You are on page 1of 48

KRIMINALISTIKA

( KRIMINALISTIKA METODIKA i TAKTIKA)

SADRAJ
1. POJAM I PODJELA KRIMINALITETA 2. OKOLNOSTI KOJE UTJEU NA KRIMINALITET 3. KRIMINOLOGIJA I KRIMINALISTIKA 4. OTKRIVANJE I RAZJANJAVANJE KAZNENOG
DJELA/DOGAAJA

5. NAIN I VRSTE SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO 6. AKTIVNOSTI OUP-a,PO SAZNANJU ZA KAZNENO DJELO 7. PRVE HITNE MJERE NAKON SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO 8. OSIGURANJE MJESTA DOGAAJA 9. OEVID 10. 11. 12. 13. 14.
ZAPISNIK O OEVIDU INDICIJI U KRIMINALISTIKOM ISTRAIVANJU PRETRAGA PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA OBAVIJESNI RAZGOVORI

1. POJAM I PODJELA KRIMINALITETA


-Besklasno drutvo upotrebljavalo je prisilne mjere kao to su izgon, krvna osveta i otkup. -Rastom proizvodnih snaga nastale su promjene meu ljudima. -Pojavilo se privatno vlasnitvo, drutvo se podjelilo u klase i poele su nastajati drave s razliitim ekonomskim i drutvenim strukturama. -U svim dravama javljaju se pojedinci ili grupe koji su krili red u dravi. -Drava je reagirala na krenja opasna za dravu kaznenim sankcijama. -Pojavu takvog ponaanja zovemo kriminalitet -Rije kriminalitet potjee od latinske rijei KRIMEN (crimen)-zloin -Kada govorimo o zloinu ili zlodjelu obino mislimo na dio kriminaliteta koji oobuhvaa teka KD-a (ubojstva, pljake, silovanja i sl.) dok su u pojmu kriminaliteta sadrana i druga manje opasna KD-a (krae, teke krae, prijevare i sl.) -Ako govorimo o pojavi KD-a onda kaemo da govorimo o kriminalitetu. Pojam zloina u razliitim drutvima bio je razliit. Tako npr.ubojstvo roba nije se smatralo zloinom, dok se zloincem smatralo mukarca to je legao s djevicom koja je pripadala kralju. Oblici kriminaliteta mijenjali su se u svim drutvenim formacijama i samo su neki ostali do danas isti npr. kraa, silovanje, razbojnitvo, prijevara. Ovisno o drutveno ekonomskim odnosima i njihovim odnosima i promjenama nastajali su novi oblici kriminaliteta i nestajali stari. OUP prouavaju kriminalitet s razliitih aspekata, a ovisno o svrsi stavljao se u odreeni prostor. Tako govorimo o: -meunarodnom kriminalitetu -kriminalitetu u RH -kriminalitetu u upaniji -kriminalitetu u Gradu -kriminalitetu u Opini

Kriminalitet poinjen na odreenom prostoru usporeujemo sa proteklim razdobljima pa ga moemo i prognozirati. Analitikim praenjem prostorno i vremenski. -Kad je broj vei u odnosu na promatrano razdoblje govorimo o PORASTU, kad je manji govorimo o PADU kriminaliteta. Tu pojavu zovemo kretanje kriminaliteta, na njemu se temelji predkazivanje kakav e biti kriminalitet idue godine. Kad govorimo o kriminalitetu mislimo na ona KD-a koja su otkrivena, nama poznata-POZNATI KRIMINALITET. Postoji i neotkriveni nama nepoznati(NN) npr. graani propustili prijaviti KD. Tada govorimo o prikrivenom kriminalitetu ili tamna brojka kriminaliteta. Koliko je takvog moemo samo pretpostaviti. Poznati kriminalitet djelimo na: a) istraeni b) neistraeni istraeni-poinitelj poznat (odmah po prijavi ili naknadno otkriven) neistraeni-poinitelj nepoznat Ako kriminalitet analiziramo s aspekta poinitelja koji ga vre moemo podijeliti na: -maloljetniki kriminalitet -povratniki kriminalitet -meunarodni kriminalitet Prema potrebama prouavanja kriminalitet djelimo na: a) opi (klasini) kriminalitet b) gospodarski kriminalitet c) organizirani kriminalitet d) kriminalitet droga a)Opi kriminalitet predstavlja zbroj KD-a koji su uinjeni protiv ivota i tijela graana, njihove i dravne imovine te imaju klasine oblike (ubojstva, provale, paljevine, razbojnitva, krae, itd.). Karakterisitka je da je nastao rano u ljudskoj povijesti. b)Gospodarski kriminalitet-noviji pojam i obuhvaa KD-a koja se ine na tetu dravne imovine, i kojeg mogu uiniti odreene osobe (odgovorna osoba, slubena osoba, itd.).

c)Organizirani kriminalitet-noviji pojam i obuhvaa KD-a koja ine organizirane grupe kriminalaca na odreenom teritoriju jedne ili vie drava. d)Kriminalitet droga-noviji pojam i obuhvaa KD-a koja ine organizirane grupe i pojedinci stavljanjem u promet opojnih sredstava. Ovisno o cilju koji ima uinilac KD- esto govorimo o IMOVINSKOM I NEIMOVINSKOM kriminalitetu. a)kod imovinskog-pointelj trai imovinsku korist b)kod neimovinskog-poinitelja vodi drugi motiv -namjera kao npr.KD uvreda, tjelesna ozljeda, sabotaa, silovanje itd. U OUP-a prouava se kriminalitet odreenog razdoblja i prostora, te se usporeuje sa prijanjim razdobljima da bismo upoznali kriminalitet, njeovo kretanje, njegovu strukturu i subjekte, kao npr: -ukupan broj KD-a -broj opeg, gospodarskog, organiziranog itd. -najbrojnije vrste KD-a -najee oblike izvrenja -najopasnija drutvena KD-a -broj i oblik KD-a protiv imovine -istraenost KD-a -prostornu podjelu kriminaliteta -poinitelje KD-a: a)odraslih b)maloljetnika c)poinitelja-povratnika

Spoznaja o porastu kriminaliteta daje povod za traenje i analiziranje uzroka porasta kriminaliteta, za uspjeno otklanjanje tih uzroka i drugo sprijeavanje(preventiva) djelovanje. Najee zgog potrebe praktinosti i preglednosti poznati (otkriveni) kriminalitet pokazujemo premo sljedeoj podjeli:

KRIMINALITET opi ISTRAENI kriminalitet povratnika maloljetniki kriminalitet gospodarski organizirani(droga) NEISTRAENI

2. OKOLNOSTI KOJE UTJEU NA KRIMINALITET I NJEGOVO KRETANJE


Okolnosti koje utjeu na kriminalitet, njegov porast, pad ili na njegovu strukturu brojne su i mijenjaju se s drutvenim razvojem. Meu znaajnim okolnostima koje utjeu na kriminalitet su: -stupanj socijalne sigurnosti -ekonomska nejednakost -suprotnost izmeu interesa subjekta i opih drutvenih interesa -ekonomska nerazvijenost -nezaposlenost -promjene ivotnog standarda -osobne karakteristike - ne prilagoavanje pojedinaca -okolnosti u porodici -utjecaj okoline Osim navedenih okolnosti moemo spomenuti i druge kao to su: -urbanizacija -nagli porast motorizacije -razvoj telekomunikacija Okolnosti vezane za rad organa unutarnjih poslova: -ako su uspjeni u otkrivanju poinitelja preventivno djeluju na poinitelje KD-a -ako su neuspjeni nema prevencije, slobodnije se kriminalci ponaaju

npr. na neosvijetljenom prostoru ponavljale su se provale u automobile, ali kad se prostor osvijetlio provale su nestale. Neosigurana drutvena sredstva privlae potencijalnog poinitelja da ih prisvoji jer su mu pri ruci. Djela su esto omoguile same rtve (oteenici). -npr. - rtve doputaju dok su na odmoru da im se pune potanski sanduii. - rtve ostavljaju stvari(kamere) na plai dok se kupaju

KRIMINALITET U HRVATSKOJ

Kada u OUP-a prouavaju kriminalitet i statistiki ga se prikazuje, misli se na ona KD-a koja su ti organi obraivali i istraivali, neovisno o nainu saznanja za KD-a. MUP svake godine izdaje statistiki pregled o kriminalitetu za proteklu godinu i utvruje njegovo kretanje, te ga usporeuje sa prethodnim godinama. Npr. Kretanje kriminaliteta za period od 2001.g. do 2004.g., izgledalo je ovako: 2001.g. Ukupno KD 75246 KD s poznatim poiniteljem 46223 KD s nepoznatim poiniteljem 29023 2002.g. 76247 58232 18015 2003.g. 82323 59181 23142 2004.g. 73865 60305 13560

Struktura kriminaliteta za navedeno razdoblje: 2001.g. Opi kriminalitet 38321 Gospodarski kriminalitet 12860 KD protiv sigurnosti 18365 Javnog prometa KD droga 11860 Organizirani kriminalitet 8005 2002.g. 41820 13205 19380 12330 12221 2003.g. 46390 11005 18838 18990 12860 2004.g. 39235 14223 16231 21005 11960

Rasprostranjenost kaznenih djela po veim gradovima: Grad Zagreb Split Rijeka Osijek Ukupno 65380 47390 51321 39430 Broj otkrivenih KD-a 40230 29635 32311 27420 Broj nerijeenih KD-a 25150 17765 19011 12010

Uzroci koji privlae potencijalne poinitelje da vre KD-a su: -gusta naseljenost -migracije stanovnitva -koncentracija dobara Kada se otkriju poinitelji KD-a jedna od evidencija koja se vodi je i evidencija povratnika. Ova tabela prikazuje koliko je povratnika meu poiniteljima KD-a u RH. Ukupan broj osumnjienih jednom 44950 3174 1220 2305 6699 Ranije kanjavan dvaput tri i vie ukupno

Kriminalitet se prouava i sa drugih strana, ovisno o uzrocima i ciljevima spoznaje. Tako se vode evidencije: -izvrenih razbojnitava i razbojnikih kraa -ukradenih vozila -pronaenih i oduzetih predmeta -kraa i tekih kraa i dr.

3. KRIMINOLOGIJA I KRIMINALISTIKA
Znanost koja prouava kriminalitet s razliitih aspekata zove se KRIMINOLOGIJA. Kriminologija prouava kriminalitet kao: -negativnu pojavu -istrauje njegove oblike -istrauje njegove uzroke okolnosti njegova nastanka -osebujnosti poinitelja i uzroke za njihovo kriminalno ponaanje -trai naine za njegovo suzbijanje -prouava metode i sredstva za uspjeno otkrivanje KD-a -za uspjeno istraivanje tih djela -prouava postupke pri preodgajanju poinitelja itd. Zbog irokog i raznolikog podruja prouavanja kriminologije razvile su se znanstvene grane: -kriminoloka sociologija -kriminalistika -psihologija i dr. POJAM: Kriminalistika je znanost koja prouava kako suzbiti kriminalitet, bilo u prevenciji, bilo u represiji. KRIMINALISTIKU dijelimo na: -kriminalistiku taktiku -kriminalistiku metodiku -kriminalistiku tehniku Sve su meusobno tako povezane da u praktinom radu ine nedjeljivu cjelinu. KRIMINALISTIKA TAKTIKA- prouava i ui taktiku i metode koje su znaajne za istraivanje KD-a. Npr. krim. taktika nas ui kako obaviti oevid, pretragu osoba i stana, kako obaviti obavijesne razgovore i dr. KRIMINALISTIKA METODIKA-dopunjuje krim. taktiku tako da ui i upozorava na osobitosti i upotrebu metoda pri otkrivanju i istraivanju pojedine vrste KD-a (moemo rei da je krim. Metodika dio krim. Tehnike.)

KRIMINALISTIKA TEHNIKA- se bavi prouavanjem najpogodnijih metoda s podruja prirodnih i tehnikih znanosti, kako bismo ih upotrijebili za uspjeno suzbijanje kriminaliteta tj. sprjeavanje, otkrivanje i istraivanje KD-a. Npr. -Upotreba novijih dostignua znanosti za osiguranje tragova, njihovu pretragu -identifikacija osoba i predmeta -nevidljivi tragovi na mjestu dogaaja mogu biti znaajan dokaz u kaznenom postupku.

4. OTKRIVANJE I RAZJANJAVANJE KD-a -PRAVNA OSNOVA


Aktivnost OUP-a pri sprjeavanju kriminaliteta, osim preventivne uloge, odvija se u dva pravca: -otkrivanje kaznenih djela -rjeavanje kaznenih djela -Tijela dravne vlasti i sve pravne osobe dune su prijaviti KD-a koja se progone po slubenoj dunosti. Ta djelatnost odreena (nareena) Zakonom o kaznenom postupku koji u l.177., izmeu ostaloga odreuje:
-IZVIDI KD-A (L.177.)

Ako postoje osnovi sumnje da je poinjeno KD, a progoni se po slubenoj dunosti redarstvene vlasti su dune: -da se pronae poinitelj KD-a -da se poinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne -da se otkriju i osiguraju tragovi KD-a i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica -da se prikupe obavijesti koje bi mogle biti od koristi za voenje kaznenog postupka

O poduzimanju nakon prve radnje REDARSTVENE VLASTI e obavijestiti dravnog odvjetnika u roku 24 sata. RADI ispunjenja ovih zadataka REDARSTVENE VLASTI mogu: -traiti potrebne obavijesti od graana -primijeniti poligrafsko testiranje -analizirati glas -obaviti pregled prijevoznog sredstva, osobe i stvari -nadzirati i ograniiti kretanje odreenih osoba na odreenom prostoru (promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda i dr.) -poduzeti mjere utvrivanja istovjetnosti osoba i predmeta -raspisati potragu za osobom i predmetima -u nazonosti odgovorne osobe obaviti pregled odreenih objekata i prostorije dravnih tijela -prikupljati obavijesti uz prikrivanje

IZVIDI- DODATAK

-u prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti mogu graane ispitivati u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vjetaka -u prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti e upozoriti osumnjienika na prava, omoguiti mu da uzme branitelja do 3 sata od kada izjavi da eli branitelja, isto je i za pretragu stana. Ako izabrani branitelj ne moe doi treba omoguiti da uzme branitelja sa liste deurnih odvjetnika. Ako branitelj ne doe redarstvene vlasti mogu nastaviti sa radom. -izvide na hrvatskom pomorskom brodu ili brodu unutarnje plovidbe provodi zapovjednik broda. -redarstvene vlasti osobe zateene na mjestu poinjenja KD-a mogu uputiti istranom sucu ili zadrati do njegova dolaska i to najvie 6 sati. -redarstvene vlasti mogu radi utvrivanje istovjetnosti osumnjienika: -snimati ga -uzimati otiske prstiju -a po odobrenju istranog sudca objaviti osumnjienikovu sliku -od osobe u pritvoru mogu se uzeti bez privole uzorci sline ili dlake radi analize

5. NAINI I VRSTE SAZNANJA ZA K.D.


to je to kaznena prijava? Kaznena prijava je svaka obavijest bez obzira na to da li je data u pismenoj ili usmenoj formi, telefonom ili nekako drugaije (telegrafski, magnetofonski i sl.) ija je namjera da obavijesti organe progona o postojanju K.D. za koje se poinitelj progoni po slubenoj dunosti, tj. o postojanju nekih okolnosti koje se odnose na takvo K.D. ili poinitelja pri emu nije nuno da je poinitelj poznat. ZKP propisuje da su svi dravni organi i dr. organizacije duni prijaviti K.D. koja se progone po slubenoj dunosti. Oblici prijava kao i naini razliiti su. Ovisno o nainu prijavljivanja i obliku prijava postoje: - usmene prijave - pismene prijave - prijave telefonom - anonimne ili pseudonimne prijave Najbrojnije su usmene i telefonske prijave. Najee prijavljuju oteeni K.D., a esto se dogaa da prijavljuje graanin koji nije ni oteen ni oevidac ve je saznao od drugih. Posebnu skupinu ine samoprijave (suprug ubije enu i dr.). Anonimne prijave, najee strah od osvete izvritelja. PRIMANJE PRIJAVA I POSTUPAK S NJIMA Po ZKP-a, djelatnici OUP-a duni su zaprimiti svaku prijavu i pri tom upozoriti prijavitelja na posljedice lane prijave. Prilikom prijama graanina moramo mu omoguiti: - da kae to se dogodilo - graanin moe biti uznemiren - kada kae ukratko, moramo ui u razgovor radi pojedinosti - vano je sluati prijavitelja - pomoi pitanjima graaninu kako bi prijavu precizirali

Od graanina pokuavamo saznati: - to se uope dogodilo - tono vrijeme izvrenja djela - tono mjesto izvrenja djela - sredstvo izvrenja djela - motiv za djelo - tko je poinitelj? Takoer od graanina pokuavamo saznati je li mjesto dogaaja izmjenjeno, ako je, to i tko je izmjenio. Kada sve ovo ujemo od graanina, poinjemo pisati zapisnik o zaprimanju kaznene prijave. Sadraj prijave mora to vjerodostojnije registrirati izjavu graanina. Prilikom prijavljivanja stvara se odreen odnos izmeu prijavitelja i o.s.o.-e, a bit je zadobiti povjerenje. U nekim sluajevima prijava obuhvaa i druga podruja, npr. privredni kriminalitet, maloljetniki kriminalitet i dr., gdje je potrebno ukljuiti strune djelatnike, a prijavitelja zamolimo da sam diktira direktno na zapisnik. Vano je paziti da na prijavitelja ne djelujemo sugestivno. Neke su osobe povodljive i podlijeu utjecaju. Npr. "Nije li poinitelj imao smei eir?". Prijavitelj misli da mi znamo i u pravilu e potvrdno odgovoriti. Ponekad emo zaprimiti prijavu koja see u intimni ivot prijavitelja (seksualni delikti). U tim situacijama potrebno je: - ostaviti dojam da njegov sluaj za nas nije nita novo - da smo navikli otkrivati i rjeavati takve sluajeve - ako prijavu treba zaprimiti mlada o.s.o.-a preporuiti da to uini starija o.s.o.-a - ako nema starije o.s.o.-e treba odraditi taktiki i s razumijevanjem Ponekad graanin koji doe prijaviti eli ostati anoniman (nekad postoje opravdani razlozi kao strah od osvete, susjed, suradnik i dr.). Graanin eli prijaviti, a sebi ne eli stvoriti posljedice, tada emo tu prijavu uzeti kao informaciju za budui kazneni postupak. Ne zaprimamo kaznenu prijavu, ve piemo biljeku o zaprimanju kaznene prijave bez podataka o prijavitelju. Graaninu to moemo obeati osim u sluaju da e graanin biti znaajan svjedok u kaznenom postupku. Usmene prijave graani daju o.s.o.-i na ulici. Ovlatena slubena osoba e uzeti podatke prijavitelja i sadraj prijave evidentirati u blok, a dolaskom u postaju sastaviti slubenu zabiljeku o zaprimanju usmene kaznene prijave.

Vano je graaninu objasniti to emo poduzeti po njegovoj prijavi, a ako je hitno za postupanje, upoznati deurnu slubu i organizirati postupanje po prijavi. Kada je prijava predana putem telefona o.s.o. o tome e sastaviti slubenu zabiljeku o zaprimanju usmene prijave. Graaninu moramo dati upute kako da se ponaa poradi: - zatite svoga ivota - kako da se ouvaju tragovi - kako da postupa do prvih mjera od strane OUP-a Vano je voditi rauna da saznamo: - kako najkraim putem doi do njega da u odlunim trenucima ne lutamo i dugo ga ne traimo - savjeti koje dajemo graaninu moraju biti jasni i odluni, npr. "Odmah svi napustite stan, otvorite sve prostore i vrata, a predmet koji spominjete (paket iz kojeg se uje tik-tak) ostavite u stanu tamo gdje jest i ne dozvolite nikom da ulazi." - ili dati upustva kako da se uvaju tragovi, da se ne unite do naeg dolaska, npr. "Obitelj se vrati s godinjeg odmora, nae otvoren stan, razbacane stvari, odmah dajemo upustva da nita ne diraju." Anonimne i pseudonimne prijave najee su pismene, a alju se potom. Poiljatelji ele ostati anonimni (nepoznati). Prijave to ih zaprimaju OUP-a veoma se razlikuju po sadraju, pa ponekad o.s.o. koja i zaprimi ne zna to treba uiniti. NPR. I - Stariji graani zaborave gdje su novac spremili u strahu od kradljivaca i prijave Krau novca. Ponekad kroz razgovor osvjeimo pamenje i sjeti se mjesta gdje je novac spremio. II.- Neki oteeni prijavljuju djelo za koje ni oni ni OUP-a ne znaju o kakvom se K.D. radi.(Prijavi da mu je netko ispred zgrade odvezao automobil. U trenutku zaprimanja ne znamo da li se radi o krai ili oduzimanju motornog vozila, dok se ne ustanove odreene okolnosti npr. pronalazak vozila). III.- Neupuen graanin - prijavitelji doive pravi stres dok sluaju upozorenje ta im se moe dogoditi u sluaju lane prijave, a poneki bez pozdrava napuste slubene prostorije.

esto puta oteeni prijavljuju K.D. i ne kae tko je poinitelj iako pretpostavlja, ali nema dokaza i to krije pred nama. O tome razgovaramo nakon zaprimanja prijave. Moramo mu rei da nam mora pomoi, da emo paljivo postupati s informacijama, da mu je u interesu da se sluaj to bre rijei, garantirati mu diskreciju. Pojedini graani daju lane prijave. To ine iz razliitih motiva: - zbog mrnje - elje za osvetom - kako bi izvukli neku korist ili pred nekim opravdali svoj postupak itd. Najvie lanih prijava ine pojedinci da prikriju druga K.D.-a. Npr. pronevjeri novac pa prijavi krau, pljaku itd. estom prijavljivanju K.D. naginju i duevni bolesnici. Ako dou u slubene prostorije ne smijemo dopustiti da budu: - izloeni podsmjehu - povod za nau zabavu Potrebno ih je umiriti i na dostojan nain uputiti kui, a njihov dolazak evidentirati. Vano je prilikom zaprimanja prijave odmah poduzimati mjere, prema prosudbi i to: - neki put hitne mjere - neki put najprije prikupiti obavijesti

6. SAZNANJA O KAZNENIM DJELIMA


Aktivnost OUP-a usmjerena je na otkrivanje prikrivenog kriminaliteta, a ta se djelatnost oituje u pravovremenom otkrivanju znakova i injenica koje ukazuju ili dokazuju da je uinjeno K.D. Postoje razliiti oblici aktivnosti koji su usmjereni na otkrivanje K.D. od kojih navodimo neke. I. A. OPAANJE - jedan od znaajnih izvora saznanja o K.D.-u, o.s.o. paljivim promatranjem na svom radnom mjestu ili openito u okolini gdje rade i ive. Opaanje se vri u pravilu na mjestima: - gdje je vea gustoa kriminaliteta - gdje se prodaju ukradeni predmeti (razni sajmovi i sl.) - gdje se sastaju sumnjive osobe itd.

B. OPAANJE moe se organizirati: - odreenog podruja - odreenog objekta - odreene osobe Moe biti: - stalno - povremeno - u odreene dane - u odreeno vrijeme C. OPAANJE se obavlja u: - gradovima i dr. mjestima - veim turistikim i dr. centrima - na graninim prijelazima - na odreenim dijelovima cesta - na drugim mjestima po potrebi D. Patroliranje o.s.o. - kroz redovan rad u sebi sadri opaanje

II. SIGURNOSNA AKCIJA - oblik rada o.s.o. iji je cilj: a) zatita ustavom utvrenog poretka b) zatita ivota i osobne sigurnosti ljudi i imovine c) sprjeavanje i otkrivanje K.D. i prekraja d) drugih drutveno negativnih pojava Provodi se: - temeljem planova - analitikim praenjem stanja sigurnosti (krim.djela i prekraja, pojavnih oblika i dr.) - kakvim metodama u slubi - kojom tehnikom u slubi III. INTERVENCIJA - o.s.o. svojim prisustvom sprjeavaju nastanak K.D. , prekraja i dr. IV. NADZOR NAD ODREENIM POINITELJIMA K.D. - obavljaju o.s.o.

- cilj sprijeiti da te osobe poine K.D. ili otkriju K.D. koja su poinile - osobe pod nadzorom su u pravilu povratnici-recidivisti - esto mjenjaju prebivalite, esto se sele i dr. V. PRIKUPLJANJE OPERATIVNIH PODATAKA - prikupljanje podataka da se priprema izvrenje K.D. - prikupljanje podataka za poinjena K.D., a koja su ostala prikrivena - bitna pomo graana VI. RAZJANJAVANJE K.D. - izvor saznanja o prikrivenim K.D. - prilikom pretrage obratiti panju i na druge predmete koje ne traimo, a sumnjivi su - utvrivanjem vlasnika tih predmeta moemo otkriti i dr. K.D. VII.TEHNIKA ZATITA - zatita odreenih prostora - razliiti alarmni sistemi - ugradnja video kamera - Zakon o minimalnim mjerama zatite - uvarske slube

7. PRVE HITNE MJERE NAKON SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO


Ako postoje osnovi sumnje da je poinjeno kazneno djelo koje se progoni po slubenoj dunosti redarstvene vlasti dune su poduzeti potrebne mjere: -da se pronae poinitelj KD-a, da se poinitelj ne sakrije ili ne pobjegne -da se otkriju i osiguraju tragovi KD-a i predmeti koji mogu posluiti kao dokaz -da se prikupe obavijesti koje bi mogle biti od koristi za voenje kaznenog postupka Osim navedenih mjera koje osiguravaju uspjeno istraivanje (naprijed navedeno) OSO mora pri saznanju za KD postupati na nain ako je potrebno titi ivot graana, njegovu i dravnu imovinu. Poinitelji KD-a ne biraju ni sredstvo ni nain i ponekad su nasilni i grubi, to ima za posljedicu duevne i tjelesne boli te prave psihike stresove.

Poinitelji iza sebe ostavljaju teke posljedice: -teke tjelesne ozljede na rtvi -rtvu veu -rtvu plae -rtvu siluju i td. esto se dogaa da rtva koja prijavljuje KD treba ljeniku pomo ili prve savjete, jer je jo u opasnosti (prijetnje, ucjenjivanje). Mjere koje OSO poduzima prilikom saznanja za KD ili neposredno nakon toga imaju svrhu da osiguraju: -sigurnost graana i sigurnost imovine -uspjeno istraivanje KD-a (pronalazak poinitelja, osiguranje tragova i dr.)

VRSTE HITNIH MJERA


Koje mjere i njihov sadraj ovisi o brojnim okolnostima kao to su: -nain prijave (telefonom, usmeno, anonimno) -vrste prijavljenog KD-a -vrijeme koje je prolo od djela do saznanja tj.zaprimanje prijave Za pravilno odluivanje o hitnim mjerama prilikom prijave telefonom potrebno je mnogo kriminalistikog znanja i iskustva, naroito kada je graanin koji prijavi veoma: -uplaen -zbunjen -ozlijeen -pijan i sl. Puno je lake kada graanin osobno pristupi OSO i prijavi dogaaj (djelo). Mjesto dogaaja do dolaska OSO ostaje neosigurano. Za odluivanje o hitnim mjerama jako je vano: -mjesto dogaaja -vrijeme koje je prolo od djela do vremena prijavljivanja

Npr.KD koje je izvreno u stanu rtve jo "svjee" rtva stan zakljuala i ila prijaviti KD, nego kada je djelo poinjeno na otvorenom prostoru. Meu hitne mjere i radnje koje OSO mora obaviti kada zaprimi prijavu za KD ubrajamo: -procjenu istinitosti prijave -davanje uputa prijavitelju i pruanje pomoi -izlazak na mjesto dogaaja, prikupljanje prvih obavijesti i izvjeivanje -osiguranje mjesta dogaaja Kada graanin shvati da je postao rtva KD-a u pravilu najprije zove 92 (deurnog u PU).

OSO koja zaprima dojavu mora: -sasluati graanina -utvrditi o emu se radi -pitanja postavljamo naknadno radi dopune -ako sumnjamo u prijavu postavljamo takva pitanja da sumnju otklonimo tj. provjerimo prijavu. -kada prosudimo da je prijava istinita poduzimamo mjere: a) zamolimo prijavitelja da se dri naih uputa i savjeta b) ako je potrebna lijenika pomo istu osigurati tj. omoguiti pruanje lijenike pomoi c) upozoriti ga da ne mijenja mjesto dogaaja d) kazati da emo odmah krenuti da to prije stignemo k njemu Poseban problem su ANONIMNE prijave telefonom. Prijavitelj ne eli dati svoje podatke a veoma kratko kae to eli rei i prekine vezu. to treba uiniti? U svakom sluaju moramo prijavu provjeriti. Najmanje sumnje ima kada graanin doe osobno prijaviti kazneno djelo.

ODLAZAK NA MJESTO DOGAAJA


-dolaskom na mjesto dogaaja otpadaju sumnje o tome to se dogodilo -osiguravamo mjesto dogaaja da ostane nepromijenjeno te prikupljamo prve i nune obavijesti, kako bismo ustanovili: a) kakvo je KD poinjeno b) tko je poinitelj

Ako smo o poinitelju prikupili dovoljno podataka, da bi ga uhitili poduzet emo sljedee: -upoznati deurnu slubu -zatraiti slubenog psa -zatraiti angairanje helikoptera -upoznati druge ustrojstvene jedinice -zatraiti dodatan broj djelatnika na teren Obratiti panju na sumnjive osobe, jer poinitelj se vraa na mjesto "zloina". Osiguranje mjesta dogaaja od velike je vanosti, ali ponekad prije dolaska na mjesto dogaaja OSO dobije obavijest gdje je poinitelj. Npr. policajcu koji ide na mjesto dogaaja krae novca iz kue, oteeni kae da je poinitelj pijan i sakrio se u drvarnicu kod susjeda.

5. OSIGURANJE MJESTA DOGAAJA


U najveem broju primjera istraivanja KD-a poinje na mjestu gdje je ono bilo poinjeno. Kod veine KD-a (krae, teke krae, ubojstva, paljevine i dr.) na mjestima tih dogaaja ostaju samo posljedice i promjene koje poinitelji poine svojim postupcima. Poinitelj je: - bio na mjestu dogaaja - tu je poinio KD - tu je ostavio brojne tragove koji nas mogu dovesti do njega ako odmah iziemo na mjesto dogaaja i sauvamo tragove. Osnovno pravilo je odmah nakon saznanja za KD izii na mjesto dogaaja radi osiguranja istog, prikupljanja obavijesti od znaaja za KD. Koliko e djelatnika izii na mjesto dogaaja ovisi o tome to se dogodilo i gdje se dogodilo. Npr. na mjesto avionske nesree izii e vie djelatnika s voditeljem, dok kod provale u stan moe samo jedan djelatnik, na mjesto prometne nezgode etiri, pet i sl. ovisno o mjestu gdje se dogodilo.

Vano je da OSO koja prva dolazi na mjesto dogaaja ima sa sobom vezu radi daljnje komunikacije. Na mjestu dogaaja obino se okupi mnogo radoznalih graana. Vano je da OSO dok ih udaljava izdvoji oevidce tj.prikupi prve obavijsti o KD-u i poinitelju. OSO koja osigurava mjesto dogaaja mora odrediti opseg mjesta dogaaja (ui i iri krug mjesta dogaaja). Kada se odredi mjesto dogaaja koje se osigurava nitko neovlateno ne smije ulaziti u isto. Npr. Ako je mjesto KD-a u kui osigurava se do 50 metara oko kue. Ako je mjesto dogaaja u umi, na njivi osiguravamo najmanje 100 metara okolo. OSO koja osigurava mjesto dogaaja mora voditi rauna da i sama ne unitava tragove ukoliko nije neophodno. Zna se dogoditi da se nau tragovi za koje se ne zna jesu li od poinitelja ili onog tko je osiguravao. (npr. opuak cigarete i sl). Poeljno bi bilo na cipele staviti najlonske vreice i sl., a na ruke rukavice. Openito kriminalistiko pravilo je da se mjesto dogaaja ne smije mijenjati dok ne zaponemo oevid (uviaj). Od tog pravila postoji izuzetak u sljedeim sluajevima: a) ako je potrebno pomagati oteeniku b) ako je ugroen ivot ljudi ili imovine c) ako u velikoj mjeri ometamo promet d) ako postoji opravdana sumnja da e tragovi biti uniteni A) Pruanje pomoi oteeniku prva je dunost Kada doemo na mjesto dogaaja i naemo rtvu koja nepomino lei, svako traenje znakova ivota ili znakova za potvrdu smrti znailo bi gubljenje dragocjenog vremena koje odluuje o ivotu i smrti. Ako sumnjamo da je osoba jo iva zapoeti sa postupkom oivljavanja prema uputstvima za prvu pomo dok ne doe lijenik. Istovremeno OSO zatraiti e da na mjesto dogaaja doe lijenika ekipa. Kada doe lijenika ekipa, OSO e fiksirati onaj dio mjesta dogaaja koji e se uskoro promijeniti jer e oteenika odvesti u bolnicu. Ako imamo fotografski aparat fotografirati emo mjesto dogaaja. Prethodno oznaiti poloaj tijela kredom. U biljenici opisujemo poloaj sa svim pojedinostima.

Poloaj lea moe pokazati mnoge znaajke o: -borbi -o napadau i njegovim namjerama -ustanoviti da li se oteenik zadnjim naporima pokuao osloboditi od napadaa ili zadrati neki predmet (dragocjenost, dokument) Potrebno je zabiljeiti i opisati vidljive rane i ozljede te stanje oteenika. Taj e nam opis pomoi da odgovorimo na pitanja: -da li se radi o pokuaju ubojstva ili samoubojstva -kakvo je oruje ili orue bilo upotrebljeno -kakvo je bilo psihiko stanje poinitelja -ponekad emo otkriti i motiv za djelo Iz oblika, lokacije i vrste ozljeda zakljuujemo da li se moda radi o: -pokuaju ubojstva davljenjem (modrice) ili metkom -ubodom iljatim predmetom, noem, bodeom itd. Oteenika se odveze u bolnicu, gdje mu se prui pomo a mi vie ne moemo vidjeti te rane u prvobitnom stanju. Tragovi na oteenikovoj odjei mogu nam dati znaajne podatke o KD-a. Kada doe hitna pomo sa istima ide djelatnik koji e izuzeti odjeu, a lijenik da pregleda oteenikove ruke, nokte, krv, kosu i dr. Kada oteenik doe k svijesti po odobrenju lijenika sa istim obaviti obavijesni razgovor. B) Izmjene na mjestu dogaaja kada su ugroeni ivoti ljudi ili imovine Da bi sprijeili irenje vatre, eksploziju ili drugu veu opasnost dopustiti emo izmjenu mjesta dogaaja i pri tome sami pomagati prilikom spaavanja ivota graana i imovine. Neminovno je da e doi do unitavanja tragova, ali emo pokuati sauvati i osigurati one tragove koje je mogue spasiti. Ako je mogue odmah po dolasku fotografirati mjesto dogaaja. Praksa je pokazala da neke palikue veoma rado pomau gasiti, spaavati i uklanjati posljedice svog postupka.

C) Izmjena na mjestu dogaaja kada je u veoj mjeri ometen promet -Promet preusmjeriti na zaobilazne putove kada je u pitanju teko djelo npr.smrtno stradali u prometnoj nesrei -Ako je MD na prometnoj cesti, a ne moemo promet preusmjeriti, fotografirati emo MD posebno one tragove koje emo pomaknuti ili e biti uniteni (trag koenja, trag krvi). D) Promjena MD kada postoji bojazan da e tragovi biti uniteni Oluja, kia, snijeg i vjetar mogu unititi tragove koje uvamo. Tragove moramo zatiti tako da ih prekrijemo ili premjestimo pod krov, a koristimo rukavice da ne ostavimo tragove. Posebnu panju posveujemo predmetima za koje pretpostavljamo da ih je poinitelj dirao.

6. IZVJEIVANJE O OSIGURANJU MJESTA DOGAAJA


Kada na MD doe istrani sudac ( ili onaj koji e obaviti oevid) OSO koja osigurava MD mora podnijeti usmeni izvjetaj o tijeku osiguranja mjesta dogaaja. Izvjee sadri: -ime i prezime OSO -vrijeme dolaska na mjesto dogaaja -opis stanja zateenog na mjestu dogaaja -prve prikupljene obavijesti -mjere poduzete za pronalazak poinitelja -naloge za izmjenu na mjestu dogaaja -osobne podatke zadranih graana, vrijeme i razlog zadravanja

7. ZAKLJUNE MISLI O HITNIM MJERAMA

Neprihvatljivo je odlaganje ili pomicanje prvih mjera za kasnije ima nepopravljive posljedice za uspjeno istraivanje i hvatanje poinitelja. Odlaganje mjera znai i odlaganje zatite i pomoi graanima, to za posljedicu moe imati disciplinsku ili kaznenu odgovornost OSO. Npr. I. ena krene na posao javnim prijevozom. Dolaskom na posao radila je kao i svaki dan. Pozvao je portir da ima posjetu. Stranac joj je dao novanik bez novca. Ona nazvala policiju, deurni joj kae:-to rade depari njih teko nalazimo, novac neete vie vidjeti. II. Doao graanin da prijavi da je ubio ovjeka u pijanom stanju. Deurni ga uputi da ide kui i doe sutra. Vlasnik kue u izgradnji prijavi da je pronaao le. Deurni nije uzeo podatke od osobe koja je dola da se samoprijavi.

8. OSIGURANJE MJESTA DOGAAJA


Suvremeni kriminalistiki rad u smislu koritenja tragova i predmeta kao dokaza ili buduih predmeta vjetaenja, u cilju otkrivanja i istraivanja kaznenih djela, te pronalaska i identifikacije poinitelja stvarno zapoinje sa osiguranjem mjesta dogaaja. Ovlatena slubena osoba koja prva stigne na mjesto dogaaja treba: -odrediti prostor mjesta KD (mjesto budueg oevida) -poduzme brze, sigurne i odgovarajue korake s ciljem osiguranja KD-a Glavni razlog takvog postupka jest pronalaenje i osiguranje buduih stvarnih dokaza u vidu tragova i predmeta koji su u svezi s KD ili predmetom vjetaenja. Za svaku ovlatenu slubenu osobu vrijedi nalog:"Ne diraj i ne pomii nita", vodei rauna da netko trei ne dodiruje, pomie, stvara ili unitava postojee tragove na mjestu dogaaja KD-a, posebno vodei rauna o tzv. "neovlatenim osobama". (osoblje hitne pomoi, vatrogasci, strunjaci za plin, elektrinu energiju i dr.). Pristup i kretanje ovlatenih osoba ili dr. slubenih osoba u krugu mjesta kaznenog dogaaja ne smiju biti: -urni i nepromiljeni ve -smireni i promiljeni ali i oprezni

Pogreke nastale na mjestu osiguranja za razliku od pogreaka prilikom ispitivanja osoba u pravilu se ne daju popraviti. S obzirom da uvjeti i situacija variraju od sluaja do sluaja, od jednog mjesta KD-a do drugog nemogue je dati vrsto i trajno pravilo ponaanja na mjestu dogaaja. Meutim postoje odreena pravila koja su vodi u radu, tako na primjer jedno pravilo glasi:"Uvijek treba zapisati vrijeme dolaska na mjesto kaznenog dogaaja." Hoe li biti zateeno stanje vrata, prozora, svjetala, zapaeni znaci, stanje tekuine u bocama, stanje hrane u tanjuru i sl. nevano je, dok je vano da se nita ne dodiruje ili pomie, osim ako nije apsolutno prijeko potrebno. Treba onemoguiti rodbini, npr. prijateljima, poznanicima da bilo to na mjestu uklone, diraju, sakriju, operu, obriu u cilju uspostave prvobitnog stanja. Da bi se pravilno odredio prostor mjesta kaznenog dogaaja, ovlatena slubena osoba moraju napraviti misaonu, rekonstrukciju KD-a. Ovlatene slubene osobe trebaju ostati na mjestu dogaaja pod svaku cijenu, a u sluaju neposrednog progona poinitelja ili pruanja hitne pomoi, odnosno otklanjanja opasnosti moe napustiti mjesto dogaaja ali e zamoliti graane ako se tu zateknu da preuzmu njegovu ulogu. Koliko postoji tipova KD-a, s tim u vezi i naina poinjenja, toliko postoji i metodika osiguranja mjesta KD-a. Bitnu ulogu imaju tri imbenika i to: 1.) nain poinjenja KD-a 2.) uporabljena sredstva poinjenja 3.) lokacija mjesta kaznenog dogaaja Najkrae upute za rad na mjestu kaznenog dogaaja prilikom njegovog osiguranja: 1.) nita ne dirati 2.) nita ne mijenjati 3.) izbjegavati nepotrebno kretanje 4.) nepozvane osobe drati na potrebnom odstojanju i onemoguiti razgovore i dogovore 5.) gledati, sluati i opaati 6.) obavijestiti operativno deurstvo i ekati 7.) paralelno s osiguranjem treba zapoeti s neposrednom potragom kada je to potrebno 8.) pretraiti i uhititi kada je to zakonski osnovano

Nakon odreivanja opsega (kruga) mjesta dogaaja potrebno je: -ako je mogue hitnoj pomoi odrediti trasu kretanja -od vatrogasaca i drugih zatraiti da unite i stvore to manje novih tragova -voditi rauna o nazonosti nepozvanih osoba -ako je rije o ozlijeenoj osobi a ocijeni se da nee dugo ivjeti, obaviti obavijesni razgovor odmah, poeljno da bude prisutan barem jedan svjedok ili ako se iskaz moe registrirati nekim tehnikim sredstvom -ne smije se dopustiti da na poslovima pruanja prve pomoi ili otpreme rtve sudjeluju osobe koje se mogu pojaviti kao poinitelji. -uzeti kratke izjave i podatke od osoba zateenih na mjestu dogaaja -treba uvijek pribiljeiti atmosferske prilike u trenutku dolaska na mjesto dogaaja -mrtvo tijelo treba odmah prekriti -nikada se ne treba oslanjati na pamenje, ve treba sve biljeiti

I prilikom osiguranja mjesta dogaaja primjenjuju se kriminalistika naela, a posebno: -naelo operativnosti (brzine i iznenaenja) -naelo uvanja slubene tajne -naelo istine -naelo objektivnosti -naelo metodinosti -naelo temeljitosti -naelo upornosti -naelo nevjerice (skepse) -naelo ekonominosti i dr. Pri osiguranju mjesta kaznenog dogaaja treba stalno voditi rauna o tzv. kontrolnom sustavu stvarnih dokaza. Ovaj pojam u sebi sadrava: 1.) onemoguavanje neovlatenog raspolaganja, gubitka ili prenoenja prava koritenja stvarnim dokazima 2.) utemeljene i odravanje tzv. lanca uvanja stvarnih dokaza 3.) utemeljene odgovornosti za uvanje dokaza 4.) popis stvarnih dokaza, njihove identifikacijske oznake i naznaku lokacije gdje se uvaju i uvijete pohrane (vlanost, temperatura, svjetlost, mranost i sl) 5.) ustupanje stvarnih dokaza nekom treem uz prethodno odobrenje slubene osobe

6.) identifikacijske podatke i radno mjesto ovlatene osobe kojoj se stvarni dokaz ustupa 7.) naznaku razloga za ustupanje stvarnog dokaza 8.) osiguranje dokumentiranog dokaza da je ustupanje stvarnog dokaza napravljeno ovlateno 9.) naznaka konane dispozicije sa stvarnim dokazima.

9. OEVID
Oevid se poduzima kada je za utvrivanje ili razjanjavanje kakve vane injenice u postupku potrebno neposredno opaanje. Onaj tko obavlja oevid moe zatraiti pomo strune osobe: -kriminalistiko-tehnike struke -prometne ili druge struke -obavlja potrebe mjerenja i snimanja -izrauje skice -po potrebi prikuplja druge podatke Oevid je istrana radnja i obavlja je istrani sudac, ako on ne moe doi odmah oevid e obaviti djelatnici MUP-a to je propisano ZKP. Oevid je istovremeno i kriminalistiko-operativna radnja, jer oevidom traimo i osiguravamo tragove kaznenog djela koji e pomoi razjasniti mnoge okolnosti i pronai poinitelja. U kriminalistici je mjesto dogaaja svako mjesto neovisno koliko je udaljeno od mjesta izvrenja, gdje se mogu pronai tragovi koji mogu pomoi pri izvrenju KD-a. Uspjeh istraivanja i otkrivanja KD-a ovisi o sposobnostima onih koji obavljaju oevid, oni bi morali znati OPAATI, TRAITI TRAGOVE i zatim iz njih zakljuivati. Ne postoji mjesto KD-a za koje bi mogli rei da je oevid nepotreban. Prije nego to odluimo da odustanemo od oevida u nekom sluaju (mjesto dogaaja je jako promijenjeno) uvijek se moramo upitati: -nisu li moda na mjestu dogaaja ostali jo neki tragovi? -da li bismo oevidom, kada pregledamo mjesto dogaaja, pridonijeli uspjenom istraivanju? O oevidu ne smije odluivati okolnost da li se radi o teem kaznenom djelu ili o lakem kaznenom djelu, kao ni udaljenost mjesta gdje treba obaviti oevid.

Nema savrenog zloina! Svaki poinitelj iza sebe ostavlja tragove samo je pitanje da li znamo te tragove pronai i pravilno ih protumaiti.

Bez oevida ne bismo najee mogli saznati za injenice i okolnosti koje nas vode putem uspjenog razjanjavanja da bismo ustanovili: -da li je uope poinjeno KD -vrstu kaznenog djela -vrijeme, mjesto, nain, sredstvo i motiv -identitet nepoznate rtve -vrstu i visinu tete i posljedice -tko je poinio kazneno djelo -(ovisno o sluaju) druge okolnosti, injenice i dokaze za uspjenu provedbu kaznenog postupka

TKO OBAVLJA OEVID?


Budui da je oevid istrana radnja u pravilu je obavlja istrani sudac. U tom dijelu rada pomau mu djelatnici MUP-a iz posebnih specijalnosti ovisno o kakvom kaznenom djelu se radi, a osim njih i razni vjetaci i dr. strunjaci. Kada tijelo MUP-a sazna za kazneno djelo, a potrebno je obaviti oevid pristupa se odmah hitnim mjerama i izvjeivanju. Istrani sudac nakon zaprimanja obavijesti o KD-u odluuje hoe li izii na mjesto dogaaja ili ne i o tome izvjeuje operativno deurstvo PU, a u sluaju da ne izlazi na mjesto dogaaja oevid e obaviti djelatnici MUP-a. Za obavljanje oevida mora se koristiti odgovarajua tehnika oprema.

DOLAZAK NA MJESTO DOGAAJA


Prilikom dolaska na mjesto dogaaja onaj tko obavlja oevid zadrava se van osiguranog podruja. Tu se upoznavaju sa zateenim stanjem: -da li se mjesto dogaaja mijenjalo -kakvo je mjesto dogaaja -kakva su prva prikupljena saznanja -to je predmet u cilju pronalaska poinitelja -to je upotrebljeno od raspoloivog (slubeni pas i dr.)

Ekipa za oevid morala bi koristiti zatitne rukavice, radi osobne zatite i da ne ostave otiske svojih prstiju (odnosno da ih se ne mora daktiloskopirati). Poznato je pravilo:"Najprije oima a zatim rukama."! Openito upoznavanje mjesta dogaaja ima sljedeu svrhu: -ako nije dobro osigurano, zatraimo da se osigura -ako su prisutne nepozvane osobe, zatraimo da ih se udalji -stei emo prvi neposredni dojam to se dogodilo -odrediti ako treba upotrebu slubenog psa -odrediti ako e brzo no, da li zapoeti ili odgoditi oevid -ope upoznavanje mjesta dogaaja pomae nadlenom tijelu da odlui odakle zapoeti oevid U pravilu kada se radi o malom prostoru oevid zapoeti od centra prema periferiji, a kada je mjesto dogaaja veliko zapoeti oevid od periferije prema centru. U pravilu smjer odreujemo prema stranama svijeta ( u skicu se oznai sjever).

TIJEK OEVIDA
Nakon dolaska i pregleda mjesta dogaaja i upoznavanja po dolasku zapoinje se sa oevidom. Oevidu se prilazi smireno, i treba ostati smiren, ne smije dopustiti da se zbuni, da ne zna to treba napraviti. Prvi uvjet za uspjeh je mirno i paljivo razgledavanje. Sam oevid teorijski dijelimo u dva dijela: I STATIKI ILI PASIVNI II DINAMIKI ILI AKTIVNI U statikom djelu oevida mjesto dogaaja ostaje nepromijenjeno, a pomou tehnike fiksiranja staje onakvo kakvo je. U dinamikom djelu detaljno pregledamo svaki predmet, traimo i osiguravamo tragove ime se esto mijenja mjesto dogaaja.

STATIKI DIO OEVIDA


-nita ne pomiemo -mjesto dogaaja ni u emu ne mijenjamo

U ovom dijelu oevida obavljamo: -fotografiranje mjesta dogaaja -izradimo grubu skicu -prouavamo izgled mjesta dogaaja i podrobno ga opisujemo -prikupljamo prve obavijesti a) fotografiranje mjesta dogaaja -dobijemo vjernu sliku mjesta dogaaja prije naeg dolaska -ako izostavimo neki detalj, a mjesto dogaaja je izmijenjeno, fotografija nam daje mogunost dopune -fotografije se prilau kao prilog kaznenoj prijavi (fotoelaborat) -fotografiranje se obavlja na nain da se slika mjesto dogaaja sa irom okolicom, sa sviju strana (strana svijeta) a zatim detalje -pored fotografije mjesta dogaaja izrauje se i skica u mnogim dogaajima -fiksiranje mjesta dogaaja naroito je uspjeno kada upotrebljavamo stereofotogrametrijske lampe (stereofotogrametrija je fiksiranje i mjerenje prostora pomou dvije jednake kamere) b) prouavanje izgleda mjesta dogaaja Opi izgled mjesta dogaaja u odreenim primjerima moe objasniti: -vrijeme i mjesto dogaaja -tko moe doi u obzir kao poinitelj -kako je poinitelj doao na mjesto dogaaja i kako ga je napustio -to je poinitelj radio na mjestu dogaaja -koji je motiv za poinjeno djelo c) prikupljanje obavijesti od graana na mjestu dogaaja -uz mjesto dogaaja budu i graani koji neto znaju o KD-u -moemo zatei rodbinu oteenog, susjede ili sluajne prolaznike koji su neto vidjeli -prikupljanje obavijesti na mjestu ima svoje pogodnosti (svi pogoeni KD su pod dojmom djela) pa njihove ispovijesti nisu uvijek pouzdane -vano je pridobiti povjerenje, a potom njihova ispovijest ima vei znaaj -kod prometnih nezgoda vano je ispitati graane u prolazu.

DINAMIKI DIO OEVIDA


-prouavamo i pregledavamo mjesto dogaaja do najmanjih sitnica -predmete moemo pomicati kako bismo ih pregledali, ustanovili na njima osobitosti i tragove -otkrivanje tragova najvanije je zadaa dinamikog dijela oevida -svi lanovi ekipa za oevid moraju meusobno suraivati -ne smijemo nita izostaviti, sve pregledati ( u tu svrhu odreujemo poetnu toku) -kada smo zapoeli oevid i izabrali smjer, smjer vie ne smijemo mijenjati -u prostorijama mjerimo mjernim metrom, a na otvorenom mjernim kolicima ili mjernim vrpcama -pojedine predmete detaljno opisujemo ovisno o znaaju koji imaju u istrazi (npr. poloaj lea u odnosu na druge predmete) -predmete glatke povrine dobro pregledati radi moguih tragova otiska prstiju -sve promjene nastale u prostoriji a u svezi su sa KD treba detaljno opisati i naznaiti u skici (npr. spaljen dio prostorije) -prilikom pregleda terena posebnu panju posveujemo tragovima na zemlji (npr. tragovi kotaa, stopala, konjski kopita, automobilskih guma i dr.) -naene predmete u svezi KD-a potrebo je dobro pregledati i spremiti, te detaljno oznaiti gdje smo ih nali. -negativne okolnosti obavezno unijeti u zapisnik (npr.ako je na leu vie rana ispod lea nema tragova krvi, rtva na jednoj nozi ima cipelu, druga noga je bosa, vrata i prozori zatvoreni sa unutranje strane a u prostoriji je ubije ovjek i dr.) -potrebno je neprekidno sagledavati mogunost lanog prikazivanja -najjednostavniji nain fingiranja jest da poinitelj na mjestu dogaaja ostavi tui predmet (npr.maramicu sa tuim inicijalima, da poinitelj koji ne pui ostavlja na mjestu dogaaja opuak i dr) -u dinamikom dijelu oevida oevid od oevida moe se dosta razlikovati to ovisi o vrsti kaznenog djela i njime uzrokovanih tragova (npr. mjesto dogaaja gdje je bio le, provalne krae i avionske nesree).

OTKRIVANJE I OSIGURANJE TRAGOVA


a) sva panja usmjerena u dinamikom dijelu oevida na otkrivanje i osiguranje tragova b) kad govorimo o tragovima mislimo na svaku vidljivu ili prostim okom nevidljivu promjenu koja je u svezi sa KD, bez obzira tko je uzrokovao (ovjek, ivotinja, priroda i dr.) c) kada otkrivamo i istraujemo kazneno djelo i skupljamo dokaze za

kazneni postupak onda traimo i osiguravamo tragove: -na mjestu dogaaja -na osumnjieniku (tijelo, obua, odjea) tamo gdje osumnjienik ivi i radi -na rtvi i tamo gdje je rtva ivjela i radila -na sredstvima djela (no, oruje) -na ukradenim i drugim predmetima -na prijevoznim sredstvima koja su u svezi KD -prilikom pretrage prostorija i osoba Tragovi mogu imati razliiti znaaj. Neki ukazuju i dokazuju: -kako je djelo poinjeno -kada i gdje je poinjeno KD -nain i sredstvo izvrenja-motiv izvrenja KD -tko je poinitelj -tko je nepoznata rtva

10. ZAPISNIK O OEVIDU


A) Zapisnik o oevidu i procesne odredbe -oevid mjesta dogaaja istrana je radnja pa smo obvezni sastaviti zapisnik -zapisnik se sastavlja istovremeno kada se obavlja i radnja, a ako nije mogue neposredno nakon toga -zapisnik pie zapisniar, a onaj koji obavlja oevid glasno kazuje to e unijeti u zapisnik U zapisnik se unosi: a) naziv dravnog tijela koje obavlja oevid b) mjesto gdje se obavlja oevid c) dan i sat kada je oevid zapoeo i zavren d) imena i prezimena nazonih osoba i u kojem svojstvu prisustvuju e) naznaka kaznenog predmeta zbog kojeg se oevid poduzima f) podatke koji su vani s obzirom na znaenje takve radne ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznaka na predmet i dr.) g) ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski snimci i dr. h) navedeno pod "g" e se navesti u zapisnik i priloiti zapisniku -Zapisnik se mora voditi uredno, nita se ne smije mijenjati, dodati ili izbrisati. -Prekriena mjesta moraju ostati itljiva

-Tuitelj, oteenik, osumnjienik i branitelj mogu prisustvovati oevidu i imaju pravo zahtijevati da im se proita zapisnik ili da ga proitaju -Osoba koja obavlja oevid duna ih je na to upozoriti i to konstatirati da li je zapisnik proitan B)Preslika zapisnika o oevidu i opa uputstva -zapisnik o oevidu mora sadravati one injenice koje su objektivno utvrene na mjestu dogaaja -u zapisnik ne smijemo pisati nae pretpostavke, zakljuke, izjave, obavijesti i sl. -nekada je ODO zapisnik o oevidu osnova za odluku o pokretanju kaznenog postupka. -radi boljeg razumijevanja pogledati emo primjerak oglednog zapisnika o oevidu.

KAKO SAUVATI KONSTATACIJE OEVIDA


Za potrebe otkrivanja kaznenih djela i kasnije za kazneni postupak najee uvamo konstatacije oevida: -zapisnikom o oevidu mjesta dogaaja -osiguranjem tragova koji su sastavni dio zapisnika o oevidu -fotoelaboratom koji je prilog zapisnika o oevidu -skicama, koje su prilog zapisnika o oevidu -strunim miljenjima koja su prilog zapisnika o oevidu -miljenjem vjetaka (nalaz vjetaka) -stereo fotogrametrijskim skicama i mjerama

OEVID KOD FINGIRANIH KAZNENIH DJELA I DOGAAJA


-neke osobe izmisle KD ili dogaaj kako bi prikrile neko drugo kazneno djelo -pojedinci izmiljaju KD kako bi ostvarili neko pravo ili korist -motiv osvete vodi pojedince da poine KD -pojedinci izmiljaju KD da bi opravdali svoj postupak pred nekim

11. INDICIJI U KRIMINALISTIKOM ISTRAIVANJU


A) Pojam i vrste indicija -postoji mnogo neotkrivenih KD-a ili su poinjena tako da su vidljive samo posljedice -odmah nije mogue utvrditi i prikupiti potrebne podatke, dokaze i obavijesti o poinjenom KD-u i poinitelju -to su osnovni razlozi da prilikom otkrivanja i istraivanja KD-a sami sebi pomaemo indicijalnom metodom otkrivanja i istraivanja INDICIJE (injenice koje pobuuju sumnju) jesu okolnosti i injenice to ukazuju na KD, na odreenu vezu izmeu KD-a i neke osobe ili neke druge okolnosti. -ponekad e indicije upozoriti na KD, a ponekad na poinitelja Do indicija dolazimo najee: -oevidom -pretragom stana i osoba -strunim miljenjem -prikupljanjem obavijesti -opaanjem, praenje osumnjienika -operativne evidencije itd. U praksi postoje tri grupe indicije: 1) indicije koje su se pojavile ranije prije nego to je bilo poinjeno KD: -motiv -istraivanje namjere za poinjenje KD-a -pripremne radnje 2) Indicije koje su se pojavile prilikom izvrenja KD-a: -prisutnost na mjestu dogaaja -nain izvrenja djela -posjedovanje sredstava izvrenja -odreeno znanje poinitelja te njegove psihofizike i dr. karakterisitke 3) Indicije koje se pojavljuju kao posljedice KD-a: -fizike posljedice KD-a na poinitelja -psihike posljedice KD-a na poinitelja -materijalne posljedice KD-a na poinitelj

MOTIV
Motiv, pobude ili uzrok KD-a ima prilikom ubojstva, paljevina i nekih drugih KD-a znaajnu ulogu pri otkrivanju poinitelja. npr. ako utvrdimo zato je netko ubio rtvu, onda emo saznati i tko je poinitelj. Motiv nije mogue utvrditi za svako KD. Motiv utvrujemo prema: a) vrsti KD-a b) rtvi ili dobru koje je napadnuto c) nainu izvrena d) drugim okolnostima a) Neke vrste KD-a same po sebi pokazuju motiv. Npr. KD silovanja, bludne radnje, ucjenjivanja itd. Neka druga KD-a pokazuju motiv, ali upotrebljivost motiva prilikom otkrivanja KD-a je manja. Npr. KD depne krae, pljake itd. b) Samo rtva KD-a e svjedoiti o KD-u. Npr. poinitelj je htio ubiti odreenu osobu, ukrasti odreeni predmet, uzrokovati odreenu posljedicu i dr. Kada utvrujemo motiv prema rtvi KD-a upitamo se tko je rtva? Razliiti pristupi pri obradi ubojstva ako se radi: -o politikom djelatniku (pol. pobude) -seljak (mrnja, nasljeivanje i sl) -kriminalac-povratnik (obraun meusobno) Linost rtve polazite je za utvrivanje motiva. Prouavanje osobnih karakteristika i naina ivota rtve je za metodiku istraivanja ubojstva. c) Prouavanje naina izvrenja nekih vrsta KD-a daje obino najvee mogunosti za zakljuivanje o poiniteljevim motivima. -Prilikom prouavanja naina izvrenja KD-a u odnosu na utvrivanje motiva moramo uzimati u obzir mjesto i vrijeme izvrenja. Npr. rtvu, trudnu djevojku, nali su ubijenu na mjestu gdje se obino sastajala sa svojim mladiem. Samo mjesto dogaaja baca sumnju na poinitelja koji se elio rijeiti trudne ljubavnice, ukoliko se tome ne protive druge indicije (npr. rtva nije bilo opljakana, nita ne ukazuje na drugi motiv i sl.

Vrijeme poinjenja KD-a moramo prouavati sa dva stajalita: a) u koje doba dana, kojeg dana u tjednu, kojeg mjeseca itd. je djelo bilo poinjeno u odnosu na nain ivota i obiaje rtve b) povodom kakvog se znaajnog dogaaja u ivotu ubijene osobe dogodilo, odnosno prije kakvog dogaaja u njenom ivotu je bilo izvreno KD Npr. kada je izgorjela kua vlasnitvo MM, utvreno je da je do paljevine dolo dva dana nakon to je MM svjedoio protiv PP za KD. Na osnovu te konstatacije pravilno se moe zakljuiti o poinitelju. d) Druge okolnosti-poinitelj moe sam ukazati na motiv bilo to prije ili poslije djela npr. anonimno pismo -o odreenom motivu moemo zakljuivati i ako postoji vie KD-a iste vrste protiv iste osobe, skupine osoba, a izvrena su u takvom vremenskom rasporedu da moemo povezati njihovu povezanost. Npr.NN pucao na zemljoradnika koji se nou vraao iz grada gdje je prodao proizvode. prvi zakljuak je da je u pitanju koristoljublje. Ali nakon 20 dana NN opet puca na zemljoradnika kada se vraa iz polja kui. Poveemo li oba sluaja koristoljublje emo odbaciti kao pretpostavku. Ako je motiv poznat, u praksi se moe postaviti model kako otkriti poinitelja: -utvrivanje motiva -utvrivanje osoba kojima je mogue pripisati takav motiv -utvrivanje poinitelja Najvaniji momenti koji osim motiva ukazuju na odreenog osumnjienika bili bi ovi: -osumnjienikov karakter -zloinake sklonosti -osumnjienikove psihofizike sposobnosti -razlog ili neposredan povod da poini KD Duevno bolesne osobe mogu poiniti i najtea KD-a (ubojstvo, paljevine i dr.) Fingiranje motiva-upuivanje istraitelja na krivi trag. Metoda utvrivanja lanih motiva jedanka je metodi utvrivanja lanih tragova.

3.ISTRAIVANJE NAMJERE ZA POINJENJE KD-a Kada je poinjeno KD utvrujemo tko je prije poinjenja pokazivao namjeru da ga izvri Npr. prijetnja ubojstvom i dr. 4. PRIPREMNE RADNJE Poinitelj ponekad djelima pokazuje namjeru da e izvriti KD. Priprema sredstva i orue za izvrenje KD-a, razgledava mjesto dogaaja i dr. U namjeri da sprijei razjanjavanje KD-a trai: -lane svjedoke da potvrde lani alibi -trai skrovite -trai kupce za predmete i dr. 2-A/ INDICIJE O PRISUTNOSTI NA MJESTU DOGAAJA Prisutnost neke osobe na mjestu dogaaja u trenutku izvrenja dokazujemo a) pomou osoba koje su poinitelja vidjele b) prema predmetima koje je poinitelj ostavio na MD c) po tragovima koji dokazuju poiniteljevu prisutnost na MD d) po lanom alibiju c) po mirisu ( upotrebu slubenog psa ili dr. krim.-tehnike pretrage) 2-B/ ALIBI Lat. rije - "negdje drugdje" U kriminalistici taj izraz upotrebljavamo kada utvrujemo da je neka osoba bila negdje drugdje (tj. ne na mjestu dogaaja) u vrijeme kada je bilo izvreno KD. Alibi znai odsutnost s mjesta dogaaja u vrijeme kada je djelo bilo izvreno. Sama prisutnost na MD u vrijeme izvrenja KD-a jo nije dokaz da je neka osoba poinila KD. Mogue je da nai dokazi ipak nisu toni. npr.graanin koji je vidio poinitelja mogao se zabuniti u opisu poinitelja Alibi provjeravamo naroito u sljedeim sluajevima: -kada osumnjienik izjavi da je u kritino vrijeme esto mjenjao boravite -kada osumnjienik mnogo pria i opisuje svoje prebivalite i aktivnosti a ne moe dokazati alibi (izmilja imena)

-alibi je sumnjiv ako osumnjienik odmah nezna za njega -kada je alibi ponuen na nametljiv nain (opisuje stvari sa svim pojedinostima a nije imao povoda za to) -kada je KD izvreno pod neobinim okolnostima, a svjedoci se sami nude ako ih ne traimo Pri utvrivanju da li moemo vjerovati alibiju moramo paziti na: -da nedvosmisleno utvrdimo tono vrijeme i mjesto gdje je izvreno KD -treba detaljno provjeriti da li je alibi dokazan za sve kritino vrijeme -da li je poinitelj mogao u odreenom vremenu doi na mjesto dogaaja i opet se vratiti tamo gdje su ga vidjeli graani -da nije dolo do zabune u odnosu na mjesto dogaaja i da li je iskljuena zabuna u pogledu osobe -osumnjienik pria o dogaaju koji se dogodio dalje od mjesta dogaaja -osobe se mogu dogovoritit da lano svjedoe.

12. PRETRAGA STANA I OSOBA (l.211 - l.217 ZKP)


l.211 Pretraga stana je procesna radnja i obuhvaa pretragu stana te drugih prostora okrivljenika ili drugih osoba. Kada se poduzima pretraga? -Ako je vjerojatno da e prilikom pretrage okrivljenik biti uhvaen ili e biti pronaeni tragovi KD-a ili predmeti vani za kazneni postupak. -Pretragu stana odreuje sud pisanim obrazloenim nalogom. -Nalog o pretrazi predaje se prije poetka pretrage osobi kod koje ili na kojoj e se pretraga obaviti. -Prije pretrage doma osoba e se pouiti da ima pravo na branitelja. -Prije poetka pretrage pozvat e se osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi da dobrovoljno izrui osobu, odnosno predmete koji se trae. -Pretrazi se moe pristupiti i bez predaje naloga i bez pouke na branitelja ako se pretpostavlja oruani otpor ili ako je nuno kada je u pitanju grupa ili zloinaka organizacija ili su poinitelji povezani sa stranom dravom pretraga obavi u javnim prostorijama. -Pretraga se obavlja danju. -Pretraga se moe obaviti i nou ako je zapoeta danju pa nije dovrena ili ako postoje razlozi za poduzimanje pretrage bez sudskog naloga. -Ako se pretraga mora obaviti u vojarni ili slinu vojnom objektu, istrani sudac nalog o pretrazi dostavit e vojnim vlastima koji e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude nazona pretrazi.

l. 214. -Pretrazi stana ima pravo biti nazoan stanar ili njegov branitelj -Pretrazi stana ili drugih prostorija trebaju biti nazona dva punoljetna graanina kao svjedoci. -Svjedoci e se upozoriti prije poetka pretrage da paze na pretragu i da imaju pravo svoje primjedbe staviti u zapisnik o pretrazi stana. -Kada se pretraga obavlja u prostorijama dravnih tijela pozvat e se njihov predstavnik da bude nazoan pretrazi. -Pretragu stana i osobe treba obavljati paljivo, ne remetei kuni mir. -O svakoj pretrazi stana ili osobe sastavlja se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili nad kojom se obavlja pretraga i osoba ija je nazonost obvezna. -Pri pretrazi oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u svezi sa svrhom pretrage -Privremeno oduzeti predmeti i isprave unijet e se u zapisnik, a za iste izdati e se potvrda o privremenom oduzimanju predmeta. l.215 -Ako se pri pretrazi stana ili osobe pronau predmeti koji kazuju na drugo KD koje se progoni po slubenoj dunosti, oni e se upisati u zapisnik i privremeno oduzeti, izdat e se potvrda i upoznati dravni odvjetnik Ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnova za kazneni postupak ili druga zakonska osnova ti predmeti e se odmah vratiti. -Predmeti upotrebljeni kod pretrage elektronikog raunala i slinih ureaja za AOP vratit e se nakon pretrage korisnicima ako nisu potrebni za daljnje voenje kaznenog postupka. -Osobni podaci pribavljeni pretragom mogu se koristiti samo u svrhe kaznenog postupka i izbrisat e se kada ta svrha prestane. l.216 1. Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi ui u tui stan i druge prostorije i prema potrebi obaviti pretragu: a) ako dratelj stana ili stanara to eli ili ako tko zove u pomo b) ako je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja KD-a za koje se moe izrei kazna zatvora najmanje 3 godine c) ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine veeg opsega. 2. U sluaju pretrage bez naloga, ako se pretraga poduzima u domu ili drugim prostorijama poinitelja KD-a pretraga se moe poduzeti i radi

pronalaenja ili osiguranja dokaza. Ta se pretraga moe poduzeti samo u nazonosti svjedoka. 3. Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi i bez svjedoka obaviti pretragu osobe pri izvravanju naloga o privoenju ili pri uhienju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oruje ili orue za napad ili ako postoji vjerojatnost da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete koje treba od nje oduzeti kao dokaz u kaznenom postupku. 4. Kad redarstvene vlasti obave pretragu bez naloga, dune su zapisnik o pretrazi i izvjee odmah podnijeti istranom sucu, a ako se postupak jo ne vodi - nadlenom dravnom odvjetniku l.217 -Ako je pretraga obavljena bez pisanog sudskog naloga ili bez osoba koje moraju biti nazone pretrazi ili su je redarstvene vlasti poduzele suprotno odredbama ovog Zakona sudska odluka ne smije se temeljiti na zapisnicima o pretrazi niti ostalim dokazima pribavljenim pretragom l.212 -Osobna pretraga moe se obaviti kod osobe za koju je vjerojatno da je poinila KD ili da ima kakve predmete vane za kazneni postupak. -Pretragu osobe obavlja osoba istog spola. PRETRAGA STANA I OSOBA S KRIMINALISTIKOG STAJALITA -Pretragu stana i drugih prostorija i osoba obavljamo najee zato da otkrijemo i osiguramo tragove KD-a -Ponekad traimo tragove kako bismo otkrili KD, a ponekad tragove koji bi nam ukazali tko je poinitelj, odnosno kako je KD poinjeno -Pretraga stana moe obuhvaati pretragu razliitih prostorija. Najee su to: a)stambene prostorije i sve druge koje dralac stana ima kao to su drvarnica, radionica, upa, podrum, tavan itd. b)otvoreni prostori kao to su vrt, njive, travnjaci, dvorite i itd. c)prijevozna sredstva d)prostorije dravni organa i dr. e)pokretne stvari elektronikog raunala i slini ureaji za AOP koji su s elektronskim raunalom povezani Pretraga osobe obuhvaa pretragu osobe i prtljage koju ona u trenutku pretrage nosi sa sobom (torbica, kofer, ranac i dr.).

O uspjenosti pretrage odluuje kriminalistika procjena koja se temelji na svim prikupljenim obavijestima i konstatacijama. Moramo znati kako traiti odreeni predmet koji je moda dobro skriven, kako se moramo tehniki opremiti za pretragu i sl.

TAKTIKA PRETRAGE STANA -Uvijek moramo biti spremni za pretragu jer se za tu radnju esto odluuje iznenada -Ako imamo vremena valja se dobro pripremiti, isplanirati sve do najmanje pojedinosti -Ovisno o sluajevima iz prakse pretragu dijelimo na: a) TRENUTNU b) PLANIRANU A) TRENUTNA pretraga -najbrojnije su: -kada prikupljamo obavijesti od graana utvrujemo tko je vidio poinitelja, traimo opis i dr. -prilikom oevida kada naemo tragove, utvrujemo motiv, traimo vezu izmeu KD-a i poinitelja -tada nema mnogo vremena za planiranje i pripremu pretrage. Unato svemu potrebno je: -u pretragu idu najmanje dvije OSO -osigurati tajnost namjeravane pretrage -pretragu obaviti po pravilima kriminalistike -biti oprezni i poduzeti sve sigurnosne mjere da ne doe do iznenaenja (bijeg, unitenje tragova, oruani otpor i sl.) -ako nemamo sa sobom potreban tehniki pribor pozvati kolege da ga donesu -izbjegavati pretrage nou, pogotovu ako se trai trag krvi, sitne predmete (novac, dokumente i sl.) -ako je mogue organizirati zasjedu oko objekta (promatraju to se dogaa u objektu) B) PLANIRANE pretrage -sadri: -prouavanje osebujnosti osumnjienika ili one osobe kod koje emo obaviti pretragu

-odluku o danu i satu poetka pretrage -mjere za osiguranje prisutnosti osumnjienika prilikom pretrage, naroito ako predviamo da emo ga liiti slobode -odreivanje voditelja pretrage i posebnog broja suradnika - OSO -podjela zadataka i detaljnih uputstava o tome gdje i to traiti -odabiranje potrebne tehnike opreme -ralanjivanje organizacijskog djela pretrage (zasjeda oko pretraivanja objekta, promatranje okoline, postupak s osobama koje su za vrijeme pretrage posjetile objekt - roaci, potar, suuesnici idt. Da bi pretraga bila uspjenija vano je: -dobro je upoznati osumnjienika (obiaje, karakter i drt.) -vano je znati sve prostorije koje osumnjienik koristi (lae za prostor gdje su predmeti) -kad je pretraga u velikom stambenom objektu utvrditi im li drvarnicu ili podrum -poetak u pravilu rano ujutro (dovoljno vremena a osumnjienika zatei kui) -greka je ako doemo na vrata stana a nikoga u kui, prethodno provjeriti je li netko u kui -pretragu vodi najiskusniji djelatnik -svaki djelatnik dobiva odreenu zadau koju mora obaviti -u pripremi izraditi nacrt prostorija i sve djelatnike upoznati s nacrtom -djelatnici moraju znati to trae i gdje, moraju biti naroito paljivi -ovisi o pretrazi koju emo tehniku opremu ponijeti (baterijske svjetiljke, orue za otvaranje brava i sanduka, fotoaparat, opremu za osiguranje tragova i drt.) -OSO prije poetka pretrage zatraiti e od osumnjienika da preda traeni predmet - i tada treba biti oprezan -ako je potrebno nakon prikupljenih obavijesti ponovo obaviti pretragu, unato jednoj neuspjeloj METODIKA PRETRAGE STANA -vrijedi pravilo da ju treba obaviti po danu, osim u izvanrednim hitnim sluajevima -pretragu obaviti savjesno i detaljno -gdje emo traiti ovisi o stvarima koje traimo -ako predmet ne naemo gdje mislimo da bi trebao biti ne znai da ga nema -prilikom pretrage potrebne su i neke sigurnosne mjere kako bismo sprijeili bijeg osobe koju traimo ili da netko ne odnese predmet koji traimo -voditi rauna da za vrijeme pretrage netko ne uniti predmet (u prostoriju koju pretraujemo nitko ne moe ui, niti izii iz nje).

-pravilo da od osoba koje ulaze u prostoriju zatraimo razloge dolaska, jer kod tih osoba esto moemo pronai dokaze (predmete ili tragove KD-a) -pravilo je da tu osobu pozovemo u prostoriju koju pretraujemo i ostane do kraja pretrage -pretragu otvorenog prostora obavljamo sa veim brojem djelatnika veu povrinu podijelimo na manje dijelove (da nam neto ne ostane nepretraeno) -postoje razliita mjesta za skrivanje predmeta (ispod slike na zidu, iza ormara, iza ogledala, ispod poda, u dimnjaku i sl) -poinitelji ukradene predmete rado skrivaju u javnim garderobama (na autobusnim i eljeznikim kolodvorima). -pojedini poinitelji predaju ukradene predmete na uvanje i u hotele TEHNIKA PRETRAGE STANA -koju tehniku primijeniti ovisi o svakom pojedinom sluaju -svaku prostoriju pretraujemo tako da zaponemo od ulaza, a zatim u pravcu kojeg smo odabrali -kada to obavimo poinjemo pregledavati sadraj prostorija i to predmete koji su blii zidovima pa prema sredini -osobitu panju posvetiti prilikom pretrage ormara, stolova, krinje i dr. te usporediti s unutranjim mjerama -osobitu panju posvetiti prilikom pregleda jastuka, madraca, slame, ita, hrpe pijeska i sl. -traiti sakrivene prostore u samoj zgradi Npr. -pekar sakrije u tijesto, domaica rado u pei, ormar, krevet, drogu najee meu cvijeem -prilikom pretrage terena obratiti panju na svjee tragove, pritiskanja, hodanja -automobili i druga prijevozna sredstva bogat izvor mogunosti za skrivanje predmeta Npr.-krijumarenje droge u automobilskim gumama, u rezervoarima sa duplim dnom, duple stjenke u automobilima i dr. -kada vie osoba poini neko KD a ne stanuju zajedno potrebno je pretragu kod svih obaviti istovremeno -vano je promatrati sve osobe prilikom pretrage, jer po njihovom ponaanju moemo otkriti gdje je predmet skriven

TAKTIKA I TEHNIKA PRETRAIVANJA OSOBE -Pretragu osobe treba obaviti detaljno, odreenim redom: -najprije obuu -odjeu i rublje koje ima na sebi -predmete to ih nosi sobom -ako je potrebno pregledavamo i tijelo -vano je voditi rauna da prilikom pretrage osoba ne odbaci ili proguta predmet, ili ne uniti. -ne smije se osoba ostaviti sama u prostoriji prije pretrage (moe predmete sakriti u prostoriji npr. ormar) -jedan djelatnik obavlja pretragu, a drugi promatra pretraivanu osobu -prilikom pretrage pronaene predmete stavljamo dalje od osobe -vano je pregledati da nema traeni predmet u rukama, ustima ili kosi i sl. -ponekad prilikom pretrage moramo neto raskidati ili ralanjivati na sastavne dijelove (npr. kofer i dr.) -ovisno o tome to je predmet pretrage takvu emo pretragu obaviti. Npr.-ako traimo pitolj ne moramo ga skidati do gola za razliku kad traimo npr. prsten

13. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA


KAO PROCESNA RADNJA OSO OUP-a moraju privremeno oduzeti predmete koji se prema KZ moraju oduzeti ili mogu biti dokaz u kaznenom postupku i na temelju sudske odluke e se osigurati njihovo uvanje -predmeti koji se najee oduzimaju su (sredstva izvrenja KD, protupravna dobivena korist itd.), kada otkrivaju i istrauju KD ili predmeti prilikom oevida ili pretrage stana i osobe -o privremeno oduzetim predmetima sastavlja se zapisnik i izdaje potvrda o privremeno oduzetim predmetima i detaljno ih opiemo, konstatiramo gdje su naeni -ako oduzmemo spise i nije mogue da ih popiemo, stavimo ih u omot i peatiramo, a vlasnik dokumenata moe staviti i svoj peat na omot

S KRIMINALISTIKOG STAJALITA -privremeno oduzimanje predmeta svrstavamo u radnje kojima otkrivamo i istraujemo KD -prilikom obavljanja oevida esto naemo predmete koji su u svezi s KD i moramo ih osigurati i privremeno oduzeti -osobiti znaaj moramo dati predmetima koji nam mogu posluiti za pronalazak poinitelja Predmeti koji mogu biti dokaz u kaznenom postupku prije svega jesu: -sredstva izvrenja KD (no, sjekira, izvija, orue i td.) -predmeti na kojima su tragovi (razni predmeti s poiniteljima ili drugim tragovima) -predmeti koji su nastali KD (krivotvoreni dokument, tetni ugovor itd.) -predmeti koji su dobiveni KD (ukradeni predmeti, novac, predmeti dobiveni prijevarom i td.) Najbrojniji predmeti koje OSO prema KZ moraju privremeno oduzeti jesu: -roba i predmeti nedoputene trgovine -neopravdano dobiven poklon ili nagrada -roba i pomagala nedoputene proizvodnje -krivotvoreni vrijednosni papir i sl., te pomagalo za krivotvorenje -primljen poklon odnosno mito -predmeti trgovine:zlatni novac, devize, zlato itd. -krivotvoreni novac, krivotvoreni vrijednosni papir .droga, psihotropne supstance te sredstva za njihovu izradu -pornografski spisi, slike ili drugi pornografski predmeti ako ih netko izrauje i iri -Vano je voditi rauna da ne opisujemo kvalitetu predmeta jer u trenutku oduzimanja ne znamo jeli zlatan, srebren, bakren i sl. -Opisujemo boju, veliinu, tvorniki broj, druge oznake ako ih ima na predmetu.

14. PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD GRAANA


Ako postoje razlozi za sumnju da je poinjeno K.D. za koje se poinitelj progoni po slubenoj dunosti OUP-a moraju poduzeti sve da se: - pronae poinitelj K.D.,
- da se poinitelj ili pomaga ne sakrije ili ne pobjegne, - da se otkriju i osiguraju tragovi K.D.,

- da se otkriju i osiguraju predmeti K.D., - da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti korisne za kazneni postupak. U tu svrhu OUP-a mogu: - zahtijevati obavijesti od graana, - graane mogu pozivati i u pozivu mora biti navedeno zato su pozivani, - OUP-a mogu prikupljati obavijesti od osoba u pritvoru (vrijeme odreuje istrani sudac). Zapaanje kao element obavijesti to utjee na zapaanje:

a) sposobnost osjetila (vid, sluh itd.), b) sposobnost subjekta (vie osoba promatra npr. PN), c) struno znanje, interes, zanimanje, d) vanjske okolnosti (vjetar, kia, magla i dr.), e) praznine u zapaanju, f) ivotna dob i spol (djeca, starije osobe). Postupak prikupljanja obavijesti odvija se u tri faze: 1. traenje graana koji zna neku okolnost, 2. pripovijedanje, 3. ispitivanje, svrha ovih pitanja: - da popune prazninu u obavijesti, - da preciziraju obavijest, - provjere obavijest. Klonite se direktnih SUGESTIVNIH PITANJA npr. Martina ste vidjeli kada je provaljivao u susjedni stan. PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD OSUMNJIENIKA Od osumnjienika traimo obavijest u namjeri da: - kae gdje je bio u trenutku izvrenja K.D., - pri davanju obavijesti analiziramo njegovu linost, - iz taktikih razloga kaemo zato ga sumnjiimo, - ispria kako, zato je djelo izvrio, gdje je stavio ukradene stvari.

Ponekad osumnjienik prizna K.D. zbog razloga: - RAZUMSKI (uvia kaznenu odgovornost, zna da nee izbjei) - OSJEAJNI (priznaje zbog asti, osvete, brige za obitelj) - Jedni i drugi

OTKRIVANJE I RAZJANJAVANJE DOGAAJA KOJI POBUUJU SUMNJU DA JE BILO IZVRENO K.D. Ubojice, palikue, saboteri i dr. poinitelji esto pokuavaju prikriti svoja djela na nain da se radi o samoubojstvu, poaru, nesretnom sluaju, nezgodi na radu i dr. Npr. - nakon ubojstva, ubojica objesi rtvu, - palikua zapali kuu u vrijeme oluje, - ubojica sakrije le svoje ene i razglasi da je otila od kue, zato je vano izii na mjesto dogaaja. 1) Samoubojstvo ili ubojstvo Najtee je otkrivati ubojstvo koje se prikazuje kao samoubojstvo. Takva prividna ubojstva zovemo i fingirana samoubojstva. Prilikom promatranja mjesta dogaaja vano je : (tri pravila) I pravilo: detaljno analizirati sve sitnice unato to nam u poetku sve ima loginu vezu. Ako poinitelj eli prikazati drugaije to se zaista dogodilo moraju nastati greke. II pravilo: odnosi se na misaonu rekonstrukciju dogaaja. Moramo dogaaj zamisliti kako se dojavio od poetka. Svi detalji dogaaja moraju se meusobno povezati. - moramo postupati trezveno, paljivo i strogo logino, kloniti se nerealnih kombinacija, slijepog uvjerenja i sl.

III pravilo: osim skiciranja i detaljnog opisivanja, napraviti dobre fotografske snimke sa vie strana. Dobra fotografija uva detalje koje nismo zapisali u zapisniku o oevidu. Da bi uspostavili "KRIMINALISTIKU DIJAGNOZU" potrebno je odgovoriti na slijedea pitanja: - da bi smo pokojniku u odnosu na njegov karakter mogli pripisati samoubojstvo namjere, - da li u njegovoj porodici postoje duevne bolesti ili samoubojstva, - da li je pokojnik ve ranije pokuao izvriti samoubojstvo, - da li postoji motiv za samoubojstvo npr. neizljeiva bolest, duevni poremeaj i dr., - da li je pokojnik na bilo koji nain rekao da e se ubiti (npr. rijeima, pismom, u ali i sl.), - kakvo je pokojnikovo ponaanje u zadnje vrijeme (alostan, potiten, udan itd.), - da li je pokojnik napisao oprotajno pismo (proitati sadraj, utvrditi da li je njegov rukopis), - da li je pokojnik prilikom samoubilakog ina uinio neto to on samo moe uiniti (nalazimo ga u zakljuanoj prostoriji ili je objeen visoko na drvo).

a) pomo strunjaka prilikom uviaja pretpostavljenog samoubojstva b) vrste samoubojstva - aktivno samoubojstvo kada sam sebi prouzrokuje smrtonosne ozljede, - pasivno samoubojstvo (drugi mu oduzmu ivot po tradiciji krvne osvete ili da bi bio osuen na smrt) - dvostruko samoubojstvo - kombinirano samoubojstvo (objesi se i popije otrov) c) samoubojstvo vatrenim orujem d) samoubojstvo vjeanjem e) samoubojstvo otrim i iljatim oruem

f) samoubojstvo trovanjem g) samoubojstvo utapanjem h) svrha istraivanja i izvjeivanja o samoubojstvu, K.D. ini onaj: - tko navede drugog na samoubojstvo ili mu pomogne u izvrenju, - onaj tko surovo i neovjeno postupa sa osobom koja mu je u podreenom poloaju ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubojstvo te osobe.

You might also like