Professional Documents
Culture Documents
Wk = W1 W2
gde je:
W1 - rad irenja W2 - rad sabijanja Razlika dovedene Q1 i odvedene Q2 toplote predstavlja odgovarajuu iskorienu korisnu toplotu
Qk = Q1 Q2
Na sl. 2. prikazana je ema postrojenja za dobijanje rada i levokretni kruni ciklus u p v dijagramu.
Levokretni kruni ciklusi se koriste u rashladnim postrojenjima i toplotnim pumpama. Termodinamiki stpen iskorienja desnokretnih krunih ciklusa se obeleava sa t :
Q1 Q2 Qk = Q1 Q1 i uvek je manji od jedinice. Kod svih maina tenja je da se t priblii to je mogue vie jedinici.
t =
t = 1
k 1
k 1
t = 1
T2 T1
Kako je T1 > T2 to je uvek t < 1. Iz izraza se vidi da termodinamiki stepen iskorienja Karnotovog ciklusa zavisi izkljuivo od krajnih temperatura izmeu kojih se odvija proces, pa je po Karnotu to nazvano Karnotova teorema, a ne zavisi od vrste radnog fluida. Ako bi posmatrali Karnotov ciklus u T S dijagramu onda vai: q t = 1 2 q1 gde je dovedena koliina toplote na osnovu izraza
q1 = T1 ( S 2 S1 )
2
q 2 = T2 (S 3 S 4 ) = T2 (S 2 S1 )
jer je S 3 = S 2 a S 4 = S1 . Sada se dobija da je:
t = 1
T2 T1
a to je identino ranije dobijenom izrazu. Koristan rad Karnotovog ciklusa dobijamo ako saberemo pojedine radove izotermske i adijabatske ekspenzije i kompresije, odnosno
3. Procesi u motorima
Procesi u motorima se zasnivaju na pretvaranju energije goriva u mehaniki rad. Sve to je navedeno za desnokretne krune procese vai i za procese u motorima. Razlika izmeu krunih procesa u motorima i Karnotovog lei u tome, to se dovoenje toplote ne odigrava pri izotermskoj, nego pri izohorskoj ili izobarskoj promeni stanja. Kod parnih motora parna maina, parna turbina, gorivo sagoreva van motora, dok kod motora sa unutranjim sagorevanjem goriva sagoreva u samom cilindru motora.
Pri odreivanju termodinamikog stepena iskorienja polazi se od izraza q t = 1 2 q1 gde je dovedena koliina toplote q1 = c v (T3 T2 ) a odvedena koliina toplote
q 2 = cv (T1 T4 ) = cv (T4 T1 )
Zamenom ovih izraza u prethodni dobija se termodinamiki stepen kompresije 1 t = 1 k 1
Iz izraza se vidi da je t vee ako je vee, odnosno, ukoliko je za datu zapreminu cilindra manji kompresijski prostor. Na sl.5. prikazana je ema rada motora i indikatorski dijagram Otto motora. Otto motor se sastoji iz vie cilindara 1 u kome se kreu klipovi 2 posredstvom klipnog mehanizma 3. Iz karburatora, kad je usisni ventil 4 otvoren, ulazi smea goriva i vazduha, pomou sveice 5 se pali, smea sagoreva a produkti sagorevanja pri otvorenom izduvnom ventilu 6 izlaze van.
Linija 1-2 indikatorskog dijagrama predstavlja usisavanje meavine iz karburatora kad je ventil 4 otvoren, od 2-3 je sabijanje gasne smee, koja se pali 3-4, pre nego to je klip doao u krajnji poloaj. Linija 4-5 predstavlja ekspanziju produkata sagorevanja radni hod klipa linija 5-1 predstavlja izbacivanje produkata sagorevanja pri emu se klip vraa u krajnji donji poloaj.
Termodinamiki stepen iskorienja je dat izrazom q t = 1 2 q1 gde su dovedena i odvedena toplota date izrazom
q1 = c p (T1 T2 ) q 2 = cv (T4 T1 ) = cv (T1 T4 )
Zamenom ovih izraza u prethodni i sreivanjem dobija se T4 1 1 T1 T3 t = 1 k T2 T3 1 T2 Primenom Gej-Lisakovog zakona dobijamo da je
T3 V3 = = T2 V0
gde je stepen predekspanzije i on je mera za optereenje maine. I ovde je kao kod Otto k 1 T V V 1 ciklusa = i 1 = 0 = k 1 . T2 V V0 Iz jednaina adijabatske ekspanzije i kompresije imamo:
T3V3k 1 = T4V k 1 T2V0k 1 = T1V k 1
dobija se odnos
T4 =k T1 Zamenom izraza dobija se termodinamiki stepen iskorienja Dizel ciklusa u obliku
t = 1
k 1 k k 1 ( 1)
Ako se izvri analiza izraza moe se zakljuiti da t raste sa poveanjem pri zadatom a opada sa poveanjem pri stalnom i k.
Prilikom sagorevanja gas velikom brzinom dolazi u lopatine kanale turbine 4 gde se kinetika energija pretvara u mehaniki rad koji se pomou pogonskog vratila prenosi na generator 5.
Kruni ciklus rada gasne turbine sa dovoenjem toplote pri p=const prikzan je na sl.8. u p v i T S dijagramu. Ovaj ciklus naziva se Dulov ciklus. Termodinamiki stepen korisnosti ovog ciklusa je dat izrazom q t = 1 2 q1 gde je q1 = c p (T3 T2 )
q 2 = c p (T1 T4 ) = c p (T4 T1 )
T2 p 2 = T1 p1 T3 p3 = T4 p 4
k 1 k
k 1 k
k 1 k
k 1 k
gde je
p p2 = 3 p1 p4 - stepen povienja pritiska, odnosno stepen kompresije, dobijamo da je termodinamiki stepen iskoripenja Dulovog ciklusa dat izrazom
t = 1
1
k 1 k
Ako elimo da poveamo termodinamiki stepen iskorienosti ciklusa gasne turbine tj. Dulovog ciklusa, onda u sistem uvodimo regenerator. ema gasne turbine sa regeneratorom prikazana je na sl.9.
Sl.10. Kruni ciklus gasne turbine sa regeneracijom sa dovoenjem toplote pri p=const
Proces sagorevanja goriva u postrojenjima gasnih turbina moe se ostvariti izohorskim procesom. Na sl.11. prikazan je kruni ciklus gasne turbine u p v i T S dijagramu gde se dovoenje toplote vri pri izohorskom procesu. Da bi odredili termodinamiki stepen iskorienja za ovaj sluaj potrebno je znati dovedenu i odvedenu kolii nu toplote koje su date sledeim izrazima: q1 = cv (T3 T2 )
q 2 = c p (T4 T1 ) pa je stepen iskorienja na osnovu dat kao c p T4 T1 t = 1 cv T3 T2 ili napisano u obliku T4 1 T1 T1 t = 1 k T2 T3 1 T2
V1 V V i = 4 = 4 i iskoristi jednaina V2 V3 V2
k 1
k 1
dobija se da je
T3 T4 V4 = T2 T1 V1
k 1
pa je
t = 1 k
k k
odakle se vidi da e t imati visoku vrednost ako je dovoljno veliko pri sasvim malom stepenu kompresije . U praksi su u upotrebi gasne turbine kod kojih je dovoenje tpoote pri p=const, jer su konstruktivno dosta jednostavnije, i pored toga to je termodinamiki stepen iskorienja manji nego kod gasnih turbina kod kojih je dovoenje toplote pri v=const.
5. Procesi u kompresoru
Kompresori su maine koje ostvaruju proces sabijanja vazduha ili nekog gasa, pri emu se troi mehaniki rad. Tako sabijeni vazduh ima veliku primenu u industrijskoj proizvodnji i van nje, kao na primer kod pneumatskih ureaja i alata, u koionim cilindrima, u transportu i drugo. Prema nainu rada kompresori se dele na: - zapreminske i - kompresore sa lopaticama Zapreminski kompresori se dele na: - klipne i - rotacione Kopresori sa lopaticama mogu biti: - centrifugalni i - aksijalni Prema broju radnih povrina klipa, klipni kompresori se dele na kompresore: - prostog i - dvojnog dejstva Prema poloaju cilindra kompresori se dele na: - horizontalne - vertikalne i - kose. Prema rasporedu cilindara dele se na: - linijske (horizontalni, vertikalni, V ili W raspored) - zvezdaste (cilindri poreani u obliku zvezde)
9
Prema broju stupnjeva sabijanja svi kompresori se dele na: - jednostupne (jednostepene), - dvostepene i - viestepene.
Sl.12. Klipni kompresor Otvaranjem izduvnog ventila vazduh kroz vod odlazi do potroaa. Hlaenje kompresora se ostvaruje vodom koja struji u oblozi 6 oko cilindra 2. esto umesto ovog vodenog hlaenja ostvaruje se vazduno hlaenje. Ovaj kompresor pripada grupi jednostepenih klipnih kompresora. Njime se moe postii odreeni pritisak ija je vrednost ograniena vrednou temperature na kraju kompresije i bezbednou rada ureaja. Ako elimo poveati pritisak, upotrebljavaju se viestepeni kompresori iji je princip rada identian radu jednostepenog kompresora. Na sl. 13. prikazana je ema trostepenog kompresora sa meuhlaenjem radnog tela. Sastoji se od cilindara 1 u kojim sa kreu klipovi 2, pomou krivajnog mehanizma 3, usisnih ventila 5, potisnih ventila 6, meuhladnjaka 7 i usisnog i potisnog voda 4 i 8. Radno telo kroz usisni vod dolazi u prvi cilindar kompresora gde se sabija a odatle kroz potisni vod ulazi u meuhladnjak koji ustvari predstavlja razmenjiva toplote gde se odigrava proces izobarskog hlaenja. Nakon hlaenja radno telo se dovodi u sledei cilindar gde se ostvaruje stepen kompresije, odakle ponovo ide u meuhladnjak i tako redom prosec se ponavlja.
Na kraju proseca sabijeni vazduh odlazi kroz potisni vod do potroaa. Kao to se vidi, prosec sabijanja se odvija u tri stepena gde se meuhlaenje temperatura dovodi na poetnu vrednost, pa se u poslednjem stepenu dobija zahtevana vrednost pritiska i odgovarajua temperatura. Cilindri mogu biti postavljeni u obliku slova V ili W. Na sl.14. prikazana je ema trocilindrinog dvostepenog klipnog kompresora sa W rasporedom. Princip rada je isti kao i kod kompresora prikazanog na sl. 13. Razlika je u tome to je raspored cilindara u obliku slova W i to se proces sabijanja odvija u dva stepena. Prvi stepen sabijanja se odigrava u cilindrima povezanih sa usisnim vodom 4 a drugi stepen sabijanja u treem cilindru iz koga se sabijeni vazduh istiskuje u potisni vod 8 ka potroaima.
11
Takav vazduh dolazi u specijalno izraen kanal difuzor 4, gde se raspoloiva kinetika energija transformie u potencijalnu energiju i takav gas kroz izvodne cevi ide dalje do potroaa.
12
Na sl. 18. prikazan je kruni ciklus idealnog kompresora u p v i T S dijagramu. Proces kompresije u principu moe da se izvodi po izotermi, adijabati i politropi. Sa sl. 18. se da videti da je najbolja izotermska kompresija jer se troi najmanje rada, dok pri adijabatskoj se troi najvie rada. Teorijski rad kompresora raunamo pomou izraza
W = pv 2 + pdv p0 v1
1 2
W = pdv = RT
1 1
p v dv = RT ln 2 = p 0 v1 ln 0 v v1 p
jer je p 0 v1 = pv 2 = RT . Rad pri adijabatskoj kompresiji iznosiu: 1 ( pv2 p0 v1 ) p0 v1 W = pv 2 + k 1 k 1 k k p k 1 ( pv2 p0 v1 ) = p0 v1 W= k 1 k 1 p0 Rad pri politropskoj kompresiji je isti kao i kod adijabatske kompresije samo to u izrazu potrebno je eksponent adijabate k zameniti sa eksponentom politrope n, tj.
n 1 n p n n 1 ( pv2 p0 v1 ) = p0 v1 W= n 1 n 1 p 0 Kod viestepenih kompresora postie se vei krajnji pritisak nego to bi se postiglo jednostupnim sabijanjem, a temperatura je nia nego pri politropskoj kompresiji. Na sl. 19. prikazan je kruni ciklus kompresora sa trostepenom kompresijom. Linije 22' i 3-3' predstavljaju meustupno izobarsko hlaenje.
13
Proces kompresije se odvija po linijama 1-2, 2'-3 i 3'-4 to predstavlja politropsku kompresiju pa se na kraju dolazi do pritiska sa znatno niom temperaturom nego to bi ona bila pri jednostepenom politropskom sabijanju, linija 1-5 jednostepenom adijabatskom sabijanju, linija 1-6. Osenena povrina predstavlja rad koji se uteuje ovakvim procesom kompresije.
Sabijanjem vazduha se obavlja kompresorom 1 po izentropi a zatim se u kondenzatoru 3 odvodi toplota q 2 pri konstantnoj temperaturi T p = T2 = T3 . Gas dolazi u turbinu 2 gde ekspandira pa se ovom gasu dovodi toplota iz toplotnog izvora 4 pri konstantnoj temperaturi Ti = T1 = T4 . Ovde je toplotni izvor prostor za hlaenje. Kod maine za hlaenje stepen hlaenja dat je izrazom
=
gde je
q1 q 2 q1
14
q1 = Ti (S1 S 4 )
pa je
q 2 = T p (S 2 S 1 )
Ti (S1 S 4 ) T p (S 2 S 3 ) Ti (S1 S 4 )
Ti T p Ti Od svih levokretnih ciklusa koji se odvijaju izmeu nekih temperatura izvora i ponora povratni veliki Karnotov ciklus daje najveu vrednost faktora hlaenja.
7. Toplotna pumpa
Toplotna pumpa radi po levokretnom krunom ciklusu. To je maina koja se upotrebljava za prebacivanje toplote sa materije koja ima niu temperaturu na materiju sa viom temperaturom. Na sl. 21. prikazana je ema toplotne pumpe.
Radni fluid koji kljua na niskoj temperaturi isparava u isparivau 4 (amonijak, freoni) oduzimajui toplotu od toplotnog izvora. Para iz isparivaa ulazi u kompresor 1 gde se sabija na pritisak p-pritisak kondenzacija. U kondenzatoru 2 para se kondenzuje odajui toplotu okolini. Iz kondenzatora, sada tenost radnog fluida odlazi u ekspanzioni ventil 3 gde se pritisak tenosti smanjuje sa p 2 na p 4 - pritisak isparavanja. Tenost ponovo dolazi u ispariva i proces se ponavlja.
15