne dravne arbitrae iz 1954, a posebno Zakonom o patentima i tehnikim unapreenjima iz 1960, koji je bio na snazi sve do 1981.godine kad je donesen novi Zakon o zatiti pronalazaka, tehnikih unapreenja i znakova razlikovanja. Danas je u BiH na snazi Zakon o industrijskom vlasnitvu u Bosni i Hercegovini iz januara 2002.godine (Sl.glasnik BiH br.2/03). Meunarodna zatita pronalazakog prava ostvarena je potpisivanjem Konvencije Pariske unije za zatitu industrijske svojine iz 1883.godine, kao i posebnim uim konvencijama, aranmanima i sporazumima usvojenim u okviru Pariske unije, kao i drugim regionalnim ugovorima.

I PREDMET ZATITE PRONALAZAKOG PRAVA

Predmet zatite pronalazakog prava je pronalazaki rad, odnosno sam pronalazak kao njegov produkt.

1. PRONALAZAK
Pronalazak je odreeno rjeenje rjeenje definisanog tehnikog problema koje je novo, ima inventivnu razinu i moe se industrijski primijeniti. Dakle, da bi bio podoban za zatitu, pronalazak mora ispuniti 3 uslova: 1. da je nov; 2. da ima inventivni nivo; 3. da se moe industrijski primijeniti. Da li je pronalazak nov ili ne cijeni se objektivno, tj. prema stanju tehnike u svijetu. Pod stanjem tehnike se podrazumijeva sve ono to je na bilo koji nain poznato svjetskoj javnosti. Poznatim se smatra tehniko rjeenje koje je bilo opisano, izloeno ili upotrijebljeno na takav nain da ga strunjak na osnovu toga moe upotrijebiti. Trenutak u kome se ocjenjuje novost pronalaska je trenutak isticanja zahtjeva za pravnu zatitu. Postoje 2 izuzetka od pravila po kome svako objavljivanje nanosi povredu novosti pronalaska. Prvi se odnosi na tzv. sajamski prioritet, a drugi na sluaj kad je pronalazak uinjen dostupnim javnosti bez pristanka pronalazaa. Dodatni uslov koji Zakon postavlja u oba sluaja jeste da je do objavljivanja dolo 6 mjeseci prije podnoenja prijave patenta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Smatra se da pronalazak ima inventivni nivo ako rjeenje odreenog problema za strunjaka ne proizilazi na oigledan nain iz postojeeg stanja tehnike.

Pronalazak je industrijski primjenljiv ako je tehniki izvodljiv i ako se moe proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj oblasti industrije i u poljoprivredi.

Pronalascima u smislu podobnosti za pravnu zatitu se ne smatraju: a) otkria, naune teorije i matematike metode; b) estetske tvorevine; c) planovi, pravila i metode za izvoenje umnih aktivnosti, igara ili privrednih aktivnosti; d) programi raunara; e) prikazivanje informacija definisano samim sadrajem tih informacija.

2. TEHNIKA UNAPREENJA
Tehnikim unapreenjem smatra se svaka racionalizacija rada nastala primjenom poznatih tehnikih sredstava i tehnolokih postupaka, kojom se postie poveanje dohotka, produktivnosti rada, poboljanje kvaliteta ili tehnike kontrole proizvoda, uteda materijala ili energije, bolje iskoritavanje sredstava za rad, poboljanje zatite na radu ili zatite ovjekove okoline. Tehnikim unapreenjem smatra se i rjeenje tehnikog problema kome nije priznata zatita patentom, ako ispunjava navedene uslove. Iz navedene definicije uoljive su karakteristike tehnikog unapreenja i njegove razlike u odnosu na pronalaske: 1. Tehnika unapreenja moraju biti tehnike prirode, tj. da predstavljaju tehnika rjeenja; 2. Ona ne predstavljaju novo rjeenje problema, ve svako rjeenje ostvareno racionalnijom primjenom poznatih sredstava i postupaka. Ona su relativno nova, tj. predstavljaju nova rjeenja u granicama preduzea u kojima trebaju biti primijenjena; 3. Za razliku od pronalazaka, kod kojih korisnost nije uslov pravne zatite, tehnika unapreenja mora ju biti korisna; 4. Tehnika rjeenja trebaju biti originalna, tj. predstavljati rezultat kreativnog rada, a ne rutinsko prenoenje poznatih tehnikih iskustava iz drugih preduzea ili iz strune literature.

3. KNOW HOW
Know how obuhvata sve vrste tehnikih znanja i iskustava koja predstavljaju tajnu, a slue za primjenu pronalaska u procesu proizvodnje. Pod pojmom know how podrazumijevaju se i sve vrste tehnolokih postupaka, recepture, tehnikih opita i proizvodnih i fabrikih tajni, ukljuujui i nepatentirane pronalaske. Smatra se da predmet industrijske svojine po svojoj prirodi moe biti samo tzv.tehniki know how, a ne i komercijalni know how, mada ima i drugaijih miljenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bitni element know how-a predstavlja njegova tajnost, jer on svoju vrijednost ima samo dok se uva u tajnosti. Tajnost se posmatra relativno, tj. kao znanja i iskustva poznata samo uskom krugu lica. Danas postoje odreene tendencije u teoriji i gleditima meunarodnih organizacija i udruenja, da se element tajnosti eliminie iz definicije know how-a.

II OBLIK PRAVNE ZATITE 1. PATENT

Patent je pravo kojim se titi pronalazak koji ispunjava uslove zatite. U formalnom smislu, patent je isprava koju na zahtjev ovlatenog lica izdaje nadleni organ uprave i predstavlja dokaz da je lice navedeno u ispravi nosilac prava iz patenta. U materijalnom smislu, patent je pravo odreene sadrine koje je od strane nacionalnog zakonodavstva priznato njegovom nosiocu na odreenoj teritoriji i u odreenim vremenskim granicama. 1. Materijalni uslovi za patentiranje Da bi mogao biti patentiran, pronalazak mora ispunjavati ope i posebne uslove. Opi uslovi su novost, inventivni nivo i industrijska primjenjivost. Nacionalna zakonodavstva pored opih predviaju i neke posebne uslove. Po naem Zakonu, patentom ne mogu biti zatieni: a) pronalasci ije bi objavljivanje ili iskoritavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu; b) pronalasci medicinskog postupka (dijagnostika, hirurgija, lijeenje) koji se primjenjuje neposredno na ivom ljudskom ili ivotinjskom organizmu, osim pronalazaka koji se odnose na proizvode, materije ili smjese koje se upotrebljavaju pri takvom postupku.

2. Vrste patenata Osnovni patent se izdaje za svaki novi pronalazak koji ispunjava zakonske uslove. Uz ovaj patent, na Zakon definie i patent sa skraenim trajanjem, na koji se shodno primjenjuju odredbe koje se primjenjuju i za patent. Razlika je u vremenu trajanja: patent traje 20, a patent sa skraenim trajanjem 10 godina od dana podnoenja prijave. Dopunski patent moe se izdati u sluaju da je dopunjen ili usavren pronalazak za koji je ve izdat osnovni patent. Shodno tome, moe postojati vie dopunskih patenata. Dopunski patent dijeli sudbinu osnovnog patenta u pogledu roka trajanja. Ako je osnovni patent prestao da vai, dopunski patent se na zahtjev nosioca patenta moe proglasiti osnovnim patentom. Zavisni patent je patent kojim se titi pronalazak koji se ne moe upotrebljavati bez upotrebe nekog drugog, ranije zatienog patenta. Povjerljivi patent izdaje se za pronalaske koji se odnose na odbranu drave. 3. Postupak patentiranja Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasnitva u Bosni i Hercegovini ostvaruje se podnoenjem prijave Institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine. Patentnu prijavu u pismenom obliku podnosi zainteresirano lice. Za podnosioca prijave se pretpostavlja da je on pronalaza ili njegov pravni sljedbenik. Prijava se podnosi za svaki pronalazak posebno. Jednom prijavom se zatita za vie pronalazaka moe zahtijevati samo ako su ti pronalasci meusobno ta ko povezani da ostvaruju jedinstvenu pronalazaku zamisao (jedinstvo pronalaska). Prijava mora sadravati podatke o podnosiocu i pravu za koje se trai zatita. Patentni zahtjev mora biti istaknut precizno i potpuno. Uz prijavu se podnosi

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
i opis pronalaska, u kome se naznaava ta je u pronalasku novo, kao i nain na koji je najbolje koristiti taj pronalazak. Prijava obavezno sadri i abstrakt. To je kratak sadraj sutine pronalaska koji slui iskljuivo u svrhu tehnikog informiranja i nema uticaja na obim traene zatite. Pravo prvenstva. Od trenutka podnoenja uredne prijave, podnosilac stie prioritet u odnosu na sva ostala lica koja bi nakon njega podnijela prijavu za isti pronalazak. Podnosiocu prijave se na njegov zahtjev izdaje potvrda, tzv.rubrum. Osim ovog prioriteta, postoje jo 2 vrste prioriteta, priznatih i odredbama Konvencije Pariske unije za zatitu industrijske svojine. To su tzv.sajamski (izlobeni) prioritet i unionistiki prioritet. Sajamski prioritet lice koje izloi neki pronalazak na zvaninoj ili zvanino priznatoj izlobi (sajmu) u nekoj zemlji lanici Pariske unije ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO), moe u prekluzivnom roku od 3 mjeseca od dana zatvaranja izlobe traiti zatitu za taj pronalazak sa prioritetom od dana izlaganja. Uslov je podnoenje pismene potvrde nadlenog organa da je u pitanju zvanino priznata izloba meunarodnog karaktera. Unionistiki prioritet pripadniku zemlje Pariske unije ili WTO, koji je u nekoj zemlji podnio urednu patentnu prijavu, priznaje se pravo da u roku od 12 mjeseci zatrai sa prioritetom zatitu i u drugoj zemlji lanici. Ispitivanje patentne prijave. Po prijemu prijave, Zavod za patente ispituje da li je uredna. Ako nije, Zavod poziva podnosioca da otkloni nedostatke u roku od 90 dana. Ovaj rok se moe na zahtjev podnosioca prijave produiti za jo najvie 90 dana. Ako se nedostaci ne otklone u roku, prijava se odbacuje zakljukom. Ako se nedostaci otklone u roku, priznaje se prioritet prve prijave. Prijava e se odbaciti zakljukom i u sluaju da se podnosilac u toku postupka pismeno izjasni da odustaje od zahtjeva. Ako je prijava uredna, ispituje se da li su ispunjeni uslovi za priznanje traenog prava. Ovo ispitivanje nije potpuno, jer se novost pronalaska ispituje samo ako je pokrenut postupak za potpuno ispitivanje uslova za priznanje patenta. Prijava se objavljuje i postaje dostupna javnosti po isteku 18 mjeseci od dana podnoenja. Na zahtjev podnosioca prijava se moe objaviti i ranije, ali najmanje 90 dana nakon podnoenja. Neobjavljena prijava moe se razgledati samo na osnovu pismene saglasnosti podnosioca prijave. Ako se utvrdi da pronalazak ne ispunjava uslove za patentiranje, prijava se objavljuje i zahtjev odbija rjeenjem. Svako lice moe podnijeti zahtjev da se izvri potpuno ispitivanje uslova za priznanje patenta, tj. da se izvri i ispitivanje novosti pronalaska, s tim da je duan platiti taksu i trokove potpunog ispitivanja. Potpunim ispitivanjem se utvruje da li je pronalazak u trenutku podnoenja zahtjeva ispunjavao uslove podobnosti za patentiranje i da li opis patenta ispunjava zakonske uslove. Podnosilac prijave moe zahtjev za potpuno ispitivanje podnijeti od dana podnoenja prijave, a ostala lica od dana njenog objavljivanja. Zahtjev se u svakom sluaju mora podnijeti u roku od 4 godine od dana objavljivanja prijave. Istekom ovog roka prestaju patentna prava koja se priznaju bez potpunog ispitivanja. Na navedeni nain nae pravo usvaja sistem tzv. odloenog ispitivanja patentne prijave. Na ovaj nain se rastereuje aparat za ispitivanje patentnih prijava, jer je praksa pokazala da se u samo oko 10% sluajeva patentni pronalasci iskoritavaju, tj. podnose zahtjevi za potpunim ispitivanjem. Pored opisanog, u praksi postoje jo 2 sistema: 1. Sistem strogog prethodnog administrativnog ispitivanja patentnih prijava, po kome svaka prijava podlijee potpunom prethodnom ispitivanju na osnovu kojeg se donosi odluka o izdavanju patenta ili odbijanju zahtjeva. 2. Sistem prijave, prema kome se na osnovu podnesene prijave automatski izdaje patent, a zainteresirana lica upuuju na sud da ospore punovanost tako izdatog patenta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prijave za priznanje patenta za povjerljive pronalaske. Povjerljivi pronalasci odnose se na odbranu drave ili su od znaaja za sigurnost drave. Prijave za te pronalaske smatraju se povjerljivim. Prijave za pronalaske koji se odnose na odbranu drave podnose se nadlenim ministarstvima odbrane, a prijave za pronalaske koji su od znaaja za sigurnost drave ponose se nadlenim MUP-ovima. Protiv rjeenja koja po ovim prijavama donesu nadlena ministarstva alba nije dozvoljena. Patent za povjerljivi pronalazak se ne objavljuje. Iskljuivo pravo na koritenje i raspolaganje povjerljivim patentima pripada nadlenim ministarstvima odbrane, a pronalazau pripada samo jednokratna naknada. Visina naknade utvruje se sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknadu utvruje sud u vanparninom postupku. U sluaju da nadlena ministarstva utvrde da prijavljeni pronalazak nije povjerljiv, dostavljaju prijavu Institutu koji nastavlja postupak. Ako ministarstva tek nakon priznanja patenta utvrde da pronalazak nije povjerljiv, kompletan spis se dostavlja Institutu i dalji postupak je isti kao kod obinog patenta. S druge strane, ako Institut primi prijavu za koju ocijeni da se odnosi na povjerljivi pronalazak, pozvae podnosioca da se o tome izjasni. U daljem toku postupka mogue su 3 situacije:: 1. Ako se podnosilac prijave saglasi sa ocjenom Instituta, Institut e prijavu dostaviti nadlenom ministarstvu na dalji postupak; 2. Ako se podnosilac prijave ne saglasi, a svoje miljenje potkrijepi dokazima koje Institut prihvati, Institut e nastaviti redovni postupak za dodjelu obinog patenta. 3. Ako se podnosilac prijave ne saglasi, a svoje miljenje ne potkrijepi ili ga ne potkrijepi dovoljnim dokazima, Institut e donijeti zakljuak o svojoj nenadlenosti i ustupit e prijavu nadlenim ministarstvima.

Izdavanje patenta. O urednoj prijavi odluuje se rjeenjem. Rjeenje se donosi u granicama podnesenog zahtjeva, a Institut moe donijeti jedno od slijedeih rjeenja: a) rjeenje kojim e utvrditi da pronalazak ispunjava sve zakonske uvjete; b) rjeenje kojim se utvruje da pronalazak samo djelimino ispunjava zakonske uvjete. Tim rjeenjem se u odgovarajuem obimu suava dalje vaenje patentnog zahtjeva; c) rjeenje o oglaavanju nitavnim, ako pronalazak danom podnoenja patentne prijave nije ispunjavao zakonske uvjete za patentnu zatitu. Prije izdavanja rjeenja iz stava kojim se suava obim prava ili se prijava odbija, Institut e prethodno pismeno obavijestiti imaoca patenta o razlozima zbog kojih ne moe priznati pravo ili ga ne moe priznati u traenom obimu i pozvati ga da se u roku od 90 dana izjasni o tim razlozima i eventualno otkloni nedostatke. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke, odnosno ne saglasi se sa promjenom zahtjeva koju predlae Institut, patent e se oglastiti nitavim u cjelini ili djelimino i to sa dejstvom od dana dodjele patenta (ex tunc). Upis patenta u registar. Patenti se upisuju u registar patenata koji ima svojstvo javnih knjiga. Podaci uneseni u registar smatraju se tanim. Po izvrenom upisu, nosiocu patenta se izdaje patentna isprava. Osporavanje patenta vri se tubom. Spor moe pokrenuti samo zainteresirano lice: pronalaza ili njegov pravni nasljednik. Tuba se moe podnijeti za svo vrijeme trajanja patentne zatite. U tubenom zahtjevu tuilac istie i zahtjev da on bude oglaen za nosioca patenta. On je duan da u roku od 90 dana od dana pravosnanosti presude kojom se usvaja tubeni zahtjev, zatraiti da na osnovu presude bude upisan u registar patenata, a pod prijetnjom brisanja patenta iz registra patenata.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Teret dokazivanja je na tuiocu. Sudska presuda je deklarativnog dejstva prema tuiocu, a nema dejstva prema savjesnim treim licima. Eventualne naknade koje su trea lica plaala ranijem nosiocu patenta, nakon pravosnanosti presude plaaju se novom nosiocu patenta. 4. Sadraj i pravna priroda subjektivnog patentnog prava Sadraj subjektivnog patentnog prava je imovinsko-pravno ovlatenje nosioca patenta da iskoritava i raspolae pronalaskom koji je zatien tim patentom. Prava pronalazaa ne ine sadrinu subjektivnog patentnog prava, ve predstavljaju posebna moralna (autorsko-pravna) ovlatenja pronalazaa. Dakle, pravi se razlika izmeu imovinskog ovlatenja na iskoritavanje pronalaska (patentno pravo) iji je nosilac titular patenta, i lino-pravnog ovlatenja na zatitu linosti pronalazaa (pronalazako pravo), iji je nosilac pronalaza. Ovo vai ak i u sluaju kad se ta dva subjekta stiu u jednoj osobi. Pravna priroda. Subjektivno patentno pravo je iskljuivo (monopolsko) pravo apsolutnog karaktera (djeluje erga omnes), koje je vremenski, prostorno i stvarno ogranieno. Monopolsko (iskljuivo) pravo ima privremeni karakter. Zakonom je ogranieno na odreeni rok trajaja patenta, koji znatno varira od zemlje do zemlje. Subjektivno patentno pravo je i prostorno ogranieno na teritoriju drave u kojoj je izdat patent. Zbog toga se privredno znaajni pronalasci patentiraju u velikom broju zemalja. Subjektivno patentno pravo je i stvarno ogranieno i odnosi se samo na predmet pronalaska koji je zatien patentom, a ne i na bilo koji drugi predmet industrijske svojine, npr. na pratei know how. U pravnoj literaturi se navodi i da je subjektivno patentno pravo relativnog karaktera, u tom smislu to njegov opstanak zavisi od izvjesnih injenja, odnosno ponaanja nosioca patenta: od plaanja godinjih taksi, iskoritavanja pronalaska koji je predmet patenta itd. 2. TEHNIKA UNAPREENJA * 1. Sadrina prava iz tehnikih unapreenja Tehnika unapreenja predstavljaju racionalniju primjenu poznatih tehnikih sredstava i tehnolokih postupaka. Ona njihovim autorima ne daju nikakvo iskljuivo pravo iskoritavanja. Sadrinu prava iz tehnikog unapreenja ini s jedne strane pravo autora na naknadu, a sa druge strane pravo preduzea u kojoj je tehniko unapreenje ostvareno na naknadu za koritenje tog unapreenja od strane nekog drugog lica (fizikog ili pravnog). 2. Osnovi sticanja prava iz tehnikih unapreenja Osnovi su: Zakon, autonomni pravi akti preduzea i ugovori. Zakon odreuje samo osnovna rjeenja i zainteresirana lica upuuje da svoje odnose urede odredbama autonomnog prava, odnosno ugovorom. 3. Postupak sticanja prava iz tehnikog unapreenja Autor je duan da o tehnikom unapreenju obavijesti organizaciju u kojoj je zaposlen, te da joj uz opis unapreenja dostavi prijedlog za njegovo koritenje. Organizacija se duna o prijedlogu izjasnit i u roku od 90 dana. Ako ga prihvati, duna je unapreenje poeti da koristi u roku od 1 godine od dana prihvatanja prijedloga. Ako odbije, autor to unapreenje moe ponuditi drugom preduzeu, koje se u roku od 90 dana izjanjava o ponudi. Ako organizacija koja je prihvatila prijedlog ne pone koristiti unapreenje u roku od 1 godine, pravo primjene tog unapreenja stiu sva preduzea u zemlji, uz obavezu plaanja naknade autoru, kao i obavezu da o tome obavijeste Privrednu komoru koja vodi evidenciju tehnikih unapreenja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Autoru pripada naknada za koritenje unapreenja. Isplauje se za svo vrijeme primjene tehnikog unapreenja, ali ne due od 5 godina. Njena visina zavisi od doprinosa tog unapreenja poveanju produktivnosti rada. Naknada za tehniko unapreenje od znaaja za odbranu i bezbjednost drave se autoru isplauje jednokratno. 4. Pravna priroda prava iz tehnikog unapreenja Striktno posmatrano, tehnika unapreenja se ne mogu smatrati pravom industrijske svojine, ve posebnim subjektivnim pravom. U irem smislu, tehnika unapreenja spadaju u kategoriju pronalazakih prava, jer se ipak javljaju kao rezultat istraivakog rada.

3. KNOW HOW Know how je konkurentsko pravo koje nema zakonskog oblika zatite. On titi samog sebe time to legalnim putem nije dostupan drugim licima. Know how svom titularu prua faktiki monopol u odnosu na konkurente koji ne raspolau odgovarajuim tehnikim znanjem i iskustvom, proizvodnom tajnom, tehnolokim postupcima i sl.

III NOSIOCI PRONALAZAKOG PRAVA

Nosilac pronalazakog prava je naelno sam pronalaza, odnosno njegov pravni nasljednik. Izuzetno, zbog pomoi koje je pruilo u ostvarivanju pronalaska, pravno lice u kome je pronalazak ostvaren ima pravo biti nosilac odreenih pronalazakih prava. 1. PRONALAZA irom svijeta usvojeno je naelo po kome pronalazak pripada pronalazau. On je u naelu i jedini ovlaten na dobivanje patenta. Pravo na pronalazak je prenosivo i nasljedivo. U evropskom pravu postoji oboriva pretpostavka da je podnosilac patentne prijave pronalaza, odnosno njegov pravni nasljednik. U anglosaksonskim zemljama podnosilac prijave pod zakletvom izjavljuje da je ba on pravi pronalaza, jer je po anglosaksonskom pravu pronalazak strogo lino i neprenosivo pravo, a prenosiva su samo prava iz patenta. Pored sistema prvog i pravog pronalazaa, postoji i sistem prijavioca, iji predstavnik je bila Francuska, a po kome pravo na zatitu pripada prvom podnosiocu prijave. Oteeno lice upuuje se na sudski spor. Ako se u ulozi pronalazaa javi vie lica, patent se izdaje na ime svih podnosilaca prijave, a njihovi meusobni odnosi reguliu se po pravilima graanskog prava. Lica koja su pronalazau pruila samo tehniku pomo pri ostvarenju pronalaska ne smatraju se pronalazaem. 2. PRONALASCI PREDUZEA Pod pronalascima preduzea podrazumijevaju se pronalasci stvoreni zajednikim radom, praksom i iskustvom u preduzeu (organizaciji), tako da nije mogue utvrditi odreeno lice kao pronalazaa. Broj zemalja koje prihvataju instituciju pronalaska preduzea je veoma mali, jer je uvijek mogue utvrditi fiziko lice koje se moe smatrati pronalazaem.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
IV PRAVNI PROMET PRONALAZAKIH PRAVA
Vri se nasljeivanjem i pravnim poslovima cesijom i licencom. 1. NASLJEIVANJE PRONALAZAKIH PRAVA Nasljeivanje pronalazakih imovinskih prava vri se po opim pravilima nasljednog prava. Pronalazaka moralna prava nisu nasljediva, jer su to prava strogo vezana za linost pronalazaa. 2. CESIJA PRONALAZAKIH PRAVA Cesijom se ostvaruje potpuni prenos pronalazakih prava. Moe se vriti samo u pogledu pronalazaka i know how-a. Cesija moe biti potpuna i djelimina (parcijalna). Parcijalna se vri tako to se pronalazako pravo ustupa samo za odreeno vrijeme, teritoriju, ili odreeni nain iskoritavan ja. Parcijalna cesija je vrlo rijetka u praksi. Ugovor o cesiji mora biti zakljuen u pisanoj formi i upisan u odgovarajui registar. U suprotnom ne proizvodi dejstvo prema treim licima. 3. UGOVOR O LICENCI Vrste ugovora o licenci Ugovor o licenci (licenca) je najvaniji vid prometa pronalazakih prava. Ugovorom se prenosi pravo upotrebe (iskoritavanja) predmeta ugovora (patenta, pronalaska, know how-a). Ugovor o licenci je dvostran, po pravilu teretan, sinalagmatian ugovor koji se zakljuuje intuitu personae i koji stvara trajan obligacioni odnos meu ugovornim stranama. Najtipinije su 4 vrste ovih ugovora i to: 1. Vremenski ogranieni i neogranieni ugovor o licenci podjela je izvrena na osnovu toga da li je ugovor zakljuen na odreeno vrijeme ili ne. Neogranieni ugovor traje dok traje i predmet ugovora. 2. Prostorno ogranieni i neogranieni ugovor o licenci prostorno ogranieni su oni ugovori kod kojih se sticaocu ograniava prostor na kome moe iskoritavati predmet ugovora. Ako teritorija nije izriito ograniena ugovorom, smatra se da je licenca prostorno neograniena. 3. Iskljuivi i neiskljuivi ugovor o licenci iskljuivim se na sticaoca prenosi iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta ugovora, u odnosu na sva ostala lica, pa i na izdavaoca licence. Iskljuivo pravo stie se samo ako je to izriito ugovoreno. U suprotnom se radi o neiskljuivoj, prostoj licenci koju davalac moe dati praktino neogranienom broju lica. Pored iskljuivog i neiskljuivog ugovora, licenca moe biti i mjeovita, to znai da se iskljuivo pravo daje sticaocu na jednoj teritoriji, a prosta licenca na drugoj teritoriji. 4. Kvantitativno ogranieni i neogranieni ugovor o licenci Kvantitativno ogranieni su oni ugovori u kojima davalac na sticaoca prenosi kvantitativno ogranieno pravo iskoritavanja predmeta licence, odreuui npr. koliinu proizvoda koja se po licenci moe proizvesti. Kvantitativno ogranienje je izuzetak i kao takvo se mora izriito navesti u ugovoru. 2. Forma ugovora o licenci Bitan element ugovora o licenci je pismena forma. 3. Prava i obaveze ugovornih strana Bitni elementi ugovora o licenci su predmet ugovora i naknada. Kao dvostrano obavezni ugovor, licenca proizvodi prava i obaveze za obje ugovorne strane:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Predaja predmeta ugovora davalac licence je duan predati predmet licence, tj. dovesti sticaoca u poloaj da na odgovarajui nain moe iskoritavati predmet licence. To podrazumijeva i davanje tehnike dokumentacije, kao i svih drugih informacija i smjernica potrebnih za koritenje predmeta licence. Garantovanje za saobraznost i nepostojanje stvarnih mana na predmetu licence Davalac garantuje da predmet ugovora posjeduje svojstva za koja se pretpostavlja da postoje ili za koje je on tvrdio da postoje. U svakom sluaju, davalac odgovara za tehniku izvodljivost i upotrebljivost predmeta licence. Pod izvodljivou se podrazumijeva mogunost da se tehnikim putem proizvede odreeni predmet ili primijeni odreeni postupak. Pod upotrebljivou se podrazumijeva garancija davaoca licence da e proizvod dobijen primjenom predmeta licence sluiti cilju koje su obje strane imale u vidu pri zakljuenju ugovora. Ako je predmet ugovora tajni pronalazak ili know how, davalac garantuje postojanje tajnosti predmeta ugovora, i to za svo vrijeme vaenja ugovora. Na kraju, davalac garantuje i da predmet ugovora nema tzv.sporedna kodjiva dejstva. Garantovanje da postoji monopolsko pravo ako predmet ugovora ini monopolsko pravo (patent, model za iskoritavanje), davalac je duan da garantuje kako monopolsko pravo postoji i da je on nosilac tog prava, a duan je to pravo odravati u vanosti za svo vrijeme trajanja ugovora. Postojanje monopolskog prava dokazuje se odgovarajuim izvodom iz registra. Za svo vrijeme trajanja ugovora, davalac licence nema pravo da se bez saglasnosti sticaoca licence odrekne tog monopolskog prava. Zatita od evikcije Davalac licence garantuje da predmet licence nema pravnih nedostataka, tj. da na njemu ne postoje prava treih lica. Davalac odgovara za mane koje postoje u trenutku zakljuenja ugovora, kao i za one koje nastan tokom izvrenja ugovora. U sluaju postojanja pravne mane, posljedice zavise od toga da li mana u potpunosti iskljuuje, ili samo ograniava mogunost iskoritavanja predmeta licence, a uslov je da sticalac nije znao niti je morao znati za postojanje mana. Zatita od uznemiravanja davalac je duan da zatiti sticaoca licence od svih uznemiravanja treih lica, kao i da se sam uzdri od takvog uznemiravanja. Sticalac iskljuive licence u sklopu ovog prava ima i pravo na zatitu od nelojalne konkurencije, to se ne odnosi i na sticaoca proste (neiskljuive) licence, koji zatitu uiva samo od direktnog uznemiravanja. Osim toga, sticalac iskljuive licence ima pravo podnoenja direktne tube protiv lica koje vri uznemiravanje, bez prethodnog obraanja davaocu licence. Ovo se ponovo ne odnosi i na sticaoca proste licence. U teoriji i praksi SAD i Francuske, pravo na direktnu tubu ne pripada ni sticaocu iskljuive licence. Koritenje naknadnih usavravanja ako zakonom ni ugovorom nije odreeno drugaije, ugovorna strana nema pravo koristiti usavravanja do kojih doe druga ugovorna strana. Iskoritavanje predmeta ugovora ovo je osnovno pravo sticaoca licence. Prilikom iskoritavanja sticalac je duan da predmet koristi na ugovoreni nain, u ugovorenim granicama i u ugovorenom roku. Ukoliko ugovorom nije preciziran, rok u kome je sticalac duan poeti koristiti predmet je faktiko pitanje. Naknada kao bitan element ugovora, naknada mora biti odreena ili odrediva. Moe biti odreena u paualnom iznosu ili u zavisnosti od odreenih ugovorom utvrenih elemenata. Naknada u paualnom iznosu se plaa odjednom ili u ugovorom utvrenim ratama. Kad se odreuje u zavisnosti od odreenih elemenata, to se najee ini na osnovu broja proizvedenih komada, u procentu od ostvarenog prometa ili u procentu od dobiti. Najei oblik odreivanja naknade je u procentu od ostvarenog prometa. Najee je to 5%, mada moe biti ugovorena i ispod 1%, ali u praksi rijetko prelazi 10%. Minimum naknade je najmanji iznos koji je sticalac licence duan da plati bez obzira na obim iskoritavanja licence. Obino se ugovara u sluajevima kad se ustupa iskljuivo pravo iskoritavanja. Najee se kree od 50-75% od oekivanog iznosa naknade. Maksimum naknade je najvei iznos naknade za ustupljenu licencu, preko koje sticalac nije duan plaati davaocu licence.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naknada za usluge i tehniku pomo plaa se davaocu licence za obuavanje kadrova sticaoca, obavljene poslove komercijalizacije, uvoenje u posao, plasman na tritu, planiranje, upravljanje, istraivanje i razvoj itd. Svu tu pomo i usluge davalac je duan pruiti u granicama svojih mogunosti, ali uz odgovarajuu naknadu koja se precizira ugovorom. Polaganje rauna Ako ugovorena naknada zavisi od obima iskoritavanja predmeta licence, sticalac je duan davaocu poloiti raun o uspjehu iskoritavanja. Davalac licence ima pravo uvida u poslovne knjige sticaoca. Vrijeme uvida poklapa se sa obraunskim periodima, a uvid se vri preko treih, neutralnih lica i to o troku traioca uvida. Prava i obaveze ugovornih strana po isteku ugovora o licenci Istekom ugovora ostaju odreena specifina prava, koja proizilaze iz karaktera ugovora o licenci. Ta prava su: 1. Pravo sticaoca da rasproda robu proizvedenu po licenci; 2. Pravo sticaoca da koristi tehniku i tehnologiju kao predmet ugovora o licenci, a u cilju izvrenja obaveza nastalih tokom trajanja ugovora o licenci. Uslov je savjesno postupanje; 3. Pravo sticaoca da koristi know how zavisi o kakvom se know how-u radi. Tajni know how sticalac nema pravo koristiti nakon prestanka ugovora. Situacija je suprotna ako je know how pao u javni domen. 4. Dunost vraanja dokumentacije; 5. Obaveza izvrenja konanog obrauna i konane isplate naknade, ako to ranije ve nije uinjeno; 6. Obaveza obustave daljeg koritenja znakova i simbola davaoca licence; 7. Obaveza uvanja predmeta licence u tajnosti. (po naem zakonu ova obaveza prestaje nakon 3 godine od dana isteka ugovora o pribavljanju tehnologije od stranog lica). 4. Restriktivne ugovorne klauzule Restriktivnim klauzulama davalac licence nastoji ograniiti sticaoca licence, da bi iz ugovora izvukao maksimalnu korist, a istovremeno da bi limitirao konkurenciju od strane sticaoca licence. Restriktivne klauzule manje-vie nailaze na osudu svih nacionalnih zakonodavstava, ali se ipak primjenjuju u meunarodnim odnosima. Najvanije restriktivne klauzule su: Klauzula o snabdijevanju. Ovom klauzulom se sticalac obavezuje da se iskljuivo kod davaoca licence snabdijeva sirovinama, mainama, rezervnim dijelovima i drugim materijalom potrebnim za iskoritavanje predmeta licence, ili davalac uslovljava prodaju licence kupovinom drugih predmeta. Ovdje spadaju i klauzule tie-out, koje ne sadre obavezu snabdijevanja kod davaoca, ve zabranu snabdijevanja kod davaoevih konkurenata. Klauzule o snabdijevanju smatraju se nedoputenim bez obzira da li su ugovorene u korist davaoca ili primaoca licence. Klauzulom o teritorijalnim restrikcijama pravo iskoritavanja predmeta licence se ograniava samo na odreeno trite, ime se faktiki vri podjela meunarodnog ili domaeg trita. Pritom davalac licence za sebe zadrava trita koja je osvojio, kao i trita koja ima izgleda da osvoji. Klauzula o ograniavanju iskoritavanja predmeta ugovora o licenci je klauzula kojom se sticaocu ograniava pravo proizvodnje preko odreene koliine, odnosno preko odreenog broja predmeta, ili se to ogranienje vri svoenjem na odreenu oblast primjene. Zemlje izvoznice tehnologije smatraju doputenom ovu klauzulu. Klauzula o razmjeni informacija i iskustava smatra se doputenom ako se njome predvia uzajamna obaveza razmjene informacija i iskustava vezanih za iskoritavanje predmeta ugovora (poboljanja, usavravanja i sl).

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Klauzula o odreivanju prodajne cijene. Radi se o klauzuli kojom se odreuje prodajna cijena proizvoda dobijenih primjenom ustupljene tehnologije, sa ciljem da putem cijene izvri kartelizaciju trita ili da sebi obezbijedi povoljan poloaj na tritu. Takve se klauzule u veini razvijenih zemalja smatraju restriktivnim i nedoputenim. Klauzula o nenapadanju je klauzula kojom se sticalac licence obavezuje da tokom vaenja ugovora nee podnositi tubu za ponitavanje iskljuivih prava industrijske svojine koja ine predmet ugovora. Klauzula o obavezi plaanja pretjerane naknade smatra se nedozvoljenom, a ovdje spada ne samo ona kojom se predvia previsok iznos naknade, ve i klauzula kojom se sticalac obavezuje da naknadu za licencu plaa i po isteku roka zatite prava koja predstavljaju predmet ugovora ili po isteku ugovora o licenci. Druge ugovorne klauzule koje su po svojoj prirodi restriktivne. Prema naem pravu, nitava je svaka odredba kojom se postavljaju ogranienja koja ne potiu iz prava industrijske svojine, koja ini predmet ugovora o licenci ili koja nije potrebna za ouvanje tog prava. Radi se o slijedeim klauzulama: o zabrani konkurisanja, o paketu licenci, o iskljuivosti transakcija, zabrani istraivanja, adaptaciji, obavezi prodaje, kontroli kvaliteta, upotrebi iga, trajanju ugovora, sudskoj nadlenosti itd. 5. Ustupanje prava iz ugovora o licenci Potpuno ustupanje (cesija) pribavljene licence vri se po pravilima opeg prava, uz jednu specifinost. Naime, obzirom da je licenca ugovor intuitu personae, rasprostranjeno je stanovite da se moe cedirati samo po pristanku davaoca licence. Podlicenca je djelimino ustupanje prava steenog ugovorom o licenci od strane sticaoca licence treim licima. Pitanja koja se u vezi s tim javljaju jesu doputenost podlicence, svojstva podlicence i odnos izmeu davaoca licence i sticaoca podlicence. Doputenost podlicence. Ako nije drugaije izriito ugovoreno, smatra se da sticalac proste licence naelno nema pravo davati podlicence. Stavovi u uporednom pravu podijeljeni su kad se radi o iskljuivoj licenci. Po naem pravu, sticalac iskljuive licence je automatski ovlaten na davanje podlicenci. Svojstva podlicence. Podlicenca je isto to i ugovor o licenci, s tim to se zakljuuje izmeu sticaoca licence i sticaoca podlicence. U praksi se podlicenca daje kao neiskljuivo pravo iskoritavanja. Odnos izmeu davaoca licence i sticaoca podlicence. Izmeu davaoca licence i sticaoca podlicence ne stvara se nikakav poseban pravni odnos. Postoji jedan izuzetak: davalac licence se moe direktno obratiti sticaocu podlicence sa zahtjevom za naplatu potraivanja koja ima prema sticaocu licence. 6. Trajanje i prestanak ugovora o licenci Trajanje ugovora o licenci zavisi od volje ugovornih strana. Ugovorne strane mogu duinu trajanja fiksno utvrditi, utvrditi okolnosti od kojih e zavisiti duina trajanja ugovora ili mogu pitanje trajanja ugovora ostaviti nerijeenim, ime se stranama ostavlja pravo da svakodobno raskinu ugovor. Ugovor je po ZOO perfektan (nastao) kad su se strane sporazumjele o njegovim bitnim elementima.

V OGRANIENJE PRONALAZAKIH PRAVA

1. PRAVO NA OSNOVU RANIJE UPOTREBE (nema u Zakonu iz 2002) Institutom prava na osnovu ranije upotrebe rjeava se sukob interesa nosioca patenta i drugog lica koje je na savjestan nain dolo do istog pronalaska, i u tajnosti ga iskoritava. Taj sukob se rjeava na nain da pravo nosioca patenta nema uticaja na pravo pomenutog drugog lica, ali ako su ispunjeni slijedei uslovi:

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. da se radi o istom pronalasku, do kojeg su nosilac patenta i dralac tajnog pronalaska doli vlastitim pronalazakim radom i neovisno jedan od drugog; 2. da dralac zaista i iskoritava pronalazak, a ne samo da ga posjeduje. Sa iskoritavanjem se izjednaava i valjano izvrena priprema za iskoritavanje; 3. da je iskoritavanje ve postojalo u trenutku podnoenja patentne prijave; 4. da se iskoritavanje pronalaska vri unutar iste drave. 2. OGRANIENJE U INTERESU MEUNARODNOG SAOBRAAJA Konvencija Pariske unije predvia da se nacionalno zakonodavstvo zemalja lanica iz oblasti industrijske svojine nee primjenjivati na prevozna sredstva koja privremeno ili sluajno dospiju na teritoriju neke od zemalja lanica. 3. OBAVEZNA (PRINUDNA) LICENCA Prinudna licenca je najvanija mjera ogranienja pronalazakih prava. Njena svrha je da omogui snabdijevanje domaeg trita. Za izdavanje prinudne licence moraju biti kumulativno ispunjena 2 uslova: 1. Da nosilac patenta ne iskoritava zatieni pronalazak ili ga iskoritava u obimu koji nije dovoljan za zadovoljavanje potreba domaeg trita; 2. Da nosilac patenta odbija zakljuiti ugovor o licenci ili postavlja neopravdane uvjete za zakljuenje tog ugovora. Za izdavanje prinudne licence iskljuivo je nadlean Sud BiH, koji licencu izdaje na zahtjev zainteresiranog lica. Zahtjev se moe podnijeti nakon isteka roka od 4 godine od datuma podnoenja prijave, ili nakon isteka roka od 3 godine od datuma priznanja patenta, zavisno od toga koji od ova dva datuma nastupi kasnije. Izuzetno, prinudna licenca se moe izdati i prije isteka navedenih rokova, ako je iskoritavanje zatienog pronalaska od javnog interesa (zdravstvo, odbrana, zatita i unapreivanje ovjekove okoline) ili od posebnog interesa za pojedinu granu privrede. Prinudna licenca ne moe se odobriti ako nosilac patenta dokae postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskoritavanje ili nedovoljno iskoritavanje zatienog pronalaska. Prinudna licenca ne moe biti iskljuiva i njeno trajanje vezano je iskljuivo uz trajanje razloga zbog kojih je odobrena. Ne moe se prenositi bez prijenosa proizvodnog pogona, odnosno njegovog dijela u kojem se iskoritava pronalazak za koji je izdata. U sluaju izdavanja prinudne licence, nosilac patenta ima pravo na naknadu primjerenu ekonomskoj vrijednosti licence koja se odreuje istom odlukom kojom sud odluuje i o izdavanju prinudne licence.

VI - ZATITA I OSTVARIVANJE PRONALAZAKIH PRAVA

1. ZATITA PRONALAZAKIH PRAVA Zakon o industrijskom vlasnitvu u BiH predvia mjere kazneno-pravne i graanskopravne zatite pronalazakih prava. 1. Kazneno-pravna zatita pronalazakih prava Kaznenopravna zatita obuhvata sankcije za prekraje i krivina djela. Za prekraje su predviene novane kazne, koje se za pravna lica kreu od 1.000-100.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 100-5.000 KM, te za fizika lica do 1.500 KM. Prekraj postoji ako poinilac: a) koristi znake, bez odobrenja nadlenog dravnog, odnosno drugog organa;

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
b) ako objavi povjerljivi pronalazak ili podnese prijavu u inostranstvu bez dozvole ministarstva nadlenog za odbranu, odnosno unutranje poslove; c) ako se zastupanjem bavi lice koje nije upisano u registar (vai samo za pravnu osobu); d) ako na robu ili usluge neovlateno stavlja oznaku (R) ili drugu oznaku kojom se obavjetavaju ostali uesnici u prometu da je znak zatien igom; Shodno Zakonu, krivino djelo ini onaj ko: 1. Neovlateno podnese prijavu patenta ili u prijavi patenta ne navede ili lano navede pronalazaa ili uini dostupnim javnosti sadraj pronalaska prije nego je pronalazak objavljen na zakonom utvreni nain. 2. Bez ovlatenja izrauje, uvozi, prenosi preko granice, nudi, stavlja u promet, skladiti ili upotrebljava proizvod ili postupak koji je predmet patentne zatite. Za oba djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. Ako je izvrenjem djela pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzrokovana znatna teta, a izvrilac je postupao upravo s tim ciljem, propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Sud BiH je nadlean za voenje postupka za navedena krivina djela, kao i za drugostepeno rjeavanje za navedene prekraje. Za prekraje su prvostepeno nadleni entitetski sudovi. 2. Graanskopravna zatita pronalazakih prava Nosilac patenta, kao i svih drugih iskljuivih prava industrijskog vlasnitva, ovlaten je da tubom zahtijeva: a) da se licu koje neopravdano koristi njegovo pravo zabrani povreda prava i dalja povreda prava; b) da lice koje je povrijedilo pravo ukloni stanje koje je nastalo povredom, naroito da odstrani sredstva i predmete povrede; c) da se sredstva i predmeti povrede unite; d) da se presuda objavi o troku tuenog, u javnom glasilu, u obimu i na nain, kako odlui sud. Tuilac ima i pravo na naknadu tete i to kako direktne tete tako i izmakle dobiti. Povredom prava smatra se neovlateno koritenje zatienog pronalaska ili njegovog dijela u proizvodnji ili prometu, kao i neovlateno raspolaganje patentom. Tuba se moe podnijeti u roku od 3 godine od dana saznanja za povredu i uinioca, odnosno u objektivnom roku od 5 godina od dana uinjene povrede prava. Postupak po tubi je hitan, a najvanija sankcija je obaveza naknade tete prouzrokovane povredom prava. Tuilac je duan dokazati postojanje tete, krivicu tuenog, te postojanje uzrone veze izmeu tetne radnje i tete. 2. OSTVARIVANJE PRONALAZAKIH PRAVA Ostvarivanje prava domaa pravna i fizika lica mogu vriti sama ili preko zastupnika. Fizika i pravna lica koja se bave zastupanjem u postupku pred Institutom, moraju biti upisana u registar zastupnika, kojeg vodi Institut. U registar se upisuju pravna i fizika lica koja ispunjavaju uvjete utvrene posebnim propisom. Strana pravna ili fizika lica prava u postupku pred Institutom ostvaruju samo preko zastupnika koji je ovlaten za zastupanje.

VII - TRAJANJE I PRESTANAK PRONALAZAKIH PRAVA

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. TRAJANJE PRONALAZAKIH PRAVA Pitanje trajanja pronalazakih prava postavlja se samo u vezi sa patentima. Kod nas redovni patent traje 20, a patent sa skraenim trajanjem 10 godina od dana podnoenja prijave. Trajanje patenta se neposredno po isteku 20 godina moe produiti za jo najvie 5 godina, i to u slijedeim sluajevima: 1. ako je proglaeno ratno stanje ili slina vanredna mjera - za vrijeme trajanja takvog stanja, odnosno okolnosti; 2. ako je predmet patenta proizvod ili postupak za koji je prije poetka privrednog koritenja potrebno provesti zakonom propisani postupak za izdavanje odobrenja - za vrijeme trajanja tog postupka. U praksi patenti u samo 10-20% sluajeva ostanu u vanosti do kraja maksimalne zakonske zatite, jer se najee ugase po nekom od osnova prestanka vaenja patenta. Po isteku roka trajanja patenta, njegova dejstva prestaju ex nunc, a pronalazak koji je bio zatien patentom pada u javni domen i svako ga moe slobodno koristiti. 2. PRESTANAK PRONALAZAKIH PRAVA Pravo na patent prestaje po jednom od slijedeih osnova: odricanjem, neplaanjem propisanih taksa, i oglaavanjem nitavim rjeenja o priznavanju patenta. Odricanje od patenta. Nosilac se moe odrei patenta pismenom izjavom o odricanju koju podnosi Institutu. Pravo prestaje narednog dana od dana podnoenja pismene izjave. Upis odricanja u registar je deklarativnog znaaja. Ako je u registar upisano neko pravo u korist treeg lica (licenca, prenos, zalog i sl), nosilac patenta se ne moe odrei svog prava bez prethodne pismene saglasnosti lica na ije ime je to pravo upisano. Neplaanje taksa. Za odravanje prava na patent plaaju se odgovarajue takse i trokovi postupka. Patent prestaje ako nosilac patenta ne plati propisanu taksu i trokove za odravanje prava. Prestanak nastupa narednog dana od dana isteka roka za plaanje. Oglaavanje nitavim rjeenja o priznanju patenta. Institut za svo vrijeme trajanja prava moe rjeenje o priznanju patenta oglasiti nitavim ukoliko utvrdi da u vrijeme donoenja rjeenja nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za priznanje patentnog prava. Do toga moe doi po slubenoj dunosti, na zahtjev zainteresovanog lica ili na zahtjev javnog pravobranioca. Postupak za oglaavanje nitavim rjeenja o priznanju patenta utvruje se posebnim provedbenim propisom. Ako podnosilac zahtjeva odustane u toku postupka, Institut moe nastaviti postupak po slubenoj dunosti. Na osnovu rezultata provedenog postupka Institut svojim rjeenjem moe: - oglasiti nitavim rjeenje o priznanju patenta, u cjelini ili djelimino; - odbiti zahtjev za oglaavanje nitavim rjeenja o priznanju patenta. Oglaavanje nitavnim rjeenja o priznanju patenta djeluje ex tunc. Ono meutim nema retroaktivno djejstvo na pravosnane sudske odluke u vezi sa utvrivanjem povrede prava, kao i na zakljuene ugovore o prijenosu prava, odnosno ustupanju licence ako su ti ugovori izvreni i u mjeri u kojoj su izvreni. Uslov je da je tuilac, odnosno nosilac prava patenta postupao u dobroj namjeri. Ponitenje patenta nije predvieno Zakonom o industrijskom vlasnitvu u BiH. Po ranijem Zakonu, do ponitenja je moglo doi rjeenjem Zavoda za patente, pod uslovom da se prinudnom licencom nije mogla postii svrha njenog izdavanja.

VIII - MEUNARODNA ZATITA PRONALAZAKIH PRAVA

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. KONVENCIJA PARISKE UNIJE ZA ZATITU INDUSTRIJSKE SVOJINE 1. Historijat Povodom svjetske izlobe tehnikih dostignua prireene 1878.godine u Parizu, francuska vlada je organizovala kongres u Parizu, poznat pod imenom Kongres u Trokaderu. Na kongresu je izabrana stalna meunarodna komisija sa zadatkom da pripremi tekst pretprojekta meunarodne konvencije za zatitu industrijske svojine. Revidirani tekst te konvencije usvojen je 1883.godine u Parizu, od strane 19 zemalja. Time je nastala Pariska unija. Konvencija je otvorena za pristup, a danas se u Parsikoj uniji nalaze sve najrazvijenije zemlje svijeta. 2. Predmet regulisanja Predmet konvencije je cijela materija industrijske svojine: patenti, modeli za iskoritavanje, industrijski uzorci i modeli, oznake i imena porijekla, trgovaki i usluni igovi, trgovako ime i nelojalna konkurencija. 3. Naela na kojima se zasniva Konvencija Naelo nacionalnog tretmana (asimilacije) podrazumijeva da u svakoj lanici Unije dravljani ostalih lanica uivaju jednak tretman kao i dravljani te lanice, kad je u pitanju zatita industrijske svojine. Sa dravljanima zemalja Unije su izjednaeni dravljani zemalja koje ne pripadaju Uniji, pod uslovom da su domicilirani ili da imaju stvarno i ozbiljno industrijsko ili trgovako preduzee na teritoriji neke od zemalja Unije. Pod pojmom stvarno i ozbiljno preduzee podrazumijeva se preduzee ili filijala, a ne npr. samo zastupnitvo ili predstavnitvo. Unionistiki tretman (naelo minimuma zatite). Konvencijom su predviena odreena minimalna prava koja e zemlje lanice garantirati pripadnicima drugih zemalja Unije, bez obzira na to da li su ta prava predviena nacionalnim zakonodavstvom ili ne. Ta posebno predviena minimalna prava su: 1. Pravo unionistikog prioriteta svako lice koje podnese urednu patentnu prijavu u jednoj od zemalja Unije, moe naknadno u roku od 12 mjeseci podnijeti patentnu prijavu u svim drugim zemljama unije, i to sa pravom prvenstva. 2. Pravo sajamskog (izlobenog) prioriteta predvieno je za sve pronalaske koji budu izloeni na zvaninim ili zvanino priznatim izlobama organizovanim na teritoriji neke od zemalja Unije. 3. Nezavisnost patenata patenti traeni u razliitim zemljama za isti pronalazak su meusobno nezavisni. To znai da npr. ako je patent steen za isti pronalazak najprije u Italiji, a zatim pozivom na unionistiki prioritet u SAD, u Italiji e vaiti 15, a u SAD 17 godina od dana podnoenja prijave jer su ti rokovi predvieni nacionalnim zakonodavstvima koja su meusobno nezavisna. Takoe, injenica da je za jedan pronalazak steena patentna zatita u nekoj od zemalja Unije, ne obavezuje ostale zemlje da automatski izdaju patent za isti pronalazak. 4. Obaveza iskoritavanja zemlje lanice Unije mogu preduzimati mjere za spreavanje zloupotrebe monopolskog prava datog patentom, s tim da se oduzimanje patenta moe izrei tek ako se prinudna licenca pokae kao nedovoljno efikasna. 5. Moralno pravo pronalazaa pronalaza kao takav ima pravo da bude naznaen u patentu. 6. Rok tolerancije pripadnicima Unije se priznaje pravo da u naknadnom roku koji odredi nacionalno zakonodavstvo, a koji ne moe biti krai od 6 mjeseci, plate neplaenu taksu za odravanje patenta u vanosti. Zemljama lanicama Unije ostavljena je mogunost da svojim zakonodavstvom predvide obnavljanje patenta koji je prestao vaiti zbog neplaanja takse. 7. Stavljanje oznake ili napomene o patentu ne moe se predvidjeti nacionalnim zakonodavstvom kao uslov zatite.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
8. Imunitet upotrebe patentom zatienih predmeta na prevoznim sredstvima predvien je u interesu meunarodnog transporta. 2. REGIONALNE UNIJE ZA ZATITU PRONALAZAKIH PRAVA U Americi postoji nekoliko takvih unija. Prva je osnovana konvencijom u Montevideu 1889.godine. U Evropi se saradnja u materiji patenata odvija kroz aktivnosti Vijea Evrope, EU i Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomo. Najznaajnija dostignua su Konvencija o evropskom patentu (Minhen 1973) i Ugovor o saradnji u materiji patenata (Vaington 1970). Ugovor je otvoren za pristup svim lanicama Pariske unije. 3. PRIMJENA NAELA RECIPROCITETA U odnosima izmeu zemalja koje u oblasti pronalazakog prava nisu vezane meunarodnim konvencijama primjenjuje se naelo uzajamnosti (reciprociteta). Lice koje svoje pravo eli ostvariti na osnovu naela uzajamnosti mora dokazati da takva uzajamnost postoji.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM PRAVO INDUSTRIJSKIH UZORAKA I MODELA

I - PREDMET I USLOVI PRAVNE ZATITE INDUSTRIJSKIH UZORAKA I MODELA
1. PREDMET ZATITE Predmet zatite su novi oblici tijela, slike i crtei koji svoju primjenu nalaze u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji. Model predstavlja plastian oblik (formu), koji je dat u prostoru. Uzorak je oblik grafike umjetnosti na povrini. Uzorci su karakteristini za industriju tkanina, tapeta, etiketa i sl, a modeli za npr. industriju odjee i obue, automobila, namjetaja itd. Industrijskim dizajnom titi se izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i iji je individualni karakter rezultat posebnih obiljeja linija, kontura, boja, oblika, odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. (vaei Zakon o industrijskom vlasnitvu u BiH) 2. USLOVI ZATITE Uslovi zatite su: novost, primjenjivost i originalnost. Novost. Oblik tijela, slika i crte se smatraju novim ako se bitno razlikuju od onih koji su ranije prijavljeni i onih koji su prije podnoenja prijave radi zatite uinjeni dostupnim javnosti. Novost se u uporednom pravu cijeni u objektivnom smislu, tj. kao i u pronalazakom pravu uzorci i modeli uivaju zatitu ako prije podnoenja prijave nisu bili poznati nigdje u svijetu. Da bi bili podobni za zatitu, uzroci i modeli ne moraju biti novi u svim svojim dijelovima, tj. oni mogu biti samo djelimino novi. Meutim, novost mora biti takve prirode da ini da se taj oblik tijela, crte ili slika bitno razlikuju od postojeih uzoraka i modela. Dakle, za zatitu je bitna distinktivnost i to u pogledu vanjskih obiljeja, a ne u odnosu na primjenu. Primjenjivost misli se na industrijsku i zanatsku primjenjivost. Originalnost ne mora biti potpuna. Kako je ve reeno, bitno je ostvariti distinkciju u odnosu na postojee uzorke ili modele. Tui oblici tijela, slike ili crte se ne mogu zatititi kao vlastiti uzorak ili model. Takoe se ne mogu zatititi kombinacije tuih uzoraka ili modela, odnosno dijelova tuih uzoraka ili modela.

II - POSTUPAK ZA PRIZNANJE, SADRAJ I PRAVNA PRIRODA PRAVA KOJIMA SE TITE OBLICI TIJELA, SLIKE I CRTEI
1. POSTUPAK ZA PRIZNANJE PRAVA NA UZORAK ILI MODEL Prijava. Postupak se pokree pismenom prijavom, uz koju se podnosi opis, fotografija ili nacrt. Oni moraju biti takvi da se iz njih vidi u emu se sastoji novina za koju se trai zatita. Podnosiocu se na njegov zahtjev izdaje potvrda o datumu i vremenu podnoenja prijave. Pravo prioriteta vai kao i kod patenta prioritet deponovanjem prijave, sajamski i unionistiki. Ispitivanje prijave vri Institut. Najprije se ispituje urednost prijave, a zatim se donosi rjeenje kojim se prijava odbija ili prihvata. Neuredna prijava iji nedostaci nisu otklonjeni ni u naknadno ostavljenom roku odbacuje se zakljukom.

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Rjeenje po prijavi moe biti rjeenje kojim se usvaja zahtjev za priznanje prava na uzorak ili model, ili se njime zahtjev odbija u cjelini odnosno djelimino. Upis u registar je konstitutivan in zasnivanja prava na uzorak ili model. Pravo se upisuje u Registar zatienih uzoraka odnosno modela, koji ima karakter javnih knjiga. Osporavanje prava na uzorak ili model moe pokrenuti autor uzorka ili modela, odnosno njegov pravni nasljednik, koji podnose tubu. Teret dokazivanja je na tuiocu. Presuda je deklarativnog karaktera, a konstitutivni in je upis u registar. Zahtjev za upis u odgovarajui registar moe se podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana pravosnanosti sudske odluke, pod prijetnjom brisanja prava iz registra. Sadraj prava na uzorak ili model ini imovinsko pravo nosioca da iskoritava predmet uzorka odnosno modela i pravo da to iskoritavanje ustupi drugim licima. Ovdje se pod iskoritavanjem podrazumijeva privredno iskoritavanje oblika tijela, slike ili crtea, a ne i iskoritavanje u line svrhe. Pravna priroda prava na uzorak ili model. Pravo na uzorak ili model je pravo apsolutnog karaktera, ali vremenski, prostorno i stvarno ogranieno. Pravo upisano u odgovarajui registar djeluje erga omnes u vremenskim granicama koje odreuje zakon i teritorijalnim granicama suvereniteta drave. U pogledu ostalog vae karakteristike pravne prirode subjektivnog patentnog prava.

III - NOSIOCI PRAVA NA UZORAK ILI MODEL

Autor. Pravo na uzorak ili model pripada autoru oblika tijela, slike ili crtea koji su predmet uzorka odnosno modela. Postoji oboriva pretpostavka da je prvi podnosilac prijave za priznanje prava na uzorak ili model istovremeno i autor, odnosno pravni nasljednik autora. Pravo na uzorak ili model je prenosivo i nasljedivo po opim pravilima imovinskog prava. Ako je vie lica u ulozi podnosioca prijave, rjeenjem se svima njima priznaje pravo na zatitu, a njihovi meusobni odnosi se u sluaju spora reguliu propisima opeg imovinskog prava.

IV - PRAVNI PROMET PRAVA NA UZORAK ILI MODEL

Nasljeivanje se vri po opim propisima nasljednog prava. Prenos prava (cesija) vri se ugovorom koji mora biti u pisanoj formi. Da bi proizvodio dejstvo prema treim licima, osim pisane forme ugovor mora biti upisan u odgovarajui registar. Ugovor o licenci je kao i kod patenta.

V - OGRANIENJA PRAVA NA UZORAK ILI MODEL

Ogranienje u interesu meunarodnog saobraaja uvedeno je konvencijom Pariske unije, prema kojoj se nacionalno zakonodavstvo zemalja lanica nee primjenjivati na prevozna sredstva koja privremeno ili sluajno dospiju na teritoriju neke od zemalja lanica.

VI - ZATITA I OSTVARIVANJE PRAVA NA UZORAK ILI MODEL

Kaznenopravna i graanskopravna zatita vidi patent.

VII - TRAJANJE I PRESTANAK PRAVA NA UZORAK ILI MODEL

Pravo na uzorak ili model je vremenski ogranieno na rok koji odreuje zakonodavstvo svake drave. Prema ranijem Zakonu, kod nas je to 5 godina od dana podnoenja prijave, a na zahtjev se moe produiti za jo 5 godina. Prestanak prava na uzorak i model nastaje odricanjem, neplaanjem propisanih taksa, oglaavanjem nitavim rjeenja o priznavanju prava na uzorak ili model, te smru nosioca prava (?) (vidi patent)

VIII - MEUNARODNA ZATITA PRAVA NA UZORAK ILI MODEL

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ova zatita ostvaruje se odredbama multilateralnih i bilateralnih konvencija, ili na osnovu pravila o reciprocitetu. Konvencija Pariske unije zasniva se na naelu asimilacije, uz potivanje odreenih minimalnih prava koja se primjenjuju iure conventionis, tj. bez obzira da li su ih drave lanice unijele u svoje zakonodavstvo ili ne. Ta minimalna prava su: (1) Unionistiki prioritet; (2) Sajamski prioritet; (3) Nedoputenost predvianja nacionalnim zakonodavstvom bilo kakvih sankcija zbog neiskoritavanja ili uvoza predmeta saobraznih zatienim predmetima; (4) Nedoputenost uslovljavanja priznanja zatite stavljanjem oznake ili napomene o deponovanju industrijskog uzorka ili modela; (5) Rok tolerancije. Na osnovu l.15 Konvencije, koji dozvoljava stvaranje uih unija izmeu zemalja lanica P ariske unije, u ovoj oblasti osnovane su 2 takve posebne unije: jedna na osnovu Hakog aranmana o meunarodnom deponovanju industrijskih uzoraka i modela, i druga na osnovu Lokarnskog aranmana za meunarodnu klasifikaciju uzoraka i modela.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVO ZNAKOVA RAZLIKOVANJA DISTINKTIVNIH ZNAKOVA (PRAVO ROBNIH I USLUNIH IGOVA)
UVOD Historija savremenog prava robnih i uslunih igova poinje sa kapitalistikim nainom proizvodnje. Prvi zakonski tekst u ovoj oblasti je francuski Zakon o manufakturama, fabrikama i radnicima iz 1802, koji je samo djelimino regulisao ovu materiju. Prvi zakon posveen iskljuivo igovima bio je francuski Zakon o fabrikim i trgovakim igovima iz 1857. U bivoj SFRJ 1961.godine donesen je Zakon o robnim i uslunim igovima, koji je bio na snazi do donoenja Zakona o zatiti pronalazaka, tehnikih unapreenja i znakova razlikovanja iz 1981.godine. Danas je ova materija u BiH ureena Zakonom o industrijskom vlasnitvu u BiH iz 2002.godine.

I - PREDMET I USLOVI ZATITE PR AVA ROBNIH I USLUNIH IGOVA

1. PREDMET ZATITE Predmet zatite su robni i usluni igovi. Robni, odnosno usluni ig je znak koji je u privrednom prometu namijenjen za razlikovanje robe, odnosno usluga iste ili sline vrste. Osnovna odlika igova je njihova distinktivnost, tj. podobnost da u privrednom prometu slue za obiljeavanje i razlikovanje roba i usluga. Osim toga, ig se danas smatra i dokazom kvaliteta. Zakon primjerice nabraja znakove koji se mogu tititi igom. To su: rijei, slova, brojevi, slogani, kratice, grafiki prikazi, kombinacije boja i njihovih nijansi, trodimenzionalni oblici, ambalaa za proizvode, kao i kombinacije svih navedenih znakova. Rijei od kojih je sastavljen ig mogu imati odreeno znaenje, a mogu biti i isti produkt mate. Mjeovite kombinacije rijei i slova najee i predstavljaju zatiene igove. Primjere trodimenzionalnih igova esto susreemo u automobilskoj industriji (npr.Mercedes, Rols-Rojs i sl), industriji pia (flaa koka-kole), kozmetikoj industriji itd. U vezi sa ovim igovima postavlja se pitanje njihovog razlikovanja u odnosu na industrijske modele. Odgovor na to je jednostavan: industrijski modeli predstavljaju same proizvode ili se na njih mogu prenijeti. S druge strane, ig ne predstavlja proizvod niti se na njega moe prenijeti, ve je on samo znak koji je podoban da se ti proizvodi u privrednom prometu razlikuju od drugih. Npr. flaa moe biti zatiena kao model. U tom sluaju ona moe biti koritena od strane svakog lica koje tu flau kupi, a proizvoditi je moe samo nosilac prava na model. S druge strane, ako je flaa zatiena kao ig, moe je proizvoditi bilo ko, ali je moe koristiti samo nosilac iga. Prema Zakonu, igom se ne smatraju peat, tambilj i punca (slubeni znak za obiljeavanje dragocjenih metala, mjera i sl.). Osim toga, u Zakonu su nabrojani znaci koji se ne mogu zatititi igom, i to: a) Znak protivan javnom poretku ili moralu; b) Znak koji se ne moe grafiki prikazati; c) Znak koji svojim ukupnim izgledom nije podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga u privrednom prometu (odsustvo distinktivnosti); d) Znaci koji u prometu slue za oznaavanje vrste, kvaliteta, koliine, namjene, vrijednosti, imena mjesta odnosno geografsko porijeklo proizvoda. Radi se o znacima koji su u javn om domenu i koje svako moe koristiti bez ogranienja.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
e) Znak koji se sastoji iskljuivo od oznaka ili podataka koji su uobiajeni u svakodnevnom govoru ili strunom govoru ili ustaljenoj trgovakoj praksi. Radi se o znacima koji su svojom dugogodinjom upotrebom postali generini pojmovi (npr.ilet, grisini i sl). f) Znak odreen vrstom proizvoda ili oblik proizvoda potreban za postizanje odreenog tehnikog rezultata ili oblik koji proizvodu daje bitnu vrijednost; g) Prevarni znaci, tj. znaci koji svojim izgledom ili sadrajem mogu obmanuti javnost, posebno u odnosu na geografsko porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obiljeje robe ili usluge; h) Znak koji sadri dravni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili kraticu naziva neke zemlje ili meunarodne organizacije, osim uz odobrenje nadlenog organa te drave ili organizacije; i) j) Znak koji sadri zvanine znakove ili punceve za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podraava; Koji predstavlja ili podraava nacionalni ili religiozni simbol;

k) Koji je isti sa ranijim igom za istu vrstu roba ili usluga. Ova zabrana proizilazi iz same prirode prava na ig; l) Znak koji je isti sa ranijim igom ili je slian ranijem igu za istu ili slinu vrstu roba ili usluga, te postoji opasnost od izazivanja zabune u privrednom prometu, ukljuujui mogunost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim igom;

m) Znak koji svojim izgledom ili sadrajem povreuje autorska prava ili druga prava industrijskog vlasnitva; n) igovi koji su, u vrijeme podnoenja prijave iga za znak opepoznati u BiH (u granicama znaenja lana 6bis Pariske konvencije i l.16. st.3. TRIPS-a - Ugovora o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva). Lik ili ime lica moe se zatititi samo po pristanku tog lica. Lik ili ime umrlog lica moe se zatititi samo po pristanku branog druga i djece umrlog, ako njih nema s pristankom roditelja, a ako nema roditelja s pristankom drugih nasljednika ukoliko testamentom nije drugaije odreeno. Za zatitu lika historijske ili druge umrle znamenite linosti potrebna je i dozvola nadlenog organa. 2. USLOVI ZATITE To su: mogunost grafikog prikazivanja znaka, distinktivnost znaka, vezanost za odreenu vrstu robe ili usluga, vezanost za obavljanje odreene privredne djelatnosti i upotreba znaka u privrednom prometu. Distinktivnost. igom se moe zatititi samo znak koji je distinktivan, tj. podoban za razlikovanje robe ili usluga u privrednom prometu. Znak ne smije biti identian ili slian sa ve zatienim znakom za obiljeavanje iste ili sline vrste robe odnosno usluga. Slinost ispituje Institut, a prema kriteriju prosjenog potroaa. Naime, smatra se da su dva znaka slina ako njihova slinost moe dovesti u zabludu prosjenog potroaa. Pod prosjenim potroaem se podrazumijeva neposredni potroa odreene robe, odnosno korisnik odreenih usluga. Panja sa kojom taj potroa prilazi izboru robe odnosno usluge zavisi od vrste robe odnosno usluge (npr.panja nije ista pri kupovini kuhinjskog sua i automobila). Prema Zakonu, pri ocjeni da li je neki znak podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga u privrednom prometu uzet e se u obzir sve okolnosti, a posebno vrijeme i obim njegove dotadanje upotrebe u BiH. Vezanost za odreenu vrstu robe ili usluga. ig slui za razlikovanje roba ili usluga jednog uesnika u privrednom prometu od istih ili slinih roba odnosno usluga drugog uesnika u prometu. Ovdje se postavlja pitanje ta se smatra istom ili slinom robom. To je faktiko pitanje koje se rjeava u svakom konkretnom sluaju. U praksi se smatra da se isti ig npr. ne moe upotrijebiti za 2 ili vie bezalkoholnih pia, odnosno vonih sokova, koji se svi smatraju istom vrstom robe. Proizilazi da ako nije rije o istoj ili slinoj robi, isti ig moe biti upotrijebljen za obiljeavanje robe i usluga 2 ili vie uesnika u privrednom

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
prometu. Od toga postoje odstupanja u mnogim zemljama kad su u pitanju uveni (renomirani) igovi, koji su sami za sebe poznatiji od proizvoaa robe koju obiljeavaju. Priroda roba, odnosno usluga na koji se ig stavlja ni u kom sluaju ne moe biti smetnja priznanju iga. Upotreba iga. Veliki broj zemalja zahtijeva obaveznu upotrebu iga, pod prijetnjom gubitka prava. Razlog za navedeno je injenica da uesnici u privrednom prometu esto registruju igove ne da ih sami koriste, ve prvenstveno da sprijee njihovo koritenje od strane konkurenata. Na Zakon takoe predvia obaveznu upotrebu iga, navodei da je nosilac iga duan, radiodravanja vaenja iga, ig upotrebljavati u zemlji za robe odnosno usluge za koje je priznat. Izuzetak je ako za neupotrebu postoje razlozi neovisni o volji nosioca iga, kao to su uvozna ogranienja ili drugi vladini zahtjevi u pogledu roba odnosno usluga za koje je ig priznat. Neupotreba iga u BiH u neprekidnom trajanju od 5 godina povlai prestanak prava. U uporednom pravu, kako u teoriji tako i u praksi se smatra da upotreba mora biti stvarna, ozbiljna i nedvosmislena. Po naem zakonu, kao koritenje u zemlji smatra se upotreba iga na robi, opremi i pakovanju izvreno u zemlji i kad je roba iskljuivo namjenjena za izvoz.

II - STICANJE IGA, SADRINA I PRAVNA PRIRODA PRAVA NA IG

1. STICANJE IGA U uporednom pravu postoje 2 naina sticanja iga. U Angloamerikom pravu, ig se stie upotrebom u privrednom prometu, a u veini zemalja ig se stie rjeenjem nadlenog organa i upisom u odgovarajui registar. U naem pravu ig se stie na osnovu rjeenja o priznanju iga i upisom u registar igova. Datum upisa istovjetan je sa datumom donoenja rjeenja o priznanju iga, a ig vai od datuma podnoenja prijave. Postupak za priznanje iga je slijedei: Prijava za priznanje prava na ig. Postupak za priznanje iga pokree se podnoenjem pismene prijave za priznanje iga Institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH. Za svaki znak koji se eli zatititi igom podnosi se posebna prijava. Prijava iga mora da sadri: a) zahtjev za priznanje iga; b) identifikacijske podatke podnosioca (ime i adresu, odnosno naziv i sjedite); c) izgled znaka koji se eli zatititi igom ako je prijavljen trodimenzionalni znak, prikaz dvodimenzionalnog izgleda znaka sa najmanje dvije meusobno okomite projekcije. Ako je znak pisan nekim drugim pismom osim latinice, njegovu transliteraciju na latinicu; d) popis roba, odnosno usluga za koje je zatraena zatita znaka u skladu sa Nianskim aranmanom o meunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registracije igova; e) naznaenje boje odnosno kombinacije boja, ako se trai zatita znaka u boji. Kao datum podnoenja prijave uzima se datum prijema uredne prijave (tj.one koja sadri sve navedene elemente). Uredna prijava upisuje se u registar prijava, o emu se podnosiocu na njegov zahtjev izdaje potvrda. U prijavi iga kojoj je utvren datum podnoenja ne moe se naknadno bitno izmijeniti izgled znaka niti dopuniti spisak roba, odnosno usluga. Od trenutka prijema uredne prijave, podnosilac ima pravo prvenstva.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ispitivanje prijave. Prijava se smatra urednom Ako sadri sve naprijed nabrojane elemente, dokaz o uplati takse i trokova postupka i druge priloge propisane provedbenim propisom. Ako utvrdi da prijava nije uredna, Institut e pismeno, uz navoenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne moe biti dui od 90 dana od dana dostavljanja poziva. Ovaj rok se na obrazloeni zahtjev podnosioca prijave moe produiti za jo najvie 90 dana. Odluivanje po prijavi za priznanje prava na ig. Institut moe prijavu odbaciti zakljukom ili donijeti rjeenje kojim odluuje o materijalnom sadraju prijave. Zakljukom se prijava odbacuje u 2 sluaja: 1. ako se prijava ne uredi u ostavljenom roku; 2. u sluaju da se tokom postupka podnosilac pismeno izjasni da odustaje od svog zahtjeva. Ako je prijava uredna i podnosilac se ne izjanjava o odustajanju, ispituje se materijalni sadraj prijave, tj. ispituje se da li su ispunjeni uvjeti za priznanje prava na ig. Pritom institut moe rjeenjem: - odbiti zahtjev za priznanje iga, - zahtjev usvojiti samo djelomino; - zahtjev usvojiti u cjelini. Prije donoenja rjeenja kojim se zahtjev odbija ili prihvata samo djelimino, Institut je obavezan pismeno upoznati podnosioca prijave sa razlozima zbog kojih traeno pravo ne moe priznati (u cjelini ili djelimino) i pozvati ga da se u roku od najvie 90 dana oituje o tim razlozima, odnosno da podnese zahtjev za izmjenu i dopunu. Navedeni rok se na obrazloen zahtjev podnosioca prijave moe produiti za jo 90 dana. Izjanjenje, odnosno neizjanjenje ne obavezuje Institut na promjenu odluke. Ako prijava ispunjava uvjete za priznanje prava, Institut e pozvati podnosioca da plati taksu i trokove postupka za prvih 10 godina odravanja prava na ig i trokove objave iga u Slubenom glasniku. Ako podnosilac u ostavljenom roku ne dostavi dokaze o izvrenim uplatama, Institut e prijavu odbaciti zakljukom. Upis iga u registar. Priznato pravo kojim se titi ig upisuje se u registar igova, koji ima svojstvo javnih knjiga. Po upisu u registar, nosiocu iga se daje odgovarajua isprava koja sadri sve relevantne podatke o igu i njegovom nosiocu. Razdvajanje prijave. Prijava iga u kojoj je naveden spisak roba, odnosno usluga se moe na zahtjev podnosioca prijave razdvojiti na dvije ili vie prijava tako to e se razdvojiti spisak roba, odnosno usluga. Zahtjev za razdvajanje prijave moe se podnijeti do do upisa u registar igova. Razdvojena prijava zadrava datum podnoenja prvobitne prijave i njeno pravo prvenstva. O razdvajanju prijave donosi se posebno rjeenje. Razdvajanje iga. ig koji je priznat za vie roba, odnosno usluga se na zahtjev njegovog nosioca moe u svako doba razdvojiti na dvije ili vie registracija (igova) tako to e se razdvojiti spisak roba, odnos no usluga. O razdvajanju iga donosi se posebno rjeenje. Razdvojeni ig, odnosno igovi upisuju se u registar igova. Osporavanje prava na ig. Fiziko ili pravno lice koje u prometu koristi ve koristi odreeni znak, a koji je drugo lice registrovalo na svoje ime za obiljeavanje istih ili slinih roba odnosno usluga, moe traiti da ga sud oglasi za nosioca prava. Uslov je da tuilac dokae da je taj znak bio opepoznat za obiljeavanje njegovih roba, odnosno usluga, prije nego to je tueni podnio prijavu. Tuba se moe podnijeti u roku od 5 godina od dana upisa iga u registar. Pojam opepoznat je faktiko pitanje. Sud e odbiti tubeni zahtjev ako tueni dokae da je isti ili slian znak koristio u prometu za obiljeavanje istih ili slinih roba, odnosno usluga, isto koliko i tuilac ili due od njega. Pravo na firmu jae je od prava na ig, to je u Zakonu izraeno kroz odredbu prema kojoj ig koji sadri natpise, rijei ili kombinacije slova ne iskljuuje pravo drugog lica da pod istim natpisom, rijeima ili kombinacijama slova stavlja u promet svoju robu, odnosno usluge, ako ti natpisi, rijei ili kombinacije

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
slova predstavljaju njegovo ime, firmu ili naziv koji nisu steeni na nesavjestan nain . Prema tome, kasnije steeno pravo na firmu nije slabije od ranije steenog prava na ig i u sluaju istovjetnosti sa igom pravo na firmu nee moi biti osporeno. Uslov za to je savjesnost nosioca prava na firmu, tj. da on nije naziv firme uzeo u namjeri da iskoristi renome tueg iga koji je ve osvojio trite. S druge strane, nosilac imena, firme odnosno naziva moe osporavati prijavljeni ig za istu ili slinu vrstu robe koji je istovjetan sa njegovim imenom, firmom odnosno nazivom. Izuzetak od ovog pravila postoji u sluaju ako je nosilac iga u trenutku prijave imao isto ime, firmu, odnosno naziv. 2. SADRINA I PRAVNA PRIRODA PRAVA NA IG Sadraj prava na ig ini iskljuivo ovlatenje nosioca da svoju robu ili usluge obiljeava tim igom i tako obiljeene stavlja u pravni promet. Osim toga, sadraj prava na ig se sastoji i u negativnom ovlatenju nosioca prava da drugim uesnicima u privrednom prometu zabrani koritenje svog iga za obiljeavanje roba odnosno usluga iste ili sline vrste. Pravo se stie od dana podnoenja prijave. Od svakog lica koje stavlja ili namjerava staviti na trite robe odnosno nuditi usluge koje su oznaene istim ili slinim igom, nosilac iga ima pravo zahtijevati informaciju o porijeklu i prometnim putevima roba ili dokumentaciju za te robe odnosno usluge. Nosilac opepoznatog iga moe zabraniti treim licima da bez njegovog odobrenja upotrebljavaju isti ili slian znak za robe, odnosno usluge koje nisu iste ili sline onima za koje je ig zatien, ako bi upotreba takvog znaka mogla upuivati na povezanost tih roba, odnosno usluga sa nosiocem zatienog iga, i pod uvjetom da takva upotreba moe izazvati tetu interesima nosioca iga. Nosilac iga ima iskljuivo pravo da pored znaka zatienog igom stavi oznaku (R) ili drugu oznaku kojom obavijetava ostale uesnike u prometu da je njegov znak registrovan. Pravna priroda prava na ig. Po svom karakteru pravo na ig je apsolutno, iskljuivo (monopolsko) pravo upotrebe registrovanog iga u privrednom prometu, neogranienog trajanja (pod uslovom plaanja taksa i koritenja iga) i teritorijalno ogranienog dejstva (dravna teritorija).

III - NOSIOCI PRAVA NA IG

1. INDIVIDUALNI IG Nosilac prava na ig moe biti pravno ili fiziko lice koje stavlja u promet robu ili usluge odreene vrste na koju se ig odnosi. 2. KOLEKTIVNI IG Kolektivnim igom titi se znak udruenja proizvoaa, odnosno preduzea koja pruaju usluge u privrednom prometu. Kolektivni ig ima pravo da koristi pravno, odnosno fiziko lice ovlateno aktom o koritenju kolektivnog iga. Taj akt sadri naziv i sjedite udruenja, podatke o podnosiocu prijave, zastupniku udruenja, odredbe o izgledu znaka, popis roba, odnosno usluga na koje se znak odnosi, popis lica ovlatenih za upotrebu kolektivnog iga, uvjete koji odreuju takvu upotrebu i odredbe koje se odnose na zloupotrebu ili krenje odredaba akta o koritenju kolektivnog iga. U postupku zatite kolektivnog iga, uz prijavu se prilae i akt o koritenju kolektivnog iga.

IV - PRAVNI PROMET IGOVA

1. PRENOS PRAVA NA IG

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U uporednom pravu postoje 3 razliita gledita na pitanje prenosa iga i to: - slobodan prenos iga; - slobodan prenos iga pod uslovom da se time ne stvara konfuzija na tritu; - prenos iga samo zajedno sa prenosom preduzea. Kod nas je prenos individualnog iga slobodan, jer nosilac iga moe pod zakonom utvrenim uslovima na drugog prenijeti svoje pravo u cjelini, ili djelimino. Za valjanost prenosa potrebna je pismena forma, a prenos prema savjesnim treim licima ima pravno djejstvo od trenutka upisa u registar. U nedostatku suprotne odredbe, s prijenosom preduzea prenosi se i ig. Kolektivni ig se ne moe prenositi niti moe biti predmetom licence. 2. LICENCA IGA Na ugovor o licenci iga u osnovi se primjenjuju ista pravna pravila kao i na ugovor o licenci za koritenje pronalazaka i drugih predmeta industrijske svojine. Specifian karakter iga ogleda se u tome to je on na izvjestan nain akcesorne prirode i obino se prenosi zajedno sa tehnikom i tehnologijom koja ini primarni predmet ustupanja. Sticaoci tehnike i tehnologije nastoje pribaviti i licencu iga sa kojom je ta tehnika ili tehnologija osvojila trite, ali to stvara i posebne obaveze sticaoca licence iga. Te karakteristike ine specifinosti transfera iga i ujedno dovode do primjene odreenih specifinih pravila u vezi sa licencom iga. Licenca iga i kvalitativna svojstva robe ili usluga. Davalac licence se eli obezbijediti od zloupotrebe iga na nain da se ig stavlja na robu koja po svom kvalitetu ne odgovara robi davaoca licence koju on takoe obiljeava istim igom. Zbog toga, a i zbog zatite potroaa, ZOO predvia da sticalac licence moe stavljati u promet robu sa istim igom samo ako je njen kvalitet isti kao i kvalitet robe koju proizvodi davalac licence. Ova odredba ZOO je imperativne prirode. Kontrola kvaliteta igom obiljeene robeili usluga se po pravilu preputa davaocu licence iga. Nae pravo nema izriitih odredaba o tome. Odgovarajua odredba ZOO se treba tumaiti tako da ona daje pravo svakom zainteresiranom licu da moe vriti kontrolu robe putene u promet sa igom drugog lica. To znai da kontrolu moe vriti davalac licence, ali i druga zainteresirana lica, prvenstveno organizacije potroaa. Obaveza stavljanja naznake o proizvodnji po licenci. Nacionalna zakonodavstva esto predviaju obavezu sticaoca licence da robu oznaenu igom davaoca licence obiljee i posebnom naznakom da je ta roba proizvedena po licenci davaoca tehnologije i davaoca prava na upotrebu iga. Zabrana obiljeavanja robe igom davaoca licence. Davalac licence za proizvodnju moe izriito zabraniti upotrebu svog iga od strane sticaoca licence.

V ZATITA I OSTVARIVANJE PRAVA NA IG

1. ZATITA PRAVA NA IG 1. Kaznenopravna zatita prava na ig Novanom kaznom u iznosu od 1.000-100.000 KM kanjava se za prekraj pravno lice koje na robu neovlateno stavlja oznaku ili drugu oznaku kojom se ostali uesnici u prometu obavjetavaju da je znak zatien igom. Za isti prekraj kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu, novanom kaznom od 100 5.000 KM. Povreda tueg iga protivno odredbama Zakona o industrijskoj svojini predstavlja krivino djelo, za koje je propisana novana kazna ili zatvor do 3 godine. Ista kazna predviena je i za uinioca koji neovlateno

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
izrauje, uvozi, prenosi preko granice, nudi, stavlja u promet, skladiti ili upotrebljava proizvod koji je predmet zatite iga. Za voenje krivinog postupka nadlean je Sud BiH, koji donosi i drugostepena rjeenja za prekraje utvrene Zakonom o ind.vlasnitvu u BiH. Prvostepena nadlenost za prekraje pripada sudovima entiteta. 2. Graanskopravna zatita prava na ig Vae pravila kao i kod zatite patenta, uz napomenu da se povredom prava na ig smatra i imitiranje iga koje postoji ako prosjean kupac odnosno korisnik moe uoiti razliku samo ako obrati naroitu panju, odnosno ako ig predstavlja prevod ili transkripciju. 2. OSTVARIVANJE PRAVA NA IG Vae ista pravila kao i za ostvarivanje pronalazakih prava.

VI TRAJANJE I PRESTANAK PRAVA NA IG

1. TRAJANJE PRAVA NA IG ig traje 10 godina raunajui od datuma podnoenja prijave iga. Moe se obnavljati neogranieno, i to za periode od 10 godina, pod uslovom nosilac prava blagovremeno podnese zahtjev za produenje vaenja iga i uplati odgovarajuu taksu i trokove postupka. Zahtjev se podnosi tokom posljednje godine trajanja desetogodinjeg perioda zatite ili najkasnije est mjeseci nakon isteka tog perioda. Novi period zatite zapoinje danom isteka prethodnog perioda, a ne danom podnoenja zahtjeva. 2. PRESTANAK PRAVA NA IG Pravo na ig prestaje: odricanjem, neplaanjem propisanih taksi, ponitenjem iga, oglaavanjem nitavim rjeenja o priznanju prava na ig i smru ili prestankom nosioca prava na ig. Odricanje prava na ig. Nosilac prava na ig moe se odrei tog prava pismenom izjavom koju podnosi Institutu. Ako je u registru upisano neko pravo u korist treih lica (licenca, zalog i sl), nosilac iga mora od tih lica pribaviti pismenu saglasnost za odricanje. U suprotnom izjava o odricanju nee imati pravni uinak. Neplaanje propisanih taksi. ig prestaje istekom roka od 10 godina za koje je priznat ako nosilac iga u propisanom roku ne podnese zahtjev za produenje vaenja iga i ne plati takse i trokove postupka. U takvom sluaju, tree lice u iju korist je u registar upisana licenca, zalog ili neko drugo pravo, ima mogunost da u roku od 6 mjeseci plati taksu i trokove postupka i time odri vaenje iga. U roku od 1 godine od dana prestanka vaenja iga, bivi nosilac iga ima iskljuivo pravo da zahtijeva da se ig ponovno registruje na njegovo ime za iste robe, odnosno usluge. Pritom je nosilac iga duan da ponovo podnese prijavu iga. Ponitenje iga. Ako nosilac prava bez opravdanog razloga ne koristi ig due od 5 godina neprekidno, ig se moe ponititi rjeenjem Instituta. Oglaavanje nitavim rjeenja o priznanju prava na ig. Rjeenje o priznanju iga nitavim moe oglasiti Institut. Rjeenje se moe oglasiti nitavim u cjelini ili samo za pojedine robe odnosno usluge i to u 2 sluaja:

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. ako Institut utvrdi da u vrijeme njegovog donoenja nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za priznanje iga; 2. ako je ig nakon donoenja rjeenja o priznanju stekao obiljeja generine oznake. Rjeenje o priznanju iga moe se oglasiti nitavim za svo vrijeme trajanja zatite i to: po slubenoj dunosti, na zahtjev zainteresovanog lica ili na zahtjev javnog pravobranioca. Ako se radi o igu koji je istovjetan sa ranije registrovanim igom za istu vrstu roba ili usluga, taj zahtjev moe podnijeti samo nosilac prava na ranije registrovani ig, osim ako se u roku od 5 godina prije podnoenja zahtjeva nije protivio upotrebi kasnije registrovanog iga iji podnosilac prijave je bio savjestan. Ista pravila vai u sluaju ako sadri dravni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili kraticu naziva neke zemlje ili meunarodne organizacije, Ako podnosilac u toku postupka odustane od zahtjeva, Institut moe nastaviti postupak po slubenoj dunosti ili na zahtjev nosioca tog prava. Smru, odnosno prestankom nosioca pravo na ig prestaje ako nije prelo na nasljednike. U tom sluaju prestanak djeluje od dana smrti, odnosno prestanka postojanja nosioca prava na ig.

VII MEUNARODNA ZATITA PRAVA NA IG

Meunarodna zatita prava na ig ostvarena je odredbama Konvencije Pariske unije za zatitu industrijske svojine, zatim uim meunarodnim konvencijama u okviru Pariske unije, bilateralnim sporazumima, te pravilima o reciprocitetu. Uz Konvenciju Pariske unije znaajno je spomenuti i 3 ue unije osnovane na osnovu Konvencije. To su unije osnovane: Madridskim aranmanom, Bekim ugovorom i Nianskim aranmanom. 1. NAELA KONVENCIJE 1. Naelo asimilacije (nacionalnog tretmana) Ovo naelo, kako je ranije reeno, podrazumijeva da u svakoj lanici Unije dravljani ostalih lanica uivaju jednak tretman kao i dravljani te lanice, kad je u pitanju zatita industrijske svojine. Sa dravljanima zemalja Unije su izjednaeni dravljani zemalja koje ne pripadaju Uniji, pod uslovom da su domicilirani ili da imaju stvarno i ozbiljno industrijsko ili trgovako preduzee na teritoriji neke od zemalja Unije. 2. Unionistiki tretman ili naelo minimalne zatite Minimum prava koja su po ovom naelo garantirana pripadnicima unije obuhvata: pravo unionistikog prioriteta, pravo sajamskog prioriteta, telle-quelle zatita igova, nezavisnost igova, rok tolerancije, zabrana paralelnog uvoza, princip da priroda proizvoda na koji se stavlja ig ne smije uticati na registraciju igova, zatita notornih igova, upotreba iga, zatita uslunih igova i zatita kolektivnog iga. Pravo unionistikog prioriteta. Lice koje se osnovano poziva na to pravo u svim zemljama Unije u roku od 6 mjeseci od dana podnoenja prve prijave uiva prioritet u odnosu na sve druge prijave za isti fabriki ili trgovaki ig. Pravo sajamskog (izlobenog) prioriteta u potpunosti odgovara istom pravu u vezi sa patentima.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Telle-quelle zatita igova. Po ovom naelu, svaki fabriki ili trgovaki ig koji je uredno prijavljen u zemlji porijekla, moe kao takav da se prijavi i zatiti i u ostalim zemljama Unije, pod uslovima navedenim u Konvenciji. Osnovni uslov je da je ig uredno registrovan u zemlji porijekla. Ure dnost se cijeni po propisima zemlje porijekla. Zemlja u kojoj se trai telle-quelle zatita moe traenu zatitu odbiti samo u 3 sluaja: 1. Ako je ig protivan moralu ili javnom poretku zemlje u kojoj se trai zatita ili je prevaran za javnost; 2. Ako je ig takve prirode da moe nakoditi steenim pravima treih lica u zemlji u kojoj se trai zatita; 3. Ako je ig bez ikakvih distinktivnih osobina ili ako je postao generini pojam. Nezavisnost igova. ig koji je pravilno registrovan u nekoj zemlji smatra se nezavisnim od njegovog registrovanja u drugim zemljama Unije. To znai da prestanak vanosti iga iz bilo kojeg razloga u jednoj zemlji, ukljuujui i zemlju porijekla, ne utie na punovanost iga u drugim zemljama Unije. Rok tolerancije. Zemlje lanice Unije dune su ostaviti naknadni rok od najmanje 6 mjeseci za plaanje taksa koje su nacionalnim zakonodavstvom predviene za odranje igova u vanosti. Zabrana paralelnog uvoza. Prema konvenciji, svaki proizvod koji je bespravno obiljeen igom e biti zadran (oduzet) prilikom prilikom uvoza u zemlju u kojoj ig ima zakonsku zatitu. Umjesto toga, nacionalno zakonodavstvo moe predvidjeti zabranu uvoza proizvoda bespravno obiljeenih tuim zatienim igom. Uticaj prirode proizvoda na registraciju igova. Priroda proizvoda na koje se stavlja ig ni u kom sluaju ne moe biti prepreka za registraciju iga. Zatita notornih igova ogleda se u obavezi da se ex officio ili na zahtjev zainteresiranog lica, poniti, odbije registracija ili zabrani upotreba iga iji bitan dio predstavlja reprodukciju nesumnjivo poznatog iga, pod uslovom da oba slue obiljeavanju iste ili sline vrste robe. Upotreba igova. U sluaju ako nacionalno zakonodavstvo predvia obaveznu upotrebu iga, ponitavanje zbog neupotrebe moe se vriti samo nakon jednog pravinog roka i ako zainteresirano lice ne opravda razloge svoje neaktivnosti. Zatita uslunih igova. Sve zemlje lanice Unije dune su predvidjeti zatitu uslunih igova, ali ne i njihovu registraciju. Zatita kolektivnih igova. Sve zemlje lanice Unije dune su predvidjeti zatitu i registraciju kolektivnih igova koji pripadaju udruenjima ije postojanje se ne protivi zakonu zemlje porijekla. Suvlasnitvo nad igom ne moe sprijeiti registraciju ili umanjiti zatitu priznatu u bilo kojoj zemlji Unije, osim ako istovremena upotreba iga od strane suvlasnika dovodi javnost u zabludu ili je protivna javnom poretku zemlje u kojoj se trai zatita. 2. MADRIDSKI ARANMAN Madridski aranman o registrovanju igova zakljuen je 1891.godine, revidiran 6 puta, posljednji put u Stokholmu 1967.godine. Njime je osnovana Madridska unija, iji cilj je obezbjeenje meunarodnog registrovanja igova po jeftinijem i jednostavnijem postupku. Jedan ig se moe registrovati prema Madridskom aranmanu samo ako je prethodno registrovan u zemlji porijekla kao nacionalni ig. Meutim, nakon isteka roka od 5 godina od dana meunarodne registracije, meunarodni ig postaje nezavisan od nacionalnog iga i ponitavanje ili odricanje u zemlji porijekla vie ne utie na njegovu meunarodnu vanost.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za odravanje iga u vanosti na teritoriji svake zemlje lanice Madridskog aranmana plaaju se takse predviene nacionalnim pravom odgovarajue zemlje. Ponitavanje i osporavanje igova takoe se vri po nacionalnim zakonima lanice u kojoj se vodi postupak. Meunarodna registracija vai 20 godina, a moe se obnoviti neogranien broj puta, za to se plaaju takse neovisne od taksi predvienih nacionalnim pravom drava lanica. Nosilac prava na meunarodni ig moe se u svako doba odrei iga izjavom koja se daje Meunarodnom birou. 3. UGOVOR O REGISTROVANJU IGOVA Mnoge industrijski razvijene zemlje, ukljuujui SAD, Japan i V.Britaniju, nisu lanice Madridske unije. Osim toga, Madridski aranman ima i drugih nedostataka koji uglavnom dolaze zbog vezanosti iga za zemlju porijekla. Zbog toga je u Beu 1972.godine usvojen Ugovor o registrovanju igova (Trademark Registration Treaty TRT). Ovaj Beki ugovor o registrovanju igova je u relativno kratkom roku potpisan od strane 20-tak zemalja, meu kojima su SAD, SR Njemaka i V.Britanija. Ugovor se zasniva na slijedeim principima: 1. Nezavisnost meunarodne registracije od prethodnog registrovanja u bilo kojoj zemlji; 2. Meunarodno registrovani ig djeluje u lanicama Beke unije kao nacionalni ig, sa svim konsenkvencama tog principa; 3. Za sticanje zatite se podnosi prijava Meunarodnom birou. U prijavi se naznaavaju zemlje u kojima se eli postii zatita; 4. Ispitivanje prijave vri Meunarodni biro; 5. Prijavu mogu podnijeti svi pripadnici zemalja lanica Beke unije; 6. Zemlje Unije mogu odbiti zatitu meunarodnog iga na svojoj teritoriji, pod istim uslovima kao to mogu odbiti zatitu po Madridskom aranmanu. Uslov je da odluku dostave Meunarodnom birou u roku od 15 mjeseci. 7. Upotreba meunarodnog iga mora poeti u roku od 3 godine. Po isteku tog roka nosilac prava se ne moe pozvati na meunarodnu zatitu iga. 4. NIANSKI ARANMAN Nianski aranman o meunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga na koje se primjenjuju fabriki i trgovaki igovi potpisan je u Nici 1957.godine. Njime je osnovana Nianska unija, koja okuplja 30-ak zemalja. Cilj aranmana jeste da se uspostavi jedinstven sistem klasifikacije proizvoda i usluga koji e se primjenjivati prilikom registracije igova. Sastavni dio aranmana je Meunarodna klasifikacija robe i usluga. 5. MEUNARODNA ZATITA PRAVA NA IG U ODNOSIMA IZMEU ZEMALJA KOJE NISU VEZANE KONVENCIJAMA Ureuje se primjenom naela reciprociteta ili faktikim priznanjem prava na ig strancima, bez obzira na uzajamnost.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRAVO OZNAKA PORIJEKLA PROIZVODA

UVOD Zemlje common-law sistema tite geografske nazive proizvoda i posebnim igom (tzv.certification mark), koji nije pravi ig ve neto na pola puta izmeu igova i oznaka kvaliteta. 1. PREDMET ZATITE Predmet zatite oznaka porijekla proizvoda su geografski nazivi proizvoda. Radi se o znacima koji se u robnom prometu koriste da oznae proizvode koji potiu iz odreenog geografskog podruja i koji su zahvaljujui prirodnim uslovima (geografski faktor) i znanju i iskustvu ljudi te sredine (ljudski faktor) stvorili posebnu reputaciju na tritu kao proizvodi svojstvenog i izuzetnog kvaliteta. Dakle, kao oznake porijekla proizvoda mogu se zatititi samo geografski nazivi koji asociraju na porijeklo proizvoda . Geografska oznaka se nee registrovati za geografski naziv koji je dugom upotrebom u privrednom prometu postao generiki pojam, tj. opepoznat za obiljeavanje odreene vrste proizvoda (npr.perzijski ilimi). S druge strane, Zakonom je propisano da se zatiena geografska oznaka proizvoda ne moe pretvoriti u generiki pojam ija bi upotreba bila slobodna. 2. USLOVI ZATITE Uslovi su: distinktivnost, odreeno geografsko porijeklo i odreene osobine proizvoda koji se obiljeavaju tim oznakama. Distinktivnost se odreuje prema tome da li je geografska oznaka dovoljno indikativna da potroaima jasno ukae na geografsko porijeklo odreenog proizvoda (npr.travniki sir, glamoki krompir i sl). Shodno tome, ne bi se mogla smatrati distinktivnom oznaka sa nekim uoptenim geografskim nazivom npr.rijena riba, junoamerika kafa i sl. Odreeno geografsko porijeklo je slijedei uslov zatite. Neophodno je da proizvod potie iz odreene specifine geografske sredine (sa odreene teritorije, regije ili mjesta na toj teritoriji). Specifian kvalitet proizvoda neraskidivo je vezan sa specifinim geografskim porijeklom. Da bi se roba mogla registrirati geografskom oznakom, neophodno je da se odreeni kvalitet, reputacija ili neka druga karakteristika robe moe dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. Vezanost oznake porijekla za odreenu vrstu proizvoda. Geografska oznaka daje se za tano precizirane proizvode. Prema Zakonskoj odredbi, geografska oznaka moe se upotrebljavati za oznaavanje prirodnih proizvoda, ukljuujui poljoprivredne, industrijske i zanatske proizvode.

II REGISTRACIJA, SADRINA I PRAVNA PRIRODA OZNAKE PORIJEKLA PROIZVODA

1. REGISTRACIJA GEOGRAFSKE OZNAKE Prijava. Geografsku oznaku registruje Institut i to na osnovu pr ijave koju mogu podnijeti udruenja pravnih i fizikih lica, privredne komore, opine ili dravni organi. Uz prijavu mora biti priloen pravilnik, koji naroito sadri: e) oznaku koja e se registrovati kao geografska oznaka, ukljuujui i izgled oznake; f) navedenu robu na koju se odnosi predloena geografska oznaka;

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
g) naznaku teritorije odnosno regije s koje roba potie; h) odredbe o nainu upotrebe robe i ostale uslove koje koje korisnici moraju ispuniti za oznaavanje robe geografskom oznakom; Ispitivanje urednosti prijave. Prijava je uredna ako sadri sve zakonom propisane elemente, dokaz o uplati takse i trokova postupka i druge priloge propisane provedbenim propisom. Ako je prijava neuredna, rok za njeno ureenje je 90 dana, a na na obrazloeni zahtjev podnosioca prijave moe se produiti za jo 90 dana. Odbacivanje prijave, obustava postupka. Ako podnosilac prijave u navedenom roku roku ne uredi prijavu, Institut e zakljukom odbaciti prijavu. Ako tokom postupka podnosilac prijave odustane od zahtjeva (pismenim izjanjenjem), Institut e zakljukom obustaviti postupak. Upis geografske oznake u registar. U sluaju ispunjenja svih zakonskih uslova, Institut izdaje rjeenje o registraciji geografske oznake, a oznaka se upisuje u registar geografskih oznaka. Registrovane geografske oznake Institut objavljuje u Slubenom glasniku. Bitno je napomenuti da se za odravanje vanosti geografske oznake ne plaaju takse. 2. SADRINA I PRAVNA PRIRODA PRAVA KOJE PROIZILAZI IZ GEOGRAFSKE OZNAKE Sadrinu prava ini imovinsko-pravno ovlatenje korisnika zatiene geografske oznake da u privrednom prometu koristi tu oznaku za obiljeavanje proizvoda, ambalae, poslovnih isprava i reklamnih sredstava za proizvode na koje se ona odnosi. Pravna priroda. Pravo koje proizilazi iz geografske oznake je specifino. Ono nije tipino monopolsko pravo jer ne daje iskljuivo pravo iskoritavanja odreenom licu ili odreenom krugu lica. Ovo pravo je kolektivno pravo jer pripada ogranienom, mada neodreenom krugu lica koja ispunjavaju zakonske uslove. Naime, geografsku oznaku mogu u privrednom prometu upotrebljavati samo lica koja proizvode i stavljaju u promet robu na koju se odnosi geografska oznaka. Ovo pravo spada u kategoriju tzv.apsolutnih prava. Sadri negativan zahtjev koji se moe od strane korisnika istai prema svim drugim licima koja bi neovlateno pokuala upotrijebiti geografsku oznaku. Trajanje geografske oznake nije vremenski ogranieno, ukoliko nije na zahtjev nadlenih organa izbrisana iz registra. Pravo nije prenosivo, to proizilazi iz njegove pravne prirode. Ono pripada neodreenom krugu korisnika. Prema tome, ako neko lice ispunjava uslove za koritenje geografske oznake, ono automatski stie pravo da bude upisan u registar kao korisnik te oznake i nije potrebno da svoje pravo izvodi iz prava nekog drugog lica.

3. KORISNICI GEOGRAFSKIH OZNAKA Korisnici geografskih oznaka su lica koja proizvode i stavljaju u promet robu na koju se odnosi geografska oznaka. Vaei Zakon o industrijskoj svojini u BiH ne sadri odredbe prema kojima bi se ta lica upisivala u registar, kako je to bilo ranije rijeeno. 4. ZATITA PRAVA KOJA PROIZILAZE IZ GEOGRAFSKE OZNAKE Prema Zakonu, Povredom prava se smatra vako neovlateno koritenje geografske oznake u privrednom prometu ili neopravdano raspolaganje geografskom oznakom. Kao i kod iga, povredom geografske oznake smatra se i njeno podraavanje. Podraavanje postoji ako prosjean kupac odnosno korisnik moe uoiti razliku samo ako obrati naroitu panju, odnosno ako oznaka predstavlja prijevod ili transkripciju.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tubu moe podnijeti korisnik geografske oznake u subjektivnom roku od 3 i objektivnom od 5 godina. Tubom se zahtijeva prestanak povrede prava, povrat u prijanje stanje, objavljivanje presude o troku tuenog, te naknada tete. Postupak je hitan.

V - TRAJANJE I PRESTANAK PRAVA KOJIMA SE TITE GEOGRAFSKI NAZIVI PROIZVODA

Trajanje geografskih oznaka nije ogranieno.

VI MEUNARODNA (GEOGRAFSKIH OZNAKA)

ZATITA

OZNAKA

PORIJEKLA

PROIZVODA

Oznakama porijekla proizvoda je u Konvenciji Pariske unije posveeno najmanje panje. Osnovni razlog za to su nesuglasice koje izmeu zemalja lanica postoje u pogledu definicije tog pojma. S jedne strane su zemlje poput Francuske, koje nastoje meunarodnu zatitu oznaka porijekla proizvoda podii na vii nivo, a s druge strane su SAD koje ovo pitanje ne smatraju znaajnim i principijelno su protiv svih napora koji se u okviru Pariske unije ine na planu unapreenja meunarodne zatite oznake porijekla proizvoda. Ipak, Pariska konvencija je i dalje najvaniji akt u ovom domenu. Znaajno je spomenuti i Lisabonski aranman, kojim je stvorena ua unija sa ciljem potpunije zatite oznaka porijekla proizvoda. 1. NAELA KONVENCIJE PARISKE UNIJE U VEZI SA MEUNARODNOM ZATITOM GEOGRAFSKIH OZNAKA Naelo asimilacije (nacionalnog tretmana) vai kao i kod drugih oblika industrijske svojine. Naelo minimalne zatite (unionistiki tretman) u ovoj oblasti predvia obavezu zemalja lanica Unije da pripadnicima Unije garantiraju zatitu od konkurencije lanih i prevarnih oznaka porijekla. S tim u vezi primjenjuju se odredbe koje se odnose na neovlatenu upotrebu robnih i uslunih igova, a koje prvenstveno predviaju mjeru uzapenja. 2. UE I REGIONALNE UNIJE ZA ZATITU PORIJEKLA PROIZVODA Madridski aranman o suzbijanju lanih i prevarnih oznaka porijekla proizvoda zakljuen je 1891. godine sa ciljem da se blie uredi suzbijanje lanih oznaka porijekla. Okuplja preko 30 zemalja lanica Pariske unije. Lisabonski aranman za zatitu i meunarodnu registraciju imena porijekla zakljuen je 1958. izmeu samo nekoliko zemalja, sa ciljem da zatitu obezbijedi polazei od francuskog naina poimanja institucije porijekla proizvoda. Otvoren je za pristup svim zemljama Pariske unije, ali pod uslovom da svoje zakonodavstvo usklade sa odredbama aranmana, tj. da ustanove zatitu i registraciju imena porijekla proizvoda. Drugi meunarodni akti kojima se ureuje zatita oznaka porijekla proizvoda. Ovdje se moe spomenuti Ugovor o osnivanju Afrikog ureda za industrijsku svojinu zakljuen 1962.godine izmeu frankofonskih zemalja Afrike, te Centralnoameriki aranman o zatiti industrijske svojine.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

NELOJALNA KONKURENCIJA
1. UVOD Skup pravnih pravila za suzbijanje nelojalne utakmice na tritu za cilj imaju da sprijee odreene postupke koji se smatraju nekorektnim ponaanjem. U pravnoj teoriji postoje 2 gledita o svrsi tih pravila. Prema jednom, koje je karakteristino za zemlje common law sistema i Francusku, za primjenu pravila o suzbijanju nelojalne utakmice bitno je postojanje konkurentskih odnosa na tritu. Po drugom shvatanju, pomenuta pravila imaju i svoju socijalnu funkciju, tj. da tite i potroae.

I OPI POJAM NELOJALNE KONKURENCIJE

Nelojalnom utakmicom se smatra radnja privrednog subjekta uinjena radi privredne utakmice pri vrenju privredne djelatnosti koja je protivna dobrim poslovnim obiajima i kojom se nanosi ili moe nanijeti teta drugom privrednom subjektu, potroaima ili drutvenoj za jednici. Iz definicije opeg pojma mogu se izvui elementi bitni za postojanje djela nelojalne utakmice: 1. Izvrilac radnje je privredni subjekt (uesnik u privrednom prometu); 2. Radnja uinjena u privrednom prometu pod privrednim prometom podrazumijeva se svaka privredna djelatnost koju obavljaju privrednici. U ulozi privrednika moe se pod odreenim uslovima javiti i drava. Djelatnosti koje se ne smatraju privrednim ne spadaju u bie djela nelojalne utakmice (npr.sportska djelatnost, zdravstvene usluge itd); 3. Radnja uinjena radi privredne utakmice za postojanje djela uslov je postojanje konkurencije na tritu; 4. Radnja protivna dobrim poslovnim obiajima Teorija i zakonodavstvo preputaju sudskoj praksi da odredi ta se smatra pod pojmom dobrih poslovnih obiaja. 5. teta uslov za postojanje nelojalne utakmice jeste da se radnjom nanosi ili moe nanijeti teta drugim privrednim subjektima, potroaima ili drutvenoj zajednici. Pod tetom se podrazumijeva materijalna i nematerijalna (moralna) teta.

II POJEDINE VRSTE DJELA NELOJALNE UTAKMICE

1. NELOJALNA (NEISTINITA, PREVARNA) REKLAMA1 Prevarna reklama je propagiranje, reklamiranje, oglaavanje ili nuenje robe navoenjem podataka ili upotrebom izraza kojima se stvara ili moe stvoriti zabuna u privrednom prometu, ime se odreeni privredni subjekt dovodi ili moe dovesti u povoljniji poloaj na tritu. U praksi se nelojalna reklama ispoljava kroz: 1. Servilno podraavanje tue reklame vri se potpunim imitiranjem tuih reklamnih poruka ili naina reklamiranja i predstavlja oblik tzv.parazitske konkurencije. 2. Prevarna reklama (propaganda) svodi se na faktiko pitanje koje ocjenjuje sud. 3. Superlativna reklama ogleda se u tome to sadraj reklame jasno ukazuje na nadmoniji poloaj uesnika u privrednom prometu koji upuuje poruku u odnosu na konkurente. Ta nadmonost se obino ogleda u upotrebi pridjeva u superlativu, pa otuda potie naziv. Sudska praksa u uporednom pravu navodi na opi zakljuak da superlativna reklama nije dozvoljena ako ne sadri istinite navode.

Zakon o suzbijanju nelo jalne utakmice (1974) (?)

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. Uporedna reklama moe biti kritikujua i naslanjajua. Kritikujua reklama ogleda se u poreenju koje se vri izmeu vlastitog i konkurentskog preduzea, odnosno vlastite i konkurentske robe, a na tetu konkurenta. Naslanjajua (parazitska) reklama se takoe ogleda u poreenju, ali ne na tetu konkurenta ve sa ciljem da se utvrdi kako je vlastito preduzee ili roba jednako dobro kao i renomirano konkurentskko preduzee, odnosno roba. Naslanjajua reklama u izuzetnim sluajevima moe biti i dozvoljena: ako je potrebno da se potroaima iz opravdanih razloga ukae na slinost robe ili usluga, kad je ta slinost bitna za koritenje robe ili usluga (npr. rezervni dijelovi). 5. Uporeivanje sistema postoji kad se uporeuju prednosti i nedostaci odreenog naina privreivanja, tehnike proizvodnje, rada i sl. Ono se u uporednom pravu smatra dozvoljenim pod uslovom objektivnosti (uoptenosti), tj. ako nije u pitanju tano odreeni privredni subjekt. 6. Robni testovi testovi koje vre zainteresirane privredne organizacije izjednaaaju se sa uporednom reklamom. Objavljivanje testova izvrenih od strane specijaliziranih institucija, a koji su objektivni i struno izvreni, ne predstavlja djelo nelojalne reklame. 2. OCRNJAVANJE Sastoji se u iznoenju ili pronoenju tvrdnji ili davanju podataka o drugom privrednom subjektu, njegovom poslovanju, proizvodima, uslugama, radnicima ili drugim okolnostima, ako su te tvrdnje odnosno podaci tetni ili mogu biti tetni po ugled ili poslovanje te organizacije. Konvencija Pariske unije takoe predvia ovo djelo i definie ga kao lane podatke pri vrenju trgovine koji su takve prirode da diskredituju preduzee, proizvode ili industrijsku odnosno trgovinsku djelatnost konkurenta. Za postojanje ovog djela nije bitno da li je spomenuto ime privrednog subjekta na iju tetu se iznose tvrdnje ili podaci, ako se na osnovu drugih okolnosti moe lako uoiti o kome je rije. Nain iznoenja takoe nije bitan. Djelo se moe poiniti kako javnim, tako i povjerljivim saoptavanjem. Razlika izmeu ocrnjavanja i kritikujue reklame sastoji se u tome to se kod ocrnjavanja ne vri nikakvo poreenje vlastitog preduzea, robe ili usluga sa konkurentom.

3. STAVLJANJE U PROMET ROBE SA OZNAKAMA KOJE MOGU STVORITI ZABUNU Djelo se definie kao stavljanje u promet robe sa oznakama ili podacima koji stvaraju ili mogu stvoriti zabunu u privrednom prometu u pogledu porijekla, proizvoaa, naina proizvodnje, koliine, kvaliteta i drugih svojstava robe i u pogledu okolnosti koje utiu ili mogu uticati na poslovanje. Rjeavajui o tome da li odreeno ponaanje moe izazvati zabunu, sud se stavlja u poziciju prosjenog potroaa. 4. PRIKRIVANJE MANA ROBE Ovo djelo obuhvata npr.prikrivanje datuma proizvodnje robe, prikivanje injenice da se tkanina skuplja prilikom pranja i sl. 5. NEPOTENO OTIMANJE (ODMAMLJIVANJE) TUE KLIJENTELE Djelo se sastoji u preduzimanju radnji usmjerenih na raskidanje postojeeg ili spreavanje odnosno oteavanje zasnivanja poslovnog odnosa izmeu drugih privrednih subjekata. Za postojanje djela bitno je postojanje namjere da se uinjenom radnjom raskine postojei poslovni odnos ili da se njegovo zasnivanje sprijei ili otea, bez obzira na posljedice takve radnje. Djelo postoji i samim navoenjem na raskidanje, odnosno na odustanak od upostavljanja poslovnog odnosa.

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
6. NEOPRAVDANO NEIZVRAVANJE ILI JEDNOSTRANO RASKIDANJE UGOVORA Radnja djela se sastoji u zlonamjenom neizvravanju ili raskidu ugovornog odnosa sa ciljem da se isti ili slian ugovorni odnos zakljui sa drugim partnerom. 7. OGLAAVANJE PRIVIDNE RASPRODAJE I MANIPULACIJA SA CIJENAMA Djelo se definie kao oglaavanje rasprodaje ili prividnog snienja robi ili vrenje drugih slinih radnji koje potroaa dovode ili mogu dovesti u zabludu u pogledu cijena. Bitan uslov za postojanje ovog djela je dovoenje potroaa u zabludu. 8. PLAANJE VEE NABAVNE CIJENE RADI POSTIZANJA POVOLJNIJEG POLOAJA NA TRITU Za ovo djelo je bitno da se nudi vea cijena za robu i to zlonamjerno, a sa ciljem da se na tritu postigne povoljniji poloaj u odnosu na druge uesnike u privrednom prometu. 9. STVARANJE POMETNJE NA TRITU NEOVLATENOM UPOTREBOM TUIH VANJSKIH OBILJEJA Kao djelo nelojalne utakmice smatra se i neovlatena upotreba zakonom zatienih obiljeja drugog privrednog subjekta (naziv, firma, ig, oznaka kvaliteta, porijekla itd), kao i upotreba obiljeja koja nisu zakonom zatiena ako se time stvara ili moe stvoriti zabuna u privrednom prometu na tetu drugog privrednog subjekta koji ta obiljeja odranije koristi. Kad je u pitanju nedozvoljena upotreba zakonom zatienih obiljeja (naziv, firma, ig, oznaka porijekla), mogua je konkurencija tubi obzirom da ova materija spada u graninu oblast prava na koju se primjenjuju pravila o suzbijanju nelojalne utakmice, kao i pravila Zakona o industrijskom vlasnitvu kojima se tite oznake proizvoda. 10. STVARANJE POMETNJE OVLATENOM UPOTREBOM TUIH VANJSKIH OBILJEJA Karakteristika ovog djela je da se upotreba tuih vanjskih obiljeja vri na osnovu ovlatenja njihovih nosilaca, ali se tom upotrebom kod potroaa moe stvoriti zabuna u pogledu identiteta privrednih subjekata, odnosno identiteta roba ili usluga. Za postojanje ovog djela nije potrebna namjera da se stvori pometnja u privrednom prometu dovoljan je i nehat, tj. nepostupanje sa potrebnom panjom. Ovo djelo moe npr. biti poinjeno tako to je ugovornom partneru iz ugovora o licenci ustupljeno i pravo koritenja iga, ali on uz obiljeavanje igom ne stavlja i oznaku da je roba proizvedena po licenci. Time se potroai mogu dovesti u zabludu u pogledu identiteta robe. 11. PODMIIVANJE Djelo nelojalne utakmice podmiivanja definie se kao davanje ili obeavanje poklona, imovinske ili druge koristi privrednom subjektu, njegovom radniku ili licu koje radi za taj subjekt radi povlaivanja davaoca poklona na tetu drugog. Mito se moe sastojati u novcu, robi, neuobiajeno velikom rabatu, otvaranju kredita ili u obliku nekih drugih pogodnosti. Djelo je izvreno samim davanjem, odnosno obeanjem mita, bez obzira na nastup posljedice. 12. ODAVANJE POSLOVNE TAJNE Sastoji se u podmiivanju zaposlenika drugog privrednog subjekta da oda ili uini pristupanom poslovnu tajnu ili druge povjerljive podatke. Tajnim se smatra sve ono to se krije od javnosti i od konkurenata. Ovdje spada i tajni know how. Kao i prethodno, i ovo djelo spada u graninu oblast privrednog i krivinog prava.

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
13. VRBOVANJE TUIH RADNIKA Djelo nelojalne konkurencije sastoji se u vrbovanju tuih radnika, posebno onih za kojima se osjea nedostatak na tritu radne snage, a sa ciljem da se time konkurentsko preduzee dovede u teak privredni poloaj. 14. PRISVAJANJE TUIH POSLOVNIH VEZA Za postojanje ovog djela bitno je prisvajanje tuih poslovnih veza neovlatenim koritenjem usluga trgovakog putnika, predstavnika ili zastupnika druge organizacije, ime se stvara odgovarajua pogodnost na tetu drugog privrednog subjekta. 15. PREMIJSKI POSLOVI, PRIDOBIJANJA KUPACA NAGRADNE PRODAJE I DRUGI SLINI NAINI

Za ovo djelo je karakteristino pridobijanje klijentele davanjem ili obeanjem nagrada ili druge imovinske koristi ili pogodnosti, i to na tetu drugih preduzea ili na tetu potroaa. Ovdje spadaju premijski poslovi, reklamni pokloni i nagradne prodaje (igre). Premijski poslovi (prodaje uz nagrade) su poslovi kojima se kod kupca stvara utisak da su napravili dobar posao, jer su uz kupljeni proizvod dobili i posebnu nagradu (premiju), tj. dodatni predmet. Ta premija mora biti u vidu predmeta druge vrste, inae nije rije o premijskom poslu, a takoe mora biti vee vrijednosti od poklona uobiajenih u privrednom prometu (kao to su npr.znake, upaljai, olovke). Reklamni pokloni se za razliku od premija daju neovisno od bilo kakvog posla koji je trenutno zakljuen, ali sa ciljem da se potencijalni klijenti privuku za ubudue. Da bi spadali u djelo nelo jalne utakmice, ovakvi pokloni trebaju biti vee vrijednosti od uobiajenih poklona u privrednom prometu. Nagradne prodaje (igre) nacionalna zakonodavstva donose posebne propise o nagradnim igrama kako bi se potroai zatitili od nekorektnih postupaka prilikom organizovanja ovih igara. 16. NUENJE POVOLJNIJIH USLOVA ZA OSNIVANJE MJEOVITOG PREDUZEA U INOSTRANSTVU Za postojanje ovog djela bitno je da se povoljniji uslovi za osnivanje mjeovitog preduzea u inostranstvu nude stranom subjektu sa kojim se neko domae preduzee ve nalazi u pregovorima sa istim ciljem. 17. UVOZ ROBE BEZ NADMETANJA ILI PRIKUPLJANJA PONUDA Djelom nelojalne konkurencije smatra se i uvoz robe bez nadmetanja ili prikupljanja ponuda kad su oni obavezni, a uvezenom robom se moe nelojalno konkurisati.

III ZATITA OD NELOJALNE UTAKMICE

Realizira se kroz upravno-pravne, kazneno-pravne i graansko-pravne mjere. Kad su u pitanju upravnopravne mjere, Zakon predvia mjeru zabrane vrenja odreene privredne djelatnosti u trajanju do 1 godine. Mjeru izrie sud. Kazneno-pravna zatita relizuje se kroz krivine i prekrajne mjere. Graansko-pravna zatita ostvaruje se po pravilima parninog postupka. Tuba moe biti usmjerena na utvrivanje postojanja djela nelojalne utakmice, obustavu daljeg vrenja tog djela, uklanjanje stanja stvorenog djelom nelojalne utakmice, te naknadu tete. Aktivno su legitimisani: privredni subjekat

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
oteen djelom nelojalne utakmice, poslovno udruenje odnosno privredna komora, potroai i organizacije potroaa, te druga zainteresirana lica. Pasivno su legitimisana sva pravna i fizika lica koja poine djelo nelojalne utakmice na teritoriji BiH. Zastarjelost pravo na tubu zbog djela nelojalne utakmice zastarijeva u subjektivnom roku od 1 godine, odnosno objektivnom roku od 3 godine. Rok zastarjelosti tube za naknadu tete je 3 godine (subjektivni), odnosno 10 godina (objektivni).

IV MEUNARODNA ZATITA OD NELOJALNE UTAKMICE

Vaei tekst Konvencije Pariske unije definie akt nelojalne konkurencije kao svaki akt konkurencije koji je protivan dobrim obiajima u industriji ili trgovini. Osim toga, Pariska konvencija konkretizira djela koja se smatraju djelima nelojalne konkurencije kao: 1. Djela koja po svojoj prirodi mogu bilo kojim sredstvom stvoriti zabunu u vezi sa preduzeem, proizvodima ili industrijskom odnosno trgovinskom djelatnou nekog konkurenta; 2. Lani navodi prilikom obavljanja trgovine, koji su takve prirode da diskredituju preduzee, odnosno djelatnost konkurenta; 3. Oznake ili navodi ija upotreba u trgovini moe dovesti javnost u zabludu o porijeklu, nainu proizvodnje, osobinama, pogodnostima za upotrebu ili koliini robe. Pitanje sankcija preputeno je nacionalnim zakonodavstvima zemalja lanica Unije.

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

AUTORSKO PRAVO
UVOD Prvi zakon o autorskom pravu bio je engleski Copyright act iz 1709.godine. Prvi propis o autorskom pravu koji se primjenjivao na tlu BiH bio je austrijski carski Patent o autorskom pravu iz 1846.godine, a zatim Zakon o autorskom pravu iz 1895.godine. Prvi jugoslovenski zakon o autorskom pravu donesen je 1929.godine. Nakon II sv.rata donesen je novi Zakon o zatiti autorskog prava iz 1946.godine. Nakon vie revizija u zakonodavstvu iz ove oblasti, 1978.godine je donesen Zakon o autorskom pravu koji je bio na snazi do raspada SFRJ. Dananji izvor prava u BiH iz ove oblasti je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH donesen u martu 2002.godine (Sl.glasnik BiH br.7/02)

I ZATIENA DJELA

1. POJAM AUTORSKOG DJELA I USLOVI ZATITE

Prema zakonskoj definiciji, autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblasti stvaralatva, bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja .

Dakle, autorskim djelom smatra se svaka tvorevina duha, izraena u bilo kojoj formi. Pravni teoretiari se razilaze u tumaenju definicije autorskog djela, u zavisnosti stava da li autorsko djelo ini samo jedan element izraajna forma ili su za postojanje djela potrebna 2 elementa ideja (animus) i oblik njenog izraavanja (corpus). Kod nas je prihvaeno monistiko shvatanje jer nae pravo vodi rauna samo o djelima koja su dobila svoju vanjsku formu, dok se ideja ostavlja nezatienom. Meutim, neki teroretiari smatraju da je prihvatljivije dualistiko stanovite jer izraajnu formu nije mogue odvojiti od unutranje sadrine (ideje) djela.

Uslovi zatite autorskog djela

Spoljna (izraajna) forma Da bi autorsko djelo uivalo zatitu, uslov je da se radi o produktu duha i da ima svoju materijaliziranu formu. Ta forma ne mora kod svih djela biti izraena u trajnom i fizikom obliku. Takav sluaj je sa govornim djelima (predavanja, govori i sl) ili sa muzikim djelima bez nota. Osim toga, djelo ne mora dovreno: i nedovrena djela uivaju zatitu. Bitno je da je materijalizirana ideja predstavljena u mjeri koja oigledno karakterie autorsko djelo.

Originalnost djela je opeprihvaen uslov autorsko-pravne zatite. Originalno je ono djelo koje je njegov tvorac ostvario sam, ne podraavajui djela drugih autora. Umjetnika originalnost dozvoljava imitaciju

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
tuih djela, s tim to nova kreacija koja je stvorena na osnovu takve inspiracije, mora sadravati znatne izmjene koje nose peat linosti njegovog autora. Pitanje originalnosti je faktiko pitanje koje se cijeni u svakom konkretnom sluaju.

Zatitu uiva svaka materijalna ideja bez obzira na knjievnu ili umjetniku vrijednost djela.

Objavljivanje u veini zemalja ne igra nikakvu ulogu za sticanje autorsko-pravne zatite domaih dravljana. Izuzetak ini ameriko pravo, koje do trenutka objavljivanja prua zatitu autorskog prava po pravilima common law-a, a nakon objavljivanja nastaje tzv.statutory protection, tj. zakonska zatita. Meutim, kad je u pitanju zatita na meunarodnom planu, u okviru Bernske i Univerzalne unije objavljivanje u jednoj zemlji je konstitutivni element za ostvarenje zatite u ostalim zemljama.

Nae pravo, kao i pravo veine zemalja, ne zahtijeva ispunjenje bilo kakvih formalnosti kao uslov zatite autorskog djela. Pravo na autorsko-pravnu zatitu autor stie samom injenicom da je ostvario duhovnu tvorevinu. Situacija je drugaija u zemljama common law sistema, posebno u SAD, gdje su odreene formalnosti zadrane kao uslov sticanja autorsko-pravne zatite. To su: stavljanje rezerve, deponovanje, registracija i obaveza proizvodnje u SAD. Stavljanje rezerve podrazumijeva da autor moe obezbijediti autorsko pravo na svom djelu ako ga objavi sa oznakom autorskog prava koja je predviena zakonom na vidnom mjestu svakog primjerka tog djela. Deponovanje se vri predajom 2 potpuna primjerka objavljenog najboljeg izdanja djela kod Biroa za autorska prava ili Registratora za autorsko pravo u Vaingtonu. Deponovanje trodimenzionalnih djela vri se deponovanjem fotogafija koje omoguavaju identifikaciju djela. Registracija objavljenih i deponovanih djela vri se kod Biroa za autorska prava. Obaveza proizvodnje u SAD je mjera zatite grafike i izdavake industrije SAD od konkurencije knjiga sa engleskog govornog podruja. Vremenom je dejstvo ove klauzule oslabilo.

Namjena djela u naelu nije bitna za zatitu. Zatitu uiva svaka intelektualna tvorevina. Izuzetak su razliite vrste zvaninih akata: zakoni, podzakonski propisi, sudske odluke i drugi slubeni akti (izvjetaji, referati itd). Meutim, prevodi tih zvaninih akata uivaju autorsko-pravnu zatitu ako nisu nainjeni radi slubenog objavljivanja i ako kao takvi nisu objavljeni.

2. VRSTE ZATIENIH DJELA

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH primjerice navodi slijedee vrste autorskih djela: 1. 2. 3. 4. 5. pisana djela (knjige, broure, knjievni tekstovi, lanci i ostali napisi i kompjuterski programi); govorna djela (predavanja, govori i druga djela iste prirode); dramska i dramsko-muzika djela; koreografska i pantomimska djela; muzika djela, s rijeima ili bez rijei;

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
6. filmska djela i djela stvorena na nain slian filmskim djelima; 7. djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojeg su nainjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; 8. djela svih grana primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja; 9. fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom; 10. kartografska djela (geografske karte, topografske karte i sl.) i 11. planovi, skice i plastina djela, koja se odnose na geografiju, topografiju, arhitekturu ili drugu naunu ili umjetniku oblast.

Pisana djela. Ovdje spadaju knjige, broure, nauni i struni radovi, lanci i ostali napisi, te kompjuterski programi. Novinske vijesti koje sadre samo golu informaciju nisu predmet autorske zatite jer one predstavljaju prezentiranje injenica, a ne intelektualnu tvorevinu datu u posebnom izraajnom obliku koji ini bitan uslov zatite.

Kompilacije takoe uivaju autorsko-pravnu zatitu, pod uslovom da s obzirom na izbor, raspored ili nain izlaganja grae predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. One mogu biti: 1. Zbirke autorskih djela (kao to su npr.enciklopedije, zbornici, antologije, muzike zbirke, fotografske zbirke, baze podataka i sl). Ovim se ne utie na prava autora pojedinih djela od kojih je zbirka sastavljena; 2. zbirke narodnih knjievnih i umjetnikih tvorevina, dokumenata, sudskih odluka, ili zbirke druge sline grae, koje same po sebi ne predstavljaju zatiena autorska djela;

Naslov autorskog djela takoe uiva zatitu. Ako predstavlja individualnu duhovnu tvorevinu, zakonom je zatien kao i samo djelo. Neovisno od toga, za naslov autorskog djela nije dozvoljeno uzimati naslov koji je ve upotrijebljen za neko autorsko djelo iste ili sline vrste, ako bi takav naslov mogao izazvati zabunu u pogledu autora djela.

Zakon ne spominje izriito ilustracije kao posebnu vrstu autorskih djela. Meutim, one uivaju zatitu pod istim uslovima kao i druga knjievna djela.

Govorna djela. Pod govornim djelima podrazumijevaju se predavanja, govori, pripovijesti i sl, pod uslovom originalnosti. O njima se mogu objavljivati samo krai izvjetaji putem medija, a pod uslovom potivanja moralnih autorskih prava. Govori namijenjeni javnosti odrani u organima vlasti, politikim organizacijama, na sveanostima i sl. mogu se slobodno objavljivati u cilju obavjetavanja javnosti o aktuelnim dogaajima. Meutim, zbirke takvih govora ne mogu se objavljivati bez dozvole autora.

Dramska i dramsko-muzika djela. Pozorina djela su najveim dijelom zatiena i kao knjievna (tj.pisana), ali su i posebno zatiena kao dramska odnosno dramsko-muzika djela. Njihova specifinost je u tome to se mogu izvoditi na sceni.

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Koreografska i pantomimska djela. Za razliku od ranijih rjeenja, prema kojima su ova djela uivala zatitu samo ako su bila fiksirana pismeno ili na neki drugi nain, vaei Zakon ne postavlja nikakve posebne uslove za zatitu ovih djela.

Muzika djela uivaju zatitu bez obzira na to da li su zabiljeena putem nota ili na neki drugi nain i bez obzira na to da li su propraena rijeima ili ne. Veliina djela takoe ne utie na njegovu zatitu. Muzika djela mogu biti izvorna i izvedena. U izvedena spadaju aranmani, varijacije, skraivanja i imitacije. Uz uslov originalnosti, izvedena djela (varijacije i imitacije) su poseban predmet zatite.

Djela likovnih umjetnosti. Ovdje spadaju djela iz oblasti slikarstva, vajarstva, arhitekture i grafike, bez obzira na materijal od kojeg su nainjena, te ostala djela likovnih umjetnosti (rezbarstvo, dekor, holtikultura). Izvedena djela kao to su prilagoavanja, smanjenja i aranmani uivaju zatitu kao i izvorna djela, pod uslovom originalnosti.

Fotografska djela uivaju zatitu bez obzira na njihovu umjetniku vrijednost. Uslov je originalnost.

Filmska djela i djela stvorena na nain slian filmskim djelima. Ovdje se podrazumijevaju sve vrste filmova igrani, dokumentarni, animirani, zatim urnali, nastavni, kulturni i reklamni filmovi itd.

Djela primijenjenih umjetnosti su umjetnike tvorevine namijenjene za zadovoljavanje praktinih potreba. Na pravni sistem doputa paralelnu zatitu ovih djela po propisima Zakona o industrijskoj svojini u BiH (industrijski dizajn) i Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

II ZATIENA LICA

1. INTELEKTUALNI TVORCI AUTORSKIH DJELA

Autor djela je fiziko lice koje je stvorilo djelo. Autorom se smatra lice ije je ime ili pseudonim oznaeno na djelu, dok se ne dokae suprotno. Autor zbirke autorskih djela, prevoda, prilagoenog, obraenog ili na drugi nain preraenog djela je lice koje je sainilo zbirku odnosno preradilo djelo.

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Koautori su lica koja su zajedno stvorila autorsko djelo. Djelo ostvareno u saradnji 2 ili vie lica obuhvata 3 elementa: zajedniku inspiraciju, isti cilj i jedinstvenu cjelinu. Da bi bilo rije o koautorstvu, djelo mora initi nedjeljivu cjelinu. Ako autorsko djelo stvoreno saradnjom dva ili vie lica ne ini nedjeljivu cjelinu, svaki koautor ima autorsko pravo na svoj doprinos.

Posebnu panju zasluuje pitanje koautora filmskog djela. Po naem Zakonu, autorima filma se smatraju pisac scenarija, reiser i glavni snimatelj, a autorom crtanog filma smatra se i glavni crta. Koautorom se smatra i kompozitor muzike, ako je muzika bitan element filmskog djela i ako je komponovana za to djelo. U zemljama common law sistema autorsko pravo se priznaje producentu filma.

2. NOSIOCI AUTORSKOG PRAVA

Izvorni nosioci autorskog prava su autori. Autorsko pravo na anonimna djela i na djela izdata pod pseudonimom iji autor nije poznat, vri izdava. Ako izdava nije naznaen na djelu, na vrenje autorskog prava ovlateno je lice koje je djelo objavilo. Ako se radi o neobjavljenom djelu, a i autor nije poznat, autorsko pravo vri odgovarajua organizacija autora. Kada se utvrdi identitet autora, navedena pravila se prestaju primjenjivati.

Nosioci autorskog prava na djela stvorena u radnom odnosu. Za djela stvorena u radnom odnosu, Zakon prvenstveno predvia ureenje odnosa izmeu poslodavca i posloprimca putem ugovora. Ukoliko ugovorom nije drugaije predvieno, ako je posloprimac stvorio autorsko djelo izvravajui svoje obaveze ili radei po uputstvima poslodavca, smatra se da je pravo na iskoritavanje autorskog djela preneseno na poslodavca u trajanju od pet godina. Pri objavljivanju svojih sabranih djela, autor moe i bez dozvole poslodavca koristiti djelo stvoreno u radnom odnosu. Nakon isteka roka od 5 godina prava na iskoritavanje djela pripadaju iskljuivo autoru.

Izuzetno od navedenog, poslodavac je nosilac autorskog imovinskog prava na raunarskom programu i bazi podataka stvorenim u radnom odnosu.

Nosioci autorskog prava na djela stvorena po narudbi. Sva autorska prava na djela stvorena u okviru ugovora o djelu pripadaju autoru koji je djelo stvorio, izuzev ako je ugovorom utvreno drugaije. Izuzetak od navedenog pravila ini raunarski program stvoren u okviru ugovora o djelu. Ako ugovorom nije drugaije odreeno, takav program pripada naruiocu.

Meutim, djelo koje je stvoreno na podsticaj i u organizaciji fizikog ili pravnog lica, u ijem stvaranju je uestvovao vei broj lica i koje se koristi pod imenom naruioca, smatra se kolektivnim autorskim djelom (enciklopedije, zbornici, raunarski programi, baze podataka). Ukoliko ugovorom nije drugaije predvieno, nosilac autorskog imovinskog prava na ovakvom djelu je naruilac.

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Nosioci autorskog prava na filmskom djelu. Nae pravo ne prihvata rjeenje koje je usvojeno u uporednom pravu, a prema kome se zakonski prezumira da je autorsko pravo na filmsko djelo u cjelini preneseno sa autora na producenta (cessio legis). Po naem Zakonu, samo autori mogu biti nosioci prava na filmskom djelu, a odnosi izmeu proizvoaa i autora, kao i meusobni odnosi autora filmskog djela, ureuju se ugovorom koji se zakljuuje u pismenoj formi. U praksi se ovim ugovorima tite interesi producenata i to vrlo detaljno, tako da obuhvataju ak i ona prava koja producentima ne bi pripadala na osnovu tumaenja klauzule o zakonskoj cesiji autorskih prava na producenta.

III PRAVNA PRIRODA I SADRAJ AUTORSKOG PRAVA

1. PRAVNA PRIRODA AUTORSKOG PRAVA

Autorsko pravo je iskljuivo (monopolsko) pravo koje svom nosiocu daje mogunost iskoritavanja autorskog djela, kao i pravo da svim drugim licima zabrani iskoritavanje tog djela. Ono je vremenski i prostorno ogranieno. Prostorno granicama suvereniteta i eventualno sklopljenim meunarodnim sporazumima, a vremenski u zavisnosti od trajanja koje konkretan suverenitet priznaje tom pravu.

2. SADRAJ AUTORSKOG PRAVA

Subjektivno autorsko pravo sastoji se iz lino-pravnih i imovinsko-pravnih ovlatenja.

Lino-pravna ovlatenja autorskog prava. U vezi sa autorskim pravima vri se razlikovanje izmeu kontinentalnog i angloamerikog sistema. Kontinentalni sistem daje prednost linopravnim elementima u odnosu na imovinskopravne i zatita linopravnih elemenata predvia se u samim zakonima o autorskom pravu.

Po angloamerikom sistemu zatita moralnog prava po pravilu nije regulisana odredbama zakona o autorskom pravu. Prvenstvo se daje imovinsko-pravnim elementima, tj. odnosima u vezi sa iskoritavanjem djela (copyright), a moralno pravo uiva samo djeliminu zatitu i to po pravilima common law-a. Autor zatitu uiva ne kao tvorac djela, ve kao vlasnik djela i osoba koja ima pravo iskoritavati to djelo.

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U zemljama evropskog kontinentalnog prava moralno pravo, odnosno zatita nepovredivosti djela i njegovog tvorca traje vjeito, tj. i po prestanku roka trajanja imovinsko-pravnih prerogativa. Ne gubi se nevrenjem. Naelno je neprenosivo. Pravnim poslom se moe prenijeti samo vrenje moralnog prava, ali ne i njegov sadraj. Na moralnim pravima nije dozvoljeno ni prinudno izvrenje.

Prema naem Zakonu, autorsko pravo sadri imovinsko-pravna i lino-pravna ovlatenja, odnosno imovinska i moralna prava. Autorsko moralno pravo sastoji se od 4 komponente: pravo objavljivanja, pravo na potivanje nepovredivosti djela i autora, pravo pokajanja i pravo na priznanje autorstva.

Pravo objavljivanja. Autor je jedini ovlaten donijeti odluku o objavljivanju. Niko ga ne moe sprijeiti niti natjerati da objavi djelo. Pod objavljivanjem u opem smislu podrazumijeva se injenje djela pristupanim javnosti.

Za objavljivanje se veu odreene pravne posljedice. S tim u vezi na Zakon predvia slijedea pravila: punu zakonsku zatitu uivaju autorska djela dravljana BiH ili stranaca koji imaju prebivalite u BiH i to kako objavljena tako i neobjavljena; istu zatitu uivaju autorska djela stranaca i lica bez dravljanstva ako se objavljuju u BiH po prvi put ili ako se u BiH objavljuju u roku od 30 dana od dana kada su bila objavljena u nekoj drugoj dravi; autorska djela stranih dravljana, koja nisu prvi put ili istovremeno objavljena u BiH uivaju zatitu u okviru obaveza BiH po osnovu meunarodnih ugovora ili na osnovu reciprociteta.

Pravo na objavljivanje pripada autoru i u sluaju naruenih autorskih djela. Jedina sankcija koja se moe primijeniti protiv autora jeste naknada tete ugovornom partneru. Ovo vai pod uslovom da autor ne postupa prevarno. Autor npr. ne bi mogao, pozivajui se na svoje moralno autorsko pravo, odbiti da preda svoje zavreno djelo naruiocu, a zatim da isto djelo preda radi objavljivanja drugom licu koje mu je naknadno ponudilo bolje materijalne uslove.

Na isti nain je rijeeno i pitanje autorskog lino-pravnog ovlatenja na objavljivanje i stavljanje u promet kolektivnih djela i djela stvorenih u saradnji. Izuzetak su filmska djela. Naime, u praksi je prihvaeno pravilo po kome saradnik koji ne zavri svoj doprinos filmskom djelu, ne moe da se usprotivi tome da se njegov ve dati doprinos upotrijebi za dovravanje filmskog djela. Ovakvo pravilo je i zakonski sankcionirano.

Pravo na potivanje nepovredivosti djela i autora. Autor ima pravo da od treih lica zahtijeva potivanje integriteta njegovog djela i da se usprotivi bilo kakvoj izmjeni djela, kao i svakoj upotrebi djela koja vrijea njegovu ast i ugled.

45

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo na potivanje nepovredivosti djela razliito je postavljeno u sluaju ustupanja autorskih imovinskih prava na djelo i u sluaju prenosa svojine na autorskom djelu (original autorskog djela).

U sluaju prenosa prava svojine na original autorskog djela, autor u vezi sa svojim djelom zadrava sva ostala imovinska prava (npr.pravo reprodukcije ili pravo prilagoavanja), kao i moralno autorsko pravo. Vlasnik originalnog primjerka autorskog djela je, shodno pravilima opeg prava, ovlaten djelom raspolagati u granicama koje mu omoguava pravo svojine na materijalnu podlogu na kojoj je djelo ostvareno. On bez saglasnosti autora nije ovlaten da dira u autorska prava ne moe reproducirati djelo u bilo kom obliku, vriti prilagoavanje djela ili bilo kakve izmjene, niti moe djelo prikazivati odnosno izlagati. Vlasnik meutim moe postaviti djelo na mjesto na koje on eli, moe ga prodati, pokloniti pa ak i unititi, ali pod uslovom da ne postupa zlonamjerno, odnosno da djelo nije unitio u namjeri da nakodi asti i ugledu autora.

U sluaju ustupanja autorskih imovinskih prava, razliita pravila se primjenjuju u zavisnosti od vrste autorskog imovinskog prava koje se prenosi (adaptacija, reprodukovanje i javno izvoenje).

Prilikom adaptacije (prilagoavanja) nekog autorskog djela u cilju stvaranja novog djela, autor novog djela moe vriti manja ili vea odstupanja od djela koje se prilagoava. Pred pravnu teoriju i sudsku praksu postavljeno je teko pitanje utvrivanja granica slobode autora novog djela i pravo da se udalji od izvornog djela. U tom smislu francuska sudska praksa zauzela je stav da je granica izmeu prava respektovanja i slobode umjetnikog izraavanja odreena zabranom svjesnog nanoenja povrede ugledu i asti autora izvornog djela.

U sluaju reprodukovanja i javnog izvoenja, lice kje vri reprodukovanje i javno izvoenje ne smije vriti bilo kakve izmjene u djelu i duno je djelo potivati i u pogledu cjeline i u pogledu detalja. Izmjene ili skraenja u djelu koje se reprodukuje odnosno javno izvodi moe odobriti samo autor.

irim tumaenjem zakonskih odredaba dolazi se do zakljuka da se autor ne moe odrei svojih linopravnih prerogativa.

Pravo pokajanja. Ako je autor ustupio imovinsko pravo iskoritavanja djela nekom drugom licu, postavlja se pitanje da li nakon toga moe povui djelo iz javnog prometa, odnosno da li moe vriti neke izmjene u djelu. Dakle, postavlja se pitanje da li autor moe povrijediti naelo pacta sunt servanda pozivajui se na svoje autorsko pravo. Pitanje koritenja prava pokajanja moe se posmatrati iz dva ugla: kao pravo povlaenja djela iz prometa i kao pravo vrenja izmjena u ve objavljenom djelu.

Prema naem Zakonu, autor moe u svako doba povui iz prometa i uskratiti dalje koritenje djela u bilo kojem obliku, ako za to ima ozbiljne moralne razloge. Uslov za to je da prethodno nadoknadi tetu

46

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
vlasniku primjerka djela, odnosno nosiocu prava iskoritavanja. Pod tetom se ovdje podrazumijeva kako direktna teta tako i izgubljena dobit.

Ako autor koji je koristio svoje pravo pokajanja odlui da to svoje djelo ponovo stavi u promet, raniji korisnik odnosno vlasnik djela ima pravo prvenstva u roku od 30 dana od dana saznanja, a najkasnije u roku jedne godine od dana stavljanja djela u promet.

Pravo pokajanja pripada samo autoru, a ne i drugom nosiocu autorskog prava. Pravo pokajanje se ne odnosi na kompjuterske programe, filmska djela i baze podataka.

Pravo pokajanja vai i za vrenje izmjena u objavljenom, odnosno izdatom djelu, ponovo pod uslovom naknade tete vlasniku, odnosno korisniku djela.

Pravo na priznanje autorstva. Autor ima pravo da bude priznat i oznaen kao stvaralac djela i to pod vlastitim imenom, pseudonimom ili anonimno. To pravo paterniteta (duhovnog oinstva na djelu) sastoji se od: 1. Ovlatenja autora da prilikom svakog saoptavanja djela javnosti istekne svoje ime ili zahtijeva da njegovo ime bude naznaeno na djelu; 2. Ovlatenja autora da titi svoje autorstvo, tj. ovlatenja da se usprotivi svakom uzurpiranju autorstva od strane drugog lica.

Autorstvo se ne moe prenositi pravnim poslom, niti se autor moe odrei autorstva na svom djelu. Pravni posao koji bi imao za predmet ustupanje autorstva bio bi nitav kao nemoralan i protivan javnom poretku.

Osim navedenog, bitno je navesti jo i prava autora u sluaju promjena na djelu arhitekture, te pravo pristupa djelu i izlobe. Naime, Ako vlasnik ima namjeru mijenjati djelo arhitekture, mora tu preradu prvenstveno ponuditi autoru djela arhitekture, ako je autor iv i uobiajeno dostupan. Ako autor neosnovano odbije saradnju, vlasnik moe djelo slobodno preraditi, ali autor zadrava autorska moralna prava.

Autor ima pravo pristupa originalu ili kopijama djela koje se nalazi u posjedu drugog lica, ukoliko je to neophodno za vrenje njegovog prava umnoavanja ili prerade i ako to nije suprotno opravdanim interesima posjednika. Od posjednika djela likovne umjetnosti ili fotografije autor ima pravo zahtijevati predaju originala ili kopije svoga djela radi izlaganja u BiH, ukoliko dokae postojanje pretenog interesa. Ova predaja moe biti uvjetovana davanjem garancije ili zakljuenjem ugovora o osiguranju, u visini trine cijene djela. Pravo pristupa djelu i izloba se ostvaruju na troak autora i sa to je mogue manje oteenja za posjednika. Autor odgovara bez obzira na krivicu u sluaju oteenja djela.

47

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Imovinsko-pravni elementi (ovlatenja) autorskog prava

Autorska imovinska prava sastoje se u iskljuivom ovlatenju autora na iskoritavanje djela. Drugo lice moe iskoritavati djelo samo po odobrenju autora, a za svako takvo iskoritavanje autoru pripada naknada (ukoliko drugaije nije odreeno Zakonom ili ugovorom).

Zakonom su predvieni pojedini oblici iskoritavanja autorskih djela. Autor ima iskljuivo pravo da daje odobrenje za objavljivanje, reprodukovanje, stavljanje u promet, prevoenje, prilagoavanje ili iskoritavanje djela u bilo kojem drugom obliku. Shodno tome, vlasnici npr. ugostiteljskih objekata obavezni su autoru platiti posebnu naknadu ako preko zvunika ili na drugi nain reproduciraju djelo svojim klijentima, bez obzira to vlasnici tih objekata ne naplauju od svojih gostiju posebnu naknadu za sluanje, odnosno gledanje javnog saoptavanja djela.

Najvaniji oblici iskoritavanja djela su: pravo reprodukovanja, pravo stavljanja u promet originala ili reprodukcija, pravo emitovanja djela, pravo recitovanja, pravo izvoenja, pravo predstavljanja, pra vo prikazivanja, pravo sekundarnog iskoritavanja, te pravo prevoenja.

Na Zakon predvia i pravo slijeenja. Ovo pravo pripada autorima izvornih djela likovne umjetnosti u pogledu tih djela i autorima knjievnih, naunih i muzikih djela u pogledu njihovih izvornih rukopisa. Oni imaju pravo da od vlasnika ili korisnika tih djela odnosno rukopisa budu obavijeteni o novom vlasniku, odnosno korisniku. Ako je vlasnitvo na takvom djelu odnosno rukopisu promijenjeno naplatnim pravnim poslom, autor ima pravo da bude o tome obavijeten i ima pravo na uee u dobiti u iznosu od 5% od prodajne cijene.

Za izvrenje navedene obaveze garantuje otuilac djela. Ako je prodaja izvrena preko posrednika (galerija, aukcija i sl), onda ta lica solidarno garantuju s otuiocem. Obaveza obavjetavanja odnosi se na podatke o otuenom originalu, prodavau i prodajnoj cijeni. Autoru se u neophodnom obimu garantuje i uvid u odgovarajue poslovne knjige i drugu evidenciju odgovornog lica.

Autor se ne moe odrei prava slijeenja niti ga moe prenositi pravnim poslovima. Pravo slijeenja se nasljeuje, a ne moe biti predmet prinudnog izvrenja. Pravo slijeenja se ne primjenjuje na djela arhitekture i primijenjene umjetnosti.

Ogranienje autorsko-pravnih ovlatenja. U odreenim sluajevima predvienim Zakonom, iskljuivo pravo autora je ogranieno na nain da je bez dozvole autora mogue objavljivanje i reprodukovanje njegovog djela i to u pojedinim sluajevima uz obavezu plaanja naknade autoru, a u drugim sluajevima bez obaveze plaanja naknade.

48

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH, na teritoriji Bosne i Hercegovine dozvoljeno je bez dozvole autora: 1. Objavljivanje i reprodukovanje pojedinih dijelova knjievnog, naunog ili umjetnikog djela u svrhu nastave i naunog rada 2. Pretampavanje u periodinoj tampi aktuelnih lanaka u kojima se raspravlja o opim pitanjima od javnog interesa. Dakle, radi se o ineresu obavjetavanja javnosti. Pretampavanje je mogue ako autor nije izriito zabranio reprodukovanje tih lanaka.

U svim pomenutim sluajevima objavljivanja i reprodukovanja autor ima pravo na naknadu i sva druga prava u skladu sa zakonom. Osim toga, ime i prezime autora, originalno djelo i porijeklo pozajmice moraju biti jasno naznaeni.

Bez dozvole autora i bez plaanja naknade za koritenje dozvoljeno je: 1. Javno predstavljanje i izvoenje knjievnih ili umjetnikih djela u svrhu edukacije i to: u obliku neposredne nastave; sekundarno emitovanje kolskih emisija putem radiodifuzije; na besplatnim kolskim sveanostima, pod uslovom da izvoai ne dobivaju nikakvu naknadu.

2. Recenzije tj. objavljivanje izvjetaja o knjievnim, umjetnikim i naunim djelima, u kojima se njihov sadraj reprodukuje na originalan i skraen nain; 3. Reprodukovanje umjetnikih djela izloenih na javnim mjestima (parkovi, ulice, trgovi), s tim da se ne koriste u trodimenzionalnom obliku, za iste svrhe kao i prvobitno djelo ili za postizanje ekonomske koristi; 4. Reprodukovanje djela u svrhu linog usavravanja, ukoliko reprodukcija nije namijenjena i pristupana javnosti, i ako posredno ne slui drugom licu za postizanje ili poveanje dobiti. Ova odredba se ne odnosi na djela arhitekture, kompjuterskih programa i baza podataka, niti na fiksiranje javnog saopavanja djela na nosa slike ili zvuka. Osim toga, cijela knjiga, asopis ili dnevni list se za privatne svrhe moe kopirati samo runo ili pomou pisae maine. Fotokopiranje je dozvoljeno najvie u tri primjerka i to ako je djelo rasprodato vie od 2 godine; 5. Djela koja se nalaze na javnim izlobama, sajmovima, aukcijama ili zbirkama prireiva smije slobodno umnoiti u katalozima izdatim u te svrhe; 6. Reprodukovanje djela slikarstva putem vajarstva i obratno, te reprodukovanje djela arhitekture putem slikarstva ili vajarstva; 7. Citiranje odlomaka iz djela, uz uvjet da bude u skladu s dobrim obiajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se ima postii. Prilikom citiranja obavezno se naznaava izvor i ime autora; 8. Koritenje djela kao dokaza u arbitranom, sudskom ili upravnom postupku, u obimu koji zahtijeva svrha izvoenja dokaza.

U svim navedenim sluajevima autor zadrava sva druga zakonska prava.

49

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Govori koji su namijenjeni javnosti, a koji su odrani u dravnim, naunim, umjetnikim, vjerskim i drugim institucijama mogu se objavljivati bez dozvole autora i bez plaanja naknade. O ostalim govorima, predavanjima i sl. putem medija se mogu emitovati samo krai izvjetaji.

Za iskoritavanje narodnih knjievnih i umjetnikih tvorevina putem javnog izvoenja plaa se naknada kao i za javno izvoenje autorskih djela. Iskoritavanje narodnih tvorevina u drugim oblicima je slobodno, s tim to su lica koja ih iskoritavaju duna naznaiti porijeklo djela i suzdrati se od sakaenja i nedostojne upotrebe. O zatiti narodnih tvorevina brinu odgovarajue organizacije autora i institucije iz oblasti nauke i umjetnosti.

Moralna i imovinska prava koautora zavise od toga da li se radi o djelu koje predstavlja nedjeljivu cjelinu ili ne. U prvom sluaju svim koautorima pripada nedjeljivo autorsko moralno pravo, a u drugom svaki od autora zadrava pravo na svom doprinosu.

IV PRENOENJE AUTORSKIH PRAVA, ZALAGANJE AUTORSKIH PRAVA I IZVRENJE NA AUTORSKOM PRAVU

1. PRENOENJE AUTORSKIH PRAVA

Prenoenje autorskih moralnih prava u zemljama kontinentalnog prava nije mogue moralna prava se smatraj neprenosivim. Ustupiti se moe samo vrenje lino-pravnih ovlatenja.

Autorska imovinska prava mogu se prenositi pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. Autor moe svoja prava iskoritavanja prenositi na druga lica u cjelini ili djelimino, naplatnim i besplatnim pravnim poslovima trajno i privremeno itd. Ustupljeno pravo moe biti iskljuivog i neiskljuivog karaktera. Ako je iskljuivog karaktera, autor je duan da se uzdri od naknadnog ustupanja istog ovlatenja treem licu. Ova obaveza je obligacione, a ne stvarne prirode, te e autor u sluaju njene povrede odgovarati samo za naknadu tete uzrokovane povredom ugovorne obaveze.

Sticalac prava iskoritavanja nije ovlaten da steeno pravo dalje ustupa bez ovlatenja ustupioca, izuzev ako je ugovorom predvieno drugaije. Sticalac je duan da potuje autorska moralna prava i bez autorovog izriitog odobrenja ne smije vriti nikakve izmjene na djelu.

Autorski ugovori

50

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Svoje pravo iskoritavanja autor na druga lica prenosi autorskim ugovorom. Na te ugovore se primjenjuju pravila Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, kao i pravila ZOO kao lex generalis.

Opa pravila u autorskim ugovorima. Meu opa pravila prvenstveno se ubrajaju pravila o formi. Na Zakon naelno predvia pismenu formu kao bitan element autorskog ugovora. Izuzetak su ugovori o objavljivanju lanaka, crtea i biljeki u novinama, asopisima i drugoj periodinoj tampi, koji ne moraju biti zakljueni u pisanoj formi

Autorski ugovor treba naroito da sadri: imena ugovornih strana, naziv autorskog djela koje je predmet ugovora, nain koritenja autorskog djela, te visinu, nain i rokove plaanja naknade ako se djelo koristi uz naknadu.

Ako se koritenjem autorskog dje la ostvari prihod koji je u oiglednoj nesrazmjeri s ugovorenom naknadom, autor ima pravo zahtijevati izmjenu ugovora u svoju korist.

Predmet autorskog ugovora moe biti i budue djelo, s tim to je nitav ugovor kojim autor prenosi pravo iskoritavanja svih svojih buduih djela.

Za vrijeme trajanja ugovora autor je duan da se uzdrava od postupaka koji bi korisnika ometali u vrenju prenesenog prava. S druge strane, korisnik je duan da autorsko djelo iskoritava u granicama ustupljenih prava i da potuje moralna prava autora.

Vrste autorskih ugovora su: izdavaki ugovor; ugovor o prikazivanju; ugovor o izvoenju; ugovor o filmskom djelu; ugovor o emitovanju djela preko radija ili TV; ugovor o snimanju djela instrumentima za registraciju zvukova i slika; ugovor o preraivanju (adaptaciji) djela; ugovor o ustupanju prava na prevoenje djela i sl.

Izdavakim ugovorom autor prenosi na izdavaa pravo objavljivanja autorskog djela tampanjem, odnosno umnoavanjem i stavljanjem u promet.

Izdavaki ugovor ima izvjesne specifinosti u odnosu na ostale autorske ugovore. Prije svega, izdavaki ugovor je ugovor intuitu personae. Strogo lini karakter ugovora je dvostran: tie se i autora i izdavaa. Ugovarajui obavezu izrade odreenog djela sa odreenim autorom, izdava ima u vidu njegove line kvalitete. Zbog toga, ako se desi da autor umre prije okonanja svog djela, smatrae se da je izdavaki ugovor prestao. S druge strane, autor koji zakljuuje izdavaki ugovor ima u vidu kvalitete odreenog

51

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
izdavaa, pa izdava nije ovlaten da bez saglasnosti autora svoje pravo objavljivanja djela prenese na drugog izdavaa. Izuzetak je ako izdava prenosi itavo preduzee ili odgovarajui dio preduzea.

Osim toga, izdavaki ugovor po svojoj prirodi spada u ugovore koji se moraju striktno tumaiti. Na osnovu toga se smatra da su izdavakim ugovorom prenesena samo prava koja su izriito ugovorena.

Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH, izdavaki ugovor sadri naroito: obim i vrijeme koritenja prava koja autor prenosi na izdavaa, rok u kojem je izdava duan objaviti djelo i visinu naknade (ako je ugovorena). Ako rok nije utvren ugovorom, izdava je duan objaviti djelo u primjerenom roku, a najkasnije u roku od 1 godine od dana predaje rukopisa. Ako se naknada autoru utvruje u procentu od cijene prodatih primjeraka, ugovorom se mora se odrediti najnii iznos i rok za isplatu naknade koji je izdava duan platiti bez obzira na broj prodatih primjeraka.

Izdavaki ugovor sadri i niz specifinosti vezanih za prava i obaveze stranaka.

Osnovna obaveza autora je da izdavau preda predmet ugovora i to u ugovorenom roku, ugovorenom obimu i ugovorenom obliku (otkucano u ugovorenom broju primjeraka i sl). Ako ugovorom drugaije nije odreeno, original djela koji je autor predao izdavau ostaje vlasnitvo autora i izdava mu ga je duan na zahtjev vratiti. Obaveza autora je i da garantuje izdavau pravo koje mu je ustupio, tj. da mu obezbijedi mirno i nesmetano koritenje prava steenih ugovorom. To podrazumijeva obavezu autora da se uzdri od uznemiravanja izdavaa, kao i da izdavaa zatiti od uznemiravanja treih lica. S tim u vezi, dispozitivno pravilo je da za vrijeme vaenja izdavakog ugovora autor ne moe pravo objavljivanja na istom jeziku ustupiti treem licu. Ovo ne vai za novinske lanke, koji mogu biti ustupljeni veem broju korisnika istovremeno.

Obaveze izdavaa. Izdava je duan prvenstveno da djelo objavi u predvienom roku, ugovorenom obliku i tirau. Na svakom primjerku djela izdava je duan da na vidljivom mjestu stavi ime i prezime autora, ako autor ne eli da djelo bude anonimno ili oznaeno pseudonimom. Izdava je takoer obavezan autoru platiti ugovorenu naknadu, starati se o uspjenom rasturanju primjeraka djela, i autora na njegov zahtjev povremeno obavjetavati o rasturanju primjeraka.

Ako ugovorom nije drugaije odreeno, smatra se da je na izdavaa preneseno pravo na objavljivanje samo jednog bibliografskog izdanja, odnosno pravo na samo jedno umnoavanje. Izdava je duan da u sluaju novih izdanja autoru omogui unoenje poboljanja ili izmjenu djela, pod uvjetom da to za izdavaa ne povlai prevelike trokove i da ne mijenja karakter djela.

Prestanak ugovora. Izdavaki ugovor prestaje: ispunjenjem, smru autora prije zavretka autorskog djela, iscrpljenjem tiraa svih ugovorenih izdanja i istekom vaenja ugovora. Shodno opim pravilima

52

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
obligacionog prava, ugovor moe prestati usljed propasti predmeta ugovora, kao i jednostranim raskidom uz ispunjenje odreenih uslova.

Ako djelo propadne zbog vie sile nakon njegove predaje izdavau radi objavljivanja, autor ima pravo na naknadu kao da je djelo objavljeno. Ako zbog vie sile propadne pripremljeno izdanje prije nje govog stavljanja u promet, izdava ima pravo pripremiti novo izdanje. U tom sluaju autoru pripada naknada za propalo, ali ne i za novo izdanje. U sluaju djelimine propasti pripremljenog izdanja zbog vie sile prije njegovog stavljanja u promet, izdava ima pravo da bez naknade autoru umnoi onoliko primjeraka djela koliko je propalo.

Nakon iscrpljenja jednog izdanja, izdava je obavezan na zahtjev autora da pristupi izdavanju novog ugovorenog izdanja. Ako tu obavezu ne ispuni u roku od 1 godine od dana zahtjeva autora, autor moe traiti raskid ugovora.

Jednostrani raskid ugovora mogu je u sluaju neispunjenja obaveze druge ugovorne strane, tj. ako autor ne preda izdavau autorsko djelo u ugovorenom roku ili ako izdava ne izda djelo u ugovorenom roku. U oba sluaja oteena strana moe zahtijevati raskid ugovora i naknadu tete zbog neizvrenja ugovora. Pored toga, savjesna strana ima pravo zadrati isplaenu naknadu, odnosno traiti isplatu naknade.

Ako izdava za vrijeme trajanja izdavakog ugovora, a najkasnije nakon isteka tri godine od dana izdavanja djela namjerava neprodate primjerke prodati kao papir za preradu, duan je prije toga ponuditi autoru da ih otkupi, i to po cijeni koju bi dobio ako bi ih prodao kao papir za preradu.

Kad je u pitanju zastupanje kod izdavakog ugovora, zastupnik moe zakljuiti izdavaki ugovor samo za djela koja su izriito navedena u punomoi (posebna punomo). Zastupnik ogranieno poslovno sposobnog lica ne moe zakljuiti izdavaki ugovor bez pristanka autora da se djelo objavi.

Ugovor o prikazivanju odnosno izvoenju je ugovor kojim autor korisniku ustupa pravo javnog prikazivanja ili izvoenja djela, a korisnik se obavezuje da to djelo prikae odnosno izvede u roku, na nain i pod uslovima odreenim ugovorom.

Predmet ugovora mogu biti sva autorska djela pogodna za predstavljanje ili izvoenje na sceni,odnosno posredstvom velikog ekrana. Za razliku od izdavakog, ovaj ugovor nema iskljuiv karakter, pa se pravo prikazivanja odnosno izvoenja moe ustupati i veem broju korisnika, ako ugovorom nije odreeno drugaije.

53

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bitni elementi ugovora su nain prikazivanja, odnosno izvoenja i podruje na kojem se djelo moe koristiti. Slino izdavakom ugovoru, original autorskog djela ostaje vlasnitvo autora, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

Korisnik ugovora je duan omoguiti autoru uvid u prikazivanje odnosno izvoenje djela, osigurati tehnike uvjete prikazivanja, odnosno izvoenja djela koji osiguravaju potivanje autorskih moralnih prava, te autoru dostavljati program i povremeno ga obavjetavati o prihodima od prikazivanja, odnosno izvoenja djela.

Ugovor o filmskom djelu je ugovor autora filmskog djela (ugovor o scenariju, o reiji, o filmskoj muzici, ugovor s glavnim crtaem), sa producentom, kao i ugovor o pojedinim autorskim doprinosima filmskom djelu.

Ugovorom autori prenose na proizvoaa prava snimanja, reprodukovanja, stavljanja u promet, javnog prikazivanja i emitovanja filmskog djela, i to izriito, jer se smatra da na producenta nisu prenesena prava koja nisu izriito obuhvaena ugovorom. Preneseno pravo je iskljuivog karaktera, tj. za vrijeme vaenja ugovora autori filmskog djela ne mogu prava prenijeti treem licu, niti se usprotiviti koritenju tih prava od proizvoaa (ako ugovorom nije drugaije odreeno). Pisac scenarija i autor muzike mogu svoje doprinose objaviti ili na drugi nain odvojeno koristiti, pod uslovom da time ne vrijeaju prava prenesena na producenta.

Ugovorena naknada za snimanje filmskog djela ne obuhvata naknadu za reprodukovanje, javno prikazivanje i emitovanje. Prema tome, ako u ugovoru nije izriito drugaije navedeno, autor e imati pravo da zahtijeva posebnu naknadu za svako javno prikazivanje svog djela.

Producent je duan da djelo dovri u roku od 3 godine od dana zakljuenja ugovora i da ga stavi u promet u roku od 1 godine od dana zavretka. U suprotnom autori mogu zahtijevati raskid ugovora i naknadu tete zbog neizvrenja, te zadriti primljenu naknadu, odnosno traiti isplatu ugovorene naknade. Osim toga, proizvoa je duan da autore na njihov zahtjev obavjetava o ostvarenom prometu djela.

Ugovor o emitovanju djela preko radija ili TV je ugovor kojim autor ustupa pravo emitovanja svog djela radio-difuznoj ustanovi. Moe biti ugovoreno jedno ili vie emitovanja. Ugovoreno pravo emitovanja ne obuhvata i pravo snimanja tih djela instrumentima za mehaniko reprodukovanje zvukova i slika. Takvo pravo se mora posebno ugovoriti i autoru pripada naknada. Osim toga, autoru pripada pravo na posebnu naknadu i u sluaju javnog saoptavanja djela emitovanog putem radija ili TV (npr. u salama, klubovima, kafanama, autobusima i sl).

54

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ugovorom o snimanju djela na instrumente za registrovanje zvukova (i za njihovo mehaniko reprodukovanje) autor ustupa proizvoaima nosaa zvuka iskljuivo ili neiskljuivo pravo registrovanja djela na nosae zvuka i stavljanje tih nosaa zvuka u promet. Ugovor je jako slian izdavakom ugovoru.

Ugovor o prilagoavanju djela (o adaptaciji) je ugovor kojim autor drugom licu dozvoljava da izvri transponovanje njegovog zatienog djela u drugi anr (npr. prerada romana u film) i na taj nain stvori novo izvedeno autorsko djelo. Pravo prilagoavanja autor moe ustupiti kao iskljuivo ili kao neiskljuivo. Za ustupljeno pravo pripada mu naknada.

Ugovorom o ustupanju prava na prevoenje djela autor ustupa drugom licu iskljuivo ili neiskljuivo pravo na prevoenje djela na jedan ili vie jezika, kao i pravo objavljivanja i stavljanja u promet prevoda. Ustupljeno pravo prevoenja na jedan jezik ne podrazumijeva i pravo prevoenja na bilo koji drugi jezik.

2. ZALAGANJE AUTORSKOG PRAVA I IZVRENJE NA AUTORSKOM PRAVU

Autorsko imovinsko pravo moe biti predmetom zalaganja, mada to u praksi nije uobiajeno. Takoer se mogu zalagati originalni primjerci autorskih djela (slike, skulpture, rukopisi i sl).

Autorsko pravo ne moe biti predmetom prinudnog izvrenja. Predmet izvrenja moe biti samo imovinska korist koja potie od autorskog prava. Original autorskog djela moe se u izvrnom postupku izloiti prodaji pod uslovom da je djelo objavljeno i da autor svoje pravo pokajanja nije iskoristio prije pokretanja izvrnog postupka.

V TRAJANJE AUTORSKIH PRAVA

1. MORALNA PRAVA

Trajanje autorskog moralnog prava u zemljama kontinentalnog prava je neogranienog trajanja, za razliku od zemalja common law-a u kojima autorsko moralno pravo ne traje due od roka trajanja imovinskih prava.

Nosioci autorskog moralnog prava nakon smrti autora su njegovi nasljednici. Na prenoenje autorskog prava nasljeivanjem primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeivanju. Ako autor nije izriito odredio

55

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
drugaije, nakon njegove smrti o zatiti autorskih moralnih prava brinu se nasljednici umrlog, kao i organizacija autora kojoj je umrli autor pripadao ili kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu djela i institucije iz oblasti nauke i umjetnosti. Pravo vrenja autorskog moralnog prava od strane tih nosilaca vremenski je ogranieno na rok trajanja autorskih imovinskih prava. Nakon tog roka, o zatiti autorskih moralnih prava stara se organizacija autora ili odgovarajua akademija nauka i umjetnosti.

Sadraj autorskog moralnog prava nakon smrti autora po slovu zakona ostaje nepromijenjen. Meutim, u praksi moralno pravo nakon autorove smrti doivljava transformaciju. U pravnoj literaturi preovladava gledite da autorovi nasljednici mogu preduzimati sve mjere da zatite autorska moralna prava, ali ne mogu vriti one prerogative koji po prirodi stvari mogu pripadati samo autoru kao to je sluaj sa pravom vrenja izmjena u djelu, pravom pokajanja i sl. Izuzeci postoje u sluaju izmjena autorskog djela koje su po prirodi stvari razumljive i nune (npr. izmjene u novom izdanju pravnog udbenika koje su nune zbog izmjene vaeih propisa). U svakom sluaju, nasljednici ne bi mogli vriti izmjene koje zadiru u sutinu i mijenjaju karakter autorskog djela.

2. IMOVINSKA PRAVA

Prema Zakonu (l.84), autorska prava traju za ivota autora i 70 godina nakon njegove smrti. Ako prava zajedniki pripadaju koautorima, pomenuti rok se rauna od smrti koautora koji je zadnji umro 2 .

Autorska prava na anonimno djelo i djelo objavljeno pod pseudonimom traju 70 godina kako je djelo na doputen nain objavljeno. Ako pseudonim ne ostavlja nikakvu sumnju u pogledu identiteta autora ili ako autor otkrije svoj identitet, autorsko pravo traje onoliko godina koliko bi trajalo da je objavljeno pod imenom autora.

Nosioci autorskog imovinskog prava nakon smrti autora su njegovi nasljednici, a sadraj prava se ne mijenja.

Posmrtna djela. U vezi sa djelima koja se objavljuju nakon smrti autora, postavljaju se 3 kljuna pitanja: (1) ko ima pravo objavljivanja tih djela, (2) ko je nosilac autorskog prava i (3) koliki je rok trajanja autorsko-pravne zatite tih djela.

Zakon ne sadri izriite odredbe o navedenim pitanjima, ali je logian zakljuak da pravo objavljivanja djela nakon smrti autora imaju njegovi nasljednici uz nadzor odgovarajuih organizacija autora. to se tie nosioca autorskog prava i roka trajanja autorsko-pravne zatite primjenjuju se prethodno navedena pravila u vezi sa nosiocima prava nakon smrti autora i rokovima trajanja (70 godina).

Zakon ne navodi izriito da se radi o imovinskim pravima.

56

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. SLOBODNA DJELA

Po isteku zakonskih rokova zatite autorsko djelo pada u javni domen i slobodno je za koritenje pod uslovom potivanja moralnih prava.

Posebnim zakonom moe se propisati doprinos za koritenje tih djela. To je ustanova tzv.domaine public payant po isteku zakonskih rokova autorsko djelo paad u javni domen, s tim to se korisnik obavezuje da plati zakonom odreenu taksu, odnosno doprinos za koritenje djela koja ide u odreene fondove (najee za razvoj kulture i za pomo autorima).

VI OSTVARIVANJE I ZATITA AUTORSKIH PRAVA

1. OSTVARIVANJE AUTORSKIH PRAVA

Autor moe svoja autorska prava ostvarivati lino ili preko zastupnika.

Uz odobrenje Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasnitvo BiH, a na osnovu punomoi nosioca autorskog prava, autorska prava mogu ostvarivati i organizacije autora kao i druga pravna lica specijalizirana za ostvarivanje autorskih prava. Institut je ovlaten da propisuje strune kriterije koje organizacija mora ispuniti da bi dobila odobrenje za djelatnost ostvarivanja autorskih prava.

Za zastupanje pred sudovima i drugim organima, organizacija autora, organizacija specijalizirana za ostvarivanje autorskih prava mora imati posebnu punomo autora ije je pravo predmet spora. Autorska prava javnog izvoenja nescenskih muzikih i knjievnih djela (mala prava) organizacija moe ostvarivati i bez punomoi autora.

2. ZATITA AUTORSKIH PRAVA

57

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Kazneno-pravna zatita. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH za povredu autorskih prava predvia krivine i prekrajne sankcije i to novane i zatvorske kazne.

Zakon izriito navodi radnje povrede autorskog prava koje se smatraju krivinim djelom, a za koje je propisana novana kazna od 5.000,00 do 50.000,00 KM ili kazna zatvora do tri godine. Za kvalificirani oblik djela (kojim je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzrokovana znatna teta, a poinilac je postupao upravo u toj namjeri), propisana je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Za neovlateno umnoavanje i stavljanje u promet nosaa zvuka, kao i njihovo emitovanje suprotno zabrani proizvoaa, predviena je novana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 KM ili kazna zatvora do 1 godine.

Za prekraje kojima se vrijea autorsko pravo predviene su novane kazne, u zavisnosti od vrste prerkaja i to za pravna lica od 3.000 do 50.000 KM, a za fiziko lice i za odgovorno lice u pravnom licu od 3.000 do 20.000 KM.

2. Graansko-pravna zatita. Autor moe zatitu svog prava zahtijevati po odredbama Zakona o autorskom pravu, kao i naknadu tete po Zakonu o obligacionim odnosima. Tuilac zahtijeva da se tuenom zabrane vrenje povrede, da uspostavi stanje nastalo prije povrede, unite ili preinae sredstva kojima je poinjena povreda prava, te da se presuda objavi na troak tuenog.

U sluaju povrede prava autora izvrene namjerno ili iz nepanje, tuilac moe zahtijevati plaanje ugovorenog ili uobiajenog honorara odnosno naknade, uveane do 200% i to bez obzira da li mu je zbog poinjene povrede nastala imovinska teta ili nije. Ako je imovinska teta vea od civilne kazne, tuilac moe zahtijevati isplatu razlike do potpune naknade tete.

Neovisno od naknade imovinske tete, zbog povrede autorskih moralnih prava sud moe u korist tuioca dosuditi novanu naknadu nematerijalne tete u skladu sa ZOO.

VII MEUNARODNA ZATITA AUTORSKOG PRAVA

Na ovom planu postoje 2 znaajne meunarodne konvencije: Bernska konvencija i Univerzalna konvencija. 1. BERNSKA KONVENCIJA

58

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bernska konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela, kojom je stvorena tzv.Bernska unija, potpisana je 1886.godine. Ova konvencija zasnovana je na 3 osnovna naela: naelo asimilacije (nacionalnog tretmana); naelo zatite bez formalnosti uivanje i vrenje autorskih prava ne podlijee ispunjenju bilo kakvih formalnosti koje nacionalno zakonodavstvo eventualno moe predviati; naelo minimalne zatite ovdje spada minimalno trajanje autorskih prava od 50 godina nakon smrti autora (za filmska i foto djela 25g), autorsko imovinsko pravo, te zatita moralnog prava najmanje u granicama roka zatite imovinskog prava.

Zatitu po Konvenciji uivaju i autori koji nisu dravljani neke od zemalja lanica Unije za djela koja se prvi put objavljuju na teritoriji neke od zemalja lanica, ili istovremeno u nekoj od tih zemalja i u nekoj drugoj zemlji nelanici. Sastavni dio Konvencije ini dodatni Protokol usvojen na konferenciji u Stokholmu 1967.godine. Cilj protokola je da se zemljama u razvoju prue odreene olakice u sluaju pristupanja Konvenciji. Protokol omoguava zemljama u razvoju izvjesne rezerve ijim koritenjem one stiu mogunost reduciranja zatite autorskog prava na svojim teritorijama. Te rezerve se tiu: 1. trajanja zatite (25 umjesto 50 i 10 umjesto 25g); 2. prava prevoenja iskljuivo pravo prevoenja prestaje 10 godina nakon objavljivanja originala; 3. prava reprodukcije; 4. emitovanja autorskih djela putem radio-difuzije; 5. ogranienja autorskih prava u svrhe nastave, studija ili istraivanja. Stokholmski tekst Bernske konvencije jo uvijek nije stupio na snagu. 2. UNIVERZALNA (SVJETSKA) KONVENCIJA Potpisana je u enevi 1955.godine, na inicijativu UNESCO-a. Kao i Bernska konvencija okuplja oko 70 zemalja. Njen cilj je da okupi to vei broj zemalja, a znaajna je po tome to je uspjela za sebe vezati SAD i tadanji SSSR. Principi na kojima se Konvencija zasniva isti su kao kod Bernske konvencije naelo asimilacije i naelo minimalne zatite, s tim to su neto blai nego to je to kod Bernske konvencije. Za razliku od Bernske, Univerzalna konvencija usvaja odreena minimalna pravila koja se tiu formalnosti za ije se ispunjenje u izvjesnim sluajevima vee zatita autorskog prava (znak C na proizvodu, popraen imenom nosioca autorskog prava i oznakom godine prvog objavljivanja). Pravila o sukobu Univerzalne konvencije i drugih meunarodnih konvencija. U Konvenciji se izriito navodi da se njome ne vrijeaju propisi Bernske konvencije niti pripadnost Bernskoj uniji. Osim toga, predviena su slijedea pravila vezana za sukob Univerzalne i Bernske konvencije: 1. Univerzalna konvencija nee se primjenjivati izmeu zemalja vezanih Bernskom konvencijom; 2. Djela iz zemlje porijekla koja je napustila Bernsku uniju nakon 01.01.1951.godine nee biti zatiena odredbama Univerzalne konvencije u zemljama Bernske unije.

U sluaju sukoba izmeu odredaba Konvencije i sporazuma koji su na snazi izmeu 2 ili vie amerikih drava, primjenjivae se odredbe najskorije zakljuenog sporazuma. Meutim, odredbe Konvencije imaju prednost u odnosu na odredbe ostalih dvostranih ili viestranih ugovora.

59

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

SRODNA PRAVA

UVOD

Pojam srodnih prava nije jedinstveno shvaen u uporednom pravu. Prema uem shvatanju, pod srodnim pravom se podrazumijevaju ona prava koja reguliu odnose koji su tijesno vezani sa odnosima koje regulie autorsko pravo. Prema tome, srodna prava su u potpunoj zavisnosti od autorskih prava.

Po irem shvatanju, srodna prava obuhvataju sva pravna pravila koja su u izvjesnoj vezi sa autorskim pravom, a ne spadaju u samo autorsko pravo. U naem pravu srodna prava ine: izvoako pravo (tj.prava umjetnika izvoaa), pravo proizvoaa fonograma i pravo radio-difuznih ustanova.

I IZVOAKO PRAVO

1. ZATITA IZVOAKOG PRAVA NA NACIONALNOM PLANU

Zatita izvoakog prava i drugih srodnih prava regulisana je Zakonom o autoskom pravu i srodnim pravima u BiH.

Prema Zakonu, pod pojmom umjetnici izvoai podrazumijevaju se glumci, pjevai, muziari, plesai i druga lica koja izvode knjievna ili umjetnika djela. U ovu kategoriju takoe spadaju pozorini reiseri, dirigenti, majstori tona te cirkuski umjetnici.

Sadraj prava umjetnika izvoaa. Prema Zakonskim odredbama moe se zakljuiti da je zatita prava umjetnika izvoaa vrlo slina onoj koju uiva autor, s tim to je predmet zatite kod umjetnika izvoaa njegovo izvoenje knjievnog ili umjetnikog djela. Umjetnik izvoa ima imovinska i moralna prava. Imovinskim pravima smatraju se prava na iskoritavanje izvoenja. Moralnim pravima smatraju se pravo umjetnika izvoaa da njegovo ime odnosno pseudonim bude navedeno pri saopenju javnosti njegovog izvoenja, a na svakom snimku ili omotu snimka tog izvoenja, pravo da se suprotstavi deformisanju, skraivanju ili drugom mijenjaju njegovog izvoenja, koritenju ili rasparavanju snimljenog izvoenja koje sadri tehnike ili druge nedostatke, te nedostojnom koritenju snimka, kojima se vrijea ast i ugled umjetnika izvoaa.

60

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvoa ima iskljuivo pravo da daje odobrenje za emitovanje izvoenja preko radija ili televizije, saoptavanje javnosti izvoenja, snimanje izvoenja, umnoavanje i stavljanje u promet snimljenog izvoenja itd.

Bez dozvole umjetnika izvoaa i bez plaanja naknade, dozvoljeno je: a) koritenje izvoenja radi nastave i naunoistraivakog rada; b) koritenje kratkih odlomaka izvoenja pri izvjetavanju o tekuim dogaajima; c) snimanje izvoenja od organizacije za radiodifuziju vlastitim sredstvima snimanja i samo za vlastitu emisiju (efemerni snimci), ako ima dozvolu za emitovanje. Ovi snimci se mogu nakon emitovanja predati javnim arhivama kao dokumentacijski materijal ili ponovo emitovati, ali uz naknadu.

Umjetnik izvoa ima pravo na naknadu ako se snimljeno izvoenje koje je puteno u prodaju, koristi za emitovanje preko radija i televizije ili drugog saopavanja javnosti (sekundarno koritenje).

Prenos prava umjetnika izvoaa vri se izvoakim ugovorom. On se obavezno zakljuuje u pisanoj formi. Bitni elementi su vrsta i nain koritenja izvoenja, ime autora i naziv autorskog djela koje se izvodi, visina, nain i rokovi plaanja naknade. Osim toga, izvoaki ugovor koji se odnosi na snimanje izvoenja i emitovanje snimka preko radija ili TV, sadri i broj emitovanja i vrijeme u kojem se moe emitovati, a izvoaki ugovor koji se odnosi na umnoavanje snimka sadri i broj primjeraka koji se mogu umnoiti.

Trajanje prava. Imovinska prava umjetnika izvoaa traju 50 godina od isteka godine u kojoj su izvoenja snimljena, odnosno izvedena (ako nisu snimljena). Ostvarivanje prava. Odredbe su analogne onima koje se tiu ostvarivanja prava autora (neposredno ili preko zastupnika, odnosno organizacije umjetnika izvoaa ili drugih specijaliziranih pravnih lica).

2. MEUNARODNA ZATITA IZVOAKOG PRAVA

Prava umjetnika izvoaa su na meunarodnom planu zatiena odredbama Rimske konvencije. Unija koja je stvorena ovom konvencijom nema univerzalni karakter, mnoge vodee svjetske kulture nisu je ratificirale. Konvencija regulira samo odnose u vezi zatite prava umjetnika-izvoaa, proizvoaa fonograma i radio-difuznih ustanova koji prelaze nacionalne granice drava lanica.

61

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovna dva naela Rimske konvencije su naelo nacionalnog tretmana (asimilacije) i naelo zatite minimalnih prava. Zatita moralnih prava nije predviena odredbama Rimske konvencije. Minimalni rok zatite izvoakih prava je 20 godina od dana snimanja odnosno izvoenja.

II FONOGRAMSKO PRAVO

1. ZATITA FONOGRAMSKOG PRAVA NA NACIONALNOM PLANU

Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima u BiH, proizvoaem fonograma smatra se fiziko i pravno lice koje prvo snimi zvukove izvoenja ili druge zvukove. Odnosi izmeu proizvoaa fonograma i autora djela ije se izvoenje snimi na fonogramu, reguliu se ugovornim putem, kao i odnosi izmeu proizvoaa fonograma i interpretatora.

U naelu, proizvoai fonograma imaju iskljuivo pravo da uz naknadu daju odobrenja za umnoavanje i stavljanje u promet fonograma, s tim to Zakon izriito navodi da prava proizvoaa fonograma ni na koji nain ne utiu na prava autora i prava umjetnika izvoaa.

Proizvoai imaju pravo na naknadu i u sluaju kada se fonogram koji je stavljen u promet koristi za emitovanje preko medija (sekundarno koritenje).U tom sluaju, ako ugovorom nije drugaije odreeno, polovina naknade pripada izvoau ija su izvoenja snimljena za koriteni fonogram.

Trajanje prava proizvoaa fonograma je 50 godina od kraja godine u kojoj je izdat fonogram, odnosno obavljeno snimanje (ako fonogram nije izdat).

2. MEUNARODNA ZATITA FONOGRAMSKOG PRAVA

Regulisana je putem Rimske konvencije. Prema naelu nacionalnog tretmana, svaka drava ugovornica duna je pruiti zatitu proizvoaima fonograma ako je ispunjen jedan od slijedeih kriterija: 1. kriterij nacionalnosti, tj. ako je proizvoa dravljanin neke od drava ugovornica; 2. kriterij snimanja, tj. ako je prvo snimanje izvreno u nekoj od drava ugovornica; 3. kriterij objavljivanja, tj. ako je prvi put objavljen u nekoj dravi ugovornici.

62

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema naelu minimalne zatite, proizvoai imaju pravo zabraniti reprodukovanje, odnosno umnoavanje njihovih fonograma. Osim toga, minimum trajanja zatite je 20 godina od isteka godine u kojoj je izvreno snimanje.

Konvencija predvia i maksimum formalnosti. Formalnosti koje predvia nacionalno zakonodavstvo smatraju se ispunjenim ako je na samom fonogramu ili njegovom omotu stavljen zaokruen znak P, popraen imenom proizvoaa, njegovog pravnog sljedbenika ili nosioca iskljuive licence.

U sluaju sekundarnog koritenja fonograma, Konvencija predvia pravo na jednokratnu pravinu naknadu koju je korisnik fonograma duan isplatiti proizvoau ili interpretatoru (ili i jednom i drugom).

Trajanje zatite priznate Rimskom konvencijom ne moe biti krae od 20 godina od isteka godine u kojoj je izvreno snimanje.

Obzirom da Rimska konvencija nije ispunila oekivanja u smislu masovnosti lanstva, pristupilo se izradi nove Konvencije za zatitu proizvoaa fonograma od neovlatenog reprodukovanja njihovih fonograma. Ta konvencija je potpisana u enevi 1971.godine. Predvia zabranu neovlatene proizvodnje, uvoza i distribucije fonograma, a sredstva zatite preputaju se nacionalnim zakonodavstvima. Ova konvencija sadri iste odredbe kao i Rimska konvencija u pogledu maksimuma formalnosti i trajanja prava. U vezi sa zatitom ova konvencija predvia samo jedan kriterij dravljanstvo proizvoaa fonograma.

III RADIO-DIFUZNO PRAVO

Radio-difuzija nije nita drugo nego poseban medij za saoptavanje autorskih djela javnosti. To je i jedina veza radio-difuznih ustanova sa autorskim pravom koja zatitu radio-difuznih emisija svrstava u kategoriju srodnih prava. Radio-difuzne emisije oekuju zatitu od nedozvoljenog reemitovanja, registrovanja (snimanja) programa, te od nedozvoljenog javnog saoptavanja (prijema) emisija (u salama, kafanama, bioskopima itd).

Tu zatitu je nemogue pruiti neposredno putem autorskog prava. Zatita se prua kao srodn im pravima, zatim po osnovu zatite od nelojalne konkurencije, pozivom na instituciju neosnovanog bogaenja (ZOO) ili na osnovu posebnih propisa donesenih za zatitu radio-difuznih ustanova. Zatita u uporednom pravu vri se kombinacijom navedenih osnova.

Na Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima sadri odredbe o zatiti organizacija za radio-difuziju. One prema Zakonu imaju iskljuivo pravo dati odobrenje za reemitovanje, snimanje i stavljanje u promet snimljenih emisija, te saoptavanje javnosti svojih TV emitovanja ako se za to naplauju ulaznice.

63

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Prava organizacija za radiodifuziju traju 50 godina raunajui od kraja godine emitovanja. Ona ni na koji nain ne utiu na prava autora, umjetnika izvoaa i proizvoaa fonograma. Strane organizacije za radiodifuziju uivaju zatitu ako to proizilazi iz meunarodnih ugovora, faktikog reciprociteta ili ako se njihovi predajnici nalaze na teritoriji BiH.

2. MEUNARODNA ZATITA RADIO-DIFUZNIH EMISIJA

Ostvaruje se putem Rimske konvencije. Nacionalni tretman se priznaje stranim radio-difuznim ustanovama ako je ispunjen jedan od slijedea 2 uslova: 1. ako je sjedite ustanove na teritoriji neke druge zemlje-ugovornice; 2. ako se emisija prenosi putem emisione stanice koja se nalazi na teritoriji neke druge drave ugovornice.

Zemlje ugovornice mogu zatitu usloviti kumulativnim ispunjenjem oba uslova.

Zatita koja se prua Rimskom konvencijom sastoji se u pravu radio-difuznih ustanova da dozvole ili zabrane reemitovanje, snimanje, umnoavanje i stavljanje u promet snimaka, te saoptavanje javnosti TV emisija, a za koje se naplauju ulaznice. Konvencijom su predvieni i izuzeci privatno koritenje, informiranje javnosti o aktuelnim dogaajima, efemerno snimanje za vlastitu upotrebu radio-difuznih ustanova, u cilju nastave ili naunog istraivanja.

Vane akte na planu meunarodne zatite radio-difuznih ustanova predstavljaju Aranman o razmjeni programa putem televizijskih filmova, zakljuen u Parizu 1958.godine na inicijativu Vijea Evrope, te Evropski aranman za zatitu TV emisija iz 1960.godine koji za cilj ima otklanjanje smetnji za razmjenu TV programa. Ovdje se jo moe spomenuti Evropski sporazum za spreavanje radio-difuznih emisija izvrenih od strane radio-difuznih stanica van nacionalne teritorije, zakljuen u Strazburu 1965.godine koji je ratificiran od strane malog broja zemalja.

64

WWW.BH-PRAVNICI.COM